Upload
trinhtu
View
284
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
NIGOLUX
SU[ARE
- OP[TE O SU[ARAMA
- UPUTSTVO ZA UPOTREBU I BEZBEDAN RAD
- UPUTSTVO ZA ODR@AVANJE
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; tel. / fax. (018) 211 - 212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
NIGOS su{are
MERNO-REGULACIONA OPREMA I SU[ARE
-GARANCIJSKA IZJAVA- OBAVEZNO PRO^ITATI!
Firma NIGOS-elektronik na proizvedenu opremu za su{are daje garanciju na odre|eni period,
{to se defini{e u ponudi ili ugovoru. Garancija podrazumeva da }e u odgovaraju}em roku neispravna oprema biti popravljena ili
zamenjena novom, a ne podrazumeva nadoknadu za eventualno nastalu {tetu u gra|i. Korisnik je u obavezi da bar jednom u smeni proveri rad su{ara i ako primeti nepravilnosti,
reaguje na pravilan na~in (uradi korekcije, pozove isporu~ioca i ako treba zaustavi su{enje). Na taj na~in se spre~ava da do|e do o{te}enja gradje, ve} se samo eventualno produ`ava su{enje.
[to se re`ima su{enja ti~e, NIGOS-elektronik daje re`ime za razne vrste gra|e i to na bazi slede}ih ~injenica:
- re`imi preporu~eni od strane vi{e svetskih instituta - vi{egodi{nje iskustvo u toku pra}enja su{enja raznih vrsta gra|e - informacije od korisnika koji se du`e vreme bave su{enjem
Me|utim, su{enje drveta nije {ablonska stvar, jer zavisi od mnogo faktora (poreklo i kvalitet trupaca, vreme se~e, klimatski uslovi gde se vr{i rezanje i priprema za su{enje, tretiranje pre su{enja, na~in slaganja, zahtevani kvalitet su{enja itd.), te je stoga mo`da potrebno modifikovati re`ime.
U automatu postoje slobodni re`imi, koje korisnik mo`e da pravi prema svom iskustvu, a i u toku su{enja prili~no se mo`e uticati na brzinu su{enja promenom odre|enih parametara (npr. stavljanjem pojedinih sondi u pasivno stanje).
Kod prvog su{enja obratiti pa`nju na slede}e: - Od preporu~enih re`ima za odre|enu vrstu drveta izabrati najsporiji. - Na po~etku su{enja staviti sve sonde u aktivno stanje. U toku su{enja sonde sa najmanjom vlagom
staviti u pasivno stanje, a u aktivnom stanju ostaviti samo sonde sa najve}om vlagom drveta. - Faktor debljina drveta ne stavljati ispod 50 mm (najbolje je postaviti ga u startu na 80 mm). - Pratiti tok su{enja i u dogovoru sa NIGOS-om ili anga`ovanim tehnologom menjati parametre. - Na kraju prve ture su{enja gra|u vizuelno pregledati spolja, rase}i vi{e komada i pregledati
unutra{njost, ise}i kontrolne vilju{ke za proveru naprezanja. - Nakon analize prve ture izabrati najoptimalniji ili napraviti novi re`im za konkretnu vrstu gra|e.
Pre svake ture su{enja uraditi slede}e: - Detaljno o~istiti komoru su{are od zaostale piljevine. Otpu{iti slivnik za vodu i otvor za odvod
kondenzata. - Proveriti da li rade sve dizne za vla`enje i po potrebi ih skinuti, mehani~ki o~istiti otvor ili oprati u
sir}etnoj kiselini, limunskoj kiselini, soda-bikarboni ili nekom drugom sredstvu protiv kamenca. - Vizuelno proveriti rad opreme u su{ari (ventilatora, klapni za su{enje, ...). - Zameniti celulozne uzorke za merenje ravnote`ne vlage novim uzorcima. - Pro{mirglati sonde za drvo, ako je primetna patina (oksid). - Proveriti vizuelno kablove za sonde i po potrebi sanirati prime}ena o{te}enja (banane na kablovima
zameniti ako se primeti preterana oksidacija, ili ako je neka sonda davala sumnjive i nestabilne vrednosti u toku su{enja).
- Obratiti pa`nju na pravilno postavljanje sondi u drvetu, jer od toga zavisi tok su{enja.
Postupci na kraju su{enja: - Od{krinuti glavna vrata na komori za su{enje kako bi se postepeno izjedna~ila temperatura u komori
sa temperaturom spolja{njeg vazduha. Naglo hla|enje gra|e izaziva njeno pucanje i o{te}enje. - Nakon 10 do 12 sati otvoriti glavna vrata na komori i isprazniti komoru ukoliko je odmah predvi|ena
dalja obrada gra|e. Ukoliko nije, ostaviti gra|u u su{ari jo{ neko vreme
Vlasnik firme Nikolic Golub, dipl.ing.el.
UVOD
Firma "NIGOS - elektronik" je osnovana 1990. godine, a osnovna delatnost je proizvodnja
mernoregulacione opreme i su{ara.
"NIGOS - elektronik" je svoj proizvodni program po~eo ispravlja~kom tehnikom, da bi dalji razvoj
nastavio preko broja~ke tehnike i mernoregulacione tehnike iz oblasti regulacije temperature i relativne
vla`nosti, kao i {irokog spektra automatike vezane za industriju. Tokom vi{egodi{njeg rada proizveden je
veliki broj instrumenata vezanih za pomenute oblasti, a firma je stekla poverenje kod svojih kupaca.
Proizvodnjom opreme za su{are "NIGOS - elektronik" se bavi od 1995. godine, a po~etkom 1998.
godine konstrui{e kondenzacionu su{aru najmodernijeg tipa za koju dobija veliku nagradu `irija
Me|unarodnog sajma tehnike i tehni~kih dostignu}a odr`anog u Beogradu iste godine. Od tada pa do
dana{njih dana imamo proizveden i montiran veliki broj automatskih su{ara razli~itog kapaciteta, kako u
zemlji, tako i u inostranstvu. Uz opremu koju isporu~ujemo i montiramo na licu mesta dobija se i
tehnologija su{enja, kao i garancija od dve godine na kompletnu su{aru, a vi{e godina na pojedine delove
opreme.
Ovaj materijal prvenstveno ima ulogu tehni~kog uputstva za automatske su{are koje proizvodi
"NIGOS - elektronik". Namera nam je bila da pored opisa kako da se rukuje "NIGOS" - ovim su{arama i
opremom u njima, damo i neke osnovne pojmove vezane za su{enje. Mo`da }e mnogim korisnicima to biti
poznato, ali smatrali smo da nije lo{e pomenuti jo{ jednom odre|ene pojmove iz oblasti su{enja.
Grupa autora
1NIGOS su{are
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Tel./Fax. +381 18 211-212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
OP[TI POJMOVI O SU[ENJU
Da bi drvo moglo da se koristi za izradu finalnih proizvoda, potrebno je da u sebi sadr`i mali
procenat vode. To zna~i da iz drveta treba odstraniti vi{ak vode, a ovo se posti`e postupkom su{enja.
Osnovni ~inioci koji uslovljavaju su{enje drveta su:
- temperatura vazduha
- vla`nost vazduha
- cirkulacija vazduha
Su{enje je mogu}e ostvariti na dva na~ina:
- prirodnim putem
- ve{ta~ki
se odvija na otvorenom prostoru. Temperatura, vla`nost i cirkulacija vazduha
zavise od klimatskih uslova gde se drvo nalazi, pa je su{enje uglavnom sporo i traje godinu dana ili vi{e.
se odvija u posebnim komorama, tkz. su{arama, i na temperaturu, vla`nost i
cirkulaciju vazduha uti~e se po `elji. Vreme su{enja, u odnosu na prirodno, skra}uje se na nekoliko dana
do nekoliko nedelja. Pored skra}enja vremena su{enja, posti`e se i niz drugih prednosti:
- smanjuje se prostor za skladi{tenje
- posti`e se `eljeni procenat vlage u drvetu
- posti`e se standardni kvalitet gotovih proizvoda, itd.
U daljem tekstu bi}e govora isklju~ivo o ve{ta~kom su{enju drveta, jer ono ima naj{iru primenu.
