KRITERIJI PRAĆENJA I VREDNOVANJA (OCJENJIVANJA) ZA …

Osnovna škola Tužno

KRITERIJI PRAĆENJA I VREDNOVANJA (OCJENJIVANJA)

ZA 1.A RAZRED

(prema Kurikulima nastavnih predmeta)

HRVATSKI JEZIK

HRVATSKI JEZIK ODLIČAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2) NEDOVOLJA

N (1)

HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA

60% vrednovanja

- Obuhvaća praćenje i vrednovanje kako učenik tijekom nastavnih aktivnosti razgovara, govori, sluša, čita, piše kako usvaja i proširuje svoj aktivni rječnik te kako prepoznaje razliku izražavanja na zavičajnom i

jezični sadržaji u potpunosti usvojeni i primjenjuju se ispravno s razumijevanjem gramatičkih i pravopisnih pravila i zakonitosti

aktivno i brzo rješava jezične postavke

uz poticaj izvodi pravila i zaključke, te istražuje jezične pojave

usvaja jezične sadržaje bez poteškoća

djelomično usvaja jezične sadržaje, ali bez razumijevanja

znanje primjenjuje nesigurno s pogreškama

traži potporu učitelja jer je nesiguran u sebe

uz stalnu pomoć učitelja teže usvaja jezične sadržaje za koje je potreban i dopunski rad

traži dodatne upute učitelja ili suučenika

djelomice usvaja, rijetko pamti i primjenjuje gramatičke pojmove

Učenik uopće ne ostvaruje sastavnice ishoda ili ih ne ostvaruje u dovoljnoj mjeri

usvojene jezične činjenice pravilno rabi u usmenom izražavanju

iznimno je bogatog rječnika

samostalno

samostalno pripovijeda, prepričava i opisuje uz malu pomoć učitelja

bogatog je rječnika

usmeni izraz nije uvijek jezgrovit i izražajan jer ima slabije razvijen rječnik koji je prosječan i pasivan

rabi poštapalice

usmeno se teže izražava uz pomoć poštapalica i lokalnih, neknjiževnih izraza

posjeduje



N (1) standardnom hrvatskom jeziku.

pripovijeda, prepričava i opisuje s emocionalnom koloristikom

odgovara na pitanja cjelovitom rečenicom točno i jasno

i lokalne neknjiževne izraze

siromašan i pasivan rječnik pa teže pronalazi riječi za izražavanje svojih stavova i misli

pravilno rabi usvojena pravila iz jezika, gramatike i pravopisa u pisanim radovima

odgovara na pitanja cjelovitom rečenicom točno i jasno

pisani uratci su kreativni i maštoviti

vrlo točno prepisuje

sadržajno i točno se pisano izražava, primjenjujući pravopisne i gramatičke norme

pazi na kvalitetu svoga rada uz usmjeravanje

točno prepisuje

pravopisna pravila usvaja, ali ih rijetko primjenjuje u pisanim uratcima

obraća veću pažnju na sadržaj, ali griješi u pravopisu i gramatici

-teže stilski oblikuje sastavak i griješi u konstrukciji

pravopisna pravila ne primjenjuje u pisanim uratcima

slabije se pismeno izražava: ponavlja se i služi neodgovarajućim izrazima, griješi pravopisno i gramatički

stil je često



N (1) rečenica

nejasan, kao i kompozicija sastavka

vrlo uredno piše, čitljivim rukopisom, pravopisni i gramatički točno

piše uredno, čitljivim rukopisom pravopisno i gramatički uglavnom točno

rukopis nedovoljno čitak i prilično neuredan

griješi u pravopisu i gramatici

rukopis slabije čitljiv i neuredan pun gramatičkih i pravopisnih grešaka


samostalno glasno čita

analizira i sintetizira riječi brzo i točno

potpuno razumije smisao pročitanih skupova riječi i rečenica

zamjećuje glas na početku, u sredini

glasno čita uz pogreške

analizira i sintetizira riječi točno

razumije smisao pročitanih skupova riječi i rečenica

zamjećuje glas na početku, u sredini i na kraju riječi

rastavlja rečenicu na riječi i sastavlja ju uz

nesigurno glasno čita s većim pogreškama kraće rečenice i tekstove

analizira i sintetizira riječi netočno

teže razumije smisao pročitanih skupova riječi i rečenica

vrlo nesigurno i tiho čita s velikim greškama kraće rečenice

čita samo globalno uz pomoć

uglavnom sriče

analiza i sinteza riječi netočna, s velikim poteškoćama



N (1) i na kraju riječi

rastavlja rečenicu na riječi i sastavlja ju

prepoznaje grafeme i povezuje ih s fonemom

kombinira glasove i slova u cjelovite riječi

razlikuje značenje riječi

u potpunosti čita kraće rečenice i tekstove

manju pomoć učitelja

- prepoznaje grafeme i povezuje ih s fonemom

kombinira glasove i slova u cjelovite riječi

razlikuje značenje riječi

čita kraće rečenice i tekstove

teže zamjećuje glas na početku, u sredini i na kraju riječi

uz učiteljsku pomoć i poticaj rastavlja rečenicu na riječi i sastavlja ju

ne prepoznaje sve grafeme ni foneme nakon obrade

teže kombinira glasove i traži pomoć učitelja

samo uz pomoć učitelja slabo razumije pročitano

teško zamjećuje glas na početku, u sredini i na kraju riječi

ne prepoznaje veliku većinu grafema ni fonema

potreban je dodatni rad

KNJIŽEVNOST I STVARALŠTVO

s razumijevanjem primjenjuje

primjenjuje književno-teorijsko

djelomično sudjeluje u interpretaciji,

povremeno sudjeluje u analizi i

Učenik uopće ne ostvaruje sastavnice


N (1) 30% vrednovanja

-Praćenje i vrednovanje učenika u čitanju književnih tekstova, iznošenju svojih misli i osjećaja o pročitanom tekstu, odgovaranje na pitanja, povezuje sadržaj teksta s vlastitim životnim iskustvom te prepoznavanje književnog jezika.

Prati se i samostalno čitanje književnih tekstova- lektira.

stečena znanja iz književno- teorijskog nazivlja u interpretaciji književnog teksta

precizno rabi književno-teorijsko nazivlje

točno i samostalno analizira i prosuđuje interpretirana književna djela

prepoznaje i imenuje vrstu književnog djela

aktivno sudjeluje u interpretaciji i izražava svoje osjećaje, raspoloženje i

nazivlje

samostalno analizira i prosuđuje interpretirana književna djela uz malo usmjeravanje

književno-teorijske pojmove prepoznaje i imenuje u tekstu i razlikuje ih

sudjeluje u interpretaciji i izražava svoje osjećaje, raspoloženje i mišljenje

analizi i prosudbi književnih tekstova na poticaj

nesigurno izražava svoje osjećaje, raspoloženje i mišljenje

uz pomoć učitelja može primijeniti i književno- teorijske pojmove jer ih teže uočava u tekstu

prepoznaje i imenuje samo neke vrste književnih djela

interpretaciji književnih djela

katkad iznosi svoje osjećaje, raspoloženje i mišljenje

teško usvaja književno-teorijsko pojmove

potrebna je stalna učiteljska pomoć

nesigurno i otežano prepoznaje i imenuje književno-teorijske pojmove i vrste književnih djela

ishoda ili ih ne ostvaruje u dovoljnoj mjeri


N (1)

mišljenje

čita više naslova od zadanih

čita i po svom vlastitom odabiru

uredno, točno i detaljno piše bilješke prema naputcima

kreativno izvršava stvaralački zadatak

aktivno sudjeluje u interpretaciji književnog djela

uvijek spreman za sat

čita zadani broj djela

relativno točno i uredno piše bilješke prema naputcima, ali s manje detalja

spreman za sat

pokazuje interes

sudjeluje u interpretaciji književnog djela

čita djelomično i površno

netočno i šturo, manje uredno piše bilješke

površan u izvršavanju stvaralačkog zadatka

uz poticaj sudjeluje u interpretaciji književnog djela

većinom spreman za sat

vrlo malo čita djela po svom odabiru

čita bez razumijevanja

vrlo površno i netočno piše bilješke

povremeno spreman za sat



N (1)

KULTURA I MEDIJI

10%vrednovanja

- Praćenje i vrednovanje u prepoznavanju i razlikovanju medijskih sadržaja primjerenih dobi.

- Vrednuje se i pronalaženje podataka i ključnih sadržaja objavljenim u različitim medijima ( knjige, udžbenici, televizija, Internet, radio, novine, dječji časopisi

s razumijevanjem primjenjuje pojmove iz medijske kulture

pokazuje izraženo zanimanje za medije

aktivno sudjeluje u interpretaciji filma

često odlazi na filmske projekcije i kazališne predstave

samostalno iznosi svoja zapažanja, stavove u mišljenja u vezi gledanog

usvojene pojmove iz medijske kulture rabi s razumijevanjem

ima razvijen interes za medije

sudjeluje u interpretaciji filma

odlazi na filmske projekcije i kazališne predstave uz poticaj

iznosi svoja zapažanja, stavove u mišljenja u vezi gledanog

djelomično usvaja pojmove iz medijske kulture

sudjeluje u interpretaciji filma uz poticanje učitelja

interes za film i kazališnu predstavu varira

teže usvaja pojmove iz medijske kulture

interes je povremen i slabo izražen

u interpretaciji filma sudjeluje uz pomoć i poticaj suučenika i učitelja



N (1)

i sl.) - Prati se i

sudjelovanje u kulturnim događajima tijekom godine (kazalište, kino, knjižnica…)

MATEMATIKA

MATEMATIKA ODLIČAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2) NEDOVOLJAN (1)

USVAJANJE ZNANJA I VJEŠTINA

40% vrednovanja

- Opisuje matematičke pojmove ( broj, pravac ,geometrijski likovi..)

- Odabire odgovarajuće i matematički ispravne procedure te ih provodi kao i provjerava ( zbrajanje i oduzimanje…)

izriče i definira matematičke pojmove objašnjava matematičke pojmove rabi formule i simbole obrazlaže korake u postupku provjerava rezultate postupaka prepoznaje točne i netočne postupke točno, temeljito i samostalno rješava zadane zadatke na razini operacionalizacije vješto rabi geometrijski pribor i precizan je u izvođenju

matematičke pojmove definira i objašnjava uz pomoć učitelja ili suučenika samostalno rješava matematičke zadatke, ali zahtjevnije zadatke rješava uz poticaj učitelja ili suučenika služi se geometrijskim priborom, no više treba pripaziti na preciznost

matematičke pojmove poznaje na stupnju reprodukcije definira ih i objašnjava djelomično te traži pomoć učitelja ili suučenika zadatke rješava na razini reprodukcije -- matematičke zadatke rješava samostalno i usporeno, no uglavnom točno češće traži pomoć učitelja ili suučenika--nije siguran u uporabu geometrijskog

matematičke pojmove poznaje na stupnju prepoznavanja jednostavnije zadatke rješava na stupnju prepoznavanja sporo, nesigurno i uz pomoć učitelja ili suučenika-- nespretno se služi geometrijskim priborom



pribora, ali se trudi

- MATEMATIČKA KOMUNIKACIJA 30% vrednovanja

- Koristi se odgovarajućim matematičkim jezikom ( simboli, zapisi, terminologija) pri usmenome i pismenome izražavanju- zapisuje simbole za zbrajanje, oduzimanje, uspoređivanje brojeva, oznake za točke dužina, novac…)

izražava i objašnjava matematičke ideje i rezultate rabi matematički rječnik i oznake rabi modele, dijagrame i simbole samostalno opisuje postavljanje zadatka i rješavanje problema samostalno tumači tekst matematičkog zadatka rezultate prikazuje u pisanom i usmenom obliku odgovara temeljito i argumentirano primjenjuje znanje u složenijim primjerima

opisuje postavljanje zadatka i rješavanje problema tumači tekst matematičkog zadatka rezultate prikazuje u pisanom i usmenom oblik znanje primjenjuje, ali zahtjevnije zadatke rješava uz poticaj učitelja ili suučenika

teže opisuje postavljanje zadatka i rješavanje problema tumači tekst matematičkog zadatka djelomice samostalno, točno i polako uz učiteljevu pomoć primjenjuje znanje na jednostavnim primjerima

znanje primjenjuje slabo i nesigurno -griješi, ali uz učiteljevu pomoć ipak uspijeva riješiti jednostavnije primjere


RJEŠAVANJE PROBLEMA

samostalno povezuje činjenice logičkim slijedom

povezuje činjenice logičkim slijedom i postavlja problem povezuje i

činjenice povezuje samo uz pomoć učitelja ili suučenika

rješenje jednostavnog problema obrazlaže


30% vrednovanja

- Prepoznaje relevantne elemente problema i naslućuje metode rješavanja, uspješno je primjenjuje i provjerava ( u tekstualnim zadacima uočava što je poznato, nepoznato, kako doći do rješenja, postavljanje i rješavanje zadatka, cjelovit odgovor)

- Samostalno uočava problemske situacije, predlaže problemske

samostalno postavlja problem samostalno povezuje i obrazlaže matematičke pojmove i zakonitosti u složenijim zadatcima argumentira rješenje zadatka matematički modelira rješenje zadatka

obrazlaže matematičke pojmove i zakonitosti u složenijim zadatcima uz pomoć učitelja argumentira rješenje zadatka

matematičke zakonitosti poznaje, ali ih djelomično obrazlaže i primjenjuje u rješavanju problema

nepotpuno i nesigurno


zadatke…)

PRIRODA I DRUŠTVO

PRIRODA I DRUŠTVO ODLIČAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2) NEDOVOLJAN (1)

USVAJANJE ZNANJA

-Vrednovanje ostvarenosti odgojno- obrazovnih ishoda usmenom ili pismenom provjerom kao i praktičnim radom.

nastavne sadržaje povezuje s razumijevanjem

izlaže samostalno i sigurno

potkrepljuje i uspoređuje s podacima iz drugih izvora znanja i iz vlastitog iskustva

praktično primjenjuje stečena znanja u svakodnevnom životu u bitnim procesima i pojavama u prirodi

na razini operacionalizacije vlada nastavnim sadržajima o bitnim pojavama i procesima u prirodi

sadržaje samostalno obrazlaže, uspoređuje i uglavnom potkrepljuje vlastitim primjerima uz učiteljevu pomoć

odvaja bitno od nebitnog

sadržaje usvaja na stupnju reprodukcije

uz učiteljevu pomoć obrazlaže temeljne pojmove

djelomično primjenjuje znanje u praksi

sadržaje usvaja površno, na stupnju prepoznavanja

nesigurno obrazlaže samo uz pomoć učitelja



s lakoćom odvaja bitno od nebitnoga

ISTRAŽIVAČKE VJEŠTINE

- Vrednovanje vještina učenika praćenjem njegovih aktivnosti i / ili rezultata tih aktivnosti koje je učenik pokazao ostvarujući određene odgojno- obrazovne ishode primjenom istraživačkog pristupa ( prikupljanje podataka i informacija, uspoređivanje, analiziranje, zaključivanje, rješavanje problema, izrada skica,

samostalan u izradi praktičnih radova

vješto, precizno i brzo izvodi pokuse,

uočava uzročno-posljedične veze te potpuno samostalno izvodi zaključke

ističe se kreativnošću, urednošću i originalnošću

rado proširuje svoje znanje dodatnim izvorima znanja, komentira ih i želi ih

aktivan i zainteresiran u radu

u izlaganju pomalo nesiguran

praktične radove izvodi spretno uz djelomičnu pomoć učitelja ili suučenika

uz poticaj objašnjava postupak i uzrok

zauzima ulogu suradnika u timskom radu

redovito nosi

potrebna mu je pomoć i nadzor učitelja kod izvođenja praktičnih radova

u radu površan, nesistematičan, a u izlaganju nesiguran

uz poticaj i pomoć učitelja ili suučenika izvodi zaključke

u timu zauzima ulogu promatrača

ponekad nema pribor

radovi su mu nejasni i nepregledni pa je potrebna pomoć učitelja

radi samo uz poticaj

ponekad zbog nezainteresiranosti ometa rad skupine

uspijeva izvesti samo neke praktične radove uz pomoć učitelja ili roditelja kod kuće

zaključke izvodi vrlo teško

vrlo rijetko se uključuje u timski rad



demonstracije..) - Ne vrednuje se samo

krajnji rezultat već i pojedini koraci.

- Stavovi, načela i vrijednosti …koje se stječu se ne vrednuju.

- Moguće je i istovremeno vrednovanje elemenata drugih predmeta (interdisciplinarnost)

prezentirati drugima

zauzima vodeću ulogu u timskom radu

redovito nosi pribor za rad

uratci vrlo uredni

- uvijek aktivan, želi podijeliti svoje znanje i proširiti ga uporabom različitih izvora znanja

- pokazuje vrlo izrazit interes na satu i kod kuće

- samoinicijativno donosi pribor, alate, instrumente i druga pomagala

pribor za rad


za rad i dodatne materijale

TZK

TZK ODLIČAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2)

MOTORIČKA ZNANJA

(izvedba)

samostalno, sigurno i pravilno izvodi sve zadane elemente i motoričko gibanje s vidljivom estetskom izvedbom

izvodi sve elemente samostalno, ali nesigurno s manjim greškama i odstupanjima od pravilne izvedbe i manjim estetskim nedostatcima

izvodi elemente djelomično točno s više grešaka pa izvedba izgleda neestetski

- traži pomoć i poticaj prilikom izvođenja elementa

ima osjetne teškoće u izvođenju elementa

-

MOTORIČKA POSTIGNUĆA

10% vrednovanja

(mjere se tijekom cijele nastavne godine)

- - Vrednuje je sprega

rezultati u prvoj četvrtini po vrijednosti dobivenih rezultata

postiže visoke rezultate tijekom izvođenja testova

rezultati druge četvrtine izmjerenih rezultata

postiže vrlo dobre rezultate tijekom izvođenja testova

rezultati u trećoj četvrtini po vrijednosti dobivenih rezultata

postiže zadovoljavajuće rezultate, ali rijetko pokazuje napredovanje

svi rezultati u posljednjoj četvrtini izmjerenog rezultata

vrlo slaba motorička dostignuća

MOTORIČKA

ZNANJA

(izvedba)

40% vrednovanja

-Usvojenost

motoričkih

struktura- znanja


motoričkih znanja i / ili motoričkih funkcionalnih sposobnosti u motoričkoj aktivnosti.

AKTIVNOST UČENIKA I ODGOJNI UČINCI

50% vrednovanja

- Vrednuje se razina zdravstveno higijenskih navika, prihvaćanje odgovornosti u radu, suradnja s ostalim učenicima, aktivnost na nastavi, odnos prema radu, donošenje opreme…

uporan i ustrajan, poštuje pravila igre, u igrama osobne interese

podređuje interesu grupe

zdravstveno-higijenske

dosljedan u poštivanju pravila

aktivnost primjerena

razvijen osjećaj za kolektiv

realno procjenjuje svoje mogućnosti

treba ga poticati i ohrabrivati

pravedan i tolerantan, iako često puta provodi svoju

aktivnost slaba i neprimjerena,

zdravstveno-higijenske navike treba razvijati i njegovati


navike vrlo razvijene

-vrlo uspješni rezultati na sportskim natjecanjima

-zdravstveno-higijenske navike razvijene

volju

pravila igre poznaje, ali ne primjenjuje ih uvijek

- interes i natjecateljski duh nije stalan

zdravstveno-higijenske navike treba poticati i njegovati

NEDOVOLJAN (1): Na sat ne nosi odgovarajuću opremu za rad. Ne želi izvršavati zadatke. Ne shvaća pravila niti njihovu važnost u igri.

Nedovoljno razvijen osjećaj samokontrole, u igri je prisutno neprihvatljivo ponašanje.

GLAZBENA KULTURA

GLAZBENA KULTURA

ODLIČAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2) NEDOVOLJAN (1)

SLUŠANJE I POZNAVANJE GLAZBE

- Vrednuje se opažanje, razlikovanje i analiza glazbeno- izražajnih sastavnica: tempo, ritam, visina tona, dinamika, izvođaći, ugođaj i karakter) Slušno identificiranje: naziv skladbe, skladatelj, vrsta glazbe.

pažljivo sluša glazbu

slušno točno

prepoznaje slušane skladbe, skladatelje i sve sastavnice skladbe

(izvodilački sastav, glazbala, tempo, dinamiku, ugođaj) bez grešaka ili male greške

zainteresiran za slušanje glazbe

slušno prepoznaje slušane skladbe, skladatelje i sve sastavnice skladbe (izvodilački sastav, glazbala, tempo, dinamiku, ugođaj) uz greške

djelomično zainteresiran za slušanje glazbe

slabije pamti slušane skladbe i teže ih prepoznaje

uz pomoć određuje ugođaj i izražajni karakter zvučne izvedbe

nezainteresiran za slušanje glazbe

teško prepoznaje skladbu koju je već slušao

Niti uz poticaj ne želi raditi kao dio skupine niti samostalno. Ne prihvaća pravila. Neprimjereno se ponaša u radu. Ne prihvaća odgovornost za svoje ponašanje. Nema razvijen osjećaj samokontrole. Ne nosi pribor za rad. Ne reagira na opomenu.

IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU

samostalno, sigurno i vrlo izražajno pjeva po sluhu u točnoj intonaciji i ritmu

pjeva samostalno, ali nesigurno

ima razvijeno glazbeno pamćenje te napjeve i

traži pomoć i podršku u pjevanju jer teže i djelomično usvaja tekstove i melodije pjesama i brojalica

nesiguran u ritmičkoj i melodijskoj pratnji

ima slabije razvijeno glazbeno pamćenje pa pamti samo neke

GLAZBENA KULTURA

ODLIČAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2) NEDOVOLJAN (1)

- Vrednuje se poznavanje i izvođenje skladbi, sviranje i glazbeno stvaralaštvo

tekstove pjesama pamti u cijelosti (narodne i umjetničke)

melodije različitog tekstualnog sadržaja pamti uglavnom točno s manjim intonacijskim odstupanjima

potrebno je proširivati opseg glasa

pjeva nesigurno

pjesme

pjeva pjesme s velikim tonskim i ritmičkim odstupanjima

točno i samostalno

svira ritam, dobe i pjesama

voli se izražavati plesom, različitim pokretima

samostalno izvodi glazbene igre

rado sudjeluje u glazbenom stvaralaštvu

samostalno svira

ritam, dobe pjesama s manjim odstupanjima od točnoga

izražava se plesom, različitim pokretima

izvodi glazbene igre

sudjeluje u glazbenom stvaralaštvu

teže svira ritam, dobe

pjesama s većim odstupanjima od

točnoga izražava se plesom, različitim pokretima

izvodi glazbene igre i sudjeluje glazbenom stvaralaštvu uz poticaj učitelja ili suučenika

vrlo nesigurno svira ritam, dobe pjesama

izražava se plesom, različitim pokretima

izvodi glazbene igre i sudjeluje glazbenom stvaralaštvu nesigurno uz poticaj učitelja ili suučenika

LIKOVNA KULTURA

LIKOVNA KULTURA ODLIČAN (5) VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2) NEDOVOLJAN (1)

STVARALAŠTVO

(stvaralački proces)

Načini praćenja:

skica, likovni ili vizualni rad

svoju ideju razvija samostalno i skicira ju ideje su originalne posjeduje sposobnost improvizacije promišlja o uratku

skicira svoju ideju ideje su originalne posjeduje sposobnost improvizacije promišlja o uratku

traži pomoć učitelja ili suučenika za izražavanje svoje ideje u obliku skice trudi se izbjegavati šablone

često rabi sheme u skiciranju ideje potrebno je dodatno upućivati i poticati učenika

Učenik ne želi raditi ni kao dio skupine niti samostalno čak ni uz stalne poticaje. Ne prihvaća pravila. Neprimjereno se ponaša u radu. Ne prihvaća odgovornost za svoje ponašanje. Nema razvijen osjećaj samokontrole. Ne nosi pribor za rad. Ne reagira na opomenu.

PRODUKTIVNOST

(Likovni i vizualni izraz: realizacija ideje u formi, materijalu i mediju,

samostalno rabi likovni jezik, likovne materijale i tehnike vrlo se vješto služi likovnim

rabi likovni jezik, likovne materijale i tehnike vrlo se dobro služi likovnim

oblikuje uradak pojednostavljeno i bez puno detalja radovi nepotpuni, često nedovršeni, a

radovi su siromašni detaljima, često nepotpuni i nedovršeni, s neorganiziranim

uporaba likovnog jezika, interpretacija teme ili motiva, dovršenost rada, estetska osjetljivost)

Načini praćenja:

likovni ili vizualni rad

sredstvima i tehnikama estetski oblikuje uradak vodi računa kako je motiv prikazan (smještaj, kompozicija, ravnoteža) ulaže trud dovršava svaki vlastiti uradak maštovito kombinira materijal i kreativno donosi rješenje likovnog problema uratci su bogati detaljima i potpuni

sredstvima i tehnikama kombinira različite materijale uz sugestije učitelja s manjim estetskim senzibilitetom vodi računa kako je motiv prikazan (smještaj, kompozicija, ravnoteža) radovi su bogati detaljima, no djeluju nedovršeno uz učiteljeve sugestije uspijeva pronaći rješenje likovnog problema dovršava gotovo svaki vlastiti uradak

prostor neorganiziran

prostorom

KRITIČKO MIŠLJENJE I KONTEKST

(sagledavanje umjetničkog djela i njegovog konteksta )

aktivno sudjeluje u analiziranju vlastitog i tuđeg uratka argumentiranim stavovima i mišljenjem kritički se osvrće u rješenje

sudjeluje u analiziranju vlastitog i tuđeg uratka argumentiranim stavovima i mišljenjem kritički se osvrće u rješenje

uz pomoć učitelja i suučenika analizira vlastiti/tuđi uradak teže objašnjava svoj kritički stav estetski je manje osjetljiv

rijetko iznosi svoj kritički stav estetski nije osjetljiv

- Opisivanje i uspoređivanje vlastitog rada s radom drugih učenika; povezivanje umjetničkih djela i interpretirane teme s likovnim radom, pitanja i zadaci za primjenu znanja, ljestvice procjene…)

- Aktivno sudjelovanje u svim etapama učenja, aktivnost, poštivanje tuđeg mišljenja, suradnički rad…)

Načini praćenja:

diskusija, likovni ili vizualni rad

likovnog problema povezuje i uspoređuje likovne elemente između umjetničkih djela i svojeg rada estetski osjetljiv

likovnog problema povezuje i uspoređuje likovne elemente između umjetničkih djela i svojeg rada estetski osjetljiv

Postotna skala za ocjenjivanje pisanih provjera :

POSTOTAK OCJENA 0 % – 50 % nedovoljan (1) 51 % - 63 % dovoljan (2)

64 % - 78 % dobar (3) 79% - 90 % vrlo dobar (4)

91% - 100 % odličan (5)

Razredna učiteljica: Štefanija Hudoletnjak

Osnovna škola Tužno

KRITERIJI PRAĆENJA I VREDNOVANJA (OCJENJIVANJA)

ZA 2.A RAZRED

VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

(prema Kurikulima nastavnih predmeta)

HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavno područje: Hrvatski jezik i komunikacija

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA

OŠ HJ A.2.1. Učenik razgovara i govori u skladu s temom iz svakodnevnoga života i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.

Govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života koje zaokupljaju njegovu pozornost. Odgovara na pitanja i postavlja pitanja cjelovitom rečenicom. Pripovijeda kratku priču prema nizu slika. Priča o vlastitim doživljajima i događajima. Pripovijeda događaje kronološki. Opisuje na temelju promatranja. Pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju. Upotrebljava nove riječi koje je naučio kao dio aktivnoga rječnika. Točno izgovara sve glasove u riječima. Točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu.

SADRŽAJ RAZINE USVOJENOSTI (OSTVARENOSTI) ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

DOVOLJAN (2) DOBRAR (3) VRLO DOBRAR (4) ODLIČAN (5)

Tekstovi: kratka molba, zahvala i poziv, telefonski razgovor, spontani razgovor, kratka priča, kratki opis.

Uz pomoć učitelja, na temelju natuknica, pitanja i asocijativnog niza riječi govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.

Prema smjernicama govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.

Govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom, aktivno prati prenositelja poruke i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.

Govori i razgovara o različitim temama iz svakodnevnoga života, proširuje temu u skladu s vlastitim iskustvom, uključuje nove riječi koje je naučio i oblikuje poruku složenijim rečenicama, bez prekidanja i ponavljanja te poštuje pravila uljudnoga ophođenja.


OŠ HJ A.2.2. Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta.

Sluša kratke tekstove primjerene jezičnomu razvoju, interesima i dobi. Odgovara na pitanja o slušanome tekstu. Postavlja potpitanja o slušanome tekstu da bi pojasnio vlastito razumijevanje teksta. Provjerava razumijevanje slušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom. Izražava svoje misli i osjećaje o slušanome tekstu (crtežom, pismom, govorom, pokretom).


DOVOLJAN (2) DOBAR (3) VRLO DOBAR (4) ODLIČAN (5)

Tekstovi: kratki jednostavni tekstovi primjereni jezičnom razvoju i dobi (radijske emisije, reklame, najave filmova i emisija, zvučni zapisi književnih tekstova).

Sluša tekst i uz pojašnjenje učitelja odgovara na pitanja o sadržaju slušanoga teksta.

Sluša tekst, razgovara o tekstu te uz ohrabrivanje (verbalnim i neverbalnim znakovima) usmenim odgovorima pokazuje razumijevanje sadržaja slušanoga teksta.

Sluša tekst, točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i objašnjava o čemu govori poslušani tekst.

sluša tekst, točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i izražava svoje mišljenje o slušanome tekstu


OŠ HJ A.2.3. Učenik čita kratke tekstove tematski prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima.

Čita kratke tekstove primjerene jezičnomu razvoju, dobi i interesima. Odgovara na pitanja o pročitanome tekstu. Postavlja pitanja o pročitanome tekstu. Izdvaja nepoznate riječi. Pretpostavlja značenje nepoznate riječi prema kontekstu te provjerava pretpostavljeno značenje u rječnicima ili u razgovoru s učiteljem. Pronalazi podatke u čitanome tekstu prema uputi ili pitanjima. Pronalazi podatke u grafičkim prikazima i tumači ih.



Tekstovi: kratki tekstovi jednostavne jezične strukture s obzirom na leksičke, morfosintaktičke i stilske osobitosti teksta primjereni jezičnom razvoju učenika i njegovim recepcijskim sposobnostima (upute, poruke, pisma, obavijesni i književni tekstovi).

Čita tekstove tematski primjerene iskustvu, dobi i interesima te odgovara na pitanja o tekstu uz pomoć učitelja.

Čita kratke tekstove tematski primjerene iskustvu, dobi i interesima te samostalno odgovara na pitanja o tekstu.

Čita kratke tekstove tematski primjerene iskustvu, dobi i interesima: pronalazi podatke prema uputi i angažirano čita.

Čita tekstove tematski prikladne iskustvu, dobi i interesima: objašnjava sadržaj teksta, tumači poruku teksta i čita s ciljem učenja.


OŠ HJ A.2.4. Učenik piše školskim rukopisnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnim razvojem.

Piše velika i mala slova školskim rukopisnim pismom. Povezuje slova u cjelovitu riječ, riječ u rečenicu pišući školskim rukopisnim pismom. Prepisuje riječi i rečenice rukopisnim slovima. Samostalno piše riječi i rečenice naučenim rukopisnim slovima u pisanju rukopisnim slovima pazi na veličinu pojedinih elemenata slova, vrstu poteza i način spajanja. Razlikuje pojam glas, slovo, slog, riječ. Pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka; prepoznaje i upotrebljava pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka. Piše veliko početno slovo: imena životinja, blagdana i praznika, ulica, trgova i naseljenih mjesta u bližem okružju. Piše oznake za mjerne jedinice (duljina, novac, vrijeme). Piše ogledne i česte riječi u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i.


DOVOLJAN (2) DOBAR (3) VRLO DOBAR (4) 0DLIČAN (5)

Tekstovi: kratki opis predmeta ili lika, obavijest, pismo, pisani sastavak.

Uz pomoć učitelja prepisuje i piše slova, riječi i jednostavne rečenice rukopisnim slovima, djelomično primjenjuje poučavana pravopisna pravila i djelomično je uspješan u ostvarivanju slovopisne čitkosti.

Prepisuje i piše slova, riječi i jednostavne rečenice rukopisnim slovima, uz pomoć učitelja prepoznaje pogreške u primjeni poučavanih pravopisnih pravila i djelomično je uspješan u ostvarivanju slovopisne čitkosti.

Uz pomoć učitelja oblikuje i piše jednostavne rečenice i kratke tekstove rukopisnim slovima, primjenjuje poučavana pravopisna pravila i uspješan je u ostvarivanju slovopisne čitkosti.

Oblikuje i piše jednostavne rečenice i kratke tekstove rukopisnim slovima, primjenjuje poučavana pra-vopisna pravila, prepoznaje pogrešku u primjeni pravila u vlastitom i tuđem tekstu, samostalno ispravlja pogreške i uspješan je u ostvarivanju slovopisne čitkosti.


OŠ HJ A.2.5. Učenik upotrebljava i objašnjava riječi, sintagme i rečenice u skladu s komunikacijskom situacijom.

