Efekti i Prednosti Konzumiranje Vegeterijanske Hrane

EFEKTI I PREDNOSTI KONZUMIRANJA VEGETERIJANSKE HRANE

Sadržaj

Izvod ………………………………………………………………………………………….2

Uvod…………………………………………………………………………………………..3

1. Principi pravilne ishrane……………………………………………………………….4

1.1. Piramida ishrane……………………………………………………………………….5

1.2. 12 koraka do pravilne ishrane………………………………………………………….6

2. Vegeterijanstvo…………………………………………………………………….......8

2.2.Istorija vegetersijanstva………………………………………………………………..9

2.3. Zašto vegeterijanstvo…………………………………………………………………10

3. Hrana sa visokim sadržajem vode i njena važnost……………………………………10

3.1. Pravilno pripremanje voća i povrća…………………………………………………..12

3.2. Ljekovito dejstvo povrća………………………………………………………………13

3.3. Rezultati ispitivanja uticaja ishrane na zdravlje……………………………….………16

Zaključak……………………………………………………………………………………….19

Literatura…………………………………………………………………………………...…..20

1


Izvod

Da li je pravilna ishrana bitna? Naravno. Našem tijelu je potrebna prava hrana i redovne aktivnosti,

kako fizičke, tako i mentalne da bi ostvarilo svoj puni potencijal. Ništa nije toliko bitno kao zdrava

ishrana. Od davnina je poznato da smo onakvi kakvu hranu uzimamo, jer sve što postoji na našoj

planeti ima svoju vibraciju i dejstvo na okolinu. Tako, od onog što unosimo u svoj organizam zavisi

funkcionisanje našeg cjelokupnog sistema, naše misli i osjećanja, ponašanje, odnos prema celokupnom

životu i naravno, zdravlje. Poštovаnje životа životinjа, što ljude nаvodi dа ne jedu meso, veomа je stаrа

idejа. Iz ovakve ideje se rodilo vegeterijanstvo koje je danas veoma dosta zastupljeno u svijetu. U

daljem tekstu su opisani načini pravilne ishrane, kao i istorija i prednosti vegeterijanstva.

Ključne riječi: ishrana, zdravlje, vegeterijanstvo

Abstract

Is good nutrition important? Sure. The body needs the right food and regular activities, both physical

and mental in order to realize their full potential. Nothing is as important as a healthy diet. It has been

known to state in what kind of food we take, because everything that exists on our planet has its own

vibration and impact on the environment. So, from what we put in our bodies depends on the

functioning of our whole system, our thoughts and feelings, behavior, attitude toward the whole life and

of course, health. Respecting for animal life, which leads people to not eat meat, is an old idea. From

this was born the idea for vegetarianism which is very much present in the world. During this text is

described how the proper nutrition, as well as the history and benefits of vegetarianism.

2


Key words: nutrition, health, vegeterianisam

Uvod

Pravilna i zdrava ishrana postala je jedan od najvažnijih problema savremenog čovjeka. U modernoj porodici, u kojoj su oba roditelja zaposlena, zbog načina života i stečenih navika, žene i muškarci nisu u mogućnosti da odvoje vrijeme koje bi bilo neophodno svakodnevno posvetiti ovakvoj ishrani.

Čovjekovo zdravlje, kreativnost, efikasnost i raspoloženje direktno su uslovljeni načinom ishrane koji svakodnevno primjenjuje. Pravilna i zdrava ishrana pomaže pojedincu da se lakše suoči sa životnim teškoćama i da se zaštiti od mnogobrojnih fizičkih i psihičkih bolesti. Zdrava ishrana u porodici omogućava mnogo pravilniji fizički i duhovni razvoj djece i više radosti i ljubavi u medjusobnoj komunikaciji i zajedničkom životu.

Jedan od načina zdtave ishrane jeste vegeterijanstvo. Vegeterijanska ishrana podrazumjeva ishranu u kojoj se koriste namjernice biljnog porijekla, mlijeko i mlijecni proizvodi, a izostavljeni su meso, mesne preradjevine i riba. Sama riječ vegeterijanstvo potiče od latinske riječi “vegetus” što znači zdrav ili prirodan.

Od početka pisane istorije, smatra se da je vegetarijanska ishrana prirodna ishrana čovjeka. Stari Grci, Egipćani i Jevreji, opisuju ljude kao biljojede. Velika civilizacija Inka bila je zasnovana na vegetarijanskoj ishrani.

