3

KREŠIMIR MUSTAPIĆ: PRESIDENT’s

MESSAGE

Dragi kolege, dragi prijatelji, dragi čitatelji,

Prošla je još jedna godina i još jedan Gaudeamus je pred vama. Protekla godina je, kao i prethodne, bila vrlo aktivna u AMCA-i Toronto. Na Gala večeri u studenom 2017. glavni govornik bio je fotograf svjetskoga glasa Jadran Lazić, a nakon godišnje skupštine u siječnju 2018., na kojoj su izabrani novi članovi UO-a, već smo u veljači organizirali večer posvećenu poznatom, nedavno preminulom, hrvatskom glumcu Relji Bašiću, kad smo i projicirali jedan od najpoznatijih hrvatskih filmova, “Tko pjeva zlo ne misli”. U ožujku smo u okviru AMCA Toronto Lecture Series predstavili dr. Vlatku Štimac iz zagrebačkog Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, a u svibnju organizirali dobro posjećenu i uspješnu večer San proljetne noći. I ove godine studenti sa Sveučilišta u Torontu otišli su na Ljetnu školu hrvatskog jezika i kulture na Sveučilištu u Splitu, a dvjema studenticama dodijelili smo stipendije.

Nakon ljetne stanke organizirali smo vrlo interesantan jednodnevni izlet autobusom u Prince Edward County, tijekom kojeg smo posjetili prirodne ljepote tog okruga, kao i Casa Dea Winery i Fifth Town Artisan Cheese, prošetali Pictonom te izlet završili zajedničkom večerom u lokalnom golf klubu.U studenom je u Faculty Clubu Sveučilišta u Torontu za našu udrugu predavanje održao poznati hrvatski prometni stručnjak i profesor na Prometnom fakultetu u Zagrebu dr. Željko Marušić na temu Pelješkog mosta, pri čemu je predavač obradio prometne, ekonomske i geopolitičke aspekte tog velikog projekta. U prosincu je organiziran naš već tradicionalni Božićni domjenak u Baka Caféu, a tijekom cijele godine članovi Book Cluba su se sastajali a članovi Hiking Cluba šetali su kroz prirodu.

I pored naših napora, na Katedri za slavistiku na U of T odlučili su da će u okviru restrukturiranja kurikula napraviti jednogodišnju stanku s hrvatskim programom. Naravno, ostat ćemo u kontaktu

s Katedrom za slavistiku te učiniti sve što je u našoj moći da se program ponovno uključi u ponudu U of T-a već sljedeće godine.

Važno je napomenuti da je u 2018. AMCA Toronto sklopila strateško partnerstvo s najstarijom hrvatskom neprofitnom organizacijom, Maticom hrvatskom, koja će nam ustupiti svoje prostorije i svu logistiku da bismo predstavili našu udrugu u Zagrebu već u lipnju 2019.

Za ovogodišnji Gaudeamus, pored izvješća o našim događanjima, zamolili smo veleposlanicu Republike Hrvatske Maricu Matković da napiše članak o 25. obljetnici uspostave diplomatskih odnosa Hrvatske i Kanade te ministra turizma Garija Cappellija za intervju. Pored njih angažirali smo znanstvenike dr. Željka Marušića i dr. Andreju Sršen, koji su napisali interesantne članke o prometnim prioritetima Hrvatske i o novim znanstvenim inicijativama za hrvatsku dijasporu. Dr. Dubravka Zima i ove je godine napisala članak o hrvatskim studijima na Sveučilištu u Torontu, a urednica Gaudeamusa Ana Bačić razgovarala je s najstarijim članom AMCA-e Toronto Dušanom Bezićem. Posebno mi je drago da u ovom izdanju prvi put objavljujemo priloge naših sestrinskih udruga AMCA Paris i AMAC UK te se nadam i vjerujem da će se naša suradnja širiti sljedećih godina.

Na kraju, želim zahvaliti svima koji su pridonijeli tome da ovo izdanje bude kvalitetno napisano, pripremljeno i grafički obrađeno.

Želim vam ugodno čitanje,

Krešimir Mustapić, P.Eng.predsjednik

4 5

RIJEČ UREDNICE

Ana Bačić

Dragi čitatelji,

Pred vama je treći broj Gaudeamusa pod mojom uredničkom palicom. Nadam se da smo postali prepoznatljivi po rubrikama i temama, ali i inovativni u nečem novom. Tako smo za ovo izdanje kao glavnu temu odabrali znanost i gospodarstvo. Namjerno ove godine izostavljamo političke teme, jer želimo 2018. godinu pamtiti samo po dostignućima u sportu. Od politike smo svi već pomalo umorni.

Primjerice, hrvatska dijaspora kao predmet znanstvenog razmatranja sve se više uključuje u znanstveno-istraživačke, ali i sveučilišne razine u domovini, o čemu piše Andreja Sršen s odsjeka za Sociologiju Hrvatskih studija. U ožujku 2017. godine potpisan je Sporazum Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu koji predviđa poticanje donošenja upisnih kvota za Hrvate izvan Republike Hrvatske s ciljem pozitivnoga djelovanja na ostanak mladih u hrvatskome društvu. Time se ukazalo na potrebu osiguravanja posebnih upisnih kvota za mlađe naraštaje Hrvata iz dijaspore prilikom njihova upisa na sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Naša suradnja s dotičnim Uredom bila je bila vrlo plodonosna u 2018. godini. Tako je, na primjer, Ured finacijski podržao aktivnosti AMCA-e Toronto u našoj zajednici.

Od svih gospodarskih grana turizam je definitivno najuspješnija u posljednjih nekoliko godina, sa stalnim trendom rasta. Za ovaj broj Gaudeamusa razgovarali smo s ministrom turizma Garijem Capelliem koji je govorio o strategijama razvoja hrvatskog turizma i novim zrakoplovnim linijama što će nas nadajmo se bolje povezati s domovinom.

Prometni stručnjak, profesor Željko Marušić koji je održao predavanje za AMCA članove i širu zajednicu, ističe da je glavni je problem Hrvatske u nedostatku promišljenih strategija i kapitalnih ulaganja tijekom prošlih

desetljeća. Izgradnjom prometne infrastrukture nastojao bi se ojačati demografski, gospodarski i opći napredak hrvatskoga društva.

Od naših dviju sestrinskih udruga u svijetu AMCA-e Paris i AMCA-e London dobili smo zanimljive priloge o njihovim modelima rada o kojima pišu Lamia Ruždić-Barbier i Gabrijela Kocjan.

AMCA Toronto godinama brine o Katedri hrvatskog jezika i kulture Svaučiliista u Torontu, a o novim temama kolegija koji su se održali u 2018. godini čitajte u članku profesorice Zime, gostujuće profesorice u prošlom semestru na UofT.

I drugi entuzijastični AMCA-a članovi opisali su AMCA susrete i događanja, od kojih je jedan dijelom pretvoren i u rođendansku proslavu predsjednika Udruge AMCA-e Kreše Mustapića. Tako je Krešo proslavio svoj “okrugli” rodenđan u društvu dragih prijatelja uz obilje dobrih želja i ugodno druženje u restoranu Croatia.

Danas najstariji prijatelj/član AMCA-e Toronto Duško Bezić vezao je mnoge svoje poduhvate u hrvatskoj zajednici s aktivnostima naše udruge, te smo stoga pripremili jedan poduži tekst o njegovom životu i radu. U 94. godini Duško živi u Torontu, zadovoljan svime što je postigao u životu, a nadasve ponosan na svoju obitelj, djecu i unuke, koji ga često posjećuju i okružuju pažnjom. Uporan i predan svojim interesima, Bezić je uvijek na prvom mjesto isticao svoju obitelj, potom svoj biznis i hrvatsku zajednicu – u kojoj se afirmirao politički i humanitarno.

Vjerujemo da ćete i u ovome broju pronaći različite zanimljive sadržaje, i stoga Vam želim ugodno čitanje.

Our Sales Staff Jana Beran

Norman Broz Ivan Bubanovich Jennifer Forgenie

Nick Skacan Frank Vrdoljak

Drazen Vuckovic

NEW HOMES IN BRAMPTON www.ashleyoakshomes.com SALES OFFICE - 905.452.0340

105 RIVERMONT RD., BRAMPTON (Steeles Ave. & Miss. Rd.)

7

Kanada je bila među prvim državama koje su 15. siječnja 1992. godine priznale Republiku Hrvatsku, a godinu dana nakon priznanja, 14. travnja 1993. Godine, uspostavljeni su i diplomatski odnosi.

Veze između Hrvatske i Kanade traju mnogo dulje od 25 godina. Prema povijesnim izvorima, prvi istraživač današnje Kanade, Jacques Cartier, u 16. stoljeću imao je u svojem timu dva Hrvata, a Samuel de Champlain, osnivač Quebec Cityja, koristio je usluge Hrvata u geološkim istraživanjima novih teritorija. Hrvati su bili i dio austrijske vojske koja je branila Novu Francusku, u Britanskoj Kolumbiji hrvatski su ribari već početkom 19. stoljeća organizirali izlov lososa, a sudjelovali su i u organiziranju poljoprivredne industrije u Saskatchewanu i Manitobi te rudnika Alberte. Kako su multikulturalnost, različitost i uključivost dio kanadske povijesti i nasljeđa, Hrvati su uvijek bili važno tkivo kanadskog multikulturnog identiteta.

Republika Hrvatska otvorila je veleposlanstvo u Ottawi 15. veljače 1994., a 16. studenog iste godine otvorila je generalni konzulat u Mississaugi. Kanada je u jesen iste godine otvorila veleposlanstvo u Zagrebu. Prvi ugovori potpisani između Hrvatske i Kanade su Ugovor o poticanju i zaštiti ulaganja te Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Nakon toga došli su drugi ugovori, od kojih je za mlade Kanađane posebno zanimljiv Ugovor o mobilnosti mladih, a omogućuje mladima od 18 do 35 godina da rade ili studiraju u Hrvatskoj jednu godinu, čime upoznaju drugu kulturu, ljude i dobivaju nova iskustva. Potpisani su i mnogi ugovori između sveučilišta u Hrvatskoj i Kanadi, tako da danas, 25 godina od uspostave diplomatskih odnosa četiri sveučilišta iz Hrvatske (Zagreb, Split, Zadar, Rijeka) surađuju s deset sveučilišta u Kanadi. Na Sveučilištu Waterloo hrvatski jezik predaje se neprekidno još od 1988. godine, a na Sveučilištu Toronto predaje

25 godina diplomatskih odnosa između

REPUBLIKE HRVATSKE I KANADE

6

Veleposlanica RH u Kanadi:Marica Zorica Matković

se hrvatski kolegij. Intenzivna sveučilišna, znanstvena i kulturna suradnja razvijala se zahvaljujući i udruzi AMCA te njezinim članovima.

Istodobno sa stvaranjem zakonodavne infrastrukture između dviju država odvijao se intenzivan politički dijalog praćen razmjenom posjeta na političkim i radnim razinama. U okviru približavanja Hrvatske NATO-u organizirani su mnogi susreti visokih vojnih časnika uz odvijanje intenzivne suradnje i pomoć kanadskog ministarstva obrane, a kanadska vlada i parlament bili su snažni zagovornici punopravnog članstva RH u NATO-u.

Jedino otvoreno pitanje između Hrvatske i Kanade bio je vizni režim, koji je limitirao kako poslovna tako i privatna putovanja hrvatskih državljana u Kanadu. To pitanje s velikom energijom i entuzijazmom mnogo je godina rješavala i lobirala za njegovo rješavanje hrvatska zajednica u cijeloj Kanadi, a posebno zastupnici hrvatskog podrijetla na provincijskoj i saveznoj razini, kao i moji prethodnici hrvatski veleposlanici u Kanadi. Nakon višegodišnjih pregovora i lobiranja kanadska vlada donijela je Odluku o ukidanju viza za hrvatske državljane 29. ožujka 2009., od kada su bilateralni odnosi dobili dodatnu kvalitetu i intenzitet.

Novi politički okvir potvrđen je prvim državnim posjetom generalne guvernerice Kanade Michaëlle Jean Hrvatskoj u listopadu 2009. godine, a u svibnju 2010. godine u prvi službeni posjet Hrvatskoj došao je premijer Stephen Harper.Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović u radnom posjetu hrvatskoj zajednici u Torontu i okolici u studenom 2016. godine.