Usvaja nove riječi i razumije značenje naučenih riječi. Objašnjava značenje određene riječi s obzirom na komunikacijsku situaciju. Izabire odgovarajuće riječi i upotrebljava ih u oblikovanju sintagmi i rečenica. Traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku i koristi se njima kao dijelom aktivnoga rječnika. Prepoznaje i razlikuje izjavnu, upitnu i uskličnu te jesnu i niječnu rečenicu u tekstu. Stvara i piše izjavne (potvrdne i niječne), upitne, usklične rečenice. Prepoznaje ogledne i česte imenice s konkretnim značenjem.



/ Uz pomoć učitelja točno upotrebljava riječi i određuje njihovo značenje s obzirom na komunikacijski kontekst.

Upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju te prepoznaje imenice na oglednim primjerima.

Točno upotrebljava riječi i objašnjava značenje riječi, sintagmi i rečenica s obzirom na komunikacijsku situaciju te razlikuje imenice.

Točno upotrebljava riječi i objašnjava značenje riječi, sintagmi i rečenica s obzirom na komunikacijsku situaciju; može zamijeniti sintagmu drugom sintagmom sličnoga ili suprotnoga značenja i u kontekstu zamijeniti imenicu drugom imenicom.


OŠ HJ A.2.6. Učenik uspoređuje mjesni govor i hrvatski standardni jezik.

Uspoređuje riječi mjesnoga govora i hrvatskoga standardnog jezika. Sluša i govori tekstove na mjesnome govoru prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima. Čita i piše kratke i jednostavne tekstove na mjesnome govoru u skladu sa svojim interesima, potrebama i iskustvom.



/ Prepoznaje govorne i pisane tekstove na mjesnome govoru prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima.

Uz pomoć učitelja prepoznaje razliku između govornih i pisanih tekstova na mjesnome govoru i hrvatskome standardnom jeziku u različitim jezičnim kontekstima.

Prepoznaje razliku između govornih i pisanih tekstova na mjesnome govoru i standardnome hrvatskom jeziku u različitim jezičnim kontekstima.

Opisuje razliku između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika u različitim jezičnim kontekstima.

Nastavno područje: Književnost i stvaralaštvo


OŠ HJ B.2.1. Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.

Govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanja književnoga teksta. Izražava opisane situacije i doživljeno u književnome tekstu riječima, crtežom i pokretom. Izražava vlastito mišljenje o događajima u priči i postupcima likova. Uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju. Povezuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju. Pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu. Objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa.



Tekstovi: slikopriče, slikovnica, kratka priča, bajka, pjesma, kratki igrokaz, zagonetka.

Uz poticaj izražava misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i prepoznaje situacije iz književnoga teksta u svakodnevnome životu.

Uz pomoć učitelja izražava misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i opisuje situacije iz književnoga teksta slične onima u svakodnevnome životu.

Zapaža likove, mjesta, situacije, probleme i rješenje problema u tekstu; izražava misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje situacije iz književnoga teksta s onima u svakodnevnome životu.

Zapaža likove, mjesta, situacije, probleme i rješenje problema u tekstu; izražava misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta objašnjavajući sličnosti i razlike između situacija u književnome tekstu i situacija u svakodnevnome životu te pripovijeda o sličnostima i razlikama, uzroku i posljedici događaja u književnome tekstu.


OŠ HJ B.2.2. Učenik sluša/čita književni tekst i razlikuje književne tekstove prema obliku i sadržaju.

Razlikuje priču, pjesmu, bajku, slikovnicu, zagonetku i igrokaz po obliku i sadržaju. Razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa. Prepoznaje glavne i sporedne likove. Prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče. Uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog. Smješta likove u vrijeme radnje i prostor.



Tekstovi: slikopriče, slikovnica, kratka priča, bajka, pjesma, kratki igrokaz, zagonetka.

Sluša/čita književni tekst, uz pomoć učitelja odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književne tekstove po obliku.

Sluša/čita književni tekst, samostalno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književne tekstove po obliku, sadržaju i strukturi.

Sluša/čita književni tekst, prepričava sadržaj književnoga teksta prema smjernicama i prepoznaje književne tekstove po obliku, sadržaju i strukturi.

Sluša/čita književni tekst i razlikuje tekstove po obliku, sadržaju i strukturi te prati tijek skupnoga razgovora o tekstu.


OŠ HJ B.2.3 LEKTIRA Učenik samostalno izabire književne tekstove za slušanje/čitanje prema vlastitome interesu.

Upoznaje se s različitim vrstama slikovnica, zbirki priča, pjesama za djecu. Upoznaje se s prostorom narodne knjižnice u blizini mjesta stanovanja (ili bibliobusom). Upoznaje se s radom dječjega odjela narodne knjižnice u blizini mjesta stanovanja. Posjećuje školsku ili narodnu knjižnicu jednom tjedno i posuđuje slikovnice i knjige za djecu za svakodnevno čitanje. Svakodnevno izabire jedan književni tekst, primjeren jezičnom razvoju, za čitanje koji mu nudi učitelj ili samostalno izabire književne tekstove iz dječjih knjiga i časopisa. Preporučuje pročitane slikovnice i knjige za djecu drugim učenicima. Objašnjava vlastiti izbor slikovnica i knjiga za djecu



Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom.

Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud.


OŠ HJ B.2.4. LEKTIRA Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.

Koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima radi oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje. Istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska. Stvara različite individualne uratke: prikuplja riječi iz mjesnoga govora te sastavlja mali zavičajni rječnik, preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči. Razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo.



Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom.

Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prikuplja vlastite uratke u radnu mapu i predstavlja ih razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud.

Nastavno područje: Kultura i mediji


OŠ HJ C.2.1. Učenik sluša/čita medijski tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i izdvaja važne podatke.

Prepoznaje važne podatke u kratkom tekstu. Izdvaja iz teksta jedan ili više podataka prema zadanim uputama. Prepričava sadržaj teksta.



Kazališne predstave za djecu, posjet knjižnicama i odjelima većih knjižnica (zvučne knjige), likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama, dječji književni, filmski, obrazovni, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci.

Uz pomoć učitelja pronalazi podatke u elektroničkome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem.

Prema smjernicama pronalazi podatke u elektroničkome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem.

Pronalazi podatke u elektroničkome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem; služi se navigacijskim alatima uz uputu učitelja.

Pronalazi podatke u elektroničkome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem i drugima usmeno iskazuje tražene podatke; služi se navigacijskim alatima


OŠ HJ C.2.2. Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.

Izdvaja primjerene medijske sadržaje i razgovara o njima izražavajući vlastito mišljenje. Gleda i sluša animirane filmove, dokumentarne i igrane filmove za djecu - prati (gleda, sluša, doživljava) televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa. Samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu. Prepoznaje obrazovne i interaktivne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima.



Kazališne predstave za djecu, posjet knjižnicama i odjelima većih knjižnica (zvučne knjige), likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama, dječji književni, filmski, obrazovni,

Prepoznaje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.

Razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu s kojima se susreće u svakodnevnome životu.

Razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu te izdvaja omiljene medijske sadržaje.

Razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu i izražava svoje mišljenje o njima.

tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci.


OŠ HJ C.2.3. Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi i iskazuje svoje mišljenje.

Posjećuje kulturne događaje. razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja. Izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem. Iskazuje svoj doživljaj nakon kulturnog događaja crtežom, slikom, govorom ili kraćim pisanim rečenicama.



Kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, posjet knjižnicama i odjelima većih knjižnica (zvučne knjige), likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama, dječji književni, filmski, obrazovni, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci.

Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.

NEDOVOLJAN (1): Učenik uopće ne ostvaruje sastavnice ishoda ili ih ne ostvaruje u dovoljnoj mjeri ( za sve ishode i sastavnice)

MATEMATIKA ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA

MAT OŠ A.2.1. Služi se prirodnim brojevima do 100 u opisivanju i prikazivanju količine i redoslijeda.

Broji, čita i zapisuje brojkom i brojevnom riječi te uspoređuje prirodne brojeve do 100. Prikazuje brojeve na različite načine. Uočava odnose među dekadskim jedinicama (jedinice, desetice, stotice). Objašnjava odnos broja i vrijednosti pojedine znamenke. Razlikuje glavne i redne brojeve do 100.



Skup prirodnih brojeva do 100. Dekadske jedinice i mjesna vrijednost. Uspoređivanje brojeva do 100. Redni brojevi do 100.

Konkretima i crtežima modelira dvoznamenkasti broj kao skupine desetica i jedinica te broji, uspoređuje, čita i zapisuje glavne i redne brojeve do 100.

Prikazuje dvoznamenkaste brojeve u tablici mjesnih vrijednosti ili na brojevnoj crti te prikazuje odnose dekadskih jedinica, uspoređuje i upotrebljava brojeve u opisivanju količine.

Određuje broj neposredno ispred i neposredno iza zadanoga broja te brojeve između zadanih brojeva, dvoznamenkastibroj zapisuje u obliku aD i bJ i u obliku a · 10 + b · 1.

Vješto uspoređuje i primjenjuje različite načine prikaza i zapisa dvoznamenkastoga broja, sigurno se koristi dvoznamenkastim brojevima u matematici i u svakodnevnim situacijama.

MAT OŠ A.2.2. Koristi se rimskim brojkama do 12.

Nabraja osnovne i pomoćne rimske znamenke. Objašnjava pravila pisanja rimskih brojki. Rimskim znamenkama zapisuje i čita brojeve do 12.



Rimske brojke do 12. Brojka, znamenka.

Prepoznaje brojeve zapisane rimskim znamenkama te ih čita i zapisuje uz manje pogreške

Čita i zapisuje brojeve do 12 rimskim znamenkama.

S lakoćom prelazi iz zapisa arapskim znamenkama u zapis rimskim znamenkama i obrnuto

Upotrebljava i objašnjava pravila pri zapisivanju brojki rimskim znamenkama.

MAT OŠ A.2.3. Zbraja i oduzima u skupu prirodnih brojeva do 100.

Mentalno zbraja i oduzima u skupu brojeva do 100. Primjenjuje svojstvo komutativnosti te vezu među računskim operacijama. Procjenjuje rezultat zbrajanja i oduzimanja. Zbraja i oduzima više brojeva. Rješava tekstualne zadatke.



Zbrajanje i oduzimanje desetica. Zbrajanje dvoznamenkastih i jednoznamenkastih brojeva.

Zbraja i oduzima u skupu brojeva do 100 pomoću

Zbraja i oduzima u skupu brojeva do 100 detaljno zapisujući postupak te uz

Mentalno zbraja i oduzima u skupu brojeva do 100 rabeći kraći zapis.

Procjenjuje rezultat i zbraja i oduzima u skupu brojeva do 100.

Oduzimanje jednoznamenkastih brojeva od dvoznamenkastih. Zbrajanje i oduzimanje dvoznamenkastih brojeva do 100. Zbrajanje i oduzimanje više brojeva.

konkreta i slikovnih prikaza.

manju nesigurnost pri prijelazu desetice.

MAT OŠ A.2.4. Množi i dijeli u okviru tablice množenja.

Množi uzastopnim zbrajanjem istih brojeva. Dijeli uzastopnim oduzimanjem istih brojeva. Množi i dijeli u okviru tablice množenja. Određuje višekratnike zadanoga broja. Određuje polovinu, trećinu, četvrtinu itd. zadanoga broja. Određuje parne i neparne brojeve. Primjenjuje svojstvo komutativnosti množenja. Primjenjuje vezu množenja i dijeljenja. Izvodi četiri jednakosti. Imenuje članove računskih operacija. Poznaje ulogu brojeva 1 i 0 u množenju i dijeljenju. Množi i dijeli brojem 10. U zadatcima s nepoznatim članom određuje nepoznati broj primjenjujući vezu množenja i dijeljenja. Rješava tekstualne zadatke.



Množenje brojeva. Zamjena mjesta faktora. Dijeljenje brojeva. Množenje brojevima 1 i 0. Brojevi 1 i 0 u dijeljenju. Množenje i dijeljenje brojem 10. Tablica množenja. Parni i neparni brojevi. Veza množenja i dijeljenja (četiri jednakosti).

Uz pravilan matematički zapis množi uzastopnim zbrajanjem i dijeli uzastopnim oduzimanjem istoga broja ili nabrajajući višekratnike.

Množi i dijeli u okviru tablice množenja s manjom nesigurnošću, primjenjuje svojstvo komutativnosti i vezu množenja i dijeljenja te izvodi četiri jednakosti.

Množi i dijeli svim brojevima u okviru tablice množenja te provjerava rezultat vezom množenja i dijeljenja, imenuje članove računskih operacija.

Automatizirano množi i dijeli u okviru tablice množenja te objašanja pravila o zamjeni mjesta fakora i vezi množenja i dijeljenja, uočava mogućnost dijeljenja s ostatkom.

MAT OŠ A.2.5. Primjenjuje pravila u računanju brojevnih izraza sa zagradama.

Rješava zadatke sa zagradama. Primjenjuje pravila u rješavanju tekstualnih zadataka.



Zadatci sa zagradama. Navodi pravilo o redoslijedu rješavanju zadatka sa zagradama i uz pomoć rješava brojevne

Računa sa zagradama s više od dviju računskih operacija.

Tekstualni zadatak s dvije računske operacije zapisuje brojevnim izrazom sa zagradama te

Tekstualni zadatak zapisuje brojevnim izrazom sa zagradama koji brzo i točno rješava.

zadatke s dvije računske operacije.

ga rješava primjenjujući pravila.

MAT OŠ A.2.6. Primjenjuje četiri računske operacije te odnose među brojevima.

Primjenjuje usvojene matematičke spoznaje o brojevima, računskim operacijama i njihovim svojstvima u rješavanju različitih tipova zadataka u svakodnevnim situacijama.



Izvođenje više računskih operacija. Rješavanje problemskih situacija.

Razmjenjuje matematičke ideje i objašnjenja te suradnički rješava različite tipove jednostavnih zadataka.

Postavlja i analizira jednostavniji problem, planira njegovo rješavanje odabirom odgovarajućih matematičkih pojmova i postupaka, rješava ga i provjerava rezultat.

Primjenjuje usvojene matematičke ideje, pojmove, prikaze i postupke u rješavanju problemske situacije iz neposredne okoline.

Obrazlaže odabir matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost dobivenoga rezultata u rješavanju problemskih situacija.

MAT OŠ B.2.1. Prepoznaje uzorak i kreira niz objašnjavajući pravilnost nizanja.

Uočava pravilnosti nizanja brojeva, objekata, aktivnosti i pojava. Određuje višekratnike kao brojevni niz. Kreira nizove. Objašnjava kriterije nizanja.



Nizovi. Brojevni nizovi.

Prepoznaje uzorak i nastavlja jednostavne nizove brojeva, objekata, aktivnosti i pojava.

Jednostavnim riječima opisuje kriterije nizanja i nastavlja niz.

Prema zadanom kriteriju osmišljava niz i opisuje kriterije nizanja.

Samostalno kreira niz i objašnjava kriterij nizanja.

MAT OŠ B.2.2. Određuje vrijednost nepoznatoga člana jednakosti.

Određuje vrijednost nepoznatoga člana u jednakosti i dobiveno rješenje provjerava. Primjenjuje svojstva računskih operacija. Primjenjuje veze među računskim operacijama. Prošireni sadržaji: Rabi slovo kao oznaku za broj.



Određivanje vrijednosti nepoznatoga člana jednakosti. Prošireni sadržaj: Slovo kao oznaka za broj.

Određuje vrijednost nepoznatoga člana koristeći se po potrebi konkretima.

Određuje vrijednost nepoznatoga člana u računskome izrazu uz manju nesigurnost.

Određuje vrijednost nepoznatoga člana i dobiveno rješenje provjerava.

Određuje vrijednost nepoznatoga člana uz obrazloženje postupka.

MAT OŠ C.2.1. Opisuje i crta dužine.

Spaja točke crtama. Opisuje dužinu kao najkraću spojnicu dviju točaka. Određuje krajnje točke dužine. Crta dužinu i primjenjuje oznaku za dužinu.

Određuje pripadnost točaka dužini. Određuje bridove geometrijskih tijela i stranice geometrijskih likova kao dužine.



Dužina kao najkraća spojnica dviju točaka. Krajnje točke. Stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta. Bridovi geometrijskih tijela.

Prepoznaje, imenuje i crta dužinu.

Opisuje dužinu i određuje krajnje točke dužine kao pripadne točke dužini.

Opisuje (ne)pripadnost točke dužini i crta točke koje (ne) pripadaju dužini.

Određuje dužine na geometrijskim i složenijim oblicima.

MAT OŠ C.2.2. Povezuje poznate geometrijske objekte.

Opisuje plohe (strane) kocke, kvadra i piramide kao likove, bridove kao dužine, a vrhove kao točke. Opisuje stranice i vrhove trokuta, pravokutnika i kvadrata kao dužine, odnosno točke.



Povezivanje geometrijskih objekata (geometrijska tijela, geometrijski likovi, dužine i točke).

Prepoznaje i imenuje tijela, likove, dužine i točke.

Povezuje odnose među geometrijskim tijelima i likovima te dužinama i točkama.

Povezuje tijela, strane, likove, bridove, stranice, dužine, vrhove i točke.

Povezuje naučeno i primjenjuje geometriju u svakodnevnim situacijama.

MAT OŠ D.2.1. Služi se jedinicama za novac.

Prepoznaje hrvatske novčanice i kovanice. Poznaje odnos veće i manje novčane jedinice. Služi se jedinicama za novac i znakovima njegovih jediničnih vrijednosti. Računa s jedinicama za novac (u skupu brojeva do 100).



Jedinice za novac. Hrvatske novčanice i kovanice. Uspoređivanje jedinica za novac. Računanje s jedinicama za novac (u skupu brojeva do 100).

Prepoznaje hrvatske kovanice i novčanice, razlikuje njihove vrijednosti i zapisuje ih pripadajućim znakovima.

Uspoređuje određene iznose novca prikazujući ih različitim jedinicama i modelima novca.

Računa s vrijednostima novca u primjerima neposredne životne stvarnosti.

Služi se novcem u različitim problemskim situacijama te objašnjava razumno upravljanje novcem.

MAT OŠ D.2.2. Procjenjuje, mjeri i crta dužine zadane duljine.

Mjeri nestandardnim mjernim jedinicama (na primjer korakom, laktom, pedljem, palcem). Poznaje jedinične dužine za mjerenje dužine i njihov međusobni odnos (metar i centimetar). Imenuje i crta dužinu zadane duljine. Mjeri dužinu pripadajućim mjernim instrumentom i zadanom mjernom jediničnom dužinom. Zapisuje duljinu dužine mjernim brojem i znakom mjerne jedinice. Duljinu dužine zapisuje matematičkim simbolima. Procjenjuje duljinu dužine i najkraće udaljenosti objekata u metrima. Računa s jedinicama za mjerenje dužine (u skupu brojeva do 100).



Procjena i mjerenje duljine dužine. Računanje s jedinicama za mjerenje dužine (u skupu brojeva do 100).

Imenuje metar i centimetar kao mjerne jedinice za mjerenje dužine i pokazuje rukama njihov odnos.

Procjenjuje duljinu dužine te mjeri dužine i crta dužine zadane duljine.

Procjenjuje duljinu dužine i mjerenjem provjerava svoju procjenu.

Primjenjuje pravilan matematički zapis za duljinu dužine i iskazuje odnos jediničnih dužina.

MAT OŠ D.2.3. Procjenjuje i mjeri vremenski interval.

Prati prolaznost vremena na satu ili štoperici. Navodi standardne mjerne jedinice za vrijeme (sekunda, minuta, sat, dan, tjedan, mjesec, godina), procjenjuje i mjeri prolaznost vremena odgovarajućim mjernim instrumentom i zapisuje duljinu vremenskoga intervala. Navodi odnose mjernih jedinica za vrijeme. Računa s jedinicama za vrijeme u skupu brojeva do 100.



Procjena i mjerenje duljine vremenskoga intervala. Računanje s jedinicama za vrijeme (u skupu brojeva do 100).

Uočava prolaznost vremena i prati ju na satu i kalendaru te imenuje standardne mjerne jedinice za vrijeme.

Procjenjuje duljinu vremenskoga intervala te mjeri vremenski interval potreban za obavljanje neke aktivnosti te se služi satom i kalendarom.

Uspješno procjenjuje vremenski interval potreban za obavljanje neke aktivnosti te iskazuje odnose mjernih jedinica za vrijeme.

Procjenjuje vremenski interval i računa s mjernim jedinicama u jednostavnim zadatcima u skupu brojeva do 100.

MAT OŠ E.2.1. Koristi se podatcima iz neposredne okoline.

Promatra pojave i bilježi podatke o njima. Razvrstava prikupljene podatke i prikazuje ih jednostavnim tablicama ili piktogramima. Tumači podatke iz jednostavnih tablica i piktograma. Provodi jednostavna istraživanja te analizira i prikazuje podatke.



Prikazivanje i tumačenje podataka piktogramima i jednostavnim tablicama.

Prikuplja podatke o nekoj jednostavnoj pojavi i prikazuje ih neformalnim načinom.

Prikupljene podatke prikazuje jednostavnim tablicama i piktogramima.

Čita podatke iz tablica i dijagrama i povezuje ih s neposrednom okolinom.

Tumači podatke dobivene jednostavnim istraživanjima te ih prikazuje tablicama i piktogramima.

MAT OŠ E.2.2. Određuje je li neki događaj moguć ili nemoguć.

U različitim situacijama predviđa moguće i nemoguće događaje. Objašnjava zašto je neki događaj (ne)moguć.



Vjerojatnost (određivanje je li događaj moguć ili nemoguć).

U jednostavnim i poznatim situacijama razlikuje je li neki događaj moguć ili nemoguć.

U složenijim situacijama razlikuje je li neki događaj moguć ili nemoguć.

Predviđa mogući i nemogući događaj koji može proizaći iz određene situacije.

Obrazlaže zašto je neki događaj moguć ili nemoguć.


PRIRODA I DRUŠTVO


PID OŠ A.2.1. Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi i objašnjava važnost organiziranosti.

Opisuje i razvrstava živo od neživoga u prirodi. Razvrstava biljke i životinje iz svoga okoliša u skupine prema kriteriju koji ih povezuje i objašnjava sličnosti i razlike (pripada/ne pripada skupini po nekome kriteriju, prema obliku lista, boji cvijeta, jestivo-nejestivo, voće i povrće, žitarice, prepoznaje različite načine kretanja u prirodi i sl.). Ispituje osjetilima i prepoznaje svojstva tvari (tekuće, čvrsto, hrapavo, gusto, rijetko, oblik, boja, miris, tvrdoća, savitljivost, vodootpornost, prozirnost, sposobnost plutanja na vodi i sl.). Objašnjava važnost organiziranja/razvrstavanja otpadnih tvari u okolišu, razlikuje otpad i smeće te razvrstava otpad. Povezuje vremenske pojave s godišnjim dobima. Istražuje načine brige za zdravlje. Istražuje povezanost raznolike i redovite prehrane sa zdravljem. Određuje i opisuje ulogu osnovnih dijelova tijela



Promatra i razlikuje živo od neživoga u prirodi u neposrednome okolišu. Opisuje ulogu osnovnih dijelova tijela (npr. ruke nam služe za…, glava nam služi za…). Bitno je da učenik spozna na primjerima iz svakodnevnih životnih situacija postojanje reda u svome životu radi očuvanja zdravlja (redoviti obroci, kretanje, boravak u prirodi, odijevanje i obuvanje u skladu s vremenskim uvjetima, osobna čistoća, čistoća prostora).

Uz pomoć razvrstava bića i tvari, povezuje vremenske pojave s godišnjim dobima te prepoznaje važnost organiziranosti u osobnome životu i prirodi.

Razvrstava bića i tvari, opisuje kriterij razvrstavanja, povezuje vremenske pojave s godišnjim dobima te uočava važnost organiziranosti u osobnome životu i prirodi.

Razvrstava bića i tvari, objašnjava kriterij razvrstavanja i važnost organiziranosti u osobnome životu i prirodi te opisuje i povezuje vremenske pojave s godišnjim dobima.

Uspoređuje kriterije razvrstavanja bića i tvari, objašnjava povezanost vremenskih pojava s godišnjim dobima i važnost organiziranosti u osobnome životu i prirodi.

PID OŠ A.2.2. Učenik objašnjava organiziranost vremena i prikazuje vremenski slijed događaja.

Objašnjava važnost organiziranja i snalaženja u vremenu. Mjeri vrijeme satom (urom) i/ili štopericom, očitano vrijeme iskazuje riječima, procjenjuje i mjeri trajanje svakodnevnih i ostalih životnih aktivnosti. Uspoređuje i reda događaje koji su se dogodili tijekom sata, dana, tjedna, mjeseca i godine. Služi se kalendarom.

Objašnjava organiziranost vremena u godini, navodi mjesece u godini, broj dana u pojedinim mjesecima. Upisuje i planira događanja (rođendane, blagdane i sl.) u raspored i/ili vremensku crtu. Smješta događaje povezane s neposrednim okružjem u prošlost, sadašnjost i budućnost.



Očitava vrijeme na satu (uri), snalazi se na kalendaru. Izrađuje dnevni, tjedni, mjesečni i godišnji raspored i/ili vremensku lentu. Istražuje podrijetlo naziva mjeseci u godini.

Uz pomoć se snalazi na kalendaru, očitava i mjeri vrijeme te prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na sat u danu ili mjesec u godini.

Snalazi se na kalendaru, prepoznaje organizaciju vremena na kalendaru, očitava i mjeri vrijeme te opisuje i prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na sat u danu ili mjesec u godini.

Snalazi se na kalendaru i objašnjava važnost organizacije vremena na kalendaru, očitava i mjeri vrijeme te opisuje i prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na sat u danu ili mjesec u godini.

Koristi se kalendarom u organizaciji vremena, očitava i mjeri vrijeme te objašnjava i prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na sat u danu ili mjesec u godini.

PID OŠ A.2.3. Učenik uspoređuje organiziranost različitih zajednica i prostora dajući primjere iz neposrednoga okružja.

Navodi članove uže i šire obitelji te prikazuje organiziranost obiteljske zajednice. Opisuje što čini mjesto u kojemu živi te gdje se što nalazi i kako je organizirano. Razlikuje prirodne oblike u neposrednome okružju. Opisuje važnost organizacije prometa u svome okružju. Opisuje zanimanja u mjestu u kojemu živi. Spoznaje organiziranost zajednice u svome okružju te važnost pravila za njezino djelovanje.


DOVOLJAN ( 2) DOBAR (3) VRLO DOBAR (4) ODLIČAN (5)

Učenik prikuplja podatke o svojoj obitelji (podrijetlo prezimena, rodbinske veze i sl.) i izrađuje obiteljsko stablo upoznajući organiziranost svoje obitelji. Na osnovi promatranja u svome mjestu (izvanučionička nastava) uočava i prikazuje smještaj objekata, ustanova (npr. zdravstvene, kulturne), prirodnih oblika (npr. vode tekućice, stajaćice, more, uzvisine, udubine). Uočava pješačke prijelaze, razlikuje prometne znakove važne za njegovu sigurnost, uspoređuje i razvrstava prometna sredstva,

Uočava i uz pomoć prikazuje organiziranost obiteljske zajednice, mjesta i prometa.

Opisuje i prikazuje organiziranost obiteljske zajednice, mjesta i prometa.

Objašnjava i prikazuje organiziranost obiteljske zajednice, mjesta i prometa.

Uspoređuje i prikazuje organiziranost obiteljske zajednice, mjesta i prometa.

istražuje vrste prometa u mjestu i sl. te povezuje s organizacijom mjesta. Uočava povezanost prometnih sredstava s korištenjem različitih oblika energije.

PID OŠ B.2.1. Učenik objašnjava važnost odgovornoga odnosa čovjeka prema sebi i prirodi.

Opisuje važnost tjelesne aktivnosti, prehrane i odmora za razvoj svoga tijela i zdravlje. Brine se za očuvanje osobnoga zdravlja. Uvažava vremensko ograničenje rada s digitalnom tehnologijom. Brine se za okružje u kojemu živi i boravi. Razdvaja otpad i smeće, razvrstava otpad. Prepoznaje zvučno i svjetlosno onečišćenje okoliša



Na primjerima učenik uočava važnost očuvanja osobnoga zdravlja: osobna čistoća, pravilna prehrana, tjelesna aktivnost, pravilno držanje tijela, odijevanje u skladu s vremenskim uvjetima, redovita kontrola liječnika i stomatologa, zaštita od sunca. Na primjerima uočava važnost brige za okružje: održavanje čistoće učionice i prostora kojim se koristi, školskoga okoliša, briga za kućne ljubimce i kućne biljke, briga o očuvanju i zaštiti voda zavičaja i sl. Učenik ponovno rabi otpad. Prepoznaje štetno djelovanje buke na osobno zdravlje i zdravlje drugih. Osvijestiti štetnost lasera za vid.

Opisuje i daje primjer očuvanja osobnoga zdravlja i okružja u kojemu živi i boravi.

Opisuje i daje primjer očuvanja osobnoga zdravlja i okružja u kojemu živi i boravi te uz pomoć predviđa posljedice nebrige.

Opisuje i daje primjer očuvanja osobnoga zdravlja i okružja u kojemu živi i boravi te predviđa posljedice nebrige.

Objašnjava i daje primjer važnosti očuvanja osobnoga zdravlja i očuvanja prirode te predviđa posljedice nebrige.

PID OŠ B.2.2. Učenik zaključuje o promjenama u prirodi koje se događaju tijekom godišnjih doba.

Prepoznaje promjene u prirodi unutar godišnjega doba: uspoređuje duljinu dana i noći, početak i kraj određenoga godišnjeg doba, promjene u životu biljaka i životinja i rad ljudi. Prati promjene i bilježi ih u kalendar prirode.



Prati promjene u prirodi tijekom godišnjih doba (izvanučionička nastava), vodi dnevnik promatranja, povezuje uočene promjene u biljnome i životinjskome svijetu s promjenom uvjeta.

Uz pomoć opisuje i prikazuje živa bića i njihove promjene povezane s godišnjim dobima.

Opisuje i prikazuje živa bića i njihove promjene povezane s godišnjim dobima.

Uspoređuje i prikazuje živa bića te predviđa njihove promjene povezane s godišnjim dobima.

Zaključuje o utjecaju godišnjih doba na živa bića, predviđa i povezuje njihove promjene s promjenama vremenskih uvjeta.

PID OŠ B.2.3. Učenik uspoređuje, predviđa promjene i odnose te prikazuje promjene u vremenu.

Snalazi se u vremenu. Uspoređuje nedavnu prošlost i sadašnjost i predviđa buduće događaje te promjene i odnose u budućnosti. Povezuje događaje i promjene u vremenu prikazujući ih na vremenskoj crti ili lenti vremena, crtežom, grafičkim prikazom i sl., uz upotrebu IKT-a ovisno o uvjetima.



Istražuje i prikuplja informacije o prošlosti, uspoređuje život nekad i danas, djetinjstvo svojih predaka, prometna sredstva, igračke, stanovanje, odjeću nekoć i danas i sl. Predviđa promjene u budućnosti, npr. izgled igračaka, prometnih sredstava, odjeće, djetinjstva i sl.

Uz pomoć opisuje promjene i odnose tijekom prošlosti i sadašnjosti te prikazuje promjene u vremenu.

Opisuje promjene i odnose tijekom prošlosti i sadašnjosti, predviđa ih u budućnosti te prikazuje promjene u vremenu.

Objašnjava promjene i odnose tijekom prošlosti i sadašnjosti, predviđa ih u budućnosti te prikazuje promjene u vremenu.

Uspoređuje promjene i odnose tijekom prošlosti i sadašnjosti, predviđa ih u budućnosti te prikazuje promjene u vremenu.

PID OŠ B.2.4. Učenik se snalazi u prostoru, izrađuje, analizira i provjerava skicu kretanja.

Snalazi se u neposrednome okružju prema objektima i dijelovima prirode. Opisuje objekte i dijelove prirode prema kojima se snalazi u prostoru. Prikazuje objekte i dijelove prirode u međusobnom odnosu (crtežom ili plakatom ili u pješčaniku i dr.). Izrađuje i provjerava skicu kretanja.



Ishod se ostvaruje u izvanučioničkoj nastavi nakon čega učenik prikazuje na različite načine (crtežom, plakatom, u pješčaniku, upotrebljavajući IKT, piktograme ili dr.) međuodnose objekata i dijelova prirode prema kojima se snalazi u prostoru. IKT –

Opisuje i uz pomoć prikazuje objekte i dijelove prirode prema kojima se snalazi u prostoru izrađujući skicu kretanja.

Opisuje i prikazuje objekte i dijelove prirode prema kojima se snalazi u prostoru izrađujući skicu kretanja.

Opisuje i prikazuje objekte i dijelove prirode prema kojima se snalazi u prostoru i stavlja ih u međusobni odnos izrađujući i analizirajući skicu kretanja.

Izrađuje i provjerava skicu kretanja, analizira i provjerava međusobni odnos prikazanih objekata i dijelova prirode prema kojima se snalazi u prostoru.

D 1.3. Skica kretanja grafički je prikaz kretanja učenika dijelom svoga mjesta ili u neposrednome okružju (crtanje ulica, ustanova, spomenika, dijelova prirode, prikaz puta od kuće do škole i sl.).

PID OŠ C.2.1. Učenik uspoređuje ulogu i utjecaj pojedinca i zajednice na razvoj identiteta te promišlja o važnosti očuvanja baštine.

