Prof. dr. sc. HANA HORAK KATEDRA ZA PRAVO

EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB

KONFERENCIJA

KORPORATIVNO UPRAVLJANJE U HRVATSKOJ

KORPORATIVNO UPRAVLJANJE U 21. STOLJEĆU

HOTEL WESTIN, ZAGREB

16. RUJAN 2016.

Izazovi pred EU u 21. st

Važnost korporativnog upravljanja u 21. st.

Korporativno upravljanje i privatnopravni

odnosi

Uloga institucija: OECD, EU…

Uloga burze i regulatora

Važnost prekograničnog kretanja (sloboda

kretanja kapitala)

Lajtmotiv korporativnog upravljanja 21. st.:

transparentnost - poticaj stakeholderima

SEKTORSKI IZAZOVI – JAVNI, PRIVATNI,

NEVLADIN SEKTOR

KONCENTRIRANO ČLANSTVO VS.

JAČANJE OBVEZA DIONIČARA

(absentee landlords)

KORPORATIVNA DRUŠTVENA

ODGOVORNOST

RAVNOTEŽA SOFT LAW-A I KLASIČNE REGULACIJE (HARD

LAW)

KORPORATIVNO IZVJEŠTAVANJE

COMPY OR EXPLAIN SAY ON PAY, NADZOR, UPRAVLJANJE RIZIKOM

ODNOSI POVEZANIH STRANA

ZLOUPORABA POVL. INF.; SUKOB INTERESA

USKLAĐIVANJE S PROPISIMA

(granice poštivanja autonomije

privatnopravnih odnosa)

DOBRE PRAKSE

POŠTIVANJE RODNE RAZNOLIKOSTI

(INKLUZIJA PODZASTUPLJENOG

SPOLA)

U fokusu interesa EU i država članica – veza

sa nizom složenih područja (pravo društava,

pravo tržišta kapitala, regulacija banaka, burze,

stečaj, radno i socijalno pravo, računovodstvo,

revizija, društvena odgovornost, poslovna etika

i integritet)

Pravila CG dotiču se biti privatnopravnih

odnosa u trž. ekonomijama – autonomije u

uređenju odnosa društva prema članovima i

društva prema okolini

EU - velika odgovornost da nađe model(e) koji

razumije(u) prirodu takvih odnosa

Pravni okvir CG - važna uloga u postizanju

povjerenja kod ulagača, stvaranju i alokaciji

kapitala

Regulatorni okvir mora omogućiti:

održivost=provedivost=osiguranje pravne

zaštite

Kako implementirati pravo EU, a ne erodirati

nacionalne pravne sustave (J. Barbić)

Različitosti pravnih sustava – UK i SR

Njemačka

Stvaranje jednoobraznog sustava CG vs.

uvažavanje nacionalnih tradicija

Tradicija – one-tier, two-tier, nordijski, talijanski

mješoviti model…

Razvijenost – EU je specifični konglomerat

država na različitom stupnju ekonomskog

razvoja (Istok – Zapad; Sjever – Jug) i tržišne

zrelosti

U državama članicama u kojima nije razvijen

soft law (npr. SR Njemačka) pribjegava se

klasičnoj regulaciji

Čemu dati prednost?

Mudra politika regulacije CG ima u vidu

raznolikost modela inkorporacije!!!

One size fits all – ne, imati u vidu specifičnosti

(OECD)

Društva čije dionice kotiraju na burzi: veći

zahtjevi za usklađenošću, stroža regulacija, laki

prijenos udjela, veći društveni značaj i

odgovornost - ta društva su u fokusu EU

interesa

Obiteljska društva: izazov još veći jer je

autonomija veća

Javni sektor: prisutnost države, strateški

značaj, opasnost od trgovine utjecajem i

korupcije

Neprofitni sektor (zaklade, udruge…)

Korporativno upravljanje u bank. sektoru –

specifičnosti vezane uz upravljanje rizicima!

Korporativno upravljanje i privatnopravni

odnosi nerazdvojni – fokus CG na upravljanju

i nadzoru nad društvima kao

privatnopravnim tvorevinama, ono uređuje

odnose između organa društva, članova,

vanjskih dionika (AP2012)

Korporativno upravljanje - poticaj za privatne

investicije

kako naći ravnotežu između efikasnog korporativnog upravljanja,

transparentnosti i nadzora, s jedne strane, a istodobno sačuvati

autonomiju privatnopravnih odnosa?

Kako naći granicu između klasične regulacije i preporuka?

Kako sačuvati sustav „provjera i ravnoteža” između organa društva

i članova?