3


1. Principi pravilne ishrane

Ishrana je optimalan faktor rasta i razvoja organizma i direktno utiče na njegovu radnu sposobnosti

dužinu života. Da bi se sprovela pravilna ishrana neophodno je poznavati osnovne principe pravilne

ishrane, sadržane u sledećem:

Racionalna ishrana predstavlja odnos između količine unijete hrane i količine utrošene u organizmu

za odgovarajuće procese, a to su: termoregulacija, rad unutrašnjih organa, fizička aktivnost, itd.

Odstupanje od ove ravnoteže dovodi do preobilne ili nedovoljne ishrane, Racionalna ishrana

istovremeno znači uzimanje namirnica koje su jeftinije, ali jednako vrijedne tako da se ne umanjuje

nutritivna vrijednost jela.

Uravnotežena ili umjerena ishrana predstavlja optimalnu količinu hranljivih sastojaka. Ona ne sme

biti ni preobilna niti nedovoljna , ne samo u energetskom smislu, već i u pogledu i drugih hranljivih

sastojaka, posebno vitamina i minerala. I preobilna i nedovoljna ishrana mogu dovesti do različitih

poremećaja u organizmu i slabljenja njegove vitalne sposobnosti.1

Raznovrsna, mješovita ishrana obuhvata dva pojma: grupe namirnica i vrstu jela. U toku dnevnog

jelovnika potrebno je uzeti namirnice iz svih 7 grupa, odnosno 5 grupa ako se posmatra piramida

ishrane. Zbog bogatstva naše, a i stranih kuhinja, jela trebaju biti raznovrsna i bez čestih ponavljanja,

naravno ukoliko je to moguće. Truditi se da ishrana bude što raznovrsnija.

Ravnomernost obeda (dnevni ritam obeda) neophodno je u toku dana uzeti više obeda sa manjom

količinom hrane, a posebno nepravilno celokupnu količinu hrane uzeti u obliku jednog obeda, pri čemu

1 V., Grujić, B., Novaković,: „Higijena ishrane“, Novi Sad 2005, str. 89

4


se opterećuju organi za varenje, pa i ceo organizam.

Da bi se ispunili ovi principi, postoje određeni faktori i kriterijumi.

Faktori:

potrebe organizma, čovjeka za kojeg se hrana priprema,

ekonomske mogućnosti,

kulturni nivo i navike u ishrani.

Kriterijumi:

estetski, koji podrazumjeva pravilan način serviranja i privlačan izgled jela, što povoljno utiče na

apetit i podstiče ga,

sanitarni, koji podrazumjeva prije svega mikrobiološku ispravnost namirnica, ali treba obratiti

pažnju i na hemijsku i radiološku ispravnost.

1.1. Piramida ishrane

Piramida ishrane na slikovit način prikazuje koje vrste namirnica i u kojoj količini treba svakodnevno

jesti. Namirnice su podjeljene u šest osnovnih grupa i raspoređene na četiri sprata (nivoa). Viši spratovi

piramide imaju manju površinu, a hrana prikazana u njima uzima se u manjim količinama. Kod nižih

spratova je obrnuto.2

Bazu piramide, odnosno osnovu svakodnevne ishrane treba da čine žitarice i proizvodi od žitarica,

pirinač, krompir, tjestenina do 45% dnevnih energetskih potreba,sa krompirom do 50%. Prednost

imaju integralne žitarice i njihovi proizvodi. Porcija

je kriška hleba, 30g kukuruznih pahuljica, ½

šolje tjestenina ili kuvanog pirinča ili manji

kolač. To praktično znači da je potrebno uzeti 450g

hleba (ili zamjene za hleb) ukoliko je dnevno

2 htttp://www.nutricionisti.org

5


normirana energija oko 2000kCal.

Slika br. 1. Piramida ishrane

Navedene namirnice, posebno u integralnom obliku, odličan su izvor složenih ugljenih hidrata, vitamina,

minerala, biljnih vlakana. Kako sadrže proteine manje biološke vrijednosti, treba ih kombinovati sa

namirnicama životinjskog porijekla ili mahunarkama.

Sledeći nivo piramide čine povrće i voće.

Povrće 1520% dnevnih energetskih potreba, prema piramidi treba svakodnevno unositi oko 400g

(osim krompira), što naravno zavisi od energetskih potreba. Naravno bitno je i u kom se obliku

konzumira.

Voće treba da bude zastupljeno sa 1015% od ukupnih dnevnih energetskih potreba, što više u svježem

obliku. Kao i povrće neophodno je zbog svog sastava: obilje vitamina, mineralnih materija, organskih

kiselina, enzima i biljnih vlakana.