Faktori koji uti~u na su{enje drveta su temperatura, vla`nost i cirkulacija vazduha. Temperatura i
vla`nost se menjaju tokom su{enja, `eljena cirkulacija posti`e se prinudnim putem uz pomo} ventilatora i
ona je uglavnom fiksna veli~ina za konkretnu su{aru.
VLA@NOST VAZDUHA
Pod pojmom vla`nost vazduha podrazumeva se prisutnost vodene pare u vazduhu. Pri odre|enoj
temperaturi vazduh mo`e da primi vodenu paru do neke koli~ine, a preko toga dolazi do kondenzacije.
Za vazduh koji sadr`i maksimalnu koli~inu vodene pare ka`e se da je zasi}en. Maksimalna koli~ina
vodene pare u 1 m vazduha zavisi od temperature. Pri pove}anju temperature pove}ava se i maksimalna
koli~ina vodene pare koju vazduh mo`e da primi, a to se mo`e videti iz naredne tabele:
Ako se zasi}en vazduh zagreva, pove}ava mu se mogu}nost da primi jo{ vodene pare, a ako se
hladi, javlja se vi{ak vodene pare (pojavljuje se kondenzacija). Ova osobina se koristi za izvla~enje vlage
iz drveta, odnosno za njegovo su{enje.
Prirodno su{enje
Ve{ta~ko su{enje
FIZI^KE KARAKTERISTIKE VAZDUHA
3
Temperatura vazduha
C[ ]0 1009080706050403020100
597,0423,1293,0198,0130,182,951,130,417,39,44,8Maksimalna koli~ina
vodene pare g/m[ ]3
2NIGOS su{are
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Tel./Fax. +381 18 211-212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
RELATIVNA VLA@NOST VAZDUHA
Kao va`an element kod su{enja drveta koristi se pojam relativna vla`nost vazduha i izra`ava se u
%. Relativna vla`nost vazduha je odnos te`ine vodene pare koja se nalazi u 1 m vazduha i maksimalne
te`ine vodene pare koju taj vazduh mo`e da primi, pri istoj temperaturi i pritisku.
Zasi}en vazduh ima relativnu vla`nost 100%, a apsolutno suv vazduh 0%.
Relativna vla`nost zavisi od temperature vazduha. Npr. ako se 1 m vazduha nalazi na temperaturi
od 40 C i sadr`i vodenu paru 30g, on ima relativnu vla`nost:
(30 / 51,1) x 100 = , pri ~emu je 51,1 uzet kao podatak iz prethodne tabele.
Ako bi se taj isti vazduh zagrejao na 60 C, tada bi njegova relativna vla`nost iznosila:
(30 / 130,1) x 100 =
Smer kretanja vazduha zavisi od temperature. Zagrejan vazduh struji prema gore, jer je lak{i, a
hladan nani`e. Prolaze}i kroz slo`aje rezane gra|e vazduh se hladi i vla`i. Tako ohla|en i vla`an struji
nani`e i vr{i se kondenzacija vi{ka vlage.
Voda u drvetu se nalazi u dva oblika i to kao slobodna i vezana voda.
nije vezana za drvo i nalazi se u me|u}elijskim {upljinama. Po{to nije hemijski
vezana za drvo, ona se relativno lako i odstanjuje (mo`e i centrifugiranjem).
se nalazi u zidovima }elija i vezana je molekularnim silama. Zbog toga se vezana
voda znatno te`e i sporije odstranjuje nego slobodna voda, i mogu}e je ukloniti samo isparavanjem.
Utvr|eno je da sadr`aj vode u drvetu iznad 30% otpada na slobodnu vodu, a kad drvo ima vla`nost do 30%
onda sadr`i samo vezanu vodu. Ta granica od oko 30% vla`nosti drveta naziva se
.
izra`ava se u % i ona predstavlja odnos te`ine prisutne vode u drvetu i te`ine
apsolutno suvog drveta:
V = (m / m ) x 100 %
gde je: V - vlaga drveta u %
m - te`ina vode u gramima
m - te`ina apsolutno suvog drveta u gramima
Npr. ako se ka`e da je vla`nost drveta 10%, to zna~i da u par~etu drveta koje bi apsolutno suvo te`ilo 1000
g, ima 100 g vode.
Vla`nost sirovog drveta zavisi od vrste drveta a mo`e se kretati i do 200%. Vrste drveta koje se kod
nas primenjuju posle se~enja uglavnom sadr`e vlagu od 50 ÷ 100%.
Zavisno od primene, drvo se su{i do odre|ene vla`nosti i to:
- {per plo~e 5 ÷ 8%
- muzi~ki instumenti 5 ÷ 8%
- parket 8 ÷ 10%
- unutra{nji name{taj 8 ÷ 10%
- ba{tenski name{taj 13 ÷ 16%
- unutra{nja stolarija 10 ÷ 12%
- spoljna stolarija 11 ÷ 14%
3
3
0
0
58,7%
23%
Sa pove}anjem temperature relativna vla`nost se smanjuje, dok smanjivanjem temperature,
relativna vla`nost raste.
VODA U DRVETU
Slobodna voda
Vezana voda
ta~ka zasi}enosti
drvnih vlakanaca
Vlaga drveta
V O
V
O
[ ]
3NIGOS su{are
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Tel./Fax. +381 18 211-212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
UTEZANJE I BUBRENJE DRVETA
Utezanje
bubri
HIGROSKOPNOST I RAVNOTE@NA VLA@NOST DRVETA
ravnote`na vla`nost drveta
histereza
Nagla{avamo da je beskorisno i {tetno su{iti drvo ni`e od ravnote`ne vla`nosti koja odgovara
sredini gde se drvo koristi.
u
Promena sadr`aja vezane vode uzrokuje promenu dimenzija drveta. Su{enjem dolazi do smanjenja
(utezanja), a vla`enjem do pove}anja dimenzija (bubrenje).
te~e ravnomerno sa opadanjem vla`nosti u drvetu ispod 30% (ta~ka zasi}enosti drvnih
vlakanaca). Veli~ina utezanja zavisi od strukture i vrste drveta, a kod istog drveta je razli~ita u odre|enim
pravcima. Utezanje mo`e da iznosi i preko 10% u nekim pravcima, odnosno najve}e je u tangecijalnom
smeru, a najmanje u odnosu na smer drvnih vlakanaca.
Na veli~inu utezanja uti~e i na~in su{enja. Prirodno osu{eno drvo ute`e se manje od ve{ta~ki
osu{enog. Drvo osu{eno u su{ari pri visokoj temperaturi i vi{oj relativnoj vla`nosti vazduha ute`e se vi{e
nego kod su{enja pri ni`im temperaturama i sa manjom vlagom vazduha.
Kad osu{eno drvo upija vlagu pove}ava svoju zapreminu, odnosno , sve dok se ne dostigne
ta~ka zasi}enosti drvnih vlakanaca. Preko ove granice drvo ne bubri jer ne mo`e da primi vlagu iz vazduha
iznad ta~ke zasi}enosti.
Higroskopnost je osobina materijala da menja vla`nost pod uticajem vlage okolnog vazduha. Ako
drvo ne sadr`i vlagu ve}u od 30% (ta~ka zasi}enosti drvnih vlakanaca), ono ima osobinu higroskopnosti.
To zna~i da, zavisno od vlage spolja{njeg vazduha, drvo mo`e da upija ili otpu{ta vlagu.
[to je vlaga u drvetu manja to je sila upijanja vlage iz vazduha ve}a. Tako|e, {to je relativna
vla`nost vazduha manja sila upijanja vlage iz drveta prema okolini je ve}a. Zna~i, zavisno koja je od ove
dve sile ve}a, kretanje vlage mo`e biti iz drveta prema okolini (drvo otpu{ta vlagu), ili obrnuto (drvo upija
vlagu).