Razvija spoznaju o sebi u odnosu na druge i objašnjava ulogu pojedinca i zajednice na osobni razvoj. Objašnjava i raspravlja o različitim ulogama pojedinaca u zajednicama te povezanosti zajednice prema događajima, interesima, vrijednostima. Promišlja o utjecaju zajednice na pojedinca i obratno. Opisuje i postavlja pitanja povezana s povijesnom, kulturnom i prirodnom baštinom svoga mjesta. Navodi primjere i objašnjava načine zaštite i očuvanja prirodne, kulturne i povijesne baštine. Sudjeluje i predlaže načine obilježavanja događaja i blagdana.



Odgovara na pitanja: Kojim vrijednostima težim? Što mogu naučiti od drugih? Kako pridonosim napretku zajednice? Kako drugi utječu na mene? Kako ja utječem na druge? Povijesna su baština blagdani, značajni događaji; kulturna su baština tradicijski predmeti, običaji, nošnja, suveniri; prirodna su baština (ljepote prirode) parkovi, šume, rijeke, jezera, more, biljke, životinje... Učenik uspoređuje život članova obitelji nekad i danas (npr. igre koje su se igrali njihovi roditelji, bake i djedovi kad su bili djeca). Obilježavanje državnih praznika, blagdana, značajnih dana i događaja. Igranje uloga (različiti oblici odnosa unutar zajednice).

Prepoznaje ulogu i utjecaj pojedinca u zajednici, ulogu zajednice na razvoj osobnoga identiteta te važnost očuvanja baštine.

Opisuje ulogu i utjecaj pojedinca u zajednici, ulogu zajednice na razvoj osobnoga identiteta te važnost očuvanja baštine.

Objašnjava ulogu i utjecaj pojedinca u zajednici, ulogu zajednice na razvoj osobnoga identiteta te važnost očuvanja baštine.

Uspoređuje ulogu i utjecaj pojedinca u zajednici s ulogom i utjecajem zajednice na razvoj osobnoga identiteta te promišlja o važnosti očuvanja prirodne i kulturno-povijesne baštine.

PID OŠ C.2.2. Učenik raspravlja o ulozi i utjecaju pravila, prava i dužnosti na zajednicu te važnosti odgovornoga ponašanja.

Dogovara se i raspravlja o pravilima i dužnostima te posljedicama zbog njihova nepoštivanja (u obitelji, razredu, školi). Ispunjava dužnosti i pomaže (u obitelji, razredu, školi, mjestu). Raspravlja o pravima djece. Uvažava različitosti (stavovi i mišljenja). Predlaže načine rješavanja problema. Odgovorno se služi telefonskim brojevima. Preuzima odgovornost za svoje ponašanje.



Odgovorno se služi telefonskim brojevima; 192, 193, 194, 112. Pravila, dužnosti i posljedice nepoštivanja u obitelji, razredu, školi i mjestu. Dječja prava, kultura življenja u zajedničkim prostorima, na javnim mjestima i javnim prijevoznim sredstvima, zdravlje, primjena IKT-a, zaštita okoliša.

Prepoznaje utjecaj različitih prava, pravila i dužnosti na zajednicu, opisuje posljedice nepoštivanja pravila te preuzima odgovornost za svoje postupke.

Opisuje ulogu i utjecaj različitih prava, pravila i dužnosti na zajednicu i posljedice nepoštivanja pravila te preuzima odgovornost za svoje postupke.

Uspoređuje ulogu i utjecaj različitih prava, pravila i dužnosti na zajednicu, opisuje posljedice nepoštivanja pravila, predlaže rješenja te preuzima odgovornost za svoje postupke.

Raspravlja o ulozi i utjecaju različitih prava, pravila i dužnosti na zajednicu i posljedicama nepoštivanja, predlaže rješenja te preuzima odgovornost za svoje postupke.

PID OŠ C.2.3. Učenik opisuje ulogu i utjecaj zajednice i okoliša na djelatnosti ljudi mjesta u kojemu živi te opisuje i navodi primjere važnosti i vrijednosti rada.

Prepoznaje važnost različitih zanimanja i djelatnosti u mjestu. Povezuje djelatnosti ljudi s okolišem. Opisuje ulogu i utjecaj zajednice i okoliša na djelatnost ljudi u neposrednoj okolini. Opisuje povezanost rada i zarade. Prepoznaje važnost i vrijednost svakoga zanimanja i rada. Razvija odgovornost prema trošenju novca i štednji.



Putem radionica, kazališnih predstava, dramskih igara i vježbi stjecat će znanja, razvijati vještine i stavove o poduzetništvu.

Uz pomoć nabraja djelatnosti ljudi u neposrednoj okolini te izriče svoj odnos prema radu. Prepoznaje važnost štednje i odgovornoga trošenja novca.

Uspoređuje djelatnosti ljudi u neposrednoj okolini i uz pomoć opisuje svoj odnos prema radu te važnost štednje i odgovornoga trošenja novca.

Opisuje povezanost djelatnosti ljudi s neposrednom okolinom te opisuje i navodi primjere svoga odnosa prema radu, važnosti štednje i odgovornoga trošenja novca.

Opisuje ulogu i utjecaj zajednice i okoliša na djelatnosti ljudi u neposrednoj okolini te opisuje i navodi primjere odnosa prema radu, važnosti štednje i odgovornoga trošenja novca.

PID OŠ D.2.1. Učenik prepoznaje različite izvore i oblike, prijenos i pretvorbu energije i objašnjava važnost i potrebu štednje energije na primjerima iz svakodnevnoga života.

Prepoznaje i razlikuje različite izvore energije koji ga okružuju. Razlikuje oblike energije koji ga okružuju. Prepoznaje prijenos el. energije (vodovima, žicama) do mjesta korištenja i prijenos topline s toplijeg na hladnije mjesto ili predmet. Prepoznaje pretvorbu električne energije u toplinu i svjetlost. Objašnjava važnost energije u svakodnevnome životu. Povezuje hranu i prehranu s opskrbom tijela energijom ukazujući na važnost pravilne prehrane za zdravlje čovjeka. Navodi različite primjere prometnih sredstava i njihovih izvora energije. Objašnjava načine uštede energije na koje sam može utjecati. Objašnjava povezanost svoga ponašanja pri korištenju energijom s njezinom uštedom.


DOVOLJAN (2) DOBAR(3) VRLO DOBAR (4) ODLIČAN (5)

Izvori su energije hrana, Sunce, vjetar, voda, goriva (drvo, ugljen, benzin). Od oblika energije prepoznaje svjetlosnu, toplinsku i električnu energiju.

Navodi različite izvore i oblike energije kojima se koristi u svakodnevnome životu i načine njezine štednje.

Prepoznaje različite izvore i oblike, prijenos i pretvorbu energije na primjerima iz neposrednoga okoliša te načine i važnost štednje energije u svakodnevnome životu.

Prepoznaje različite izvore i oblike energije, prijenos i pretvorbu energije na primjerima iz neposrednoga okoliša; uz pomoć objašnjava važnost energije i na jednostavnim primjerima opisuje važnost štednje.

Prepoznaje izvore i oblike energije, prijenos i pretvorbu energije na primjerima iz neposrednoga okoliša te objašnjava važnost energije u svakodnevnome životu i na jednostavnim primjerima objašnjava njezinu racionalnu upotrebu.

PID OŠ A.B.C.D. 2.1. Učenik uz usmjeravanje opisuje i predstavlja rezultate promatranja prirode, prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome okružju i koristi se različitim izvorima informacija.

Opaža i opisuje svijet oko sebe služeći se svojim osjetilima i mjerenjima. Crta opaženo i označava/imenuje dijelove. Prepoznaje uzročno-posljedične veze u neposrednome okružju. Postavlja pitanja povezana s opaženim promjenama u prirodi. Postavlja pitanja o prirodnim i društvenim pojavama. Objašnjava uočeno, iskustveno doživljeno ili istraženo. Uočava probleme i predlaže rješenja. Raspravlja, uspoređuje i prikazuje na različite načine rezultate – crtežom, slikom (piktogramima), grafom i sl. Donosi jednostavne zaključke.



Ostvaruje se putem sadržaja svih ostalih koncepata.

Opaža i uz pomoć opisuje svijet oko sebe i prikazuje opaženo.

Opaža i uz pomoć opisuje svijet oko sebe, postavlja pitanja povezana s opažanjima i prikazuje rezultate.

Uz usmjeravanje opaža i opisuje svijet oko sebe, postavlja pitanja povezana s opažanjima i uz pomoć se koristi izvorima informacija, provodi jednostavnija mjerenja i prikazuje rezultate.

Uz usmjeravanje opaža i opisuje svijet oko sebe, postavlja pitanja povezana s opaženim promjenama, koristi se izvorima informacija, koristi se opremom, provodi jednostavnija mjerenja, opisuje, prikazuje te predstavlja rezultate.


GLAZBENA KULTURA


OŠ GK A.2.1. Učenik poznaje određeni broj skladbi

Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).



Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.

Poznaje 3 – 10 kraćih skladbi. Poznaje 3 – 10 kraćih skladbi. Poznaje 3 – 10 kraćih skladbi. Poznaje 3 – 10 kraćih skladbi.


OŠ GK A.2.2. Učenik temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.

Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice: • metar/dobe • tempo • visina tona • dinamika • boja/izvođači



Cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne, jazz i filmske glazbe.

Opaža pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.

Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice (jednu od druge).

Opisuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.

Uspoređuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (unutar iste skladbe, u različitim skladbama).

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

OŠ GK B.2.1. Učenik sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.

Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.

RAZINE USVOJENOSTI (OSTVARENOSTI) ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

SADRŽAJ DOVOLJAN (2) DOBAR (3) VRLO DOBAR (4) ODLIČAN (5)

Pjesme/brojalice i glazbene igre primjerene dobi i sposobnostima učenika.

Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja.

Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te opisuje zajedničku izvedbu.

Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu.

Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.


RAZRADA ISHODA

OŠ GK B.2.2. Učenik pjeva/izvodi pjesme i brojalice.

Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika).



Pjesme/brojalice primjerene dobi i sposobnostima učenika.

Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi pjesme i brojalice.

Samostalno pjeva/izvodi pjesme i brojalice.

Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.

Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.


RAZRADA ISHODA

OŠ GK B.2.3. Učenik izvodi glazbene igre uz pjevanje, slušanje glazbe i pokret uz glazbu.

Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža i uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.



Glazbene igre primjerene dobi i sposobnostima učenika, cjelovite skladbe, stavci ili ulomci klasične, tradicijske,

Uz pomoć učitelja izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.

Samostalno izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.

Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.

Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.

popularne, jazz i filmske glazbe.


RAZRADA ISHODA

OŠ GK B.2.4. Učenik stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te svira uz pjesme/brojalice koje izvodi.

Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom/plesom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama. Svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.



Pjesme/brojalice i glazbene igre primjerene dobi i sposobnostima učenika.

Stvara/improvizira melodijske/ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, tjeloglazbom i/ili udaraljkama izražavajući svoj doživljaj glazbe. Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.

Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama. Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.




RAZRADA ISHODA

OŠ GK C.2.1. Učenik na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe.

Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).



Glazbeno-kulturni događaj u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.

Prepoznaje različite uloge glazbe. Prepoznaje različite uloge glazbe. Prepoznaje različite uloge glazbe. Prepoznaje različite uloge glazbe.

NEDOVOLJAN (1): Učenik ne želi raditi ni kao dio skupine niti samostalno čak ni uz stalne poticaje. Ne prihvaća pravila. Neprimjereno se ponaša u radu. Ne prihvaća odgovornost za svoje ponašanje. Nema razvijen osjećaj samokontrole. Ne nosi pribor za rad. Ne reagira na opomenu.

LIKOVNA KULTURA


OŠ LK A.2.1. Učenik likovnim i vizualnim izražavanjem interpretira različite sadržaje.

Učenik odgovara likovnim i vizualnim izražavanjem na razne vrste poticaja. Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju koristi: – likovni jezik (obvezni pojmovi likovnog jezika i oni za koje učitelj smatra da mu mogu pomoći pri realizaciji ideje u određenom zadatku) – iskustvo usmjerenog opažanja – izražavanje pokretom, zvukom, glumom koje povezuje s likovnim izražavanjem kroz kreativnu igru – doživljaj temeljen na osjećajima, iskustvu, mislima i informacijama.

OBVEZNI LIKOVNI POJMOVI Tok i karakter crta. Osnovne i izvedene boje. Tonovi boja. Kontrast svijetlih i tamnih boja, toplih i hladnih boja. Kontrast oblika i veličina ploha i tijela. Ritam mrlja, ploha, boja i tijela. Odnosi veličina likova i masa: veće, manje, jednako. Učenik odgovara likovnim i vizualnim izražavanjem na razne vrste poticaja: – osobni sadržaji (osjećaji, misli, iskustva, vrijednosti i stavovi) – sadržaji likovne/vizualne umjetnosti ili sadržaji/izraz drugih umjetničkih područja – sadržaji iz svakodnevnog života i neposredne okoline (informacije).



Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju koristi likovni jezik tako da kreće od doživljaja cjeline prema detalju.

Učenik se izražava slijedeći pravila kreativne igre; likovnim i vizualnim izražavanjem interpretira različite doživljaje i sadržaje koristeći likovni jezik.

Učenik se izražava slijedeći pravila kreativnog procesa; likovnim i vizualnim izražavanjem interpretira različite doživljaje i sadržaje koristeći likovni jezik i slobodne asocijacije.

Učenik povremeno varira početna pravila kreativne igre u stvaranju; likovnim i vizualnim izražavanjem interpretira različite doživljaje i sadržaje koristeći likovni jezik i slobodne asocijacije povremeno u odmaku od uobičajenih rješenja.

Učenik varira početna pravila kreativne igre u stvaranju; likovnim i vizualnim izražavanjem interpretira različite doživljaje i sadržaje originalno koristeći likovni jezik i slobodne asocijacije.


OŠ LK A.2.2. Učenik demonstrira poznavanje osobitosti različitih likovnih materijala i postupaka pri likovnom izražavanju.

Učenik primjećuje osobitosti likovnih materijala i postupaka te ih primjenjuje pri likovnom izražavanju. Razina usvojenosti odnosi se na konkretnu demonstraciju na nastavi te se može i ne mora sumativno vrednovati.

LIKOVNI MATERIJALI I TEHNIKE Crtački: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tuš, pero, kist, lavirani tuš. Slikarski: akvarel, gvaš, tempere, pastel, flomasteri, kolaž papir, kolaž iz časopisa. Prostorno-plastički: glina, glinamol, papir-plastika, ambalaža i drugi materijali, aluminijska folija. Grafički: monotipija. Digitalna tehnologija: digitalni fotoaparat, pametni telefon.



Učenik koristi neke od predloženih likovnih materijala i tehnika te digitalne tehnologije.

Učenik uporabljuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada. Pokazuje nizak stupanj preciznosti, djelomične kontrole materijala i izvedbe s minimumom detalja.

Učenik upotrebljava likovne materijale i postupke u izradi svog likovnog rada. Pokazuje zadovoljavajući stupanj preciznosti, kontrole materijala i izvedbe s minimumom detalja

Učenik uporabljuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada. Pokazuje zadovoljavajući stupanj preciznosti, kontrole materijala i izvedbe detalja.

Učenik uporabljuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade svog likovnog rada. Pokazuje dosljednost te zadovoljavajući stupanj preciznosti, kontrole materijala i izvedbe detalja.


OŠ LK B.2.1. Učenik opisuje likovno i vizualno umjetničko djelo povezujući osobni doživljaj, likovni jezik i tematski sadržaj djela.

Učenik povezuje djelo s vlastitim iskustvom i opisuje osobni doživljaj djela. Učenik opisuje – materijale i postupke – likovne elemente i kompozicijska načela – tematski sadržaj djela (motiv, teme, asocijacije).

OBLICI LIKOVNIH I VIZUALNIH UMJETNOSTI

crtež slikarstvo skulptura grafika vizualne komunikacije i dizajn (grafički) arhitektura i urbanizam fotografija film (igrani i animirani) strip ilustracija, scenografija, kostimografija, lutkarstvo



Učenik upoznaje i istražuje djela iz različitih područja likovnih i vizualnih umjetnosti.

Učenik prepoznaje osnovne tematske i likovne ili vizualne sadržaje (likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline) povremeno stvarajući poveznice s osobnim doživljajem.

Učenik opisuje detalje i karakteristike tematskih i likovno/vizualnih sadržaja (likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline) stvarajući poveznice s osobnim doživljajem.

Učenik opisuje veći broj detalja i karakteristika tematskih i likovnih ili vizualnih sadržaja (likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline) stvarajući poveznice s osobnim doživljajem.

Učenik precizno opisuje veći broj detalja i karakteristika tematskih i likovnih ili vizualnih sadržaja (likovni jezik, materijali, primjeri iz okoline) stvarajući poveznice s osobnim doživljajem.


OŠ LK B.2.2. Učenik uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad te radove drugih učenika i opisuje vlastiti doživljaj stvaranja.

Učenik opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: likovnog jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza teme ili motiva te originalnosti i uloženog truda. Učenik prepoznaje poticaj i način na koji je to izraženo u likovnom ili vizualnom radu. Učenik prepoznaje osobno zadovoljstvo u stvaralačkom procesu.



Sadržaji ishoda B.2.2. istovjetni su sadržajima ishoda A.2.1.

Učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja, opisuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika djelomično prepoznajući upotrebu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izražene ideje.

Učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja, uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad s radovima drugih učenika prepoznajući upotrebu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza teme ili motiva i izražene ideje.

Učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja, djelomično precizno uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad s radovima drugih učenika prepoznajući upotrebu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izražene ideje.

Učenik opisuje vlastiti doživljaj stvaranja, precizno uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad s radovima drugih učenika prepoznajući upotrebu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izražene ideje.


OŠ LK C.2.1. Učenik prepoznaje i u likovnom ili vizualnom radu interpretira povezanost oblikovanja vizualne okoline s aktivnostima i namjenama koje se u njoj odvijaju.

Likovnim i vizualnim izražavanjem učenik: – prepoznaje različite namjene urbanog prostora – kroz crtež ili maketu interpretira doživljaj njemu bliske urbanističke cjeline (ulica, naselje, gradska četvrt...) – razlikuje i interpretira karakteristike različitih pisama – uspoređuje odnose slike i teksta u njemu bliskim medijima – koristi različite odnose slike i teksta u izražavanju vlastitih ideja. Ishod se ostvaruje zajedno s ishodom OŠ LK A.2.1. te se na taj način i vrednuje.

ISTRAŽIVANJE PROSTORA UKLJUČUJE:

otvoreno, zatvoreno, okupljanje, boravak/događanje, kretanje, povezanost..



Arhitektura, vizualne i funkcionalne karakteristike ulice i trga. Karakteristike pisma: veličina, debljina i oblik slova te pisma oblikovanih različitim alatima.

Učenik prepoznaje neke značajke urbanističkog prostora, pisma i dizajna; u svom radu kombinira sliku i tekst koristeći zadane elemente.

Učenik opisuje i u svom radu interpretira neke značajke urbanističkog prostora, pisma i dizajna; u svom radu kombinira sliku i tekst koristeći zadane elemente.

Učenik prepoznaje i u svom radu interpretira povezanost urbanističkog prostora, pisma i dizajna s njihovom namjenom; u svom radu interpretira značajke pisma te kombinira različite odnose slike i teksta.

Učenik prepoznaje i u svom radu interpretira povezanost urbanističkog prostora, pisma i dizajna s njihovom namjenom; u svom radu interpretira specifične značajke pisma te na originalan način kombinira različite odnose slike i teksta.


OŠ LK C.2.2. Učenik povezuje umjetničko djelo s iskustvima iz svakodnevnog života te društvenim kontekstom

Učenik povezuje vizualni ili likovni i tematski sadržaj određenog umjetničkog djela s iskustvom iz svakodnevnog života. Učenik prepoznaje i imenuje različite sadržaje iz svoje okoline kao produkt likovnog/vizualnog izražavanja.



Učenik prepoznaje i imenuje različite sadržaje iz svoje okoline kao produkt likovnog/vizualnog izražavanja (umjetničko djelo; spomenik). Učenik navodi i opisuje konkretne primjere različitih oblika umjetničkog izražavanja (igrani film, kazališna predstava), vrsta zanimanja (umjetnik: likovni/vizualni, fotograf, arhitekt, dizajner), kulturno umjetničkih događanja, institucija i spomenika iz svog kraja s područja likovnih i vizualnih umjetnosti koje je posjetio i /ili upoznao (učitelj odabire od preporučenih sadržaja one koji su dostupni učenicima: muzej, galerija, izložba, radionica, kazalište).

Učenik povezuje vizualni i likovni te tematski sadržaj umjetničkog djela s iskustvom iz svakodnevnog života; razlikuje područja umjetničkog izražavanja, vrsta zanimanja, kulturno-umjetničkih događanja, institucija i spomenika koje poznaje iz vlastitog iskustva.

Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.

Ishod se može realizirati kroz usmeno opisivanje na početku, tijekom i na kraju stvaralačkog procesa te tijekom

izvanučioničke nastave.

Ovaj ishod može se realizirati i kroz izvanškolske aktivnosti u suradnji s umjetničkim udrugama i institucijama.

NEDOVOLJAN (1): Učenik ne želi raditi ni kao dio skupine niti samostalno čak ni uz stalne poticaje. Ne prihvaća pravila. Neprimjereno se ponaša u radu. Ne prihvaća odgovornost za svoje ponašanje. Nema razvijen osjećaj samokontrole. Ne nosi pribor za rad. Ne reagira na opomenu.

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA


OŠ TZK A. 2. 1. Izvodi prirodne načine gibanja i mijenja položaj tijela u prostoru.

Prepoznaje i izvodi raznovrsne promjene položaja i gibanja tijela u prostoru. Razlikuje i izvodi jednostavne prirodne načine gibanja. Izvodi prilagođene prirodne načine gibanja.



Izvodi raznovrsne promjene položaja i gibanja u prostoru u motoričkim igrama.

Uz učiteljevu pomoć (asistenciju ili neposrednu uputu) izvodi zadano motoričko gibanje.

Izvodi zadano motoričko gibanje s manjim odstupanjima.

Pravilno izvodi zadano motoričko gibanje i mijenja položaj tijela u prostoru.

Prepoznaje te samostalno i pravilno izvodi raznovrsne promjene položaja i gibanja tijela u prostoru.


OŠ TZK A. 2. 2. Provodi elementarne igre.

Sudjeluje u elementarnim igrama.



Provođenje raznovrsnih elementarnih igara primjerenih dobi s obzirom na razinu naučenosti raznovrsnih prirodnih načina gibanja.

Sudjeluje u elementarnim igrama slijedeći suigrače u izvedbi, pri čemu motorička gibanja izvodi djelomično pravilno.

Izvodi elementarne igre uz neznatna odstupanja.

Provodi različite igre, pri čemu motorička gibanja izvodi pravilno.

Predlaže nove igre prema zadanom kriteriju ,predvodi ih pri čemu motorička gibanja izvodi pravilno i povezano.


OŠ TZK B. 2. 1. Sudjeluje u provjeravanju antropološkog statusa i pravilnoga tjelesnog držanja.

Praćenje morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te statusa tjelesnog držanja.



Provjeravanje morfoloških obilježja, funkcionalnih i motoričkih sposobnosti učenika te analiza tjelesnog držanja.

Na poticaj sudjeluje u provjeravanju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te statusa tjelesnog držanja.

Sudjeluje u provjeravanju navedenih dijelova antropološkoga statusa.

Uz pomoć učitelja prati antropološki status i status pravilnoga tjelesnog držanja.

Uz pomoć prati i uspoređuje rezultate provjerenog antropološkog statusa te određuje pravilnost držanja tijela.


OŠ TZK C. 2. 1. Uključen je u praćenje osobnih motoričkih postignuća

Prati i prepoznaje osobna motorička postignuća u svladanim obrazovnim sadržajima obuhvaćenih kurikulumom.



Obrazovni sadržaji u skladu s razvojnim obilježjima učenika.

Na poticaj izvodi osnovne strukture naučenoga elementarnog znanja na razini početnog usavršavanja.

Izvodi osnovne strukture naučenoga elementarnog znanja na razini početnog usavršavanja.

Prati i prepoznaje uz pomoć osobna motorička postignuća u svladanim obrazovnim sadržajima obuhvaćenih kurikulumom.

Uz pomoć prati i uspoređuje osobna motorička postignuća u svladanim obrazovnim sadržajima obuhvaćenih kurikulumom.


OŠ TZK D. 2. 1. Prepoznaje i primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnoj aktivnosti te se brine o opremi za tjelesno vježbanje.

Preuzima odgovornost i razvija svijest o potrebi provođenja tjelesnog vježbanja u primjerenim zdravstveno- higijenskim uvjetima.



Vježbanje u odgovarajućim higijenskim uvjetima za provedbu nastave TZK na otvorenim i u zatvorenim sportskim vježbalištima.

Na učiteljev poticaj primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnoj aktivnosti i brine se o opremi za tjelesno vježbanje.

Prepoznaje važnost postupaka za održavanje higijene koju primjenjuje nakon tjelesnog vježbanja.

Uz učiteljevu pomoć objašnjava važnost provođenja tjelesnog vježbanja u primjerenim zdravstveno-higijenskim uvjetima te se samostalno brine o opremi za tjelesno vježbanje.

Preuzima odgovornost za higijenu i odijevanje na satu Tjelesne i zdravstvene kulture, brine se o svojoj opremi, njezinoj urednosti te je spreman pružiti pomoć vršnjacima kojima je potrebna.


OŠ TZK D. 2. 2. Usvaja mogućnosti tjelesnog vježbanja na otvorenim i zatvorenim sportskim vježbalištima

Primjenjuje poznate kineziološke motoričke aktivnosti na otvorenim i zatvorenim sportskim vježbalištima.



Kineziološke motoričke aktivnosti na otvorenim i zatvorenim sportskim vježbalištima

Uz učiteljevu pomoć prepoznaje mogućnosti tjelesnog vježbanja na

Primjenjuje poznate kineziološke motoričke aktivnosti na otvorenim i

Uz učiteljevu pomoć objašnjava mogućnosti tjelesnog vježbanja na

Predlaže mogućnosti tjelesnog vježbanja na otvorenim i zatvorenim

Jednostavnije pješačke ture, igre na snijegu, igre u vodi, na vodi i uz vodu, orijentacijske igre...

otvorenim i zatvorenim sportskim vježbalištima i vježba oponašajući tuđe aktivnosti.

zatvorenim sportskim vježbalištima.

otvorenim i zatvorenim sportskim vježbalištima te ih primjenjuje.

sportskim vježbalištima, ovisno o posebnostima zavičajne regije u kojoj se škola nalazi, te aktivno sudjeluje u vježbanju.


OŠ TZK D. 2. 3. Surađuje u elementarnim igrama i prihvaća pravila igara.

Prihvaća pravila igara i surađuje sa suigračima.



Elementarne igre s više igrača u kojima pojedinac pridonosi uspjehu cijele skupine.

Prihvaća pravila igara i surađuje sa suigračima na učiteljev poticaj.

Pokazuje interes za suradnju sa suigračima u igri.

Dosljedno surađuje sa suigračima u igri i donošenju zajedničkih pravila te ih primjenjuje u igri, prosuđuje igru uz povremeno vođenje učitelja.

Surađuje u igri , prihvaća pravila i samostalno prosuđuje postupke sudionika igre u skladu s njima.


OŠ TZK D. 2. 4. Aktivno sudjeluje u elementarnim igrama koje razvijaju samopoštovanje, samopouzdanje i ustrajnost

Izvodi elementarne igre koje razvijaju samopoštovanje i samopouzdanje.


ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

Jednostavnije kineziološke aktivnosti, elementarne igre.

Izvodi elementarne igre koje razvijaju samopoštovanje i samopouzdanje uz učiteljev poticaj i praćenje.

Učenik ima samopouzdanja te podiže razinu ustrajnosti.

Učenik izvodi elementarnim igrama koje razvijaju samopoštovanje i samopouzdanje te podiže razinu ustrajnosti kako kod sebe tako i kod suigrača.

Učenik svojim pristupom igri utječe na podizanje samopoštovanja, samopouzdanja i razine ustrajnosti kako kod sebe tako i kod suigrača.

NEDOVOLJAN (1): Na sat ne nosi odgovarajuću opremu za rad. Ne želi izvršavati zadatke. Ne shvaća pravila niti njihovu važnost u igri. Nedovoljno razvijen

osjećaj samokontrole, u igri je prisutno neprihvatljivo ponašanje.

Postotna skala za ocjenjivanje pisanih provjera :

POSTOTAK OCJENA

0 % – 50 % nedovoljan (1) 51 % - 63 % dovoljan (2) 64 % - 78 % dobar (3) 79% - 90 % vrlo dobar (4)

91% - 100 % odličan (5)

Razredna učiteljica: Štefanija Hudoletnjak

VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

U NASTAVI HRVATSKOG JEZIKA, PRIRODE I DRUŠTVA, MATEMATIKE, LIKOVNE KULTURE,

GLAZBENE KULTURE I TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

Naglasci vrednovanja Naglasci vrednovanja stavljeni su na: procese učenja vrednovanje usmjereno na učenje ostvarivanje napretka i unapređivanju učenja i poučavanja suradnju i jačanje odgovornosti svih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa osiguranje podjednakih mogućnosti za sve učenike

Kognitivne razine u vrednovanju

I. RAZINA - reproduktivno znanje

Najniža razina odnosi se na reproduktivno znanje temeljeno na memoriranju podataka, ali uključuje i literarno razumijevanje tj. reprodukciju zaključaka te objašnjenja izvedenih tijekom poučavanja ili pročitanih u literaturnim izvorima. To znači da će učenik moći, zahvaljujući pamćenju i jezičnim kompetencijama prepričati neki sadržaj, a da pri tome nužno ne dostigne razinu razumijevanja koncepta. II. RAZINA - konceptualno razumijevanje Razina konceptualnog razumijevanja uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja, koje je rezultat ostvarenja konceptualne promjene i osnova je trajnog znanja. Do konceptualnog razumijevanja često se dolazi tek kad je potrebno primijeniti stečena znanja. Konceptualno razumijevanje uključuje proces generalizacije i apstraktnog mišljenja pri čemu se sažimaju značajke pojedinačnih primjera da bi se došlo do suštine koncepta. Primjena znanja zahtijeva da se osnova koju predstavlja literarno razumijevanje poveže s ostalim postojećim znanjem temeljem stvaranja konceptualnih poveznica te tako umreženo znanje postaje konceptualno, trajno znanje.

III. RAZINA – rješavanje problema Rješavanje problema objedinjava više kognitivne razine (analiza, vrednovanje, stvaranje) Bloomove taksonomije (Forehand, 2005). Strategija rješavanja problema može se oslanjati na algoritamsku ili heurističku metodu. Primjena algoritamske metode rješavanja problema uključuje poznavanje temeljnih činjenica, procesa i zakonitosti, koje učenik treba prepoznati i interpretirati na zadanom primjeru, kako bi znao odabrati i primijeniti odgovarajući algoritam. Heuristička metodologija podrazumijeva povezivanje zadanih uvjeta s poznatim činjenicama i usvojenim konceptima korištenjem prirodoznanstvene metode, uz neophodno integriranje znanja i primjenu kritičkog razmišljanja.

1. Vrednovanje za učenje

Osnovni cilj ovog pristupa vrednovanju je tijekom procesa poučavanja i učenja doći do informacija i dokaza o procesu učenja te interpretaciji tih informacija za unapređivanje procesa učenja učenika i poučavanja učitelja. Vrednovanje ZA učenje tijekom procesa učenja – procjena učitelja temeljem koje i učitelj i učenici i roditelji dobivaju povratnu informaciju o tijeku i uspješnosti procesa učenja i smjernice za nastavak što uspješnijeg procesa učenja razgovor, pitanja i odgovori rasprava - vrednuju se izneseni argumenti riješenost nastavnih listića

o rezultati online kviza o procjenjivanje rada na tekstu ili online sadržaju

vrednovanje prema dogovorenim kriterijima o izrađenog modela i/ili crteža o zaključaka provedenog promatranja o izvedbe pokusa ili istraživanja prema pisanom protokolu o izvješća o provedenom istraživanju o konceptualne i/ili umne mape ili drugog grafičkog organizatora znanja o mape učenja (portfolio učenika) o kraće pisane ili on-line provjere znanja o sudjelovanja u igri za učenje o sudjelovanja u igri uloga

refleksije.

2. Vrednovanje kao učenje

Vrednovanje kao učenje temelji se na ideji da učenici vrednovanjem uče. Ovaj pristup vrednovanju podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz podršku učitelja kako bi se maksimalno poticao razvoj učenikova samostalnog i samoreguliranog pristupa učenju.  To znači da učenik stječe kompetencije vezane uz kontrolu i svijest o vlastitom učenju i kvaliteti

naučenog što je izuzetno važno za proces cjeloživotnog učenja.  I u ovom pristupi nema brojčanih ocjena i spada u formativno vrednovanje. Vrednovanje KAO učenje tijekom procesa učenja je procjena učenika o vlastitom učenju, korištenju strategija učenja,

rezultatima učenja i kvaliteti naučenog što jednako onda mogu primijeniti i na vrednovanje drugih (vršnjačko vrednovanje)

osvrt na izrađenu mapu učenja (portfolio učenika) izrada dnevnika učenja (prema uputama učitelja) rješavanje zadataka iz zbirki ili s dostupnih internetskih stranica samovrednovanje u domaćem i/ili školskom radu samovrednovanje grupnih projekata vršnjačko vrednovanje refleksije.