Parlamentarna suradnja intenzivira se od veljače 2017., kad je formalno osnovana Skupina kanadsko-hrvatskog prijateljstva u ovom sazivu parlamenta, na čelu s Bobom

Bratinom, zastupnikom Liberalne stranke. Parlamentarna suradnja počela je 1994. Godine, kad je osnovana prva Skupina prijateljstva, čiji je predsjednik bio zastupnik Liberalne stranke Janko Perić.U listopadu 2017. godine u službenom posjetu kanadskom parlamentu boravio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković s izaslanstvom, a bio je prvi strani dužnosnik s kojim se službeno susrela generalna guvernerka Julie Payette.

Potpisani Ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Kanade, poznat kao CETA, Hrvatska je ratificirala 30. lipnja 2017. kao treća članica EU. CETA je dodala novi poticaj intenziviranju gospodarske suradnje i već bilježimo pozitivne korake primjene tog ugovora. Potpisivanjem Ugovora o strateškom partnerstvu, SPA, između EU i Kanade, Hrvatska i Kanada postale su strateški partneri 2018. u području međunarodnog mira i sigurnosti, gospodarskog i održivog razvoja, ljudskih prava i sloboda.

Gospodarska suradnja Hrvatske i Kanade je skromna, ali bilježi rast. Hrvatska sedmu godinu bilježi suficit u robnoj razmjeni s Kanadom. U 2017. ukupna robna razmjena između RH i Kanade iznosila je oko 78 milijuna USD, što je oko 24% više u odnosu na 2016. U prvih sedam mjeseci 2018. ukupna robna razmjena iznosila je 82,9 milijuna USD, što je 117% više u odnosu na isto razdoblje 2017. godine. Hrvatski izvoz iznosio je 73,5 milijuna USD (+159%), a uvoz iz Kanade iznosio je 9,4 milijuna USD (-4%).Izravna ulaganja iz Kanade u RH od 1993. do (uključivo) 1. tromjesečja 2018. iznose 7,6 milijuna eura, time Kanada zauzima 29. mjesto po visini ulaganja u RH. Istodobno, Kanada nije na HNB-ovu popisu među 43 najznačajnija odredišta inozemnih ulaganja iz RH. U Torontu je sjedište aktivne Kanadsko-hrvatske gospodarske komore (CCCC), a u Zagrebu Hrvatsko-kanadske poslovne mreže (CCBN), koje kontinuirano rade na gospodarskoj suradnji i promociji.

Air Transat od 2016. godine počeo je letjeti iz Toronta za Zagreb. Zbog dobrih rezultata od 2017. godine uvedena su dva leta tjedno, a od 2019. godine uvodi se i let za Split.Air Canada, najveći kanadski avioprijevoznik, vratio se na hrvatsko tržište od 2. lipnja 2018. godine. Air Canada Rouge sezonski je letio četiri puta tjedno na relaciji Toronto-Zagreb-Toronto do 7. listopada.Hrvatska iz godine u godinu postaje sve atraktivnija turistička destinacija za kanadske turiste, pa ju je u 2017. posjetilo 142.363 Kanađana (+24% u odnosu na 2016.), koji su ostvarili 415.373 noćenja (+23% u odnosu na 2016.). U prvih devet mjeseci 2018. RH je posjetilo 158.956 kanadskih turista (+25% u odnosu na isto lanjsko razdoblje), a koji su ostvarili 439.705 noćenja (+18% u odnosu na isto lanjsko razdoblje).

Moram naglasiti kako je RH u 26 godina, od kada je međunarodno priznata, prošla dugi i sadržajan put. Učvrstila je svoju državnost, gospodarski se oporavila

nakon Domovinskog rata, izgradila bilateralne odnose s više od 180 država članica UN-a i ostvarila dva najvažnija vanjskopolitička cilja od stvaranja države – punopravno članstvo u NATO-u, od 1. travnja 2009. Godine, i u EU, od 1. srpnja 2013. godine.

Najjači most prijateljstva i partnerstva između Hrvatske i Kanade je posebna uloga hrvatske zajednice. Zajednica je pomagala Hrvatsku u svim ključnim trenucima od stvaranja neovisnosti do uspostave bilateralnih odnosa s Kanadom te nastavlja dnevno učvršćivati i intenzivirati suradnju i prijateljstvo. Hrvatska zajednica je važan dio socijalnog, kulturnog i gospodarskog života Kanade. Računa se kako je Kanada dom za oko 250.000 Kanađana hrvatskog podrijetla, koji su uspješni u obavljanju svojih poslova i dobro uklopljeni u život Kanade. Hrvatska zajednica organizirana je u mnogim udrugama, društvima, crkvama, školama, sportskim i folklornim društvima, kroz koja stalno promovira Hrvatsku.Zahvaljujući hrvatskoj zajednici, današnje Veleposlanstvo RH nalazi se u povijesnoj zgradi – spomeniku kulture u središtu Ottawe, koju je hrvatska zajednica kupila, preuredila i darovala Vladi RH.

Kako bi obilježilo 25. godišnjicu uspostave diplomatskih odnosa, Veleposlanstvo RH u Kanadi organiziralo je mnoge aktivnosti, kojima od travnja 2018. pa sve do travnja 2019. godine na razne načine obilježavaju ovu važnu obljetnicu: intervjui hrvatskih dužnosnika i veleposlanice u kanadskim medijima, predstavljanje kulturne i turističke ponude Hrvatske u kanadskim magazinima, predstavljanje izdanja Canada for the Diplomatic Community za 2018. godinu u prostorijama Veleposlanstva. Hrvatski filmovi prikazani su u Vancouveru, Ottawi, Torontu, Mississaugi. U suradnji s Ministarstvom kulture RH izložba „Nematerijalna baština na UNESCO-ovoj listi“ premijerno je prikazana u

8 9

INTERVJU S MINISTROM TURIZMA

GARIJEM CAPPELLIEM

Od svih gospodarskih grana turizam je definitivno najuspješnija u posljednjih nekoliko godina sa stalnim trendom rasta. Za ovaj broj Gaudeamusa razgovarali smo s ministrom turizma Garijem Capelliem koji je govorio o strategijama razvoja hrvatskog turizma, dosadašnjim uspjesima i planovima za budućnost. Gari Cappelli poznat je široj javnosti kao jedan od saborskih zastupnika Hrvatske demokratske zajednice, te nekadašnji gradonačelnik Malog Lošinja a danas ministar turizma. Prije nego što se počeo baviti politikom Gari je kratko vrijeme radio u Jadranskim luksuznim hotelima, a nakon toga se posvetio obiteljskoj turističkoj agenciji. Zahvaljujući upravo Gariju, na otoku Lošinju i području lošinjskog arhipelaga potaknut je razvoj destinacijskog menadžmenta za turizam preko cijele godine. U slobodno vrijeme voli se baviti nogometom a također je pobornik zaštite okoliša i održivog razvoja u turizmu.

1. Ministarstvo turizma proteklih je godina radilo na pozicioniranju Hrvatske kao aviodestinacije, sad već vidimo neke pomake na tom planu (Air Canada izravni letovi, Emirates Airline). Ima li naznaka da će krenuti i izravni letovi iz SAD-a, iz još nekih atraktivnih turističkih tržišta?

Hrvatska je postala jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u svijetu, a osim naših tradicionalnih tržišta kao što su Njemačka, Austrija i Italija, sve veći broj turista dolazi iz dalekih tržišta poput Sjedinjenih Američkih Država, Kine, Japana, Australije itd. Daleka tržišta iznimno su nam važna, posebice jer je

Piše: Ana Bačić

riječ o gostima koji nas posjećuju tijekom cijele godine. Upravo zato pokrenuli smo program pozicioniranja Hrvatske kao aviodestinacije za bolju zračnu dostupnost Hrvatske i širenje potražnje. Samo tijekom ove godine uvedeno je 70 novih aviolinija, a pozitivni rezultati itekako su vidljivi s obzirom na to da smo u prvih devet mjeseci zabilježili povećanje putnika u zračnom prometu za 11,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. godine. U istom smjeru nastavit ćemo i sljedeće godine kako bi cjelokupna turistička ponuda naše zemlje bila što dostupnija turistima iz cijelog svijeta. Za sljedeću godinu najavljen je let iz Philadelphije za Dubrovnik, i Split dobiva direktnu aviovezu s Torontom, svakako ćemo nastaviti i dalje raditi na što boljoj povezanosti sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali i drugim dalekim tržištima. Osim toga, kako bismo ojačali našu prisutnost na tržištu SAD-a, planirano je i otvaranje turističkog ureda u Los Angelesu, uz već postojeći u New Yorku. Vjerujem kako ćemo time otvoriti mogućnost za još bolju suradnju i povezanost Hrvatske i tržišta SAD-a.

2. Hrvatska je iskoračila na nova tržišta poput Kine. Otvarate li turističke urede u tim novim turističkim destinacijama? Jeste li ikad razmišljali o turističkom uredu u Torontu, kao što, na primjer, postoje Nacionalni turistički uredi u Londonu, New Yorku?

Hrvatska svakako širi svoju prisutnost na dalekim tržištima, a osim ureda u Los Angelesu, koji sam spomenuo, uskoro bismo trebali otvoriti ured u Šangaju, u Kini. S tržišta Kanade te, primjerice, Australije, Novog

Zelanda i drugih već niz godina bilježimo sve bolje rezultate i intencija nam je kvalitetnije se pozicionirati na tim tržištima. U Hrvatskoj nam je upravo u tijeku izmjena ključnih turističkih zakona kroz koje će se, između ostalog, stvoriti temelji da se naš nacionalni turistički ured još značajnije orijentira na nova tržišta i efikasniju inozemnu prisutnost.

3. Postoje li novi projekti, strategije i ideje za produljenje turističke sezone, o kojoj Vi uvijek radije govorite kao o “turističkoj godini” nego o turističkoj sezoni? Hoće li pojam turističke godine uskoro zaživjeti u stvarnosti?

Tijekom posljednjih nekoliko godina dogodile su se značajne promjene u hrvatskom turizmu kroz nove investicije, kreiranje novih ponuda, jačanje aviopovezanosti i kvalitetnoj promociji, a koje su rezultirale i povećanjem turističkog prometa izvan ljetnih mjeseci. Tako smo, primjerice, u prvoj polovici ove godine imali rast turističkog prometa u nekim destinacijama i do 50 posto. Za razliku od prijašnjih godina, vrhunac turističke godine, koji je trajao od polovice srpnja do polovice kolovoza, sad traje od lipnja do većeg dijela rujna, što je velik iskorak u tako kratkom vremenu. Neke destinacije u Hrvatskoj bilježe odlične rezultate tijekom cijele godine, a što je pravi pokazatelj da se uz kontinuirano ulaganje u kvalitetu te stvaranje novih ponuda i motiva dolaska gostiju mogu itekako ostvariti odlični rezultati u kratkom roku. Sve veći fokus u našim razvojnim projektima i potporama, kao i u promociji, stavljamo na rast kvalitete te razvoj posebnih oblika turizma kao što su

Quebec Cityju, gradu koji se nalazi na UNESCO-ovoj listi, nakon toga je prikazana u javnoj knjižnici u Mississaugi, a 4. listopada izložba je otvorena u Bytown muzeju u Ottawi, uz kanal Rideau, koji se također nalazi na UNESCO-ovoj listi. Izložba će se nastaviti prikazivati i u drugim gradovima Kanade.

U kanadskom parlamentu 22. svibnja održan je prijam za kanadske dužnosnike, parlamentarce, predstavnike hrvatske zajednice u Kanadi te prijatelje Hrvatske. Posebno za tu prigodu gosp. Frank Jankač pripremio je izložbu fotografija pod nazivom „25. obljetnica diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Kanade“, koja je izlagana na više događanja. Proslava Dana državnosti u Veleposlanstvu također je bila posvećena 25. obljetnici diplomatskih odnosa. U studenom ove godine na Sveučilištu Ottawa predstavit će se knjiga/čitanka hrvatske renesansne književnosti The Glory and Fame / Dike ter hvaljen’ja, priređivača dr. sc. Vladimira Bubrina i dr. sc. Vinka Grubišića.