Kad su ove dve sile jednake, nema kretanja vlage i to je onda . Drvo
stajanjem u odre|enom prostoru uvek te`i da dostigne ravnote`nu vla`nost. Ono }e otpu{tati ili upijati
vlagu ako je njegova vla`nost ve}a ili manja od ravnote`ne. Jednom osu{eno drvo ispod ravnote`ne
vla`nosti ne mo`e vi{e primiti vlagu ta~no do ravnote`ne vla`nosti, ve} ne{to malo ni`u. Ova pojava se
zove i iznosi oko 1 do 2 % vlage drveta.
Zato se treba pridr`avati prethodnog poglavlja, gde su date kona~ne vlage su{enja, zavisno od
primene.
U slede}oj tabeli su date ravnote`ne vla`nosti drveta zavisno od temperature i relativne vla`nosti
vazduha. Tabela je data na osnovu psihrometarske metode, odnosno sadr`i temperature suvog i vla`nog
termometra.
r
4NIGOS su{are
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Tel./Fax. +381 18 211-212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E 18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; tel. / fax. (018) 211 - 212, 217 - 468
NIGOS su{are 5
TABELA RAVNOTE@NE VLA@NOSTI (psihrometarska tabela za vla`an vazduh)
u r
24.4
20.8
18.8
17.6
16.5
15.3
14.4
13.6
12.9
12.2
11.7
11.1
10.5
10.1
9.6
9.3
8.3
7.5
6.8
6.2
5.5
4.9
4.4
3.8
3.3
2.7
t S =
80
0 C
t m
80.0
80.0
79.0
78.5
78.0
77.5
77.0
76.5
76.0
75.0
74.5
74.0
73.5
73.0
72.0
71.5
70.0
68.0
66.5
64.5
62.0
60.0
57.0
56.0
51.5
46.5
u r
25.7
22.0
19.8
18.7
17.5
16.3
15.4
14.6
13.8
13.1
12.5
11.9
11.3
10.8
10.4
10.0
9.0
8.2
7.5
6.7
6.1
5.4
4.8
4.3
3.7
3.0
t S =
70
0 C
t m
70.0
70.0
69.0
69.0
68.5
68.0
67.5
67.0
66.0
65.5
65.0
64.5
64.0
63.5
63.0
62.5
60.5
59.0
57.0
55.5
53.5
51.5
49.0
47.0
43.5
41.0
u r-
ravn
ote`
na v
la`n
ost
(%)
u r
26.0
22.8
20.5
19.0
17.8
16.8
15.9
15.0
14.3
13.5
12.9
12.3
11.7
11.2
10.7
10.3
9.4
8.5
7.7
7.0
6.3
5.8
5.0
4.4
3.8
3.2
t S =
65
0 C
t m
65.0
64.5
64.0
63.5
63.0
63.0
62.5
62.0
61.5
61.0
60.5
60.0
59.5
59.0
58.0
57.5
56.0
55.0
53.0
51.5
49.5
49.0
45.5
43.0
40.5
38.0
u r
26.2
23.2
21.0
19.7
18.6
17.3
16.4
15.6
14.8
14.0
13.3
12.8
12.1
11.7
11.2
10.7
9.7
8.9
8.1
7.4
6.6
6.0
5.3
4.7
4.1
3.4
t S =
60
0 C
t m
60.0
60.0
59.0
58.5
58.0
58.0
57.5
57.0
56.5
56.0
55.0
55.0
54.5
54.0
53.0
52.5
51.5
50.0
48.5
47.0
45.5
43.5
41.5
39.5
37.0
35.0
u r
27.0
23.9
21.7
20.0
19.0
17.8
16.9
16.0
15.3
14.5
13.8
13.2
12.6
12.0
11.6
11.1
10.2
9.2
8.4
7.7
6.9
6.2
5.6
4.9
4.2
3.6
t S =
55
0 C
t m
55.0
54.5
54.0
53.5
53.0
52.5
52.5
52.0
51.5
51.0
50.5
50.0
49.5
49.0
48.5
48.0
47.0
45.5
44.0
43.0
41.0
39.5
37.5
36.0
34.0
31.5
t m -
tem
pera
tura
vla
`nog
term
omet
ra
(0 C)
u r
28.0
24.5
22.0
20.7
19.5
19.3
17.4
16.5
15.7
15.0
14.3
13.7
13.0
12.5
11.9
11.5
10.4
9.5
8.7
8.0
7.2
6.5
5.8
5.1
4.4
3.7
t S =
50
0 C
t m
50.0
49.5
49.0
48.5
48.0
48.0
47.5
47.5
47.0
46.5
46.0
45.5
45.0
44.5
44.0
44.0
42.5
41.5
40.0
39.0
37.5
35.5
34.0
32.0
30.5
28.5
u r
28.5
24.0
22.7
21.2
20.0
18.9
17.9
17.0
16.1
15.4
14.7
14.0
13.4
12.9
12.3
11.8
10.8
9.8
9.0
8.2
7.5
6.7
6.0
5.3
4.6
3.9
t S =
45
0 C
t m
45.0
44.5
44.0
44.0
43.5
43.5
43.0
42.5
42.0
41.5
41.5
41.0
40.5
40.0
40.0
39.5
38.5
37.0
36.0
34.5
33.5
32.0
30.5
29.0
27.0
25.5
u r
29.0
25.5
23.1
21.8
20.3
19.3
18.3
17.5
16.6
15.8
15.1
14.5
13.8
13.2
12.6
12.1
11.0
10.1
9.2
8.4
7.7
7.0
6.3
5.5
4.8
4.0
t S =
40
0 C
t m
40.0
40.0
39.0
39.0
38.5
38.0
38.0
37.5
37.0
37.0
36.5
36.5
36.0
35.5
35.0
34.5
34.0
33.0
32.0
30.5
29.5
28.0
26.5
25.0
24.0
22.5
t S -
tem
pera
tura
suv
og te
rmom
etra
(0 C
)
u r
30.0
26.1
23.8
22.3
21.2
20.1
19.1
18.1
17.3
16.4
15.7
15.0
14.3
13.7
13.1
12.7
11.5
10.5
9.7
8.9
8.1
7.3
6.6
5.9
5.1
4.3
t S =
30
0 C
t m
30.0
30.0
29.5
29.0
29.0
28.5
28.5
28.0
28.0
27.5
27.0
27.0
26.5
26.0
25.5
25.5
24.5
24.0
23.0
22.0
21.0
20.0
19.0
18.0
17.0
16.0
u r
30.0
28.0
24.4
23.0
22.1
20.6
19.7
18.7
17.7
16.9
16.2
15.5
14.7
14.1
13.5
13.0
11.9
10.9
10.0
9.2
8.4
7.6
6.8
6.1
5.3
4.5
t S =
20
0 C
t m
20.0
20.0
19.5
19.5
19.0
18.5
18.5
18.0
18.0
18.0
17.5
17.5
17.0
17.0
16.5
16.5
15.5
15.0
14.5
13.5
13.0
12.0
11.5
10.5
10.0
9.5
ϕ (%)
100
98
96
94
92
90
88
86
84
82
80
78
76
74
72
70
65
60
55
50
45
40
35
30
25
20
ϕ -
rela
tivna
vla
`nos
t vaz
duha
(%
)
VE[TA^KO SU[ENJE DRVETA
Ve{ta~ko su{enje drveta ima {iroku primenu u drvnoj industriji. Za ve{ta~ko su{enje rezane gra|e
koriste se posebno opremljene prostorije koje se zovu su{are. U odnosu na primenjenu metodu razlikuje se
vi{e tipova su{ara, od kojih su naj~e{}e u upotrebi:
- konvencionalne su{are
- kondenzacione su{are
- vakuumske su{are
- mikrotalasne su{are
Zbog slo`enijeg rukovanja i ve}ih tro{kova u opremi kod vakuumskih i mikrotalasnih su{ara, danas
se naj~e{}e upotrebljavaju konvencionalne i kondenzacione su{are.
Konvencionalan (klasi~an) na~in su{enja je do sada naj~e{}e primenjivan u praksi, jer su su{are u
tehni~kom smislu relativno jednostavne, ~ak i za velike kapacitete (preko 100 m gra|e). One ne zahtevaju
specijalno odr`avanje, a problem velike potro{nje energije se ubla`ava upotrebom drvnog otpada ili
piljevine kao pogonskog goriva za lo`enje kotla. Su{enje se obavlja razmenom unutra{njeg vla`nog
vazduha sa spolja{njim.