3. Vrednovanje naučenoga

To je sumativno vrednovanje koje se zbiva nakon procesa poučavanja i učenja (npr. na kraju obrade teme, na kraju godine) te rezultira brojčanom ocjenom. Vrednovanje NAUČENOG nakon procesa učenja (npr. na kraju obrade teme, na kraju godine) – procjena učitelja o rezultatima učenja i kvaliteti naučenog razgovor, pitanja i odgovori (usmeni odgovori) rješavanje zadataka pisane provjere znanja (treba obuhvaćati sve tri kognitivne razine npr. I. 30%, II. 60%, III. 10%

o prilagoditi težinu zadataka učenicima o problemski zadaci mogu biti i za učenika koji ima dovoljan

rješavanje problemskih zadataka tumačenje grafičkih organizatora znanja i/ili tablično/grafički prikazanih rezultata znanstvenih istraživanja izvedba pokusa ili istraživanja prema pisanom protokolu obrazloženje izvedenog pokusa ili istraživanja izrada izvješća o provedenom istraživanju prema unaprijed utvrđenim kriterijima izrada konceptualnih i/ili umnih mapa, križaljki, pitalica, rebusa, kvizova, stripova prema unaprijed utvrđenim kriterijima pisanje sastavka na određenu temu prema unaprijed zadanim smjernicama i utvrđenim kriterijima izrada plakata, prezentacija, seminara prema unaprijed utvrđenim kriterijima.

HRVATSKI JEZIK

Odnos vrednovanja prema elementima vrednovanja: Jezik i komunikacija – 60%, Književnost i stvaralaštvo – 30 %, Kultura i mediji – 10%

SASTAVNICA/ELEMENT VREDNOVANJA: HRVATSKI

JEZIK I KOMUNIKACIJA

ISHOD: OŠ HJ A.3.1. Učenik razgovara i govori tekstove

jednostavne strukture. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije.

Samostalno i samouvjereno razlikuje svakodnevne situacije te svoj nastup prilagođava određenoj situaciji

Uz manje i kraće upute razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije.

Razlikuje samo poznate komunikacijske situacije, ne osjeća se slobodno u nepoznatim situacijama te u takvima traži pomoć.

Uz stalno navođenje i upute razlikuje samo osnovne svakodnevne komunikacijske situacije.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije“ po zadanim elementima.

Govori kraći tekst prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, završetak.

Uspješno i bez pomoći govori kraći tekst prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, završetak.

Većinom uspješno i uz kratka navođenja govori kraći tekst prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, završetak.

Djelomično govori kraći tekst prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, završetak, s tim da ga je potrebno navoditi i poticati..

Prema predlošku te uz pomoć i dopunska pitanja i sasvim djelomično prepričava/govori kraći poznati i nekoliko puta uvježbani tekst prema pojednostavljenoj strukturu, služeći se jednostavnim rečenicama.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „govori kraći tekst prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, završetak“ po zadanim elementima.

Pripovijeda događaje nižući ih kronološki.

Razvrstava događaje kronološki te ih samostalno reda pravilnim

Pripovijeda događaje

Uz navođenje i povremeni poticaj

Djelomično pripovijeda

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda

redoslijedom u jasnu i logičku cjelinu

kronološki ih nižući te slijedeći smisao cjeline uz manje ispravke.

pripovijeda događaje kronološkim slijedom, ali sam teško uočava kronološki slijed.

događaje nepreciznim i nepotpunim kronološkim slijedom uz stalno navođenje.

„pripovijeda događaje nižući ih kronološki“ po zadanim elementima.

Služi se novim riječima u skladu s komunikacijskom situacijom i temom.

Lako i sigurno se služi novim riječima u skladu s komunikacijskom situacijom i temom

Čineći manje, greške, služi se novim riječima u skladu s komunikacijskom situacijom i temom.

Služi se samo nekim novim riječima, već uvježbanim i naučenim, to jest višestruko ponavljanim, u skladu s temom.

Slabo se služi novim riječima u skladu s komunikacijskom situacijom i temom, djelomično upotrijebi neke nove riječi u skladu s temom ukoliko ima predložak. Rijetko bogati rječnik u govoru.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „služi se novim riječima u skladu s komunikacijskom situacijom i temom“ po zadanim elementima.

U govornim situacijama samostalno prilagođava ton, intonaciju i stil.

U samostalnom govornom nastupu, kao i govornim situacijama, razlikuje i primjenjuje stil, intonaciju i ton (upitne, usklične, izjavne rečenice, upravni govor u tekstu, stil u priči ili pjesmi lako prepoznaje, jednako u govoru i književnim tekstovima).

Većinom samostalno prilagođava ton, intonaciju i stil u govornim situacijama.

Prepoznaje, ali ne primjenjuje uvijek niti prilagođava samostalno ton, stil i intonaciju. Tek uz navođenje relativno uspješno prilagodi stil, ton i intonaciju.

Ponavljajući za modelom djelomično prilagođava u govornim situacijama o ton, intonaciju i stil.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „u govornim situacijama samostalno prilagođava ton, intonaciju i stil“ po zadanim elementima.

Točno izgovara ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i.

Točno, pravilno i razgovijetno izgovara ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i, ali i nove riječi s kojima se prvi put susreće.

Izgovara česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i ponekad griješeći u nekim izgovorima.

Ponavljajući za modelom uspješno izgovara ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i.

Teže razlikuje glasove č/ć/dž/đ/ije/je i u oglednim i čestim riječima zbog nedovoljnog bogaćenja rječnika. Isključivo uz nekoliko

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „točno izgovara ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i “ po zadanim elementima.

ponavljanja za modelom uspješno reproducira poznate i česte riječi.

Pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju.

Ostvarivanje ishoda se prati bilješkom i ne podliježe vrednovanju.

ISHOD: OŠ HJ A.3.2. Učenik sluša tekst i prepričava sadržaj prepričanoga

teksta. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Sluša tekst prema zadanim smjernicama: unaprijed zadana pitanja i upute.

Aktivno sluša tekst, pamti pitanja i upute te na njih točno i s lakoćom odgovara, što ukazuje na aktivno slušanje i pretvorbu slušanog u razumijevanje i povratne informacije

Uspješno sluša tekst prema zadanim smjernicama, ponekad je pažnja pomalo nestalna, ali pamti upute i pitanja pri slušanju.

Uz povremeno nestalnu pažnju sluša tekst prema zadanim smjernicama, ali je pitanja potrebno ponoviti.

Izrazito nestalne pažnje pri slušanju te je potrebno ponavljati zadana pitanja nakon slušanja, ili više puta ponoviti smjernice i tražiti od učenika da ih sam ponovi.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „sluša tekst prema zadanim smjernicama: unaprijed zadana pitanja i upute “po zadanim elementima.

Odgovara na pitanja o slušanome tekstu.

Samostalno i potpuno odgovara na pitanja o slušanome tekstu

Točno odgovara na pitanja o slušanome tekstu.

Odgovara na pitanja o slušanome tekstu uz stalno navođenje kratkim rečenicama.

Kratko i nepotpuno potpuno odgovara na pitanja o slušanome tekstu.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „odgovara na pitanja o slušanome tekstu“ po zadanim elementima.

Postavlja pitanja o slušanome tekstu.

Inicira postavljanje pitanja o slušanome tekstu te ih produbljuje; sluša i razumije uputu i postupa prema uputi brzo i točno.

Postavlja pitanja o slušanome tekstu; sluša i razumije uputu i postupa prema uputi.

Postavlja jednostavna pitanja o slušanom tekstu; sluša i razumije jednostavniju uputu

Postavlja pitanja o slušanome tekstu prema predlošku, a ne samostalno; sluša i razumije jasnu i kratku uputu

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „postavlja pitanja o slušanome tekstu“ po zadanim elementima.

i postupa prema njoj.

i postupa prema uputi uz navođenje i korak po korak.

Prepričava poslušani tekst.

Samostalno i bez greške prepričava slušani tekst.

Prepričava poslušani tekst uz poneka navođenja.

Uz stalnu pomoć prepričava poslušani tekst.

Samostalno ne prepričava slušani tekst, tek nakon nekoliko primjera suučenika, uz navođenje, djelomično prepričava poslušani tekst.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepričava poslušani tekst“ po zadanim elementima.

Izdvaja nepoznate riječi, pretpostavlja značenje riječi na temelju sadržaja teksta i upotrebljava ih.

Samostalno izdvaja nepoznate riječi, pretpostavlja značenje riječi na temelju sadržaja teksta i upotrebljava ih ii samostalno traži značenje u rječniku ili putem digitalne tehnologije.

U većoj mjeri izdvaja nepoznate riječi, pretpostavlja značenje riječi na temelju sadržaja teksta i upotrebljava ih uz manja navođenja.

Izdvaja nepoznate riječi, ali ne pretpostavlja značenje riječi na temelju sadržaja teksta, tek ih nakon pojašnjenja upotrebljava.

Izdvaja nepoznate riječi ali i veći broj poznatih uvrštava pod nepoznate zbog siromašnog vokabulara. Ne pretpostavlja značenje riječi na temelju sadržaja teksta i ne upotrebljava ih samostalno, tek uz poticaj.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „izdvaja nepoznate riječi, pretpostavlja značenje riječi na temelju sadržaja teksta i upotrebljava ih“ po zadanim elementima

Izražava mišljenje o slušanome tekstu.

Slobodno i bez ikakvog navođenja izražava argumentira stavove o slušanome tekstu.

Uspješno izražava mišljenje o slušanome tekstu.

Izražava mišljenje o slušanom tekstu često ponavljajući tuđa mišljenja, samostalno izražavanje mišljenja često izostaje.

Izražava mišljenje o slušanome tekstu kratkim riječima, neprimjerenim standardnom književnom jeziku (super, dobro, lijepo).

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „izražava mišljenje o slušanome tekstu“ po zadanim elementima.

Razumije ulogu i korisnost slušanja.

U potpunosti razumije ulogu i korisnost slušanja.

U većoj mjeri razumije ulogu i

Djelomično razumije ulogu i korisnost slušanja.

Slabo razumije ulogu i korisnost slušanja, ne shvaća

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „razumije ulogu i korisnost

korisnost slušanja.

primjenjivost i korisnost zadanoga zadatka.

slušanja“ po zadanim elementima.

ISHOD: OŠ HJ A.3.3. Učenik čita tekst i pronalazi važne

podatke u tekstu. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Uočava grafičku strukturu teksta: naslov, tijelo teksta, ilustracije i/ili fotografije, rubrike.

Uočava i samostalno iznosi grafičku strukturu teksta: naslov, tijelo teksta, ilustracije i/ili fotografije, rubrike.

Uočava grafičku strukturu teksta: naslov, tijelo teksta, ilustracije i/ili fotografije, rubrike, uz potpitanja ih objašnjava.

Prepoznaje grafičku strukturu teksta: naslov, tijelo teksta, ilustracije i/ili fotografije.

Djelomično prepoznaje strukturu teksta: naslov, tijelo teksta, ilustracije i/ili fotografije.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „uočava grafičku strukturu teksta: naslov, tijelo teksta, ilustracije i/ili fotografije, rubrike“ po zadanim elementima.

Odgovara na pitanja o pročitanome tekstu.

Točno i bez greške, potpunim rečenicama, odgovara na pitanja o pročitanome tekstu.

Uspješno odgovara na pitanja o pročitanome tekstu.

Uz poticaj i potpitanja odgovara na pitanja o pročitanome tekstu.

Kratko i nepotpuno odgovara na jednostavna pitanja o pročitanome tekstu.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „odgovara na pitanja o pročitanome tekstu“ po zadanim elementima.

Postavlja pitanja o pročitanome tekstu.

Bez predloška postavlja pitanja o pročitanome tekstu, postavljena pitanja pravilno su strukturirana i skladu s književnim standardnim jezikom.

Samostalno postavlja pitanja o pročitanome tekstu, ali je potrebno neka pitanja ispraviti.

Postavlja pitanja o pročitanome tekstu uz jasne smjernice (mjesto i vrijeme radnje i likovi, ali teže postavlja pitanja kritičkog promišljanja i uzročno-posljedičnih veza.

Isključivo uz predložak postavlja jednostavna pitanja o pročitanome tekstu.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „postavlja pitanja o pročitanome tekstu“ po zadanim elementima.

Pronalazi važne podatke u tekstu.

Uspješno i lako pronalazi važne podatke u tekstu.

U većoj mjeri pronalazi važne podatke u tekstu.

Uz detaljne upute pronalazi važne podatke u tekstu.

Teže pronalazi važne podatke u tekstu, upute za to

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „pronalazi važne podatke u

moraju biti jasne i jednostavne.

tekstu“ po zadanim elementima.

Pronalazi i objašnjava podatke u grafičkim prikazima.

Pronalazi i objašnjava podatke u grafičkim prikazima

Pronalazi podatke u grafičkim prikazima i objašnjava ih uz dodatni poticaj.

Prepoznaje podatke u grafičkim prikazima, ali ih samostalno ne objašnjava.

Prepoznaje jednostavne podatke u grafičkim prikazima prema zadanom primjeru/predlošku.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „pronalazi i objašnjava podatke u grafičkim prikazima“ po zadanim elementima.

Pojašnjava i popravlja razumijevanje pročitanoga teksta čitajući ponovo tekst.

Pojašnjava i popravlja razumijevanje pročitanoga teksta čitajući ponovo tekst, uočava eventualne greške i propuste te ih ispravlja

Popravlja razumijevanje pročitanoga teksta čitajući ponovo tekst.

Uz upute popravlja razumijevanje pročitanoga teksta čitajući ponovo tekst, ali uz navođenje ili slijeđenje uputa.

I nakon ponovnog čitanja, teže popravlja razumijevanje pročitanog teksta.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „pojašnjava i popravlja razumijevanje pročitanoga teksta čitajući ponovo tekst“ po zadanim elementima.

Sažima (traži glavne misli) i prepričava tekst.

Pravilno i točno sažima (traži glavne misli) i prepričava tekst sažeto i jasno

Sažima (traži glavne misli) i prepričava tekst. U prepričavanju potrebno više paziti na intonaciju i slaganje rečenica.

Prepričava tekst prema smjernicama, ali glavne misli teže samostalno uočava i sažima.

Ne sažima samostalno glavne misli, a tekst prepričava uz zadane natuknice i smjernice, često nabrajajući događaje, sve u jednoj rečenici.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „sažima (traži glavne misli) i prepričava tekst“ po zadanim elementima.

Prepoznaje nepoznate riječi i pronalazi njezino značenje na temelju sadržaja teksta i u rječniku.

Prepoznaje i objašnjava nepoznate riječi te pronalazi njihova značenja na temelju sadržaja teksta i u rječniku. Pomaže u tome i suučenicima

Prepoznaje i razlikuje nepoznate riječi i pronalazi njezino značenje na temelju sadržaja teksta i u rječniku.

Prepoznaje nepoznate riječi i pronalazi njezino značenje u rječniku.

Prepoznaje nepoznate riječi i pronalazi njezino značenje u rječniku uz pomoć i upute kako se snalaziti u rječniku, ili uz pomoć suučenika.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje nepoznate riječi i pronalazi njezino značenje na temelju sadržaja teksta i u rječniku“ po zadanim elementima.

ISHOD: OŠ HJ A.3.4. Učenik piše vođenim pisanjem

jednostavne tekstove u skladu s temom. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Piše jednostavne tekstove prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi.

Piše jednostavne tekstove prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi, kreativno, gramatički i pravopisno pravilno.

Piše jednostavne tekstove prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi uz poticaj ili manje greške (nabrajanje ili korištenje istih riječi pri početku većine rečenica).

Piše jednostavne tekstove prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi uz zadane smjernice i upute.

Piše jednostavne tekstove prema zadanoj temi uz jasne i jednostavne upute i pojednostavljene zadatke.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „piše jednostavne tekstove prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi“ po zadanim elementima.

Piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja (neposrednim promatranjem, zamišljanjem, predočavanjem).

Samostalno i bez traženja pomoći piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja (neposrednim promatranjem, zamišljanjem, predočavanjem).

Većinom samostalno i gotovo bez pomoći piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja (neposrednim promatranjem i zamišljanjem)

Povremeno piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja (neposrednim promatranjem te ponekad zamišljanjem uz dodatna pojašnjenja).

Uz stalnu pomoć i opetovane greške piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja (neposrednim promatranjem, ali ne i zamišljanjem i predočavanjem).

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja (neposrednim promatranjem, zamišljanjem, predočavanjem)“ po zadanim elementima.

Piše vođenim pisanjem pisani sastavak prepoznatljive trodijelne strukture (uvod, glavni dio, završetak).

U potpunosti piše vođenim pisanjem pisani sastavak prepoznatljive trodijelne strukture (uvod, glavni dio, završetak) točno i pravilno.

Piše vođenim pisanjem pisani sastavak prepoznatljive trodijelne strukture (uvod, glavni dio, završetak) uglavnom samostalno i

Uz dobro razrađen plan pisanja i odgovarajuću povratnu informaciju od učitelja piše vođenim pisanjem pisani sastavak prepoznatljive trodijelne strukture

Prema zadanom predlošku i uz stalna ispravljanja i nadgledanja piše vođenim pisanjem pisani sastavak prepoznatljive trodijelne strukture (uvod, glavni dio, završetak).

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „piše vođenim pisanjem pisani sastavak prepoznatljive trodijelne strukture (uvod, glavni dio, završetak)“ po zadanim elementima.

točno, uz manje greške u strukturi.

(uvod, glavni dio, završetak).

Piše različite kratke tekstove: čestitka, kratka e-poruka, pisani sastavak.

Uspješno piše različite kratke tekstove: čestitka, kratka e-poruka, pisani sastavak.

Piše različite kratke tekstove: čestitka i/ili pisani sastavak.

Piše samo neke kratke tekstove: čestitka/pisani sastavak uz dodatna pojašnjenja.

Isključivo uz predložak ili dobro sastavljen plan/koncept piše kratak tekst (sastavak).

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „piše različite kratke tekstove: čestitka, kratka e-poruka, pisani sastavak“ po zadanim elementima.

Provjerava pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost u pisanju.

Provjerava i ispravlja u okviru svog znanja i vladanja sadržajima pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost u pisanju, ali isto tako prepoznaje i razlikuje te pojašnjava određene greške u čitanju i pisanju kod suučenika.

Provjerava pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost u pisanju uz zadane smjernice od strane učitelja.

Pokušava provjeriti pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost u pisanju, ali djelomična uspješnost se postiže čineći navedeno prema zadanom predlošku ili primjeru ostalih suučenika.

Samostalno prilično teško provjerava pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost u pisanju. Razina znanja ne omogućuje primjenu istog jer je izrazito slaba razina znanja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „provjerava pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost u pisanju“ po zadanim elementima.

Piše ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i (umanjenice, uvećanice, zanimanja).

Aktivno i svakodnevno te s lakoćom piše ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i (umanjenice, uvećanice, zanimanja).

Većinom točno i pravilno piše ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i (umanjenice, uvećanice, zanimanja).

Uglavnom piše ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i (umanjenice, uvećanice, zanimanja), ali dosta često ne razlikuje glasove č i ć, ili dž i đ te ije i je. Prijepisi umanjenica i uvećanica su uspješni, ali u

Prepisuje ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i (umanjenice, uvećanice, zanimanja), ali i u prijepisu često griješi. Umanjenice i uvećanice rijetko izvodi samostalno i pravilno.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „piše ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i (umanjenice, uvećanice, zanimanja)“ po zadanim elementima.

samostalnom izvođenju istih prilično griješi.

Piše veliko početno slovo: imena ulica, trgova, naseljenih mjesta, voda i gora, ustanova u užem okružju; imena knjiga i novina.

Razumije pravila i točno ih primjenjuje u pisanju velikog početnog slova.

Uz poneke greške, koje pri ukazivanju na njih uklanja, piše veliko početno slovo.

Povremeno točno piše veliko početno slovo zbog nedovoljne uvježbanosti ili poimanja pravila o pisanju velikog slova.

Ponavlja greške u pisanju velikoga slova što pokazuje nedovoljnu usvojenost pravila i primjenu istoga (neshvaćanje) u pisanju velikog početnog slova.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „piše veliko početno slovo: imena ulica, trgova, naseljenih mjesta, voda i gora, ustanova u užem okružju; imena knjiga i novina“ po zadanim elementima.

Primjenjuje pravilo pisanja čestih višerječnih imena.

Slobodno i jasno primjenjuje pravilo pisanja čestih višerječnih imena. Usvojena znanja primjenjuje na nova i samostalno ih produbljuje.

Prema poznatim primjerima primjenjuje pravilo pisanja čestih višerječnih imena.

Prepoznaje i ponekad točno primjenjuje pravilo pisanja čestih višerječnih imena, ali je potrebno ispravljanje i ponavljanje pravila i uputa.

Uglavnom ne primjenjuje pravilo pisanja čestih višerječnih imena, uz navođenje ih piše djelomično uspješno.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „primjenjuje pravilo pisanja čestih višerječnih imena“ po zadanim elementima.

Piše dvotočku i zarez u nabrajanju.

Točno i pravilno te bez greške piše dvotočku i zarez u nabrajanju

Uz povremene greške piše dvotočku i zarez u nabrajanju.

Relativno uspješno uz dobro pojašnjen zadatak i slijedeći primjer piše dvotočku i zarez u nabrajanju.

Povremeno piše dvotočku i zarez u nabrajanju, ali ih često nepravilno koristi.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „piše dvotočku i zarez u nabrajanju“ po zadanim elementima.

ISHOD: OŠ HJ A.3.5. Učenik oblikuje tekst služeći se imenicama, glagolima i

pridjevima, uvažavajući gramatička i pravopisna

pravila. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Uočava glagolsku radnju, stanje ili zbivanje na oglednim primjerima.

Uočava i razlikuje glagolsku radnju, stanje ili zbivanje na oglednim primjerima i daje svoje primjere.

Uočava glagolsku radnju, stanje ili zbivanje na oglednim primjerima.

Prepoznaje neku od glagolskih radnji, stanje ili zbivanje na oglednim primjerima.

Djelomično prepoznaje neku od glagolskih radnji, stanje ili zbivanje na oglednim primjerima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „uočava glagolsku radnju, stanje ili zbivanje na oglednim primjerima“ po zadanim elementima.

Piše pridjeve uz imenice da bi stvorio življu i potpuniju sliku.

Piše pridjeve uz imenice da bi stvorio življu i potpuniju sliku, samostalno ih smišlja i pridaje imenicama.

Piše pridjeve uz imenice da bi stvorio življu i potpuniju sliku uz povremeno pojašnjenje zadatka.

Prema uputama i metodom razvrstavanja piše pridjeve uz imenice da bi ostvario zadatak, ali ne i da bi stvorio življu i potpuniju sliku.

Samo prema predlošku prepisuje iz primjera pridjeve uz zadane imenice kako bi izvršio zadatak, ali ne i da bi stvorio življu i potpuniju sliku.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „piše pridjeve uz imenice da bi stvorio življu i potpuniju sliku“ po zadanim elementima.

Prepoznaje glagole i pridjeve na oglednim primjerima.

Prepoznaje, razlikuje i objašnjava glagole i pridjeve na svim zadanim primjerima.

Prepoznaje i razlikuje glagole i pridjeve na zadanim primjerima,

Prepoznaje glagole i pridjeve na oglednim primjerima.

Djelomično prepoznaje glagole i pridjeve na oglednim primjerima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje glagole i pridjeve na oglednim primjerima“ po zadanim elementima.

Prepoznaje ogledne i česte umanjenice i uvećanice.

Prepoznaje, razlikuje i objašnjava sve umanjenice i uvećanice u tekstu.

Prepoznaje i razlikuje umanjenice i uvećanice u tekstu.

Prepoznaje ogledne i česte umanjenice i uvećanice.

Djelomično prepoznaje ogledne i česte umanjenice i uvećanice.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje ogledne i česte umanjenice i uvećanice“ po zadanim elementima.

Razlikuje jesnu i niječnu rečenicu.

Razlikuje i objašnjava jesnu i niječnu rečenicu

Prepoznaje i razlikuje jesnu i niječnu rečenicu.

Prepoznaje jesnu i niječnu rečenicu.

Djelomično prepoznaje jesnu i niječnu rečenicu.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „razlikuje jesnu i niječnu

rečenicu“ po zadanim elementima.

ISHOD: OŠ HJ A.3.6. Učenik razlikuje uporabu

zavičajnoga govora i hrvatskoga standardnog

jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju.

RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Uočava uvjetovanost uporabe zavičajnoga idioma ili hrvatskoga standardnog jezika komunikacijskom situacijom.

Prepoznaje, uočava i pojašnjava uvjetovanost uporabe zavičajnoga idioma ili hrvatskoga standardnog jezika komunikacijskom situacijom.

Uočava uvjetovanost uporabe zavičajnoga idioma ili hrvatskoga standardnog jezika komunikacijskom situacijom.

Prepoznaje uvjetovanost uporabe zavičajnoga idioma ili hrvatskoga standardnog jezika komunikacijskom situacijom ukoliko su poznati ili daje primjer.

Prepoznaje uvjetovanost uporabe zavičajnoga idioma (poznate primjere) ili hrvatskoga standardnog jezika komunikacijskom situacijom (poznata komunikacija i poznate fraze/izrazi).

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „uočava uvjetovanost uporabe zavičajnoga idioma ili hrvatskoga standardnog jezika komunikacijskom situacijom“ po zadanim elementima.

Istražuje u mjesnim knjižnicama i zavičajnim muzejima tekstove vezane uz jezični identitet i baštinu.

Ostvarivanje ishoda se prati bilješkom i ne podliježe vrednovanju..

Prepoznaje jezične dokumente i spomenike kao kulturnu baštinu mjesta/zavičaja.


SASTAVNICA/ELEMENT VREDNOVANJA PREMA

KURIKULARNIM DOKUMENTIMA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ISHOD: OŠ HJ B.3.1. Učenik povezuje sadržaj i temu

književnoga teksta s vlastitim iskustvom.


Iskazuje misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta.

Iskazuje misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta koristeći se bogatim rječnikom i složenijim rečenicama.

Iskazuje misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta.

Uz poticaj kratkim rečenicama iskazuje misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta.

Uz poticaj i prema primjerima suučenika iskazuje misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „iskazuje misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta“ po zadanim elementima.

Prepoznaje temu književnoga teksta.

Prepoznaje i samostalno određuje temu književnoga teksta

Prepoznaje i uz manju pomoć određuje temu književnoga teksta.

Prepoznaje temu književnoga teksta.

Uz pomoć i navođenje prepoznaje temu književnoga teksta.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje temu književnoga teksta“ po zadanim elementima.

Povezuje temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom.

Uspješno povezuje temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom.

U većoj mjeri povezuje temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom.

Uz primjere ili pojašnjena i dodatna pitanja povezuje temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom.

Teško ili jako slabo povezuje temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „povezuje temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom“ po zadanim elementima.

Navodi sličnosti i razlike između sadržaja i teme književnoga teksta i vlastitoga životnog iskustva.

Navodi i dovodi u vezu sličnosti i razlike između sadržaja i teme književnoga teksta i vlastitoga životnog iskustva.

Navodi sličnosti i razlike između sadržaja i teme književnoga teksta i

Povremeno, slijedeći primjer, navodi sličnosti i razlike između sadržaja i teme

Jako rijetko navodi sličnosti i razlike između sadržaja i teme književnoga

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „navodi sličnosti i razlike između sadržaja i teme književnoga teksta i

vlastitoga životnog iskustva.

književnoga teksta i vlastitoga životnog iskustva.

teksta i vlastitoga životnog iskustva.

vlastitoga životnog iskustva“ po zadanim elementima.

Uspoređuje misli i osjećaje nakon čitanja teksta sa zapažanjima ostalih učenika.

Uspješno i bez pomoći uspoređuje misli i osjećaje nakon čitanja teksta sa zapažanjima ostalih učenika.

Uspoređuje misli i osjećaje nakon čitanja teksta sa zapažanjima ostalih učenika uz manja pojašnjenja.

Uspoređuje misli i osjećaje nakon čitanja teksta sa zapažanjima ostalih učenika uz jasne upute prije izvođenja zadatka.

Iznosi osjećaje nakon čitanja teksta koristeći jednu ili dvije riječi, ali uz poticaj suučenika i/ili učitelja/ice, pozitivno reagira.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „uspoređuje misli i osjećaje nakon čitanja teksta sa zapažanjima ostalih učenika“ po zadanim elementima.

Prepoznaje etičke vrijednosti teksta.

Prepoznaje, razlikuje i objašnjava etičke vrijednosti teksta

Prepoznaje i uspoređuje etičke vrijednosti teksta.

Prepoznaje etičke vrijednosti teksta.

Povremeno prepoznaje etičke vrijednosti teksta.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje etičke vrijednosti teksta“ po zadanim elementima.

ISHOD: OŠ HJ B.3.2. Učenik čita književni tekst i uočava

pojedinosti književnoga jezika.


Prepoznaje i izdvaja temu književnoga teksta.

Prepoznaje i izdvaja temu književnoga teksta ili stvara samostalni izraz za zadanu temu.

Prepoznaje i izdvaja temu književnoga teksta uz manje nadopune ili preoblikovanja u gramatički pravilnu rečenicu.

Prepoznaje temu književnoga teksta, ali ju teže samostalno izdvaja.

Teže samostalno prepoznaje temu književnoga teksta, tek uz navođenje i pomoć.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje i izdvaja temu književnoga teksta“ po zadanim elementima.

Prepoznaje redoslijed događaja.

Prepoznaje, izdvaja i nabraja redoslijed događaja te samostalno formira rečenice

Prepoznaje redoslijed događaja i izdvaja ga i nabraja.

Prepoznaje redoslijed događaja uz dodatna navođenja.

Uz pomoć djelomično prepoznaje redoslijed događaja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje redoslijed događaja“ po zadanim elementima.

Povezuje likove s mjestom i vremenom radnje.

Samostalno i bez pomoći povezuje likove s mjestom i vremenom radnje.

U većoj mjeri samostalno i uspješno povezuje likove s mjestom i vremenom radnje

Uz pomoć povezuje likove s mjestom i vremenom radnje.

Uz dodatna pitanja ili primjer povremeno povezuje likove s mjestom ili vremenom radnje.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „povezuje likove s mjestom i vremenom radnje“ po zadanim elementima.

Opisuje likove prema izgledu, ponašanju i govoru.

Opisuje likove prema izgledu, ponašanju i govoru te ih dovodi u vezu s ostalim likovima i radi usporedbe.

Opisuje likove prema izgledu, ponašanju i govoru.

Opisuje likove prema izgledu i ponašanju, ali pokazuje potrebu za pomoći u tome ili traži ponavljanje uputa.

Isključivo uz pomoć opisuje likove prema izgledu i povremeno ponašanju.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „opisuje likove prema izgledu, ponašanju i govoru“ po zadanim elementima

Uočava ritam, rimu i usporedbu u poeziji za djecu.

Samostalno i bez dodatnog pojašnjenja uočava ritam, rimu i usporedbu u poeziji za djecu.

Uočava ritam i rimu u poeziji za djecu, ali Usporedbu je potrebno dodatno pojasniti ili prikazati primjer ili pobliže odrediti pitanjem (S čime pjesnik uspoređuje...?)

Prepoznaje ritam i rimu, ali ne i usporedbu u poeziji za djecu.

Prepoznaje ritam u poeziji za djecu.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „uočava ritam, rimu i usporedbu u poeziji za djecu“ po zadanim elementima.

Uočava ponavljanja u stihu, strofi ili pjesmi.

Uočava ponavljanja u stihu, strofi ili pjesmi te objašnjava njihovu uporabu (naglašavanja određenom dijela pjesme).

Uočava ponavljanja u stihu, strofi ili pjesmi.

Prepoznaje ponavljanja u stihu, strofi ili pjesmi ukoliko se na to ukaže.

Prepoznaje ponavljanja u stihu, strofi ili pjesmi ukoliko se na to ukaže to jest ukoliko se grafički prikaže i ukaže na

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „uočava ritam, rimu i usporedbu u poeziji za djecu“ po zadanim elementima.

riječi koje se ponavljaju.

Uočava pjesničke slike. Uočava i razlikuje pjesničke slike te ih razvrstava.

Uočava pjesničke slike.

Prepoznaje pjesničke slike, ali ih samostalno ne razlikuje po vrsti, tek uz primjer i pojašnjenja.

Prepoznaje uočljive pjesničke slike ukoliko se na to ukaže.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „uočava pjesničke slike“ po zadanim elementima.

Uočava emocionalnost i slikovitost teksta.

Uočava emocionalnost i slikovitost teksta.

Uočava slikovitost teksta.

Djelomično uočava slikovitost teksta.

Teže uočava slikovitost teksta.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „uočava emocionalnost i slikovitost teksta“ po zadanim elementima.

Uočava posebnost poetskog izraza: slikovitost, zvučnost i ritmičnost.

Uočava posebnost poetskog izraza: slikovitost, zvučnost i ritmičnost.

Uočava posebnost poetskog izraza: slikovitost, zvučnost i ritmičnost na zadanom primjeru i uz potpitanja.

Prepoznaje ritmičnost poetskog izraza.

Djelomično prepoznaje ritmičnost poetskog izraza.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „uočava posebnost poetskog izraza: slikovitost, zvučnost i ritmičnost“ po zadanim elementima.

ISHOD: OŠ HJ B. 3.3. Učenik čita prema vlastitome

interesu te razlikuje vrste knjiga za djecu.


