13
1 MATERIJALI I Vježba br.1: KRISTALOGRAFIJA Ţeljko Rosandić, dipl.ing.strojarstva Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU listopad, 2011.

Kristalografija M1 2011 (1)

Embed Size (px)

DESCRIPTION

kristalografija materijali I

Citation preview

  • 1

    MATERIJALI I

    Vjeba br.1:

    KRISTALOGRAFIJA

    eljko Rosandi, dipl.ing.strojarstva

    Sveuilite J.J.Strossmayera u Osijeku STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

    listopad, 2011.

  • 2

    Svi materijali u prirodi sainjeni su od

    ATOMA.

    Lokalni raspored atoma u krutom stanju moe biti

    kristalna struktura amorfna struktura

    Svojstva metalnih materijala ovise o rasporedu atoma, a taj je raspored uvjetovan

    KRISTALOGRAFIJA je nauka koja prouava strukturu, oblike i svojstva kristala, te zakone njihova stvaranja.

    Pravilan raspored atoma u prostoru naziva se

    pravilan i nepravilan

    meuatomnim vezama.

    KRISTALNOM STRUKTUROM.

  • 3

    Svaka se prostorna reetka moe prikazati s pomou jedinine elije.

    PROSTORNA REETKA je neogranieni trodimenzionalni niz toaka koje su poredane u reetku, tako da je svaka toka okruena na identian nain drugim tokama.

    Raspored atoma u kristalnoj strukturi predoava se prostornom reetkom.

    JEDININA ELIJA je podskup prostorne reetke, koji je jo zadrao sve znaajke cjelokupne reetke.

    Svaka jedinina elija u prostornoj reetci je identina po veliini, obliku i orijentaciji.

    Toke prostorne reetke nazivaju se

    vorovi reetke.

  • 4

    Za opis kristala rabi se kristalografski osni sustav iji se poetak obino postavlja u jedan kut jedinine elije.

    Osi kristalografskog sustava obiljeavaju se s x, y i z.

    x

    y

    z

    Bridovi jedinine elije po kristalografskim osima obiljeavaju se s a, b i c.

    Kutovi izmeu kristalografskih osi oznaavaju se , i .

    Uz ove mogunosti prikaza jedinine elije moe se prostorni raspored atoma podijeliti u sedam kristalnih sustava i to:

    c

    a b

    KUBINI ( = = = 90o, a=b=c)

    TETRAGONSKI ( = = = 90o, a=b c)

    ROMBNI ( = = = 90o, a b c)

    ROMBOEDARSKI ( = = 90o, a=b=c)

    TRIKLINSKI ( 90o, a b c)

    MONOKLINSKI ( = = 90o , a b c)

    HEKSAGONSKI ( = =90o, =120O, a=b c)

  • 5

    Parametri koji opisuju veliinu i oblik jedinine elije su:

    Bridovi jedinine elije po kristalografskim osima, npr. a, b i c

    Kutovi izmeu kristalografskih osi, npr. , i .

    Pripadajui broj atoma (PBA).To je tzv. pokazatelj gustoe i definira koliki broj atoma se moe pribrojat jedininoj eliji.

    8 x 1/8 = 1 atom Koordinacijski broj (KB). To je broj atoma koji

    dodiruju pojedini atomi, ili broj najbliih susjeda.

    koordinacijski broj je 6

  • 6

    Toke, pravci i ravnine u jedininoj eliji

    Koordinata toke u prostornoj reetki predstavlja poloaj atoma u kristalnoj strukturi.

    Koordinate se piu kao tri udaljenosti (u smjerovima x, y i z) brojevima koji su odvojeni zarezima.

    z

    x

    y

    0,0,0

    0,1,0

    1,0,1

    1,1,1

    Pravci - gustoa atoma u svim smjerovima u reetki nije jednaka i samim time niti svojstva u svim smjerovima nee biti ista. Za opis pravaca svedenih u jedininu eliju rabe se skraene oznake pravca, indeksi pravca [s t v].

    1. U koordinatnom sustavu, odrede se koordinate dviju toaka koje lee na pravcu,

    2. Od krajnje koordinate oduzima se poetna koordinata,

    3. Uklone se razlomci i svede se rezultat na najmanje cijele brojeve,

    4. Dobiveni brojevi zatvore se u uglatu zagradu [s t v] bez odvajanja zarezom,

    5. Ako se dobije negativan predznak, obiljei ga se stavljanjem crtice iznad pripadajueg broja.

    Primjer 1. Potrebno je odrediti

    indeks pravaca za pravce A i B

    ako je a=b=c=1.

    z

    x

    y

    1/2,0,0

    1,1,1

    1,1,0

    0,0,1

    A

    B

    Pravac A:

    1.Dvije toke su: 1,1,1 i 1/2,0,0 2.1,1,1 1/2,0,0=1/2,1,1 3.2(1/2,1,1)=1,2,2

    4.[1 2 2]

    [1 2 2]

    Pravac B:

    1.Dvije toke su: 0,0,1 i 1,1,0 2.0,0,1 1,1,0= -1,-1,1 3.[1 1 1]

    - -

    [1 1 1] - -

    Postupak za nalaenje indeksa pravaca svedenih u jedininu eliju jest slijedei:

  • 7

    Ravnine - metali se oblikuju deformiranjem po ravninama koje su gusto zaposjednute atomima.

