KRITERIJI PRAĆENJA I VREDNOVANJA (OCJENJIVANJA) ZA 1. B …

Osnovna škola Tužno

Područna škola Črešnjevo

KRITERIJI PRAĆENJA I VREDNOVANJA (OCJENJIVANJA)

ZA 1. B RAZRED

(prema Kurikulima nastavnih predmeta)

HRVATSKI JEZIK

HRVATSKI JEZIK ODLIČAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2) NEDOVOLJA

N (1)

HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA

60% vrednovanja

- Obuhvaća praćenje i vrednovanje kako učenik tijekom nastavnih aktivnosti razgovara, govori, sluša, čita, piše kako usvaja i proširuje svoj aktivni rječnik te kako prepoznaje

jezični sadržaji u potpunosti usvojeni i primjenjuju se ispravno s razumijevanjem gramatičkih i pravopisnih pravila i zakonitosti

aktivno i brzo rješava jezične postavke

uz poticaj izvodi pravila i zaključke, te istražuje jezične pojave

usvaja jezične sadržaje bez poteškoća

djelomično usvaja jezične sadržaje, ali bez razumijevanja

znanje primjenjuje nesigurno s pogreškama

traži potporu učitelja jer je nesiguran u sebe

uz stalnu pomoć učitelja teže usvaja jezične sadržaje za koje je potreban i dopunski rad

traži dodatne upute učitelja ili suučenika

djelomice usvaja, rijetko pamti i primjenjuje gramatičke pojmove

Učenik uopće ne ostvaruje sastavnice ishoda ili ih ne ostvaruje u dovoljnoj mjeri

usvojene jezične činjenice pravilno rabi u usmenom izražavanju

iznimno je

samostalno pripovijeda, prepričava i opisuje uz malu pomoć učitelja

bogatog je rječnika

usmeni izraz nije uvijek jezgrovit i izražajan jer ima slabije razvijen rječnik koji je prosječan i

usmeno se teže izražava uz pomoć poštapalica i lokalnih, neknjiževnih



N (1) razliku izražavanja na zavičajnom i standardnom hrvatskom jeziku.

bogatog rječnika

samostalno pripovijeda, prepričava i opisuje s emocionalnom koloristikom

odgovara na pitanja cjelovitom rečenicom točno i jasno

pasivan

rabi poštapalice i lokalne neknjiževne izraze

izraza

posjeduje siromašan i pasivan rječnik pa teže pronalazi riječi za izražavanje svojih stavova i misli

pravilno rabi usvojena pravila iz jezika, gramatike i pravopisa u pisanim radovima

odgovara na pitanja cjelovitom rečenicom točno i jasno

pisani uratci su kreativni i

sadržajno i točno se pisano izražava, primjenjujući pravopisne i gramatičke norme

pazi na kvalitetu svoga rada uz usmjeravanje

točno prepisuje

pravopisna pravila usvaja, ali ih rijetko primjenjuje u pisanim uratcima

obraća veću pažnju na sadržaj, ali griješi u pravopisu i gramatici

-teže stilski

pravopisna pravila ne primjenjuje u pisanim uratcima

slabije se pismeno izražava: ponavlja se i služi neodgovarajućim izrazima, griješi pravopisno i



N (1) maštoviti

vrlo točno prepisuje

oblikuje sastavak i griješi u konstrukciji rečenica

gramatički

stil je često nejasan, kao i kompozicija sastavka

vrlo uredno piše, čitljivim rukopisom, pravopisni i gramatički točno

piše uredno, čitljivim rukopisom pravopisno i gramatički uglavnom točno

rukopis nedovoljno čitak i prilično neuredan

griješi u pravopisu i gramatici

rukopis slabije čitljiv i neuredan pun gramatičkih i pravopisnih grešaka


samostalno glasno čita

analizira i sintetizira riječi brzo i točno

potpuno razumije smisao pročitanih skupova riječi i rečenica

glasno čita uz pogreške

analizira i sintetizira riječi točno

razumije smisao pročitanih skupova riječi i rečenica

zamjećuje glas na početku, u sredini i na kraju riječi

nesigurno glasno čita s većim pogreškama kraće rečenice i tekstove

analizira i sintetizira riječi netočno

teže razumije smisao pročitanih

vrlo nesigurno i tiho čita s velikim greškama kraće rečenice

čita samo globalno uz pomoć

uglavnom sriče

analiza i sinteza riječi netočna, s



N (1)

zamjećuje glas na početku, u sredini i na kraju riječi

rastavlja rečenicu na riječi i sastavlja ju

prepoznaje grafeme i povezuje ih s fonemom

kombinira glasove i slova u cjelovite riječi

razlikuje značenje riječi

u potpunosti čita kraće rečenice i tekstove

rastavlja rečenicu na riječi i sastavlja ju uz manju pomoć učitelja

- prepoznaje grafeme i povezuje ih s fonemom

kombinira glasove i slova u cjelovite riječi

razlikuje značenje riječi

čita kraće rečenice i tekstove

skupova riječi i rečenica

teže zamjećuje glas na početku, u sredini i na kraju riječi

uz učiteljsku pomoć i poticaj rastavlja rečenicu na riječi i sastavlja ju

ne prepoznaje sve grafeme ni foneme nakon obrade

teže kombinira glasove i traži pomoć učitelja

velikim poteškoćama

samo uz pomoć učitelja slabo razumije pročitano

teško zamjećuje glas na početku, u sredini i na kraju riječi

ne prepoznaje veliku većinu grafema ni fonema

potreban je dodatni rad


N (1)

KNJIŽEVNOST I STVARALŠTVO

30% vrednovanja

-Praćenje i vrednovanje učenika u čitanju književnih tekstova, iznošenju svojih misli i osjećaja o pročitanom tekstu, odgovaranje na pitanja, povezuje sadržaj teksta s vlastitim životnim iskustvom te prepoznavanje književnog jezika.

Prati se i samostalno čitanje književnih tekstova- lektira.

s razumijevanjem primjenjuje stečena znanja iz književno- teorijskog nazivlja u interpretaciji književnog teksta

precizno rabi književno-teorijsko nazivlje

točno i samostalno analizira i prosuđuje interpretirana književna djela

prepoznaje i imenuje vrstu književnog djela

aktivno sudjeluje u interpretaciji i

primjenjuje književno-teorijsko nazivlje

samostalno analizira i prosuđuje interpretirana književna djela uz malo usmjeravanje

književno-teorijske pojmove prepoznaje i imenuje u tekstu i razlikuje ih

sudjeluje u interpretaciji i izražava svoje osjećaje, raspoloženje i mišljenje

djelomično sudjeluje u interpretaciji, analizi i prosudbi književnih tekstova na poticaj

nesigurno izražava svoje osjećaje, raspoloženje i mišljenje

uz pomoć učitelja može primijeniti i književno- teorijske pojmove jer ih teže uočava u tekstu

prepoznaje i imenuje samo neke vrste

povremeno sudjeluje u analizi i interpretaciji književnih djela

katkad iznosi svoje osjećaje, raspoloženje i mišljenje

teško usvaja književno-teorijsko pojmove

potrebna je stalna učiteljska pomoć

nesigurno i otežano prepoznaje i imenuje književno-teorijske pojmove i



N (1)

izražava svoje osjećaje, raspoloženje i mišljenje

književnih djela

vrste književnih djela

čita više naslova od zadanih

čita i po svom vlastitom odabiru

uredno, točno i detaljno piše bilješke prema naputcima

kreativno izvršava stvaralački zadatak

aktivno sudjeluje u interpretaciji književnog djela

uvijek spreman

čita zadani broj djela

relativno točno i uredno piše bilješke prema naputcima, ali s manje detalja

spreman za sat

pokazuje interes

sudjeluje u interpretaciji književnog djela

čita djelomično i površno

netočno i šturo, manje uredno piše bilješke

površan u izvršavanju stvaralačkog zadatka

uz poticaj sudjeluje u interpretaciji književnog djela

većinom spreman za sat

vrlo malo čita djela po svom odabiru

čita bez razumijevanja

vrlo površno i netočno piše bilješke

povremeno spreman za sat



N (1) za sat

KULTURA I MEDIJI

10%vrednovanja

- Praćenje i vrednovanje u prepoznavanju i razlikovanju medijskih sadržaja primjerenih dobi.

- Vrednuje se i pronalaženje podataka i ključnih sadržaja objavljenim u različitim medijima ( knjige, udžbenici, televizija,

s razumijevanjem primjenjuje pojmove iz medijske kulture

pokazuje izraženo zanimanje za medije

aktivno sudjeluje u interpretaciji filma

često odlazi na filmske projekcije i kazališne predstave

samostalno iznosi svoja zapažanja,

usvojene pojmove iz medijske kulture rabi s razumijevanjem

ima razvijen interes za medije

sudjeluje u interpretaciji filma

odlazi na filmske projekcije i kazališne predstave uz poticaj

iznosi svoja zapažanja, stavove u mišljenja u vezi gledanog

djelomično usvaja pojmove iz medijske kulture

sudjeluje u interpretaciji filma uz poticanje učitelja

interes za film i kazališnu predstavu varira

teže usvaja pojmove iz medijske kulture

interes je povremen i slabo izražen

u interpretaciji filma sudjeluje uz pomoć i poticaj suučenika i učitelja



N (1)

Internet, radio, novine, dječji časopisi i sl.)

- Prati se i sudjelovanje u kulturnim događajima tijekom godine (kazalište, kino, knjižnica…)

stavove u mišljenja u vezi gledanog

MATEMATIKA

MATEMATIKA ODLIČAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2) NEDOVOLJAN (1)

USVAJANJE ZNANJA I VJEŠTINA

40% vrednovanja

- Opisuje matematičke pojmove ( broj, pravac ,geometrijski likovi..)

- Odabire odgovarajuće i matematički ispravne procedure te ih provodi kao i provjerava ( zbrajanje i oduzimanje…)

izriče i definira matematičke pojmove objašnjava matematičke pojmove rabi formule i simbole obrazlaže korake u postupku provjerava rezultate postupaka prepoznaje točne i netočne postupke točno, temeljito i samostalno rješava zadane zadatke na razini operacionalizacije vješto rabi geometrijski pribor i precizan je u izvođenju

matematičke pojmove definira i objašnjava uz pomoć učitelja ili suučenika samostalno rješava matematičke zadatke, ali zahtjevnije zadatke rješava uz poticaj učitelja ili suučenika služi se geometrijskim priborom, no više treba pripaziti na preciznost

matematičke pojmove poznaje na stupnju reprodukcije definira ih i objašnjava djelomično te traži pomoć učitelja ili suučenika zadatke rješava na razini reprodukcije -- matematičke zadatke rješava samostalno i usporeno, no uglavnom točno češće traži pomoć učitelja ili suučenika--nije siguran u uporabu geometrijskog

matematičke pojmove poznaje na stupnju prepoznavanja jednostavnije zadatke rješava na stupnju prepoznavanja sporo, nesigurno i uz pomoć učitelja ili suučenika-- nespretno se služi geometrijskim priborom



pribora, ali se trudi

- MATEMATIČKA KOMUNIKACIJA 30% vrednovanja

- Koristi se odgovarajućim matematičkim jezikom ( simboli, zapisi, terminologija) pri usmenome i pismenome izražavanju- zapisuje simbole za zbrajanje, oduzimanje, uspoređivanje brojeva, oznake za točke dužina, novac…)

izražava i objašnjava matematičke ideje i rezultate rabi matematički rječnik i oznake rabi modele, dijagrame i simbole samostalno opisuje postavljanje zadatka i rješavanje problema samostalno tumači tekst matematičkog zadatka rezultate prikazuje u pisanom i usmenom obliku odgovara temeljito i argumentirano primjenjuje znanje u složenijim primjerima

opisuje postavljanje zadatka i rješavanje problema tumači tekst matematičkog zadatka rezultate prikazuje u pisanom i usmenom oblik znanje primjenjuje, ali zahtjevnije zadatke rješava uz poticaj učitelja ili suučenika

teže opisuje postavljanje zadatka i rješavanje problema tumači tekst matematičkog zadatka djelomice samostalno, točno i polako uz učiteljevu pomoć primjenjuje znanje na jednostavnim primjerima

znanje primjenjuje slabo i nesigurno -griješi, ali uz učiteljevu pomoć ipak uspijeva riješiti jednostavnije primjere


RJEŠAVANJE PROBLEMA

samostalno povezuje činjenice logičkim slijedom

povezuje činjenice logičkim slijedom i postavlja problem povezuje i

činjenice povezuje samo uz pomoć učitelja ili suučenika

rješenje jednostavnog problema obrazlaže


30% vrednovanja

- Prepoznaje relevantne elemente problema i naslućuje metode rješavanja, uspješno je primjenjuje i provjerava ( u tekstualnim zadacima uočava što je poznato, nepoznato, kako doći do rješenja, postavljanje i rješavanje zadatka, cjelovit odgovor)

- Samostalno uočava problemske situacije, predlaže problemske

samostalno postavlja problem samostalno povezuje i obrazlaže matematičke pojmove i zakonitosti u složenijim zadatcima argumentira rješenje zadatka matematički modelira rješenje zadatka

obrazlaže matematičke pojmove i zakonitosti u složenijim zadatcima uz pomoć učitelja argumentira rješenje zadatka

matematičke zakonitosti poznaje, ali ih djelomično obrazlaže i primjenjuje u rješavanju problema

nepotpuno i nesigurno


zadatke…)

PRIRODA I DRUŠTVO

PRIRODA I DRUŠTVO ODLIČAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2) NEDOVOLJAN (1)

USVAJANJE ZNANJA

-Vrednovanje ostvarenosti odgojno- obrazovnih ishoda usmenom ili pismenom provjerom kao i praktičnim radom.

nastavne sadržaje povezuje s razumijevanjem

izlaže samostalno i sigurno

potkrepljuje i uspoređuje s podacima iz drugih izvora znanja i iz vlastitog iskustva

praktično primjenjuje stečena znanja u svakodnevnom životu u bitnim procesima i pojavama u prirodi

na razini operacionalizacije vlada nastavnim sadržajima o bitnim pojavama i procesima u prirodi

sadržaje samostalno obrazlaže, uspoređuje i uglavnom potkrepljuje vlastitim primjerima uz učiteljevu pomoć

odvaja bitno od nebitnog

sadržaje usvaja na stupnju reprodukcije

uz učiteljevu pomoć obrazlaže temeljne pojmove

djelomično primjenjuje znanje u praksi

sadržaje usvaja površno, na stupnju prepoznavanja

nesigurno obrazlaže samo uz pomoć učitelja



s lakoćom odvaja bitno od nebitnoga

ISTRAŽIVAČKE VJEŠTINE

- Vrednovanje vještina učenika praćenjem njegovih aktivnosti i / ili rezultata tih aktivnosti koje je učenik pokazao ostvarujući određene odgojno- obrazovne ishode primjenom istraživačkog pristupa ( prikupljanje podataka i informacija, uspoređivanje, analiziranje, zaključivanje, rješavanje problema, izrada skica,

samostalan u izradi praktičnih radova

vješto, precizno i brzo izvodi pokuse,

uočava uzročno-posljedične veze te potpuno samostalno izvodi zaključke

ističe se kreativnošću, urednošću i originalnošću

rado proširuje svoje znanje dodatnim izvorima znanja, komentira ih i želi ih

aktivan i zainteresiran u radu

u izlaganju pomalo nesiguran

praktične radove izvodi spretno uz djelomičnu pomoć učitelja ili suučenika

uz poticaj objašnjava postupak i uzrok

zauzima ulogu suradnika u timskom radu

redovito nosi

potrebna mu je pomoć i nadzor učitelja kod izvođenja praktičnih radova

u radu površan, nesistematičan, a u izlaganju nesiguran

uz poticaj i pomoć učitelja ili suučenika izvodi zaključke

u timu zauzima ulogu promatrača

ponekad nema pribor

radovi su mu nejasni i nepregledni pa je potrebna pomoć učitelja

radi samo uz poticaj

ponekad zbog nezainteresiranosti ometa rad skupine

uspijeva izvesti samo neke praktične radove uz pomoć učitelja ili roditelja kod kuće

zaključke izvodi vrlo teško

vrlo rijetko se uključuje u timski rad



demonstracije..) - Ne vrednuje se samo

krajnji rezultat već i pojedini koraci.