Razlikuje slikovnicu, zbirku pjesama, zbirku priča, dječji roman, basnu, igrokaz.

Razlikuje i razvrstava slikovnicu, zbirku pjesama, zbirku priča, dječji roman, basnu, igrokaz.

Razlikuje slikovnicu, zbirku pjesama, zbirku priča, dječji roman, basnu, igrokaz.

Razlikuje slikovnicu od zbirke pjesama, ali teže razlikuje zbirku priča, dječji roman, basnu i igrokaz.

Prepoznaje slikovnicu i zbirku pjesama. Zbirku priča, dječji roman, basnu i igrokaz prepoznaje uz dodatna pojašnjenja i upute.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „razlikuje slikovnicu, zbirku pjesama, zbirku priča, dječji roman, basnu, igrokaz“ po zadanim elementima.

Razvija čitateljske navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjem različitih žanrova.


Izrađuje popis pročitanih knjiga. Ostvarivanje ishoda se prati bilješkom i ne podliježe vrednovanju.

Objašnjava razloge vlastitoga izbora knjiga za čitanje.


Preporučuje ostalim učenicima knjige koje je pročitao i koje su mu bile zanimljive.


Sudjeluje u radionicama za poticanje čitanja u školskoj knjižnici.


ISHOD: OŠ HJ B.3.4. Učenik se stvaralački izražava

prema vlastitome interesu potaknut različitim

iskustvima i doživljajima književnoga teksta.


Koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima radi oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.

Uspješno se i samostalno koristi jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima radi oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.

Koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima radi oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost i originalnost.

Povremeno se koristi aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima radi oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost.

Djelomično i uz pomoć se koristi aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima (koji su prilično siromašni) radi oblikovanja uradaka.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima radi oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje“ po zadanim elementima.

Istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska.

Istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska.

Istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska uz unaprijed osigurane materijale i vođenje kroz istraživanje.

Povremeno uz poticaj istražuje i eksperimentira na temi koja mu je bliska.

Rijetko istražuje i eksperimentira na temi koja mu je bliska.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima radi oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje“ po zadanim elementima.

Stvara različite individualne uratke: stvara na dijalektu/mjesnom govoru, piše i crta slikovnicu, glumi u igrokazu, stvara novinsku stranicu, piše pismo podrške, crta naslovnicu knjige, crta plakat, crta strip.

Stvara različite individualne uratke: stvara na dijalektu/mjesnom govoru, piše i crta slikovnicu, glumi u igrokazu, stvara novinsku stranicu, piše pismo podrške, crta naslovnicu knjige, crta plakat, crta strip.

Stvara neke od individualnih uradaka:, piše i crta slikovnicu, glumi u igrokazu, piše pismo podrške, crta naslovnicu knjige, crta plakat, crta strip.

Prema predlošku stvara neke od individualnih uradaka:, piše i crta slikovnicu, glumi u igrokazu, piše pismo podrške, crta naslovnicu knjige, crta plakat, crta strip.

Uz pomoć i predložak piše i crta slikovnicu, glumi u igrokazu i crta strip.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „stvara različite individualne uratke: stvara na dijalektu/mjesnom govoru, piše i crta slikovnicu, glumi u igrokazu, stvara novinsku stranicu, piše pismo podrške, crta naslovnicu knjige, crta plakat, crta strip“ po zadanim elementima.

Razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo.


SASTAVNICA/ELEMENT VREDNOVANJA PREMA

KURIKULARNIM DOKUMENTIMA: KULTURA

I MEDIJI

ISHOD: OŠ HJ C 3.1. Učenik pronalazi podatke koristeći

se različitim izvorima primjerenima dobi učenika.


Prepoznaje različite izvore informacija: digitalni udžbenici, tekstovi u zabavno-obrazovnim časopisima i knjigama za djecu te na obrazovnim mrežnim stranicama.

Prepoznaje, razlikuje i koristi različite izvore informacija: digitalni udžbenici, tekstovi u zabavno-obrazovnim časopisima i knjigama za djecu te na obrazovnim mrežnim stranicama

Prepoznaje i razlikuje različite izvore informacija: digitalni udžbenici, tekstovi u zabavno-obrazovnim časopisima i knjigama za djecu te na obrazovnim mrežnim stranicama.

Prepoznaje različite izvore informacija: digitalni udžbenici, tekstovi u zabavno-obrazovnim časopisima i knjigama za djecu.

Teže samostalno prepoznaje različite izvore informacija: digitalni udžbenici, tekstovi u zabavno-obrazovnim časopisima i knjigama za djecu, ali uz više ponavljanja ih pravilno razvrstava.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje različite izvore informacija: digitalni udžbenici, tekstovi u zabavno-obrazovnim časopisima i knjigama za djecu te na obrazovnim mrežnim stranicama“ po zadanim elementima.

Pronalazi i kombinira podatke iz različitih izvora primjerenih dobi.

Pronalazi i kombinira podatke iz različitih izvora primjerenih dobi te daje primjere uporabe

Pronalazi i kombinira podatke iz različitih izvora primjerenih dobi.

Pronalazi podatke iz različitih izvora primjerenih dobi.

Rijetko pronalazi i kombinira podatke iz različitih izvora primjerenih dobi.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „pronalazi i kombinira podatke iz različitih izvora primjerenih dobi“ po zadanim elementima.

Izdvaja važne podatke iz teksta i razvrstava ih prema uputi, te

Izdvaja važne podatke iz teksta i razvrstava ih prema uputi, te

Uz dodatna pojašnjenja izdvaja važne

Izdvaja važne podatke iz teksta i

Prema zadanom primjeru izdvaja važne podatke iz

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „pronalazi i kombinira

prenosi tekst u druge oblike ili medije.

prenosi tekst u druge oblike ili medije.

podatke iz teksta i razvrstava ih prema uputi, te prenosi tekst u druge oblike ili medije.

razvrstava ih prema uputi.

teksta i razvrstava ih prema uputi.

podatke iz različitih izvora primjerenih dobi“ po zadanim elementima.

ISHOD: OŠ HJ C 3.2. Učenik razlikuje tiskane publikacije

primjerene dobi i interesima.


Razlikuje knjige, udžbenike, časopise, plakate, strip, brošure, reklamne letke.

Razlikuje i razvrstava knjige, udžbenike, časopise, plakate, strip, brošure, reklamne letke

Razlikuje knjige, udžbenike, časopise, plakate, strip, brošure, reklamne letke.

Prepoznaje i povremeno razlikuje knjige, udžbenike, časopise, plakate, strip, i reklamne letke.

Prepoznaje knjige, udžbenike, časopise i plakate.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „razlikuje knjige, udžbenike, časopise, plakate, strip, brošure, reklamne letke“ po zadanim elementima.

Samostalno i redovito čita tekstove u književnim i zabavno-obrazovnim časopisima za djecu i iskazuje mišljenje o njima.


Čita stripove i razlikuje ih od ostalih tiskanih medijskih tekstova.


Stvara kroz igru vlastite uratke potaknute određenim medijskim sadržajem.


ISHOD: OŠ HJ C.3.3. Učenik razlikuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoje mišljenje o njima.

RAZRADA ISHODA Posjećuje kulturne događaje i

sudjeluje u njima.

ODLIČAN Ostvarivanje navedenih ishoda

vrednuje se ocjenom „odličan“ dok se djelomično ostvarivanje ili pak

neostvarivanje ne vrednuje brojčanom ocjenom već se prati

putem bilješki te se učenika potiče na njihovo ostvarivanje.

Iskazuje svoje mišljenje o kulturnome događaju ( atmosferi, raspoloženju).


Razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja.


Izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem.


Izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom ili kratkim tekstom.


LIKOVNA KULTURA

Broj ocjena za pojedini likovni rad može varirati ovisno o načinu kako je osmišljen sat. U svakom radu najčešće se vrednuje i element stvaralaštvo i element produktivnost, no ukoliko je sat drugačije osmišljen može se vrednovati samo element stvaralaštvo na temelju npr. skice ili element produktivnost ukoliko je rad osmišljen kao vježba kojom se usvajaju određena tehnička znanja (npr. miješanje boja). Ukoliko se likovni rad realizira tijekom više sati, na prvom satu može se vrednovati stvaralaštvo na temelju skice ili ideje koja se vidi u započetom radu, a na slijedećem satu mogu se vrednovati i stvaralaštvo i produktivnost jer se na temelju dovršenog rada vidi i kako se ideja razvila i kako je realizirana. Element doživljaj i kritički stav također se može vrednovati na svakom satu; prilikom razgovora o radovima, procesu rada i/ili umjetničkim djelima. No, također se ovisno o tome kako je proces rada zamišljen može vrednovati samo na nekim satima.

STVARALAŠTVO I PRODUKTIVNOST

ISHOD: OŠ LK A.3.1. Učenik likovnim i vizualnim

izražavanjem interpretira različite sadržaje.

RAZRADA ISHODA: ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju koristi: - likovni jezik - iskustvo usmjerenog opažanja – doživljaj temeljen na osjećajima, iskustvu, mislima i informacijama – slobodne asocijacije na temelju poticaja.

Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju koristi: - likovni jezik - iskustvo usmjerenog opažanja – doživljaj temeljen na osjećajima, iskustvu, mislima i informacijama – slobodne asocijacije na temelju poticaja.

Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju koristi: - likovni jezik - iskustvo usmjerenog opažanja – doživljaj temeljen na osjećajima, iskustvu, mislima i informacijama

Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju koristi: - likovni jezik - iskustvo usmjerenog opažanja

Učenik ponekad likovnim i vizualnim izražavanjem interpretira različite doživljaje i sadržaje koristeći likovni jezik i udaljene slobodne asocijacije.

Učenik likovnim i vizualnim izražavanjem ne interpretira različite doživljaje i sadržaje. Ne koristi likovni jezik i udaljene slobodne asocijacije.

Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju koristi likovni jezik tako da kreće od doživljaja cjeline prema detalju. Obvezni likovni pojmovi: Značenje crta: obrisne i gradbene crte. Boja: Tonsko stupnjevanje. Tonsko i kolorističko izražavanje. Komplementarni kontrast. Ploha: otisak, matrica, pozitiv – negativ; različite vrste površina (umjetnička djela i okolina). Crtačka, slikarska i plastička tekstura. Masa i prostor: različiti odnosi mase i prostora; reljef. Omjer veličina likova i masa; ravnoteža (simetrija i asimetrija). Učenik odgovara likovnim i vizualnim izražavanjem na razne vrste poticaja: -osobni sadržaji (osjećaji, misli, iskustva, stavovi i vrijednosti) -sadržaji likovne/vizualne umjetnosti ili sadržaji/izraz drugih umjetničkih područja

Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju koristi likovni jezik tako da kreće od doživljaja cjeline prema detalju. Slobodno vlada i primjenjuje znanja o obveznim likovnim pojmovima: - obrisne i gradbene crte - zonsko stupnjevanje i kolorističko izražavanje - komplementarni kontrast - otisak, matrica, pozitiv – negativ; - različite vrste površina (umjetnička djela i okolina). - crtačka, slikarska i plastička tekstura - različiti odnosi mase i prostora; reljef. Omjer veličina likova i masa; ravnoteža (simetrija i asimetrija). Učenik odgovara likovnim i vizualnim izražavanjem na razne vrste poticaja: - osobni sadržaji (osjećaji, misli, iskustva, stavovi i vrijednosti) - sadržaji likovne/vizualne umjetnosti ili s sadržaji/izraz drugih umjetničkih područja - sadržaji iz svakodnevnog života i neposredne okoline (informacije).

Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju koristi likovni jezik tako da kreće od doživljaja cjeline prema detalju, ali ponekad potrebno ponoviti i pojasniti likovni zadatak. Većinom uspješno vlada likovnim pojmovima: - obrisne i gradbene crte - zonsko stupnjevanje i kolorističko izražavanje - komplementarni kontrast - otisak, matrica, pozitiv – negativ; - različite vrste površina (umjetnička djela i okolina). - crtačka, slikarska i plastička tekstura - različiti odnosi mase i prostora; reljef. Omjer veličina likova i masa; ravnoteža (simetrija i asimetrija). Učenik odgovara likovnim i vizualnim izražavanjem na neke od poticaja:

Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju koristi likovni jezik tako da, uz poticaj i češće ponavljanje zadatka, kreće od doživljaja cjeline prema detalju Prepoznaje, ali ne razlikuje sve obvezne likovne pojmove: - obrisne i gradbene crte - zonsko stupnjevanje i kolorističko izražavanje - komplementarni kontrast - otisak, matrica, pozitiv – negativ; - različite vrste površina (umjetnička djela i okolina). - crtačka, slikarska i plastička tekstura - različiti odnosi mase i prostora; reljef. Omjer veličina likova i masa; ravnoteža (simetrija i asimetrija). Često je potrebno pojasniti likovni zadatak. Učenik odgovara likovnim i vizualnim

-sadržaji iz svakodnevnog života i neposredne okoline (informacije).

- osobni sadržaji (osjećaji, misli, iskustva, stavovi i vrijednosti) - sadržaji likovne/vizualne umjetnosti ili sadržaji/izraz drugih umjetničkih područja - sadržaji iz svakodnevnog života i neposredne okoline (informacije).

izražavanjem na neke od poticaja uz dodatna pojašnjenja likovnog zadatka: - osobni sadržaji (osjećaji, misli, iskustva, stavovi i vrijednosti) - sadržaji likovne/vizualne umjetnosti ili sadržaji/izraz drugih umjetničkih područja - sadržaji iz svakodnevnog života i neposredne okoline (informacije).

ISHOD: OŠ LK A.3.2. Učenik demonstrira fine motoričke

vještine upotrebom različitih likovnih materijala i postupaka

u vlastitom likovnom izražavanju.


Učenik istražuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade likovnog uratka.

Učenik samostalno istražuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade likovnog uratka te istraženo primjenjuje na svome likovnome radu.

Učenik istražuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade likovnog uratka.

Učenik istražuje likovne materijale i postupke u svrhu izrade likovnog uratka postupno i prema unaprijed određenom planu rada uz pomoć učitelj/ice.

Uz pomoć

učitelja učenik

koristi likovne

materijale i

postupke u

svrhu izrade

likovnog rada.

Ni uz pomoć

učenik ne

uporabljuje

likovne

materijale i

postupke u

svrhu izrade

likovnog rada.

Uočava i izražava osobitosti likovnih materijala i postupaka pri njihovoj upotrebi.

Uočava, izražava i primjenjuje na svome likovnome radu osobitosti likovnih materijala i postupaka pri njihovoj upotrebi.

Uočava i izražava osobitosti likovnih materijala i postupaka pri njihovoj upotrebi.

Uočava osobitosti likovnih materijala i postupaka pri njihovoj upotrebi, ali ih, ovisno o tehnici, teže izražava.

Demonstrira fine motoričke vještine (preciznost, usredotočenje, koordinacija prstiju i očiju, sitni pokreti).

Demonstrira fine motoričke vještine (preciznost, usredotočenje, koordinacija prstiju i očiju, sitni pokreti).

Demonstrira neke od finih motoričkih vještina (preciznost, usredotočenje, koordinacija prstiju i očiju, sitni pokreti).

Teže demonstrira fine motoričke vještine (preciznost, usredotočenje, koordinacija prstiju i očiju, sitni pokreti).

Učenik koristi neke od predloženih likovnih materijala i tehnika: Crtački: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tuš, pero, kist, lavirani tuš. Slikarski: akvarel, gvaš, tempere, pastel, flomasteri, kolaž papir, kolaž iz časopisa. Prostorno-plastički: glina, glinamol, papir-plastika, ambalaža i drugi materijali, aluminijska folija, kaširani papir (papir mâšé). Grafički: monotipija, kartonski tisak.

Učenik koristi većinu predloženih likovnih materijala i tehnika sigurno i lako: Crtački: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tuš, pero, kist, lavirani tuš. Slikarski: akvarel, gvaš, tempere, pastel, flomasteri, kolaž papir, kolaž iz časopisa. Prostorno-plastički: glina, glinamol, papir-plastika, ambalaža i drugi materijali, aluminijska folija, kaširani papir (papir mâšé). Grafički: monotipija, kartonski tisak.

Učenik koristi neke od predloženih likovnih materijala i tehnika: Crtački: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tuš, pero, kist, lavirani tuš. Slikarski: akvarel, gvaš, tempere, pastel, flomasteri, kolaž papir, kolaž iz časopisa. Prostorno-plastički: glina, glinamol, papir-plastika, ambalaža i drugi materijali, aluminijska folija, kaširani papir (papir mâšé). Grafički: monotipija, kartonski tisak.

Učenik koristi samo neke od predloženih likovnih materijala i tehnika, s tim da uvijek preferira onu tehniku u kojoj se najslobodnije izrazi: Crtački: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tuš, pero, kist, lavirani tuš. Slikarski: akvarel, gvaš, tempere, pastel, flomasteri, kolaž papir, kolaž iz časopisa. Prostorno-plastički: glina, glinamol, papir-plastika, ambalaža i drugi materijali, aluminijska folija, kaširani papir (papir mâšé). Grafički: monotipija, kartonski tisak.

ISHOD: OŠ LK A.3.3. Učenik u vlastitome radu koristi

tehničke i izražajne mogućnosti novomedijskih

tehnologija.

RAZRADA ISHODA: ODLIČAN

Učenik digitalnim fotoaparatom ( digitalni fotoaparat, pametni telefon) bilježi sadržaje iz okoline koristeći znanje o likovnom jeziku i drugim likovnim pojmovima; zabilježene sadržaje interpretira u vlastitom vizualnom radu.

Ostvarivanje ishoda vrednuje se ocjenom „odličan“ dok se djelomično ostvarivanje ili pak neostvarivanje ne vrednuje brojčanom ocjenom već se prati putem bilješki te se učenika potiče na njihovo ostvarivanje.

DOŽIVLJAJ I KRITIČKI STAV ISHOD: OŠ LK B. 3.1. Učenik povezuje likovno i vizualno umjetničko djelo s osobnim

doživljajem, likovnim jezikom i tematskim sadržajem djela.


Učenik opisuje osobni doživljaj djela i povezuje ga s vlastitim osjećajima, iskustvom i mislima. Učenik opisuje – materijale i postupke – likovne elemente i kompozicijska načela – tematski sadržaj djela (motiv, teme, asocijacije).

Učenik opisuje osobni doživljaj djela i povezuje ga s vlastitim osjećajima, iskustvom i mislima. Učenik opisuje – materijale i postupke – likovne elemente i kompozicijska načela – tematski sadržaj djela (motiv, teme, asocijacije).

Učenik opisuje osobni doživljaj djela i povezuje ga s vlastitim osjećajima, iskustvom i mislima. Učenik opisuje – materijale i postupke – likovne elemente i kompozicijska načela

Učenik opisuje osobni doživljaj djela. Učenik opisuje – materijale i postupke – likovne elemente i kompozicijska načela

Uz poticaj učitelja učenik opisuje osobni doživljaj djela.

Ne iskazuje interes niti opaža detalje i karakteristike likovno/vizualnih sadržaja

Učenik upoznaje i istražuje djela i različite oblike izražavanja iz područja likovnih i

Učenik upoznaje, razlikuje i istražuje djela i različite oblike izražavanja iz područja likovnih i vizualnih umjetnosti: crtež,

Učenik upoznaje i istražuje djela i različite oblike izražavanja iz područja

Učenik upoznaje djela i različite oblike izražavanja iz područja likovnih i vizualnih

vizualnih umjetnosti: crtež, slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafički, produkt), arhitektura i urbanizam, fotografija, film (igrani i animirani), strip, scenografija, kostimografija, lutkarstvo.

slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafički, produkt), arhitektura i urbanizam, fotografija, film (igrani i animirani), strip, scenografija, kostimografija, lutkarstvo.

likovnih i vizualnih umjetnosti: crtež, slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafički, produkt), arhitektura i urbanizam, fotografija, film (igrani i animirani), strip, scenografija, kostimografija, lutkarstvo.

umjetnosti: crtež, slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafički, produkt), arhitektura i urbanizam, fotografija, film (igrani i animirani), strip, scenografija, kostimografija, lutkarstvo.

ISHOD: OŠ LK B.3.2. Učenik uspoređuje svoj likovni ili

vizualni rad i radove drugih učenika te opisuje svoj rad i vlastiti doživljaj stvaranja.


Učenik opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: likovnog jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza motiva te originalnosti i uloženog truda.

Učenik opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: likovnog jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza motiva te originalnosti i uloženog truda.

Učenik opisuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: likovnog jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza motiva te originalnosti i uloženog truda.

Učenik prepoznaje, ali teže samostalno opisuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: likovnog jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza motiva te originalnosti i uloženog truda.

Učenik ponekad uspoređuje vlastiti likovni ili vizualni rad s ostalim učenicima i ponekad pravilno imenuje likovni jezik.

Učenik ne uspoređuje vlastiti likovni ili vizualni rad s ostalim učenicima i uglavnom nepravilno imenuje likovni jezik

Učenik prepoznaje poticaj, osnovnu ideju/poruku te način na koji je to izraženo u

Učenik prepoznaje, razlikuje i objašnjava poticaj, osnovnu ideju/poruku te način na koji je

Učenik prepoznaje i razlikuje poticaj, osnovnu ideju/poruku te način na koji je to

Učenik prepoznaje poticaj, osnovnu ideju/poruku te način na koji je to izraženo u

likovnom ili vizualnom radu.

to izraženo u likovnom ili vizualnom radu.

izraženo u likovnom ili vizualnom radu.

likovnom ili vizualnom radu.

Učenik prepoznaje da je zadani likovni/vizualni problem moguće riješiti na više (jednakovrijednih) načina.

Učenik prepoznaje i objašnjava način na koji je zadani likovni/vizualni problem moguće riješiti (na više (jednakovrijednih) načina).

Učenik prepoznaje da je zadani likovni/vizualni problem moguće riješiti na više (jednakovrijednih) načina.

Uz pojašnjenja ili primjere, učenik prepoznaje da je zadani likovni/vizualni problem moguće riješiti na više (jednakovrijednih) načina.

Učenik prepoznaje razinu osobnog zadovoljstva u stvaralačkom procesu.


UMJETNOST U KONTEKSTU

ISHOD: OŠ LK C.3.1. Učenik opisuje i u likovnom i

vizualnom radu interpretira kako je oblikovanje vizualne

okoline povezano s aktivnostima i namjenama

koji se u njoj odvijaju.


Likovnim i vizualnim izražavanjem učenik: – uočava na koji način prostornom organizacijom čovjek prilagođava svoj životni prostor prirodnom okruženju i svojim potrebama te izrađuje plan i maketu mjesta

Likovnim i vizualnim izražavanjem učenik: – uočava na koji način prostornom organizacijom čovjek prilagođava svoj životni prostor prirodnom okruženju i svojim potrebama te izrađuje plan i maketu mjesta

Likovnim i vizualnim izražavanjem učenik: – uočava na koji način prostornom organizacijom čovjek prilagođava svoj životni prostor prirodnom okruženju i svojim

Likovnim i vizualnim izražavanjem učenik: – uočava na koji način prostornom organizacijom čovjek prilagođava svoj životni prostor prirodnom okruženju i svojim potrebama te

Učenik uz primjere interpretira različite osobine uporabnih sadržaja.

Učenik niti uz primjere ne interpretira različite osobine uporabnih sadržaja.

– opisuje i u crtežu ili maketi varira oblik uporabnog predmeta vezanog uz njegove svakodnevne aktivnosti – razlikuje različite tipove vizualnih znakova u okolini te oblikuje piktograme vezane uz svakodnevne aktivnosti.

– opisuje i u crtežu ili maketi varira oblik uporabnog predmeta vezanog uz njegove svakodnevne aktivnosti – razlikuje različite tipove vizualnih znakova u okolini te oblikuje piktograme vezane uz svakodnevne aktivnosti.

potrebama te izrađuje plan i maketu mjesta – opisuje i u crtežu ili maketi varira oblik uporabnog predmeta vezanog uz njegove svakodnevne aktivnosti

izrađuje plan i maketu mjesta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Plan i maketa mjesta. Tlocrt. Zaštitni znak, piktogram.

Razlikuje i primjenjuje na radu plan i maketu mjesta, tlocrt, zaštitni znak i piktogram.

Razlikuje plan i maketu mjesta, tlocrt, zaštitni znak i piktogram.

Prepoznaje plan i maketu mjesta i tlocrt.

ISHOD: OŠ LK C.3.2. Učenik povezuje umjetničko djelo s iskustvima iz svakodnevnog

života te društvenim kontekstom.

RAZRADA ISHODA

Učenik povezuje vizualni ili likovni tematski sadržaj određenog umjetničkog djela s iskustvom iz svakodnevnog života.


Učenik prepoznaje i imenuje različite sadržaje iz svoje okoline kao produkt likovnog ili vizualnog izražavanja


( umjetničko djelo; spomenik).

Učenik opisuje djela kulturne i tradicijske baštine svog kraja te nalazi poveznice s društvenim kontekstom u kojem su nastala (način života, običaji).


Učenik navodi i opisuje konkretne primjere različitih oblika umjetničkog izražavanja, vrsta zanimanja, kulturno-umjetničkih događanja, institucija i spomenika iz svog kraja s područja likovnih i vizualnih umjetnosti koje je posjetio i /ili upoznao ( učitelj odabire od preporučenih sadržaja one koji su dostupni učenicima: muzej, galerija, izložba, radionica, kazalište).


Vrednovanje za dodani element: Odgojni učinci rada ili bilješka za praćenje bez ocjene

ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

OD

GO

JNI U

ČIN

CI R

AD

A

Rado se uključuje u rad skupine i u sve oblike rada. Prihvaća i slijedi postavljena pravila pri radu. U radu se ponaša primjereno. Redovito nosi pribor za rad i brine o njegovoj urednosti. Sve dodatne zadatke prihvaća i odrađuje na vrijeme, kvalitetno i s entuzijazmom.

Uglavnom se uključuje u rad skupine i u sve oblike rada. Prihvaća i slijedi postavljena pravila pri radu uz manje opomene i podsjećanja. U radu se uglavnom ponaša primjereno. Uglavnom nosi pribor za rad.

Uz poticaj se uključuje u rad skupine i u sve oblike rada. Prihvaća samo određena postavljena pravila. U radu ponekada dolazi do nepoželjnih oblika ponašanja te je često potrebna intervencija učitelja. Ponekada zaboravlja pribor za rad.

U rad se uključuje tek uz stalne intervencije učitelja. Postavljena pravila prihvaća uz stalna podsjećanja na ista. Neprimjereno se ponaša u radu. Odgovornost za svoje ponašanje prihvaća nakon intervencije učitelja. Potrebno razvijati osjećaj za samokontrolu. Ne brine o urednosti pribora za rad i na sat ga nosi povremeno. Često ne reagira na opomenu.

Učenik ne želi raditi ni kao dio skupine niti samostalno čak ni uz stalne poticaje. Ne prihvaća pravila. Neprimjereno se ponaša u radu. Ne prihvaća odgovornost za svoje ponašanje. Nema razvijen osjećaj samokontrole. Ne nosi pribor za rad. Ne reagira na opomenu.

GLAZBENA KULTURA

Poželjno je vrednovati skupne izvedbe, a poticati solo-izvedbe koje se tada može i vrednovati. Glazba u kontekstu realizira se kroz ishode A i B domene te se kroz njih i vrednuje sumativno (ocjenom).

DOMENA A. SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE

ISHOD: OŠ GK A.3.1. Učenik poznaje određeni broj skladbi.


Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz, filmska glazba).

Poznaje većinu obrađenih cjelovitih skladbi različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz i filmska glazba) te ih je u mogućnosti samostalno razvrstati po navedenim stilovima.

Poznaje dio obrađenih cjelovitih skladbi ili dijelova različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz i filmska glazba) i uz poticaj ih razvrstava po navedenim stilovima.

Poznaje manji dio obrađenih dijelova skladbi različitih vrsta glazbe ali ih nije u mogućnosti razvrstati po navedenim stilovima.

Uz pomoć i upućivanje prepoznaje neke od kraćih skladbi.

Niti uz pomoć i upućivanje ne prepoznaje neke od kraćih skladbi.

ISHOD: OŠ GK A.3.2. Učenik temeljem slušanja razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.


Temeljem slušanja razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice: – metar/dobe – tempo – visina tona – dinamika – boja/izvođači – oblik.

Temeljem slušanja samostalno uspoređuje glazbeno-izražajne sastavnice u različitim skladbama imenujući i razlikujući jednu od druge.

Temeljem slušanja uspoređuje glazbeno-izražajne sastavnice u različitim skladbama.

Temeljem slušanja uspoređuje glazbeno-izražajne sastavnice u različitim skladbama isključivo uz pomoć učitelja te uspoređujući sa prethodno slušanim skladbama i sastavnicama u njima.

Uz pomoć i glazbene primjere razlikuje nekoliko glazbeno – izražajnih sastavnica.

Niti uz pomoć i glazbene primjere ne razlikuje nekoliko glazbeno – izražajnih sastavnica.

DOMENA B. IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU

ISHOD: OŠ GK B.3.1. Učenik sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.


Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.

Rado i aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika. Realno vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu te daje sugestije za poboljšanje iste.

Uglavnom sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.

Isključivo uz poticaj sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, teško usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika. Nevoljko i nerealno vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.

Ponekad sudjeluje u

zajedničkoj izvedbi.

Ne sudjeluje u

zajedničkoj izvedbi.

ISHOD: OŠ GK B.3.2. Učenik pjeva / izvodi pjesme i brojalice.


Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice

Samostalno i rado pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uvažava glazbeno-izražajne

Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uvažava glazbeno-izražajne

Nevoljko pjeva/izvodi pjesme i brojalice, pri čemu ne uvažava glazbeno-izražajne

Pjeva uz poticaj samo u skupini ili paru i to samo

Ne pjeva ni u skupini, ni paru pjesmice/brojalice koje sam odabere.

(metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika).

sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika).



pjesmice/brojalice koje sam odabere.

ISHOD: OŠ GK B.3.3. Učenik izvodi glazbene igre uz pjevanje, slušanje

glazbe i pokret uz glazbu.


Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža i uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.

Samostalno i rado izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe uvažavajući glazbeno-izražajne sastavnice.

Uglavnom samostalno izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe uz povremeno skretanje pozornosti na glazbeno-izražajne sastavnice.

Uz poticaj i intervencije učitelja izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe. Potrebno učestalo skretanje pozornosti na uvažavanje glazbeno-izražajnih sastavnica.

ISHOD: OŠ GK B.3.4. Učenik stvara/improvizira melodijske i

ritamske cjeline te svira uz pjesme/brojalice koje izvodi.


Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom/plesom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.

Samostalno stvara kreativne i složene melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.

U skupini stvara jednostavne melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem,

Tek uz poticaj stvara melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.

Prati ritam udaraljkama uz neprestano pokazivanje i upućivanje kako.

Ne prati ritam udaraljkama niti uz neprestano pokazivanje i upućivanje kako.

koračanjem i/ili udaraljkama.

Svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.

Samostalno svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme ili brojalice koje pjeva/izvodi. Ritam i tekst pjesama i brojalica reproducira točno. Udaraljke iz dječjeg instrumentarija koristi ispravno.

Svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi uz manja odstupanja u tekstu i/ili ritmu. Ritam i tekst pjesama i brojalica reproducira uglavnom točno.

Udaraljke iz dječjeg instrumentarija koristi ne nepravilan i često nenamjenski način te uz čestu intervenciju i korekciju učitelja.

DOMENA C. GLAZBA U KONTEKSTU

ISHOD: OŠ GK C.3.1. Učenik na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite

uloge glazbe.


Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).

Slušanjem glazbenih primjera samostalno prepoznaje različite uloge glazbe. Samoinicijativno i samostalno daje primjere i ostalih skladbi u istoj vrsti glazbe.

Pozorno sluša glazbene primjere uz manje intervencije učitelja. Dio slušanih glazbenih primjera pravilno kategorizira po ulozi (svečana glazba, glazba za ples i sl.).

Glazbene primjere sluša uz česta skretanja pozornosti na sadržaje slušanja. Teško i uz poticaje prepoznaje različite uloge glazbe.

Uz pomoć i glazbenu sugestiju imenuje neke od vrste plesova, pjesama i glazbe.

Niti uz pomoć i glazbenu sugestiju ne imenuje neke od vrste plesova, pjesama i glazbe.

Vrednovanje za dodani element: Odgojni učinci rada ili bilješka za praćenje bez ocjene

ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

OD

GO

JNI U

ČIN

CI R

AD

A

Rado se uključuje u rad skupine i u sve oblike rada. Prihvaća i slijedi postavljena pravila pri radu. U radu se ponaša primjereno. Redovito nosi pribor za rad i brine o njegovoj urednosti. Sve dodatne zadatke (izrada plakata, jednostavnih glazbala..) prihvaća i odrađuje na vrijeme, kvalitetno i s entuzijazmom.

Uglavnom se uključuje u rad skupine i u sve oblike rada. Prihvaća i slijedi postavljena pravila pri radu uz manje opomene i podsjećanja. U radu se uglavnom ponaša primjereno. Uglavnom nosi pribor za rad.

Uz poticaj se uključuje u rad skupine i u sve oblike rada. Prihvaća samo određena postavljena pravila. U radu ponekada dolazi do nepoželjnih oblika ponašanja te je često potrebna intervencija učitelja. Ponekada zaboravlja pribor za rad.

