1

1

Kreativnost i inovativnost – razina

poslovnog subjekta � Kreativnost: osmišljavanje modifikacija ili novina koje

generiraju vrijednost

� Inovativnost: proces komercijalizacije kreativnih rješenja u obliku proizvoda, usluge, metode, operacije i sl; sposobnost pretvaranja novih ideja u uspješan biznis.

2

2

Inovacijski potencijal –

makroekonomska perspektiva

� Europska komisija je 2000. godine usvojila Lisabonsku deklaraciju prema kojoj je jedan od glavnih pokretača globalne konkurentnosti EU-a ubrzavanje inovacijskog kapaciteta zemalja članica.

� Jedan od prvih koraka bio je uspostavljanje Europskog Inovacijskog Indeksa

� Inovacijski indeks je relativni pokazatelj sposobnosti pojedine članice za generiranje inovativnih rezultata (patenti, nove tehnologije, transfer tehnologije). Zemlje članice ocjenjuje se prema nizu kriterija te uspoređuju međusobno (vertikalno) i tijekom vremena (horizontalno).

3

Europski inovacijski indeks – 2012. Legenda

DanskaFinskaNjemačkaŠvedska

Lideristvo u inovativnosti

Austrija BelgijaUKFrancuska

Sljedbenici u inovativnosti

ItalijaŠpanjolska Češka ...

Umjerenainovativnost

Hrvatska Hvatenje priključka u inovativnosti

http://www.proinno-europe.eu 4

3

Kriteriji vrednovanja inovacijskog potencijala: Sumarni indeks inovativnosti

Inovacijski input

Ljudski resursi

Broj novih doktoranata

% visoko obrazovanih

% mladih sa završenom srednjom školom

Istraživanja

Međunarodne znanstvene publikacije

% citiranosti u znanstvenim

publikacijama

Doktoralni studenti izvan

EU

Finaciranje

Postotak izdvajanja

javnog sektora

Razvijenost izvora

financiranja: anđeli, VC

Poslovne aktivnosti

Investicije privatnog sektora

Investicije nevezane uz

I&R

Investicije u I&R privatnog

sektora

Poduzetništvo i umreženost poduzetnika

SME investicije u inovacije

Stupanj suradnje,

privatno javna partnerstva

Intelektualni kapital

Prijave patenata

Zaštitni znakovi, brendovi

Industrijska baština,

geografsko porijeklo,

dizajn

Inovacijski output

Inovatori

Broj gazela

SME sa proizvodnim ili

procesnim inovacijam

SME sa marketing ili

organizacijskim inovacijama

Ekonomski utjecaj

Zaposlenost u aktivnostima intenzivnim

znanjem

Izvoz hi-tech proizvoda

Izvoz usluga: knowledge

transfer

Prodaja na novim tržitima

ili prodaja novih

proizvoda Prihodi od

licenci i patenata

inozemstvu

Izvor: http://www.proinno-europe.eu 5

Inovacijski potencijal – perspektiva poslovnog

subjekta

� Što je najvažnije za rast poduzeća

� Novi proizvodi / usluge?

� Adekvatan sustav i procesi upravljanja inovacijama?

Pfeifer Sanja: nastavni materijali za kolegij “Kreativnost i inovativnost” 6

4

Inovacijski potencijal poduzeća� Chris Trimble i Vijay Govindarajan u svojoj knjizi „The Other Side of Innovation: Solving the

Execution Challenge” daju odgovor kako je inovacijski potencijal poduzeća produkt � Kreativnosti i sustava upravljanja odnosno primjene kreativnih ideja

� Inovacijski potencijal = kreativnost * provedba (sustav upravljanja)Analizirajući percepciju menadžera sa Fortune 500 liste najuspješnijih poduzeća došlo se do spoznaje da je prosječna ocjena koju menadžeri daju kreativnosti svojih zaposlenika 6, a prosječna ocjena koju daju sposobnosti pretvaranja ideja u stvarnost 1. Na pitanje što je efikasnije: povećavati i dalje kreativni indeks poduzeća ili poboljšati sposobnost upravljanja inovacijama autori nude slijedeći odgovor. odgovor.