Prema piramidi ishrane, iz grupe mlijeka i mliječnih proizvoda (sadrže proteine, vitamine i minerale,

posebno kalcijum i riboflavin) treba koristiti namirnice sa manjim procentom masti. Posebno su poželjni

fermentisani proizvodi od obranog mlijeka (kisjelo i acidofilno mlijeko, različite vrste jogurta – sa

dodatkom prebiotika i probiotika, kefir) i sir.

Namirnice iz grupe meso, ribe, jaja treba uzimati u maloj količini. Prednost dati nemasnom mesu

(piletina, ćuretina, ribaza prevenciju kardiovaskularnih bolesti najmanje 2 puta nedeljno), odgovarajuća

zamjena su mahunarke i ponekad jaja.

Masnoće, slatkiši, so i alkoholna pića se nalaze na vrhu piramide i treba ih uzimati pažljivo i

ograničeno. Ovo je grupa namirnica sa tzv. „praznim kalorijama“, velike energetske a male nutritivne

gustine – malog proteinskog, vitaminskog i mineralnog sadržaja. Zato treba izbjegavati zašećerene

namirnice i bezalkoholna pića, a potrebu za slatkišima zadovoljiti konzumiranjem svježeg i sušenog

voća i medom.

6


1.2. 12 koraka do pravilne ishrane

2. Koristite raznovrsnu hranu pretežno biljnog porijekla. Namirnice životinjskog porekla koristite u

ograničenim količinama.

3. Jedite hleb, razne vrste žitarica, tjestenine, pirinač ili krompir više puta dnevno.

4. Jedite raznovrsno povrće i voće, pretežno svježe i iz lokalnih izvora, više puta dnevno (najmanje

400g dnevno).

5. Održavajte tjelesnu masu u preporučenim granicama.

6. Kontrolišite unos masti (ne više od 30% ukupne dnevne energije) i zamjenite većinu zasićenih

masti nezasićenim biljnim uljima i „soft“ margarinima.

7. Zamjenite masna mesa i mesne prerađevine pasuljem, sočivom, drugim mahunarkama, ribom,

živinskim i mršavim mesom.

8. Koristite mlijeko i mliječne proizvode (kefir, jogurt, kisjelo mlijeko i sir) sa što manjim

sadržajem masti i soli.

9. Birajte hranu sa malo šećera i jedite rafinisani šećer što ređe.

10. Izaberite hranu sa malo soli. Ukupan dnevni unos soli treba ograničiti na 1 kafenu kašičicu (6g),

uključujući so u hlebu, industrijski proizvedenoj i konzervisanoj hrani (koristiti jodiranu so tamo

gde je nedostatak joda endemičan).

11.Ako koristite alkohol nemojte uzeti više od 2 pića (svako sa po 10g alkohola) dnevno.

12. Pripremajte hranu na bezbjedan i higijenski način. Kuvajte na pari, u sopstvenom soku, barite,

kuvajte ili koristite mikrotalasnu pećnicu, kako biste uspjeli da smanjite količinu dodate masti,

7


ulja, a smanjite dodatak soli i šećera.

13. Podržavajte i sprovodite isključivo dojenje u prvih 6 meseci života i preporučite uvođenje

odgovarajuće hrane u korektnim intervalima tokom prvih godina života. 3

2. Vegeterijanstvo

Nikаdа rаnije vegetаrijаnski nаčin ishrаne nije privlаčio toliku pаžnju kаo dаnаs. U prošlosti su

zаgovornici vegetаrijаnskog nаčinа ishrаne bili zreli ljudi, sа iskustvom nа polju filozofije ili nаuke. Dаnаs

su to mlаdi ljudi koji sа više entuzijаzmа trаže jednostаvniji, prirodniji nаčin životа. Sve je više onih koji

ne preporučuju veću upotrebu mesа, već ističu neophodnost obilnog unošenjа nаmirnicа biljnog

porijeklа. 4

Vegetаrijаnstvo je nаčin ishrаne kojа se sаstoji od nаmirnicа biljnog porijeklа (širok spektаr žitаricа,

mаhunаrki, voćа i povrćа), eventuаlno mliječnih proizvodа i jаjа аli bez životinjskog mesа. Svojim

poznаtim slogаnom ,, Meso je ubistvo” vegetаrijаnci žele dа nаglаse dа njihovа ishrаnа ne počivа nа

ubijаnju životinjа. Vegetаrijаnskа ishrаnа može biti privlаčnijа iz više rаzlogа. Neke ljude privlаči zbog

etičkih ili zdrаvstvenih rаzlogа, а neke zbog religijoznih uvjerenjа. Odluku dа se neko hrаni nа

vegetаrijаnski nаčin mogu se donijeti iz estetskih ili gаstronomskih rаzlogа. Rаzličitost sаstojаkа, veliki

broj rаzličitih jelа kojа se mogu pripremiti od povrćа ostvаruju mogućnost kreаtivnog kuvаnjа i

zаnimljive ishrаne koju obožаvаtelji mesа ne priznаju.