Rješenje: Comply or explain, sustav razrješnice (ZTD)

Npr. povjerljivost (nagrade upravi, promjena članova uprave,

tajnost pregovora o povezivanju, …), pravo na izbor rukovodstva

po kriteriju stručnosti, do koje razine uključiti (posebice manjinske)

dioničare koji u društvima kapitala prepuštaju poslovodstvo

(razlika prema društvima osoba)

Što i koliko dugo društvo smije smatrati podatak povjerljivim, a što

se smatra povredom tržišta, tržišnom manipulacijom – Markus

Geltl case!

Je li (može li biti) transparentnost katkad

„loša”)

3 prednosti:

jačanje autonomije, potpora tržištu kvalitetnijim

informacijama, čini tržišta atraktivnijim za

profesionalce i privatne subjekte

Manje restriktivan, tržišno orijentiran način regulacije

Olakšava provedbu putem javnih entiteta i privatnih (dioničara, instit. investitora)

3 nedostatka:

Informacijska zasićenost

Omogućava obranu protiv ponuda za preuzimanje

Zlouporaba/reklamiranje

OECD/G20 načela – model za društva

EU Akcijski plan i CG 2012 – različitost, upravljanje rizikom, naknade,

unapređenje izvještavanja i transparentnosti

Regulatorne inicijative EU u području prava društava Nacrt Direktive o pravima dioničara

Direktiva o kapitalu

Preporuka EK 2014. o izvještavanju o korp. upravljanju

Direktiva o jednakom tretmanu oba spola; prijedlog o kvotama 2012.

nije samo pitanje kako urediti CG na razini

država članica

Kako naći granicu između supra-nacionalne i

nacionalne regulacije (zakonodavna suverenost

uvjetovana nac. tradicijama vs. pozitivna integracija)

To je prvorazredno socio-političko pitanje na

supra-nacionalnoj EU razini (rodna

raznovrsnost, participacija radnika…)

Različitost uloga tijela EU, različita struktura

tijela, odnos pol. snaga

EP – za snažniju regulaciju

EV – za slabiju

EK – u sredini

Sud EU

Primjer: Direktiva o pravima dioničara

Razvijanje transparentnosti (osnovni

naglasak)

Angažman i aktivacija članova društva

Pojednostavniti prekogranično poslovanje

trgovačkih društava u EU

Kako to postići: direktive, smjernice te ne-

zakonodavne mjere…

Prema Hoptu (2015) sljedeća područja CG su

kritična i iziskuju pozornost EU zakonodavca:

Jačanje prava dioničara i institucionalnih ulagača

Položaj većinskih dioničara

Odnosi povezanih strana

Korporativno i bankarsko upravljanje

Ova područja su stoga predmet zakonodavnih

inicijativa u EU, a ističu ih i ecoDA, IFC,

OECD… međunarodno prepoznata

problematika u suvremenom CG

Korporativno upravljanje - poticaj za jačanje tržišta kapitala

Burze uspostavljaju i provode zahtjeve koji potiču učinkovito CG uvrštenih društava

Kvaliteta burzovnih pravila i nadzora nad njihovim provođenjem važna za potencijalne investitore

Važnost uspostave neovisnih regulatornih tijela – mandat ne smije ovisiti o političkim mijenama (OECD)

Odluke podložne reviziji

Važnost kvalitetnog kadra

Što ako i kada burza kao trgovačko društvo i

sama bude uvrštena na uređeno tržište?

Burza kao tržišni takmac s drugim društvima

koja su uvrštena na burzu

pitanje primjenjivih CG pravila u slučaju da je

društvo uvršteno na stranu burzu ili pak na

domaću i jednu ili više stranih burzi (cross-

listing)

priznanje CG pravila primarnog uvrštenja

Jasna naznaka izuzeća od domaćih CG pravila

OECD načela

Intenzivna prekogranična suradnja, kretanje

trg. društava, prekograničnih ulaganja i usluga

čini nužnim konvergenciju CG modela

Spomenuti problem društava koja kotiraju na

stranim burzama ili na više burzi (cross-

listing)

Kontinuirana želja za urednim funkcioniranjem

unutarnjeg tržišta, no problem je što se polazi

od nacionalnog prava društava

Izbor u pristupu regulaciji

Inicijative EU prema državama članicama?

Inicijativa na samim državama članicama?

CG i projekt Unije tržišta kapitala (CMU)

Razvijena pravila CG stvaraju povjerenje kod

potencijalnih investitora koji radije posluju s

transparentnim društvima

CG kao pretpostavka za prekogranična

ulaganja i ostvarenje SKK

CG i pristup tržištima kapitala