- Stavovi, načela i vrijednosti …koje se stječu se ne vrednuju.

- Moguće je i istovremeno vrednovanje elemenata drugih predmeta (interdisciplinarnost)

prezentirati drugima

zauzima vodeću ulogu u timskom radu

redovito nosi pribor za rad

uratci vrlo uredni

- uvijek aktivan, želi podijeliti svoje znanje i proširiti ga uporabom različitih izvora znanja

- pokazuje vrlo izrazit interes na satu i kod kuće

- samoinicijativno donosi pribor, alate, instrumente i druga pomagala

pribor za rad


za rad i dodatne materijale

TZK

TZK ODLIČAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2)

MOTORIČKA ZNANJA

(izvedba)

samostalno, sigurno i pravilno izvodi sve zadane elemente i motoričko gibanje s vidljivom estetskom izvedbom

izvodi sve elemente samostalno, ali nesigurno s manjim greškama i odstupanjima od pravilne izvedbe i manjim estetskim nedostatcima

izvodi elemente djelomično točno s više grešaka pa izvedba izgleda neestetski

- traži pomoć i poticaj prilikom izvođenja elementa

ima osjetne teškoće u izvođenju elementa

-

MOTORIČKA POSTIGNUĆA

10% vrednovanja

(mjere se tijekom cijele nastavne godine)

- - Vrednuje je sprega

rezultati u prvoj četvrtini po vrijednosti dobivenih rezultata

postiže visoke rezultate tijekom izvođenja testova

rezultati druge četvrtine izmjerenih rezultata

postiže vrlo dobre rezultate tijekom izvođenja testova

rezultati u trećoj četvrtini po vrijednosti dobivenih rezultata

postiže zadovoljavajuće rezultate, ali rijetko pokazuje napredovanje

svi rezultati u posljednjoj četvrtini izmjerenog rezultata

vrlo slaba motorička dostignuća

MOTORIČKA

ZNANJA

(izvedba)

40% vrednovanja

-Usvojenost

motoričkih

struktura- znanja


motoričkih znanja i / ili motoričkih funkcionalnih sposobnosti u motoričkoj aktivnosti.

AKTIVNOST UČENIKA I ODGOJNI UČINCI

50% vrednovanja

- Vrednuje se razina zdravstveno higijenskih navika, prihvaćanje odgovornosti u radu, suradnja s ostalim učenicima, aktivnost na nastavi, odnos prema radu, donošenje opreme…

uporan i ustrajan, poštuje pravila igre, u igrama osobne interese

podređuje interesu grupe

zdravstveno-higijenske

dosljedan u poštivanju pravila

aktivnost primjerena

razvijen osjećaj za kolektiv

realno procjenjuje svoje mogućnosti

treba ga poticati i ohrabrivati

pravedan i tolerantan, iako često puta provodi svoju

aktivnost slaba i neprimjerena,

zdravstveno-higijenske navike treba razvijati i njegovati


navike vrlo razvijene

-vrlo uspješni rezultati na sportskim natjecanjima

-zdravstveno-higijenske navike razvijene

volju

pravila igre poznaje, ali ne primjenjuje ih uvijek

- interes i natjecateljski duh nije stalan

zdravstveno-higijenske navike treba poticati i njegovati

NEDOVOLJAN (1): Na sat ne nosi odgovarajuću opremu za rad. Ne želi izvršavati zadatke. Ne shvaća pravila niti njihovu važnost u igri.

Nedovoljno razvijen osjećaj samokontrole, u igri je prisutno neprihvatljivo ponašanje.

GLAZBENA KULTURA

GLAZBENA KULTURA

ODLIČAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2) NEDOVOLJAN (1)

SLUŠANJE I POZNAVANJE GLAZBE

- Vrednuje se opažanje, razlikovanje i analiza glazbeno- izražajnih sastavnica: tempo, ritam, visina tona, dinamika, izvođaći, ugođaj i karakter) Slušno identificiranje: naziv skladbe, skladatelj, vrsta glazbe.

pažljivo sluša glazbu

slušno točno

prepoznaje slušane skladbe, skladatelje i sve sastavnice skladbe

(izvodilački sastav, glazbala, tempo, dinamiku, ugođaj) bez grešaka ili male greške

zainteresiran za slušanje glazbe

slušno prepoznaje slušane skladbe, skladatelje i sve sastavnice skladbe (izvodilački sastav, glazbala, tempo, dinamiku, ugođaj) uz greške

djelomično zainteresiran za slušanje glazbe

slabije pamti slušane skladbe i teže ih prepoznaje

uz pomoć određuje ugođaj i izražajni karakter zvučne izvedbe

nezainteresiran za slušanje glazbe

teško prepoznaje skladbu koju je već slušao

Niti uz poticaj ne želi raditi kao dio skupine niti samostalno. Ne prihvaća pravila. Neprimjereno se ponaša u radu. Ne prihvaća odgovornost za svoje ponašanje. Nema razvijen osjećaj samokontrole. Ne nosi pribor za rad. Ne reagira na opomenu.

IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU

samostalno, sigurno i vrlo izražajno pjeva po sluhu u točnoj intonaciji i ritmu

pjeva samostalno, ali nesigurno

ima razvijeno glazbeno pamćenje te napjeve i

traži pomoć i podršku u pjevanju jer teže i djelomično usvaja tekstove i melodije pjesama i brojalica

nesiguran u ritmičkoj i melodijskoj pratnji

ima slabije razvijeno glazbeno pamćenje pa pamti samo neke

GLAZBENA KULTURA

ODLIČAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2) NEDOVOLJAN (1)

- Vrednuje se poznavanje i izvođenje skladbi, sviranje i glazbeno stvaralaštvo

tekstove pjesama pamti u cijelosti (narodne i umjetničke)

melodije različitog tekstualnog sadržaja pamti uglavnom točno s manjim intonacijskim odstupanjima

potrebno je proširivati opseg glasa

pjeva nesigurno

pjesme

pjeva pjesme s velikim tonskim i ritmičkim odstupanjima

točno i samostalno

svira ritam, dobe i pjesama

voli se izražavati plesom, različitim pokretima

samostalno izvodi glazbene igre

rado sudjeluje u glazbenom stvaralaštvu

samostalno svira

ritam, dobe pjesama s manjim odstupanjima od točnoga

izražava se plesom, različitim pokretima

izvodi glazbene igre

sudjeluje u glazbenom stvaralaštvu

teže svira ritam, dobe

pjesama s većim odstupanjima od

točnoga izražava se plesom, različitim pokretima

izvodi glazbene igre i sudjeluje glazbenom stvaralaštvu uz poticaj učitelja ili suučenika

vrlo nesigurno svira ritam, dobe pjesama

izražava se plesom, različitim pokretima

izvodi glazbene igre i sudjeluje glazbenom stvaralaštvu nesigurno uz poticaj učitelja ili suučenika

LIKOVNA KULTURA

LIKOVNA KULTURA ODLIČAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2) NEDOVOLJAN (1)

STVARALAŠTVO

(stvaralački proces)

Načini praćenja:

skica, likovni ili vizualni rad

svoju ideju razvija samostalno i skicira ju ideje su originalne posjeduje sposobnost improvizacije promišlja o uratku

skicira svoju ideju ideje su originalne posjeduje sposobnost improvizacije promišlja o uratku

traži pomoć učitelja ili suučenika za izražavanje svoje ideje u obliku skice trudi se izbjegavati šablone

često rabi sheme u skiciranju ideje potrebno je dodatno upućivati i poticati učenika

Učenik ne želi raditi ni kao dio skupine niti samostalno čak ni uz stalne poticaje. Ne prihvaća pravila. Neprimjereno se ponaša u radu. Ne prihvaća odgovornost za svoje ponašanje. Nema razvijen osjećaj samokontrole. Ne nosi pribor za rad. Ne reagira na opomenu.

PRODUKTIVNOST

(Likovni i vizualni izraz: realizacija ideje u formi, materijalu i mediju,

samostalno rabi likovni jezik, likovne materijale i tehnike vrlo se vješto služi likovnim

rabi likovni jezik, likovne materijale i tehnike vrlo se dobro služi likovnim

oblikuje uradak pojednostavljeno i bez puno detalja radovi nepotpuni, često nedovršeni, a

radovi su siromašni detaljima, često nepotpuni i nedovršeni, s neorganiziranim

uporaba likovnog jezika, interpretacija teme ili motiva, dovršenost rada, estetska osjetljivost)

Načini praćenja:

likovni ili vizualni rad

sredstvima i tehnikama estetski oblikuje uradak vodi računa kako je motiv prikazan (smještaj, kompozicija, ravnoteža) ulaže trud dovršava svaki vlastiti uradak maštovito kombinira materijal i kreativno donosi rješenje likovnog problema uratci su bogati detaljima i potpuni

sredstvima i tehnikama kombinira različite materijale uz sugestije učitelja s manjim estetskim senzibilitetom vodi računa kako je motiv prikazan (smještaj, kompozicija, ravnoteža) radovi su bogati detaljima, no djeluju nedovršeno uz učiteljeve sugestije uspijeva pronaći rješenje likovnog problema dovršava gotovo svaki vlastiti uradak

prostor neorganiziran

prostorom

KRITIČKO MIŠLJENJE I KONTEKST

(sagledavanje umjetničkog djela i njegovog konteksta )

aktivno sudjeluje u analiziranju vlastitog i tuđeg uratka argumentiranim stavovima i mišljenjem kritički se osvrće u rješenje

sudjeluje u analiziranju vlastitog i tuđeg uratka argumentiranim stavovima i mišljenjem kritički se osvrće u rješenje

uz pomoć učitelja i suučenika analizira vlastiti/tuđi uradak teže objašnjava svoj kritički stav estetski je manje osjetljiv

rijetko iznosi svoj kritički stav estetski nije osjetljiv

- Opisivanje i uspoređivanje vlastitog rada s radom drugih učenika; povezivanje umjetničkih djela i interpretirane teme s likovnim radom, pitanja i zadaci za primjenu znanja, ljestvice procjene…)

- Aktivno sudjelovanje u svim etapama učenja, aktivnost, poštivanje tuđeg mišljenja, suradnički rad…)

Načini praćenja:

diskusija, likovni ili vizualni rad

likovnog problema povezuje i uspoređuje likovne elemente između umjetničkih djela i svojeg rada estetski osjetljiv

likovnog problema povezuje i uspoređuje likovne elemente između umjetničkih djela i svojeg rada estetski osjetljiv

Postotna skala za ocjenjivanje pisanih provjera :

POSTOTAK OCJENA 0 % – 50 % nedovoljan (1) 51 % - 63 % dovoljan (2)

64 % - 78 % dobar (3) 79% - 90 % vrlo dobar (4)

91% - 100 % odličan (5)

Razredna učiteljica: Marina Opačić

Osnovna škola Tužno

Područna škola Črešnjevo

KRITERIJI PRAĆENJA I VREDNOVANJA (OCJENJIVANJA)

ZA 2. B RAZRED

VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

(prema Kurikulima nastavnih predmeta)

HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavno područje: Hrvatski jezik i komunikacija

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA

OŠ HJ A.2.1. Učenik razgovara i govori u skladu s temom iz svakodnevnoga života i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.

Govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života koje zaokupljaju njegovu pozornost. Odgovara na pitanja i postavlja pitanja cjelovitom rečenicom. Pripovijeda kratku priču prema nizu slika. Priča o vlastitim doživljajima i događajima. Pripovijeda događaje kronološki. Opisuje na temelju promatranja. Pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju. Upotrebljava nove riječi koje je naučio kao dio aktivnoga rječnika. Točno izgovara sve glasove u riječima. Točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu.

SADRŽAJ RAZINE USVOJENOSTI (OSTVARENOSTI) ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

DOVOLJAN (2) DOBRAR (3) VRLO DOBRAR (4) ODLIČAN (5)

Tekstovi: kratka molba, zahvala i poziv, telefonski razgovor, spontani razgovor, kratka priča, kratki opis.

Uz pomoć učitelja, na temelju natuknica, pitanja i asocijativnog niza riječi govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.

Prema smjernicama govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.

Govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom, aktivno prati prenositelja poruke i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.

Govori i razgovara o različitim temama iz svakodnevnoga života, proširuje temu u skladu s vlastitim iskustvom, uključuje nove riječi koje je naučio i oblikuje poruku složenijim rečenicama, bez prekidanja i

ponavljanja te poštuje pravila uljudnoga ophođenja.


OŠ HJ A.2.2. Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta.

Sluša kratke tekstove primjerene jezičnomu razvoju, interesima i dobi. Odgovara na pitanja o slušanome tekstu. Postavlja potpitanja o slušanome tekstu da bi pojasnio vlastito razumijevanje teksta. Provjerava razumijevanje slušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom. Izražava svoje misli i osjećaje o slušanome tekstu (crtežom, pismom, govorom, pokretom).


DOVOLJAN (2) DOBAR (3) VRLO DOBAR (4) ODLIČAN (5)

Tekstovi: kratki jednostavni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi (radijske emisije, reklame, najave filmova i emisija, zvučni zapisi književnih tekstova).

Sluša tekst i uz pojašnjenje učitelja odgovara na pitanja o sadržaju slušanoga teksta.

Sluša tekst, razgovara o tekstu te uz ohrabrivanje (verbalnim i neverbalnim znakovima) usmenim odgovorima pokazuje razumijevanje sadržaja slušanoga teksta.

Sluša tekst, točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i objašnjava o čemu govori poslušani tekst.

sluša tekst, točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i izražava svoje mišljenje o slušanome tekstu


OŠ HJ A.2.3. Učenik čita kratke tekstove tematski prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima.

Čita kratke tekstove primjerene jezičnomu razvoju, dobi i interesima. Odgovara na pitanja o pročitanome tekstu. Postavlja pitanja o pročitanome tekstu. Izdvaja nepoznate riječi. Pretpostavlja značenje nepoznate riječi prema kontekstu te provjerava pretpostavljeno značenje u rječnicima ili u razgovoru s učiteljem. Pronalazi podatke u čitanome tekstu prema uputi ili pitanjima. Pronalazi podatke u grafičkim prikazima i tumači ih.