Zа mnoge u rаzvijenom svijetu meso, ređe piletinа ili ribа predstаvljаju uvijek jednostаvni izbor zа

3 http://www.ilco.org.rs4 http://www.sr.wikipedia.org

8


pripremаnje jelа. Osnovа većine obrokа su jelа od mesа. Tаkvа ishrаnа je često jednoličnа, а hrаnjivi

sаstojci nisu urаvnoteženi. Tаkvа ishrаnа u kojoj imа previše mаsnoćа može imаti loše posledice nа

zdrаvlje čovjekа. Mnogi ljudi su postаli svjesni togа, dа im je hrаnа kojа sаdrži previše mesа ne

odgovаrа, pа su polаko mijenjаli nаčin ishrаne i u ishrаni koristili sve više povrćа. Otkriće

vegetаrijаnske kuhinje često tаko i počinje. Kаko im rаste sаmopouzdаnje, ljudi sve više istrаžuju,

otkrivаju zаdovoljstvo koje im pružа pripremаnje vegetаrijаnskih jelа, bogаtstvo bojа, ukusа,sаstаvа i

аromа.

2.1. Istorija vegeterijanstva

Neprovjerenа sаznаnjа o vegetаrijаnstvu sežu u dаleku ljudsku prošlost. Premа tvrdnjаmа nekih

nаučnikа, nаši homoidni preci su 24 milionа godinа proveli kаo vegetаrjаnci, sve do ledenog dobа, kаdа

je čovjek, dа bi preživio, počeo jesti životinje, jer je sve ostаlo bilo prekriveno ledom. Tаkođe, premа

nаvodimа iz Stаrog zаvjetа, Adаm i Evа su se u rаjskom vrtu hrаnili voćem.

Pouzdаnа sаznаnjа o vegetаrijаnskoj ishrаni dаtirаju unаzаd nekoliko hiljаdа godinа u Indiju, gdje je

vegetаrijаnstvo bilo i ostаlo uobičаjno, kаo spirituаlnа prаksа, poznаtа kаo аhimsа (nenаsilje),u Evropi

grčki filozof Pitаgorа koji je živio krаjem 6. vijekа p.n.e je bio veliki pobornik vegetаrijаnstvа.

Pitаgorejskа ishrаnа je poznаtа kаo onа u kojoj se ne jede meso ubijenih životinjа, te se ovа etikа širilа

nаdаlje između 490 i 430 p.n.e. Cilj joj je bio stvoriti univerzаlne zаkone po kojimа se ne bi smjelа

ubijаti živа bićа niti jesti njihovo meso. 17. vijek je bio vrijeme novih idejа, posebno u Velikoj Britаniji,

gdje vegetаrijаnstvo dobijа zаmаh.

O vegetаrijаnstvu se počinje mаsovno rаsprаvljаti kroz prizmu etike duhа i zdrаvljа tijelа. U 18. vijeku

već su poznаte sve prednosti bezmesne ishrаne koje se i dаnаs nаvode, što je utrlo put širenju

vegetаrijаnstvа u sve zemlje i među sve slojeve ljudi. Žitаrice i povrće postаju dostupni skoro svаkom

čovjeku, а pisаc i stručnjаk zа ishrаnu tog dobа, dr. Wiliаm Lаmbe uvodi modernu metodu liječenjа

svojih pаcijenаtа od rаkа prepisujući im bezmesnu dijetu. 1847. godine, pitаgorejskа ishrаnа

9


promjenilа je nаziv i postаlа poznаtа kаo vegetаrijаnskа nа sаstаnku u engleskom primorskom grаdu

Rаmsgejtu. Nа tom je sаstаnku osnovаno Vegetаrijаnsko društvo (Vegetarian Society) koje je dobilo

ime od lаtinske reči vegetusživ, zdrav.