Treba naglasiti da se ovakve su{are preporu~uju firmama ve}eg kapaciteta, gde se drvni otpad pojavljuje u
znatnim koli~inama.
Osnovni oblik klasi~ne su{are dat je na slici 1. Uz pomo} reverzibilnih ventilatora vazduh cirkuli{e
kroz slo`aj (sa promenom smera), a pritom prolazi preko greja~a (toplotnog izmenjiva~a), gde se po
potrebi dogreva. Pod uticajem toplote, vlaga iz drveta odlazi u okolni vazduh. Zavisno od stepena
otvorenosti klapni, deo vla`nog vazduha izlazi kroz klapnu K ( ), a sa njim i vlaga iz drveta. Istovremeno
ista koli~ina sve`eg vazduha ulazi kroz klapnu K On se me{a sa unutra{njim vazduhom, cirkuli{e
kroz slo`aj i ovaj proces kontinualno traje (sve dok traje su{enje).
Sve` vazduh koji ulazi u su{aru je
hladniji (pogotovu zimi), pa greja~i uvek moraju da rade odre|enom snagom da bi odr`avali potrebnu
temperaturu unutar su{are. Logi~no je zaklju~iti da je potro{nja energije znatna
, pa se ona skoro redovno koristi iz kotla. Instalisana snaga se
kre}e oko 3
1 - Klapne sa servo pogonom
KLASI^NE (KONVENCIONALNE) SU[ARE
3
Pogonski medijum kod konvencionalnih su{ara mo`e biti topla voda ili para.
K
(K ).
Ravnomerna cirkulacija kroz sve
slo`ajeve se posti`e pomo}u podplafona izra|enog od aluminijuma.
(80 200 kWh/ m gra|e
za ceo ciklus su{enja bez potro{nje kotla)
÷ 5 kW/ m gra|e. Cirkulacija vazduha zavisi od re`ima su{enja, ali mo`e da ide i do 2.5 m/s.
Zbog ovoga je kod klasi~nih su{ara potrebna ve}a snaga ventilatora (oko 0.18 kW/ m gra|e).
2 - Ventilatori za cirkulaciju
3 - Greja~i (toplotni izmenjiva~i)
4 - Podplafon (me|utavanica)
5 - Sistem za vla`enje
6 - Podstanica
2
1
1
2
¸3
3
3
3
4
2
5
1
K1 K2
1
6
6NIGOS su{are
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Tel./Fax. +381 18 211-212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
"NIGOS - elektronik" proizvodi klasi~ne su{are razli~itih kapaciteta. Tehni~ke karakteristike klasi~nih
su{aradatesuutabeli.
Opremakojaseisporu~ujeuzsvakuodsu{arasesme{tauobjekatsu{are,kojimo`ebitizidanilimonta`niod
izolacionihpanela.Komandnorazvodniormarsepostavljavansu{areupogodnojprostoriji.
kWh/ m gra|e za ceo ciklus su{enja). Temperatura su{enja ide do 65 C. Cirkulacija se obavlja u
jednom smeru, uz brzinu vazduha kroz slo`aj do 1,5 m/s. Ovim se omogu}uje ravnomerno su{enje za
slo`ajeve do 4 m. Instalisana snaga ventilatora iznosi oko 0,15 kW/ m gra|e.
Vo|enje procesa su{enja mo`e biti automatom MC - 502R ili MC-1000, prema zahtevu korisnika.
2 - Usisna klapna
3 - Ventilatori za cirkulaciju
4 - Greja~i (toplotni izmenjiva~i)
5 - Sistem za vla`enje
[ema jeftine klasi~ne
(konvencionalne) su{are
EKONOMI^NE KLASI^NE (KONVENCIONALNE) SU[ARE
Ovo su su{are koje obezbe|uju kvalitetno su{enje svih vrsta gra|e uz najmanju potro{nju energije
(do 100
Su{are su naro~ito pogodne tamo gde postoje problemi sa elektri~nom energijom, jer zbog male
potro{nje mogu da rade na agregat.
1 - Izduvna klapna
3 0
3
Slika 2.
KapacitetToplotna
snaga kotla
Ventilatori
za cirkulaciju
Elektri~na
snaga
Optimalne dimenzije
komoreProstor za slaganjeMODEL
SU[AREm
3kcal / h kW a(m) x b(m) x h(m) a(m) x b(m) x h(m)
VKS-40 30 50 160 000 5 x 630 7.5 4.6 x 8.2 x 5.1 4.6 x 6.5 x 4.1
VKS-50 40 60 180 000 6 x 630 9.0 6.8 x 7.0 x 5.1 6.8 x 5.5 x 4.1
VKS-60 50 70 240 000 7 x 630 10.5 6.8 x 8.2 x 5.1 6.8 x 6.5 x 4.1
VKS-60A 50 70 240 000 8 x 630 12.0 8.6 x 7.0 x 5.1 8.6 x 5.5 x 4.1
VKS-80 70 100 280 000 9 x 630 13.5 8.6 x 8.2 x 5.1 8.6 x 6.5 x 4.1
VKS-100 80 120 320 000 10 x 630 15.0 8.6 x 9.5 x 5.1 8.6 x 7.5 x 4.1
KapacitetToplotna
snaga kotla
Ventilatori
za cirkulaciju
Elektri~na
snaga
Optimalne dimenzije
komoreProstor za slaganjeMODEL
SU[AREm
3kcal/ h kW a(m) x b(m) x h(m) a(m) x b(m) x h(m)
NKS-10 8 15 40.000 4 x 450 1.6 4.6 x 4.0 x 3.0 4.6 x 3.0 x 2.4
NKS-20 15 25 80.000 4 x 560 3.0 4.6 x 6.0 x 4.0 4.6 x 4.5 x 3.2
NKS-30 25 35 120.000 4 x 630 6.0 4.6 x 6.5 x 5.1 4.6 x 5.0 x 4.1
3
4
5
1
2
7NIGOS su{are
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Tel./Fax. +381 18 211-212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
KONDENZACIONE I KOMBINOVANE SU[ARE
Kondenzacione
Slika 3.
su{are pripadaju novijim tehnologijama su{enja drveta. Kod njih se kondenzacijom
izdvaja vlaga iz drveta, pri ~emu nema razmene sa spolja{njim vazduhom. Uz minimalnu potro{nju energije
(100 250 kWh/ m gra|e za ceo ciklus su{enja) ostvaruje se veoma kvalitetno i dovoljno brzo su{enje svih
vrsta gra|e. Ne zahtevaju kotlovsko postrojenje - minimalno investiranje, i rade automatski (bez prisustva
rukovaoca). Posebno dobre rezultate daju kod su{enja neparene gra|e (bukva, jasen itd).
Su{are koje proizvodi "NIGOS - elektronik" su potpuno automatske, {to zna~i da se uz opremu dobija i
tehnologija su{enja.
Najva`niji deo kondenzacionih su{ara je toplotna pumpa. Osnovni delovi toplotne pumpe su
"SCROLL" kompresor (kao medijum se koristi gas R134a), ispariva~ (hladni deo), kondenzator (topli deo),
ventilatori toplotne pumpe i elektro greja~i. Greja~i rade u fazi zagrevanja da bi se postigli optimalni uslovi
(temperatura i vlaga) u su{ari, nakon ~ega po~inje proces su{enja. Kada po~ne su{enje oni se veoma retko
uklju~uju. Vazduh koji cirkuli{e unutar su{are (pomo}u ventilatora za cirkulaciju) apsorbuje vlagu iz drveta i
prolazi kroz toplotnu pumpu. Ventilatori toplotne pumpe ovaj vazduh usmeravaju od hladnog ka toplom delu i
ambijentu. Na hladnom delu (ispariva~) vr{i se kondenzacija vlage iz vazduha i kondenzat se odvodi van
su{are. Topli deo (kondenzator) slu`i za dogrevanje vazduha u su{ari bez uklju~ivanja greja~a. Osu{eni i
zagrejani vazduh se ponovo vra}a u komoru su{are. Voda iz drveta se na ovaj na~in izvla~i bez razmene sa
spoljnim vazduhom, tako da je potro{nja energije minimalna. U slu~aju previsoke vlage ili temperature u
komori, povremeno se vr{i razmena vazduha sa spolja{njim. Princip rada su{are dat je na slici 3.