Tekstovi: kratki tekstovi jednostavne jezične strukture s obzirom na leksičke, morfosintaktičke i stilske osobitosti teksta primjereni

Čita tekstove tematski primjerene iskustvu, dobi i interesima te odgovara na pitanja o tekstu uz pomoć učitelja.

Čita kratke tekstove tematski primjerene iskustvu, dobi i interesima te samostalno odgovara na pitanja o tekstu.

Čita kratke tekstove tematski primjerene iskustvu, dobi i interesima: pronalazi

Čita tekstove tematski prikladne iskustvu, dobi i interesima: objašnjava sadržaj teksta, tumači

jezičnom razvoju učenika i njegovim recepcijskim sposobnostima (upute, poruke, pisma, obavijesni i književni tekstovi).

podatke prema uputi i angažirano čita.

poruku teksta i čita s ciljem učenja.


OŠ HJ A.2.4. Učenik piše školskim rukopisnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnim razvojem.

Piše velika i mala slova školskim rukopisnim pismom. Povezuje slova u cjelovitu riječ, riječ u rečenicu pišući školskim rukopisnim pismom. Prepisuje riječi i rečenice rukopisnim slovima. Samostalno piše riječi i rečenice naučenim rukopisnim slovima u pisanju rukopisnim slovima pazi na veličinu pojedinih elemenata slova, vrstu poteza i način spajanja. Razlikuje pojam glas, slovo, slog, riječ. Pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka; prepoznaje i upotrebljava pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka. Piše veliko početno slovo: imena životinja, blagdana i praznika, ulica, trgova i naseljenih mjesta u bližem okružju. Piše oznake za mjerne jedinice (duljina, novac, vrijeme). Piše ogledne i česte riječi u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i.


DOVOLJAN (2) DOBAR (3) VRLO DOBAR (4) 0DLIČAN (5)

Tekstovi: kratki opis predmeta ili lika, obavijest, pismo, pisani sastavak.

Uz pomoć učitelja prepisuje i piše slova, riječi i jednostavne rečenice rukopisnim slovima, djelomično primjenjuje poučavana pravopisna pravila i djelomično je uspješan u ostvarivanju slovopisne čitkosti.

Prepisuje i piše slova, riječi i jednostavne rečenice rukopisnim slovima, uz pomoć učitelja prepoznaje pogreške u primjeni poučavanih pravopisnih pravila i djelomično je uspješan u ostvarivanju slovopisne čitkosti.

Uz pomoć učitelja oblikuje i piše jednostavne rečenice i kratke tekstove rukopisnim slovima, primjenjuje poučavana pravopisna pravila i uspješan je u ostvarivanju slovopisne čitkosti.

Oblikuje i piše jednostavne rečenice i kratke tekstove rukopisnim slovima, primjenjuje poučavana pra-vopisna pravila, prepoznaje pogrešku u primjeni pravila u vlastitom i tuđem tekstu, samostalno ispravlja pogreške i uspješan je u ostvarivanju slovopisne čitkosti.


OŠ HJ A.2.5. Učenik upotrebljava i objašnjava riječi, sintagme i rečenice u skladu s komunikacijskom situacijom.

Usvaja nove riječi i razumije značenje naučenih riječi. Objašnjava značenje određene riječi s obzirom na komunikacijsku situaciju. Izabire odgovarajuće riječi i upotrebljava ih u oblikovanju sintagmi i rečenica. Traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku i koristi se njima kao dijelom aktivnoga rječnika. Prepoznaje i razlikuje izjavnu, upitnu i uskličnu te jesnu i niječnu rečenicu u tekstu. Stvara i piše izjavne (potvrdne i niječne), upitne, usklične rečenice. Prepoznaje ogledne i česte imenice s konkretnim značenjem.



/ Uz pomoć učitelja točno upotrebljava riječi i određuje njihovo značenje s obzirom na komunikacijski kontekst.

Upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju te prepoznaje imenice na oglednim primjerima.

Točno upotrebljava riječi i objašnjava značenje riječi, sintagmi i rečenica s obzirom na komunikacijsku situaciju te razlikuje imenice.

Točno upotrebljava riječi i objašnjava značenje riječi, sintagmi i rečenica s obzirom na komunikacijsku situaciju; može zamijeniti sintagmu drugom sintagmom sličnoga ili suprotnoga značenja i u kontekstu zamijeniti imenicu drugom imenicom.


OŠ HJ A.2.6. Učenik uspoređuje mjesni govor i hrvatski standardni jezik.

Uspoređuje riječi mjesnoga govora i hrvatskoga standardnog jezika. Sluša i govori tekstove na mjesnome govoru prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima. Čita i piše kratke i jednostavne tekstove na mjesnome govoru u skladu sa svojim interesima, potrebama i iskustvom.



/ Prepoznaje govorne i pisane tekstove na mjesnome govoru prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima.

Uz pomoć učitelja prepoznaje razliku između govornih i pisanih tekstova na mjesnome govoru i hrvatskome standardnom jeziku u različitim jezičnim kontekstima.

Prepoznaje razliku između govornih i pisanih tekstova na mjesnome govoru i standardnome hrvatskom jeziku u različitim jezičnim kontekstima.

Opisuje razliku između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika u različitim jezičnim kontekstima.

Nastavno područje: Književnost i stvaralaštvo


OŠ HJ B.2.1. Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.

Govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanja književnoga teksta. Izražava opisane situacije i doživljeno u književnome tekstu riječima, crtežom i pokretom. Izražava vlastito mišljenje o događajima u priči i postupcima likova. Uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju. Povezuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju. Pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu. Objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa.



Tekstovi: slikopriče, slikovnica, kratka priča, bajka, pjesma, kratki igrokaz, zagonetka.

Uz poticaj izražava misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i prepoznaje situacije iz književnoga teksta u svakodnevnome životu.

Uz pomoć učitelja izražava misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i opisuje situacije iz književnoga teksta slične onima u svakodnevnome životu.

Zapaža likove, mjesta, situacije, probleme i rješenje problema u tekstu; izražava misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje situacije iz književnoga teksta s onima u svakodnevnome životu.

Zapaža likove, mjesta, situacije, probleme i rješenje problema u tekstu; izražava misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta objašnjavajući sličnosti i razlike između situacija u književnome tekstu i situacija u svakodnevnome životu te pripovijeda o sličnostima i razlikama, uzroku i posljedici događaja u književnome tekstu.


OŠ HJ B.2.2. Učenik sluša/čita književni tekst i razlikuje književne tekstove prema obliku i sadržaju.

Razlikuje priču, pjesmu, bajku, slikovnicu, zagonetku i igrokaz po obliku i sadržaju. Razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa. Prepoznaje glavne i sporedne likove. Prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče. Uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog. Smješta likove u vrijeme radnje i prostor.



Tekstovi: slikopriče, slikovnica, kratka priča, bajka, pjesma, kratki igrokaz, zagonetka.

Sluša/čita književni tekst, uz pomoć učitelja odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književne tekstove po obliku.

Sluša/čita književni tekst, samostalno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književne tekstove po obliku, sadržaju i strukturi.

Sluša/čita književni tekst, prepričava sadržaj književnoga teksta prema smjernicama i prepoznaje književne tekstove po obliku, sadržaju i strukturi.

Sluša/čita književni tekst i razlikuje tekstove po obliku, sadržaju i strukturi te prati tijek skupnoga razgovora o tekstu.


OŠ HJ B.2.3 LEKTIRA Učenik samostalno izabire književne tekstove za slušanje/čitanje prema vlastitome interesu.

Upoznaje se s različitim vrstama slikovnica, zbirki priča, pjesama za djecu. Upoznaje se s prostorom narodne knjižnice u blizini mjesta stanovanja (ili bibliobusom). Upoznaje se s radom dječjega odjela narodne knjižnice u blizini mjesta stanovanja. Posjećuje školsku ili narodnu knjižnicu jednom tjedno i posuđuje slikovnice i knjige za djecu za svakodnevno čitanje. Svakodnevno izabire jedan književni tekst, primjeren jezičnom razvoju, za čitanje koji mu nudi učitelj ili samostalno izabire književne tekstove iz dječjih knjiga i časopisa. Preporučuje pročitane slikovnice i knjige za djecu drugim učenicima. Objašnjava vlastiti izbor slikovnica i knjiga za djecu



Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom.

Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud.


OŠ HJ B.2.4. LEKTIRA Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.

Koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima radi oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje. Istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska. Stvara različite individualne uratke: prikuplja riječi iz mjesnoga govora te sastavlja mali zavičajni rječnik, preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči. Razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo.



Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom.

Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud.

Nastavno područje: Kultura i mediji


OŠ HJ C.2.1. Učenik sluša/čita medijski tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i izdvaja važne podatke.

Prepoznaje važne podatke u kratkom tekstu. Izdvaja iz teksta jedan ili više podataka prema zadanim uputama. Prepričava sadržaj teksta.



Kazališne predstave za djecu, posjet knjižnicama i odjelima većih knjižnica (zvučne knjige), likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama, dječji književni, filmski, obrazovni, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci.

Uz pomoć učitelja pronalazi podatke u elektroničkome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem.

Prema smjernicama pronalazi podatke u elektroničkome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem.

Pronalazi podatke u elektroničkome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem; služi se navigacijskim alatima uz uputu učitelja.

Pronalazi podatke u elektroničkome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem i drugima usmeno iskazuje tražene podatke; služi se navigacijskim alatima


OŠ HJ C.2.2. Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.

Izdvaja primjerene medijske sadržaje i razgovara o njima izražavajući vlastito mišljenje. Gleda i sluša animirane filmove, dokumentarne i igrane filmove za djecu - prati (gleda, sluša, doživljava) televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa. Samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu. Prepoznaje obrazovne i interaktivne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima.



Kazališne predstave za djecu, posjet knjižnicama i odjelima većih knjižnica (zvučne knjige), likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama, dječji književni, filmski, obrazovni, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci.

Prepoznaje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.

Razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu s kojima se susreće u svakodnevnome životu.

Razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu te izdvaja omiljene medijske sadržaje.

Razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu i izražava svoje mišljenje o njima.


OŠ HJ C.2.3. Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi i iskazuje svoje mišljenje.

Posjećuje kulturne događaje. razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja. Izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem. Iskazuje svoj doživljaj nakon kulturnog događaja crtežom, slikom, govorom ili kraćim pisanim rečenicama.



Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, posjet knjižnicama i odjelima većih knjižnica (zvučne knjige), likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama, dječji književni, filmski, obrazovni, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci.

Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.

NEDOVOLJAN (1): Učenik uopće ne ostvaruje sastavnice ishoda ili ih ne ostvaruje u dovoljnoj mjeri ( za sve ishode i sastavnice)

MATEMATIKA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA

MAT OŠ A.2.1. Služi se prirodnim brojevima do 100 u opisivanju i prikazivanju količine i redoslijeda.

Broji, čita i zapisuje brojkom i brojevnom riječi te uspoređuje prirodne brojeve do 100. Prikazuje brojeve na različite načine. Uočava odnose među dekadskim jedinicama (jedinice, desetice, stotice). Objašnjava odnos broja i vrijednosti pojedine znamenke. Razlikuje glavne i redne brojeve do 100.



Skup prirodnih brojeva do 100. Dekadske jedinice i mjesna vrijednost. Uspoređivanje brojeva do 100. Redni brojevi do 100.

Konkretima i crtežima modelira dvoznamenkasti broj kao skupine desetica i jedinica te broji, uspoređuje, čita i zapisuje glavne i redne brojeve do 100.

Prikazuje dvoznamenkaste brojeve u tablici mjesnih vrijednosti ili na brojevnoj crti te prikazuje odnose dekadskih jedinica, uspoređuje i upotrebljava brojeve u opisivanju količine.

Određuje broj neposredno ispred i neposredno iza zadanoga broja te brojeve između zadanih brojeva, dvoznamenkastibroj zapisuje u obliku aD i bJ i u obliku a · 10 + b · 1.

Vješto uspoređuje i primjenjuje različite načine prikaza i zapisa dvoznamenkastoga broja, sigurno se koristi dvoznamenkastim brojevima u matematici i u svakodnevnim situacijama.

MAT OŠ A.2.2. Koristi se rimskim brojkama do 12.

Nabraja osnovne i pomoćne rimske znamenke. Objašnjava pravila pisanja rimskih brojki. Rimskim znamenkama zapisuje i čita brojeve do 12.



Rimske brojke do 12. Brojka, znamenka.

Prepoznaje brojeve zapisane rimskim znamenkama te ih čita i zapisuje uz manje pogreške

Čita i zapisuje brojeve do 12 rimskim znamenkama.

S lakoćom prelazi iz zapisa arapskim znamenkama u zapis rimskim znamenkama i obrnuto

Upotrebljava i objašnjava pravila pri zapisivanju brojki rimskim znamenkama.

MAT OŠ A.2.3. Zbraja i oduzima u skupu prirodnih brojeva do 100.

Mentalno zbraja i oduzima u skupu brojeva do 100. Primjenjuje svojstvo komutativnosti te vezu među računskim operacijama. Procjenjuje rezultat zbrajanja i oduzimanja. Zbraja i oduzima više brojeva. Rješava tekstualne zadatke.



Zbrajanje i oduzimanje desetica. Zbrajanje dvoznamenkastih i jednoznamenkastih brojeva. Oduzimanje jednoznamenkastih brojeva od dvoznamenkastih. Zbrajanje i oduzimanje dvoznamenkastih brojeva do 100. Zbrajanje i oduzimanje više brojeva.

Zbraja i oduzima u skupu brojeva do 100 pomoću konkreta i slikovnih prikaza.

Zbraja i oduzima u skupu brojeva do 100 detaljno zapisujući postupak te uz manju nesigurnost pri prijelazu desetice.

Mentalno zbraja i oduzima u skupu brojeva do 100 rabeći kraći zapis.

Procjenjuje rezultat i zbraja i oduzima u skupu brojeva do 100.

MAT OŠ A.2.4. Množi i dijeli u okviru tablice množenja.

Množi uzastopnim zbrajanjem istih brojeva. Dijeli uzastopnim oduzimanjem istih brojeva. Množi i dijeli u okviru tablice množenja. Određuje višekratnike zadanoga broja. Određuje polovinu, trećinu, četvrtinu itd. zadanoga broja. Određuje parne i neparne brojeve. Primjenjuje svojstvo komutativnosti množenja. Primjenjuje vezu množenja i dijeljenja. Izvodi četiri jednakosti. Imenuje članove računskih operacija. Poznaje ulogu brojeva 1 i 0 u množenju i dijeljenju. Množi i dijeli brojem 10. U zadatcima s nepoznatim članom određuje nepoznati broj primjenjujući vezu množenja i dijeljenja. Rješava tekstualne zadatke.



Množenje brojeva. Zamjena mjesta faktora. Dijeljenje brojeva. Množenje brojevima 1 i 0. Brojevi 1 i 0 u dijeljenju. Množenje i dijeljenje brojem 10. Tablica množenja. Parni i neparni brojevi. Veza množenja i dijeljenja (četiri jednakosti).