2.2. Zašto vegeterijanstvo?

Još je 1980. godine Sjevernoаmeričko udruženje zа ishrаnu, poznаto po svojim odmjerenim izjаvаmа,

isticаlo dа je svаkim dаnom sve više nаučnih dokаzа dа postoji uskа povezаnost između biljne ishrаne i

prevencije određenih hroničnih, degenerаtivnih bolesti (gojаznost, srčаne bolesti, povišen krvni pritisаk,

dijаbetes, rаk debelog crijevа i druge bolesti). Strogo vegetаrijаnski nаčin ishrаne ne sаdrži holesterol,

jer se tа supstаncа isključivo nаlаzi u nаmirnicаmа životinjskog porijeklа. Ni voće, ni žitаrice, ni povrće

ne sаdrže holesterol. Iskustvo nаs uči а stаtistikа potvrđuje, dа je teško pronаći gojаznog

vegetаrijаnаcа. Većinа studijа pokаzuje dа vegetаrijаnci prosečno imаju 410 kg mаnju težinu nego kod

onih koji upotrebljаvаju meso. Poštovаnje životа životinjа, što ljude nаvodi dа ne jedu meso, veomа je

stаrа idejа. Ovаkvа idejа tаkođe je bilа rаzvijenа u аntičkoj Grčkoj i u stаrom Rimu. Pitаgorа i Ovidije

između ostаlih, smаtrаli su dа ubijаnje životinjа rаdi ishrаne zаgаđuje i otupljuje ljudski duh.

3. Hrana sa visokim sadržajem vode i njena važnost

Za optimalno funkcionisanje organizma neophodno je pravilno uzimanje tečnosti, posebno vode i

10


osvježavajučih napitaka. Poznato je da je prisutnost vode na našoj planeti preko 70% i da je čovjekov

organizam takođe sačinjen od 70% vode. Da bismo održali svoje zdravlje, logično je da treba da

uzimamo namirnice koje u sebi takođe sadrže veliki procenat vode (70%), a to su voće i povrće.

Naučno je dokazano da je čovjek kao biće plodojed i biljojed i da mu ni organi za preradu (vilica), a ni

organi za varenje (želudac i crijeva) nisu predviđeni za konzumiranje mesa i mesnih prerađevina.

Normalnom zdravom organizmu odraslog čovjeka potrebno je 2,5 kg biljne hrane dnevno. Što se tiče

samog unošenja vode u organizam, dnevno je čovjeku potrebno 35 grama vode na kilogram težine.

Vodu treba uzimati između obroka, a ako je neophodno, posle, a ne prije i u toku jela. Uzimanje vode

u toku jela slabi naš organizam i razređuje želudačnu kiselinu neophodnu za pravilno varenje hrane.

Međutim, ukoliko u toku dana uzmete dovoljnu količinu hrane sa visokim sastavom vode, pijaća voda i

napitci vam neće biti neophodni u većim količinama. Kroz bubrege odrastao čovjek izluči 2,2 L vode

dnevno. Za regulaciju vode u organizmu važno je uzimati dovoljnu količinu soli, jer so vezuje vodu u

organizmu. Odraslom čovjeku prosečne težine neophodno je da sa hranom unese 3,5 g soli dnevno. 5

Pravilna i zdrava ishrana podrazumjeva ograničeno, a po mogućnosti i potpuno odricanje od napitaka

kao što su kafa, jaki čajevi, alkoholna pića, kao i vrlo rijetko uzimanje mlijeka, čokolade, sladoleda i

slatkiša. Ukoliko se pije kafa, treba je piti isključivo posle podne, čajevi treba da budu biljni, a mlijeko,

čokoladu, sladoled i slatkiše uzimati na prazan želudac.

Način razmišljanja i svijest da u svoj organizam unosimo život, energiju, vitalnost i pozitivne vibracije,

opredjeliće i naš izbor namirnica. Vjerovanje da smo zdravi, svjesno izbjegavanje stresa i uživanje u

hrani, bitno utiču na cjelokupno zdravlje. Poštovanje hrane i obavljanje molitve ili meditacije pred svaki

obrok pomoći će da se uravnoteže naše fizičke, emocionalne, mentalne i duhovne dimenzije. Estetsko

serviranje hrane i prijatan ambijent takođe puno doprinose ukupnom pozitivnom efektu koji hrana ima u

našem životu.

5 A., Mitra,: “Hrana za misli”, Zagreb 1995, str. 19

11


3.1. Pravilno pripremanje voća i povrća

Da bi se u namirnicama maksimalno zadržali hranjivi sastojci, važno je da se tokom pripremanja hrane

pridržavamo određenih pravila: Voće i povrće treba dobro oprati prije nego što pristupimo njegovoj

daljoj obradi ljuštenju, sečenju, kuvanju i slično. Da bi se zadržali vitamini B i C, namirnice ne teba

potapati. Treba ih oprati prije guljenja da bismo otklonili vibraciju i prljavštinu, koja bi se inače prenijela

na dio koji se jede, a zatim oljuštiti, očistiti i ponovo dobro oprati.

