Upload
ivankraljevic
View
2.440
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Zelena knjižnica je projekt Društva bibliotekara Istre započet u ožujku 2011. godine. Cilj projekta je preko Društva bibliotekara Istre i istarskih knjižnica educirati javnost i širiti svijest o održivom razvoju i nužnosti zaštite okoliša i to kroz: portal Zelena knjižnica, projekcije dokumentarnih filmova, stručna predavanja, tribine i promocije knjiga.
Citation preview
Projekt Društva bibliotekara Istre
Voditelj projekta: Ivan Kraljević
www.zk.dbi.hr
O projektu
Zelena knjižnica je projekt Društva bibliotekara Istre započet u ožujku 2011. godine.
Cilj projekta je preko Društva bibliotekara Istre i istarskih knjižnica educirati javnost i širiti svijest o održivom razvoju i nužnosti zaštite okoliša i to kroz: portal Zelena knjižnica, projekcije dokumentarnih filmova, stručna predavanja, tribine i promocije knjiga.
Suradnje
Devet knjižnica: gradske knjižnice iz Pazina, Rovinja, Buzeta, Pule, Labina, Umaga, Poreča, Novigrada te Sveučilišna knjižnica u Puli
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Kino Valli, Zelena akcija, Eko Kvarner, Društvo prijatelja životinja, Zelena Istra, Fair Trade Hrvatska,Tranzicijska Pula, Gradska radionica, Istarski eko proizvod, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Natura Veris, Udruga 5R i drugi.
Aktivnosti:
od ožujka 2011. god. do rujna 2012. god.
32 stručna predavanja 21 kreativna radionica 17 projekcija edukativnih dokumentarnih
filmova
ukupan prosjek – 5 aktivnosti mjesečno
Aktivnosti, 2011.
Projekcija filma DOM Yanna Arthusa Bertranda iz 2009. god.
Pula, Odjel za ekonomiju i turizam, prosinac 2010. Kino Valli, tri projekcije, travanj 2011. 600 korisnika
“Djelovati” - u toj se riječi krije čitava ambicija filma Dom.
Preostaje nam jedva 10 godina da okrenemo trendove i prihvatimo činjenicu da nas prekomjerno iskorištavanje resursa vodi u propast te da trebamo mijenjati način na koji ih trošimo.
Aktivnosti, 2011.
Dražen Šimleša - Ekološki otisak: Kako je razvoj zgazio održivost
Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; travanj Gradske knjižnice Umag i Pazin; svibanj
Ekološki otisak je indikator kojim mjerimo utjecaj ljudi na planet.
Računa se u globalnim hektarima pri čemu tragamo za odgovorom koliko je potrebno površine da zadovoljimo sve naše potrebe (energija, transport, hrana, otpad, infrastruktura, voda i drugo).
150 korisnika
Aktivnosti, 2011.
Projekcija filma Priča o stvarima s Annie Leonard, 2007.
Knjižnice: Pula, Buzet, Labin, Pazin; svibanj - 200 korisnika
Film govori o našoj opsjednutošću stvarima, odnosno o neodrživom razvoju potrošačkoga društva u kojem živimo.
Aktivnosti, 2011.
Irena Vukmanov Šimokov & Kristina Afrić Rakitovac: Fair Trade - sustav pravedne trgovine
Sveučilišna knjižnica u Puli; svibanj - 20 korisnika
Fair Trade jamči bolju pogodbu za proizvođače iz zemalja trećeg svijeta.
Vizija Fair Trade-a je svijet u kojem su pravda i održivi razvoj okosnica trgovine, a krajnji cilj je ukidanje siromaštva.
Aktivnosti, 2011.
Vjeran Piršić – Sukob neoliberalne paradigme i koncepta održivog razvoja – trajni generator devastacije Hrvatske
Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; lipanj - 50 korisnika
U predavanju je bilo riječi o sukobu javnog i privatnog interesa, pri čemu javni interes sve češće brani samo slabašno civilno društvo, a političke elite sve više brane primarno privatne interese pogotovo kada im kapital plaća troškove izbornih kampanja.
Aktivnosti, 2011.
Zoran Skala – Kako se lokalno nositi s krizom?
Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; lipanj - 50 korisnika
Bez razumijevanja korijenskih uzroka krize, prema njoj se ne možemo ni racionalno postaviti.