Uz pravilan matematički zapis množi uzastopnim zbrajanjem i dijeli uzastopnim oduzimanjem istoga broja ili nabrajajući višekratnike.

Množi i dijeli u okviru tablice množenja s manjom nesigurnošću, primjenjuje svojstvo komutativnosti i vezu množenja i dijeljenja te izvodi četiri jednakosti.

Množi i dijeli svim brojevima u okviru tablice množenja te provjerava rezultat vezom množenja i dijeljenja, imenuje članove računskih operacija.

Automatizirano množi i dijeli u okviru tablice množenja te objašanja pravila o zamjeni mjesta fakora i vezi množenja i dijeljenja, uočava mogućnost dijeljenja s ostatkom.

MAT OŠ A.2.5. Primjenjuje pravila u računanju brojevnih izraza sa zagradama.

Rješava zadatke sa zagradama. Primjenjuje pravila u rješavanju tekstualnih zadataka.

RAZINE USVOJENOSTI (OSTVARENOSTI) ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

SADRŽAJ DOVOLJAN (2) DOBAR (3) VRLO DOBAR (4) ODLIČAN (5)

Zadatci sa zagradama. Navodi pravilo o redoslijedu rješavanju zadatka sa zagradama i uz pomoć rješava brojevne zadatke s dvije računske operacije.

Računa sa zagradama s više od dviju računskih operacija.

Tekstualni zadatak s dvije računske operacije zapisuje brojevnim izrazom sa zagradama te ga rješava primjenjujući pravila.

Tekstualni zadatak zapisuje brojevnim izrazom sa zagradama koji brzo i točno rješava.

MAT OŠ A.2.6. Primjenjuje četiri računske operacije te odnose među brojevima.

Primjenjuje usvojene matematičke spoznaje o brojevima, računskim operacijama i njihovim svojstvima u rješavanju različitih tipova zadataka u svakodnevnim situacijama.



Izvođenje više računskih operacija. Rješavanje problemskih situacija.

Razmjenjuje matematičke ideje i objašnjenja te suradnički rješava različite tipove jednostavnih zadataka.

Postavlja i analizira jednostavniji problem, planira njegovo rješavanje odabirom odgovarajućih matematičkih pojmova i postupaka, rješava ga i provjerava rezultat.

Primjenjuje usvojene matematičke ideje, pojmove, prikaze i postupke u rješavanju problemske situacije iz neposredne okoline.

Obrazlaže odabir matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost dobivenoga rezultata u rješavanju problemskih situacija.

MAT OŠ B.2.1. Prepoznaje uzorak i kreira niz objašnjavajući pravilnost nizanja.

Uočava pravilnosti nizanja brojeva, objekata, aktivnosti i pojava. Određuje višekratnike kao brojevni niz. Kreira nizove. Objašnjava kriterije nizanja.



Nizovi. Brojevni nizovi.

Prepoznaje uzorak i nastavlja jednostavne nizove brojeva, objekata, aktivnosti i pojava.

Jednostavnim riječima opisuje kriterije nizanja i nastavlja niz.

Prema zadanom kriteriju osmišljava niz i opisuje kriterije nizanja.

Samostalno kreira niz i objašnjava kriterij nizanja.

MAT OŠ B.2.2. Određuje vrijednost nepoznatoga člana jednakosti.

Određuje vrijednost nepoznatoga člana u jednakosti i dobiveno rješenje provjerava. Primjenjuje svojstva računskih operacija. Primjenjuje veze među računskim operacijama. Prošireni sadržaji: Rabi slovo kao oznaku za broj.



Određivanje vrijednosti nepoznatoga člana jednakosti.

Određuje vrijednost nepoznatoga člana

Određuje vrijednost nepoznatoga člana u

Određuje vrijednost nepoznatoga člana i

Određuje vrijednost nepoznatoga člana uz obrazloženje postupka.

Prošireni sadržaj: Slovo kao oznaka za broj.

koristeći se po potrebi konkretima.

računskome izrazu uz manju nesigurnost.

dobiveno rješenje provjerava.

MAT OŠ C.2.1. Opisuje i crta dužine.

Spaja točke crtama. Opisuje dužinu kao najkraću spojnicu dviju točaka. Određuje krajnje točke dužine. Crta dužinu i primjenjuje oznaku za dužinu. Određuje pripadnost točaka dužini. Određuje bridove geometrijskih tijela i stranice geometrijskih likova kao dužine.



Dužina kao najkraća spojnica dviju točaka. Krajnje točke. Stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta. Bridovi geometrijskih tijela.

Prepoznaje, imenuje i crta dužinu.

Opisuje dužinu i određuje krajnje točke dužine kao pripadne točke dužini.

Opisuje (ne)pripadnost točke dužini i crta točke koje (ne) pripadaju dužini.

Određuje dužine na geometrijskim i složenijim oblicima.

MAT OŠ C.2.2. Povezuje poznate geometrijske objekte.

Opisuje plohe (strane) kocke, kvadra i piramide kao likove, bridove kao dužine, a vrhove kao točke. Opisuje stranice i vrhove trokuta, pravokutnika i kvadrata kao dužine, odnosno točke.



Povezivanje geometrijskih objekata (geometrijska tijela, geometrijski likovi, dužine i točke).

Prepoznaje i imenuje tijela, likove, dužine i točke.

Povezuje odnose među geometrijskim tijelima i likovima te dužinama i točkama.

Povezuje tijela, strane, likove, bridove, stranice, dužine, vrhove i točke.

Povezuje naučeno i primjenjuje geometriju u svakodnevnim situacijama.

MAT OŠ D.2.1. Služi se jedinicama za novac.

Prepoznaje hrvatske novčanice i kovanice. Poznaje odnos veće i manje novčane jedinice. Služi se jedinicama za novac i znakovima njegovih jediničnih vrijednosti. Računa s jedinicama za novac (u skupu brojeva do 100).



Jedinice za novac. Hrvatske novčanice i kovanice. Uspoređivanje jedinica za novac. Računanje s jedinicama za novac (u skupu brojeva do 100).

Prepoznaje hrvatske kovanice i novčanice, razlikuje njihove vrijednosti i zapisuje ih pripadajućim znakovima.

Uspoređuje određene iznose novca prikazujući ih različitim jedinicama i modelima novca.

Računa s vrijednostima novca u primjerima neposredne životne stvarnosti.

Služi se novcem u različitim problemskim situacijama te objašnjava razumno upravljanje novcem.

MAT OŠ D.2.2. Procjenjuje, mjeri i crta dužine zadane duljine.

Mjeri nestandardnim mjernim jedinicama (na primjer korakom, laktom, pedljem, palcem). Poznaje jedinične dužine za mjerenje dužine i njihov međusobni odnos (metar i centimetar). Imenuje i crta dužinu zadane duljine. Mjeri dužinu pripadajućim mjernim instrumentom i zadanom mjernom jediničnom dužinom. Zapisuje duljinu dužine mjernim brojem i znakom mjerne jedinice. Duljinu dužine zapisuje matematičkim simbolima. Procjenjuje duljinu dužine i najkraće udaljenosti objekata u metrima. Računa s jedinicama za mjerenje dužine (u skupu brojeva do 100).



Procjena i mjerenje duljine dužine. Računanje s jedinicama za mjerenje dužine (u skupu brojeva do 100).

Imenuje metar i centimetar kao mjerne jedinice za mjerenje dužine i pokazuje rukama njihov odnos.

Procjenjuje duljinu dužine te mjeri dužine i crta dužine zadane duljine.

Procjenjuje duljinu dužine i mjerenjem provjerava svoju procjenu.

Primjenjuje pravilan matematički zapis za duljinu dužine i iskazuje odnos jediničnih dužina.

MAT OŠ D.2.3. Procjenjuje i mjeri vremenski interval.

Prati prolaznost vremena na satu ili štoperici. Navodi standardne mjerne jedinice za vrijeme (sekunda, minuta, sat, dan, tjedan, mjesec, godina), procjenjuje i mjeri prolaznost vremena odgovarajućim mjernim instrumentom i zapisuje duljinu vremenskoga intervala. Navodi odnose mjernih jedinica za vrijeme. Računa s jedinicama za vrijeme u skupu brojeva do 100.



Procjena i mjerenje duljine vremenskoga intervala. Računanje s jedinicama za vrijeme (u skupu brojeva do 100).

Uočava prolaznost vremena i prati ju na satu i kalendaru te imenuje standardne mjerne jedinice za vrijeme.

Procjenjuje duljinu vremenskoga intervala te mjeri vremenski interval potreban za obavljanje neke aktivnosti te se služi satom i kalendarom.

Uspješno procjenjuje vremenski interval potreban za obavljanje neke aktivnosti te iskazuje odnose mjernih jedinica za vrijeme.

Procjenjuje vremenski interval i računa s mjernim jedinicama u jednostavnim zadatcima u skupu brojeva do 100.

MAT OŠ E.2.1. Koristi se podatcima iz neposredne okoline.

Promatra pojave i bilježi podatke o njima. Razvrstava prikupljene podatke i prikazuje ih jednostavnim tablicama ili piktogramima. Tumači podatke iz jednostavnih tablica i piktograma. Provodi jednostavna istraživanja te analizira i prikazuje podatke.



Prikazivanje i tumačenje podataka piktogramima i jednostavnim tablicama.

Prikuplja podatke o nekoj jednostavnoj pojavi i prikazuje ih neformalnim načinom.

Prikupljene podatke prikazuje jednostavnim tablicama i piktogramima.

Čita podatke iz tablica i dijagrama i povezuje ih s neposrednom okolinom.

Tumači podatke dobivene jednostavnim istraživanjima te ih prikazuje tablicama i piktogramima.

MAT OŠ E.2.2. Određuje je li neki događaj moguć ili nemoguć.

U različitim situacijama predviđa moguće i nemoguće događaje. Objašnjava zašto je neki događaj (ne)moguć.



Vjerojatnost (određivanje je li događaj moguć ili nemoguć).

U jednostavnim i poznatim situacijama razlikuje je li neki događaj moguć ili nemoguć.

U složenijim situacijama razlikuje je li neki događaj moguć ili nemoguć.

Predviđa mogući i nemogući događaj koji može proizaći iz određene situacije.

Obrazlaže zašto je neki događaj moguć ili nemoguć.


PRIRODA I DRUŠTVO


PID OŠ A.2.1. Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi i objašnjava važnost organiziranosti.

Opisuje i razvrstava živo od neživoga u prirodi. Razvrstava biljke i životinje iz svoga okoliša u skupine prema kriteriju koji ih povezuje i objašnjava sličnosti i razlike (pripada/ne pripada skupini po nekome kriteriju, prema obliku lista, boji cvijeta, jestivo-nejestivo, voće i povrće, žitarice, prepoznaje različite načine kretanja u prirodi i sl.). Ispituje osjetilima i prepoznaje svojstva tvari (tekuće, čvrsto, hrapavo, gusto, rijetko, oblik, boja, miris, tvrdoća, savitljivost, vodootpornost, prozirnost, sposobnost plutanja na vodi i sl.). Objašnjava važnost organiziranja/razvrstavanja otpadnih tvari u okolišu, razlikuje otpad i smeće te razvrstava otpad. Povezuje vremenske pojave s godišnjim dobima. Istražuje načine brige za zdravlje. Istražuje povezanost raznolike i redovite prehrane sa zdravljem. Određuje i opisuje ulogu osnovnih dijelova tijela



Promatra i razlikuje živo od neživoga u prirodi u neposrednome okolišu. Opisuje ulogu osnovnih dijelova tijela (npr. ruke nam služe za…, glava nam služi za…). Bitno je da učenik spozna na primjerima iz svakodnevnih životnih situacija postojanje reda u svome životu radi očuvanja zdravlja (redoviti obroci, kretanje, boravak u prirodi, odijevanje i obuvanje u skladu s vremenskim uvjetima, osobna čistoća, čistoća prostora).

Uz pomoć razvrstava bića i tvari, povezuje vremenske pojave s godišnjim dobima te prepoznaje važnost organiziranosti u osobnome životu i prirodi.

Razvrstava bića i tvari, opisuje kriterij razvrstavanja, povezuje vremenske pojave s godišnjim dobima te uočava važnost organiziranosti u osobnome životu i prirodi.

Razvrstava bića i tvari, objašnjava kriterij razvrstavanja i važnost organiziranosti u osobnome životu i prirodi te opisuje i povezuje vremenske pojave s godišnjim dobima.

Uspoređuje kriterije razvrstavanja bića i tvari, objašnjava povezanost vremenskih pojava s godišnjim dobima i važnost organiziranosti u osobnome životu i prirodi.

PID OŠ A.2.2. Učenik objašnjava organiziranost vremena i prikazuje vremenski slijed događaja.

Objašnjava važnost organiziranja i snalaženja u vremenu. Mjeri vrijeme satom (urom) i/ili štopericom, očitano vrijeme iskazuje riječima, procjenjuje i mjeri trajanje svakodnevnih i ostalih životnih aktivnosti. Uspoređuje i reda događaje koji su se dogodili tijekom sata, dana, tjedna, mjeseca i godine. Služi se kalendarom. Objašnjava organiziranost vremena u godini, navodi mjesece u godini, broj dana u pojedinim mjesecima. Upisuje i planira događanja (rođendane, blagdane i sl.) u raspored i/ili vremensku crtu. Smješta događaje povezane s neposrednim okružjem u prošlost, sadašnjost i budućnost.



Očitava vrijeme na satu (uri), snalazi se na kalendaru. Izrađuje dnevni, tjedni, mjesečni i godišnji raspored i/ili vremensku lentu. Istražuje podrijetlo naziva mjeseci u godini.

Uz pomoć se snalazi na kalendaru, očitava i mjeri vrijeme te prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na sat u danu ili mjesec u godini.

Snalazi se na kalendaru, prepoznaje organizaciju vremena na kalendaru, očitava i mjeri vrijeme te opisuje i prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na sat u danu ili mjesec u godini.

Snalazi se na kalendaru i objašnjava važnost organizacije vremena na kalendaru, očitava i mjeri vrijeme te opisuje i prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na sat u danu ili mjesec u godini.

Koristi se kalendarom u organizaciji vremena, očitava i mjeri vrijeme te objašnjava i prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na sat u danu ili mjesec u godini.

PID OŠ A.2.3. Učenik uspoređuje organiziranost različitih zajednica i prostora dajući primjere iz neposrednoga okružja.

Navodi članove uže i šire obitelji te prikazuje organiziranost obiteljske zajednice. Opisuje što čini mjesto u kojemu živi te gdje se što nalazi i kako je organizirano. Razlikuje prirodne oblike u neposrednome okružju. Opisuje važnost organizacije prometa u svome okružju. Opisuje zanimanja u mjestu u kojemu živi. Spoznaje organiziranost zajednice u svome okružju te važnost pravila za njezino djelovanje.


DOVOLJAN ( 2) DOBAR (3) VRLO DOBAR (4) ODLIČAN (5)

Učenik prikuplja podatke o svojoj obitelji (podrijetlo prezimena, rodbinske veze i sl.) i izrađuje obiteljsko stablo upoznajući organiziranost svoje obitelji. Na osnovi promatranja u svome mjestu (izvanučionička nastava) uočava i prikazuje smještaj objekata, ustanova (npr. zdravstvene, kulturne), prirodnih oblika (npr. vode tekućice,

Uočava i uz pomoć prikazuje organiziranost obiteljske zajednice, mjesta i prometa.