Pošto se vitamini nalaze tik ispod kore, ukoliko je neophodno oguliti namirnicu, to treba da bude veoma

pažljivo, da kora bude što tanja. Krompir je najbolje oguliti finom žicom za posuđe (koja se koristi

samo za čišćenje povrća i voća) ili ga kuvati i peći sa ljuskom. Šargarepu, takođe, ne treba guliti, već

blago izribati žicom ili četkicom za povrće.

Prilikom sječenja i guljenja

voća i povrća treba upotrebiti

oštar nož, jer prilikom

nagnječenja tkiva dolazi do

uništavanja vitamina A i C.

Voće i povrće treba uzimati što

više u sirovom stanju, u obliku

salata, koje treba pripremati

12


neposredno pred jelo, jer isečeno voće i povrće stajanjem gubi vitamine.

Slika br. 2. Voće i povrće

Ne bacajte spoljašnje, grubo, lišće zelene salate, jer je bogatije vitaminima, kalcijumom i gvožđem nego

unutrašnje. Sjeckani peršunov list i celerov list dodati jelu (posebno supama i čorbama) kada prestane

da vri i kad se skine sa vatre, da se ne bi uništili vitamini. Prije dinstanja luka ne zagijavati ulje, već u

hladno dodati sve.

3.2. Ljekovito dejstvo povrća

Visok procenat složenih ugljenih hidrata svrstava povrće u energetski visoko kvalitetnu hranu, a enzimi,

vitamini, minerali i bjelančevine od povrća čine graditelja ćelija odgovornog za obnovu organizma.

Povrće ima izuzetno ljekovito dejstvo i veoma je važno da se svakodnevno konzumira. Najbolje ga je

uzimati u sirovom stanju, u obliku salata, cijeđenih ili kašastih sokova, zatim blago obareno u što manjoj

količini vode i kuvano, ali tako da se zadrže svi hranljivi sastojci. Povrće se dobro kombinuje sa svom

ostalom hranom (žitaricama, bjelančevinama, mastima i dr.) osim sa voćem, pa je poželjno da se

prilikom pripremanja jela, posebno sokova, voće i povrće ne mješaju. Izuzetak su paradajz i krastavac,

zbog izuzetno visokog sadržaja vode, pa se mogu uzimati i sa voćem. 6

Paradajz je stigao u Evropu tek nakon otkrića Amerike. Spada među biološki najvrijednije povrtne

biljke. Ima izuzetno visok procenat vode, zatim vitamina i minerala, posebno vitamina C (kao limun i

pomorandža) i karotina koji stvara vitamin A, kao i vitaimn B, E, K, PP. Bogat je mineralima i u svom

sastavu ima kalijum (250300 mg), natrijum, magnezijum, kalcijum i gvožđe. Poznat je po maloj

6 M., Čigoja,: “Makrobiotika I tradicionalna ishrana u savremenom zivotu”, Beograd 1998, srt.72

13


kaloričnoj vrijednosti, može se uzimati u svako doba i kombinovati sa svakom hranom.

Ljekovita svojstva paradajza: jača otpornost i imunitet organizma, protiv kašlja i plućnih bolesti, bolesti

mokraćnih organa, snižava visok krvni pritisak, dobar je za poboljšanje probave, liječi dijabetes,

bolesti jetre, reume, pomaže izbacivanju tečnosti iz organizma.

Slika br. 3. Paradajz

Krastavac je korišćen još prije 5000 godina na Himalajima. Izuzetno je bogat vitaminima i mineralima

(oko 400 mg), naroćito sadrži kalijum (141 mg), zatim, kalcijum, fosfor, natrijum, jod, mangan i gvožđe.

Ima izuzetno visok sastav vode i zbog toga krastavac spada u hranu

najmanje energetske vrijednosti, ali je zbog minerala i vitamina izuzetno

ljekovit.

Ljekovita svojstva krastavca: Koristi se protiv bolesti želuca i crijeva,

upala kože, kožnog osipa, ujeda insekata, za pročišćavanje krvi, bolji rad

bubrega i liječenje mokraćnih organa, čireva i hemoroida. Posebno se

koristi u kozmetici, za uljepšavanje i osvježavanje kože lica. Slika br. 4. Krastavac

Kupus je izuzetno značajna namirnica u ishrani na našem podneblju. Bere se od maja do novembra.