Ukoliko shvatimo situaciju i prihvatimo realnost nekih fizičkih ograničenja u koja se moramo uklopiti, vidjet ćemo da su nam rješenja na dohvat ruke i prvenstveno su lokalna. Možda više ne možemo živjeti raskošnije, ali sigurno možemo kvalitetnije.
Aktivnosti, 2011.
Valter Buršić : Šuma i biološka raznolikost
Sveučilišna knjižnica u Puli; rujan - 50 korisnika
Krčenje kišnih tropskih šuma je gorući problem jer se nestankom drveća plodna zemlja brzo pretvara u pustinju koja se širi. U čitavom svijetu šume nestaju deset puta brže nego što ih uspijemo pošumiti.
Na sreću, Hrvatska se ne uklapa u ovu statistiku, a za to je zaslužna i šumarska struka te dobra pravna regulativa.
Aktivnosti, 2011.
Emir Komić: Zdravo, besplatno i nužno: preživjeti u šumi
Projekcija filma Istina o mesu (2007.)
Sveučilišna knjižnica u Puli; listopad - 60 korisnika
Svjetski dan vegetarijanstva obilježava se s ciljem poticanja ljudi da razmisle o etičkim, ekološkim, zdravstvenim i humanitarnim prednostima vegetarijanskog načina života.
Aktivnosti, 2011.
Mladen Domazet: Klima 2047.g.
Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; studeni - 80 korisnika
Jedan od ciljeva predavanja je potaknuti pojedinca da osvijesti projicirana očekivanja stanja bio-fizikalne okoline u kojoj će živjet 2047.g., uz moto: klimatski sam skeptik, hoću li imati prijatelja 2047.g.?.
Aktivnosti, 2011.
Zoran Skala: Postkarbonski gradovi – Planiranje za doba energetske i klimatske neizvjesnosti
Predstavljanje priručnika Postkarbonski gradovi autora Daniela Lercha Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; studeni - 75 korisnika
Smanjimo potrošnju i proizvodimo lokalno!
Što više energije, hrane i ostalih osnovnih dobara zajednica bude mogla osigurati iz vlastitih izvora,
to će biti manje osjetljiva na nestabilne i rastuće cijene
energije, a i manje će pridonositi klimatskim promjenama.
Aktivnosti, 2011.
Projekcija filma U tranziciji (GB, 2009) i rasprava o tranzicijskom pokretu
Sveučilišna knjižnica u Puli; studeni - 20 korisnika Početak Inicijative Pula u tranziciji!
Tranzicijski pokret je odgovor zajednica diljem svijeta na globalne probleme naftnog vrhunca i klimatskih promjena.
“U tranziciji” prikazuje zajednice koje su stvorile vlastite lokalne valute, započele sadnju drveća, koje uzgajaju hranu, dijele zemlju, surađuju s lokalnim vlastima u donošenju odluka itd.
Aktivnosti, 2011.
Lorena Paladin: Sličnosti i razlike klasične medicine i fitoterapije
Gradska knjižnica Umag; prosinac - 50 korisnika
Fitoterapija je liječenje biljkama, dijelovima biljaka i njihovim iscrpinama.
Više od dvije trećine svjetskog stanovništva liječi se isključivo lijekovima biljnog i mineralnog podrijetla.
Aktivnosti, 2011.
Vjeran Pirić : Električni i elektronički otpad
Sveuč. knjiž. u Puli / Gradska knjiž. Labin; prosinac - 25 korisnika
EE otpad nije obično smeće nego opasan otpad. Elektronika, kao što su mobilni telefoni, računala i televizori, sadrži mnoge toksične tvari kao što su olovo, kadmij i živa.
Preporuka:
• kupujte manje elektronike
• omogućite ponovo korištenje funkcionalne elektronike
• reciklirajte opremu koja više nije funkcionalna
Aktivnosti, 2011.
Gradske knjižnice Pula, Pazin, Umag, Buzet, Labin,
Rovinj, Poreč, Novigrad, održale su dodatnih 20 kreativnih
radionica i predavanja o ekologiji za predškolski i školski
uzrast.
Aktivnosti, 2011.