Opisuje i prikazuje organiziranost obiteljske zajednice, mjesta i prometa.

Objašnjava i prikazuje organiziranost obiteljske zajednice, mjesta i prometa.

Uspoređuje i prikazuje organiziranost obiteljske zajednice, mjesta i prometa.

stajaćice, more, uzvisine, udubine). Uočava pješačke prijelaze, razlikuje prometne znakove važne za njegovu sigurnost, uspoređuje i razvrstava prometna sredstva, istražuje vrste prometa u mjestu i sl. te povezuje s organizacijom mjesta. Uočava povezanost prometnih sredstava s korištenjem različitih oblika energije.

PID OŠ B.2.1. Učenik objašnjava važnost odgovornoga odnosa čovjeka prema sebi i prirodi.

Opisuje važnost tjelesne aktivnosti, prehrane i odmora za razvoj svoga tijela i zdravlje. Brine se za očuvanje osobnoga zdravlja. Uvažava vremensko ograničenje rada s digitalnom tehnologijom. Brine se za okružje u kojemu živi i boravi. Razdvaja otpad i smeće, razvrstava otpad. Prepoznaje zvučno i svjetlosno onečišćenje okoliša



Na primjerima učenik uočava važnost očuvanja osobnoga zdravlja: osobna čistoća, pravilna prehrana, tjelesna aktivnost, pravilno držanje tijela, odijevanje u skladu s vremenskim uvjetima, redovita kontrola liječnika i stomatologa, zaštita od sunca. Na primjerima uočava važnost brige za okružje: održavanje čistoće učionice i prostora kojim se koristi, školskoga okoliša, briga za kućne ljubimce i kućne biljke, briga o očuvanju i zaštiti voda zavičaja i sl. Učenik ponovno rabi otpad. Prepoznaje štetno djelovanje

Opisuje i daje primjer očuvanja osobnoga zdravlja i okružja u kojemu živi i boravi.

Opisuje i daje primjer očuvanja osobnoga zdravlja i okružja u kojemu živi i boravi te uz pomoć predviđa posljedice nebrige.

Opisuje i daje primjer očuvanja osobnoga zdravlja i okružja u kojemu živi i boravi te predviđa posljedice nebrige.

Objašnjava i daje primjer važnosti očuvanja osobnoga zdravlja i očuvanja prirode te predviđa posljedice nebrige.

buke na osobno zdravlje i zdravlje drugih. Osvijestiti štetnost lasera za vid.

PID OŠ B.2.2. Učenik zaključuje o promjenama u prirodi koje se događaju tijekom godišnjih doba.

Prepoznaje promjene u prirodi unutar godišnjega doba: uspoređuje duljinu dana i noći, početak i kraj određenoga godišnjeg doba, promjene u životu biljaka i životinja i rad ljudi. Prati promjene i bilježi ih u kalendar prirode.



Prati promjene u prirodi tijekom godišnjih doba (izvanučionička nastava), vodi dnevnik promatranja, povezuje uočene promjene u biljnome i životinjskome svijetu s promjenom uvjeta.

Uz pomoć opisuje i prikazuje živa bića i njihove promjene povezane s godišnjim dobima.

Opisuje i prikazuje živa bića i njihove promjene povezane s godišnjim dobima.

Uspoređuje i prikazuje živa bića te predviđa njihove promjene povezane s godišnjim dobima.

Zaključuje o utjecaju godišnjih doba na živa bića, predviđa i povezuje njihove promjene s promjenama vremenskih uvjeta.

PID OŠ B.2.3. Učenik uspoređuje, predviđa promjene i odnose te prikazuje promjene u vremenu.

Snalazi se u vremenu. Uspoređuje nedavnu prošlost i sadašnjost i predviđa buduće događaje te promjene i odnose u budućnosti. Povezuje događaje i promjene u vremenu prikazujući ih na vremenskoj crti ili lenti vremena, crtežom, grafičkim prikazom i sl., uz upotrebu IKT-a ovisno o uvjetima.



Istražuje i prikuplja informacije o prošlosti, uspoređuje život nekad i danas, djetinjstvo svojih predaka, prometna sredstva, igračke, stanovanje, odjeću nekoć i danas i sl. Predviđa promjene u budućnosti, npr. izgled igračaka, prometnih sredstava, odjeće, djetinjstva i sl.

Uz pomoć opisuje promjene i odnose tijekom prošlosti i sadašnjosti te prikazuje promjene u vremenu.

Opisuje promjene i odnose tijekom prošlosti i sadašnjosti, predviđa ih u budućnosti te prikazuje promjene u vremenu.

Objašnjava promjene i odnose tijekom prošlosti i sadašnjosti, predviđa ih u budućnosti te prikazuje promjene u vremenu.

Uspoređuje promjene i odnose tijekom prošlosti i sadašnjosti, predviđa ih u budućnosti te prikazuje promjene u vremenu.

PID OŠ B.2.4. Učenik se snalazi u prostoru, izrađuje, analizira i provjerava skicu kretanja.

Snalazi se u neposrednome okružju prema objektima i dijelovima prirode. Opisuje objekte i dijelove prirode prema kojima se snalazi u prostoru. Prikazuje objekte i dijelove prirode u međusobnom odnosu (crtežom ili plakatom ili u pješčaniku i dr.). Izrađuje i provjerava skicu kretanja.



Ishod se ostvaruje u izvanučioničkoj nastavi nakon čega učenik prikazuje na različite načine (crtežom, plakatom, u pješčaniku, upotrebljavajući IKT, piktograme ili dr.) međuodnose objekata i dijelova prirode prema kojima se snalazi u prostoru. IKT – D 1.3. Skica kretanja grafički je prikaz kretanja učenika dijelom svoga mjesta ili u neposrednome okružju (crtanje ulica, ustanova, spomenika, dijelova prirode, prikaz puta od kuće do škole i sl.).

Opisuje i uz pomoć prikazuje objekte i dijelove prirode prema kojima se snalazi u prostoru izrađujući skicu kretanja.

Opisuje i prikazuje objekte i dijelove prirode prema kojima se snalazi u prostoru izrađujući skicu kretanja.

Opisuje i prikazuje objekte i dijelove prirode prema kojima se snalazi u prostoru i stavlja ih u međusobni odnos izrađujući i analizirajući skicu kretanja.

Izrađuje i provjerava skicu kretanja, analizira i provjerava međusobni odnos prikazanih objekata i dijelova prirode prema kojima se snalazi u prostoru.

PID OŠ C.2.1. Učenik uspoređuje ulogu i utjecaj pojedinca i zajednice na razvoj identiteta te promišlja o važnosti očuvanja baštine.

Razvija spoznaju o sebi u odnosu na druge i objašnjava ulogu pojedinca i zajednice na osobni razvoj. Objašnjava i raspravlja o različitim ulogama pojedinaca u zajednicama te povezanosti zajednice prema događajima, interesima, vrijednostima. Promišlja o utjecaju zajednice na pojedinca i obratno. Opisuje i postavlja pitanja povezana s povijesnom, kulturnom i prirodnom baštinom svoga mjesta. Navodi primjere i objašnjava načine zaštite i očuvanja prirodne, kulturne i povijesne baštine. Sudjeluje i predlaže načine obilježavanja događaja i blagdana.



Odgovara na pitanja: Kojim vrijednostima težim? Što mogu naučiti od drugih? Kako pridonosim napretku zajednice? Kako drugi utječu na mene? Kako ja utječem na druge? Povijesna su baština blagdani, značajni događaji; kulturna su baština tradicijski predmeti, običaji, nošnja, suveniri; prirodna su baština (ljepote prirode) parkovi, šume, rijeke, jezera, more, biljke, životinje... Učenik uspoređuje život članova obitelji nekad i danas (npr. igre koje su se igrali

Prepoznaje ulogu i utjecaj pojedinca u zajednici, ulogu zajednice na razvoj osobnoga identiteta te važnost očuvanja baštine.

Opisuje ulogu i utjecaj pojedinca u zajednici, ulogu zajednice na razvoj osobnoga identiteta te važnost očuvanja baštine.

Objašnjava ulogu i utjecaj pojedinca u zajednici, ulogu zajednice na razvoj osobnoga identiteta te važnost očuvanja baštine.

Uspoređuje ulogu i utjecaj pojedinca u zajednici s ulogom i utjecajem zajednice na razvoj osobnoga identiteta te promišlja o važnosti očuvanja prirodne i kulturno-povijesne baštine.

njihovi roditelji, bake i djedovi kad su bili djeca). Obilježavanje državnih praznika, blagdana, značajnih dana i događaja. Igranje uloga (različiti oblici odnosa unutar zajednice).

PID OŠ C.2.2. Učenik raspravlja o ulozi i utjecaju pravila, prava i dužnosti na zajednicu te važnosti odgovornoga ponašanja.

Dogovara se i raspravlja o pravilima i dužnostima te posljedicama zbog njihova nepoštivanja (u obitelji, razredu, školi). Ispunjava dužnosti i pomaže (u obitelji, razredu, školi, mjestu). Raspravlja o pravima djece. Uvažava različitosti (stavovi i mišljenja). Predlaže načine rješavanja problema. Odgovorno se služi telefonskim brojevima. Preuzima odgovornost za svoje ponašanje.



Odgovorno se služi telefonskim brojevima; 192, 193, 194, 112. Pravila, dužnosti i posljedice nepoštivanja u obitelji, razredu, školi i mjestu. Dječja prava, kultura življenja u zajedničkim prostorima, na javnim mjestima i javnim prijevoznim sredstvima, zdravlje, primjena IKT-a, zaštita okoliša.

Prepoznaje utjecaj različitih prava, pravila i dužnosti na zajednicu, opisuje posljedice nepoštivanja pravila te preuzima odgovornost za svoje postupke.

Opisuje ulogu i utjecaj različitih prava, pravila i dužnosti na zajednicu i posljedice nepoštivanja pravila te preuzima odgovornost za svoje postupke.

Uspoređuje ulogu i utjecaj različitih prava, pravila i dužnosti na zajednicu, opisuje posljedice nepoštivanja pravila, predlaže rješenja te preuzima odgovornost za svoje postupke.

Raspravlja o ulozi i utjecaju različitih prava, pravila i dužnosti na zajednicu i posljedicama nepoštivanja, predlaže rješenja te preuzima odgovornost za svoje postupke.

PID OŠ C.2.3. Učenik opisuje ulogu i utjecaj zajednice i okoliša na djelatnosti ljudi mjesta u kojemu živi te opisuje i navodi primjere važnosti i vrijednosti rada.

Prepoznaje važnost različitih zanimanja i djelatnosti u mjestu. Povezuje djelatnosti ljudi s okolišem. Opisuje ulogu i utjecaj zajednice i okoliša na djelatnost ljudi u neposrednoj okolini. Opisuje povezanost rada i zarade. Prepoznaje važnost i vrijednost svakoga zanimanja i rada. Razvija odgovornost prema trošenju novca i štednji.



Putem radionica, kazališnih predstava, dramskih igara i vježbi stjecat će znanja, razvijati vještine i stavove o poduzetništvu.

Uz pomoć nabraja djelatnosti ljudi u neposrednoj okolini te izriče svoj odnos prema

Uspoređuje djelatnosti ljudi u neposrednoj okolini i uz pomoć opisuje svoj odnos prema radu te

Opisuje povezanost djelatnosti ljudi s neposrednom okolinom te opisuje i navodi

Opisuje ulogu i utjecaj zajednice i okoliša na djelatnosti ljudi u neposrednoj okolini te

radu. Prepoznaje važnost štednje i odgovornoga trošenja novca.

važnost štednje i odgovornoga trošenja novca.

primjere svoga odnosa prema radu, važnosti štednje i odgovornoga trošenja novca.

opisuje i navodi primjere odnosa prema radu, važnosti štednje i odgovornoga trošenja novca.

PID OŠ D.2.1. Učenik prepoznaje različite izvore i oblike, prijenos i pretvorbu energije i objašnjava važnost i potrebu štednje energije na primjerima iz svakodnevnoga života.

Prepoznaje i razlikuje različite izvore energije koji ga okružuju. Razlikuje oblike energije koji ga okružuju. Prepoznaje prijenos el. energije (vodovima, žicama) do mjesta korištenja i prijenos topline s toplijeg na hladnije mjesto ili predmet. Prepoznaje pretvorbu električne energije u toplinu i svjetlost. Objašnjava važnost energije u svakodnevnome životu. Povezuje hranu i prehranu s opskrbom tijela energijom ukazujući na važnost pravilne prehrane za zdravlje čovjeka. Navodi različite primjere prometnih sredstava i njihovih izvora energije. Objašnjava načine uštede energije na koje sam može utjecati. Objašnjava povezanost svoga ponašanja pri korištenju energijom s njezinom uštedom.


DOVOLJAN (2) DOBAR(3) VRLO DOBAR (4) ODLIČAN (5)

Izvori su energije hrana, Sunce, vjetar, voda, goriva (drvo, ugljen, benzin). Od oblika energije prepoznaje svjetlosnu, toplinsku i električnu energiju.

Navodi različite izvore i oblike energije kojima se koristi u svakodnevnome životu i načine njezine štednje.

Prepoznaje različite izvore i oblike, prijenos i pretvorbu energije na primjerima iz neposrednoga okoliša te načine i važnost štednje energije u svakodnevnome životu.

Prepoznaje različite izvore i oblike energije, prijenos i pretvorbu energije na primjerima iz neposrednoga okoliša; uz pomoć objašnjava važnost energije i na jednostavnim primjerima opisuje važnost štednje.

Prepoznaje izvore i oblike energije, prijenos i pretvorbu energije na primjerima iz neposrednoga okoliša te objašnjava važnost energije u svakodnevnome životu i na jednostavnim primjerima objašnjava njezinu racionalnu upotrebu.

PID OŠ A.B.C.D. 2.1. Učenik uz usmjeravanje opisuje i predstavlja rezultate promatranja prirode, prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome okružju i

Opaža i opisuje svijet oko sebe služeći se svojim osjetilima i mjerenjima. Crta opaženo i označava/imenuje dijelove. Prepoznaje uzročno-posljedične veze u neposrednome okružju. Postavlja pitanja povezana s opaženim promjenama u prirodi. Postavlja pitanja o prirodnim i društvenim pojavama. Objašnjava uočeno, iskustveno doživljeno ili istraženo.

koristi se različitim izvorima informacija.

Uočava probleme i predlaže rješenja. Raspravlja, uspoređuje i prikazuje na različite načine rezultate – crtežom, slikom (piktogramima), grafom i sl. Donosi jednostavne zaključke.



Ostvaruje se putem sadržaja svih ostalih koncepata.

Opaža i uz pomoć opisuje svijet oko sebe i prikazuje opaženo.

Opaža i uz pomoć opisuje svijet oko sebe, postavlja pitanja povezana s opažanjima i prikazuje rezultate.

Uz usmjeravanje opaža i opisuje svijet oko sebe, postavlja pitanja povezana s opažanjima i uz pomoć se koristi izvorima informacija, provodi jednostavnija mjerenja i prikazuje rezultate.