Vo|enje procesa su{enja se vr{i preko automata specijalno proizvedenog u firmi. Automat poseduje
programe su{enja za sve vrste drveta i vodi proces automatski. Optimalne uslove za proces su{enja, automat
ostvaruje regulacijom temperature i vla`nosti vazduha, a na bazi merenja vlage u drvetu.
1 - Toplotna pumpa
[ema kondenzacione su{are
¸3
2 - Odliv kondenzata
3 - Otvori za usisavanje hladnog
i vla`nog vazduha iz su{are
u toplotnu pumpu
4 - Otvori za uduvavanje suvog
i zagrejanog vazduha iz
toplotne pumpe u su{aru
5 - Sistem za vla`enje
6 - Toplotni izmenjiva~
(za kombinovane su{are)
7 - Ventilatori za cirkulaciju
8 - Sistem za razmenu vazduha
(usisne i izduvne klapne)
1
2
3
4
6
7
5
8
8NIGOS su{are
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Tel./Fax. +381 18 211-212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
Osnovne prednosti su{ara:
- Su{enje svih vrsta gra|e bilo koje po~etne vlage
- Izuzetan kvalitet su{enja, jer nema pucanja, skorelosti, krivljenja, promene boje (posebno su
dobre za su{enje neparenih materijala svetlih boja)
- Obezbe|uju ravnomernost su{enja u celom slo`aju
- Ne zaga|uju okolinu
- Instalisana snaga je do 1 kW/ m gra|e
- Minimalna potro{nja energije - nema razmene sa spoljnim vazduhom
- Prosek potro{nje je 30 ÷ 50% od instalisane snage
- Cirkulacija vazduha kod kondenzacionih su{ara je manja nego kod klasi~nih, pa je potrebna snaga
ventilatora kod kondenzacionih su{ara manja nego kod klasi~nih
- Nije potreban kotao, niti prisustvo rukovaoca kao kod klasi~nih su{ara - automatsko vo|enje
procesa su{enja
- Su{enje je dovoljno brzo, jer temperatura ide i do 60 C
- Mogu}nost povezivanja vi{e su{ara na ra~unar i daljinskog vo|enja procesa su{enja, jer svaki
automat ima komunikaciju
Ako u kompleksu gde je su{ara postoji kotao, onda ima smisla ugradnja toplotnih izmenjiva~a. Na
taj na~in su{ara postaje i ima slede}e karakteristike:
- Za fazu zagrevanja i eventualnog dogrevanja u toku su{enja ne koriste se elektro greja~i.
- Za slu~aj lo{e stuje (velike varijacije ili ~esti prekidi u zimskom periodu), su{enje mo`e da se
odvija na klasi~an na~in. U tom slu~aju toplotne pumpe se isklju~uju a elektri~na energija se koristi samo
za pogon ventilatora. U ovoj varijanti i agregat mo`e da pogoni su{aru, ako struje nema du`e vreme.
- Kad je u pitanju potpuno sirova gra|a kori{}enjem ovakvog tipa su{are pove}ava se brzina
su{enja.
Kombinovana su{ara objedinjuje dobre karakteristike kondenzacione i klasi~ne (konvencionalne)
su{are. Time se, za najkra}e vreme, posti`e najkvalitetnije su{enje uz minimalnu potro{nju energije
kondenzacionih
kombinovana
3
0
ORIJENTACIONA VREMENA SU[ENJA ZA KONDENZACIONE (KOMBINOVANE) SU[ARE
* Ova vremena su{enja mogu se posti}i samo u kombinovanim ili klasi~nim su{arama
Kod klasi~nih i kombinovanih su{ara realno vreme su{enja je ne{to kra}e, a kod kondenzacionih u
zimskim uslovima ne{to du`e.
SU[ENJE U DANIMA SA 70% NA 10% I SA 40% NA 10% VLAGE
ZA ODRE\ENU DEBLJINU DRVETA
25mm 38mm 50mm 70mmVRSTA
DRVETAsa 70%
na 10%
sa 40%
na 10%
sa 70%
na 10%
sa 40%
na 10%
sa 70%
na 10%
sa 40%
na 10%
sa 70%
na 10%
sa 40%
na 10%
Hrast 20 13 35 22 52 32 75 52
Jasen 15 10 25 15 38 24 60 42
Bukva 10 7 16 11 25 16 41 28
Breza, topola 6* 4* 11 8 14 10 21 14
Bor,jela,smr~a 6* 4* 9 7 12 9 18 13
9NIGOS su{are
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Tel./Fax. +381 18 211-212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
"NIGOS - elektronik" proizvodi su{are razli~itih kapaciteta. N
Komora su{are mo`e biti zidana ili monta`na od izolacionih panela. Toplotna pumpa sa energetsko
razvodnim ormarom se postavlja van su{are u pogodnoj prostoriji a ostala orema u komoru su{are.
Specifikacija opreme koja se isporu~uje za svaku su{aru:
- Toplotne pumpe (broj i tip prema veli~ini su{are) sa ugra|enim elektro greja~ima
- Ventilatori za cirkulaciju
- Sistem za razmenu vazduha (izduvna klapna sa ventilatorom, usisna klapna)
- Energetsko razvodni ormar (ERO)
- Automat za automatsko vo|enje procesa su{enja
- Komplet za merenje temperature, ravnote`ne vlage u vlage u drvetu (razvodne kutije, sonde i
kablovi)
- Sistem za vla`enje (filter, elektromagnetni ventil, prskalice, crevo, sitan pribor...)
- Toplotni izmenjiva~ za kombinovane su{are
ajoptimalnije su{are su za 20 ÷ 80 m
gra|e.
3
KapacitetToplotne
pumpe
Ventilatori
za cirkulaciju
Instalirana
snagaPotro{nja
Optimalne dimenzije
komoreProstor za slaganjeMODEL
SU[AREm
3kcal / h kW kWh/h (a x b x h) (m) (a x b x h) (m)
NIGOLUX-12 8 15 1 x TP-12 4 x 450 10 4 4.6 x 4.0 x 3.0 4.6 x 3.0 x 2.4
NIGOLUX-20 15 25 1 x TP-20 4 x 560 18 8 4.6 x 6.0 x 4.0 4.6 x 4.5 x 3.2
NIGOLUX-30 25 35 1 x TP-30 4 x 630 24 11 4.6 x 6.5 x 5.1 4.6 x 5.0 x 4.1
NIGOLUX-40 30 50 2 x TP-20 6 x 630 36 16 6.8 x 7.0 x 5.1 6.8 x 5.5 x 4.1
NIGOLUX-60 50 70 2 x TP-30 8 x 630 48 22 8.6 x 7.0 x 5.1 8.6 x 5.5 x 4.1
NIGOLUX-80 70 100 3 x TP-30 9 x 630 70 32 8.6 x 8.2 x 5.1 8.6 x 6.5 x 4.1
10NIGOS su{are
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Tel./Fax. +381 18 211-212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
KOMORA SU[ARE
Za pravilan rad opreme, kvalitetno su{enje i optimalan utro{ak energije, komora su{are je najbitniji
faktor. Komora se mo`e izraditi kao zidani objekat ili od gotovih izolacionih panela.
U osnovi, komora mora biti na zdravoj podlozi, ~vrste konstrukcije, dobro hidro i toplotno
izolovana, sa vratima prilago|enim za efikasno nalaganje (ru~no, vilju{karom ili vagonetom).
POD SU[ARE
Pored dobre izolacije, za pod je bitno da ima i dobru nosivost. Za ru~no nalaganje potrebna je
nosivost od minimum 2t / m , a za nalaganje vilju{karom dvostruko i vi{e ve}a nosivost.