Gaji se kao bijeli kupus i kao crveni kupus, koji je kvalitetniji. Izuzetno je bogat mineralima (800 mg),

posebno sadrži kalijum (266 mg) i kalcijum, zatim gvožđe, magnezijum, sumpor, bakar i fosfor) bogat je

i vitaminima, naročito vitamin C, kojeg ima isto koliko ga sadrže limun i pomorandža, kao i vitamin U,

vitamin B, vitamin B1, vitamin B6, vitamin B12, provitamin A. U ishrani ga je najbolje koristiti u sirovom

ili ukisjeljenom stanju, jer kuvanjem gubi svoja najvrijednija svojstva. Štetan je ako se prži ili dinsta na

masti ili ulju.

14


Ljekovita svojstva kupusa: liječi čir na želucu (procediti i piti sok), kao i čir na dvanaestopalačnom

crevu. Sprečava skorbut, liječi hronični zatvor, jača odbrambeni mehanizam organizma, liječi reumu,

malokrvnost, plućne bolesti, artritis, proširene vene, deluje

antiseptično. Posebno su djelotvorne obloge od zagrijanih listova

kupusa protiv glavobolje, išijasa, rana, čireva, upala, opekotina,

reume, uboda insekata.

Slika br. 5. Kupus

Paprika je stigla u Evropu iz Južne Amerike, a zbog svojih izuzetnih svojstava poznata je i kao hrana i

kao lijek, a koristi se i kao začin. Crvena paprika je bogatija hranljivim sastojcima od zelene paprike.

Pored visokog sastava minerala (700 mg) i vitamina, bogata je ugljenim hidratima (8%), bjelančevinama

i mastima. Najvažniji sastojak paprike jeste vitamin C (do 400 mg), koga ima dva puta više nego u

limunu i pomorandži i nalazi se u vrhu po sadržaju vitamina C, odmah iza namirnica kao što su šipak,

borovnica i peršun. Od vitamina značajni su vitamin B1, vitamin B2 i provitamin A. Bogata je

kalcijumom, fosforom, gvožđem, kalijumom (212 mg).

Ljekovita svojstva paprike: Protiv ateroskleroze, upale grla i raznih upala kože, opadanja kose,

groznice, poboljšava probavu, širi kapilare, otvara apetit i otklanja mamurluk.

Šargarepa spada u najljekovitije povrće, praktično predstavlja pravu malu prirodnu apoteku.

Najvrijedniji sastojak šargarepe jeste karotin, koji stvara

provitamin A sadrži ga najviše od sveg povrća. Pored

karotina, bogata je mineralima i vitaminima, a u svom

sastavu ima eterična ulja, bjelančevine, celulozu, skrob i

šećer, jabučnu kisjelinu i panteonsku kisjelinu, pektinom,

sluz, fitosterinom, glutaminom, galaktanom, inozitolom,

15


pentozanom, kalijum i ostale mineralime. Od vitamina su najviše zastupljeni vitamini B grupe, vitamini D

grupe, vitamini PP grupe, vitamini E grupe i vitamini H grupe.

Ljekovita svojstva šargarepe: Poznato je da se redovnim uzimanjem šargarepe može sprečiti pojava

mnogih oboljenja i da se njom liječi preko trideset bolesti. Sadrži osnovne sastojke potrebne za rast,

razvoj i jačanje organizma, čuva i poboljšava vid, sprečava anemiju, gorušicu, otekline od vodene

bolesti, poboljšava varenje, olakšava izlučivanje mokraće, sprečava opadanje kose, njom se liječi

šećerna bolest, reuma, giht, upala krajnika, bolesti disajnih organa, rane i opekotine, pročišćava krv i

odstranjuje otrovne materije iz organizma, u kombinaciji sa cveklom pomaže za liječenje karcinoma u

početnim fazama, otklanja umor od umnog rada, može bitno pojačati koncentraciju. Slika br. 6. Šargarepa

3.3. Rezultati ispitivanja uticaja ishrane na zdravlje

Podaci su dobijeni metodom anonimne ankete 200 osoba na različitoj vrsti ishrane. Anketa je

obuhvatila 100 osoba na laktovegetarijanskoj ishrani različitog profila zanimanja i 100 nevegetarijanaca

(radnika u neposrednoj proizvodnji). Dalje su prikazani grafikovni koji pokazuju sledece podakte:7

Grafikon 1. Godišnja posjeta ljekaru

Iz grafikona 1 se može vidjeti da vegetarijanci najmanje posećuju ljekara, više od 12 puta godišnje 1%,

dok je nevegeterijanaca 10%.

7 Lj., Kiridžić, R., Kiridžić.,: “Uticaj vegeterijanske ishrane na zdravlje”, Novi Sad, 2006

16


Grafikon 2. Malokrvnost grupa

Grafikon 2 prikazuje da je malokrvnost najmanje zastupljena kod vegetarijanaca 6%, dok je kod druge

grupe 11%.