� CI=6*1=6� CI=8*1=8� CI=6*3=18

Povećanje kreativnog indeksa za dva poena a bez povećanja sposobnosti provedbe rezultira marginalnim povećanjem ukupnog inovacijskog potencijala poduzeća. Imati ideje nije dovoljno, potrebno je imati i sustav upravljanja koji ideju pretvara u uspješno poslovanje. Povećanje sposobnosti provedbe povećava uz istu razinu kreativnog indeksa rezultira puno većim povećanjem ukupnog inovacijskog potencijala. Autori sugeriraju kako je ključna pogonska snaga rasta poduzeća balanciranje kreativnosti i sposobnosti provedbe (sustava upravljanja) istom.

Pfeifer Sanja: nastavni materijali za kolegij "Kreativnost i inovativnost" 7

Od kreativnosti do organizacijske

inovativnosti Individualna kreativnost Organizacijska inovativnost

Ekspertiza:• Poznavanje činjenica i tehnika• Usmjerenost na važno • Poznavanje prethodnih i postojećih trendova

Kreativne predispozicije: • Samodisciplina i upornost• Nezavisnost• Neovisnost o društvenom odobravanju

Motivacija zadatkom:• Znatiželja, užitak, izazov, duboki interes za angažiranjem, osjećaj razvoja vještina i kompetencija

Sustav upravljanja:

• Jasno postavljanje ciljeva i proceduralna autonomija,

• Planiranje i povratna informacija, te potpora nadzor i dobra komunikacija između menadžera i radne grupe

• Oblikovanje timova sastavljenih od članova s različitim vještinama, visokim povjerenjem i odgovornošću prema zadatcima

Organizacijski poticaji

• Percepcija inovacija i kreativnosti

• Preuzimanje rizika• Osjećaj ponosa i entuzijazma

• Otvorena komunikacija, nagrade i priznanja za kreativni rad

• Pravično vrednovanje rada

Resursi:

• Dovoljno vremena za razvoj nove ideje

• Ljudi s odgovarajućom ekspertizom

• Financijska sredstva• Materijali, oprema, informacije, obuka

Teresa M. Amabile: Motivating creativity inOrganizations: On doing what you love and loving whatyou do, 1997. 8

5

Tri principa unapređenja potencijala za kreativno i

inovativno u poduzeću (Whetten i Cameron, 2011)

1. Spajanje i razdvajanje: dozvoliti pojedincima da rade samostalno i u timovima, ohrabriti različitosti u mišljenju, heterogenost timova, natjecateljski duh

2. Nadzor i poticanje: učiniti ljude odgovornima za rezultate; konstantno informiranje o očekivanjima kupaca prije i poslije kupnje; postavljanje visokih očekivanja i standarda djelovanja u poduzeću

3. Orkestriranje različitih uloga: šampioni ideja, sponzori i mentori, rule breakeri: mijenjaju standarde, potpora u realizaciji

Pfeifer Sanja: nastavni materijali za kolegij “Kreativnost i inovativnost” 9

Organizacijska struktura, politike i kultura

poticanja inovacija Politike upravljanja LJP: Promoviranje obuke i razvoja

djelatnika

Instrumenti fleksibilne sigurnosti posla

Imenovanje “promotora inovativnosti” – idea champions

Kultura inovativnosti

Organizacijska struktura i inovativnost:

Organske (matrične strukture)

Adekvatni resursi

Visoka razina komunikacije unutar i između odjela

Adekvatan vremenski horizont

Poticaji kreativnom ponašanju u vezi s poslom ili nevezano uz posao.

10

Inovacije

6

Kultura inovativnosti� Inovativni poslovni subjekti razvijaju sljedeće organizacijske principe koji oblikuju

vrijednosti u poslovnom subjektu: � Tolerancija rizika (dozvoljeno je pogriješiti uz uvjet da je iz tog izvučena pouka – ne tolerira

se opetovano ponavljanje istih grešaka)� Tolerancija različitosti (dozvoljeno je imati vlastito mišljenje i stav, no izvori neslaganja

moraju biti prodiskutirani i po pitanju različitosti mora postojati konsenzus. U suprotnom visoka razina neslaganja može ugroziti visoke performance poslovnog subjekta)

� Otvorenost i interakcija (podupire se konstantan kontakt sa vanjskom okolinom)� Prihvaćanje proceduralne neodređenosti ( ne mora sve biti planirano do detalja, ako su

ciljevi jasni)� Tolerancija nepraktičnog (nepraktična rješenja se arhiviraju i nisu podložna izrugivanju)� Povratna informacija osnažuje poželjna ponašanja (suradnici koji dolaze s prijedlozima

dobivaju više pozornosti, pohvala i pristupa nadređenima): � Primjeri organizacijskih praksi :� Dodjeljivanje autonomije u pristupu organizaciji posla ili resursima� Slobodni dani� Javna i pisana priznanja � Bonusi� Povećanje plaće� Napredovanje � ...