Zelena knjižnica je u 2011. povezala neke udruge i aktiviste koji su počeli zajednički djelovati pod nazivom Inicijativa Pula u tranziciji
Društvo bibliotekara Istre, Tranzicijska Pula, Gradska radionica, Istarski eko proizvod, Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva
Budemo li čekali državu, možda bude prekasno.
Budemo li djelovali sami, možda bude premalo.
Budemo li djelovali zajedno, možda bude dovoljno i na vrijeme.
Aktivnosti, 2012.
Hrvoje Novosel: Biodinamičko gospodarenje – hrana za duh, dušu i tijelo
Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; siječanj - 78 korisnika
Moderna poljoprivreda uništava hranjivost živežnih namirnica mineralnim gnojivima, pesticidima i teškim strojevima koji guše tlo.
Osnovna teza biodinamičke poljoprivrede je postojanje „životne snage“ koja utječe na sva živa bića. Svako poljoprivredno imanje mora biti zaokružen i samodostatan organizam.
Aktivnosti, 2012.
Tribina Pula na solarni pogon
Zoran Skala, Vjeran Piršić i Ljubomir Miščević predstavnici Sveučilišta, Grada, Županije, udruge i dr.
Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; siječanj - 70 korisnika
Zašto je solarna energija budućnost Pule?
• pulski studentski kampus i sveučilišna knjižnica kao pametne
zgrade sa solarnim ćelijama i kolektorima
• solarna elektrana na Rojcu
Aktivnosti, 2012.
Projekcija filma Crno zlato (režija: braća Francis, SAD, 2006.)
Sveučilišna knjižnica u Puli; veljača - 40 korisnika Gradske knjižnice: Pazin, Buzet, Labin; ožujak – 17 korisnika
Najprovokativnij dokumentarni film 2006. godine!
“Crno zlato” razotkriva istinu iza svakog cappuccina i zahtijeva od svakoga od nas da se probudimo i pomirišemo
istinu o kavi.Nakon ovoga filma kava više
nema isti okus!
Aktivnosti, 2012.
Ivan Crnković: Velebitsko utočište za medvjede
Knjižnice Umag, Pazin, Pula; veljača / ožujak – 181 korisnik
Na obroncima Velebita, u Kuterevu, nalazi se utočište za medvjediće koji su nesretnim slučajem ili uslijed krivolova odvojeni od majke u dobi kad su premaleni za samostalan život. Takvi mladunci, othranjeni uz pomoć i skrb ljudi, ne uspijevaju razviti znanja i vještine potrebne za samostalan život. Stoga nikad ne odlaze u svoja prirodna staništa nego ostaju u utočištu koje je zasad jedinstven ovakav projekt u svijetu.
Aktivnosti, 2012.
Nenad Kuftić: Zeleno poduzetništvo
Ivan Mihovilović: Korak do eko markice
Sveučilišna knjižnica u Puli, veljača - 50 korisnika
Ekološka poljoprivreda:
•samozapošljavanje
•projekt grupe solidarne razmjene kao zatvoreni
krug proizvođača i potrošača.
•eko markice
Aktivnosti, 2012.
Moć zajednice: Kako je Kuba preživjela naftnu krizu (53 minute, režija: Faith Morgan, SAD, 2006.)
Sveučilišna knjižnica u Puli, 13.03. u 18,00 sati – 40 korisnika
Slomom Sovjetskog saveza ’90-tih, gospodarstvo Kube doživljava šok. Uvoz nafte smanjen je za više od
polovice, a hrane za 80%. Kriza koju su Kubanci prozvali “Posebno razdoblje”
natjerala ih je da se hrane zdravije i žive održivije.
Film govori o budućnosti koja nas sve čeka nakon što se potroši veći dio
svjetskih zaliha nafte.
Aktivnosti, 2012.
Vjeran Piršić: Kako osnovati energetsku zadrugu bez suvišnih zašto?
Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; ožujak - 75 korisnika
Sunce je neiscrpni resurs koji možemo iskoristiti za razvoj domaćeg gospodarstva i prosperitet lokalnih zajednica, a možemo ga i prepustiti stranim investitorima te se time sami dovesti u neokolonijalni status.
Energetske zadruge su moguće rješenje za ovu dilemu.
Aktivnosti, 2012.