Na poli t ičkoj razini 21. i 22. travnja ove godine potpredsjednica Vlade te ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić na poziv ministrice vanjskih poslova Kanade Christye Freeland sudjelovala je kao jedna od sedam ministrica vanjskih poslova iz cijelog svijeta na sastanku ministara vanjskih poslova G7. Tom prigodom, a

povodom obilježavanja 25. obljetnice diplomatskih odnosa, održan je bilateralan susret dviju ministrica. Potpredsjednica Vlade i ministrica Pejčinović Burić sudjelovala je i na sastanku ministrica vanjskih poslova cijelog svijeta 21. i 22. rujna ove godine u Montrealu, a tijekom obaju posjeta i Torontu i Montrealu susrela se s hrvatskom zajednicom, a u Montrealu se susrela i s hrvatskim znanstvenicima te članovima AMCA-e.

Krajem studenog 2018. godine u suradnji s Kanadsko-hrvatskom gospodarskom komorom gospodarsko izaslanstvo Hrvatske gospodarske komore posjetit će Toronto.

Posjeti institucijama i susreti s dužnosnicima te gospodarskom i sveučilišnom zajednicom kanadskih provincija koriste se za naglašavanje dobrih i prijateljskih odnosa naših dviju država te su prilike da se mogućnosti CETA-e iskoriste za dodatan gospodarski zamah. Jačanje gospodarske suradnje između Hrvatske i Kanade te privlačenje investicija, turista, studenata i mladih ostaju prioriteti u razvoju dobre bilateralne suradnje. CETA i Ugovor o strateškom partnerstvu dodatan su poticaj za ostvarivanje naših ciljeva. U godini u kojoj obilježavamo 25. obljetnicu diplomatskih odnosa iskoristimo sve potencijale i mogućnosti kao dodatni poticaj za daljnji razvoj ukupne suradnje, a na dobrobit Hrvatske i Kanade.

10 11

studente, nazočili i tada aktualni državni tajnik u MZO-u doc. dr. sc. Matko Glunčić.

Od istraživačkih inicijativa svakako treba istaknuti i istraživanje o odnosu gimnazijalaca hrvatskoga podrijetla u Kanadi, provedeno nad učenicima srednje škole F.M. Goetz CSS, Dufferin-Peel Catholic School, o dolasku na studij u Hrvatsku, kojeg su radili djelatnici Sveučilišta u Zagrebu doc. dc. sc. Andreja Sršen, Erik Brezovec, mag.soc i mr.sc. Ana Bačić djelatnica navedene škole.

Uspostava nove suradnje s ostalim sveučilištima je jednako važna komponenta u internacionalizaciji svakog sveučilišta. Tako je u oviru Erasmus+ programa, kroz program mobilnosti sveučilišnih nastavnika i uspostavi nove suradnje, doc. dr. sc. Andreja Sršen ostvarila suradnju

zdravstveni, kulturni, sportski i avanturistički, gastronomski turizam itd., a koji su dostupni tijekom cijele godine. Mi se u tom smjeru želimo nastaviti razvijati i ne sumnjam da posjedujemo potencijal da budemo još uspješniji.

4. Recite nam nešto o strategiji razvoja kontinentalnog turizma.

Hrvatski kontinent dio je ukupne turističke ponude Hrvatske i ključan je za razvoj cjelogodišnjeg turizma. Razvoj posebnih oblika turizma koje sam prethodno spomenuo posebno je važan za kontinent Hrvatske, koji obiluje prirodnim i kulturnim bogatstvima, raznolikom gastronomijom i mnogim drugim atraktivnostima. Hrvatska je u svijetu prepoznata kao zemlja s više od tisuću otoka, a ono što možda ne znate je da Hrvatska ima i više od tisuću dvoraca, kurija, tvrđava i utvrda, a koji se najvećim dijelom nalaze u kontinentalnom dijelu naše zemlje kao dijelu ukupne srednjoeuropske povijesne i kulturne tradicije, kojoj pripada i Hrvatska. Tijekom posljednje dvije godine pokrenuli smo niz projekata kroz koje razvijamo turističke ponude na kontinentu, ali isto tako iniciramo povezivanje različitih destinacija na kontinentu kako bismo se što efikasnije mogli prezentirati na inozemnom i domaćem tržištu. Vjerujem kako će ti projekti i programi u sljedećem razdoblju donijeti dobre rezultate i omogućiti jačanje konkurentnosti te intenzivniji razvoj kontinenta u turističkom smislu. Naš kontinent je još možda neotkriven dragulj za neke naše turiste, ali vjerujem kako će u godinama ispred nas naši gosti otkriti sve čari koje Hrvatska ima i nudi.

5. Postoji li precizan model praćenja prihoda od turizma, odnosno koliki su po prilici izravni a koliki neizravni prihodi od turizma posljednjih godina?

S obzirom na to da je turizam horizontalna djelatnost, odnosno sve proizvode i usluge što turisti konzumiraju u destinaciji možemo smatrati turističkim prihodima, teško je točno odrediti koliko pojedina zemlja ostvaruje izravno ili neizravno od turizma. Postoje različiti modeli izračuna, u koje se uključuje što više čimbenika koji su neposredno ili usko vezani uz turizam te se time dobiva procjena utjecaja turizma i prihoda koji ostvaruju u turizmu. Prema našim istraživanjima, u Hrvatskoj je tijekom 2017. godine ostvareno 11 milijardi eura prihoda. U ovoj godini,

prema dostupnim podacima, u prvoj polovici godine ostvareno je 3 milijarde eura prihoda od stranih gostiju, što je 10 posto više negoli godinu dana prije. Procjenjuje se da turizam u Hrvatskoj čini oko 20 posto BDP-a, što dovoljno govori koliko nam je turizam važan. Krajem godine imat ćemo i Turističku satelitsku bilancu, koja je trenutačno u izradi, a dat će nam značajne pokazatelje o utjecaju turizma na gospodarstvo generalno i na druge gospodarske grane.

6. Junckerov plan za ulaganje u Europu ima potencijal privlačenja novca i u turističke djelatnosti. Kakva je dugoročna strategija turizma, hoće li se ići na masovni turizam, ili elitni…?

Turizam osigurava 24 milijuna radnih mjesta u gospodarstvu Unije, odnosno svaki 11. radnik zaposlen je na poslovima neposredno povezanim s turizmom. Isto tako, uzevši u obzir da turizam predstavlja jednu od najbrže rastućih gospodarskih aktivnosti u EU, s velikim utjecajem na rast, društvo, razvoj i zapošljavanje, te da je doprinos turizma i putovanja BDP-u Europske unije tijekom 2016. iznosio 10,2 posto, smatram da turizam itekako ima potencijal još više potaknuti gospodarstvo EU. Krajem ožujka ove godine Europski parlament na inicijativu Vlade Republike Hrvatske dao je preporuku Odboru za financije Europske komisije da se osnuje posebna financijska linija za turizam u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru, što bi svakako pridonijelo zapošljavanju i gospodarskom rastu. Što se tiče strategije razvoja turizma, Europa je turistički pionir te ujedno najposjećenija „regija“ u svijetu, no svaka destinacija odlučuje kakav turizam želi razvijati. Hrvatska, s obzirom na svoju površinu, populaciju i konfiguraciju terena, teško se može orijentirati na masovni turizam, ali to ni ne želimo. Naša pozicija na tržištu veže se uz kvalitativne a ne kvantitativne čimbenike, odnosno naš fokus je na razvoju kvalitetnih proizvoda dostupnih za različite tržišne segmente te prema principu održivosti. Hrvatska je kao destinacija specifična, a tu prepoznatljivost, različitost u odnosu na konkurentske destinacije, prepoznaju naši gosti i to želimo zadržati.

7. Bi li ukidanje režima turističkih viza s Rusijom privuklo više gostiju s tog velikog tržišta? Posjećuju li nas što turisti iz bivše Jugoslavije?

Gosti iz Rusije jedni su od naših brojnijih gostiju i uvijek nastojimo u suradnji s turoperatorima i drugim dionicima u turizmu, kako za goste iz Rusije tako i druge, omogućiti što ugodnije putovanje od samog trenutka odabira Hrvatske kao njihove destinacije do njihova odlaska. To se odnosi i na postupak dobivanja viza, pa smo u Rusiji omogućili niz brojnih viznih centara, čijim posredstvom naši gosti iz Rusije mogu puno brže i lakše doći do vize. Što se tiče turističkog prometa iz zemalja bivše Jugoslavije, riječ je o gostima koji su dugi niz godina među našim najvjernijim i najbrojnijim gostima te kojih iz godine u godinu dolazi sve više. Tako smo s tih tržišta prošle godine ostvarili gotovo 14 milijuna noćenja, što je 7 posto više nego 2016., a čak 28 posto više nego 2015. godine, te vjerujemo kako će se ti pozitivni trendovi nastaviti i u budućnosti.

8. Ministarstvo turizma pomoglo je financijski poznati glazbeni festival Ultra Europe. Budući da je gospodin Bašić (partner u SSI Network), organizator događaja, jedan od naših kanadskih povratnika, drago nam je da je uspio pozicionirati Ultra Europe i ostvariti značajne rezultate proteklih godina. Neki povratnici iz dijaspore razmišljaju investirati u turizam, mislite li da ima prostora za njihove investicije i ideje?

Turizam je izuzetno kreativna i dinamična djelatnost te sam posebno ponosan što uz veoma zahtjevno svjetsko tržište ostvarujemo ovakve rezultate. No mislim kako će se sa mnom složiti mnogi da potencijala za još veći uspjeh ima. To prepoznaju i brojni investitori, a potvrda tome može se vidjeti i u činjenici što odlične turističke rezultate prate i pozitivni trendovi u investiranju. Ove godine najavljeno je oko milijardu eura investicija u hrvatskom turizmu, što je čak 40 posto više negoli prije dvije godine, a 15 posto više negoli prošle godine. Također, Hrvatsku je Financial Times proglasio kao jednu od top zemalja svijeta s najboljim potencijalom za investiranje u turizam. Hrvatska turistička priča je priča o uspjehu i zato ne sumnjam da naši poduzetnici u Hrvatskoj i svijetu, a koji dosad nisu, imaju priliku i trebaju biti dio tog uspjeha.

Hvala na razgovoru!

Andreja Sršen docentica je na Odsjeku za sociologiju Hrvatskih studija gdje sudjeluje u nastavi kao nositeljica kolegija na kolegijima: Uvod u sociologiju hrvatskoga iseljeništva, Uloga hrvatskih katoličkih misija u iseljeništvu, Sociologija hrvatskoga društva i Sociologija identiteta. Magistrirala je međunarodne odnose na Fakultetu političkih znanosti, te doktorirala na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu na temu „Hrvatski nacionalni identitet u procesu europskih integracija“. Predstavnica je Sveučilišta u Zagrebu u Odboru za provedbu Sporazuma o suradnji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i Sveučilišta u Zagrebu. Članica je Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske pri Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Sudjeluje u nizu inicijativa i znanstveno-istraživačkih projekata vezanih uz hrvatsku dijasporu.

Andreja Sršen

NOVE ZNANSTVENE INICIJATIVE ZA HRVATSKU DIJASPORU

Da se hrvatska dijaspora kao predmet znanstvenog razmatranja sve više uključuje u znanstveno-istraživačke, ali i sveučilišne razine, svjedoči nekoliko događaja u prošloj akademskoj godini koji su dali nove poticaje hrvatskom iseljeništvu.

U ožujku 2017. godine potpisan je Sporazum Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu koji predviđa poticanje donošenja upisnih kvota za Hrvate izvan Republike Hrvatske s ciljem pozitivnoga djelovanja na ostanak mladih u hrvatskome društvu, čime se dugoročno jača demografski, gospodarski i opći napredak hrvatskoga društva, te bolje povezivanje kroz znanstveno-istraživačke projekte. Time se ukazalo na potrebu osiguravanja posebnih upisnih kvota za mlađe naraštaje Hrvata izvan Republike Hrvatske prilikom njihova upisa na sveučilišta u Republici Hrvatskoj te potrebu osiguravanja stipendija za studij u Republici Hrvatskoj za pripadnike hrvatske manjine i iseljeništva i za sve studijske programe.

Kada je riječ o novim kolegijima na Sveučilištu u Zagrebu, od prošle akademske godine nositeljica kolegija doc. dr. sc. Andreja Sršen je uvela dva nova kolegija koja se odnose na hrvatsku dijasporu – „Uloga hrvatskih katoličkih misija u iseljeništvu“ i „Uvod u sociologiju hrvatskoga iseljeništva“.