11

3M-uglađen inovacijski stroj � Utemeljena 1902. godine

� Iskopavanje ruda i proizvodnja brusnog papira

� 2007. godine www.3m.com

� asortiman preko 60.000 proizvoda (abrazivi, ljepila, scotch selotejp, fluorescentni materijali, magnetni diskovi, Post It, optički kablovi, medicinski instrumenti i pomagala

� Prisutna u 61 zemlji

� Zapošljava, 75.000 djelatnika

� Rast prodaje na razini 10% godišnje

12

� Minnesota Mining and Manufacturing Company, St Paul, SAD

7

3M pristup inovacijama Postavljanje inovacije kao cilja� 30% prihoda od prodaje

dolazi od proizvoda koji nisu stariji od 4 godine.

� Od 1992. : 10% prodaje mora dolaziti od prodaje proizvoda koji je na tržištu tek godinu dana� Poticanje broja inovacija i

njihove uspješne komercijalizacije

13

Poticanje kreativnosti unutar i izvan radnog vremena � Odobravanje resursa za eksperimentiranje

(vrijeme i oprema poduzeća): djelatnici u istraživanju i razvoju imaju mogućnost odvojiti 15% svog plaćenog radnog vremena za razvijanje projekta i ideje koja može biti potencijalno zanimljiva i poduzeću (Post It Notes su jedan od uspješnih projekata razvijenih na taj način).

� Raspisivanje natječaja: financiranje individualnih projekata: poduzeće npr. odobrava istraživaču cca 75.000 $ godišnje za razvijanje inovativnih ideja i poslovnih prilika poduzeća.

� I druga poduzeća slijede primjer 3M-a. Google potiče svoje djelatnike tako što im odobrava 20% radnog vremena za projekte koji sami nominiraju – Ishod jednog takvog projekta je gmail.

14

8

Toleriranje neuspjeha

� Mnogi stariji menadžeri u 3M priznaju da su barem jednom u poslovnoj praksi donijeli pogrešne odluke . Također, osoba koja nije imala neuspjeha u životu vjerojatno nije ni pokušala puno toga novog i originalnog.

� Na svakih 1000 ideja očekuje se 100 pisanih prijava projekata, odnosno samo mali dio prijedloga postaje novi proizvod.

15

Investicije u tehnologiju

� 6,5 % godišnjih prihoda izdvaja se za investicije u nove tehnologije, razvijanje postojećih i transfer tehnologije: � 3M trenutno koristi ili razvija

više od 100 tehnologija kao što su membrane, biotehnologija, umjetna inteligencija, superprovodljivost, vakumiranje i sl.

� Zapošljava cca 7.500 znanstvenika i tehnologa

16

9

Poticanje poduzetništva i autonomije � Novi projekt u kojem prihodi

od prodaje dosegnu 1 milijun $ postaje samostalan odjel

� Na razini od 20 mil. $ prihoda od prodaje odjel postaje poduzeće

� Na razini od 200 mil $ prihoda od prodaje poduzeće postaje autonomna divizija.

17

Pfeifer Sanja: nastavni materijali za kolegij “Kreativnost i inovativnost” 18

10

Kreativne industrije – heterogena

skupina industrija1. Muzeji, knjižnice i baština2. (Vizualna) umjetnost3. Glazba i izvedbena umjetnost 4. Dizajn 5. Film 6. Fotografija 7. Zanati – tradicijski i umjetnički obrti 8. Arhitektura 9. Računalni programi, računalne igre i

novi mediji10. Elektronički mediji 11. Izdavaštvo 12. Oglašavanje i tržišno komuniciranje

� Osmišljavanje kreativnih sadržaja te njihova proizvodnja, reprodukcija, promocija, distribucija ili komercijalizacija