U rad se uključuje tek uz stalne intervencije učitelja. Postavljena pravila prihvaća uz stalna podsjećanja na ista. Neprimjereno se ponaša u radu. Odgovornost za svoje ponašanje prihvaća nakon intervencije učitelja. Potrebno razvijati osjećaj za samokontrolu. Ne brine o urednosti pribora za rad i na sat ga nosi povremeno. Često ne reagira na opomenu.

Niti uz poticaj ne želi raditi kao dio skupine niti samostalno. Ne prihvaća pravila. Neprimjereno se ponaša u radu. Ne prihvaća odgovornost za svoje ponašanje. Nema razvijen osjećaj samokontrole. Ne nosi pribor za rad. Ne reagira na opomenu.

MATEMATIKA

Elementi su odraz ciljeva predmeta i vrednuju se u postotcima u omjeru 40 : 30 : 30.

BROJEVI

ISHOD: MAT OŠ A.3.1. Služi se prirodnim

brojevima do 10 000 u opisivanju i

prikazivanju količine i redoslijeda.


Broji, čita, zapisuje (brojkom i brojevnom riječi) i uspoređuje brojeve do 10 000.

Brzo i točno čita i zapisuje brojeve do 10 000 i nulu brojkama i brojevnim riječima.

Čita i zapisuje brojeve do 10 000 i nulu brojkama i brojevnim riječima uz manje greške.

Čita uz pomoć i prepisuje brojeve do 10 000 i nulu brojkama i brojevnim riječima.

Uz metodički predložak djelomično čita i zapisuje brojeve do 10 000 brojkama i zadanim brojevnim riječima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „broji, čita, zapisuje (brojkom i brojevnom riječi) i uspoređuje brojeve do 10 000“ po zadanim elementima

Prikazuje i upotrebljava troznamenkaste i četveroznamenkaste brojeve.

Samostalno, brzo i točno prikazuje i upotrebljava troznamenkaste i četveroznamenkaste brojeve.

Prikazuje i upotrebljava troznamenkaste i četveroznamenkaste brojeve.

Uz manje pogreške prikazuje i upotrebljava troznamenkaste i četveroznamenkaste brojeve.

Uz navođenje prikazuje troznamenkaste i četveroznamenkaste brojeve.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prikazuje i upotrebljava troznamenkaste i četveroznamenkaste brojeve“ po zadanim elementima.

Koristi se tablicom mjesnih vrijednosti.

Lako i brzo uočava odnose među dekadskim jedinicama samostalno ih smještajući u tablicu mjesnih vrijednosti.

Prikazuje brojeve u tablici mjesnih vrijednosti.

Uz manje poticaje prikazuje brojeve u tablici mjesnih vrijednosti.

Teško i uz stalnu pomoć uočava razlike među dekadskim jedinicama te njihovom smještaju u tablici mjesnih vrijednosti.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „koristi se tablicom mjesnih vrijednosti“ po zadanim elementima.

Služi se dekadskim sustavom brojeva.

Uočava i objašnjava način i pravilo nizanja

Razvrstava brojeve dekadskog sustava po zadanim kriterijima.

Služi se dekadskim sustavom brojeva.

Služi se dekadskim sustavom brojeva uz povremene greške.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „služi se dekadskim

brojeva u dekadskom sustavu brojeva.

sustavom brojeva“ po zadanim elementima.

Rastavlja broj na zbroj višekratnika dekadskih jedinica.

Rastavlja broj na zbroj višekratnika dekadskih jedinica te algoritam rastavljanja primjenjuje u rješavanju povezanih matematičkih problema.

Rastavlja broj na zbroj višekratnika dekadskih jedinica.

Rastavlja broj na zbroj višekratnika dekadskih jedinica uz povremene poticaje.

Rastavlja broj na zbroj višekratnika dekadskih jedinica dovršavajući zadane primjere.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „rastavlja broj na zbroj višekratnika dekadskih jedinica“ po zadanim elementima.

Određuje mjesne vrijednosti pojedinih znamenaka.

Uredno i samostalno crta tablicu mjesnih vrijednosti i u njoj prikazuje zadane brojeve.

Crta tablicu mjesnih vrijednosti i u njoj prikazuje zadane brojeve.

Određuje mjesne vrijednosti pojedinih znamenaka.

Određuje mjesne vrijednosti znamenaka samo uz pomoć tablice mjesnih vrijednosti.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „određuje mjesne vrijednosti pojedinih znamenaka“ po zadanim elementima.

ISHOD: MAT OŠ A.3.2. Zbraja i oduzima u

skupu prirodnih brojeva do 1000.


Određuje mjesnu vrijednost znamenaka u troznamenkastome broju.

Uredno i samostalno crta tablicu mjesnih vrijednosti i u njoj prikazuje troznamenkaste brojeve, navedene sadržaje povezuje sa zbrajanjem višekratnika dekadskih jedinica.

Crta tablicu mjesnih vrijednosti i u njoj prikazuje zadane troznamenkaste brojeve.

Određuje mjesne vrijednosti znamenaka troznamenkastih brojeva.

Određuje mjesne vrijednosti znamenaka u troznamenkastome samo uz pomoć tablice mjesnih vrijednosti.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „određuje mjesnu vrijednost znamenaka u troznamenkastome broju“ po zadanim elementima.

Mentalno zbraja i oduzima brojeve do 1 000.

Brzo, sigurno i točno mentalno zbraja i oduzima u skupu brojeva do 1 000.

Uz manje nesigurnosti mentalno zbraja i oduzima u skupu brojeva do 1 000.

Djelomično točno mentalno zbraja i oduzima u skupu brojeva do 1 000.

Metodom pokušaja i pogrešaka mentalno zbraja i oduzima u skupu brojeva do 1 000.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „mentalno zbraja i oduzima brojeve do 1 000“ po zadanim elementima.

Primjenjuje svojstvo komutativnosti i vezu zbrajanja i oduzimanja.

Uočava pravilo komutativnosti i primjenjuje ga samostalno i točno, koristi se vezom zbrajanja i oduzimanja olakšavajući si rješavanje zadataka.

Rabi zamjenu mjesta pribrojnika na različite načine uz manje greške i pomoć, uočava vezu zbrajanja i oduzimanja te se njome služi uz poticaj.

Rabi zamjenu mjesta pribrojnika na različite načine isključivo prema riješenim modelima zadataka, uočava vezu zbrajanja i oduzimanja no ne uočava njezinu konkretnu primjenu.

Rabi zamjenu mjesta pribrojnika i vezu zbrajanja i oduzimanja završavajući započete jednostavne primjere i uz pomoć učitelja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „primjenjuje svojstvo komutativnosti te vezu zbrajanja i oduzimanja“ po zadanim elementima.

Procjenjuje rezultat zbrajanja i oduzimanja.

Precizno procjenjuje rezultat zbrajanja i oduzimanja u zadanim zadatcima te se dobivenom procjenom koristi pri rješavanju zadataka

Uglavnom precizno procjenjuje rezultat zbrajanja i oduzimanja.

Procjenjuje rezultat zbrajanja i oduzimanja samo na najočitijim primjerima.

Procjenjuje rezultat zbrajanja i oduzimanja samo na najočitijim primjerima i uz navođenje.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „procjenjuje rezultat zbrajanja i oduzimanja“ po zadanim elementima.

Pisano zbraja i oduzima primjenjujući odgovarajući matematički zapis.

Brzo i točno pisano zbraja i oduzima primjenjujući odgovarajući matematički zapis.

Pisano zbraja i oduzima primjenjujući odgovarajući matematički zapis.

Uz povremene pogreške i sugestije pisano zbraja i oduzima primjenjujući odgovarajući matematički zapis.

Uz pomoć učitelja primjenjuje odgovarajući matematički zapis te, uz navođenje, pisano zbraja i oduzima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „pisano zbraja i oduzima primjenjujući odgovarajući matematički zapis“ po zadanim elementima.

Imenuje članove računskih operacija.

Rješava tekstualne zadatke u kojima se pojavljuju imena članova u zbrajanju i oduzimanju te iste koristi u komunikaciji na satu.

Uglavnom točno rješava tekstualne zadatke u kojima se pojavljuju imena članova zbrajanja i oduzimanja.

Imenuje članove u zbrajanju i oduzimanju.

Djelomično točno imenuje članove u zbrajanju i oduzimanju.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „imenuje članove računskih operacija“ po zadanim elementima.

Rješava tekstualne zadatke.

Samostalno i točno rješava složenije tekstualne zadatke.

Rješava tekstualne zadatke uz manje nesigurnosti.

Rješava najjednostavnije tekstualne zadatke s nestalnom razinom točnosti.

Rješava najjednostavnije tekstualne zadatke isključivo uz stalnu asistenciju i pomoć pri postavljanju zadatka.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „rješava tekstualne zadatke“ po zadanim elementima.

ISHOD: MAT OŠ A.3.3. Dijeli prirodne brojeve

do 100 s ostatkom. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Dijeli brojeve do 100 s ostatkom.

Brzo i samostalno dijeli brojeve do 100 s ostatkom.

Uglavnom točno dijeli brojeve do 100

Dijeli brojeve do 100 s ostatkom sporo i nesigurno.

Uz podršku učitelja dijeli brojeve do 100 s ostatkom.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „dijeli brojeve do 100 s ostatkom“ po zadanim elementima.

Provjerava rješenje pri dijeljenju s ostatkom.

Samoinicijativno provjerava rješenje pri dijeljenju s ostatkom.

Provjerava rješenje pri dijeljenju s ostatkom.

Provjerava rješenje pri dijeljenju zaboravljajući umnošku pridružiti ostatak.

Uz stalno podsjećanje povezuje množenje kao dijeljenju suprotnu računsku radnju.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „provjerava rješenje pri dijeljenju s ostatkom“ po zadanim elementima.

Rješava tekstualne zadatke.

Samostalno i točno rješava složenije tekstualne zadatke.

Rješava tekstualne zadatke uz manju nesigurnost.

Rješava najjednostavnije tekstualne zadatke za nestalnom razinom točnosti.

Rješava najjednostavnije tekstualne zadatke isključivo uz stalnu asistenciju i pomoć pri postavljanju zadatka.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „rješava tekstualne zadatke“ po zadanim elementima.

ISHOD: MAT OŠ A.3.4. Pisano množi i dijeli prirodne brojeve do

1000 jednoznamenkastim

brojem. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Primjenjuje odgovarajući matematički zapis pisanoga množenja i dijeljenja.

Samostalno i točno rabi odgovarajući matematički zapis pisanoga množenja i dijeljenja.

Primjenjuje odgovarajući matematički zapis pisanoga množenja i dijeljenja.

Uz povremene poticaje primjenjuje odgovarajući matematički zapis pisanoga množenja i dijeljenja.

Uz sugestije učitelja primjenjuje odgovarajući matematički zapis pisanoga množenja i dijeljenja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „primjenjuje odgovarajući matematički zapis pisanoga množenja i dijeljenja“ po zadanim elementima.

Primjenjuje svojstva računskih operacija (komutativnost i distributivnost).

Uočava i samoinicijativno primjenjuje komutativnost i distributivnost prilikom računanja.

Primjenjuje svojstva komutativnosti i distributivnosti.

Primjenjuje svojstva komutativnosti i distributivnosti ne koristeći ih samostalno prilikom rješavanja zadataka.

Isključivo uz vođenje primjenjuje svojstva računskih operacija.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „primjenjuje svojstva računskih operacija (komutativnost i distributivnost)“ po zadanim elementima.

Primjenjuje veze između računskih operacija.

Uočava i samoinicijativno primjenjuje veze između množenja i dijeljenja olakšavajući si računanje.

Uočava ali uz poticaj primjenjuje veze između množenja i dijeljenja.

Dovršavajući započete primjere uočava veze između množenja i dijeljenja.

Uz navođenje i dovršavajući započete primjere rabi veze množenja i dijeljenja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „primjenjuje veze između računskih operacija“ po zadanim elementima.

Množi i dijeli broj brojevima 10, 100 i 1000.

Točno, sigurno i brzo množi i dijeli brojevima 10, 100 i 1 000.

Množi i dijeli brojevima 10, 100 i 1 000.

Množi i dijeli brojevima 10, 100 i 1 000 uz manje nesigurnosti.

Množi i dijeli brojevima 10, 100 i 1 000 uz djelomičnu točnost.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „množi i dijeli broj brojevima 10, 100 i 1 000“ po zadanim elementima.

Pisano dijeli na dulji i kraći način.

Samostalno i točno pisano dijeli na kraći način.

Pisano dijeli na kraći način uz manje nesigurnosti i podršku učitelja.

Pisano dijeli na dulji i kraći način uz povremene intervencije učitelja.

Isključivo uz vođenje učitelja pisano dijeli na dulji način.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „pisano dijeli na dulji i kraći način“ po zadanim elementima.

ISHOD: MAT OŠ A.3.5. Izvodi više računskih

operacija. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Određuje vrijednosti izraza sa zagradama.

Objašnjava pravila računanja sa zagradama, primjenjuje ih, te lako i brzo računa zadane zadatke.

Rješava zadatke sa zagradama.

Prema opetovanim smjernicama rješava zadatke sa zagradama.

Metodom pokušaja i pogrešaka određuje vrijednosti izraza sa zagradama.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „određuje vrijednosti izraza sa zagradama“ po zadanim elementima.

Određuje vrijednosti izraza s više računskih operacija.

Uočava i argumentirano objašnjava pravila vezana uz izvođenje više računskih radnji te

Uglavnom samostalno računa zadatke s više računskih radnji.

Djelomično točno računa zadatke s više računskih radnji uz podsjećanja na pravila računanja.

Uz pomoć učitelja računa zadatke s više računskih radnji uz podsjećanja na pravila računanja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „određuje vrijednosti izraza s više računskih

zadatke u kojima se one javljaju rješava samostalno i točno.

operacija“ po zadanim elementima.

Primjenjuje svojstva računskih operacija (komutativnost, asocijativnost i distributivnost).

Uočava i samoinicijativno primjenjuje komutativnost i distributivnost prilikom računanja.

Primjenjuje svojstva komutativnosti i distributivnosti.

Svojstva komutativnosti i distributivnosti ne primjenjuje samoinicijativno prilikom rješavanja zadataka.


Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „primjenjuje svojstva računskih operacija (komutativnost, asocijativnost i distributivnost).“ po zadanim elementima.

Primjenjuje veze među računskim operacijama.

Uočava i samoinicijativno primjenjuje veze između računskih operacija olakšavajući si računanje.

Uočava ali uz poticaj primjenjuje veze između računskih operacija.

Dovršavajući započete primjere uočava veze između računskih operacija.

Uz navođenje i dovršavajući započete primjere rabi veze između računskih operacija.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „primjenjuje veze među računskim operacijama“ po zadanim elementima.


Rješava tekstualne zadatke u kojima se pojavljuju imena članova računskih operacija te iste koristi u komunikaciji na satu.

Uglavnom točno rješava tekstualne zadatke u kojima se pojavljuju imena članova računskih operacija.


Djelomično imenuje članove računskih operacija.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „imenuje članove računskih operacija“ po zadanim elementima.

Rješava različite vrste zadataka.

Brzo i točno rješava zadatke s više računskih operacija i sa zagradama koristeći svojstva računskih operacija.

Rješava zadatke s više računskih operacija i sa zagradama.

Rješava različite vrste zadataka uz povremena podsjećanja na pravila računanja sa zagradama i izvođenja više računskih radnji.

Rješava različite vrste zadataka uz asistenciju i podsjećanje na pravila računanja sa zagradama i izvođenja više računskih radnji.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „rješava različite vrste zadataka“ po zadanim elementima.

ISHOD: MAT OŠ A.3.6. Primjenjuje četiri

računske operacije i odnose među brojevima u

problemskim situacijama.


Primjenjuje stečene matematičke spoznaje o brojevima, računskim operacijama i njihovim svojstvima u rješavanju svakodnevnih problemskih situacija.

Primjenjuje stečene matematičke spoznaje o brojevima, računskim operacijama i njihovim svojstvima u rješavanju svakodnevnih problemskih situacija.

Uglavnom samostalno primjenjuje stečene matematičke spoznaje o brojevima, računskim operacijama i njihovim svojstvima u rješavanju svakodnevnih problemskih situacija.

Primjenjuje četiri računske operacije u rješavanju jednostavnih problemskih situacija iz neposredne okoline.

Djelomično točno primjenjuje četiri računske operacije u rješavanju najjednostavnijih problemskih situacija iz neposredne okoline.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „primjenjuje stečene matematičke spoznaje o brojevima, računskim operacijama i njihovim svojstvima u rješavanju svakodnevnih problemskih situacija“ po zadanim elementima.

ALGEBRA I FUNKCIJE ISHOD: MAT OŠ B.3.1.

Rješava zadatke s jednim nepoznatim članom koristeći se

slovom kao oznakom za broj.


Koristi se slovom kao oznakom za broj.

Uviđa pojam nepoznanice te ju koristi i u ostalim oblicima, a ne samo kao slovo.

Koristi se slovom kao oznakom za broj.

Uz poticaj učitelja se koristi slovom kao oznakom za broj.

Teško uviđa matematički smisao zamjene slova brojevima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „koristi se slovom kao oznakom za broj“ po zadanim elementima.

Uvrštava zadani broj umjesto slova.

Uviđa pojam nepoznanice te koristi

Uz manju pomoć izračunava vrijednost

Tek nakon niza primjera uvrštava

Slijedeći započete primjere u mogućnosti je računati

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „uvrštava zadani broj

točan matematički zapis za rješavanje zadanih zadataka.

nepoznatoga člana u jednakosti i provjerava točnost dobivenoga rješenja.

zadani broj umjesto slova.

zadatke mijenjajući broj za slovo.

umjesto slova“ po zadanim elementima.

Određuje vrijednost nepoznatoga člana jednakosti/nejednakosti.

Koristeći se vezama među računskim operacijama samostalno određuje vrijednost nepoznatoga broja.

Uglavnom točno i samostalno računa zadatke s nepoznatim članom.

Uz povremenu pomoć i djelomično točno rješava zadatke sa nepoznanicama.

Rješava zadatke sa nepoznanicama uz stalnu podršku i konkrete.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „određuje vrijednost nepoznatoga člana jednakosti/nejednakosti“ po zadanim elementima.

Primjenjuje svojstva računskih operacija.

Uočava i samoinicijativno primjenjuje svojstva računskih operacija prilikom računanja.

Uglavnom uspješno primjenjuje svojstva računskih operacija.

Primjenjuje svojstva računskih operacija u sugestivnim zadatcima ne koristeći ih samostalno prilikom rješavanja ostalih zadataka.


Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „primjenjuje svojstva računskih operacija“ po zadanim elementima.

Primjenjuje veze među računskim operacijama.

Uočava i samoinicijativno primjenjuje veze između računskih operacija rješavajući tako problemske situacije.

Uočava ali uz poticaj primjenjuje veze između računskih operacija rješavajući tako problemske situacije.

Dovršavajući započete primjere uočava veze između računskih operacija rješavajući jednostavne postavljene probleme.

Uz navođenje i dovršavajući započete primjere rabi veze između računskih operacija.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „primjenjuje veze među računskim operacijama“ po zadanim elementima.

OBLIK I PROSTOR

ISHOD: MAT OŠ C.3.1. Opisuje i crta točku, dužinu, polupravac i

pravac te njihove odnose.


Crta i označava točke i dužine.

Uredno crta dužine koristeći se geometrijskim priborom

Crta dužine koristeći se geometrijskim priborom na uglavnom

Crta dužinu i označava točke uz podsjećanje na

Crta dužinu i označava točke uz pomoć učitelja te uz podsjećanje na ispravnu

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „crta i označava točke i

na ispravan način, imenuje dužine pravilno primjenjujući oznake za dužine.

ispravan način, imenuje dužine uglavnom redovno primjenjujući oznake za dužine.

ispravnu upotrebu geometrijskog pribora te na ispravno označavanje dužine.

upotrebu geometrijskog pribora te na ispravno označavanje dužine.

dužine“ po zadanim elementima.

Upoznaje pravac kao neograničenu ravnu crtu.

Argumentirano objašnjava i primjerima potkrepljuje svojstva pravca.

Opisuje pravac kao neograničenu ravnu crtu.

Imenuje pravac kao neograničenu ravnu crtu.

Uz poticaj povezuje sliku pravca sa njegovom definicijom.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „upoznaje pravac kao neograničenu ravnu crtu“ po zadanim elementima.

Crta i označava pravac i polupravac.

Uredno crta pravac i

polupravac koristeći se geometrijskim priborom na ispravan način.

Crta pravac i polupravac

koristeći se geometrijskim priborom na uglavnom ispravan način.

Crta pravac i polupravac, označava točke uz podsjećanje na ispravnu upotrebu geometrijskog pribora.

Crta pravac i polupravac i označava točke uz pomoć učitelja te uz podsjećanje na ispravnu upotrebu geometrijskog pribora.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „crta i označava pravac i polupravac“ po zadanim elementima.

Crta dužinu kao dio pravca i ističe njezine krajnje točke.

Uredno crta dužine koristeći se geometrijskim priborom na ispravan način, dogovorenim oznakama ističe točke, imenuje dužine pravilno primjenjujući oznake za dužine.

Crta dužine koristeći se geometrijskim priborom na uglavnom ispravan način, dogovorenim oznakama ističe točke, imenuje dužine po krajnjim točkama uglavnom redovno primjenjujući oznake za dužine.

Crta dužinu uz podsjećanje na ispravnu upotrebu geometrijskog pribora te na

ispravno isticanje točaka i označavanje dužine.

Crta dužinu uz pomoć učitelja te uz podsjećanje na ispravnu upotrebu geometrijskog pribora te na ispravno označavanje dužine.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „crta dužinu kao dio pravca i ističe njezine krajnje točke“ po zadanim elementima.

Određuje i crta pripadnost točaka pravcu.

Dogovorenim načinom obilježavanja, uredno i samostalno, crta točke na pravcu i određuje pripadnost istih pravcu.

Dogovorenim načinom obilježavanja crta točke na pravcu i određuje pripadnost istih pravcu.

Dogovorenim načinom obilježavanja, uglavnom točno i samostalno, crta točke na pravcu i određuje pripadnost istih pravcu.

Podsjećanjem na dogovoreni način obilježavanja i na urednost, crta točke na pravcu i djelomično točno određuje pripadnost istih pravcu.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „određuje i crta pripadnost točaka pravcu“ po zadanim elementima.

ISHOD: MAT OŠ C.3.2. Prepoznaje i crta

pravce u različitim međusobnim

odnosima. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Crta pravac i njegove dijelove.

Uredno crta pravce koristeći se geometrijskim priborom na ispravan način, imenuje pravce pravilno primjenjujući oznake njihovo obilježavanje.

Crta pravce koristeći se geometrijskim priborom na uglavnom ispravan način, imenuje ih uglavnom točno primjenjujući oznake za pravce.

Crta pravac uz podsjećanje na ispravnu upotrebu geometrijskog pribora te na ispravno označavanje pravca.

Crta pravac uz pomoć učitelja te uz podsjećanje na ispravnu upotrebu geometrijskog pribora te na ispravno označavanje pravca.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „crta pravac i njegove dijelove“ po zadanim elementima.

Crta usporedne pravce i pravce koji se sijeku (uključujući okomite).

Objašnjava međusobne odnose pravaca te ih crta uredno uz pravilno korištenje geometrijskog pribora.

Opisuje i crta međusobne odnose pravaca uz manju nesigurnost.

Crta međusobne odnose pravaca uz podsjećanje na urednost i pravilno korištenje geometrijskog pribora, neprecizno crta okomite pravce.

Crta međusobne odnose pravaca uz podsjećanje na urednost i pravilno korištenje geometrijskog pribora, uz podsjećanje i poticaj razlikuje okomite od ostalih ukrštenih pravaca.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „crta usporedne pravce i pravce koji se sijeku (uključujući okomite)“ po zadanim elementima.

Pravcima koji se sijeku određuje sjecište.

Samostalno i brzo tumači i kompliciranije geometrijske crteže uočavajući i obilježavajući sjecišta pravaca.

Samostalno određuje sjecište pravaca na geometrijskim crtežima.

Pravcima koji se sijeku određuje sjecište.

Određuje sjecište pravaca na najjednostavnijim geometrijskim crtežima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „pravcima koji se sijeku određuje sjecište“ po zadanim elementima.

Primjenjuje matematičke oznake za okomitost i usporednost dvaju pravaca.

Samostalno i brzo tumači i kompliciranije geometrijske crteže uočavajući i obilježavajući odnose među pravcima.

Samostalno i brzo tumači i geometrijske crteže uočavajući i obilježavajući odnose među pravcima.

Tumači jednostavnije geometrijske crteže uočavajući i obilježavajući

Na jednostavnim primjerima i djelomično točno primjenjuje matematičke oznake za okomitost i usporednost dvaju pravaca.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „primjenjuje matematičke oznake za okomitost i usporednost dvaju pravaca“ po zadanim elementima.

odnose među pravcima.

ISHOD: MAT OŠ C.3.3. Služi se šestarom u

crtanju i konstruiranju. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Koristi se šestarom kao dijelom geometrijskoga pribora.

Pravilno se služi šestarom pri čemu uredno konstruira zadane geometrijske crteže.

Pravilno se služi šestarom pri čemu, uglavnom uredno, konstruira zadane geometrijske crteže.

Služi se šestarom uglavnom na pravilan način.

Služi se šestarom uz opetovano podsjećanje na pravilno držanje i poteze.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „koristi se šestarom kao dijelom geometrijskoga pribora“ po zadanim elementima.

Šestarom se služi u crtanju i prenošenju dužine određene duljine.

Služi se šestarom u crtanju i prenošenju dužine određene duljine pri čemu dobiva uredan i točan geometrijski crtež.

Služi se šestarom u crtanju i prenošenju dužine određene duljine konstruirajući zadani geometrijski crtež.

Služi se šestarom u crtanju i prenošenju dužine određene duljine pri čemu su, zbog nepravilnog korištenja šestara, duljine prenesenih dužina neprecizne.

Geometrijski crtež prenošenja duljina zadanih dužina šestarom je nedovoljno uredan, neprecizan i nesamostalan.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „šestarom se služi u crtanju i prenošenju dužine određene duljine“ po zadanim elementima.

Konstruira kružnicu.

Samostalno i uredno konstruira kružnicu te objašnjava njena svojstva.

Konstruira kružnicu. Konstruira kružnicu pri čemu ne pazi na urednost iste.

Uz stalnu pomoć učitelja konstruira kružnicu.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „konstruira kružnicu“ po zadanim elementima.

Crta pravokutnik i kvadrat određene duljine stranica.

Uredno i točno crta pravokutnik i kvadrat određene duljine stranica pravilno se služeći geometrijskim priborom.

Uglavnom uredno i točno crta pravokutnik i kvadrat određene duljine stranica.

Crta pravokutnik i kvadrat ne vodeći računa o urednosti geometrijskog crteža niti o pravilnoj upotrebi geometrijskog pribora.

Uz naputke „korak po kora“ crta pravokutnik i kvadrat ne vodeći računa o urednosti geometrijskog crteža niti o pravilnoj upotrebi geometrijskog pribora.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „crta pravokutnik i kvadrat određene duljine stranica“ po zadanim elementima.

MJERENJE ISHOD: MAT OŠ D.3.1. Procjenjuje, mjeri i crta dužine zadane duljine.


Poznaje jedinične dužine za mjerenje dužine i njihov međusobni odnos u skupu brojeva do 1000 (kilometar, metar, decimetar, centimetar, milimetar).

Dovodi u vezu jedinične dužine za mjerenje dužine, tumači međusobni odnos.

Razlikuje i objašnjava jedinične dužine za mjerenje dužine, procjenjuje međusobni odnos.

Poznaje jedinične dužine za mjerenje dužine, uočava međusobni odnos tek uz pomoć učitelja.

Poznaje jedinične dužine za mjerenje dužine, ne uočava međusobni odnos.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „poznaje jedinične dužine za mjerenje dužine i njihov međusobni odnos u skupu brojeva do 1000 (kilometar, metar, decimetar, centimetar, milimetar)“ po zadanim elementima.

Imenuje i crta dužinu zadane duljine.

Imenuje i crta dužinu zadane duljine koristeći se geometrijskim priborom uvijek i na ispravan način.

Imenuje i crta dužinu zadane duljine koristeći se geometrijskim priborom uglavnom na ispravan način.

Imenuje dužinu, crta dužinu zadane duljine koristeći se geometrijskim priborom tek uz podsjećanje na korištenje i pravilnu primjenu istoga.

Imenuje dužinu, crta dužinu zadane duljine ne koristeći se geometrijskim priborom ili ga koristi na nepravilan način.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „imenuje i crta dužinu zadane duljine“ po zadanim elementima.

Mjeri dužinu odgovarajućim mjernim instrumentom i zadanom mjernom jediničnom dužinom.

Točno i precizno mjeri dužinu pripadajućim mjernim instrumentom i zadanom mjernom jediničnom dužinom.

Mjeri dužinu pripadajućim mjernim instrumentom i zadanom mjernom jediničnom dužinom.

Neprecizno mjeri dužinu pripadajućim mjernim instrumentom i zadanom mjernom jediničnom dužinom.

Uz pomoć i neprecizno mjeri dužinu pripadajućim mjernim instrumentom i zadanom mjernom jediničnom dužinom.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „mjeri dužinu odgovarajućim mjernim instrumentom i zadanom mjernom jediničnom dužinom“ po zadanim elementima.

Zapisuje duljinu dužine mjernim brojem i znakom mjerne jedinice.

Rangira i zapisuje duljinu dužine mjernim brojem i znakom mjerne jedinice objašnjavajući razliku između istih.

Zapisuje duljinu dužine mjernim brojem i znakom mjerne jedinice.

Uz poticaj zapisuje duljinu dužine mjernim brojem i znakom mjerne jedinice.

Proizvoljno zapisuje duljinu dužine mjernim brojem i znakom mjerne jedinice.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „zapisuje duljinu dužine mjernim brojem i znakom mjerne jedinice“ po zadanim elementima.

Duljinu dužine zapisuje matematičkim znakovima.

Duljinu dužine zapisuje matematičkim simbolima dajući objašnjenja za svaki zapis.

Duljinu dužine zapisuje matematičkim simbolima.

Uglavnom točno duljinu dužine zapisuje matematičkim simbolima.

Uz pomoć duljinu dužine zapisuje matematičkim simbolima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „duljinu dužine zapisuje matematičkim znakovima“ po zadanim elementima.

Procjenjuje duljinu dužine (milimetar, centimetar, decimetar) i udaljenosti (metar, kilometar) odabirući optimalnu mjernu jedinicu.

Točno procjenjuje duljinu dužine i udaljenosti objekata u metrima.

Procjenjuje duljinu dužine i najkraće udaljenosti objekata u metrima.

Uz pomoć i predloške procjenjuje duljinu dužine i najkraće udaljenosti objekata u metrima.

Teško procjenjuje duljinu dužine i jednostavnije primjere usporedbe udaljenosti objekata u metrima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „procjenjuje duljinu dužine (milimetar, centimetar, decimetar) i udaljenosti (metar, kilometar) odabirući optimalnu mjernu jedinicu“ po zadanim elementima.

Računa s jedinicama za mjerenje dužine (u skupu brojeva do 1 000).

Samostalno i točno računa s jedinicama za mjerenje dužine u skupu brojeva do 1 000.

Uz manju nesigurnost računa s jedinicama za mjerenje dužine u skupu brojeva do 1 000.

S djelomičnom točnošću računa s jedinicama za mjerenje dužine u skupu brojeva do 1 000.

Uglavnom netočno računa s jedinicama za mjerenje dužine u skupu brojeva do 1 000.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „računa s jedinicama za mjerenje dužine (u skupu brojeva do 1000)“ po zadanim elementima.

ISHOD: MAT OŠ D.3.2. Procjenjuje i mjeri

masu tijela. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Uočava masu kao svojstvo tijela.

Argumentirano tumači i potkrjepljuje primjerima kako je masa svojstvo tijela.

Uglavnom samostalno tumači i potkrjepljuje primjerima kako je masa svojstvo tijela.

Prema zadanim smjernicama uočava kako je masa svojstvo tijela.

Uz vođenje učitelja uočava kako je masa svojstvo tijela.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „uočava masu kao svojstvo tijela“ po zadanim elementima.

Uspoređuje mase tijela.

Samostalno, precizno i točno uspoređuje mase različitih tijela.

Uspoređuje mase zadanih tijela.

Uglavnom točno uspoređuje mase zadanih tijela.

Uz vođenje „korak po korak“ uspoređuje mase zadanih tijela.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „uspoređuje mase tijela“ po zadanim elementima.

Imenuje jedinice za mjerenje mase (gram, dekagram, kilogram, tona).

U zadatcima primjenjuje odnose mjernih jedinica za mjerenje mase.

Uglavnom točno jedinice za mjerenje mase.

Uz teškoće navodi jedinice za mjerenje mase.

Uz pomoć i asistenciju navodi jedinice za mjerenje mase.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „imenuje jedinice za mjerenje mase (gram,

dekagram, kilogram, tona)“ po zadanim elementima.

Upoznaje različite vage i postupak vaganja.

Poznaje različite vage, njihove namjene te postupak vaganja na njima uz primjenu optimalnih mjernih jedinica.

Mase zadanih predmeta važe na ispravan način, podatke zapisuje uglavnom točno.

Vaganje i zapisivanje podataka vrši uz naputke učitelja.

Masu zadanih predmeta važe na neispavan način, ne vodeći računa o točnom zapisivanju mase predmeta.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „upoznaje različite vage i postupak vaganja“ po zadanim elementima.