Valerije Vrček – Druga strana potrošačkog raja: U klopci između bolesti i zdravlja
Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; travanj – 40 korisnika
Plaćamo li svojim zdravljem tehnološki napredak i primjenu znanstvenih otkrića? Imamo li potpune informacije o svemu što
konzumiramo kao potrošači svakoga dana? Koliko smo uistinu svjesni opasnosti koje nam
donose rješenja za lakši i ugodniji život?
Sve dok znanost u rukama neetičnih ne prestane biti sredstvo nasilja nad prirodom, ne
može se očekivati optimističniji pogled u budućnost.
Aktivnosti, 2012.
Zoran Skala: Problematika proizvodnje hrane u 21. st.
Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; 17. travanj – 90 korisnika
Predavanje se održava 17.04., na Svjetski dan borbe seljaka, upravo zato da bi se pružila simbolična podrška seljacima koji se bore protiv otimanja zemlje i za sustav prehrane na principima agroekologije.
Pula je bila jedini grad u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe koji se uključio u akciju La Via Campesina.
Aktivnosti, 2012.
Noć zelene knjige u Sveučilišnoj knjižnici u Puli
Pula, Sveučilišna knjižnica; travanj – 10 korisnika
Društvo bibliotekara Istre i Sveučilišna knjižnica u Puli priključili su se nacionalnoj manifestaciji Noć knjige druženjem uz knjigu u Sveučilišnoj knjižnici u Puli.
S obzirom da projekt Zelena knjižnica obilježava godišnjicu rada te da je Dan planete Zemlje 22. travnja, čitale su se na glas knjige ekološke tematike.
Aktivnosti, 2012.
Bruno Motik: Što je permakultura?
Pula, Sveučilišna knjižnica; svibanj – 40 korisnika
Permakultura je sustav dizajniranja održivih ljudskih zajednica. Čovječanstvo se danas suočava s možda najvećim problemima u povijesti. Klimatske promjene i vrhunac proizvodnje nafte prijetnja su civilizaciji i ljudima, ali i čitavom ekosustavu. Permakultura nudi vrlo praktična i primjenjiva rješenja za sve ove probleme. Pažljivim dizajnom i uklapanjem održivih praksa i tehnologija moguće je stvoriti potpuno održiva kućanstva, farme, proizvodne sustave, ali i gradove.
Aktivnosti, 2012.
Vladimir Lay: Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održivog razvoja
Pula, Sveučilišna knjižnica; svibanj – 15 korisnika
Knjiga Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta
održivog razvoja, autora V. Laya i D. Šimleše, posvećena je sociologijskoj
interpretaciji nacionalnih interesa razvoja Hrvatske kroz pristup i kriterij
dugoročne održivosti i koncepta održivog razvoja.
Aktivnosti, 2012.
Projekcija filma Ratnik smeća i degustacija žive hrane
Pula, Sveučilišna knjižnica; lipanj – 50 korisnika
Ratnik smeća je dugometražni dokumentarni film iz 2007. godine koji donosi epsku priču američkog arhitekta Michaela Reynoldsa o njegovoj borbi za uvođenje radikalno održivog stanovanja.
Zamislite kuću koja se sama zagrijava, koja ima vlastitu vodu i na kojoj uzgajate vlastitu hranu. Zamislite da ne trebate skupu tehnologiju, da se sav otpad reciklira i da kuća ima vlastiti izvor energije. A sada zamislite da takvu kuću može graditi bilo tko, bilo gdje i to od materijala koje društvo baca u smeće.
Aktivnosti, 2012.
Sunčana Pešak: Permakultura i hrana
Pula, Sveučilišna knjižnica; rujan –
Permakultura je pokret koji promatra život u cjelini i istražuje načine na koji svaki pojedinac i svaka zajednica može promijeniti svakodnevicu čineći je kvalitetnijom, a istovremeno održivom.
Kad je riječ o hrani, prvenstveno se govori o vraćanju narušene ravnoteže između proizvodnje i potrošnje. Permakultura istražuje male, učinkovitije i okolišu prijateljske proizvodne sustave organizirane u skladu s prirodnim zakonima i obrascima.
Korisnici
2011. godina: oko 10.000 korisnika
prva polovica 2012. godina: 25.684 korisnika
Korisnici projekta: učenici, studenti i šira javnost
Što misle predavači?