Grafikon 3. Šećerna bolest

Grafikon 3 prikazuje da od šećerne bolesti ne boluje ni jedan vegetarijanac 0%, kod nevegeterijanaca

6% oboljeli od šećerne bolesti.

Grafikon 4. Srčane bolesti

Grafikon 4 prikazuje da od srčanih bolesti manje boluju vegetarijanci 7%, dok druga grupa oboljeva u

20% slučajeva.

Grafikon 5. Povišen krvni pritisak

Grafikon 5 prikazuje da od povišenog krvnog pritiska vegetarijanci boluju u 6% slučajeva, dok

nevegeterijanci oboljevaju u 32% slučajeva.

Zaključak

17


Promjene u načinu ishrane stanovništa se sporo i teško mijenjaju. Iskustva zemalja koje su uspostavile

politiku hrane i ishrane pokazale su da nagle i radikalne preporuke za promjene načina ishrane

stanovništva mogu izazvati nepovjerenje i potpuno odbacivanje. Hrana i način ishrane imaju kulturno,

etičko, socijalno i porodično obilježje. Baš iz tog razloga, u područjima kao što je naše, nedovoljno

socijalno razvijeno, veoma teško dolazi do mijenjanja dugogodišnjih ustaljenih navika, za mnoge stvari

pa nažalost i što se tiče ishrane koja je veoma bitna za naše i zdravlje ljudi koji nas okružuju.

Analiza koja je prikazana, pokazala je, da su neosnovane mnoge zablude koje postoje u vezi

vegetarijanske ishrane. Na primjer, malokrvnost kod vegetarijanaca je izražena u svega 6% u poređenju

sa nevegetarijancima, kod kojih se kreće do 11% . Iz prikazanog se da zaključiti, da vegetarijanska

ishrana značajno utiče na sve aspekte zdravlja, da se vegetarijanci manje razboljevaju i manje posećuju

lekara.

Vegetarijanska ishrana je ishrana budućnosti, ona nema alternativu i medicina će, htjela to priznati ili ne,

morati da prihvati činjenično stanje, uprkos jakog protivljenja mnogobrojnih pojedinaca, čije su zablude

i neznanje utelovljene u nezdravoj tradiciji, nezainteresovanosti za istinom i nespremnosti na mjenjanju

sebe i svojih loših navika. Vegetarijanska ishrana je ishrana koja daruje osjećaj zdravlja,

uravnoteženosti i harmonije tijela i duha, donoseći čovjeku život bez bolesti, sklad sa okolinom i drugim

živim bićima.

Na kraju, navedeni su samo neki od poznatih ljudi tokom istorije i danas koji su odabrali ovaj način

ishrane. Na primjer, Platon, Sokrat, Seneka, Pitagora, Leonardo da Vinči, Isak Njutn, Bendžamin

Franklin, Čarls Darvin, Ričard Vagner, Lav Tolstoj, Rabindranat Tagor, Albert Ajnštajn, Mahatma

Gandi, Eni Lenoks (atletičar), Edvard Mozes (olimpijski prvak u maratonu) i mnogi drugi. Milioni ljudi

širom svijeta i danas prihvataju vegetarijansku ishranu.

Literatura

18


Pisani izvori:

1. A., Mitra,: “Hrana za misli”, Zagreb 1995

2. V., Grujić, B., Novaković,: „Higijena ishrane“, Novi Sad 2005

3. Lj., Kiridžić, R., Kiridžić.,: “Uticaj vegeterijanske ishrane na zdravlje”, Novi Sad, 2006

4. M., Čigoja,: “Makrobiotika I tradicionalna ishrana u savremenom zivotu”, Beograd 1998,

Internet izvori:

5. www.sr.wikipedia.org 06.11.2013.

6. www.nutricionisti.com 07.11.2013.

7. www.ilco.org.rs. 05.11.2013.

19

http://www.google.com/url?q=http%3A%2F%2Fwww.sr.wikipedia.org&sa=D&sntz=1&usg=AFQjCNGPr_Q9nNQb0aTIzlExy94k7EDvcw

http://www.google.com/url?q=http%3A%2F%2Fwww.nutricionisti.com&sa=D&sntz=1&usg=AFQjCNE1xoyHX3mZbmip9o16br02acMZeA

http://www.google.com/url?q=http%3A%2F%2Fwww.ilco.org.rs&sa=D&sntz=1&usg=AFQjCNE8z5scJF5Nq7pJy4xe8DzuFcweIQ

Documents

Efekti i Prednosti Konzumiranje Vegeterijanske Hrane