    Za oznaavanje ravnina slue

    Ovi indeksi oznaavaju toke na kristalografskim osima u kojima ravnina presijeca koordinatne osi.

    1. Odrede se toke u kojima ravnina presijeca kristalografske osi x, y i z,

    2. Od tih odsjeaka uzima se reciprona vrijednost,

    3. Uklone se razlomci i svede se rezultat na najmanje cijele brojeve,

    4. Dobiveni brojevi zatvore se u okruglu zagradu (h k l) bez odvajanja zarezom,

    5. Negativni se indeks oznaava crticom iznad odgovarajueg broja.

    Primjer 2. Potrebno je odrediti

    indeks ravnina A i B ako je

    a=b=c=1.

    z

    x

    y A

    Ravnina B:

    1.x = 1/2, y = , z =

    2.1/x=2, 1/y=0 ,1/z=0

    3.(2 0 0)

    (1 1 1)

    z

    x

    y B

    Ravnina A:

    1.x = 1, y = 1, z = 1

    2.1/x=1, 1/y=1 ,1/z=1

    3.(1 1 1)

    (2 0 0)

    Millerovi indeksi ravnina (h k l).

    Postupak za odreivanje ravnina u jedininoj eliji Millerovim indeksima jest slijedei:

  • 8

    Sposobnost materijala da moe imati vie od jedne kristalne strukture naziva se POLIMORFIJA ili ALOTROPIJA.

    ALOTROPSKA MODIFIKACIJA je prijelaz iz jedne kristalne strukture u drugu kod specifine temperature i tlaka.

    ANIZOTROPIJA usmjerenost svojstava (mehanikih) kao posljedica

    kristalne grae.

    IZOTROPIJA svojstva su u svim smjerovima ista i mogua je samo kod amorfnih materijala.

    Metali su KVAZIIZOTROPNI jer imamo veliki broj razliito orijentiranih reetaka.

    trajanje t, h

    tem

    pera

    tura

    ,

    oC

    t=1536

    oC taljevina

    1392 oC 1392 oC eljezo Ac4

    Ar4

    Ar3 Ac3

    Ac2 Ar2

    898oC 911oC

    769oC

    eljezo

    eljezo

    Krivulja ohlaivanja i ugrijavanja istog eljeza

    Ar temperatura stojita pri hlaenju

    Ac temperatura stojita pri ugrijavanju

    T - toplinska histereza 13oC.

    BCC

    BCC

    FCC T

  • 9

    isto eljezo kristalizira u kubnom sustavu i to kao:

    a) Prostorno centrirana kubna reetka (BCC od engl. body centred cube) i

    b) Plono centrirana kubna reetka (FCC od engl. face centred cube)

    a) PROSTORNO CENTRIRANA KUBNA REETKA (BCC reetka)

    BCC reetku ini 9 atoma, 8 na vrhovima i 1 u sjecitu prostornih dijagonala.

    - bridovi su a = b = c

    - kutovi su = = = 90o

    - pripadni broj atoma: 8 x 1/8 + 1 = 2 atoma

    - koordinacijski broj: 8

    - -Fe, -Fe, Mo, Cr, V, W , Nb i dr.

    Srednji atom dodiruje svih 8 atoma na vrhovima, a

    atomi u vrhovima se ne dodiruju.

  • 10

    Maksimalni polumjer stranog atoma koji se moe ukljuiti u praznine BCC reetke je: r = 0,29 R

    Gustoa zauzetosti reetke atomima:

    %681008

    3100

    64

    38100

    3

    43

    8

    1003

    42100

    3

    3

    3

    3

    3

    3

    R

    R

    R

    R

    a

    R

    resetkevolumen

    atomabrojapripadnogvolumen

    =

    R R

    R R

    a 3 _

    a 2 _

    a

    Odnos izmeu promjera atoma i parametra brida BCC reetke:

    RR

    a

    Ra

    31,23

    4

    43

  • 11

    Odnos izmeu promjera atoma i parametra brida FCC reetke:

    R R

    R R

    a 2 _

    a

    a

    a R

    aR

    R

    2 4

    4

    2283,

    =

    b) PLONO CENTRIRANA KUBNA REETKA (FCC reetka):

    FCC reetku ini 14 atoma, 8 na vrhovima i 6 u sjecitu dijagonala ploha.

    - bridovi su a = b = c

    - kutovi su = = = 90o

    - pripadni broj atoma: 8 x 1/8 +6 x 1/2 = 4 atoma

    - koordinacijski broj: 12

    - -Fe, Cu, Al, Ni, Pb, Au i dr.

  • 12

    Maksimalni polumjer stranog atoma koji se moe ukljuiti u praznine FCC reetke je: r = 0,42 R

    Gustoa zauzetosti reetke atomima:

    %7410012

    8100

    3164

    216100

    2

    43

    16

    1003

    44100

    3

    33

    3

    3

    3

    3

    R

    R

    R

    R

    a

    R

    resetkevolumen

    atomabrojapripadnogvolumen

  • 13

    ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI !

    VIDIMO SE NA KOLOKVIJU