Naime, uvođenje novog kolegija „Uloga hrvatskih katoličkih misija u iseljeništvu“ na Sveučilištu u Zagrebu, kojeg su dr. sc. Tomislav Markić, ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu i doc. dr. sc. Andreja Sršen, kao nositeljica kolegija, pokrenuli u akademskoj godini 2017./2018., pokazalo se kao dobrom znanstvenom inicijativom. Studenti su po prvi puta na Sveučilištu u Zagrebu dobili jedan ovakav kolegij u okviru kojeg su slušali o ulozi i značenju hrvatskih katoličkih misija za hrvatsku dijasporu u svijetu. U okviru kolegija dobili su se i novi istraživački poticaji koji se ostvaruje u trenutnom istraživačkom projektu o stajalištima iseljenih Hrvata u Irskoj, aktualnom stanju u Republici Hrvatskoj te mogućnostima povratka u zemlju.

U okviru novog kolegija „Uvod u sociologiju hrvatskoga iseljeništva“ održano je gostujuće predavanje konzula Republike Čile u RH,

gospodina Maximiliana Jara Pozoa, i veleposlanika gospodina Juana Luisa Nilo Valledora na temu doprinosa Hrvata i njihovih potomaka Čileu. Predavanje je održano na poziv doc. dr. sc. Andreje Sršen, i Tuge Tarle, prof., suradnice na navedenom kolegiju, gdje su uz

Slika – gostujuće predavanje konzula i veleposlanika Republike Čile u RH na Sveučilištu u Zagrebu

12 13

Slika 1. – posjet papinskom Zavodu Sv. Jeronim

Slika 2. – prijem na općoj audijenciji kod Svetog Oca

U rano proljeće 2018., od siječnja do kraja travnja, na Sveučilištu u Torontu, na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti (University of Toronto, Department of Slavic languages and literatures), u okviru petogodišnjega projekta suradnje sa Sveučilištem u Zagrebu, studenticama i studentima ponovno su ponuđeni kolegiji o hrvatskoj kulturi: Mediteranski gradovi, Hrvatska kultura i Hrvatska književnost, koje je ove godine predavala Dubravka Zima s Odsjeka za kroatologiju zagrebačkih Hrvatskih studija. Studentski interes nije ni ove godine izostao: na kolegiju o Mediteranu i hrvatskoj kulturi kao njegovu integralnom, vitalnom dijelu, bilo je prijavljeno maksimalnih šezdeset studenata i uspješno je završilo kolegij njih 55. Kolegij o hrvatskoj kulturi i njezinoj povijesti slušalo je dvanaestoro studenata i studentica i svi su uspješno završili semestar, dok za kolegij o hrvatskoj književnosti ove godine nije bilo dovoljno zainteresiranih. O hrvatskoj se književnosti ipak ponešto čulo ovoga proljeća u Torontu, na zajedničkom kolegiju Odsjeka za slavistiku pod nazivom Kultura i politika (Culture and politics) na kojem je Dubravka Zima održala predavanje o bajkama Ivane Brlić-Mažuranić pred pedesetak studentica i studenata, kojima se svijet egzotične slavenske davnine vrlo dopao.

Kao i prethodnih godina, iskustvo susreta kanadskoga mult ikulturnoga društvenoga okoliša i hrvatskog plurikulturalnog nasljeđa u okviru kanadskog sustava visokog obrazovanja pokazalo se produktivnim. Studentski interes i doprinos, kao i razmjerno solidno predznanje o osnovama europske povijesti i kulture, pa i o njezinoj specifičnoj hrvatskoj dionici, osobito među studenticama i studentima kolegija o hrvatskoj kulturi, potaknuli su živu razmjenu znanja. Najviše su interesa izazvali hrvatski kanonski kulturni kodovi i identitetski topoi, poput, primjerice, Držićeva renesansnoga karnevalesknoga svijeta i njegovog crnohumornog odjeka u Krležinom srednjoeuropskom kerempuhovskom mundo inverso, specifičnosti mediteranske i dalmatinske pučke i crkvene arhitekture, Dioklecijanova palača i grčko nasljeđa na dalmatinskim otocima, posebice jedinstven lošinjski Apoksiomen i uzbudljiv povijesno-arheološki triler povezan s njegovim pronalaskom. Bile su

Piše: Dubravka Zima

HRVATSKA KULTURA NA SVEUČILIŠTUU TORONTU 2018.

zanimljive i teme poput suvremene hrvatske arhitekture, osobito mediteranske provenijencije, ili pak najistaknutiji suvremeni kulturni projekti: zagrebački Muzej prekinutih veza, dobitnik nekoliko međunarodnih muzejskih i umjetničkih nagrada, potom ogulinska muzejska senzacija Ivanina kuća bajki, koja ujedinjuje bogatu književnu tradiciju autorice o kojoj je Antun Branko Šimić napisao da je tako „specifično hrvatska kao hrvatski kraj, hrvatska nošnja i hrvatska vina“ i inovativnu, aktualnu muzejsku artikulaciju. „Hrvatski kraj, hrvatska nošnja i hrvatska vina“, koje Šimić apostrofira kao ključne identitetske točke hrvatske kulture, ujedno su također bili teme na oba kolegija, u kontekstu kulturalne teme hrane, koja u hrvatskim regionalnim izvedbama i specifičnostima simbolički ali i izravno prezentira etnološku i svakodnevnu povijest hrvatskih prostora. Kulturalna tema kruha kao civilizacijske hrane Mediterana i njegovog središnjeg mjesta u hrvatskoj tradicijskoj, ali i građanskoj kulturi, predstavlja zanimljiv kontrapunkt kanadskom razumijevanju hrane i hranjenja kao primarno fizioloških kodova. Hrvatski kulturni narativi, mediteranski, srednjoeuropski i panonski, skladno korespondiraju s vrlo različitim tradicijskim i kulturnim iskustvima kanadskog studentskog tijela, a prepoznavanje i interpretiranje simboličkih i arhetipskih prakodova u velikim pripovijestima Mediterana predstavljalo je najproduktivniji segment ovogodišnjeg hrvatsko-kanadskog akademskog susreta.

Akademski doticaj kanadske humanističke visokoobrazovne (visokoregulirane) institucije i hrvatske srednjoeuropske, humboldtovske akademske tradicije i ove se godine, prema iskustvu predavačice, pokazao kao sretan susret. Tradicionalna prostorna predodžba o središtu i rubu doživljava svojevrsnu reartikulaciju u kontekstu teme Mediterana u čijem se imenu i povijesti već događa svojevrsno simboličko izmještanje: dijalektika središnjeg antičkog i povijesnog položaja sugeriranoga u prastarom imenu i suvremene geopolitičke reinterpretacije toga položaja i hrvatske dionice u njemu, u ovogodišnjem se akademskom dvosmjernom susretu transformirala iz geopolitičkoga u geopoetičko na kreativan, intelektualno poticajan i akademski utemeljen način.

Sveučilišta u Zagrebu i Papinskog sveučilišta Antonianum u Rimu te se, zajedno s izaslanstvom Sveučilišta u Mostaru, potpisao sporazum o suradnji u lipnju 2018. godine.

Svečanom su potpisivanju nazočili su uz izaslanstvo Sveučilišta u Zagrebu na čelu s rektorom prof. dr. sc. Damirom Borasom, i izaslanstvo Sveučilišta u Mostaru na čelu s prorektoricom za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Sanjom Bijakšić, i veleposlanici pri Svetoj Stolici: Nj. E. Neven Pelicarić, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske, Nj. E. Slavica Karačić, izvanredna i opunomoćena veleposlanica Bosne i Hercegovine i Nj. E. Carlos Avila Molina, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Hondurasa. Veleposlanici su posebno zahvalili izaslanstvu Sveučilišta u Zagrebu na iskazanom interesu za teme integralne ekologije koja uključuje ne samo prirodno-ekološke probleme suvremenog svijeta, već i društveno-ekonomske, što i znanstvena zajednica danas sve više prepoznaje kao važno znanstveno uporište.

Poslije svečanog potpisivanja izaslanstvo Sveučilišta u Zagrebu posjetilo je hrvatsku crkvu sv. Jeronima u Rimu i papinski Zavod Sv. Jeronim gdje ih je primio rektor preč. Bože Radoš.

Uz svečano potpisivanje, poseban događaj bio je prijem na rukoljubu na općoj audijenciji kod Svetoga Oca Pape Franje s članovima izaslanstva Sveučilišta u Zagrebu, prorektoricom za studente, studije i upravljanje kvalitetom prof. dr. sc. Ivanom Čuković-Bagić i doc. dr. sc. Andrejom Sršen, te članovima izaslanstva Mostarskog sveučilišta, prorektoricom za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Sanjom Bijakšić, prorektorom za znanost i razvoj prof. dr. sc. Ivom Čolakom i prof. dr. sc. fra Ikom

Skokom s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, te diplomatskim predstavnicima pri Svetoj Stolici.

U Santiago de Chileu je od 27. do 29. listopada 2017. održan Skup hrvatske dijaspore Južne Amerike, na kojemu su sudjelovali predstavnici hrvatskih zajednica iz Čilea, Bolivije, Ekvadora, Perua, Argentine, Brazila i Paragvaja. Izaslanstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje je predvodio tadašnji državni tajnik doc. dr. sc. Matko Glunčić, sudjelovalo je na godišnjem Skupu hrvatske dijaspore Južne Amerike u Santiagu, glavnome gradu Čilea zajedno s predstavnicima Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj u sastavu prof. dr. sc. Željka Grabarević i prof. dr. sc. Jurice Pavičić, te izaslanica rektora Sveučilišta u Zagrebu doc. dr. sc. Andreja Sršen. Trodnevni skup potomaka hrvatskih iseljenika Južne Amerike, treći u nizu nakon Lime 2015. i Santa Cruz de la Sierra 2016., imao je za cilj dati još jedan poticaj povezivanju i jedinstvu iseljeničkih hrvatskih zajednica na kontinentu.

Inicijative koje proizlaze iz znanstvene zajednice trebale bi u perspektivi otvoriti i nove oblike suradnje Hrvata iz dijaspore s maticom zemljom, te otkriti nove oblike povezivanja.

14 15

We are pleased to announce the recipients of the annual AMCA scholarship awards. After careful consideration, the Election Committee of the AMCA Executive Board awarded scholarships to the following two students:

Congratulations to our recipients! We wish them continued success in future endeavours.

AMCA Toronto thanks all applicants and invites students to compete for the 2018 Scholarship Award.

Board of Directors, AMCA Toronto

Oriane Edwards is a fifth-year undergraduate student at the University of Toronto, completing a double major in History and South Slavic studies. She hopes to pursue graduate research in Yugoslav history and philosophy, and is especially interested in the Praxis School of philosophers and their Summer School on the island of Korčula. She is immensely grateful for the support provided by AMCA in the development of her Croatian language abilities, and she cherishes her memories of Croatia and the friends she met there. She hopes to visit again in the near future.

AMCA Toronto Scholarship 2018

Andrea Lollo is a second-year undergraduate student at the University of Toronto, completing a Specialist in Slavic Languages and Literature. Along with Russian, Ukrainian and Croatian, her studies also include French and Italian influences on Slavic culture. Her experience at the University of Split, enabled by the AMCA scholarship, has immeasurably enhanced her studies of Slavic linguistic connections. She considers the summer school experience in Split to be the best language instruction course thus far in her academic career. Andrea remembers Croatia fondly as ‘home’, and intends to return as soon as possible to continue studying and immersing herself in the Croatian culture.

SUSRET ČLANOVA BIVŠIH STUDENATA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Piše: Ana Bačić

U predvorju zgrade Sveučilišta u Zagrebu 5. srpnja održana je redovita skupština Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu – Alumni UNIZG, na kojoj se okupilo oko 60 alumna, većinom predsjednika i predstavnika alumni društva – članova Saveza - te nekoliko dekana i prodekana. Ogranak AMCA-e Toronto zastupali su predsjednik Krešimir Mustapić, koji je ujedno dopredsjednik Alumni UNIZG-a, član UO-a Stjepan Gotal te bivša članica UO-a Vida Grosl.

