Zdenko Kosinac

SKOLIOZOMETAR

1. UVOD I CILJ RADA Kineziološki pregled u svrhu kineziterapije ima cilj da terapeut upozna osobu psihi�ki, morfološki i funkcionalno. On se ne može izjedna�iti s ortopedskim ili fizikalnim pregledom �iji je osnovni cilj utvr�ivanje dijagnoze. Svrha kineziološkog pregleda je da se, na osnovi pažljive i objektivne osobne procjene, uo�e relevantni elementi kao temeljne pretpostavke za u�inkovito planiranje i programiranje rada. Da bi se osiguralo racionalno i u�inkovito planiranje i programiranje, pregled mora biti kompletan, precizan i znala�ki u�injen. Cilj ovoga teksta je da se prikaže rad sa skoliozometrom kao jednom od objektivnih metoda morfološkog pregleda kralješnice, a s ciljem dobivanja relevantnih elemenata posture kao temeljne pretpostavke za u�inkovito planiranje i programiranje kineziterapijskih postupaka. Za morfoloških pregled služimo se prikladnim aparaturama (mjernim instrumentima) i metodama. Skoliozometar (Slika 1) je vrlo pouzdan generator relevantnih podataka o morfološkom i fiziološkom statusu kralješnice i kao takav ima svoju funkcionalnu i tehni�ku opravdanost i primjenjivost u svakodnevnom radu s djecom razvojne dobi.

Slika 1. Skoliozometar

(Kova�evi�, Kosinac prema Tribastoneu, 1994)

Sprava je veli�ine 170 x 75 cm, opremljena je fiksiranim ili pokretnim platnom (pleksiglasom). Otisak nogu je stavljen pod kutom od 360 (prema Piokovu kutu) na ucrtanom otisku, na podlozi sprave. Namještanjem ispitanika u frontalnom ili sagitalnom smjeru (Slajd 2 i 3) može se snimiti bilo koji tip asimetrije ili otklona od ortostatskog stava i držanja (scoliosis, kyphosis, lordosis – slajd 4,5 i 6). Na platnu (pleksiglasu 0.75mm) ucrtana je mreža od kvadrati�a 1x1 cm, koja ne smeta u opservaciji osobe. Poja�anom tamnom bojom ucrtani su i kvadrati 5x5 cm, a po sredini

plohe ucrtana je apscia i koordinata na koju ispitanik prileže le�ima, tako da mu processus spinosi pokrivaju okomitu crvenu crtu (Slajd 7). Ure�aj za osvjetljavanje (izvor svjetlosti) ugra�en je sa strane i raspore�en tako da osvjetljava po cijeloj površini platna (pleksiglasa) i osigurava jasno ocrtavanje konture tijela bez sjene. Na le�noj strani tijela (dorzalnoj - slajd 7) dermografom (flomasterom) se ozna�e to�ke na izbo�enim koštanim dijelovima (shema simptoma skolioze prema Fritscheu, preina�eno od Lekszasa i Waltera, 1981): A glavno - primarno iskrivljenje, B – suprotno (sekundarno) iskrivljenje, C – torzioni nabor (rebrena grba – gibus), D – suprotni torzioni nabor (rebrena grba), E – visoki položaj ramena, F – visoki položaj lopatice, G – udubljen (konkavan) trokut u struku, H – prividno isturenje zdjelica. Zatim se sa suprotne strane platna (pleksiglasa) stavi prozirni papir s ucrtanom mrežom u milimetrima na koji se prenesu dermografom ozna�ene to�ke na tijelu (translacija). Osoba se pregledava bez odje�e (samo u ga�icama). Pregled zapo�inje odozdo, jer su noge oslonac cijelog ljudskog tijela, od njihove uravnoteženosti ovisi u velikoj mjeri ljudska statika, odnosno ortostatski stav i položaj. Kod mjerenja treba paziti na: - noge moraju biti namještene s odvojenim prstima prema Pikovu kutu od 360 - visina donjih udova je od velike važnosti jer zbog nejednake dužine noge dolazi do

vertebralne devijacije, naj�eš�e u slabinskom dijelu kralješnice. Skra�enje jednog uda ovisi o u�inku u rastu (osifikaciji kostiju) ili od privremenog neuspjelog pove�avanja drugog uda. Prema zakonu Godinove alternacije, trajanje takve neuravnoteženosti može oscilirati izme�u nekoliko mjeseci i nekoliko godina

- pozicija zdjelica je bitna za procjenu, njezina simetrija može se kontrolirati obilježavaju�i demografskim pastelom (visina spine iliaca anterior superior)

Kralješnica se ispituje u frontalnoj i sagitalnoj ravnini: u frontalnoj ravnini pregled se obavlja s le�a, u uspravnom stavu, pokazuju�i izraštaj (apofysis) bodlji polaze�i od 7. cervikalnog kralješka koji je najizbo�eniji u razini zatiljka, do 5. lumbalnog kralješka, koji korespondira gornjem dijelu brazde miši�ne stražnjice, na na�in da istakne 18 malih znakova. Vertikalnost osobe mjeri se otklonom od centralne okomite crte (od C7 prema brazdi miši�a strašnjice – glutealnih miši�a). Razina lopatica i klju�nih kostiju može se evidentirati ozna�uju�i konture. U sagitalnoj ravnini promatra se crta težine ili težište i ravnoteža tjelesne statike. U osoba dobre ravnoteže vertikala (crvena crta-okomica) mora dotaknuti zatiljnu zonu, bodljikavi izrast kostiju u vršku le�ne krivine u visini C6 prema podu, tek unutar kontura miši�a stražnjice; u žena malo više naprijed, prema krsnoj kosti. Promatra se tzv. otklon ili pad trupa. Prave devijacije kralješnice odražavaju vlastite karakteristike pri izvo�enju pokreta. Mijenjaju�i položaj tijela ispred osvijetljene prozirne površine mogu se uo�iti varijance posture, ali se ne mogu procijeniti promjene koštanih izbo�enja.

2. ZAKLJU�AK Stato-dinami�ka neuravnoteženost kralješnice i prate�ih struktura, zbog uro�enih ili ste�enih razloga, brzo se može manifestirati obilježjima promjene koštano-miši�ne-vezivne strukture. Nekontrolirana funkcionalna skolioza (predskoliozno stanje) potpomognuta faktorima okruženja, prekomjernim optere�enjem i umorom u vrijeme intenzivnog rasta, transformira se polako i neizbježno u skoliozu. Uporaba

skoliozometra u svrhu morfološkog pregleda kralješnice omogu�uje nastavniku-profesoru tjelesne i zdravstvene kulture dobivanje relevantnih podataka za objektivnu procjenu statusa posture i dobivanje temeljnih obavijesti o planiranju i programiranju metodi�kih postupaka u tretmanu patologije kralješnice.

3. LITERATURA 1. Kosinac, Z. (1992): Nepravilna tjelesna držanja djece i omladine. Sveu�ilište u

Splitu. 2. Kosinac, Z. (2002): Kineziterapija sustava za kretanje. Sveu�ilište u Splitu. 3. Lekszas, G. (1981): Heilsport in der Orthopädie. Ferdinand Enke Verlag, Stuttgart. 4. Tribastone, F. (1994): Compedio Ginnastica Corretiva. Societa Stampa Sportiva,

Roma.