Uz usmjeravanje opaža i opisuje svijet oko sebe, postavlja pitanja povezana s opaženim promjenama, koristi se izvorima informacija, koristi se opremom, provodi jednostavnija mjerenja, opisuje, prikazuje te predstavlja rezultate.


GLAZBENA KULTURA


OŠ GK A.2.1. Učenik poznaje određeni broj skladbi

Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).



Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.

Poznaje 3 – 10 kraćih skladbi. Poznaje 3 – 10 kraćih skladbi. Poznaje 3 – 10 kraćih skladbi. Poznaje 3 – 10 kraćih skladbi.


OŠ GK A.2.2. Učenik temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.

Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice: • metar/dobe • tempo • visina tona • dinamika • boja/izvođači



Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.

Opaža pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.

Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice (jednu od druge).

Opisuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.

Uspoređuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (unutar iste skladbe, u različitim skladbama).

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

OŠ GK B.2.1. Učenik sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.

Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.



Pjesme/brojalice i glazbene igre primjerene dobi i sposobnostima učenika.

Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja.

Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te opisuje zajedničku izvedbu.

Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu.

Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.


RAZRADA ISHODA

OŠ GK B.2.2. Učenik pjeva/izvodi pjesme i brojalice.

Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika).



Pjesme/brojalice primjerene dobi i sposobnostima učenika.

Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi pjesme i brojalice.

Samostalno pjeva/izvodi pjesme i brojalice.

Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.

Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.


RAZRADA ISHODA

OŠ GK B.2.3. Učenik izvodi glazbene igre uz pjevanje, slušanje glazbe i pokret uz glazbu.

Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža i uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.



Glazbene igre primjerene dobi i sposobnostima

Uz pomoć učitelja izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima,

Samostalno izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima,

Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima,

Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima,

učenika, cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.

uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.

uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.

uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.

uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.


RAZRADA ISHODA

OŠ GK B.2.4. Učenik stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te svira uz pjesme/brojalice koje izvodi.

Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom/plesom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama. Svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.



Pjesme/brojalice i glazbene igre primjerene dobi i sposobnostima učenika.

Stvara/improvizira melodijske/ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, tjeloglazbom i/ili udaraljkama izražavajući svoj doživljaj glazbe. Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.

Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama. Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.




RAZRADA ISHODA

OŠ GK C.2.1. Učenik na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje

Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).

različite uloge glazbe.



Glazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.

Prepoznaje različite uloge glazbe. Prepoznaje različite uloge glazbe. Prepoznaje različite uloge glazbe. Prepoznaje različite uloge glazbe.

NEDOVOLJAN (1): Učenik ne želi raditi ni kao dio skupine niti samostalno čak ni uz stalne poticaje. Ne prihvaća pravila. Neprimjereno se ponaša u radu. Ne prihvaća odgovornost za svoje ponašanje. Nema razvijen osjećaj samokontrole. Ne nosi pribor za rad. Ne reagira na opomenu.

LIKOVNA KULTURA


OŠ LK A.2.1. Učenik likovnim i vizualnim izražavanjem interpretira različite sadržaje.

Učenik odgovara likovnim i vizualnim izražavanjem na razne vrste poticaja. Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju koristi: – likovni jezik (obvezni pojmovi likovnog jezika i oni za koje učitelj smatra da mu mogu pomoći pri realizaciji ideje u određenom zadatku) – iskustvo usmjerenog opažanja – izražavanje pokretom, zvukom, glumom koje povezuje s likovnim izražavanjem kroz kreativnu igru – doživljaj temeljen na osjećajima, iskustvu, mislima i informacijama.

OBVEZNI LIKOVNI POJMOVI Tok i karakter crta. Osnovne i izvedene boje. Tonovi boja. Kontrast svijetlih i tamnih boja, toplih i hladnih boja. Kontrast oblika i veličina ploha i tijela. Ritam mrlja, ploha, boja i tijela. Odnosi veličina likova i masa: veće, manje, jednako. Učenik odgovara likovnim i vizualnim izražavanjem na razne vrste poticaja: – osobni sadržaji (osjećaji, misli, iskustva, vrijednosti i stavovi) – sadržaji likovne/vizualne umjetnosti ili sadržaji/izraz drugih umjetničkih područja – sadržaji iz svakodnevnog života i neposredne okoline (informacije).



Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju koristi likovni jezik tako da kreće od doživljaja cjeline prema detalju.

Učenik se izražava slijedeći pravila kreativne igre; likovnim i vizualnim izražavanjem interpretira različite doživljaje i sadržaje koristeći likovni jezik.

Učenik se izražava slijedeći pravila kreativnog procesa; likovnim i vizualnim izražavanjem interpretira različite doživljaje i sadržaje koristeći likovni jezik i slobodne asocijacije.

Učenik povremeno varira početna pravila kreativne igre u stvaranju; likovnim i vizualnim izražavanjem interpretira različite doživljaje i sadržaje koristeći likovni jezik i slobodne asocijacije povremeno u odmaku od uobičajenih rješenja.

Učenik varira početna pravila kreativne igre u stvaranju; likovnim i vizualnim izražavanjem interpretira različite doživljaje i sadržaje originalno koristeći likovni jezik i slobodne asocijacije.


OŠ LK A.2.2. Učenik demonstrira poznavanje osobitosti različitih likovnih materijala i postupaka pri likovnom izražavanju.

Učenik primjećuje osobitosti likovnih materijala i postupaka te ih primjenjuje pri likovnom izražavanju. Razina usvojenosti odnosi se na konkretnu demonstraciju na nastavi te se može i ne mora sumativno vrednovati.

LIKOVNI MATERIJALI I TEHNIKE Crtački: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tuš, pero, kist, lavirani tuš. Slikarski: akvarel, gvaš, tempere, pastel, flomasteri, kolaž papir, kolaž iz časopisa. Prostorno-plastički: glina, glinamol, papir-plastika, ambalaža i drugi materijali, aluminijska folija. Grafički: monotipija. Digitalna tehnologija: digitalni fotoaparat, pametni telefon.



Učenik koristi neke od predloženih likovnih materijala i tehnika te digitalne tehnologije.

Učenik uporabljuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada. Pokazuje nizak stupanj preciznosti, djelomične kontrole materijala i izvedbe s minimumom detalja.

Učenik upotrebljava likovne materijale i postupke u izradi svog likovnog rada. Pokazuje zadovoljavajući stupanj preciznosti, kontrole materijala i izvedbe s minimumom detalja

Učenik uporabljuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada. Pokazuje zadovoljavajući stupanj preciznosti, kontrole materijala i izvedbe detalja.

Učenik uporabljuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada. Pokazuje dosljednost te zadovoljavajući stupanj preciznosti, kontrole materijala i izvedbe detalja.


OŠ LK B.2.1. Učenik opisuje likovno i vizualno umjetničko djelo povezujući osobni doživljaj, likovni jezik i tematski sadržaj djela.

Učenik povezuje djelo s vlastitim iskustvom i opisuje osobni doživljaj djela. Učenik opisuje – materijale i postupke – likovne elemente i kompozicijska načela – tematski sadržaj djela (motiv, teme, asocijacije).

OBLICI LIKOVNIH I VIZUALNIH UMJETNOSTI

crtež slikarstvo skulptura grafika vizualne komunikacije i dizajn (grafički)

arhitektura i urbanizam fotografija film (igrani i animirani) strip ilustracija, scenografija, kostimografija, lutkarstvo



Učenik upoznaje i istražuje djela iz različitih područja likovnih i vizualnih umjetnosti.

Učenik prepoznaje osnovne tematske i likovne ili vizualne sadržaje (likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline) povremeno stvarajući poveznice s osobnim doživljajem.

Učenik opisuje detalje i karakteristike tematskih i likovno/vizualnih sadržaja (likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline) stvarajući poveznice s osobnim doživljajem.

Učenik opisuje veći broj detalja i karakteristika tematskih i likovnih ili vizualnih sadržaja (likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline) stvarajući poveznice s osobnim doživljajem.

Učenik precizno opisuje veći broj detalja i karakteristika tematskih i likovnih ili vizualnih sadržaja (likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline) stvarajući poveznice s osobnim doživljajem.


OŠ LK B.2.2. Učenik uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad te radove drugih učenika i opisuje vlastiti doživljaj stvaranja.

Učenik opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: likovnog jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza teme ili motiva te originalnosti i uloženog truda. Učenik prepoznaje poticaj i način na koji je to izraženo u likovnom ili vizualnom radu. Učenik prepoznaje osobno zadovoljstvo u stvaralačkom procesu.



Sadržaji ishoda B.2.2. istovjetni su sadržajima ishoda A.2.1.

Učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja, opisuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika djelomično prepoznajući upotrebu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izražene ideje.

Učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja, uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad s radovima drugih učenika prepoznajući upotrebu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza teme ili motiva i izražene ideje.

Učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja, djelomično precizno uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad s radovima drugih učenika prepoznajući upotrebu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izražene ideje.

Učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja, precizno uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad s radovima drugih učenika prepoznajući upotrebu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izražene ideje.


OŠ LK C.2.1. Učenik prepoznaje i u likovnom ili vizualnom radu interpretira

Likovnim i vizualnim izražavanjem učenik: – prepoznaje različite namjene urbanog prostora – kroz crtež ili maketu interpretira doživljaj njemu bliske urbanističke cjeline (ulica, naselje, gradska četvrt...)

povezanost oblikovanja vizualne okoline s aktivnostima i namjenama koje se u njoj odvijaju.

– razlikuje i interpretira karakteristike različitih pisama – uspoređuje odnose slike i teksta u njemu bliskim medijima – koristi različite odnose slike i teksta u izražavanju vlastitih ideja. Ishod se ostvaruje zajedno s ishodom OŠ LK A.2.1. te se na taj način i vrednuje.

ISTRAŽIVANJE PROSTORA UKLJUČUJE:

otvoreno, zatvoreno, okupljanje, boravak/događanje, kretanje, povezanost..



Arhitektura, vizualne i funkcionalne karakteristike ulice i trga. Karakteristike pisma: veličina, debljina i oblik slova te pisma oblikovanih različitim alatima.

Učenik prepoznaje neke značajke urbanističkog prostora, pisma i dizajna; u svom radu kombinira sliku i tekst koristeći zadane elemente.

Učenik opisuje i u svom radu interpretira neke značajke urbanističkog prostora, pisma i dizajna; u svom radu kombinira sliku i tekst koristeći zadane elemente.

Učenik prepoznaje i u svom radu interpretira povezanost urbanističkog prostora, pisma i dizajna s njihovom namjenom; u svom radu interpretira značajke pisma te kombinira različite odnose slike i teksta.

Učenik prepoznaje i u svom radu interpretira povezanost urbanističkog prostora, pisma i dizajna s njihovom namjenom; u svom radu interpretira specifične značajke pisma te na originalan način kombinira različite odnose slike i teksta.


OŠ LK C.2.2. Učenik povezuje umjetničko djelo s iskustvima iz svakodnevnog života te društvenim kontekstom

Učenik povezuje vizualni ili likovni i tematski sadržaj određenog umjetničkog djela s iskustvom iz svakodnevnog života. Učenik prepoznaje i imenuje različite sadržaje iz svoje okoline kao produkt likovnog/vizualnog izražavanja.



Učenik prepoznaje i imenuje različite sadržaje iz svoje okoline kao produkt likovnog/vizualnog izražavanja (umjetničko djelo; spomenik). Učenik navodi i opisuje konkretne primjere različitih oblika umjetničkog izražavanja (igrani film, kazališna predstava), vrsta zanimanja (umjetnik: likovni/vizualni, fotograf, arhitekt, dizajner), kulturno umjetničkih događanja, institucija i spomenika iz svog kraja s područja likovnih i vizualnih umjetnosti koje je posjetio i /ili upoznao (učitelj odabire od preporučenih sadržaja one koji su dostupni učenicima: muzej, galerija, izložba, radionica, kazalište).

Učenik povezuje vizualni i likovni te tematski sadržaj umjetničkog djela s iskustvom iz svakodnevnog života; razlikuje područja umjetničkog izražavanja, vrsta zanimanja, kulturno-umjetničkih događanja, institucija i spomenika koje poznaje iz vlastitog iskustva.

Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.

Ishod se može realizirati kroz usmeno opisivanje na početku, tijekom i na kraju stvaralačkog procesa te tijekom

izvanučioničke nastave.

Ovaj ishod može se realizirati i kroz izvanškolske aktivnosti u suradnji s umjetničkim udrugama i institucijama.

NEDOVOLJAN (1): Učenik ne želi raditi ni kao dio skupine niti samostalno čak ni uz stalne poticaje. Ne prihvaća pravila. Neprimjereno se ponaša u radu. Ne prihvaća odgovornost za svoje ponašanje. Nema razvijen osjećaj samokontrole. Ne nosi pribor za rad. Ne reagira na opomenu.

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA


OŠ TZK A. 2. 1. Izvodi prirodne načine gibanja i mijenja položaj tijela u prostoru.

Prepoznaje i izvodi raznovrsne promjene položaja i gibanja tijela u prostoru. Razlikuje i izvodi jednostavne prirodne načine gibanja. Izvodi prilagođene prirodne načine gibanja.



Izvodi raznovrsne promjene položaja i gibanja u prostoru u motoričkim igrama.

Uz učiteljevu pomoć (asistenciju ili neposrednu uputu) izvodi zadano motoričko gibanje.

Izvodi zadano motoričko gibanje s manjim odstupanjima.

Pravilno izvodi zadano motoričko gibanje i mijenja položaj tijela u prostoru.

Prepoznaje te samostalno i pravilno izvodi raznovrsne promjene položaja i gibanja tijela u prostoru.


OŠ TZK A. 2. 2. Provodi elementarne igre.

Sudjeluje u elementarnim igrama.



Provođenje raznovrsnih elementarnih igara primjerenih dobi s obzirom na razinu naučenosti raznovrsnih prirodnih načina gibanja.

Sudjeluje u elementarnim igrama slijedeći suigrače u izvedbi, pri čemu motorička gibanja izvodi djelomično pravilno.

Izvodi elementarne igre uz neznatna odstupanja.

Provodi različite igre, pri čemu motorička gibanja izvodi pravilno.

Predlaže nove igre prema zadanom kriteriju ,predvodi ih pri čemu motorička gibanja izvodi pravilno i povezano.


OŠ TZK B. 2. 1. Sudjeluje u provjeravanju antropološkog statusa i pravilnoga tjelesnog držanja.

Praćenje morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te statusa tjelesnog držanja.



Provjeravanje morfoloških obilježja, funkcionalnih i motoričkih sposobnosti učenika te analiza tjelesnog držanja.

Na poticaj sudjeluje u provjeravanju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te statusa tjelesnog držanja.

Sudjeluje u provjeravanju navedenih dijelova antropološkoga statusa.

Uz pomoć učitelja prati antropološki status i status pravilnoga tjelesnog držanja.

Uz pomoć prati i uspoređuje rezultate provjerenog antropološkog statusa te određuje pravilnost držanja tijela.


OŠ TZK C. 2. 1. Uključen je u praćenje osobnih motoričkih postignuća

Prati i prepoznaje osobna motorička postignuća u svladanim obrazovnim sadržajima obuhvaćenih kurikulumom.