Prema Vidinim riječima, “poseban je ugođaj i ponos naći se okružen i biti dio skupa bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu. Kad pogled prelazi od slike do slike portreta znanstvenika, akademika te bivših rektora na zidnim stijenama sveučilišne aule i na hodnicima u predvorju, nešto zatitra u srcu“.

U svom govoru rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. Damir Boras, istaknuo je ulogu i važnost alumni zajednice za sveučilište i jačanje njegova ugleda u zemlji i svijetu. Nazočne je podsjetio na to da Sveučilište u Zagrebu ulazi u 350. akademsku godinu, što će biti obilježeno od 1. listopada 2018. do 31. prosinca 2019. Rektor Boras upozorio je na smanjeno ulaganje u znanost i

obrazovanje na nacionalnom planu, a nada se da bi alumni udruge preko svih istaknutih članova trebale djelovati na razvijanju svijesti o visokome obrazovanju kao temelju razvitka države.U nastavku je bilo riječi o promotivnim aktivnostima Saveza, napose o unapređenju komunikacije s članovima diljem svijeta. Radi poboljšanja distribucije novosti iz Saveza i Sveučilišta u Zagrebu pokrenut je newsletter i otvoren je profil “Alumni Sveučilišta u Zagrebu” na poslovnoj mreži LinkedIn.

Predsjednik Saveza, prof. dr. sc. Mario Šafran, podnio je Izvješće o radu Predsjedništva Saveza u prvoj godini mandata (srpanj 2017. – srpanj 2018.) Podsjetio je da Predsjedništvo Saveza čini devet članova, uz njega kao predsjednika tu su: prof. emer. dr. sc. Nada Čikeš, Krešimir Mustapić, mr. sc. Anđelka Bedrica, prof. dr. sc. Hrvoje Brkić, prof. emer. dr. sc. Mladen Franz, red. prof. art. Mladen Janjanin, dr. sc. Martina Kolar-Billege i Paula Pavletić. Koordinatori su Krešimir Mustapić za Sjevernu i Južnu Ameriku te Lamia Barbier Ruzdic za Europu.

Prof. Šafran izvijestio je kako je u prvoj godini mandata rada Predsjedništva Saveza održano osam sjednica te dva

15

Prošlog ljeta održana je redovita skupština saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu, na kojoj su sudjelovali članovi AMCA-e Toronto Vida Grosl i Stjepan Gotal te predsjednik Krešimir Mustapić.

16

Plus, bundle your services and save.

Look no further for allyour Wireless, TV, Internet,and Home phone needs.

• The best TV service, Fibe TV, with the best picture quality available.

• Fibre-powered Internet − fast and reliable.

• Amazing smartphones and tablets on Canada’s fastest ranked network.1

• The Home phone the most Canadians count on.2

being with Bell just got better

Current as of August 1, 2016. Mobility: Available with compatible devices within network coverage areas available from Bell Mobility; see bell.ca/coverage. (1) Reprinted from www.pcmag.com with permission. © 2015 Ziff Davis, LLC. All Rights Reserved. (2) Based on number of subscribers in Canada as of March 31, 2016. Fibe TV: Available in select areas of Ontario and Québec where access and technology permit. Fibe TV requires subscription to Bell Fibe Internet. Fibe is a trademark of Bell Canada.

ETOBICOKE Sherway Gardens 416 622-2252

ETOBICOKE Cloverdale Mall 416 236-0036

Get expert advice today at the following locations:

koordinacijska sastanka s predsjednicima pojedinih alumni udruga, dok je on u svojstvu predsjednika Saveza sudjelovao na raznim događanjima kao što su redovite skupštine alumni udruga, okupljanja generacija, dani fakulteta i slično.

U nastavku je Skupština prihvatila u članstvo Saveza tri alumni udruge: Udrugu bivših studenata Arhitektonskog fakulteta – Alumni AF, Udrugu bivših studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatsko društvo bivših studenata i prijatelja Grafičkog fakulteta – AMAC GRF, te je u Savezu sad ukupno 26 udruga, od kojih su 22 osnovane na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, a četiri u inozemstvu.

Službeni dio skupštine nastavio se panel diskusijom “Alumni – primjeri dobre prakse”. Raspravu je moderirao prof. Šafran koristeći se kao podlogom za raspravu u sljedećim pitanjima: Kolika je lojalnost bivših studenata svome sveučilištu te što udruge sastavnice čine ili mogu učiniti da bi razvile i održale lojalnost svojih alumna?; Kakav je i kako možemo unaprijediti odnos uprava sastavnica i Sveučilišta prema alumni udrugama?; Počiva li aktivnost alumni udruge na entuzijazmu pojedinaca ili stvarnom kontinuiranom radu? Kakvo je iskustvo alumni udruga iz inozemstva – nešto sasvim drugo ili novi naziv za poznati sadržaj?

U raspravi su sudjelovali mnogi predstavnici alumni udruga prenoseći svoja iskustva. Za motiviranje alumna pojedine udruge organiziraju okupljanje generacija, fakultetski bal, stručna predavanja, razne društvene aktivnosti, aktivni su na društvenim mrežama i slično. Osobito je važno povezivanje s alumnima iz gospodarstva radi pomoći studentima u provedbi stručne prakse ili praćenju njihovih karijera.

Također je istaknuto da je prisutan i problem financiranja rada udruga te je većina aktivnosti prepuštena entuzijazmu pojedinaca, a ponekad i osobnim poznanstvima usmjerenim na motiviranje alumna za donatorske i ostale alumni aktivnosti.

Vida Grosl ističe da je imala sreću što je njen posjet Zagrebu pokrivao je i taj značajan dan, kad se održavala godišnja skupština Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu, te joj je osobito drago da je izvještaj našeg predsjednika Krešimira Mustapića bio srdačno prihvaćen.

AMCA Toronto nastojat će i sljedeće godine imati svoje izaslanike na godišnjoj Skupštini Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu, koji će nam prenijeti svoje dojmove i iskustva iz Zagreba.

18 19

Željko Marušić is a Professor of Mechanical Engineering and Aeronautics at the Faculty of Transport and Traffic Sciences, University of Zagreb. An expert in his field, he is a prominent Croatian opinion maker in the areas of transport and traffic safety. He has authored over five hundred technical articles and opinion papers, and has organized and participated in more than thirty professional conferences. He is editor of the national motorcycle and cycling safety manuals, and publisher and editor in chief of the main Croatian automotive portal, https://autoportal.hr/. Founder and Vice President of the Traffic Safety Association, and President of the Selection Committee for the Croatian Car of the Year, Željko has received several national awards for his work with traffic safety.

PROMETNI PRIORITETI HRVATSKE, ZA UNAPREĐENJE TURIZMA

I OŽIVLJAVANJE GOSPODARSTVA

Osamostaljenjem Republike Hrvatske, nažalost kroz Domovinski rat, koji je uništio mnogo prometne infrastrukture, Hrvatska je izgubila velik dio zajedničkog tržišta bivše države. Bio je to težak udarac za gospodarstvo, koje je potom, u procesu privatizacije provedene u ratnim uvjetima, pogrešne gospodarske politike i, posebice, precijenjene domaće valute, dodatno devastirano. Hrvatska je zbog toga izgubila više od 50 posto ukupnih gospodarskih potencijala, propale su mnoge nekad uspješne tvrtke, praktički cijela metaloprerađivačka, drvna i velik dio kemijske industrije, malog i srednjega gospodarstva. Nasreću, oporavio se turizam, uvelike zaslugom gradnje autocesta, Zagreb - Rijeka (A6) i posebice Zagreb – Zadar – Šibenik - Split (A1). Trasom A1, kojom su nezadovoljni u Srednjoj i Južnoj Dalmaciji, jer za oko 70 km produžava put prema Zagrebu te Srednjoj i Zapadnoj Europi, najviše je profitirao Zadar, no posljednjih godina turistički (nažalost još ne gospodarski) „boom“ doživljava i cijela Srednja Dalmacija. Kad je riječ o trasi autoceste A1, kao najvažnijeg prometnog pravca, treba istaknuti:

- riječ je o kompromisnoj trasi, koja je trebala povezati cijelu Dalmaciju i Južnu Hrvatsku sa Zagrebom,- osmišljena je početkom Domovinskog rata, kad se nije, s potpunom sigurnošću, moglo prognozirati vraćanje Kninske krajine u ustavno-pravni poredak, te je ova trasa, konačno definirana u siječnju 1993., kad je nakon akcije Maslenica počeo proboj tunela Sv. Rok, bila i u funkciji prometnog

obilaženja kninskog područja, time i gospodarskoga gušenja. Zbog toga, a budući da je istodobno željeznički promet smanjen za više od 80 posto, kninsko područje sad gospodarski i demografski umire,- konkretan pravac, za Split i Šibenik, koliko nije optimalan za spoj prema Zagrebu, kad se izgradi 34,4 km duga spojnica od Žute Lokve do Rijeke (A7), pruža praktički optimalnu spojnicu prema Rijeci i Trstu.Autoceste A1 (Zagreb - Bosiljevo - Split), s produžetkom A10 prema Metkoviću te A7 (Bosiljevo - Rijeka) okosnica su turizma i gospodarstva, a u cestovnom smislu ostaje povezivanje brzom cestom najvažnijeg dijela središnje Hrvatske (Trogir - Split - Omiš) i zapadne Slavonije (Zagreb – Virovitica - mađarska granica). Tim kapitalnim ulaganjima naša cestovna infrastruktura, omogućavajući brži, sigurniji i jeftiniji transport, potaknut će dodatni razvoj turizma te omogućiti razvoj zamrloga gospodarstva te poljoprivrede, posebice u ruralnom dijelu Hrvatske. Usto je važno oživiti željezničku mrežu, ali zbog ukupne situacije to treba raditi ciljano a ne globalno. Hrvatski je prioritet nizinska pruga Zagreb - Rijeka, s poveznicom za Krk, temelj razvoja Luke Rijeka i cijelog riječkog bazena, koji upravo potresa krah brodogradilišta 3. maj u Rijeci i Uljanik u Puli. Zanemarivanje prometne infrastrukture uz pogreške u razvoju gospodarstva itekako su utjecali na to. Posebno mjesto u prometnom sustavu Hrvatske ima Pelješki most, koji ima turističko, gospodarsko, demografsko, geostrateško i političko značenje, pa je nesumnjiv prometni prioritet. A u posljednje vrijeme eskalirali su prometni

problemi u Zagrebu, Dubrovniku i širem području Splita.

Dakle, prometni prioriteti Hrvatske su:

Pelješki most poseban je prometni prioritet jer je južni dio Hrvatske odijeljen od matice zemlje i eksklava je Europske unije. Činjenica da je počela gradnja, premda se službena Bosna i Hercegovina, odnosno njen bošnjački dio, i dalje protivi, pokazuje da su u Vladi RH, nakon što je prethodna

bila odustala od gradnje, pravilno prosudili da je to apsolutni hrvatski prioritet. Ova prometna poveznica ima neprocjenjivo prometno, turističko, gospodarsko, političko i demografsko značenje. Osim južnom dijelu Hrvatske, pridonijet će razvoju Pelješca i Korčule. Usto se uklanjaju mogućnosti ucjene od strane BiH, za davanje neprihvatljivih ustupaka, suvereniteta u Luci Ploče, teritorija (Veliki i Mali škoj, izlaska na otvoreno more, dijeljenja Gospodarskog pojasa u Jadranu... Prema planu, trebao bi biti završen 2023.

20 21

Brza cesta Trogir - Split - Omiš - intenzivan rast turizma u uvjetima manjkave prometne strategije, nekontrolirane i bespravne urbanizacije posljednjih desetljeća, koja je zagušila postojeće prometnice, onemogućila proširenja postojećih i otežala gradnju novih prometnica, stvorila je od područja od Trogira do Omiša najzagušenije prometno područje u Hrvatskoj. Ljetne gužve i čepovi postaju limitirajući faktor turističkog i gospodarskog razvoja te čine bilo kakvu ljetnu komunikaciju nepodnošljivom i nepredvidivom. Zbog toga je gradnja spojnice Trogir - Split - Omiš jedan od glavnih prometnih prioriteta. Brza cesta iz Trogira kroz Kaštela sa spojnicom na Zračnu luku Split te kroz Solin na obilaznicu Splita pa preko čvora Stobreč preko Žrnovnice na obilaznicu Omiša donijet će golemu korist cijelom području, za unapređenje turizma, revitalizaciju poljoprivrede i gospodarstva, demografiju, ekologiju..., dakle i normalan život. Posebno je važna obilaznica Omiša, a nakon probijanja tunela od Ravnica prema Cetini radovi stoje već gotovo tri godine. Zbog toga bi je trebalo dovršiti prioritetno, najkasnije do 2023.