Ako se radi novi pod, najbolje je uraditi ga na slede}i na~in:
- podloga od 20 cm {ljunka
- "mr{av" beton debljine 15 cm
- hidroizolacija: kondor
- termoizolacija: tvrdo presovani stiropor debljine 3 cm
- PVC folija
- jak nabijeni armirani beton debljine 8 ÷ 10 cm za nalaganje vilju{karom; 5 ÷ 8 cm za ru~no
nalaganje
- obavezan nagib prema mestu za odliv kondenzata (0,5 ÷ 1) %
ZIDOVI SU[ARE
Zidovi se izra|uju od kvalitetne opeke ili blokova debljine 24 cm, a najbolje od siporeks blokova
debljine 20 cm. Spolja se malteri{e obi~nim ili cementnim malterom, a iznutra obavezno vr{i izolacija.
Jedan od jeftinijih na~ina termoizolacije je :
- stiropor debljine 5 cm
- PVC folija
- Al lim debljine 0,5 ÷ 0,8 mm
TAVANICA SU[ARE
Tavanica mo`e biti klasi~na betonska ili od drvenih greda. Oblaganje tavanice se izvodi na isti
na~in kao i kod zidova, s tim {to termoizolacija treba biti bar 50% deblja nego kod zidova, osim ako iznad
tavanice ne postoji druga prostorija.
VRATA SU[ARE
Vrata su najkriti~niji element objekta su{are, jer uz laku pokretljivost moraju obezbediti kvalitetnu
izolaciju i dobro dihtovanje. Najbolje je da budu izra|ena od poliuretanskog panela debljine 80 mm
obostrano oblo`enim Al limom, plastificiranim. Po obodu vrata mora se staviti profilisana guma (najbolje
silikonska) zbog boljeg prijanjanja i dihtovanja. Gumu najbolje staviti i prema unutra{njoj i prema
spolja{njoj strani.
Veli~ina, polo`aj i na~in otvaranja vrata zavise od polo`aja objekta i na~ina nalaganja. Ako se kod
pune komore kroz glavna vrata ne mo`e pri}i do toplotne pumpe, onda obavezno napraviti mala pomo}na
vrata na odgovaraju}em mestu.
2
Vrata na su{ari moraju imati i mogu}nost otvaranja iznutra bez upotrebe
pomo}nih sredstava (alata i sli~no). Ukoliko se zaklju~avaju katancem ili klju~em, pri ulasku u su{aru sa
sobom obavezno poneti katanac ili klju~.
11NIGOS su{are
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Tel./Fax. +381 18 211-212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
KOMORA SU[ARE OD PANELA (MONTA@NA VARIJANTA)
NIGOS - elektronik svojim kupcima nudi i mogu}nost izbora monta`ne komore za su{enje. U
slu~aju da se korisnik opredeli za monta`nu varijantu komore, ima obavezu da postavi betonsku podlogu
(sve {to je navedeno za pod komore kod zidane varijante na prethodnoj strani, va`i i ovde) i dovede struju i
vodu, a ekipa NIGOSA podi`e komoru za su{enje u vrlo kratkom vremenskom periodu.
Osnovne karakteristike ovih komora su:
KOMORA SU[ARE
- komora su{are radi se kompletno od AL-konstrukcije i inox zavrtnjeva (kvalitet A2).
- obloge su od emboksiranog AL- lima.
- izolacija zidova i krova je od tvrdo presovane kamene vune (tervol) debljine 100mm.
VRATA SU[ARE:
- vrata su kompletno od aluminijuma, i to okvir od specijalnog profila, koji se proizvodi u
fabrici NISSAL- Ni{, a ostalo od emboksiranog Al lima ispunjenim tvrdo presovanom kamenom vunom
(tervol) debljine 100mm.
- na zidane objekte ugra|uje se Al okvir({tok)
- podizanje i pomeranje vrata vr{i se mehanizmom, koji klizi po {inama
- zajedni~ki mehanizam opslu`uje vi{e su{ara
- kontrolna vrata su tako|e od Al, i osigurana da se otvaraju i iznutra.
12NIGOS su{are
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Tel./Fax. +381 18 211-212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
UPUTSTVO ZA UPOTREBU
I BEZBEDAN RAD
SU[ARE
NIGOS su{are
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; tel/fax: +381 18 / 211 212, 217 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
OBAVEZE KORISNIKA
PRI KORI[]ENJU KOMORE ZA SU[ENJE SA PRIPADAJU]OM OPREMOM
U POSTUPKU SU[ENJA DRVETA (DRVENE GRA\E)
PRE SVAKOG SU[ENJA:
1. Detaljno o~istiti komoru za su{enje. Proveriti da nije zapu{en otvor za odliv kondenzata.
2. Izvr{iti kontrolu ispravnosti rada ugra|ene opreme. Naro~ito obratiti pa`nju na ispravnost
rada sistema za vla`enje. Po potrebi o~istiti prskalice za vodu od kamenca kako bi se osiguralo ravnomerno
i kvalitetno vla`enje gra|e tokom su{enja.
3. Slo`iti drvenu gra|u u komoru za su{enje.
4. Postaviti sonde za merenje vlage u drvetu i uklju~iti ih u za to predvi|ena mesta.
5. Zatvoriti glavna vrata na komori su{are.
6. Uklju~iti automat za vo|enje procesa su{enja.
7. Podesiti na automatu odgovaraju}e parametre za su{enje gra|e koja je sme{tena u komoru
za su{enje (tip drveta, re`im rada, debljina, kona~na vla`nost, temperatura hla|enja, kondicioniranje).
8. Na automatu postaviti u aktivno stanje sve sonde za merenje vlage u drvetu.
ZA VREME SU[ENJA:
Nekoliko puta dnevno proveriti na automatu da nije do{lo do situacija upozorenja ili alarmnih
situacija.
KRAJ SU[ENJA:
1. Od{krinuti glavna vrata na komori za su{enje.
2. Nakon 10 do 12 sati otvoriti glavna vrata na komori.
3. Isprazniti komoru a suvu gra|u smestiti u za to namenjen (zatvoreni) prostor ili uklju~iti u
proces dalje obrade.
9. Startovati su{enje (videti stranu 25).
Za detaljnije obja{njene pode{avanja parametara automata i startovanje su{enja
pogledati prilo`eno uputstvo za rad automata za vo|enje procesa su{enja.
Napomena:
13
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Te/fax: +381 18 / 11 212, 17 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@2 2
NIGOS su{are
POSTAVLJANJE I RASPORED SONDI ZA MERENJE VLAGE U DRVETU
Sonde su izra|ene od ner|aju}eg ~elika. Posle su{enja se vade iz gra|e i koriste se za slede}e
su{enje.
dubina prodiranja ne sme da bude manja od 1/3 debljine gra|e, a
najbolje je da bude do 1/2 debljine gra|e
Ceo proces su{enja rezane gra|e vodi se na osnovu izmerenog proseka vlage u drvetu, koji se
dobija sa osam mernih mesta (sondi). Zato je od izuzetnog zna~aja pravilno postavljanje i raspored sondi u
slo`aju.
reporu~ene dimenzije
Jedan par sondi se koristi za jedno merno mesto. Sonde se postavljaju popre~no na gra|u (dasku)
na me|usobnom rastojanju od 30 do 35 mm (optimalno 32 mm). U dasci se prvo zabu{i par rupa burgijom
Nakon toga se sonde zakucaju u
pripremljene rupe, pri ~emu
. Kod tanje i mek{e gra|e ne treba bu{iti otvore, ve} se sonde
direktno zakucavaju u gra|u.
riklju~nog kabla se priklju~uju u razvodnu kutiju koja se nalazi na zidu unutar su{are.
P sondi za merenje vlage u drvetu su:
30 mm za rezanu gra|u debljine do 40 mm (tanja gra|a)
45 mm za rezanu gra|u debljine preko 40 mm (deblja gra|a)
Ø 3.2 (3 ÷ 3.5) mm, do dubine koja je 15 mm kra}a od du`ine sonde.
Na slici je dat primer postavljanja sondi.