Procjenjuje i mjeri masu tijela te pravilno zapisuje dobivenu vrijednost (mjernim brojem i znakom jedinične veličine).

Točno procjenjuje masu zadanoga tijela, brzo i pravilno zapisuje dobivenu vrijednost.

Procjenjuje masu zadanoga tijela, pravilno zapisuje dobivenu vrijednost.

Uz pomoć i predloške procjenjuje masu zadanoga tijela, dobivene vrijednosti zapisuje uz djelomičnu točnost.

Teško procjenjuje masu promatranoga tijela, dobivene vrijednosti zapisuje uz asistenciju učitelja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „procjenjuje i mjeri masu tijela te pravilno zapisuje dobivenu vrijednost (mjernim brojem i znakom jedinične veličine)“ po zadanim elementima.

Iskazuje odnose mjernih jedinica za masu.

Precizno i točno iskazuje međusobne odnose mjernih jedinica za masu te usvojeno znanje primjenjuje u praktičnim situacijama.

Uglavnom točno iskazuje međusobne odnose mjernih jedinica za masu te je usvojeno znanje u mogućnosti primijeniti.

Uz povremenu podršku učitelja iskazuje međusobne odnose mjernih jedinica za masu te usvojeno znanje primjenjuje u praktičnim situacijama.

Tek uz pomoć promatranih predložaka uspijeva iskazati odnose mjernih jedinica za masu.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „iskazuje odnose mjernih jedinica za masu“ po zadanim elementima.

Računa s jedinicama za masu tijela (u skupu brojeva do 1000).

Samostalno i točno računa s jedinicama za mjerenje mase u skupu brojeva do 1 000.

Uz manju nesigurnost računa s jedinicama za mjerenje mase u skupu brojeva do 1 000.

S djelomičnom točnošću računa s jedinicama za mjerenje mase u skupu brojeva do 1 000.

Uglavnom netočno računa s jedinicama za mjerenje mase u skupu brojeva do 1 000.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „računa s jedinicama za masu tijela (u skupu brojeva do 1000)“ po zadanim elementima.

ISHOD: MAT OŠ D.3.3. Određuje opseg likova.


Opisuje opseg kao duljinu ruba bilo kojega geometrijskog lika.

Znanje o opsegu kao duljini ruba geometrijskoga lika koristi za rješavanje matematičkih problema.

Objašnjava značenje opsega, usvojeno znanje uglavnom samostalno koristi za rješavanje zadataka.

Citira opseg kao duljinu ruba bilo kojega geometrijskog lika bez dodatnog objašnjenja.

Nepotpuno citira opseg kao duljinu ruba bilo kojega geometrijskog lika bez dodatnog objašnjenja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „opisuje opseg kao duljinu ruba bilo kojega geometrijskog lika“ po zadanim elementima.

Mjeri duljinu dužine.

Precizno mjeri duljine zadanih dužina zapisujući iste odgovarajućim mjernim jedinicama.

Uglavnom točno mjeri duljine zadanih dužina zapisujući iste odgovarajućim mjernim jedinicama.

Uz dodatne naputke mjeri duljine zadanih dužina, vrijednosti zapisuje proizvoljno.

Uz vođenje i usmjeravanje mjeri duljine zadanih dužina, vrijednosti zapisuje uz poteškoće.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „mjeri duljinu dužine“ po zadanim elementima.

Mjeri opseg neformalnim i formalnim načinima.

Uočava rješenja prilikom mjerenja opsega različitih dimenzija i oblika, primjenjuje ih u praksi.

Uglavnom točno mjeri opseg zadanoga lika neformalnim i formalnim načinima.

Uz povremenu pomoć učitelja procjenjuje i mjeri opseg zadanoga lika formalnim načinima.

Uz pomoć učitelja procjenjuje i mjeri opseg formalnim načinima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „mjeri opseg neformalnim i formalnim načinima“ po zadanim elementima.

Određuje opseg trokuta, pravokutnika i kvadrata kao zbroj duljina njihovih stranica.

Točno određuje opseg trokuta, pravokutnika i kvadrata kao zbroj duljina njihovih stranica samostalno izvodeći i primjenjujući formule za računanje opsega zadanih geometrijskih likova.

Određuje opseg trokuta, pravokutnika i kvadrata kao zbroj duljina njihovih stranica.

Uz povremeni poticaj određuje opseg trokuta, pravokutnika i kvadrata kao zbroj duljina njihovih stranica.

Uz navođenje određuje opseg geometrijskih likova kao zbroj duljina njihovih stranica.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „određuje opseg trokuta, pravokutnika i kvadrata kao zbroj duljina njihovih stranica“ po zadanim elementima.

Procjenjuje i mjeri opseg lika objašnjavajući postupak.

Točno procjenjuje i mjeri opseg zadanoga lika obrazlažući sve korake mjerenja.

Uglavnom točno procjenjuje i mjeri opseg zadanoga lika.

Uz povremenu pomoć učitelja procjenjuje i mjeri opseg zadanoga lika.

Uz stalnu pomoć učitelja procjenjuje i mjeri opseg.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „procjenjuje i mjeri opseg lika objašnjavajući postupak“ po zadanim elementima.

ISHOD: MAT OŠ D.3.4. Procjenjuje i mjeri volumen tekućine. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Primjenjuje pojam volumena (obujma, zapremnine) tekućine.

U svom rječniku, spontano primjenjuje pojam volumena, zapremine ili obujma tekućine.

Primjenjuje pojam volumena, zapremine ili obujma tekućine u odgovarajućem kontekstu.

Uz poticaj, u uglavnom odgovarajućem kontekstu, primjenjuje pojam volumena, zapremine ili obujma tekućine.

Neprecizno i proizvoljno primjenjuje pojam volumena, zapremine ili obujma tekućine.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „primjenjuje pojam volumena (obujma, zapremnine) tekućine“ po zadanim elementima.

Upoznaje i uspoređuje različite posude za čuvanje tekućine.

Povezujući sa ranijim iskustvima predlaže različite namjene posuda za čuvanje tekućine.

Samostalno uspoređuje različite posude za čuvanje tekućine.

Upoznaje i uspoređuje različite posude za čuvanje tekućine.

Metodom pokušaja i pogrešaka uspoređuje različite posude za čuvanje tekućine.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „upoznaje i uspoređuje različite posude za čuvanje tekućine“ po zadanim elementima.

Opisuje vezu između oblika i volumena tekućine.

Argumentirano opisuje vezu između oblika i volumena tekućine koristeći se ranijim iskustvima i procjenom.

Opisuje vezu između oblika i volumena tekućine.

Na jednostavnijim primjerima opisuje vezu između oblika i volumena tekućine.

Na najjednostavnijim primjerima i uz stalno vođenje opisuje vezu između oblika i volumena tekućine.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „opisuje vezu između oblika i volumena tekućine“ po zadanim elementima.

Procjenjuje i mjeri volumen tekućine prelijevanjem.

Objašnjava standardne mjerne jedinice za tekućinu, točno procjenjuje i mjeri volumen.

Uglavnom točno procjenjuje i mjeri volumen.

Uz povremenu pomoć učitelja procjenjuje i mjeri volumen.

Uz stalnu pomoć učitelja procjenjuje i mjeri volumen.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „procjenjuje i mjeri volumen tekućine prelijevanjem“ po zadanim elementima.

Imenuje jedinice za mjerenje volumena tekućine (litra, decilitar).

U zadatcima primjenjuje odnose mjernih jedinica za tekućine.

Navodi standardne mjerne jedinice za tekućinu uglavnom uspješno ih stavljajući u suodnos.

Imenuje jedinice za mjerenje volumena tekućine (litra, decilitar).

Imenuje jedinice za mjerenje volumena tekućine (litra, decilitar) nestalnom točnošću.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „imenuje jedinice za mjerenje volumena tekućine (litra, decilitar) “ po zadanim elementima.

PODATCI, STATISTIKA I VJEROJATNOST

ISHOD: MAT OŠ E.3.1. Služi se različitim

prikazima podataka. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Nabraja različite vrste prikaza podataka.

Uočava i objašnjava razlike između različitih grafova, tablica i dijagrama predlažući različite grafove za unos različitih podataka.

Uočava i objašnjava razlike između različitih grafova, tablica i dijagrama.

Nabraja različite vrste prikaza podataka.

Uglavnom točno nabraja različite vrste prikaza podataka.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „nabraja različite vrste prikaza podataka“ po zadanim elementima.

Koristi se nazivima redak i stupac.

Kao dio svakodnevnog govora koristi izraze redak i stupac.

Koristi se nazivima redak i stupac.

Uglavnom točno se koristi nazivima redak i stupac.

Metodom pokušaja i pogrešaka se koristi nazivima redak i stupac.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „koristi se nazivima redak i stupac“ po zadanim elementima.

Prikazuje podatke u tablicama i stupčastim dijagramima.

Samostalno konstruira različite oblike tablica i dijagrama te u njih točno upisuje podatke.

Samostalno prikazuje podatke u zadanim tablicama i stupčastim dijagramima.

Uvrštava podatke u jednostavnije zadane tablice i stupčaste dijagrame.

Uz pomoć i usmjeravanje prikazuje podatke u tablicama i stupčastim dijagramima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prikazuje podatke u tablicama i stupčastim dijagramima“ po zadanim elementima.

Služi se različitim prikazima podataka.

Razvrstava podatke u različite vrste grafova koje sam/sama konstruira i osmišljava te se njima služi u rješavanju problema.

Razvrstava podatke u različite vrste grafova pri čemu odabire primjerene prikaze za određeni podatak.

Uglavnom točno podatke razvrstava u unaprijed zadane forme.

Uz vođenje učitelja podatke razvrstava u točno zadane forme.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „služi se različitim prikazima podataka“ po zadanim elementima.

PRIRODA I DRUŠTVO

U predmetu Priroda i društvo u ostvarenju odgojno- obrazovnih ishoda kod učenika se razvijaju stanovite navike, stavovi i

vrijednosti kao i načela pozitivnog odnosa prema prirodi, drugima i sebi. Ostvarenje tog dijela odgojno-obrazovnih ishoda nije

mjerljivo i ne izražava se ocjenom. S obzirom da je navedeno kao jednako vrijedno u procesu učenja i ostvarenju odgojno-

obrazovnih ishoda potrebno je pravodobno i kontinuirano davati kvalitetnu povratnu informaciju.

A.ORGANIZIRANOST SVIJETA OKO NAS

ISHOD: PID OŠ A.3.1. Učenik zaključuje o

organiziranosti prirode.


Opisuje osnovna obilježja živih bića.

Opisuje i uspoređuje osnovna obilježja živih bića.

Opisuje osnovna obilježja živih bića.

Prepoznaje osnovna obilježja živih bića.

Prepoznaje neka od osnovnih obilježja živih bića.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „opisuje osnovna obilježja živih bića“ po zadanim elementima.

Razvrstava biljke iz zavičaja u skupine prema odabranome kriteriju (zeljaste, drvenaste, vazdazelene i sl.).

Razvrstava biljke iz zavičaja u skupine prema odabranome kriteriju (zeljaste, drvenaste, vazdazelene i sl.) bez dodatne pomoći. Objašnjava razvrstano.

Razvrstava biljke iz zavičaja u skupine prema odabranome kriteriju (zeljaste, drvenaste, vazdazelene i sl.).

Razvrstava biljke iz zavičaja u skupine prema odabranome kriteriju (zeljaste, drvenaste, vazdazelene i sl.) prema unaprijed određenim kriterijima.

Isključivo uz predložak i uz stalne upute razvrstava biljke iz zavičaja u skupine prema odabranome kriteriju (zeljaste, drvenaste, vazdazelene i sl.).

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „razvrstava biljke iz zavičaja u skupine prema odabranome kriteriju (zeljaste, drvenaste, vazdazelene i sl.)“ po zadanim elementima.

Prepoznaje obilježja životinja u svome zavičaju te ih razvrstava u skupine (npr. mesožderi, biljožderi ili svežderi i sl.).

Prepoznaje obilježja životinja u svome zavičaju te ih razvrstava u skupine (npr. mesožderi, biljožderi ili svežderi i sl.).

Prepoznaje obilježja životinja u svome zavičaju te ih razvrstava u skupine (npr. mesožderi, biljožderi ili svežderi i

Prepoznaje obilježja životinja u svome zavičaju te ih prema određenom planu i kriterijima razvrstava u skupine (npr.

Djelomično prepoznaje obilježja životinja u svome zavičaju te ih uz pomoć i prema primjerima razvrstava u skupine (npr. mesožderi,

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje obilježja životinja u svome zavičaju te ih razvrstava u skupine (npr.

sl.) uz kraće dodatne upute.

mesožderi, biljožderi ili svežderi i sl.).

biljožderi ili svežderi i sl.).

mesožderi, biljožderi ili svežderi i sl.)“ po zadanim elementima.

Prepoznaje osnovne dijelove biljke i njihovu ulogu.

Prepoznaje osnovne dijelove biljke i objašnjava njihovu ulogu.

Prepoznaje osnovne dijelove biljke i njihovu ulogu.

Prepoznaje osnovne dijelove biljke, ali njihovu ulogu prepoznaje uz pomoć.

Prepoznaje neke od osnovnih dijelova biljke.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje osnovne dijelove biljke i njihovu ulogu“ po zadanim elementima.

Istražuje različita svojstva i stanja vode.

Istražuje različita svojstva i stanja vode i zaključuje o njima na temelju istraženoga.

Istražuje različita svojstva i stanja vode.

Uz unaprijed pripremljeni plan istražuje različita svojstva i stanja vode.

U malim spoznajnim koracima i uz stalno nadgledanje istražuje različita svojstva i stanja vode.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „istražuje različita svojstva i stanja vode“ po zadanim elementima.

Uočava i razlikuje vremenske pojave (npr. snijeg, tuča, magla, mraz, inje, vjetar...).

Uočava, razlikuje i uspoređuje vremenske pojave (npr. snijeg, tuča, magla, mraz, inje, vjetar...).

Uočava i razlikuje vremenske pojave (npr. snijeg, tuča, magla, mraz, inje, vjetar...).

Uočava i razlikuje neke vremenske pojave (npr. snijeg, tuča, magla, mraz, inje, vjetar...).

Uočava vremenske pojave (npr. snijeg, tuča, magla, mraz, inje, vjetar...).

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „uočava i razlikuje vremenske pojave (npr. snijeg, tuča, magla, mraz, inje, vjetar...)“ po zadanim elementima.

Zaključuje da se tijelo sastoji od dijelova – organa i da dijelovi čine cjelinu, organizam o kojemu se treba brinuti.

Zaključuje da se tijelo sastoji od dijelova – organa i da dijelovi čine cjelinu, organizam o kojemu se treba brinuti. Navodi načine brige o organizmu.

Zaključuje da se tijelo sastoji od dijelova – organa i da dijelovi čine cjelinu, organizam o kojemu se treba brinuti.

Prepoznaje da se tijelo sastoji od dijelova – organa i da dijelovi čine cjelinu, organizam o kojemu se treba brinuti.

Prepoznaje da se tijelo sastoji od dijelova – organa, ali ih samostalno ne nabraja i teže shvaća da dijelovi čine cjelinu, organizam o kojemu se treba brinuti.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „zaključuje da se tijelo sastoji od dijelova – organa i da dijelovi čine cjelinu, organizam o kojemu se treba brinuti“ po zadanim elementima.

ISHOD: PID OŠ A.3.2. Učenik prikazuje

vremenski slijed događaja i

procjenjuje njihovu važnost.


Prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena (desetljeće u životu učenika i njegove obitelji, stoljeće i tisućljeće na primjeru kulturno-povijesnih spomenika koje učenici mogu neposredno promatrati, važniji događaji i sl.) i procjenjuje njihovu važnost.

Prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena (desetljeće u životu učenika i njegove obitelji, stoljeće i tisućljeće na primjeru kulturno-povijesnih spomenika koje učenici mogu neposredno promatrati, važniji događaji i sl.) i procjenjuje njihovu važnost.

Uz kraće upute i pojašnjenja prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena (desetljeće u životu učenika i njegove obitelji, stoljeće i tisućljeće na primjeru kulturno-povijesnih spomenika koje učenici mogu neposredno promatrati, važniji događaji i sl.) i procjenjuje njihovu važnost.

Prema primjeru prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena (desetljeće u životu učenika i njegove obitelji, stoljeće i tisućljeće na primjeru kulturno-povijesnih spomenika koje učenici mogu neposredno promatrati, važniji događaji i sl.) .

Isključivo prema primjeru prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena (desetljeće u životu učenika i njegove obitelji, stoljeće i tisućljeće na primjeru kulturno-povijesnih spomenika.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti ili lenti vremena i procjenjuje njihovu važnost“ po zadanim elementima.

ISHOD: PID OŠ A.3.3. Učenik zaključuje o

organiziranosti

lokalne zajednice, uspoređuje prikaze različitih prostora.


Opisuje organiziranost lokalne zajednice u svome zavičaju (gradonačelnik, načelnik i sl.).

Nabraja i opisuje organiziranost lokalne zajednice u svome zavičaju (gradonačelnik, načelnik i sl.).

Nabraja organiziranost lokalne zajednice u svome zavičaju (gradonačelnik, načelnik i sl.).

Uz navođenje nabraja organiziranost lokalne zajednice u svome zavičaju (gradonačelnik, načelnik i sl.).

Prepoznaje organiziranost lokalne zajednice u svome zavičaju (gradonačelnik, načelnik i sl.) uz konkretne primjere.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „opisuje organiziranost lokalne zajednice u svome zavičaju“ po zadanim elementima.

Imenuje strane svijeta.

Imenuje glavne i sporedne strane svijeta i kratice istih bez greške te ih u neposrednoj stvarnosti određuje.

Imenuje glavne i sporedne strane svijeta te ih uz manje navođenje određuje u neposrednoj stvarnosti.

Imenuje glavne i sporedne strane svijeta.

Imenuje glavne i sporedne strane svijeta (sporedne uz navođenje).

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „imenuje strane svijeta“ po zadanim elementima.

Primjenjuje pravila organizacije i označavanja prostora u izradi ili korištenju plana mjesta, čitanju geografske karte (tumač znakova, prikaz simbolima na planu mjesta i geografskoj karti, piktogrami i sl.).

Primjenjuje pravila organizacije i označavanja prostora u izradi ili korištenju plana mjesta, čitanju geografske karte (tumač znakova, prikaz simbolima na planu mjesta i geografskoj karti, piktogrami i sl.) i uspoređuje s neposrednom okolinom (plan mjesta škole i dijela grada u kojem se škola nalazi i učenik živi).

Primjenjuje pravila organizacije i označavanja prostora u izradi ili korištenju plana mjesta, čitanju geografske karte (tumač znakova, prikaz simbolima na planu mjesta i geografskoj karti, piktogrami i sl.).

Prepoznaje pravila organizacije i označavanja prostora u izradi ili korištenju plana mjesta, čitanju geografske karte (tumač znakova, prikaz simbolima na planu mjesta i geografskoj karti), ali ih primjenjuje uz pomoć.

Teže prepoznaje pravila organizacije i označavanja prostora u izradi ili korištenju plana mjesta, čitanju geografske karte (tumač znakova, prikaz simbolima na planu mjesta i geografskoj karti). Ista primjenjuje metodom pokušaja i pogrešaka.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „primjenjuje pravila organizacije i označavanja prostora u izradi ili korištenju plana mjesta, čitanju“ po zadanim elementima.

Opisuje izgled zavičaja te ga uspoređuje s umanjenim prikazom.

Uspoređuje i opisuje izgled zavičaja te ga

Opisuje izgled zavičaja te ga uspoređuje s umanjenim prikazom.

Opisuje izgled zavičaja te ga uspoređuje s umanjenim prikazom

Šturo i nedovoljno opisuje izgled zavičaja,

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „opisuje izgled zavičaja

uspoređuje s umanjenim prikazom.

uz pomoć i pojašnjenja ili slijedi primjere suučenika.

teško ga uspoređuje s umanjenim prikazom.

te ga uspoređuje s umanjenim prikazom“ po zadanim elementima.

Opisuje prometnu povezanost zavičaja.

Opisuje i objašnjava prometnu povezanost zavičaja primjenjujući dosad usvojene sadržaje o prometu, nabraja i opisuje vrste prometa u zavičaju i njihovu važnost u gospodarstvu zavičaja.

Opisuje prometnu povezanost zavičaja, imenuje značajne prometnice i važnost istih, nabraja vrste razvijenog prometa u zavičaju.

Djelomično opisuje prometnu povezanost zavičaja.

Slijedeći primjer kratko i neprecizno djelomično opisuje prometnu povezanost zavičaja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „opisuje prometnu povezanost zavičaja“ po zadanim elementima.

B: PROMJENE I ODNOSI

ISHOD: PID OŠ B.3.1. Učenik raspravlja o

važnosti odgovornoga odnosa prema sebi, drugima

i prirodi. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Odgovorno se ponaša prema sebi, drugima, svome zdravlju i zdravlju drugih osoba.

Odgovorno se ponaša prema sebi, drugima, svome zdravlju i zdravlju drugih osoba te svojim ponašanjem služi za primjer.

Odgovorno se ponaša prema sebi, drugima, svome zdravlju i zdravlju drugih osoba i shvaća važnost brige o zdravlju.

Većinom se ponaša odgovorno prema sebi i drugima, svome zdravlju, ali ne uvijek i zdravlju drugih osoba (ponekad je potrebno podsjećati na odgovorno ponašanje kako prema sebi, tako i prema drugima).

Povremeno se brine o svome zdravlju, ali je potrebno stalno podsjećanje, kao i na održavanje higijenskih navika. Potrebno je sustavno razvijati odgovornost prema sebi i drugima, kao i svome zdravlju i zdravlju drugih osoba.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „odgovorno se ponaša prema sebi, drugima, svome zdravlju i zdravlju drugih osoba“ po zadanim elementima.

Prepoznaje važnost okružja za očuvanje tjelesnoga, ali i

Prepoznaje važnost okružja za očuvanje tjelesnoga, ali i mentalnoga zdravlja (obitelj, prijatelji), nastoji

Prepoznaje i nastoji očuvati važnost okružja za očuvanje tjelesnoga,

Prepoznaje važnost okružja za očuvanje tjelesnoga, ali i

Ponekad prepoznaje važnost okružja za očuvanje tjelesnoga, ali i

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje važnost

mentalnoga zdravlja (obitelj, prijatelji).

djelovati u svojoj neposrednoj okolini, daje primjere i savjete drugima o važnosti tjelesnog i mentalnoga zdravlja (ne provodi slobodno vrijeme isključivo za računalom, redovito održava higijenu, boravi na svježem zraku i sl.).

ali i mentalnoga zdravlja (obitelj, prijatelji).



okružja za očuvanje tjelesnoga, ali i mentalnoga zdravlja (obitelj, prijatelji)“ po zadanim elementima.

Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širem prostoru.

Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širem prostoru, ne gazi tratinu, ne bere biljke radi zabave, hrani ptičice zimi i slično.

Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širem prostoru prema naučenim i usvojenim obrascima (kućica za ptice, proljetnice-ne bere).

Relativno se odgovorno ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širem prostoru, ali se zna povoditi za skupinom u negativnim oblicima ponašanja.

Teže shvaća pojam odgovornosti i odgovornog ponašanja te je potrebno primjerima i konkretnim uputama (na primjer na putu od škole do kuće, boravak u Školi u prirodi) nabrojiti koja su ponašanja nepoželjna.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaju i širem prostoru“ po zadanim elementima.

Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju.

Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju i zaključuje o istome.

Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju uz manju dopunu od strane učitelja.

Ukoliko se navede i potakne primjerom, Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju.

Prepoznaje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju isključivo prema primjerima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju“ po zadanim elementima.

Opisuje djelovanje onečišćenja na zdravlje čovjeka.

Opisuje djelovanje onečišćenja na zdravlje čovjeka i predviđa posljedice.

Opisuje djelovanje onečišćenja na zdravlje čovjeka.

Prema dostupnim primjerima i uz navođenje opisuje djelovanje onečišćenja na zdravlje čovjeka.

Prepoznaje u primjerima djelovanje onečišćenja na zdravlje čovjeka, ali ne opisuje ih samostalno.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „opisuje djelovanje onečišćenja na zdravlje čovjeka“ po zadanim elementima.

Opisuje utjecaj tehnologije na zdravlje i okoliš.

Opisuje utjecaj tehnologije na zdravlje i okoliš i daje primjere (previše sjedenja za računalom šteti kralježnici i vidu i slično).

Opisuje utjecaj tehnologije na zdravlje i okoliš.

Prepoznaje utjecaj tehnologije na zdravlje i okoliš.

Isključivo prema opisima i točno navedenim primjerima prepoznaje utjecaj tehnologije na zdravlje i okoliš.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „opisuje utjecaj tehnologije na zdravlje i okoliš“ po zadanim elementima.

ISHOD: PID OŠ B.3.2. Učenik zaključuje o

promjenama i odnosima u prirodi

te međusobnoj ovisnosti živih bića i

prostora na primjerima iz svog

okoliša. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Prepoznaje važnost biljaka i životinja za život ljudi i daje vlastite primjere.

Prepoznaje, razlikuje i opisuje važnost biljaka i životinja za život ljudi i daje vlastite primjere koje dovodi uvezu.

Prepoznaje i razlikuje važnost biljaka i životinja za život ljudi i daje vlastite primjere.

Prepoznaje važnost biljaka i životinja za život ljudi i uz pomoć daje vlastite primjere.

Prepoznaje važnost biljaka i životinja za život ljudi

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje važnost biljaka i životinja za život ljudi i daje vlastite primjere“ po zadanim elementima.

Objašnjava međuovisnost biljnoga i životinjskoga svijeta i čovjeka.

Objašnjava međuovisnost biljnoga i životinjskoga svijeta i čovjeka i daje primjere.

Objašnjava međuovisnost biljnoga i životinjskoga svijeta i čovjeka.

Prepoznaje međuovisnost biljnoga i životinjskoga svijeta i čovjeka.

Prema zadanim primjerima prepoznaje međuovisnost biljnoga i životinjskoga svijeta i čovjeka.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „objašnjava međuovisnost biljnoga i životinjskoga svijeta i čovjeka“ po zadanim elementima.

Objašnjava povezanost staništa i uvjeta u okolišu s promjenama u biljnome i životinjskome svijetu u zavičaju.

Nabraja, opisuje i objašnjava povezanost staništa i uvjeta u okolišu s promjenama u biljnome i životinjskome svijetu u zavičaju.

Nabraja i opisuje povezanost staništa i uvjeta u okolišu s promjenama u biljnome i životinjskome svijetu u zavičaju.

Nabraja povezanost staništa i uvjeta u okolišu s promjenama u biljnome i životinjskome svijetu u zavičaju.

Isključivo uz navođenje i postavljanje jednoznačnih pitanja nabraja povezanost staništa i uvjeta u okolišu s promjenama u biljnome i životinjskome svijetu u zavičaju.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „objašnjava međuovisnost biljnoga i životinjskoga svijeta i čovjeka“ po zadanim elementima.

Zaključuje o uzrocima i posljedicama u procesima u prirodi npr.

Zaključuje o uzrocima i posljedicama u procesima u prirodi npr.

Prema kraćem navođenju od strane učitelja zaključuje o

Prepoznaje uzroke i posljedice u procesima u prirodi npr. truljenja,

Metodom pokušaja i pogrešaka djelomično prepoznaje uzroke i

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „zaključuje o uzrocima i

truljenja, sušenja, gorenja, otapanja, miješanja i sl.

truljenja, sušenja, gorenja, otapanja, miješanja i izvodi zaključke.

uzrocima i posljedicama u procesima u prirodi npr. truljenja, sušenja, gorenja, otapanja, miješanja i sl.

sušenja, gorenja, otapanja, miješanja i sl.

posljedice u procesima u prirodi npr. truljenja, sušenja, gorenja, otapanja, miješanja i sl.

posljedicama u procesima u prirodi npr. truljenja, sušenja, gorenja, otapanja, miješanja i sl.“ po zadanim elementima.

ISHOD: PID OŠ B.3.3. Učenik se snalazi u

promjenama i odnosima tijekom vremenskih ciklusa

te analizira povezanost

vremenskih ciklusa s događajima i važnim osobama u zavičaju.


Opisuje svoje prvo desetljeće i na vremenskoj crti ili lenti vremena prikazuje značajne događaje u svome životu.

Samostalno i točno opisuje svoje prvo desetljeće i na vremenskoj crti ili lenti vremena prikazuje značajne događaje u svome životu.

U većoj mjeri uspješno opisuje svoje prvo desetljeće i na vremenskoj crti ili lenti vremena prikazuje značajne događaje u svome životu.

Slijedeći primjer ili izlaganje suučenika opisuje svoje prvo desetljeće i na vremenskoj crti ili lenti vremena prikazuje značajne događaje u svome životu.

Postavljanjem jednoznačnih pitanja opisuje svoje prvo desetljeće i na vremenskoj crti ili lenti vremena prikazuje značajne događaje u svome životu uz pomoć.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „opisuje svoje prvo desetljeće i na vremenskoj crti ili lenti vremena prikazuje značajne događaje u svome životu“ po zadanim elementima.

Uspoređuje prošlost i sadašnjost i predviđa promjene i odnose u budućnosti.

Uspoređuje prošlost i sadašnjost i predviđa promjene i odnose u budućnosti.

Čineći manje greške uspoređuje prošlost i sadašnjost i predviđa promjene i odnose u budućnosti.

Djelomično uspoređuje prošlost i sadašnjost, uz pomoć predviđa promjene i odnose u budućnosti

Djelomično i uz pomoć uspoređuje prošlost i sadašnjost, ali ne predviđa promjene i odnose u budućnosti.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „uspoređuje prošlost i sadašnjost i predviđa promjene i odnose u budućnosti“ po zadanim elementima.

Raspravlja o utjecaju događaja, osoba i promjena na sadašnji i budući život čovjeka.

Raspravlja o utjecaju događaja, osoba i promjena na sadašnji i budući život čovjeka. Samostalno izvodi zaključke o utjecaju pojedinaca na život čovjeka u sadašnjosti i budućnosti.

Uz poticaj raspravlja o utjecaju događaja, osoba i promjena na sadašnji i budući život čovjeka.

Sudjeluje u raspravi slušanjem o utjecaju događaja, osoba i promjena na sadašnji i budući život čovjeka, ali ne iznosi svoja stajališta ili zaključke.

Sluša raspravu o utjecaju događaja, osoba i promjena na sadašnji i budući život čovjeka, ali ne sudjeluje niti raspravlja o istome.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „raspravlja o utjecaju događaja, osoba i promjena na sadašnji i budući život čovjeka“ po zadanim elementima.

Prikazuje događaje, osobe i promjene u zavičaju tijekom prošlosti i sadašnjosti te ih predviđa u budućnosti služeći se kalendarom, vremenskom crtom, crtežom i sl., uz korištenje digitalnih interaktivnih usluga (geografske karte, vremenska prognoza…), IKT-a, ovisno o uvjetima.

Prikazuje događaje, osobe i promjene u zavičaju tijekom prošlosti i sadašnjosti te ih predviđa u budućnosti služeći se kalendarom, vremenskom crtom, crtežom i sl., uz korištenje digitalnih interaktivnih usluga (geografske karte, vremenska prognoza…), IKT-a, ovisno o uvjetima.

Prikazuje događaje, osobe i promjene u zavičaju tijekom prošlosti i sadašnjosti te ih predviđa uz manji poticaj u budućnosti služeći se kalendarom, vremenskom crtom, crtežom i sl.

Uz predložak prikazuje događaje, osobe i promjene u zavičaju tijekom prošlosti i sadašnjosti služeći se kalendarom, vremenskom crtom, crtežom i sl. Teže ih samostalno predviđa u budućnosti.

Prepoznaje na gotovom prikazu (lenti ili vremenskoj crti, crtežu i slično) događaje, osobe i promjene u zavičaju tijekom prošlosti i sadašnjosti, ali ih slabo predviđa u budućnosti.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prikazuje događaje, osobe i promjene u zavičaju tijekom prošlosti i sadašnjosti te ih predviđa u budućnosti služeći se kalendarom, vremenskom crtom, crtežom i sl., uz korištenje digitalnih interaktivnih usluga ikt-a, ovisno o uvjetima“ po zadanim elementima.

ISHOD: PID OŠ B.3.4. Učenik se snalazi u prostoru, tumači

plan mjesta i kartu zavičaja, izrađuje

plan neposrednoga

okružja i zaključuje o povezanosti

prostornih obilježja zavičaja i načina

života ljudi. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama svijeta.

Snalazi se s lakoćom u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama svijeta.

Snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama svijeta.

Većinom se snalazi u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama svijeta uz poticaj i kraće navođenje.

Djelomično se snalazi u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama svijeta nakon opetovanog ponavljanja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „snalazi se u zavičajnome prostoru prema glavnim i sporednim stranama svijeta“ po zadanim elementima.

Čita i tumači plan mjesta prema tumaču znakova (legendi).

Čita i tumači plan mjesta prema tumaču znakova (legendi).

Čita i tumači plan mjesta prema tumaču znakova (legendi) uz poneke greške.

Djelomično čita i tumači plan mjesta prema tumaču znakova (legendi).

Metodom pokušaja i pogrešaka djelomično čita i tumači plan mjesta prema tumaču znakova (legendi).

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „čita i tumači plan mjesta prema tumaču znakova (legendi)“ po zadanim elementima.

Kreće se od točke A do točke B koristeći se planom.

Samostalno se i bez greške snalazi na planu i kreće od točke A do točke B koristeći se planom.