Nizinska pruga Zagreb - Rijeka - Krk temelj je za razvoj riječke luke kako bi uhvatila korak s lukama u Kopru, Trstu i Veneciji. Komparativna prednost riječke luke, posebice u kombinaciji s lučkim i prekrcajnim kapacitetima Omišlja, jest u transportu nafte, općeg i rasutog tereta, koji bi sa sadašnjih 12 milijuna tona godišnje trebalo povećati barem na 18 milijuna tona. Još je važniji prijevoz kontejnera, koji iznosi 220.000 godišnje, tek četvrtinu realizacije luke Koper. Preduvjet za intenzivan prekrcaj i transport, pogotovo kontejnerski, gradnja je potpuno elektrificirane nizinske pruge Krk - Rijeka - Zagreb, s logičkim produžetkom prema Budimpešti, koji uključuje gradnju novoga krčkog mosta i terminala na Krku. Skraćenje postojeće pruge za 54 km i povećanje brzina na 160, odnosno 200 km/h, omogućili bi transport do 30 milijuna tona tereta godišnje, a vrijeme putovanja prepolovili na dva sata. Uz troškove od oko 10 milijuna eura po kilometru, sa svim potrebnim instalacijama i objektima iznosi 3,6 milijardi eura, to je baza da Rijeka, u kombinaciji s Omišljem, postane najvažnija luka u Mediteranu. Koper, djelomice i Trst, ograničeni su malom dubinom mora,

a luke u Rijeci i Omišlju imaju izvrsne maritimne mogućnosti. Usto je temelj za megaindustrijsku zonu u riječkom bazenu i na Krku. To je najveći, prvenstveno gospodarsko-turistički projekt Hrvatske, koji bi, u dogovoru s globalnim strateškim partnerima, trebalo napraviti do 2025.

Autocesta Žuta Lokva - Rijeka (A7) uz benefite za turizam (spajanje Like s Kvarnerom uz poboljšanje turističkih aktivnosti u zaleđu) to je golema dobit za dalmatinski turizam i gospodarstvo jer Srednja Dalmacija dobiva praktički optimalnu vezu s Trstom, uz skraćenje od 70 km u usporedbi s dionicom preko Bosiljeva (uz dio koji kroz Sloveniju, zbog političkih razloga još nije spojen). Danas se iz Rima, ljeti teško, u jednom danu može doći do Splita, s gužvama na autocestama i granicama, pogotovo zbog nepostojanja odgovarajuće autocestovne spojnice kroz Sloveniju. Slovenci namjerno opstruiraju gradnju odgovarajućih spojnica od graničnih prijelaza Rupa i Pasjak te Plovanija prema Trstu, to bi bilo spasonosno skraćenje vremena putovanja i smanjenje troškova. Bio bi to generator povećanja turističkog

prometa s Italijom i poboljšanje gospodarskih aktivnosti.

Brza cesta Zagreb - Virovitica - riječ je o brzoj cesti, radnog naziva Panonika, koja će Viroviticu i Virovitičko-podravsku županiju kvalitetnom prometnicom povezati s glavnim gradom naše zemlje. Putovanje će se skratiti na manje od 60 minuta, pa će mnogi moći nastaviti živjeti u Virovitici i tom dijelu Slavonije, a raditi u Zagrebu. To će, uz spojnicu prema mađarskoj granici i Pečuhu, omogućiti revitalizaciju i ubrzani razvitak malog i srednjega gospodarstva, poljoprivrede, ekološkog turizma te preporoditi cijeli kraj i donijeti goleme dobitke cijeloj Hrvatskoj.

Promet u ključnim gradovima (Zagreb, Split, Dubrovnik, Rijeka) - poseban je problem i prioritet. U Zagrebu je koncentrirano više od 50 posto cjelokupnih kapaciteta Hrvatske, Split je središte turistički najvažnijeg područja u Hrvatskoj, a Dubrovnik jedna od najvažnijih turističkih destinacija na Mediteranu. Glavni je problem u nedostatku promišljenih strategija i kapitalnih ulaganja tijekom desetljeća. Zagreb među svim metropolama na svijetu ima najveći problem nedenivelirane pruge kroz grad, koja ga dijeli na dva dijela i otežava komunikaciju sjever-jug, usto među svim metropolama na rijekama ima, razmjerno i apsolutno, najmanje mostova. Problem je u strategiji, preko koje se prelamaju politički problemi, pa se u Zagrebu prišlo rekonstrukciji Remetinečkog rotora umjesto gradnji Jarunskog mosta, koji bi posredno riješio problem. Neriješen denivelirani brzi gradski promet te nedostatak južne i sjeverne obilaznice guše gospodarske i turističke potencijale hrvatske metropole. U Splitu će se velik dio problema riješiti gradnjom brze ceste Trogir - Split - Omiš, a velika su poboljšanja moguća ubrzanim stavljanjem u funkciju „splitskog metroa“, sa spojnicom na zračnu luku, te gradnjom mosta od Stinica prema Sućurcu. Dubrovnik prvenstveno traži gradnju prstena višeetažnih podzemnih i nadzemnih parkirališta u prstenu oko gradske jezgre, kako bi se smanjio broj vozila i omogućilo veću protočnost. Za promet u svim gradovima treba, nakon uvođenja novog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, dodatno poticati mjere za smanjenje cijene taksi prijevoza, što bi, uz unapređenje javnoga gradskog prijevoza, trebalo prometno rasteretiti gradska područja te povećati protočnost.

22 23

RAD I AKTIVNOSTIPiše:

Lamia Ruždić-Barbier,predsjednica udruge

Alumni udruga AMCA Paris osnovana je daleke 1991. godine i od onda djeluje u Parizu. Aktivnosti udruge sastoje se u organiziranju kulturnih događaja u Parizu i u nastojanju da se predstavi hrvatska kultura francuskoj javnosti. Uz to, jedan od glavnih ciljeva je zbližavanje hrvatske dijaspore te bolje povezivanje domovine i dijaspore.

Naša udruga je neprofitna, jedini prihodi su članarine (40 članova) i svi dosadašnji događaji su organizirani na dobrovoljnoj bazi s vrlo malim troškovima.

Od zapaženih aktivnosti tijekom zadnjih 27 godina možemo izdvojiti pokretanje vlastitog informativnog biltena, 1991. godine, koji je izlazio redovito do 1995.

Godine 1997. publiciran je kvalitetni časopis Cahiers croates, koji se 1999. godine, nažalost, ugasio. Dolaskom novih tehnologija, 2005. godine AMCA Paris (http://amca-paris.com) pokreće svoje internetske stranice. Početkom 2014. godine, u suradnji s CRICCF-om, AMCA pokreće kolekciju - niz Croatica u izdanju Harmatan, a ondašnji tajnik AMCA-e je urednik niza. Slijedi članstvo u Europskim nacionalnim i kulturnim udrugama pod pokroviteljstvom grada Pariza, koje je ostvareno u 2016. godini.

AMCA Paris je više godina pomagala boravak hrvatskih studenata koji su dolazili učiti francuski jezik na Katoličkom sveučilištu (Institut Catholique de Paris). AMCA bila također organizator mnogih koncerata i izložbi, od koji se ističe izložba 1998. godine u Pariškoj općini šestog arondismana u koji su sudjelovala 42 hrvatska umjetnika iz Francuske i Hrvatske. Naša udruga nastoji organizirati desetak kulturnih događaja, od kojih se pojedini odvijaju u prostorijama Veleposlanstva Republike Hrvatske u Parizu.

U okviru svojih aktivnosti za 2018. godinu AMCA Paris organizirala je u proljetnoj sezoni više predavanja te veliku izložbu Fotokluba Split, koja ja bila izuzetno značajan događaj.Prvo ovogodišnje predavanje bilo je posvećeno akademskom kiparu Hrvoju Dumančiću, koji se predstavio hrvatskoj zajednici i francuskim gostima predavanjem o svojem radu, povezanosti s Francuskom i o svojim inspiracijama. Prva priznanja za svoj rad Dumančić je stekao baš u Francuskoj, o čemu svjedoči naslov samog predavanja: Moja nepoznata domovina: Francuska.

Osnovni motiv Dumančićeva umjetničkog rada su konji i konjička skulptura, koji su za ovog umjetnika medij u okviru kojeg iskazuje svoje viđenje života i svijeta. Za skulpturu „Aramis“ osvojio je 2002. godine prvu nagradu na X. međunarodnom salonu u Saumuru u Francuskoj, gradu koji je poznat po prestižnoj Nacionalnoj školi za jahanje. Njegovo djelo “Sedlo“ dio je privatne zbirke g. Jean-Paula Guerlaina. Francuska i Pariz ostaju i dalje njegova inspiracija, a i utočište u koje se redovito vraća.

U ožujku, uoči obilježavanja 100. godišnjice smrti francuskog skladatelja Claudea Debussyja (1862-1918), organizirali smo predavanje dr. sc. Zdenke Weber, muzikologinje i diplomatkinje u mirovini, na temu Claudea Debussyja i njegova utjecaja na hrvatsku glazbu. Debussyjev glazbeni izričaj - impresionizam - imao je odjeka i u hrvatskoj glazbi, poglavito u djelima hrvatskih glazbenih umjetnika, poput Dore Pejačević, Petra Dumičića, Dragana Plamenca, Blagoja Berse, Božidara Kunca, operne dive Maje de Strozzi, a Debussyjeva opera Pelléase i Mélisande prvi je put predstavljena u Zagrebu 1922. Gospođa Weber vrlo je detaljno obradila život i stvaranje tog nezaobilaznoga glazbenika te potanko opisala njegov utjecaj na hrvatske skladatelje. Predavanje je bilo popraćeno glazbenim primjerima Claudea Debussyja, Dore Pejačević i Blagoja Berse.

U travnju smo napravili korak prema znanosti zahvaljujući predavanju fizičarke dr. Ive Bogdanović- Radović, koja radi kao znanstvena savjetnica u Laboratoriju za interakcije ionskih snopova Instituta „Ruđer Bošković“ u Zagrebu.

U predavanju je dr. Iva Bogdanović-Radović objasnila primjenu ionizirajućeg zračenja u astronomiji (istraživanja na Marsu), u medicini (u tretiranje tumora), u arheologiji (datiranje nekad žive materije, primjerice čovjeka nađenog u ledu u Alpama, tzv. momie de glaces) te u umjetnosti i očuvanju kulturne baštine.

Početkom svibnja bio je recital hrvatske poezije na francuskom jeziku, koji su izveli članovi dramske grupe - četvero studenata francuskog jezika sa Sveučilišta u Zadru. Ovaj nesvakidašnji kulturni događaj bio je omogućen zahvaljujući radu studenata, koji su savršeno interpretirali poeziju prevedenu na francuski jezik. Na repertoaru je bila poezija hrvatskih pjesnika 20. stoljeća: Antuna Gustava Matoša, Vesne Parun, Antuna Branka Šimića, Tina Ujevića te mlađih suvremenih pjesnika: Vande Mikšić i Daniela Dragojevića. Uspješnost ove večeri poezije rezultat je nesebičnog zalaganja njihove profesorice Daniele Ćurko, koja je odabrala repertoar, uvježbala recital, prevela s hrvatskog na francuski nekoliko pjesama te organizirala putovanje svojim studentima.

Sve četiri večeri odvijale su se u salonima Veleposlanstva Republike Hrvatske u Parizu, gdje su aktivnosti udruge uvijek toplo prihvaćene i dočekane, a članovi i prijatelji udruge imaju prilike provesti ugodne trenutke. Naposljetku, izložba Fotokluba Split „100 godina – 100 fotografija“, održana tijekom srpnja u Pariškoj općini 6. arondismana, zaslužuje zbog svojeg značenja poseban članak.

U prilogu je nekoliko fotografija koje su izvadak iz knjige Damira Perinića, arhitekta i jednog od osnivača AMCA-e Paris, „Moj Pariz ...“, posvećene Parizu - u očima Hrvata.