� Povezanost s umjetničkim ili simboličkim sadržajima koji proizlaze iz osobne kreativnosti, kulture ili povijesne baštine te utemeljne na različitim oblicima zaštite autorskih i ostalih srodnih prava intelektualnog vlasništva

19

Raznolike definicijeDCMS – UK WIPO UNESCO

Temeljne „copyright” industrije:

Temeljne domene

Oglašavanje i promidžbaArhitekturaUmjetnine i antikviteti Umjetnički obrti DizajnModa Film i video Glazba Izvođačka umjetnost Izdavaštvo Računalno programiranjeTV i RARačunalne igre i aplikacije

PromidžbaFilm i video Glazba,Izvođačka umjetnost Naklada Softver TV i RadioVizualna i grafička umjetnostDjelomično „copyright” industrije ArhitekturaOdjela i obuća Dizajn Moda Igračke…

Muzeji, Galerije, Knjižnice,Kazališta, Festivali, Vizualna umjetnost, Obrti, DizajnIzdavaštvoTV i radioFilm i video Fotografija Interaktivni mediji Ostale domeneGlazbeni instrumenti i zvuk, Arhitektura, Promidžba, Softver, audiovizualna oprema …

Pfeifer Sanja: nastavni materijali za kolegij “Kreativnost i inovativnost” 20

11

Izravni ekonomski doprinos

kreativnih industrija � Ukupnom broju poduzeća

� Zapošljavanju

� BDP-u

� Izvozu – konkurentnosti

Pfeifer Sanja: nastavni materijali za kolegij “Kreativnost i inovativnost” 21

Kreativne i kulturne industrije

EU RH

� Zapošljavaju 7 milijuna ljudi� Generiraju 4,2% BDP - UK:6%� 2000-2007 g - Sektor raste

(3,5%) brže nego ostatak gospodarstva (1%)

� 2008-2013 g – sektor povećava zapošljavanje po stopi od 0,7% dok ostale gospodarske djelatnosti bilježe smanjenje od -0,7% godišnje. (ECIA, 2014)

� Zapošljavaju 40 000 u kreativnim industrijama + oko 82000 u kreativnim zanimanjima izvan kreativnih industrija

� Generiraju 2,3% BDP� Otporniji na gospodarsku krizu:

arhitektura; oglašavanje i tržišno komuniciranje; računalni programi, igre i novi mediji; muzeji, knjižnice i baština; film; fotografija.

� Pogoñeni krizom: umjetnost; glazba i izvedbena umjetnost; dizajn; izdavaštvo.

� (Rašić-Bakarić, Bačić, Božić, 2015)

Pfeifer Sanja: nastavni materijali za kolegij “Kreativnost i inovativnost” 22

12

Neizravni doprinos � Ponudom visoke razine profesionalnih usluga (dizajn,

promidžba) intenzivira inovacije u tradicionalnim sektorima

� Privlačenje visoko obrazovane radne snage� Privlačenje i koncentriranje ostalih industrija � Potiče potražnju za komplementarnim proizvodima i

uslugama � Visoka regionalna koncentracija kreativnih i kulturnih

industrija povezana s visokom razinom blagostanja, osjećajem sreće i kohezije

Pfeifer Sanja: nastavni materijali za kolegij “Kreativnost i inovativnost” 23

Značajke sektora � Poduzetnost: iznadprosječni udio samostalnih

djelatnika (19,9% u KKI nasuprot 12,3% prosjek RH)

� Fleksibilnost: prevladavaju mikro poduzeća (83,9%), poduzeća u privatnom vlasništvu (99,3%)

� Ranjivost: KKI – u prosjeku 4,3 zaposlena po poduzeću nasuprot RH – u prosjeku 8,1 zaposlena po poduzeću

Pfeifer Sanja: nastavni materijali za kolegij “Kreativnost i inovativnost” 24

13

Nova poluga industrijske

renesanse?� Sektor respektibilne veličine i utjecaja (npr. industrija

hrane generira oko 3% BDP-a Hrvatske, a industrija metala 1,7%, kemijska industrija, plastika i guma 1% itd.

� Izazov: Predstaviti

� Trendove u razvoju jedne od kreativnih industrija

� Novi proizvodi

� Nove usluge

� Novi poslovni modeli

Pfeifer Sanja: nastavni materijali za kolegij “Kreativnost i inovativnost” 25