Obrazovni sadržaji u skladu s razvojnim obilježjima učenika.

Na poticaj izvodi osnovne strukture naučenoga elementarnog znanja na razini početnog usavršavanja.

Izvodi osnovne strukture naučenoga elementarnog znanja na razini početnog usavršavanja.

Prati i prepoznaje uz pomoć osobna motorička postignuća u svladanim obrazovnim sadržajima obuhvaćenih kurikulumom.

Uz pomoć prati i uspoređuje osobna motorička postignuća u svladanim obrazovnim sadržajima obuhvaćenih kurikulumom.


OŠ TZK D. 2. 1. Prepoznaje i primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnoj aktivnosti te se brine o opremi za tjelesno vježbanje.

Preuzima odgovornost i razvija svijest o potrebi provođenja tjelesnog vježbanja u primjerenim zdravstveno- higijenskim uvjetima.



Vježbanje u odgovarajućim higijenskim uvjetima za provedbu nastave TZK na otvorenim i u zatvorenim sportskim vježbalištima.

Na učiteljev poticaj primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnoj aktivnosti i brine se o opremi za tjelesno vježbanje.

Prepoznaje važnost postupaka za održavanje higijene koju primjenjuje nakon tjelesnog vježbanja.

Uz učiteljevu pomoć objašnjava važnost provođenja tjelesnog vježbanja u primjerenim zdravstveno-higijenskim uvjetima te se samostalno brine o opremi za tjelesno vježbanje.

Preuzima odgovornost za higijenu i odijevanje na satu Tjelesne i zdravstvene kulture, brine se o svojoj opremi, njezinoj urednosti te je spreman pružiti pomoć vršnjacima kojima je potrebna.


OŠ TZK D. 2. 2. Primjenjuje poznate kineziološke motoričke aktivnosti na otvorenim i zatvorenim sportskim vježbalištima.

Usvaja mogućnosti tjelesnog vježbanja na otvorenim i zatvorenim sportskim vježbalištima



Kineziološke motoričke aktivnosti na otvorenim i zatvorenim sportskim vježbalištima Jednostavnije pješačke ture, igre na snijegu, igre u vodi, na vodi i uz vodu, orijentacijske igre...

Uz učiteljevu pomoć prepoznaje mogućnosti tjelesnog vježbanja na otvorenim i zatvorenim sportskim vježbalištima i vježba oponašajući tuđe aktivnosti.

Primjenjuje poznate kineziološke motoričke aktivnosti na otvorenim i zatvorenim sportskim vježbalištima.

Uz učiteljevu pomoć objašnjava mogućnosti tjelesnog vježbanja na otvorenim i zatvorenim sportskim vježbalištima te ih primjenjuje.

Predlaže mogućnosti tjelesnog vježbanja na otvorenim i zatvorenim sportskim vježbalištima, ovisno o posebnostima zavičajne regije u kojoj se škola nalazi, te aktivno sudjeluje u vježbanju.


OŠ TZK D. 2. 3. Surađuje u elementarnim igrama i prihvaća pravila igara.

Prihvaća pravila igara i surađuje sa suigračima.



Elementarne igre s više igrača u kojima pojedinac pridonosi uspjehu cijele skupine.

Prihvaća pravila igara i surađuje sa suigračima na učiteljev poticaj.

Pokazuje interes za suradnju sa suigračima u igri.

Dosljedno surađuje sa suigračima u igri i donošenju zajedničkih pravila te ih primjenjuje u igri, prosuđuje igru uz povremeno vođenje učitelja.

Surađuje u igri , prihvaća pravila i samostalno prosuđuje postupke sudionika igre u skladu s njima.


OŠ TZK D. 2. 4. Aktivno sudjeluje u elementarnim igrama koje razvijaju samopoštovanje, samopouzdanje i ustrajnost

Izvodi elementarne igre koje razvijaju samopoštovanje i samopouzdanje.


ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

Jednostavnije kineziološke aktivnosti, elementarne igre.

Izvodi elementarne igre koje razvijaju samopoštovanje i samopouzdanje uz

Učenik ima samopouzdanja te podiže razinu ustrajnosti.

Učenik izvodi elementarnim igrama koje razvijaju samopoštovanje i samopouzdanje te podiže

Učenik svojim pristupom igri utječe na podizanje samopoštovanja, samopouzdanja i razine

učiteljev poticaj i praćenje.

razinu ustrajnosti kako kod sebe tako i kod suigrača.

ustrajnosti kako kod sebe tako i kod suigrača.

NEDOVOLJAN (1): Na sat ne nosi odgovarajuću opremu za rad. Ne želi izvršavati zadatke. Ne shvaća pravila niti njihovu važnost u igri. Nedovoljno razvijen

osjećaj samokontrole, u igri je prisutno neprihvatljivo ponašanje.

Postotna skala za ocjenjivanje pisanih provjera :

POSTOTAK OCJENA

0 % – 50 % nedovoljan (1) 51 % - 63 % dovoljan (2) 64 % - 78 % dobar (3) 79% - 90 % vrlo dobar (4)

91% - 100 % odličan (5)


OŠ TUŽNO - PRO Črešnjevo 3. razred Učiteljica: Marina Opačić

KRITERIJI OCJENJIVANJA

I. PISMENO PROVJERAVANJE ZNANJA:

Ispiti znanja i drugi oblici pisanog materijala u svrhu pismenog ispitivanja i provjeravanja znanja učenika iz pojedinih nastavnih predmeta (hrvatski jezik, matematika, priroda i društvo....) vrjednovat će se na temelju postotka postignutih bodova u pisanom ispitnom materijalu i to:

II. USMENO ISPITIVANJE – PROVJERAVANJE ZNANJA

HRVATSKI JEZIK a) Jezik

Odličan (5) – učenik/ca samostalno, sigurno, točno i brzo bez pomoći učitelja odgovara na postavljena pitanja cjelovitim rečenicama, rješava zadatak, obrazlaže i dovodi u svezu s ostalim nastavnim sadržajima.

Vrlo dobar (4) –učenik/ca samostalno, ali nesigurno i sporije bez pomoći učitelja odgovara na postavljena pitanja, rješava zadatak.Nesigurno i sporije obrazlaže i dovodi u svezu s ostalim nastavnim sadržajima. U odgovorima se služi potpunim i kratkim-nepotpunim rečenicama, ali prevladavaju cjelovite rečenice.

Dobar (3) – učenik/ca uz djelomičnu pomoć učitelja (potpitanjima koja vode k odgovoru i rješenju) uspijeva odgovoriti na pitanja i riješiti zadatak. U stanju je obrazložiti zadatak ili odgovor i dovesti u svezu s ostalim nastavnim sadržajima uz pomoć učitelja. Odgovara pretežito kratkim rečenicama.

Dovoljan (2) – učenik/ca uz učestalu pomoć učitelja (potpitanjima i navođenjem prema odgovoru i rješenju) uspijeva doći do odgovora ili rješenja zadatka. Služi se kratkim i nepotpunim rečenicama. Nije u stanju samostalno objasniti i obrazložiti odgovor i dovesti ga u svezu s ostalim sadržajnim poveznicama.

Nedovoljan (1) – učenik/ca nije u stanju niti uz veliku pomoć učitelja odgovoriti na postavljeno pitanje ili riješiti zadatak. Ne pokazuje interes.

0 do 50% - nedovoljan (1)

51 do 63% - dovoljan (2)

64 do 78% - dobar (3)

79 do 90% - vrlo dobar (4)

91 do 100% - odličan (5)

b) Književnost

Odličan (5) – učenik/ca samostalno interpretira pročitani tekst, potpuno usvaja književnoteorijske pojmove, prepoznaje ih u tekstu i zna se njima koristiti u usmenom i izrazu, izvrsno povezuje stečeno znanje na nove tekstove, kreativan/a je i samostalan/a, lako pronalazi rješenja za postavljene zadatke, na satima uvijek aktivno sudjeluje u interpretaciji novih tekstova.

Vrlo dobar (4) - učenik/ca gotovo samostalno interpretira pročitani tekst, potpuno usvaja književnoteorijske pojmove, prepoznaje ih u tekstu i zna se njima koristiti u usmenom i izrazu, ali je pri tome spor/a i nesiguran/a.

Dobar (3) – učenik/cadjelomično usvaja i primjenjuje književnoteorijske pojmove, razumije pročitani tekst i povremeno sudjeluje u interpretaciji, uz pomoć učitelja iznosi osobna zapažanja, raščlambene i perceptivne sposobnosti su na prosječnoj razini.

Dovoljan (2) - površno interpretira tekst uz učiteljevu pomoć, prepoznaje neke književnoteorijske pojmove i primjenjuje ih uz poticaj i pomoć učitelja, na satima sudjeluje u interpretaciji samo na poticaj, teže doživljava tekst i njegov smisao.

Nedovoljan (1) - interes i sposobnosti nisu razvijeni, ni uz dobru motivaciju i pomoć ne sudjeluje u interpretaciji, ne posjeduje osnovna književnoteorijska znanja, zbog lošega čitanja ne razumije tekst

c) Lektira

Odličan (5) - redovito čita i sudjeluje u interpretaciji - vodi dnevnik čitanja sa svim dogovorenim sastavnicama - dnevnik je uredan, pregledan, originalan bez ili s malim brojem pravopisnih

pogrešaka - ističe se u otkrivanju poruka i pouka pročitanog djela i karakterizaciji likova

Vrlo dobar (4) - vodi dnevnik čitanja s manjim nedostacima (sastavnica, nepreglednost, više pravopisnih pogrešaka)

- većinu književnih pojmova zna primijeniti na pročitana djela - sudjeluje u interpretaciji, uočava značenja djela, otkriva poruke i pouke djela ali

nesigurno i sporije - na satu je aktivan i čita propisanu lektiru

Dobar (3) - uz pomoć učitelja interpretira pročitano djelo - primjenjuje književnoteorijske pojmove na prosječnoj razini - naučeno primjenjuje djelomično - dnevnik čitanja je prosječan (nepotpun, dosta nepregledan, dosta pogrešaka u

pisanju i sl.) - teže se kritički osvrće na pročitano djelo - lektiru pročita većim dijelom

Dovoljan (2) –samo uz pomoć učitelja uočava neke vrijednosti djela - dnevnik čitanja je manjkav (više od 3 dogovorene sastavnice, neuredan,

nepregledan, mnogo pravopisnih pogrešaka) - ne pokazuje zanimanje za čitanje – čita jer mora

Nedovoljan (1) – interes za čitanje i lektiru nije razvijen - ne čita lektiru - ne vodi dnevnik čitanja lektire - ni na poticaj se ne uključuje u čitanje

Pripomene:

utvrdi li učitelj da je dnevnik čitanja prepisan ili je pisala odrasla osoba, učenikova lektira vrednovat će se negativnom ocjenom

zaboravi li učenik napisani dnevnik čitanja, učitelj će to samo zabilježiti

ako se to ponovi uzastopno 2 puta, lektira će se vrednovati s nedovoljnom ocjenom

d) Usmeno jezično izražavanje

Odličan (5) - pravilno izgovara glasove i naglašava riječi - lako se izražava i ima izrazito bogat rječnik - izražajno čita i sastavlja rečenice na zadani poticaj - doživljaj teksta izrazito vješto i točno izražava govorom i glumom - vrlo rado priprema govorne vježbe i kvalitetno ih izvodi - svoju govornu poruku oblikuje potpunom i pravilnom rečenicom - s lakoćom i vrlo uspješno samostalno priča, prepričava i opisuje

Vrlo dobar (4) - spretno se izražava i ima bogat rječnik - samostalno priča, prepričava i opisuje uz nesigurnost - čita izražajno, ali sporije - poruku oblikuje pravilno i razumljivo - doživljaj teksta točno izražava govorom i glumom - priprema i kvalitetno izvodi govorne vježbe

Dobar (3) - ponekad griješi u izgovoru glasova - izražava se na prosječnoj razini - priča, prepričava i opisuje uz pomoć učitelja - djelomično točno izražava tekst - rjeđe sudjeluje u govornim vježbama - uporabljuje nestandardne riječi - čita sporije i s greškama u čitanju teksta

Dovoljan (2) - često griješi u izgovoru glasova - teško se izražava u različitim situacijama - rječnik je siromašan i oskudan - uz pomoć oblikuje govorne poruke - rijetko sudjeluje u govornim vježbama - čita sporo i s greškama

Nedovoljan (1) - netočno i nepravilno izgovara riječi - teško se izražava i služi se neknjiževnim riječima - ne sudjeluje u pričanju, prepričavanju i opisivanju - ne sudjeluje u govornim vježbama - ne zadovoljava ni tehnika čitanja

e) Pisano jezično izražavanje

Odličan (5) - pokazuje vrlo visok stupanj usvojenosti pravopisnoga i gramatičkoga gradiva, čitkim slovopisom, te zakonitostima organiziranja i oblikovanja različitih vrsta pisanih tekstova - bogat rječnik, rečenice smislene i cjelovite

- pismeni sastavci sadržajno razrađeni, točno napisani, kompozicijski utemeljeni, zanimljivi, kreativni, maštoviti

- uspješno piše po diktatu, odgovara na pitanja, samostalno i točno stvara rečenice

- teži usavršavanju svoga pisanoga izraza

Vrlo dobar (4) - visok stupanj usvojenosti pravopisnoga i gramatičkoga gradiva - čitki slovopis, oblikuje smislene i povezane rečenice - Uspješno piše po diktatu uz manje pravopisne greške - piše potpune odgovore na pitanja, ali sporije

Dobar (3) - djelomična usvojenost pravopisne i gramatičke norme - uočava se površnost - djelomično ovladao zakonitostima organizacije i oblikovanja tekstova - piše nepotpune odgovore - potrebna je pomoć učitelja

Dovoljan (2) - čini veće pravopisne, gramatičke i stilske pogrješke - ne poznaje zakonitosti organizacije teksta - pismeni sastavci su logički nepovezani - potrebna je stalna pomoć

Nedovoljan (1) - siromašnim rječnikom ne možeizraziti misli - nije usvojio ni minimum pravopisnih i gramatičkih pravila - ne poznaje zakonitosti teksta - zapaža se nefunkcionalna upotreba riječi i izraza

f) Medijska kultura

odličan (5) - u potpunosti usvojio ključne pojmove te ih primjereno i s lakoćom primjenjuje

- ima vrlo razvijene sposobnosti za komunikaciju s filmom, radijem, televizijom, tiskom, stripom, računalom...