Više o njegovoj knjizi možete doznati na našim web stranicama www.amca-paris.com

AMCA-E PARIs

24 25

AMAC- UK: MARLJIV RAD, UGODNO DRUŽENJE I DODJELA NAGRADA

Piše: Dr. Gabrijela Kocjan

Članovi AMAC-UK-a imali su vrlo aktivnu akademsku godinu, koja je, nažalost, počela tužno jer je neočekivano preminuo naš dugogodišnji predsjednik, prof. Nenad Bićanić.

Nenad Bićanić rođen je 1945. u Zagrebu, gdje je diplomirao na Građevinskom fakultetu. Doktorirao je na Velškom sveučilištu (University of Wales, Swansea) 1978. godine, nakon čega je više godina radio i stekao titulu profesora na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1985. konačno se vratio na Velško sveučilište, a 1994. godine prešao je na Sveučilište u Glasgowu, gdje je izabran za profesora građevine. Na istom je sveučilištu od 1997. do 2001. bio predstojnik Građevinskog odjela te je obavljao dužnost direktora Zajedničkog istraživačkog instituta za mehaniku materijala i struktura te bioinženjering. Tijekom cijelog svog života prof. Bićanić intenzivno je surađivao s hrvatskim znanstvenicima i stručnjacima sudjelujući u poslijediplomskoj nastavi kao profesor u naslovnom zvanju Građevinskog fakulteta u Zagrebu i Građevinskog fakulteta u Rijeci, kao i u realizaciji dva TEMPUS-ova projekta i radom u Hrvatskom društvu za mehaniku, u kojem je izabran za počasnog člana. Kao jedan od vodećih znanstvenika u svijetu s područja građevinarstva i računalne mehanike, svojim radovima znatno je pridonio razvoju tog područja i odgojio mnoge mlade znanstvenike iz Hrvatske. Jedan od mnogih istaknutih doprinosa prof. Bićanića odnosima Ujedinjenoga Kraljevstva i Republike Hrvatske bila je inicijativa za gradnju istarskoga kažuna u poznatom britanskom nacionalnom parku Peak District, kojom se obilježio ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju. Nenad je ovaj projekt vodio od početne ideje,

projekta, sakupljanja novca i dozvola, do konačnog dovođenja majstora iz domovine koji su kažun i sagradili. Kao znak zahvale za izniman doprinos ovom projektu, na kažunu će biti postavljena spomen ploča s njegovim imenom.

Kako bi se sjećanje na prof. Bićanića, kao iznimno cijenjenog i aktivnog osnivača i dugogodišnjeg predsjednika AMAC-UK-a, održalo i osnažilo, uz pomoć novca prikupljenog u dobrotvornoj kampanji, AMAC-UK je od 2017. godine pokrenuo posebnu godišnju nagradu “Prof. Nenad Bićanić”. Prva ovakva nagrada dodijeljena je Viktoriji Grgić, doktorandici Građevinskog fakulteta u Zagrebu ( Sl 1).

ČlanarinaČlanarina je potvrđena u iznosima 35 £ za pojedinca, 60 £ za par te, novopredložena i prihvaćena, 20 £ za studenta. Dogovoreno je slanje podsjetnika za uplatu članarine bivšim i trenutnim članovima Udruge. E-mail s podsjetnikom poslan je članovima tri puta. Zaključeno je da je e-mail podsjetnik bio vrlo učinkovit jer je većina članova koji su u posljednjim godinama plaćali članarinu sad već uplatila za ovu godinu.Godišnja skupština AMAC-UK-aS obzirom na relativno mali broj članova koji dolaze na Godišnju skupštinu, Vijeće je razmotrilo promjenu mjesta i vremena skupa. Poslan je upitnik članovima tražeći njihovo mišljenje o eventualnoj promjeni vremena sastanka tijekom tjedna umjesto vikendom te predložila razmotriti London kao alternativu za Oxford, gdje se AMAC- UK sastaje već više od 25 godina. Ishod upitnika bio je taj da je većina glasovala za status quo. Raspravljalo se o mogućnosti održavanja dodatnih događanja pod pokroviteljstvom AMAC-UK-a tijekom godine i u tom smislu je organizirano predavanje u siječnju u Londonu. Istaknuta je važnost promjene načina komunikacije prema sadašnjim i budućim članovima pri najavi Godišnje skupštine. Predloženo je da u pozivu članovima na Godišnju skupštinu udruge naglasak bude na predavanju koje AMAC-UK organizira tijekom održavanja Godišnje skupštine, a ne na samoj skupštini.

Nagrada AMAC-UK Zaključeno je kako će se natječaj za Nagradu AMAC-UK ove godine promijeniti tako da prihvaćamo prijave isključivo studenata koji su trenutačno na doktorskom studiju.

Poveznica na mrežnu stranicu na kojoj su uvjeti za nagrade AMAC-UK je http://amacuk.net/amac-uk-academic-award/.U 2018. bili smo u mogućnosti dodijeliti četiri nagrade, jednu nagradu Nenad Bićanić te tri nagrade AMAC UK, svaka u visini od 1000 funti.

Slika 1 - Nenad Bićanić 2014. godine održao je predavanje povodom godišnjice Ruđera Boškovića na Godišnjem koncertu AMAC-UK-a.

Dobitnici su:Nagradu Nenad Bićanić dobio je Andrija Buljac, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb za projekt “Wind and Sea Loads on Energy Structures (WESLO)2. Nagradu će iskoristiti za posjet Sveučilištu Newcastle kao dio suradnje s dr. Wenxian Yang.

Nagrade AMAC-UK dobili su: Petra Pugar, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za anglistiku, za projekt “A Scotish Literature Research on the Corpus of Alasdair Gray’s Work”, koju će iskoristiti za posjet Sveučilištu Glasgow. Dorijan Špikić, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb, za projekt “Models and inverse methods for near field electromagnetic sensors”, koju će iskoristiti za posjet Sveučilištu Manchester, School of Electrical and Electronic Engineering, te Lidija Šimunović, Pravni fakultet, Osijek, za projekt “Set-off in the Event of Opening of Insolvency Proceedings - what can Croatia Learn from UK Law?”, koju će iskoristiti za posjet Harris Manchester College and Libraryju, Oxford.

Predavanje dobitnika nagrade AMAC-UKSandra Šustić, dobitnica prošlogodišnje nagrade AMAC-UK, održala je predavanje na temu “BEAUTY” and the “BEAST” – o svojem istraživanju spomenika s Hvara i iz Vrlike. Predavanje je bilo 30. siječnja u prostorijama Veleposlanstva u Londonu i bilo je izvanredno posjećeno.

Pristupanje Savezu Alumni UNIZGVijeće je jednoglasno podržalo poziv Saveza Alumni UNIZG da AMAC-UK postane njihov pridruženi član. Vijeće je izviješteno o razlozima zbog kojih su alumni udruge sastavnica Sveučilišta u Zagrebu (AMAC DOMUS) u statusu redovitih članova Saveza, dok su alumni udruge iz svijeta (AMAC MUNDUS) u statusu pridruženih članova jer se radi o udrugama koje okupljaju bivše studente svih hrvatskih sveučilišta a ne samo Sveučilišta u Zagrebu. Za sada AMAC-UK ostaje “pridruženi“ član Saveza Alumni UNIZG.

Slika 2 - Tajnica dr. Mira Malović Yeeles i predsjednica AMAC-UK-a dr. Gabrijela Kocjan pozdravljaju goste prilikom ovogodišnjeg dobrotvornoga koncerta u korist AMAC-UK-a.

Inicijative za novo članstvoVijeće je upoznato s novoosnovanim studentskim društvom Oxford University Croatian Society, koje organizira nekoliko manjih okupljanja hrvatskih studenata na Oxfordu, te je predloženo da ih se potakne da se uključe i u AMAC-UK. Istaknuto je da postoji mogućnost organiziranja zajedničkih predavanja u organizaciji AMAC-UK-a i OxCroSoca jer bi OxCroSoc za takvu svrhu vjerojatno mogao dobiti pristup određenim predavaonicama na Sveučilištu Oxford i bez naknade. Istaknuto je da, što se tiče uključivanja novih potencijalnih članova, u zadnjih nekoliko mjeseci već je pokrenuto više inicijativa na društvenim medijima: od Facebook grupe “HR Studenti u UK [AMAC UK]”, koja ima 86 članova, do npr. grupe i udruge Penkala, koja okuplja mlade hrvatske znanstvenike u Hrvatskoj i inozemstvu, a ima više od 240 članova. Svi ti kanali nastavit će se razvijati i bit će nam vrlo korisni i pri objavi natječaja za nagradu AMAC-UK krajem godine i pri proširenju broja članova, na kojem kontinuirano radimo.

Izvori dobrotvornih prihoda British Croatian Society ljubazno je odlučio da se ukupan prihod od lutrije prilikom njihove godišnje večere za članstvo prikupi za dobrobit AMAC-UK-a. Večera je organizirana krajem studenog 2017. AMAC-UK letci koje je Vijeće posebno izradilo za ovu priliku, uz zahvalu BSC-u, sadržavali su kratku povijest AMAC-UK-a te prijavnice za članstvo. Godišnji koncert AMAC-UK-a bio je 24. veljače u kući Tonija i Gabrijele Kocjan Suchy. Pijanist je bio Vitali Pisarenko iz Rusije. ( Sl 2.) Program je sadržavao i muzikološki esej prof. Bujića, posebno napisan za tu priliku. U publici je bilo oko 80 ljudi, koji su uživali u vrsnoj interpretaciji. Večer je zaključena ugodnim domjenkom.

Status hrvatskih akademika u Ujedinjenom KraljevstvuSlijedom izvještaja s pregovora između Ujedinjenoga Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK) i Europske unije (EU) koji su dovodili u pitanje međusobno prepoznavanje akademskih kvalifikacija, Vijeće AMAC-UK-a izrazilo je zabrinutost svojih članova za budućnost znanstvene suradnje između dviju zemalja ako se uvjeti za pristup i rad hrvatskih akademika u UK promijene. U tom smislu sam kao predsjednica AMAC-UK-a 22. svibnja održala predavanje „Cells that Unite Us: The story of a Fortunate Immigrant“ u House of Commons pod pokroviteljstvom British Croatian Societyja.

Veća vidljivost AMAC-UK-a u digitalnim medijimaVijeće je raspravljalo o mogućnostima veće vidljivosti AMAC-UK-a putem digitalnih medija. Članovi su to u načelu podržali, ali su istaknuli da je važno imati jasnu ideju i ciljeve aktivacije na društvenim medijima te da je vjerojatno najveći problem sam angažman na aktivnom održavanju tih kanala, tj. pronalaženju dovoljne količine prikladnog sadržaja koji bi se redovito njima distribuirao kako oni ne bi bili prazni i time odavali negativan dojam.

U zaključku, AMAC-UK imao je još jednu uspješnu i zanimljivu godinu rada te se nadamo da ćemo jednako nastaviti i ubuduće.

26 27

16. godišnja gala večera Piše: Aranka Lengyel

Dana 27. listopada 2017. godine organizirana je 16. Gala večera AMCA-e Toronto u dvorani Renaissance by the Creek, na adresi Southcreek Road 3045 u Mississaugi. Kao i svake godine, okupili smo se u društvu članova, prijatelja i gostiju te proveli vrlo ugodnu večer.

Sponzori večere bili su Anton Kikaš, Ljuba Đurđević, Janko Herak, Miroslav Lovrić, Ivo Robić, Edy Mudronja, Željko Odorčić, Mladen Seidl, Lada & Nikola Demarin te Andrea Bezjak.

Bila nam je posebna čast pozdraviti uvažene goste koji su nam se pridružili na ovoj proslavi, veleposlanicu Republike Hrvatske u Kanadi, gospođu Maricu Matković, generalnu konzulicu, gospođu Andreu Javor sa suprugom Davorinom, novu konzulicu Nataliju Bukovec-Osmičević sa suprugom Goranom Osmičevićem, koji su nedavno stigli u Kanadu, te fra Jozu Grubišića.

Predsjednik udruge Krešimir Mustapić obratio se na početku večeri okupljenima prigodnim govorom, u kojem je spomenuo prošlogodišnji rad, posebno uspješan projekt samostalnoga kolegija hrvatskoj jezika, koji su tijekom ljeta na Sveučilištu u Splitu slušali studenti Sveučilišta u Torontu, te planove za budućnost udruge.