Zelena knjižnica je projekt koji je mene silno obradovao po svom sadržaju, ali i silno iznenadio. Održivim razvojem se dugo bavim, pa kad pogledam unatrag koliko je truda uloženo, a kako malo rezultata postignuto, čini mi se da je to bilo putovanje od poraza do poraza. I onda se pojavi netko tko uspijeva okupiti na desetine ljudi da slušaju prevažne, ali službeno još uvijek marginalne teme – o klimi, o obnovljivim izvorima energije, o bioraznolikosti, o hrani, o šumama, o maniji potrošnje, o tranziciji… i ispostavi se da to radi Društvo bibliotekara Istre!!! Nikada do sada to od bibliotekara ne bih očekivao! Zato, kapa dolje na inicijativi i projektu, na trudu i primjeru! Ovo je nešto novo, neobično, ohrabrujuće… Dajete nadu da se ipak ima smisla okupiti na najvažnijem poduhvatu ove generacije, zgodno sročenom u onoj paroli koju popularizirate: “Nemojmo uprskati – dobre planete je teško pronaći”. Želim vam puno uspjeha i da ustrajete,
Zoran Skalaviši savjetnik za razvojne i međunarodne
projekte
Recentna sociološka istraživanja (u sklopu ISSP) pokazuju da opća populacija Istre i Hrvatskog primorja ne brine previše oko budućnosti zaštite okoliša i ublažavanja promjene klime na uštrb ekonomskog razvoja. Vjerujem da se radi o ljudima koji nisu zakoračili u Zelenu knjižnicu, jer i letimični pregled programa ostavlja dojam oštrog i sveobuhvatnog propitivanja našeg dosadašnjeg i budućeg razvoja regije, države i planetarne civilizacije. Zelena knjižnica na najbolji mogući način – tekstom, živom riječju i filmom – omogućuje svakom polazniku da sam za sebe utvrdi stanje ekosustava i društva u njega smještenog i pita se što od onog što imam danas želim zadržati kako bih nešto imao i sutra. To je prvi i najvažniji korak ka promatranju vlastitog postojanja kroz prizmu održivosti. Trebamo više zelenih knjižnica u Istri i u Hrvatskoj.
Mladen Domazet znanstveni suradnik, Institut za
društvena istraživanja u Zagrebu
Priča sa Zelenim knjižnicama koju je pokrenulo Društvo bibliotekara Istre je jedna od onih priča koja zbog dobrog sadržaja uvijek ima veliku šansu da se širi i prenese svoju pozitivnu misao od osobe do osobe, od knjižnice do knjižnice, od grada do grada, kako se već priče šire. Kada sam prvi put dobio poziv da sudjelujem s predavanjem na Zelenoj knjižnici nisam ni slutio koji se dobri i čvrsti temelji kriju u toj ideji. A kad sam se nakon predavanja vraćao kući, nisam mogao izbaciti iz glave teško pitanje – zašto se nešto tako ne organizira i drugdje u Hrvatskoj? U Pulu sam došao da predajem, a otišao sam toliko toga naučivši. Želim Vam još puno ispisanih stanica u ovoj priči koja ne širi samo znanje i nove spoznaje o održivom razvoju u svijetu i kod nas, već nas i ohrabruje da ga koristimo i živimo.
Dražen Šimleša
viši asistent na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu
Mrežne stranice
www.zk.dbi.hr www.facebook.com/zelenaknjiznica
Idući korak?
Dr. sc. Dražen Šimleša se upitao “zašto se nešto tako ne organizira i drugdje u Hrvatskoj?”, a isto pitanje postavljaju mnogi predavači i korisnici projekta Zelena knjižnica.
UPRAVO je SADA pravi trenutak da se povežemo na najvažnijem poduhvatu ove generacije i budemo kritična masa koja može spasiti NAŠ DOM.
“Budimo promjena koju želimo vidjeti u svijetu.”M. Gandhi
HVALA SVIMA:
koji dolaze na aktivnosti Zelene knjižnice koji nas prate preko facebook-a i bloga
www.zk.dbi.hr koji sudjeluju u projektu koji nas savjetuju i podržavaju koji djelujuju za bolje sutra
Ponašajte se dobro prema Zemlji. Ona vam nije dana od vaših roditelja, nego je
posuđena od vaše djece.
Na svijetu ima dovoljno za svakoga, ali ne i za svačiju pohlepu.