Nakon postavljanja sondi priklju~iti kabl za sonde i to tako {to se buksne na jednom kraju kabla
priklju~uju u rupe koje se nalaze na vrhu sondi za merenje vlage u drvetu. Buksne na drugom kraju
p
UGL
BH1
BH2
BH3
BH4
DS-04
LIYCY 10x0. mm342
Koaxial
17
÷25
mm
30 mm÷ 35
50
mm
priklju~ni kabl
sonde za drvo
sonda za drvo
ETF - K
2 x 0,75mm2
14
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Tel/fax: +381 18 211 212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
NIGOS su{are
Napomena:
Sonde za merenje vlage u drvetu se uvek postavljaju popre~no na gra|u (dasku). Pri tome treba voditi
ra~una da one budu udaljene od ~ela dasaka minimalno 50 cm ili vi{e.
Kod gra|e koja je u`a (parketna friza i sli~no) sonde za merenje vlage se postavljaju uzdu`no. Ukoliko
bi ih postavljali popre~no bile bi suvi{e blizu ivice gra|e pa bi do{lo do gre{aka u merenju vlage u drvetu, a
samim tim i do lo{eg vo|enja procesa su{enja.
Polo`aj sondi u dasci Polo`aj sondi u frizi
(uski elementi)
Sonde za merenje vlage u drvetu se postavljaju prilikom slaganja gra|e u slo`aj i raspore|uju tako da
slo`aj bude "obuhva}en" {to ravnomernije po du`ini, {irini i visini. Po{to se gra|a na bo~noj strani slo`aja
najbr`e su{i jer tu dolazi najsuvlji vazduh i sa najve}om brzinom, sonde je potrebno postaviti tako da budu
udaljene minimalno 50 cm od bo~nih strana slo`aja. Primer postavljanja sondi u slo`aju, sa minimalnim
udaljenjima od svih strana slo`aja, dat je na slede}oj slici.
Merenje vlage u drvetu pomo}u ru~nog (prenosnog) vlagomera, tj. trenutno merenje, je ta~nije nego
neprekidno merenje vlage u drvetu (pomo}u fiksnih sondi) koje se koristi pri celom toku su{enja drveta u
su{ari.
Po zavr{enom su{enju, kondicioniranju i hla|enju drveta (do zavr{ne temperature), nakon izlaska
gra|e iz su{are, su{ioni~ar treba da proveri vlagu u drvetu onih dasaka u kojima su bile sonde za merenje vlage
tokom procesa su{enja i to {to bli`e tim sondama. Izmerene razlike u vlazi drveta se mogu korigovati prilikom
slede}e ture su{enja (postavljanjem odgovaraju}e kona~ne vla`nosti na automatu za vo|enje procesa su{enja).
sonda
~eloso
nda
min 50 cm
toplo
tna
pum
pa
S1
S2
S3
S4
S5
S6 bo~na
str
ana
slo
`aja
~eona strana slo`aja
{irina slo`ajamin 50 cmmin 50 cm
~eona
str
ana
slo
`aja
S2
S3
S4
S6
bo~na strana slo`aja
du`ina slo`aja
vis
ina
slo
`aja
S1
S5
min 50 cmmin 50 cm
15NIGOS su{are
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Tel./Fax. +381 18 211-212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
SLAGANJE REZANE GRA\E U SLO@AJ
okraj~ene gra|e
Slika 1.
letvice
debljinu letvice
Uspeh su{enja rezane gra|e u velikoj meri zavisi od na~ina slaganja u slo`aj. ^esto se doga|a da se
su{enje ne obavi kvalitetno zbog nestru~nog i nekvalitetnog slaganja rezane gra|e. Za proces ve{ta~kog
su{enja rezane gra|e veoma je zna~ajno da se gra|a tako pripremi da joj je {to ve}a povr{ina u kontaktu sa
vazduhom. To se omogu}ava tako {to se u zavisnosti od vrste drveta i dimenzija gra|e formiraju razli~iti oblici
slo`aja.
Kod razlikuju se tipovi slo`aja za ~etinarsku gra|u u odnosu na slo`aje gra|e li{}ara.
Kod ~etinarskih vrsta obi~no je du`ina slo`aja jednaka du`ini gra|e (sl. 1.a)), dok se kod li{}ara formiraju tkz.
produ`eni (zbirni) slo`aji (sl. 1.b)). Ovo je uslovljeno tehnologijom rezanja gra|e, odnosno njenim krojenjem
usled izbacivanja gre{aka. Daske se sla`u jedna do druge kao na slici 2.a).
a) b)
[ematski prikaz slo`aja kod ~etinarske (a) i li{}arske gra|e (b)
Za ostvarivanje vertikalnog razmaka u slo`aju, odnosno za odvajanje pojedinih redova koriste se
. Debljina letvica zavisi od debljine gra|e. Za tanju gra|u se koriste tanje letvice, a za deblju - deblje.
Optimalna debljina letvica, zavisno od debljine gra|e, mo`e se izra~unati po formuli:
s = 10 + 0.3 x d (mm)
gde je: s - debljina letvica u mm, a d - debljina rezane gra|e u mm.
Najbolje je izabrati jednaku polovini debljine gra|e koja se su{i. Po{to je neprakti~no
imati letvice razli~itih debljina najbolje je izabrati letvice slede}e debljine:
Kod pri slaganju se javljaju i horizontalni razmaci pored vertikalnih, {to smanjuje
kapacitet punjenja su{are.
Kod su{enja (posebno kod tvrde gra|e) po`eljno je ostaviti horizontalne
razmake (2 do 3 cm) da bi vazduh mogao da struji kao na slici 2.b), bez obzira da li je gra|a okraj~ena ili ne.
a) b)
Slaganje gra|e bez horizontalnih razmaka (a) i sa horizontalnim razmacima (b)
15 mm za rezanu gra|u debljine do 30 mm (tanka gra|a)
25 mm za rezanu gra|u debljine od 31 do 60 mm (gra|a srednje debljine)
40 mm za rezanu gra|u debljine preko 60 mm (debela gra|a)
Ukoliko se su{i hrast, preporu~ljivo je da letvice budu i deblje od datih.
neokraj~ene gra|e
gra|e deblje od 60 mm
Slika 2.
Napomena:
16NIGOS su{are
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Tel./Fax. +381 18 211-212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
[irina letvica du`inatreba da je ve}a od debljine bar za 1 cm, dok treba da odgovara {irini slo`aja.
neka daska viri, kako po du`ini, tako i sa bo~ne strane, po{to to smeta pravilnom strujanju vazduha, pa se slo`aj
nejednako su{i.
a)
Kao materijal za izradu letvica naj~e{}e se koristi ~amovina, re|e topola i bukva, a nikada hrast jer
dolazi do bojenja kontaktne povr{ine izme|u letvica i gra|e taninom koji se izlu~uje. Tako|e, materijal za
izradu letvica mora biti fiziolo{ki zdrav, da se ne bi eventualno zaraza sa letvica prenosila na gra|u.
zavise od debljine gra|e - kod tanje gra|e moraju biti manji, a
kod deblje mogu biti ve}i jer je kod ovakve gra|e manja opasnost od podu`nog krivljenja i vitoperenja. (Kod
li{}ara razmak letvica je manji nego kod ~etinarske gra|e). Zavisno od debljine gra|e preporu~uju se slede}i
horizontalni razmaci (tabela 1):
90 cm za rezanu gra|u debljine preko 50 mm
60 cm za rezanu gra|u debljine od 30 do 50 mm (tabela 1)
50 cm za rezanu gra|u debljine od 25 do 30 mm
Ukoliko je gra|a tanja od 25 mm i sklona vitoperenju, razmak ne treba da bude ve}i od 40 cm.
Veoma je bitno da se prilikom formiranja slo`aja letvice postavljaju strogo jedna iznad druge (sl. 3.a)),
kako u toku su{enja ne bi do{lo do trajnog deformisanja gra|e.
a) b)
Na~in postavljanja letvica kod formiranja slo`aja: a) pravilno, b) nepravilno
Za kvalitet su{enja veoma je va`no da ~eone i bo~ne strane moraju biti ravne; ne sme se dozvoliti da
Kod slaganja rezane gra|e nejednake du`ine najdu`e daske se postavljaju na spoljne strane
slo`aja a izme|u njih sla`u se kra}e daske, naizmeni~no sa ~elima poravnatim sa ~eonom stranom slo`aja.
b) c)
[ematski prikaz poravnatih (a) i
neporavnatih (b) ~ela slo`aja i uticaj neporavnate
bo~ne ravni slo`aja na cirkulaciju vazduha (c)
Horizontalni razmaci izme|u letvica
Slika 3.