Počasni gost ove je godine bio poznati hrvatski fotograf Jadran Lazić, koji je okupljene oduševio vrlo duhovitom i zanimljivom pričom o početku svoje karijere 1974. godine i njenom razvoju te projekcijom odabranih fotografija. Jadran Lazić jedan je od najpoznatijih fotografa slavnih ljudi, tzv. paparazzo, čije su fotografije objavljene u poznatim svjetskim novinama i časopisima kao što su Time, Newsweek, Paris Match, Hello, Gala, Stern, People te In Style. Dobitnik je nagrade časopisa Newsweek 1982. godine za reportažu o Leonidu Brežnjevu. Pozirale su mu mnoge filmske ikone, od Marlona Branda, Faye Dunaway, Roberta De Nira, Richarda Gerea, Seana Penna do Jodie Foster i Johnnyja Deppa. Svakog od njih “ulovio je” u trenutku u kojem su pokazali svoju dušu i pretvorio je svaku fotografiju u malo umjetničko djelo.

Večer je nastavljena kulturnim programom. Ove smo godine odabrali latinskoameričke plesove u izvedbi jednog od najboljih kanadskih plesačkih parova, Kristine Kulikove i Antona Azanova, koji su oduševili svojom izvedbom rumbe, cha cha cha i argentinskog tanga. I ove smo godine tradicionalno dodijelili stipendije zaslužnim studentima. AMCA dodjelom stipendija potiče izvrsnost među mladim generacijama i tako pruža ruku budućim stručnjacima na raznim znanstvenim poljima. Ovogodišnji dobitnici bili su Klara

Stanić, studentica četvrte godine političkih znanosti na Sveučilištu u Torontu, Nina Javor, studentica treće godine na Sveučilištu u Torontu, na studiju poslovne administracije i matematičkih znanosti, te Christopher Holmes, student zadnje godine lingvistike i južnoslavenskih jezika na Sveučilištu u Torontu.

Također ne želimo zaboraviti one koji su na razne načine pridonijeli životu i radu u hrvatskoj zajednici na ovim prostorima. Ove godine dodijelili smo četiri nagrade.

Biserka Butković dobila je nagradu za nesebičan doprinos i rad u hrvatskoj zajednici, kao priznanje za dugogodišnji rad u mnogim udrugama i nastojanjima naše zajednice, posebno kao članica znanstvene udruge Croatian Academy of America Inc. i dugogodišnja predsjednica dobrotvorne udruge “Katarina Zrinski”, koja je bila posebno aktivna tijekom Domovinskog rata.

Ove je godine AMCA odlučila dodijeliti nagradu za doprinos na polju hrvatske kulture mješovitom zboru CroArte Chorale, koji je utemeljen ranih 1990-ih godina pod vodstvom Betty Kovacs. Zbor je i danas vrlo aktivan, a vodi ga dirigentica Marta Vodinelić. Zbor uspješno promiče hrvatsku glazbu, kako u hrvatskoj zajednici

tako i u kanadskome miljeu, posebno na zajedničkim koncertima sa zborovima drugih nacija.

Kao i svake godine, nastojimo zahvaliti i onim članovima koji su na poseban način pomogli u radu naše udruge. Ove godine priznanje su dobili Vida Grošl i Željko Odorčić. Oboje se bili dugogodišnji članovi Upravnog odbora i aktivno su sudjelovali u svakom projektu. Vida je posebnu ulogu odigrala u osnivanju i vođenju planinarskog društva, u organizaciji zajedničkih izleta i redovitom sudjelovanju u Klubu knjige, a Željko se istaknuo i kao jedan od velikodušnih sponzora udruge. Pored kluba stolnog tenisa, koji je Željko organizirao i financirao, važan doprinos dao je za lektorat hrvatskog jezika na Sveučilištu u Torontu te time omogućio nastavak rada.

Večera je nastavljena u ugodnom druženju, čemu je pridonio i tamburaški sastav Skitnice vrhunskom izvedbom tamburaškog repertoara. Ovom večerom obilježili smo kraj još jedne uspješne godine s mnogim željama i planovima za sljedeću.

Vidimo se na našim predavanjima, druženjima i, naravno, na sljedećoj Gala večeri.

amca-e toronto

28 29

VEČER POSVEĆENA

RELJI BAŠIĆUPiše: Dubravko Barač

Pomislili biste da se o poznatom glumcu kao što je Relja Bašić znade sve, zar ne? Prevarili biste se. Kad smo pripremali večer posvećenu Relji, trebalo je dugo i marljivo kopati da bi se došlo do nekih osobnih podataka. Recimo, znate li da je Relja tečno govorio pet stranih jezika? Ili da se rodio na Valentinovo, kao neko predskazanje brojnih uloga šarmera i ljubavnika koje će glumiti u kazalištu i na filmu?! Znate li da se ženio dvaput i da iz svakog braka ima po jednu kćer?

Relja Bašić rodio se 1930. u Zagrebu kao Relja Prišlin. Po majci, Gabrieli rođenoj Lerch, Relja je židovskog podrijetla. Poslije smrti njegova oca Ive Prišlina (jedan podatak kaže da su ga ubili četnici 1941.), majka se preudala i pod imenom Elly Bašić postala poznata klavirska umjetnica i pedagoginja. Reljin očuh, poznati dirigent Mladen Bašić, posvojio ga je i tako je Relja promijenio prezime u Bašić.

U srcima svih nas koji smo rođeni u Zagrebu film „Tko pjeva zlo ne misli“, u kojem Relja Bašić igra glavnu ulogu - ima kultno značenje kao prikaz jednog doba, Zagreba kojeg više nema, osim na starim izblijedjelim fotografijama. Kada danas gledamo taj film, može nam se činiti malo staromodan – radnja je prespora za naše suvremene nervozne mozgove, gluma je možda više

kazališna nego filmska, čak malo operetna... Ali molim vas da se, posebice ako ste rođeni i/ili živjeli u Zagrebu, prisjetite ponašanja generacije naših roditelja. Ti su ljudi, a posebice žene, uvijek govorili i ponašali se kao da su na pozornici i kao da glume u nekom vodvilju ili opereti, s prenaglašenim emocijama, prenaglašenim kretnjama i izrazima lica, prenaglašenim taštinama... U Zagrebu je uvijek bilo najvažnije “znati se dobro ponašati”, “küss die Hand, milostiva“, „je, Jura je običan gad, ali se barem zna ponašati“. Forma je u (tadašnjem) Zagrebu uvijek bila važnija od sadržaja. I kad to sve zbrojimo, ovaj je film upravo dokumentaran...

Zagrepčani rodom, i oni koji to nisu, ispunili su prostor Baka Caféa do posljednjeg mjesta, pažljivo (i s puno nostalgije) odgledali film “Tko pjeva zlo ne misli” te poslušali što su im Aranka Lengyel i Dubravko Barač ispričali o osobnom i kazališno-filmskom životu poznatoga glumca. Aranka i Dubravko su kao članovi hrvatskog amaterskoga kazališta Histerioni imali priliku upoznati Relju Bašića kad nam je bio došao čestitati nakon naše zagrebačke predstave.

Kao obično, nakon prikazivanja filma druženje se nastavilo uz piće i “meze” sve do zatvaranja Baka Caféa.

IZVANREDNI GOST AMCA TORONTO LECTURE SERIES:

MAKSIM MRVICAPiše: Nina Valentić

U okviru AMCA Toronto Lecture Series u četvrtak, 23. studenog 2017., u ugodnoj i prisnoj atmosferi Baka Galery Caféa okupljeni članovi i gosti imali su izvanrednu priliku upoznati Maksima Mrvicu, svjetski priznatog Šibenčanina i jednog od najvećih klasičnih crossover pijanista na svijetu.

Na početku večeri predsjednik AMCA-e Toronto Krešimir Mustapić u uvodnoj riječi pozdravio je nazočne i zahvalio im na dolasku, pogotovo Maksimu i njegovim suradnicima, koji su se odazvali pozivu na druženje s članovima AMCA-e Toronto nakon cijelog dana napornih proba i završnih priprema za Maksimov premijerni koncert u Sjevernoj Americi sljedeći dan, u Living Arte Centreu. Na AMCA-inu predavanju bila je i generalna konzulica RH u Kanadi Andrea Javor sa suprugom.

Maksim Mrvica (poznat i samo kao Maksim) jedan je od prvih pijanista koji su ozbiljno prihvatili klasični crossover kao dio svoga glazbenog izričaja. Njegov avangardni i originalni pristup klasici, energetski naboj izvedbe, gotički šarm, privlačan i pomalo tajanstven imidž, neodoljiv osmijeh te njegova autentična i jaka komunikacija osvajaju publiku diljem svijeta. Pogotovo u istočnoj Aziji uživa status uobičajen za rock zvijezde, a njegovi obožavatelji i obožavateljice budno prate svaki Maksimov nastup i izvedbe novih djela, čemu svjedoči i to što je skupina Maksimovih obožavatelja iz Azije stupila u kontakt s predsjednikom AMCA-e Toronto i zamolila da im dopusti dolazak na ovo predavanje. Unatoč rokerskom imidžu i kompleksnim aranžmanima, Maksim

je izvanredno talentiran pijanist i njegova elaborirana, delikatna i intrigantna izvedba na klaviru dolazi do punog izražaja u svim djelima.

U nastavku večeri slijedila je projekcija dokumentarnog filma “Hrvatska rapsodija: Maksim Mrvica” splitske redateljice Brune Bajić. Film prikazuje Maksimove početke bavljenja glazbom, godine rata i vježbanja u šibenskim podrumima tijekom Domovinskog rata, rad i upornost te svakodnevno višesatno vježbanje do svjetskog uspjeha. Film je sniman u Splitu, Šibeniku i na koncertu Maksima Mrvice koji je bio u Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” u Zagrebu. U filmu se pojavljuju osobe važne za Maksimov umjetnički put i stvaralaštvo. Film izvanredno prikazuje Maksimovu osobnost i karizmu, način na koji vlada scenom, ali i to što je unatoč svjetskom uspjehu ostao skroman i stabilan čovjek. Naslov filma inspiriran je skladbom „Hrvatska rapsodija“, koju je posebno za Maksima napisao Tonči Huljić i koja je, prema Maksimovim riječima, njegova uvjerljivo najpopularnija izvedba.

Nakon projekcije filma uslijedio je kratki intervju, u kojem je gospodin Mustapić postavio nekoliko pitanja Maksimu o njegovu radu, uspjesima i planovima. Na kraju, pitanjem o šansama hrvatske reprezentacije na sljedećem Svjetskom nogometnom prvenstvu, počeo je neformalni dio večeri i druženje uz tradicionalnu zakusku i čašu vina. Svatko je želio fotografiju više s Maksimom i njegovim suradnicima, pa su kamere neumorno radile....

29

30 31

PREDAVANJEVLATKE ŠTIMAC-LJUBAS Piše: Ana BačićU slijedu proljetnog predavanja, AMCA grupa Toronto (Almae Matris Croaticae Alumni) ugostila je 23. ožujka hrvatsku jezikoslovnu kroatisticu i leksikografkinju Vlatku Štimac Ljubas.Njeno predavanje bilo je o temi hrvatske leksikografije s osvrtom na Leksikografski zavod Miroslav Krleža i njegova izdanja, te vezu leksikografskih djela s očuvanjem i jačanjem hrvatskoga identiteta. Na predavanje održano u Baka Gallery Cafeu u Torontu došli su članovi AMCA-e i ostali zainteresirani. Predsjednik AMCA grupe Toronto gospodin Krešimir Mustapić u uvodu je predstavio Vlatku Štimac Ljubas zaposlenu u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža u redakciji Hrvatske enciklopedije gdje na mrežnome izdanju uređuje struke Lingvistike i filologije te Baleta. Inače, ova leksikografkinja već dugo proučava hrvatsko modno-odjevno nazivlje što je bila i njezina doktorska teza. Objavila je dvije knjige: Hrvatsko modno-odjevno nazivlje i O riječima, leksikografski. U međuvremenu piše recenzije i prikaze, znanstvene i stručne radove te sudjeluje na međunarodnim skupovima i kongresima, uglavnom člancima s područja l