- lako i brzo povezuje sadržaje iz medijske kulture sa sadržajima iz ostalih sastavnica hrvatskog jezika i drugih predmeta

Vrlo dobar(4) –uglavnom usvaja ključne pojmove i primjenjuje ih - razvijene su sposobnosti za komunikaciju s medijima - povezuje sadržaje unutar medijske kulture - doživljava i komentira film, kazališnu predstavu…

Dobar(3) –djelomično usvojeni ključni pojmovi - na poticaj se uključuje u raspravu i komentare o filmu, kazališnom djelu... - teže povezuje stečeno znanje sa sadržajima ostalih sastavnica hrvatskoga

jezika i drugih predmeta - interes je promjenjiv

Dovoljan (2) - sposobnosti za komunikaciju s medijima slabo su razvijene - prepoznaje samo elementarne pojmove - znanje o medijskoj kulturi na početnoj je razini - interes i aktivnosti su minimalne

Nedovoljan (1) - nisu razvijene sposobnost ni interes za komunikaciju s medijima - nisu usvojeni ključni pojmovi - ni na poticaj i dobru motivaciju ne sudjeluje u nastavi medijske kulture

MATEMATIKA

Odličan (5) – sigurno, točno, brzo i samostalno rješava zadatak - obrazlaže način i postupak - primjenjuje znanje u novim ispitnim situacijama - povezuje zadatak i načine rješenja s ostalim sadržajima - samostalno primjenjuje matematičke zakonitosti

Vrlo dobar (4) – samostalno, ali sporije bez pomoći učitelja rješava zadatak - obrazlaže postupak rada - vidljiva je nesigurnost

Dobar (3) – uz djelomičnu pomoć učitelja rješava zadatak - obrazlaže i dovodi u svezu s ostalim sadržajima uz djelomičnu pomoć učitelja

Dovoljan (2) – iznošenje znanja je nepotpuno, površno i s pogreškama - Znanje primjenjuje slabo i vrlo nesigurno - na pitanja odgovara sporo, pravi pogreške - uz učestalu pomoć učitelja uspijeva doći do odgovora ili rješenja

Nedovoljan (1) – nije u stanju riješiti ni uz učiteljevu pomoć zadatak ili odgovoriti na pitanje

- znanje mu je manjkavo pa ga ne može primijeniti - odgovara nesuvislo, nelogično i bez razumijevanja

PRIRODA I DRUŠTVO

Odličan (5) – odgovara, brzo, točno i samostalno - naučene sadržaje lako povezuje i dovodi u svezu s ostalim sadržajima prirode i

društva i drugih predmeta - samostalno temeljito obrazlaže

Vrlo dobar (4) – iznosi sadržaje s razumijevanjem - odgovara umjereno brzo s osjećajem nesigurnosti u povezivanju znanja s

ostalim sadržajima - pomoć učitelja nije potrebna

Dobar (3) – reproducira osnovne pojmove - razumije gradivo, ali ga teže primjenjuje i obrazlaže - djelomična pomoć učitelja

Dovoljan (2) – ne prepoznaje temeljne pojmove i odgovara po sjećanju - do odgovora dolazi samo uz pomoć učitelja

Nedovoljan (1) – odgovara nesuvislo, nelogično i bez razumijevanja - znanje mu je manjkavo i ne primjenjuje ga - ni uz učiteljevu pomoć ne uspijeva odgovoriti na pitanje

Praktičan rad:

Odličan – samostalan, kreativan, uredan i originalan - obrazlaže i komentira rad

Vrlodobar – aktivan i zainteresiran - rad uz manje nedostatke - u izlaganju pomalo nesiguran

Dobar – slijedi pravila i upute - interes varira - površan u radu i vrlo nesiguran u obrazlaganju

Dovoljan (2) – radovi nejasni i nepregledni - u skupini ponekad zbog nezainteresiranosti ometa rad skupine - radi samo na poticaj

Nedovoljan (1) – nema praktičnog rada - ni uz poticaj ne sudjeluje u praktičnom radu - nezainteresiran za bilo kakav oblik praktičnog rada

LIKOVNA KULTURA

Odličan (5) - poznaje likovno područje rada i razumije likovne pojmove - samostalno rješava likovni problem i zna ga obrazložiti na vlastitom lik. produktu - likovni produkt je originalan, maštovit, uredan - poznaje, razumije i samostalno primjenjuje likovnu tehniku i sredstva - izuzetno zainteresiran

Vrlo dobar (4) - zainteresiran za likovne aktivnosti - djelomice samostalno prati likovni sadržaj i izražava se jednostavnijim likovnim jezikom - pri analizi likovnog produkta izostaje jedna od navedenih odrednica ocjene odličan

Dobar (3) - slike i crteži prilično neuredni i uglavnom bez detalja - nezainteresiran za likovne aktivnosti - slaba prostorna orijentacija, likovi bez proporcije, nepravilno raspoređeni po plohi - potrebno ga je poticati i nadzirati u radu


Motorička znanja:

odličan (5) – sadržaj usvojen u potpunosti – nisu vidljive nikakve poteškoće u svladavanju zadatka, a tehnička

izvedba je izuzetna – motoričko znanje primjenjuje u svim situacijama na pravilan način

vrlo dobar (4)

– programski sadržaj usvojen gotovo u potpunosti – nema posebnih poteškoća u svladavanju motoričkih zadataka – tehnička izvedba nije na očekivanoj razini, znanje primjenjuje uz male

korekcije

dobar (3) – programski sadržaj usvojen većim dijelom – s manjim poteškoćama izvodi zadatke – tehnička izvedba je površna i nesigurna – potrebna je pomoć u izvedbi

Motorička dostignuća:

Od najboljeg rezultata oduzme se najslabiji i zatim dobiveni broj dijeli sa 3. Ono što dobijemo uvrštavamo u rezultate.

Motoričke i aerobne sposobnosti:

Provjeravaju se na početku i na kraju školske godine

Na početku školske godine – ustanoviti razinu tih sposobnosti radi određivanja načina i metoda za njihovo poboljšanje – inicijalno provjeravanje

Na kraju školske godine – ustanoviti finalnim provjeravanjem promjenu tih sposobnosti u odnosu na početak

Vrednuje se postignuti rezultat, tj. osobni napredak Zalaganje:

Obuhvaća praćenje, provjeravanje i vrjednovanje odgojne grupe zadataka tijekom školske godine kao što su: motivacija učenika, aktivnost u izvršavanju zadataka, odnos prema drugim učenicima, poštivanje pravila igara, moralne osobine. Ocjenjuje se 2 – 3 puta tijekom razdoblja.

odličan (5) - pokazuje veliki interes za rad - prisutna stalna aktivnost - uporan i ustrajan u radu - dosljedan u poštivanju pravila igre i sportskog ponašanja - uvijek nosi opremu za vježbanje - uvijek spreman za pomoć i suradnju - ima razvijen osjećaj za kolektiv i poštuje postignuća drugih

vrlo dobar (4) - aktivnost u izvršenju zadataka promjenjiva - interes postoji ali ne za sve oblike tjelesnog vježbanja - redovito nosi opremu za tjelesno vježbanje - osjećaj za kolektiv razvijen - poštuje pravila igara

dobar (3) - aktivnost u radu povremena - aktivnost u izvršavanju zadataka je zadovoljavajuća - povremeno zaboravi opremu za tjelesno vježbanje (do 3 puta tijekom mjeseca) - osjećaj za kolektiv treba njegovati - pravila igara osjeća kao teret - realno procjenjuje svoje mogućnosti

dovoljan (2) - prisutna slaba aktivnost u radu - aktivnost u izvršavanju zadataka slaba - često ne nosi opremu za tjelesno vježbanje (više od 3 puta tijekom mjeseca) - osjećaj za kolektiv slabo razvijen - nesamokritičan i teško podnosi poraz

nedovoljan (1) - neaktivan u radu i izvršavanju zadataka - ne nosi opremu za tjelesno vježbanje ( više od 5 puta tijekom mjeseca) - osjećaj za kolektiv vrlo slabo razvijen - neskroman i sklon egoizmu - ponašanjem ugrožava sigurnost drugih - sklon podcjenjivanju drugih

DOMAĆE ZADAĆE evidencija o domaćim zadaćama vodi se u rubrici bilježaka

u rubriku se bilježi datum kada učenik nije napisao zadaću

praćenje redovitosti i urednosti vrši se jednom do tri puta u polugodištu: - napisao sve zadaće – odličan (5) - nije napisao 2 zadaće – vrlo dobar (4) - nije napisao 3 zadaće – dobar (3) - nije napisao 4 zadaće – dovoljan (2) - nije napisao 5 zadaća – nedovoljan (1)

domaća zadaća napisana na satu ili pod odmorom vrednuje se kao nenapisana

1


KRITERIJI OCJENJIVANJA ZA 4. RAZRED

PISMENE PROVJERE ZNANJA

0 – 50 % NEDOVOLJAN

51% - 63 % DOVOLJAN

64% - 78% DOBAR

77% - 90% VRLO DOBAR

91% - 100% ODLIČAN

2

HRVATSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST

Odličan

- u potpunosti je usvojio ključne pojmove i pravilno ih obrazlaže i primjenjuje

Vrlo dobar

- razumije obavijest i uputu o zadatku koji treba riješiti

- razumije većinu ključnih pojmova i pravilno ih primjenjuje

Dobar

- često traži pomoć u razumijevanju zadatka koji treba riješiti

- djelomično je usvojio ključne pojmove, nesiguran u njihovom obrazlaganju i primjeni

Dovoljan

- usvojenost i primjena ključnih pojmova je veoma oskudna, teško razumije sadržaj ili

zadatak koji treba riješiti

JEZIK

Odličan

- siguran i samostalan u rješavanju postavljenih zadataka

- razumije, razlikuje ipravilno upotrebljava sve ključne pojmove

Vrlo dobar

- uglavnom su usvojeni svi ključni pojmovi, uz manje greške u primjeni

Dobar

- nesiguran i nesamostalan u primjeni znanja

- poznaje pravila, ali ih ne primjenjuje

Dovoljan

- radi uz stalnu pomoć učitelja

- teško prepoznaje, uočava i primjenjuje ključne pojmove

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Odličan

- čita izražajno, točno primjerenom brzinom

- poznaje i pravilno koristi sve ključne pojmove

- priča i opisuje prema planu sa svim bitnim sastavnicama

Vrlo dobar

- čita točno,ali često ne pazi na izražajnost

- uglavnom je ovladao svim ključnim pojmovima i njihovom uporabom

- pričanje i opisivanje nije uvijek kreativno i maštovito

Dobar

- čita sporo, točno izgovara većinu riječi, ali ima poteškoća u pravilnom oblikovanju

izgovorne cjeline (ne osjeća početak i kraj rečenice nego ih povezuje)

- djelomično je ovladao ključnim pojmovima, ne primjenjuje ih s razumijevanjem

- pričanje i opisivanje siromašno, ne poštuje naputke ili često traži dodatna pojašnjenja

Dovoljan

- čita sporo, duže riječi netočno, ne oblikuje izgovorne cjeline

- teže se izražava u svim oblicima komunikacije

- radi uz pomoć

LEKTIRA

Odličan

- redovito čita i vodi uredne i temeljite bilješke prema naputku,ima više pročitanih djela od

obveznih, radi samostalno

Vrlo dobar

3

- čita redovito, bilješke nisu uvijek temeljite i prema dogovoru

Dobar

- pročitao većinu obveznih djela, bilješke su površne,

Dovoljan

- pročitao dva do tri obvezna djela, bilješke su oskudne i neuredne, nesamostalan u njihovom

vođenju

MEDIJSKA KULTURA

Odličan

- svi KP su usvojeni s razumijevanjem,

Vrlo dobar

- većina KP je usvojena s razumijevanjem

Dobar

- djelomično usvojeni KP, potrebna je dodatna pomoć u njihovom obrazlaganju

Dovoljan

- pojmove obrazlaže nesuvislo, bez razumijevanja

- izrazito teško usvaja nast. sadržaje

DOMAĆI URADAK

Odličan

- redovita, uredna i točna

Vrlo dobar

- uglavnom redovito, uredno i točno

Dobar

- učenik ima većinu zadaća, ali ne uvijek uredno i samostalno

Dovoljan

- neredovita, neuredna

LIKOVNA KULTURA

ODLIČAN

a) rješenje likovnog problema

b) kreativnost u radu

c) pravilna uporaba likovno-tehničkog sredstva

VRLO DOBAR

- izostanak jednog gore navedenog elementa ocjenjivanja

DOBAR

- izostanak dva ili djelomično ostvarena sva tri elementa ocjenjivanja

4

PRIRODA I DRUŠTVO

ODLIČAN

U potpunosti usvojio nastavne sadržaje. Kritički promatra, logički povezuje i pomoću ključnih

pojmova samostalno izlaže nastavno gradivo. Praktično primjenjuje stečena znanja u svakodnevnom

životu. PR izvodi redovito, temeljito, uredno i prema dogovorenom naputku.

VRLO DOBAR

Bez većih teškoća usvaja nast. sadržaje. PR- izvodi redovito,ne uvijek temeljito i prema naputku

DOBAR

Sadržaje usvaja na stupnju reprodukcije. Reproducira temeljne pojmove, ali ne zna gradivo primijeniti

niti obrazložiti primjerima.PR- izvodi uglavnom redovito, ne izvodi zaključke i ne povezuje

DOVOLJAN

U manjoj mjeri razumije sadržaje, a obrazlaže ih samo uz pomoć. PR- izvodi povremeno, neuredne

zabilješke, ne snalazi se u opisu promatranog procesa ili pojave

NEDOVOLJAN

Učenik nije usvojio ni jedan ključni pojam. PR- izvodi veoma rijetko, bilješke su neuredne i manjkave.

Izrazito teško usvaja gradivo(stupanj prisjećanja).

PR – praktični radovi

MATEMATIKA

ODLIČAN

Učenik je u potpunosti usvojio matematički sadržaj. Brzo, točno i samostalno rješava zadatke.

Uspješno rješava teže zadatke. Dobro poznaje i primjenjuje matematičke teoreme i pravila.

(DZ) Redovito i uredno piše zadaće.

VRLO DOBAR

Učenik uglavnom točno i samostalno rješava većinu zadataka. Snalazi se i u težim zadacima.

(DZ) Redovit, ponekad neuredan u pisanju zadaća.

DOBAR

Učenik rješava zadatke sporo, djelomično točno, uz konkretan materijal.

(DZ) Uglavnom redovite, a često neuredne.

DOVOLJAN

Učenik rješava zadatke sporo, s puno pogrešaka, uz konkretan materijal i uz pomoć učitelja.

(DZ)

NEDOVOLJAN

Nastavni sadržaj nije usvojen. Najjednostavnije zadatke ne može riješiti ni uz pomoć učitelja.

(DZ) Zadaće su rijetke i neuredne.

5


ODLIČAN

(MZ) u potpunosti savladava potrebna mot. znanja

(MD)iznad prosjeka

(FS) izvanredne sposobnosti

VRLO DOBAR

(MZ) manje pogreške u izvođenju aktivnosti

(MD)dobra, bolja od prethodnih, u granicama prosječnosti

(FS) dobre sposobnosti

DOBAR

(MZ)veće pogreške, uz pomoć učitelja

(MD) zadovoljavajuća, ne pokazuje napredovanje

(FS) zadovoljavajuće sposobnosti

(MD- motorička dostignuća) inicijalno i finalno stanje

(MS – motoričke sposobnosti)

(FS – funkcionalne sposobnosti)

Primjer KOLUT NAPRIJED

5 – ne oslanja se glavom o tlo, ustaje bez pomoći ruku

4 – ne oslanja se glavom o tlo, ali kolut završava u sjedećem položaju i ustaje uz pomoć ruku

3 – oslanja se glavom o tlo, završava kolut u sjedu i ustaje uz pomoć ruku

Documents

KRITERIJI PRAĆENJA I VREDNOVANJA (OCJENJIVANJA) ZA 1. B …