Slika 4.
^E
LO
^E
LO
tok
vazduha
17NIGOS su{are
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Tel./Fax. +381 18 211-212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
Ako se slo`aj postavlja na vagonet, u tom slu~aju du`ina slo`aja treba da odgovara du`ini vagoneta. Na
slici 5. dati su primeri pravilnog i nepravilnog re|anja slo`aja na vagonet. Na slici 5.a) je prikazana pravilno
odabrana du`ina slo`aja. Na slici 5.b) imamo nepravilno odabranu du`inu slo`aja pa dolazi do deformacije
gra|e. Na slici 5.c) letvice nisu pravilno postavljene, odnosno horizontalni razmaci izme|u njih nisu jednaki.
a) b)
Pravilno (a) i nepravilno (b i c)
postavljanje slo`aja na vagonet
c)
Slika 5.
Prilikom slaganja gra|e u slo`aj treba voditi ra~una da se zaostala piljevina na daskama ne unosi
u su{aru. Potrebno je piljevinu odstaniti van su{are mehani~kom putem, pa tako o~i{}ene daske re|ati u
slo`aj.
18NIGOS su{are
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Tel./Fax. +381 18 211-212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
PUNJENJE SU[ARE
Slika 6.
Punjenje su{are se mo`e obaviti ru~no,
vilju{karom ili vagonetom. Kod ru~nog
punjenja, kao i kod punjenja vilju{karom
potrebno je predhodno na pod su{are postaviti
gredice (p.p. 10 x 10 cm) na me|usobnom
rastojanju datom u tabeli 1. Na gredicama se
formira slo`aj, kao {to je obja{njeno u
prethodnom tekstu.
Da bi se obezbedila dobra cirkulacija
vazduha u su{ari potrebno je ostaviti dovoljan
razmak izme|u toplotne pumpe i slo`aja
(minimalno 50 cm), kao i izme|u bo~ne strane
slo`aja i zida su{are. [to je slo`aj ve}i razmak
izme|u bo~ne strane slo`aja i zida su{are treba
da bude ve}i. U praksi se kao minimalno
rastojanje uzima 1/6 visine slo`aja. Udaljenje
~eonih strana od zidova su{are treba biti {to
manje. Ukoliko su udaljenja ve}a od 20 cm, treba
staviti pregrade od poda do nosa~a ventilatora da
vazduh ne bi strujao kroz ove prazne prostore jer
se time smanjuje cirkulacija vazduha kroz slo`aj
pa je time i lo{ije su{enje gra|e.
Visina slo`aja treba da bude do nosa~a
ventilatora. Ukoliko to nije slu~aj treba postaviti
pregradu od slo`aja do nosa~a ventilatora ~ime
se spre~ava nepravilna cirkulacija vazduha.
U su{aru se mo`e smestiti i manje gra|e nego {to je njen kapacitet, ali ne manje od 70% ukupnog
kapaciteta. U tom slu~aju pri formiranju slo`aja treba izbe}i "prazne prostore" da ne bi do{lo do smanjenja
cirkulacije vazduha kroz slo`aj i do usporenog su{enja. Primeri ovakvih punjenja dati su na slici 6.
a) b)
Ispravno (a) i neispravno (b) punjenje su{are
top
lotn
a
pu
mp
a
top
lotn
a
pu
mp
a
top
lotn
a
pu
mp
a
top
lotn
a
pu
mp
a
bo~na
str
ana
slo
`aja
~eona strana slo`aja
~eona strana slo`aja
max 20 cm
max 20 cm
toplo
tna
pum
pa
min
1/6
visine
slo`aja
min 50 cm
gredice
bo~na
str
ana
slo
`aja
min
1/6
visine
slo`aja
~eona strana slo`aja
top
lotn
a
pu
mp
a
min 50 cm
19NIGOS su{are
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Tel./Fax. +381 18 211-212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@
NEKOLIKO PRAKTI^NIH SAVETA
NIKADA
USKLADI[TENJE OSU[ENOG DRVETA
Slo`aj rezane gra|e formiran za su{enje u su{ari treba biti sastavljen od istovetne gra|e:
a) po sadr`aju vlage u pojedinim daskama
b) po debljini gra|e
c) po tipu drveta
Ukoliko je slo`aj sastavljen od istovetne gra|e, su{enje je najbr`e i najbolje. U praksi se me|utim javlja
potreba za formiranjem slo`aja koji nije sastavljen od istovetne gra|e (zbog iskori{}enja kapaciteta su{are,
potreba u proizvodnji za raznovrsnom gra|om, itd.)
Ukoliko se formira slo`aj od gra|e iste po debljini i tipu drveta a razli~itog sadr`aja vlage u pojedinim
daskama (razlika 20% ili vi{e), vla`niju gra|u stavljati bli`e bo~noj strani su{are i u gornjoj polovini slo`aja
({to bli`e vrhu). Tu je cirkulacija vazduha ve}a pa }e se gra|a br`e su{iti. Sonde za merenje vlage u drvetu u
ve}em broju postaviti u vla`niju gra|u.
Ukoliko se formira slo`aj od gra|e razli~ite po debljini a iste po tipu drveta, sonde za merenje vlage u
drvetu u ve}em broju postaviti u deblju gra|u. Proces su{enja u ovom slu~aju treba voditi prema debljoj gra|i,
tj. kao da se u su{ari nalazi samo debela gra|a. Na taj na~in su{enje ide ne{to sporije, ali se izbegavaju o{te}enja
koja bi se mogla javiti u debeloj gra|i ako bi se proces su{enja vodio po programu su{enja tanje gra|e. Na
primer, ako se slo`aj formira od ~amove gra|e i to od srednje (debljine od 31 do 60 mm) i debele (debljine
preko 60 mm) tada program na automatu treba postaviti na su{enje ~amove gra|e preko 60 mm.
Ukoliko se formira slo`aj meke gra|e (~amovina, lipa, topola) sastavljen od "colovne" gra|e i "petice",
tada "colovnu" gra|u sla`emo u sendvi~ (dve daske jedna na drugu) tako da se dobija istovetna gra|a po
debljini ("petica"). U programu na automatu postavlja se su{enje gra|e za debljinu od 31 do 60 mm.
Praksa je da se "colovna" ~amova gra|a uvek sla`e u sendvi~, ~ak i kada je ceo slo`aj sastavljen od
"colovne" gra|e, a proces su{enja se vodi prema "petici".
Za druge tipove drveta ovo ne va`i, tj. svaki red dasaka razdvajamo od drugog letvicama kao {to je
opisano u poglavlju "Slaganje rezane gra|e u slo`aj".
Izbegavati formiranje slo`aja od razli~itih tipova drveta. Ukoliko je to neophodno slo`aj mora biti
formiran od drveta pribli`ne "tvrdo}e", a proces su{enja voditi prema tvr|em drvetu.
ne me{ati hrast sa bilo kojim drugim tipom drveta u istom slo`aju (ciklusu su{enja). Ne
preporu~uje se ni formiranje slo`aja hrastovih dasaka razli~ite debljine. Hrastova gra|a treba da bude iste
debljine. Ukoliko to nije slu~aj su{enje se mo`e znatno produ`iti.
Osu{enu gra|u treba uskladi{titi u zatvorenoj prostoriji i to slaganjem bez letvica. Prostoriju treba zimi
zagrevati, tj. moraju se stvoriti isti uslovi mikroklime koji vladaju u proizvodnoj hali. Uskladi{tenje osu{enog
drveta na otvorenom prostoru ili u {upama nije preporu~ljivo. Ukoliko se o ovome ne vodi dovoljno ra~una,
vla`nost osu{ene gra|e se mo`e znatno pove}ati.
20NIGOS su{are
M E R N O R E G U L A C I O N A O P R E M A I S U [ A R E
18000 Ni{, Borislava Nikoli}a - Serjo`e 12; Tel./Fax. +381 18 211-212, 217- 468; office nigos.co.yu; www.nigos.co.yu@