Kreće se od točke A do točke B koristeći se planom povremeno tražeći pomoć.

Kreće se od točke A do točke B koristeći se planom uz jasno određene upute.

Povremeno i dosta slabo se kreće od točke A do točke B koristeći se planom. Upute trebaju biti jasne i jednoznačne.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „kreće se od točke a do točke b koristeći se planom“ po zadanim elementima.

Izrađuje/prikazuje plan neposrednoga okružja različitim načinima.

Izrađuje i prikazuje plan neposrednoga okružja različitim načinima (tlocrtom, digitalnim snimkom, crtežom i slično).

Prikazuje plan neposrednoga okružja različitim načinima (tlocrt i crtež).

Prikazuje plan neposrednoga okružja na jednostavan način (na primjer tlocrtom).

Prepoznaje, ali samostalno ne prikazuje plan neposrednoga okružja ni na jednostavan način.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „izrađuje/prikazuje plan neposrednoga okružja različitim načinima“ po zadanim elementima.

Prepoznaje utjecaj promjene stajališta i

Prepoznaje, razlikuje i objašnjava utjecaj

Prepoznaje i razlikuje utjecaj promjene

Prepoznaje utjecaj promjene stajališta i

Uz pomoć i pitanja koja navode na odgovor

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda

vremenskih uvjeta na obzor.

promjene stajališta i vremenskih uvjeta na obzor.

stajališta i vremenskih uvjeta na obzor.

vremenskih uvjeta na obzor.

prepoznaje utjecaj promjene stajališta i vremenskih uvjeta na obzor.

„prepoznaje utjecaj promjene stajališta i vremenskih uvjeta na obzor“ po zadanim elementima.

Čita geografsku kartu.

Čita i snalazi se na geografskoj karti.

Čita geografsku kartu. Uz poticaj čita geografsku kartu.

Slabo ili gotovo nikako čita geografsku kartu. Tek uz brojna ponavljanja označava i pokazuje ključne pojmove na karti.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „čita geografsku kartu“ po zadanim elementima.

Prepoznaje prostorna (reljefna) obilježja zavičaja koja uvjetuju način života ljudi.

Prepoznaje, nabraja i pokazuje prostorna (reljefna) obilježja zavičaja koja uvjetuju način života ljudi.

Prepoznaje i nabraja prostorna (reljefna) obilježja zavičaja koja uvjetuju način života ljudi, pokazuje ih uz manje greške.

Prepoznaje prostorna (reljefna) obilježja zavičaja koja uvjetuju način života ljudi.

Tek uz višebrojna ponavljanja prepoznaje prostorna (reljefna) obilježja zavičaja koja uvjetuju način života ljudi, ali ih i pokazuje ponavljajući za modelom.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje prostorna (reljefna) obilježja zavičaja koja uvjetuju način života ljudi“ po zadanim elementima.

C: POJEDINAC I DRUŠTVO

ISHOD: PID OŠ C.3.1. Učenik raspravlja o ulozi, utjecaju i važnosti zavičajnoga okružja u razvoju identiteta te utjecaju pojedinca na očuvanje baštine.


Raspravlja o svojoj ulozi i povezanosti sa zavičajem prema događajima, interesima i vrijednostima.

Raspravlja o svojoj ulozi i povezanosti sa zavičajem prema događajima, interesima i vrijednostima.

Uz poticaj od strane učitelja ili suučenika raspravlja o svojoj ulozi i povezanosti sa zavičajem prema događajima, interesima i vrijednostima.

Sudjeluje u raspravi o svojoj ulozi i povezanosti sa zavičajem prema događajima, interesima i vrijednostima tako što stavove iznosi nakon ostalih suučenika, kada prikupi dovoljno ideja.

Djelomično i sasvim slabo sudjeluje u raspravi o svojoj ulozi i povezanosti sa zavičajem prema događajima, interesima i vrijednostima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „raspravlja o svojoj ulozi i povezanosti sa zavičajem prema događajima, interesima i vrijednostima“ po zadanim elementima.

Raspravlja kako izgled zavičaja utječe na način života.

Raspravlja i zaključuje kako izgled zavičaja utječe na način života.

Raspravlja kako izgled zavičaja utječe na način života.

Uz poticaj djelomično raspravlja kako izgled zavičaja utječe na način života. U raspravama se slabije snalazi.

Isključivo uz poticaj ili prema primjerima ostalih suučenika navodi kako izgled zavičaja utječe na način života.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „raspravlja kako izgled zavičaja utječe na način života“ po zadanim elementima.

Objašnjava prirodnu i društvenu raznolikost, posebnost i prepoznatljivost zavičaja koristeći se različitim izvorima.

Opisuje i objašnjava prirodnu i društvenu raznolikost, posebnost i prepoznatljivost zavičaja koristeći se različitim izvorima znanja.

Opisuje prirodnu i društvenu raznolikost, posebnost i prepoznatljivost zavičaja koristeći se dostupnim izvorima (većinom udžbenici,

Prepoznaje prirodnu i društvenu raznolikost, posebnost i prepoznatljivost zavičaja koristeći se udžbenikom ili navedenim primjerima.

Djelomično prepoznaje prirodnu i društvenu raznolikost, posebnost i prepoznatljivost zavičaja prema navedenim primjerima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „objašnjava prirodnu i društvenu raznolikost, posebnost i prepoznatljivost zavičaja koristeći se različitim

digitalna tehnologija uz navođenje).

izvorima“ po zadanim elementima.

Uspoređuje društvo u zavičaju u prošlosti sa sadašnjim društvom, komentira sličnosti i različitosti.

Uspoređuje društvo u zavičaju u prošlosti sa sadašnjim društvom, komentira sličnosti i različitosti.

Uspoređuje društvo u zavičaju u prošlosti sa sadašnjim društvom.

Navodi, ali ne uspoređuje samostalno, promjene u društvu u zavičaju u prošlosti sa sadašnjim društvom.

Prepoznaje promjene u navedenim primjerima o društvu u zavičaju u prošlosti sa sadašnjim društvom.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „uspoređuje društvo u zavičaju u prošlosti sa sadašnjim društvom, komentira sličnosti i različitosti“ po zadanim elementima.

Navodi značajne osobe i događaje iz zavičaja i objašnjava njihov doprinos zavičaju i stavlja ih u povijesni slijed.

Navodi značajne osobe i događaje iz zavičaja i objašnjava njihov doprinos zavičaju i stavlja ih u povijesni slijed samostalno i točno.

Navodi značajne osobe i događaje iz zavičaja i objašnjava njihov doprinos zavičaju i stavlja ih u povijesni slijed uz poticaj učitelja.

Prepoznaje značajne osobe i događaje iz zavičaja, prema predlošku povezuje njihov doprinos zavičaju i stavlja ih u povijesni slijed.

Povezuje na primjerima značajne osobe i

događaje iz zavičaja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „navodi značajne osobe i događaje iz zavičaja i objašnjava njihov doprinos zavičaju i stavlja ih u povijesni slijed“ po zadanim elementima.

Objašnjava i procjenjuje povezanost baštine s identitetom zavičaja te ulogu baštine na zavičaj.

Objašnjava i procjenjuje povezanost baštine s identitetom zavičaja te ulogu baštine na zavičaj.

Opisuje povezanost baštine s identitetom zavičaja te ulogu baštine na zavičaj.

Prepoznaje povezanost baštine s identitetom zavičaja te ulogu baštine na zavičaj.

Djelomično i uz dodatnu pomoć povezanost baštine s identitetom zavičaja te ulogu baštine na zavičaj.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „objašnjava i procjenjuje povezanost baštine s identitetom zavičaja te ulogu baštine na zavičaj“ po zadanim elementima.

Imenuje i opisuje neku od zaštićenih biljnih i/ili životinjskih zavičajnih vrsta te predlaže načine njezina očuvanja.

Točno i pravilno imenuje i opisuje neku od zaštićenih biljnih i/ili životinjskih zavičajnih vrsta te predlaže načine njezina očuvanja.

Imenuje i opisuje neku od zaštićenih biljnih i/ili životinjskih zavičajnih vrsta te predlaže načine njezina očuvanja uz poneke manje greške.

Opisuje neku od zaštićenih biljnih i/ili životinjskih zavičajnih vrsta te predlaže načine njezina očuvanja.

Opisuje jednu od zaštićenih biljnih i/ili životinjskih zavičajnih vrsta.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „imenuje i opisuje neku od zaštićenih biljnih i/ili životinjskih zavičajnih vrsta te predlaže načine njezina očuvanja“ po zadanim elementima.

Navodi primjere i načine zaštite i očuvanja prirodne, kulturne i povijesne baštine zavičaja.

Navodi primjere i načine zaštite i očuvanja prirodne, kulturne i povijesne baštine zavičaja te pojašnjava zašto je važno očuvati iste.

Navodi primjere i načine zaštite i očuvanja prirodne, kulturne i povijesne baštine zavičaja.

Nabraja načine zaštite i očuvanja prirodne, kulturne i povijesne baštine zavičaja.

Djelomično nabraja načine zaštite i očuvanja prirodne, kulturne i povijesne baštine zavičaja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „navodi primjere i načine zaštite i očuvanja prirodne, kulturne i povijesne baštine zavičaja“ po zadanim elementima.

ISHOD: PID OŠ C.3.2. Učenik raspravlja o

utjecaju pravila, prava i dužnosti na

pojedinca i zajednicu.


Raspravlja o pravilima i dužnostima te posljedicama za njihovo nepoštivanje.

Raspravlja o pravilima i dužnostima te posljedicama za njihovo nepoštivanje i iznosi svoje stavove o snošenju posljedica kršenja prava ili neizvršavanja dužnosti.

Raspravlja o pravilima i dužnostima te posljedicama za njihovo nepoštivanje.

Povremeno uz poticaj raspravlja o pravilima i dužnostima.

Sluša raspravu o pravilima i dužnostima, ali se ne unosi u raspravu.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „raspravlja o pravilima i dužnostima te posljedicama za njihovo nepoštivanje“ po zadanim elementima.

Opisuje i raspravlja o pravilima u digitalnome okružju.

Opisuje i raspravlja o pravilima u digitalnome okružju.

Opisuje o pravilima u digitalnome okružju.

Prepoznaje pravila u digitalnome okružju ako su jasno istaknuta ili navedena.

Uz stalni poticaj prepoznaje pravila u digitalnome okružju ako su jasno istaknuta ili navedena.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „opisuje i raspravlja o pravilima u digitalnome okružju“ po zadanim elementima.

Ispunjava dužnosti u razredu i školi.

U potpunosti ispunjava dužnosti u razredu i školi te sustavno brine o kvaliteti istoga, kako svojih, tako potiče i vršnjake na isto.

Ispunjava dužnosti u razredu i školi.

Povremeno odstupa od ispunjavanja dužnosti u razredu i školi, ali na poticaj pozitivno reagira.

Rijetko ispunjava dužnosti u razredu i školi te je potreban stalan poticaj i motivacija na ispunjavanje obveza i dužnosti. Isto često

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „ispunjava dužnosti u razredu i školi“ po zadanim elementima.

zanemaruje i kod kuće, što ukazuje na nesustavnost u razvijanju radnih navika, ali i dužnosti.

Istražuje odnose i ravnotežu između prava i dužnosti te uzroke i posljedice svojih postupaka u poštivanju prava drugih.

Istražuje odnose i ravnotežu između prava i dužnosti te uzroke i posljedice svojih postupaka u poštivanju prava drugih te zaključuje o svome djelovanju i djelovanju svojih vršnjaka te predlaže načine kako poboljšati nepravilnosti.

Istražuje odnose i ravnotežu između prava i dužnosti te uzroke i posljedice svojih postupaka u poštivanju prava drugih.

Istražuje odnose i ravnotežu između prava i dužnosti, ali teže prihvaća posljedice svojih postupaka u poštivanju prava drugih.

Teže shvaća važnost odnosa i ravnoteže između prava i dužnosti, i teško prihvaća odgovornost u slučaju nepoštivanja prava drugih.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „istražuje odnose i ravnotežu između prava i dužnosti te uzroke i posljedice svojih postupaka u poštivanju prava drugih“ po zadanim elementima.

Sudjeluje u različitim humanitarnim i ekološkim aktivnostima. Raspravlja o ljudskim pravima i pravima djece. Uvažava različitosti i razvija osjećaj tolerancije. Predlaže načine mirnoga rješavanja problema.

Ostvarivanje navedenih ishoda vrednuje se ocjenom „odličan“, dok se djelomično ostvarivanje ili pak neostvarivanje ne vrednuje brojčanom ocjenom već se prati putem bilješki te se učenika potiče na njihovo ostvarivanje.

ISHOD: PID OŠ C.3.3 Učenik povezuje

prirodno i društveno okružje s

gospodarstvom zavičaja.


Objašnjava važnost različitih zanimanja i djelatnosti u zavičaju.

Opisuje i objašnjava važnost različitih zanimanja i djelatnosti u zavičaju.

Razlikuje i objašnjava važnost različitih zanimanja i djelatnosti u zavičaju.

Prepoznaje i nabraja važnost različitih zanimanja i djelatnosti u zavičaju.

Prepoznaje važnost različitih zanimanja i djelatnosti u zavičaju.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „objašnjava važnost različitih zanimanja i djelatnosti u zavičaju“ po zadanim elementima.

Opisuje važnost rada i povezanost sa zaradom i zadovoljavanjem osnovnih životnih potreba.

Shvaća, opisuje i zaključuje o važnosti rada i povezanost sa zaradom i zadovoljavanjem osnovnih životnih potreba. Isto povezuje s napretkom u školi i učenju radi znanja, a ne radi ocjene.

Shvaća i opisuje važnost rada i povezanost sa zaradom i zadovoljavanjem osnovnih životnih potreba.

Shvaća važnost rada i povezanost sa zaradom i zadovoljavanjem osnovnih životnih potreba.

Djelomično shvaća važnost rada i povezanost sa zaradom i zadovoljavanjem osnovnih životnih potreba.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „opisuje važnost rada i povezanost sa zaradom i zadovoljavanjem osnovnih životnih potreba“ po zadanim elementima.

Navodi prednosti i nedostatke zavičajnoga okružja i povezuje ih s gospodarskim mogućnostima.

Navodi prednosti i nedostatke zavičajnoga okružja i povezuje ih s gospodarskim mogućnostima.

Navodi prednosti i nedostatke zavičajnoga okružja i povezuje ih s gospodarskim mogućnostima uz manje greške ili navođenja i potpitanja.

Navodi prednosti i nedostatke zavičajnoga okružja, ali ih slabije povezuje s gospodarskim mogućnostima.

Uz pomoć navodi prednosti i nedostatke zavičajnoga okružja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „navodi prednosti i nedostatke zavičajnoga okružja i povezuje ih s gospodarskim mogućnostima“ po zadanim elementima.

Opisuje i predlaže načine gospodarskoga razvoja mjesta. Opisuje na primjerima poduzetnost i inovativnost. Razvija poduzetnički duh. Predlaže načine odgovornoga trošenja novca i načine štednje. Predlaže načine poboljšanja kvalitete života u školskome okružju.

Ostvarivanje navedenih ishoda vrednuje se ocjenom „odličan“, dok se djelomično ostvarivanje ili pak neostvarivanje ne vrednuje brojčanom ocjenom već se prati putem bilješki te se učenika potiče na njihovo ostvarivanje.

D: ENERGIJA ISHOD: PID OŠ D.3.1.

Učenik opisuje različite primjere

korištenja, prijenosa i pretvorbe energije na temelju vlastitih

iskustava. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Prepoznaje načine korištenja energijom u svome okolišu.

Prepoznaje, razlikuje i objašnjava načine korištenja energijom u svome okolišu.

Prepoznaje i razlikuje načine korištenja energijom u svome okolišu.

Prepoznaje načine korištenja energijom u svome okolišu.

Prema primjeru ili nakon suučenika

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje načine korištenja energijom u svome okolišu“ po zadanim elementima.

Navodi primjere prijenosa električne energije i topline.

Samostalno navodi i objašnjava primjere prijenosa električne energije i topline.

Navodi primjere prijenosa električne energije i topline.

Uz poticaj ili prema primjeru navodi primjere prijenosa električne energije i topline.

Isključivo prema primjeru navodi jedan primjer prijenosa električne energije i topline.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „navodi primjere prijenosa električne energije i topline“ po zadanim elementima.

Opisuje načine kako se gubitci topline mogu bitno smanjiti.

Opisuje načine kako se gubitci topline mogu bitno smanjiti.

Prema poznatim primjerima opisuje načine kako se gubitci topline mogu bitno smanjiti.

Prepoznaje načine kako se gubitci topline mogu bitno smanjiti.

Metodom pokušaja i pogrešaka i uz pomoć prepoznaje načine kako se gubitci topline mogu bitno smanjiti.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „opisuje načine kako se gubitci topline mogu bitno smanjiti“ po zadanim elementima.

Opisuje pretvorbu energije iz jednoga oblika u drugi na primjeru.

Opisuje pretvorbu energije iz jednoga oblika u drugi na primjeru bez pomoći učitelja i s jasnim razumijevanjem.

Opisuje pretvorbu energije iz jednoga oblika u drugi na primjeru uz poneko pitanje ili dopunu.

Navodi prema obrađenome primjeru pretvorbu energije iz jednoga oblika u drugi.

Teško i s nerazumijevanjem navodi prema obrađenome primjeru pretvorbu energije iz jednoga oblika u drugi.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „opisuje pretvorbu energije iz jednoga oblika u drugi na primjeru“ po zadanim elementima.

Otkriva kako pojedini izvori i oblici energije utječu na okoliš.

S lakoćom otkriva kako pojedini izvori i oblici energije utječu na okoliš.

Otkriva kako pojedini izvori i oblici energije utječu na okoliš, ali pri tome ipak traži povratnu informaciju o točnosti zaključivanja.

Uočava kako pojedini izvori i oblici energije utječu na okoliš, ali se na to mora jasno ukazati.

Prepoznaje pri navedenim primjerima kako pojedini izvori i oblici energije utječu na okoliš.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „otkriva kako pojedini izvori i oblici energije utječu na okoliš “ po zadanim elementima.

Opisuje načine primjene energije u zavičaju.

Točno nabraja, razlikuje i opisuje načine primjene energije u zavičaju.

Opisuje načine primjene energije u zavičaju.

Prepoznaje, ali ne opisuje samostalno načine primjene energije u zavičaju.

Nabraja prema predlošku načine primjere energije u zavičaju. Samostalno ih ne prepoznaje niti opisuje.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „opisuje načine primjene energije u zavičaju“ po zadanim elementima.

Povezuje prirodna obilježja zavičaja s mogućnostima upotrebe obnovljivih izvora energije.

Povezuje prirodna obilježja zavičaja s mogućnostima upotrebe obnovljivih izvora energije.

Uz poticaj povezuje prirodna obilježja zavičaja s mogućnostima upotrebe obnovljivih izvora energije.

Povremeno i prema primjeru ili uz učiteljevu pomoć povezuje prirodna obilježja zavičaja s mogućnostima upotrebe obnovljivih izvora energije.

Teže povezuje i nakon nekoliko ponavljanja prirodna obilježja zavičaja s mogućnostima upotrebe obnovljivih izvora energije.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „povezuje prirodna obilježja zavičaja s mogućnostima upotrebe obnovljivih izvora energije“ po zadanim elementima.

ISTRAŽIVAČKI PRISTUP

ISHOD: PID OŠ A.B.C.D. 3.1. Učenik

uz usmjeravanje objašnjava rezultate vlastitih istraživanja prirode, prirodnih

i/ili društvenih pojava i/ili različitih izvora informacija.


Promatra i opisuje.

Promatra, nabraja, opisuje i zaključuje promatrane pojave/istraživanja.

Promatra i opisuje promatrane pojave/istraživanja.

Promatra, ali samostalno teže opisuje promatrane pojave/istraživanja.

Promatra, ali ne opisuje promatrane pojave/istraživanja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „promatra i opisuje“ po zadanim elementima.

Postavlja pitanja.

Postavlja pitanja otvorenog tipa.

Postavlja pitanja poznate forme.

Postavlja jednostavna pitanja zatvorenog tipa.

Rijetko postavlja pitanja. Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „postavlja pitanja“ po zadanim elementima.

Postavlja pretpostavke o očekivanim rezultatima.

Postavlja pretpostavke o očekivanim rezultatima.

Uz poticaj postavlja pretpostavke o očekivanim rezultatima.

Djelomično postavlja jednostavnije pretpostavke o očekivanim rezultatima.

Tek uz pomoć i relativno gotove pretpostavke o rezultatima, neke od pojašnjenih i pojednostavljenih postavlja samostalno.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „postavlja pretpostavke o očekivanim rezultatima“ po zadanim elementima.

Planira istraživanje (na koji način doći do odgovora).

Samoinicijativno planira istraživanje uočavajući problem koji treba istražiti.

Planira istraživanje, ali traži povratnu informaciju pri tome.

Planira istraživanje u malim, unaprijed dogovorenim spoznajnim koracima.

Samo u radu u paru ili s učiteljem , prema unaprijed dogovorenim jednostavnim smjernicama, planira glavne korake u jednostavnijem

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „planira istraživanje“ po zadanim elementima.

istraživanju, u skladu sa sposobnostima.

Provodi jednostavna istraživanja i prikuplja podatke. Mjeri i očitava. Prikazuje i analizira

podatke. Zaključuje. Provjerava i uočava

pogreške. Uočava novi

problem. Slijedi etape

istraživačkoga pristupa.

Provodi jednostavna istraživanja i prikuplja podatke. Grupa se često oslanja na ovog učenika. Mjeri i očitava. Prikazuje i analizira

podatke. Zaključuje. Provjerava i uočava

pogreške. Uočava novi

problem. Slijedi etape istraživačkoga pristupa.

Provodi jednostavna istraživanja i prikuplja podatke. Mjeri i očitava. Prikazuje i

analizira podatke. Zaključuje. Većinom slijedi etape istraživačkoga pristupa.

Sudjeluje u radu skupine, izvršava zadani zadatak uz češće traženje pomoći, te se često oslanja na ostale članove skupine te samostalno ne pridonosi značajnim radom.

Na istraživanju radi isključivo kao dio skupine pri čemu se oslanja na ostale članove.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „provodi jednostavna istraživanja i prikuplja podatke“ po zadanim elementima.

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Elementi vrednovanja nisu jednako zastupljeni pri određivanju zaključne ocjene. U zaključnoj ocjeni motorička znanja čine ukupno 40%, motorička postignuća 10%, a aktivnost učenika i odgojni učinci 50% ukupne vrijednosti zaključne ocjene.

Pozitivne promjene u prostorima morfoloških značajki, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti također su sastavni dio ukupnog vrednovanja učenika.

Predmetno područje A: Kineziološka teorijska i motorička znanja

ISHOD: OŠ TZK A.3.1. Usavršava prirodne načine gibanja. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Izvodi prilagođene prirodne načine gibanja temeljnih struktura.

Prepoznaje i pravilno i motorički ispravno izvodi raznovrsne načine gibanja tijela u prostoru.

Uz povremene korekcije od strane učitelja izvodi raznovrsne načine gibanja tijela u prostoru.

Djelomično pravilno izvodi raznovrsne načine gibanja tijela u prostoru.

Izvodi prirodne načine gibanja uz odstupanja od standardne izvedbe motoričkog zadatka.

Izvodi prirodne načine gibanja uz velika odstupanja od standardne izvedbe motoričkog zadatka.

ISHOD: OŠ TZK A.3.2. Igra i razlikuje elementarne igre prema složenosti. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Razlikuje vrste elementarnih igara prema složenosti.

Shvaća i primjenjuje pravila igre u potpunosti razlikujući vrste elementarnih igara.

Igru provodi prema uputi razlikujući vrste elementarnih igara.

Teško razlikuje vrste elementarnih igara, igre provodi uz dodatne upute.

Ponekad sudjeluje u elementarnim igrama, odbija držati se zajednički dogovorenih pravila.

Odbija sudjelovati u elementarnim igrama te se držati zajednički dogovorenih pravila.

ISHOD: OŠ TZK A.3.3. Izvodi ritmičke i plesne strukture. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Prepoznaje i izvodi ritmičke i plesne strukture.

Skladno, ritmično i samostalno

Prepoznaje i izvodi ritmičke i

Uz česte korekcije i dodatne upute

Ponekad izvodi jednostavne ritmičke i plesne

Ne izvodi jednostavne ritmičke i plesne strukture koje je zapamtio bez uvježbavanja.

izvodi ritmičke i plesne strukture.

plesne strukture uz manje korekcije.

provodi ritmičke i plesne strukture.

strukture koje je zapamtio bez uvježbavanja.

Predmetno područje B: Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti

ISHOD: OŠ TZK B.3.1. Sudjeluje u provjeravanju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te procjeni pravilnoga tjelesnog držanja

RAZRADA ISHODA: Prepoznaje morfološke značajke, motoričke i funkcionalne sposobnosti te važnost pravilnoga tjelesnog držanja.

Ostvarivanje ishoda se prati bilješkom i ne podliježe

vrednovanju.

Predmetno područje C: Motorička postignuća

ISHOD: OŠ TZK C.3.1. Prati osobna motorička postignuća. RAZRADA ISHODA:

Prati i uspoređuje osobna postignuća u svladanim obrazovnim sadržajima.


vrednovanju.

Predmetno područje D: Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja ISHOD: OŠ TZK D.3.1. Koristi osnovne kineziološke aktivnosti na

otvorenim vježbalištima. RAZRADA ISHODA:

Sudjeluje u tjelesnim aktivnostima na otvorenom ovisno o posebnostima zavičaja.


vrednovanju.

ISHOD: OŠ TZK D.3.2. Izvodi raznovrsne vježbe u svrhu poboljšanja sustava za kretanje.


Učiteljica : Štefanija Hudoletnjak

Usavršava jednostavne vježbe za poboljšanje sustava za kretanje.



Izvodi jednostavne vježbe za poboljšanje sustava za kretanje.

Djelomično ispravno izvodi vježbe koje su mu pokazane.

vježbe koje su mu pokazane izvodi neispravno.

ISHOD: OŠ TZK D.3.3. Surađuje sa suigračima i poštuje pravila igre. RAZRADA ISHODA ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Surađuje tijekom igre i prihvaća pravila igre.

Prihvaća, slijedi i razumije postavljena pravila igre.

Prihvaća i slijedi postavljena pravila uz manje opomene i podsjećanja na isto.

Prihvaća samo neka od postavljenih pravila igre.

Pravila igre shvaća i prihvaća tek uz stalne intervencije učitelja.

Ne shvaća pravila niti njihovu važnost u igri.

KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE UČENIKA U 4.RAZREDU

HRVATSKI JEZIK

Hrvatski jezik :

Odličan (5) – u potpunosti usvojio sve nastavne sadržaje. Gradivo usvaja s lakoćom i

razumijevanjem. Pokazuje izrazit interes za nastavne sadržaje, aktivan je u svim oblicima

rada, često daje svoje primjere i primjedbe. Vrlo korektno i originalno prosuđuje i vrednuje

svoj i tuđi rad. Samostalno izvodi pravila, usvojeno znanje primjenjuje ispravno i točno u

pisanom i usmenom izražavanju. Razlikuje bitno od nebitnoga, uočava ključne pojmove.

Vrlo dobar (4)- nastavne sadržaje je usvojio gotovo u potpunosti. Gradivo usvaja s

razumijevanjem. Aktivno sudjeluje u radu, pokazuje interes za nove jezične sadržaje. Često

prosuđuje svoj i tuđi rad. Uz poticaj istražuje jezične pojave i izvodi pravila koja uspješno

primjenjuje.

Dobar (3)- nastavne sadržaje većinom je usvojio. Nove jezične sadržaje pamti bez

razumijevanja, reproducira pogrešno. Teže povezuje nastavne sadržaje, ne razlikuje bitno od

nebitnoga. Interes za nove jezične sadržaje varira, a aktivno sudjelovanje u radu je

povremeno. Potrebno ga je poticati na rad. Prihvaća savjete za poboljšanje kvalitete rada.

Dovoljan (2) - nastavne sadržaje je usvojio djelomično. Nove jezične sadržaje djelomično

pamti i to bez razumijevanja, ponekad zna reproducirati, ali ne i ispravno primijeniti. Često

griješi i ne uočava pogreške. Potrebna mu je stalna pomoć i nadzor u radu.

Nedovoljan (1) - nastavne sadržaje nije usvojio, ne prepoznaje ih i ne zna ih primijeniti.

Pasivan u radu, ne pokazuje interes za nove jezične sadržaje.

Književnost :

Odličan (5) – samostalno interpretira književno-umjetnički tekst. Izražava osnovno

raspoloženje i emocije te emotivno reagira na pročitanu pjesmu. Kritički se osvrće na

pročitani tekst. Potpuno usvaja književnoteorijske pojmove, prepoznaje ih u tekstu i zna se

njima koristiti u usmenom i pisanom izrazu. Novo znanje usvaja s lakoćom i primjenjuje ga.

Izrazito aktivan, samostalan i kreativan u radu.

Vrlo dobar (4)- gotovo samostalno interpretira književno-umjetnički tekst.

Književnoteorijske pojmove uspješno usvaja i primjenjuje ih. Ima razvijen kritički stav,

aktivan je u radu.

Dobar (3)- djelomično je usvojio i zna primijeniti književnoteorijske pojmove. Osobna

zapažanja iznosi uz pomoć učitelja. U radu mu je potrebna pomoć. Povremeno sudjeluje u

interpretaciji književno-umjetničkih djela.

Dovoljan (2) - prepoznaje neke književnoteorijske pojmove, ali ih primjenjuje samo uz

učiteljevu pomoć. U interpretaciji teksta je površan i potrebna mu je stalna pomoć i nadzor

učitelja. Teže doživljava tekst i njegov smisao. Aktivan na poticaj.

Nedovoljan (1) - Interes i sposobnosti nisu razvijeni. Ni uz dobru motivaciju i pomoć ne

sudjeluje u interpretaciji . Ne posjeduje osnovna književnoteorijska znanja. Zbog lošega

čitanja ne razumije tekst.

Lektira :

Odličan (5) – Redovito čita lektirna djela i interpretira ih. Vodi iscrpan dnevnik čitanja.

Stečeno znanje o književnoteorijskim pojmovima primjenjuje na lektirna djela. Ima razvijen

kritički stav prema likovima i njihovim postupcima, ističe se u otkrivanju poruka i pouka

djela. Uočava izražajnost pjesničkog jezika. Čita i interpretira više od zadanog.

Vrlo dobar (4)- Redovito čita i interpretira propisana lektirna djela. Vodi dnevnik čitanja.

Većinu književnoteorijskih pojmova zna primijeniti na lektirna djela. Uočava značenje djela i

otkriva poruke i pouke. Kritičan i aktivan.

Dobar (3)- Čita većinu propisanih lektirnih djela. U interpretaciji je potrebna pomoć

učitelja. Književnoteorijske pojmove ponekad uspijeva primijeniti na lektirna djela. Teže

izražava osjećaj i doživljaj djela. Dnevnik čitanja je prosječan.

Dovoljan (2) - nije razvijen interes za čitanje. Uz pomoć učitelja otkriva neke vrijednosti

djela. Čita samo zato jer mora. Dnevnik čitanja je manjkav. Ne uspijeva književnoteorijske

pojmove primijeniti na lektirna djela.

Nedovoljan (1) - interes za čitanje i lektiru nije razvijen .Ne čita lektiru te ne vodi dnevnik

čitanja,ni na poticaj se ne uključuje u čitanje.

Usmeno jezično izražavanje :

Odličan (5) – izražajno čita i tonski oblikuje umjetničke i neumjetničke tekstove, samostalno

i vrlo kreativno sastavlja rečenice prema zadanom poticaju. Pravilno izgovara glasove, ima

izrazito bogat rječnik. Doživljaj teksta izrazito vješto i točno izražava govorom i glumom

.Vrlo rado priprema govorne vježbe i kvalitetno ih izvodi. Svoju govornu poruku oblikuje

potpunom i pravilnom rečenicom . S lakoćom i vrlo uspješno samostalno priča, prepričava i

opisuje.

U svim oblicima govornih vježbi pokazuje logičnu i emocionalnu izražajnost.

Vrlo dobar (4)- Samostalno priča, prepričava i opisuje. Rječnik je bogat. Doživljaj teksta

točno izražava govorom i glumom. Izražajno čita umjetničke i neumjetničke tekstove

primjerenom brzinom. Poruku oblikuje pravilno i razumljivo. Doživljaj teksta točno izražava

govorom i glumom

Priprema i kvalitetno izvodi govorne vježbe

Dobar (3)- ponekad griješi u izgovaranju pojedinih glasova. Rječnik je prosječan.

Upotrebljava dosta nestandardnih riječi, lokalizama i žargonizama. Priča, prepričava i opisuje

uz pomoć učitelja. Djelomično točno izražava tekst. Potrebna mu je pomoć u usmenom

izražavanju. Rjeđe sudjeluje u govornim vježbama, potrebno ga je poticati na aktivnije

sudjelovanje u radu.

Dovoljan (2) - često griješi u izgovaranju glasova. Teško tonski oblikuje umjetničke i

neumjetničke tekstove. Teško izražava vlastite misli i osjećaje. Rječnik je siromašan.

Govorne poruke oblikuje uz pomoć učitelja. Prepričava bez isticanja pojedinosti, razlika u

opširnom i sažetom prepričavanju i bez štovanja pravogovornih pravila.

Nedovoljan (1) - netočno i nepravilno izgovara riječi, teško se izražava i služi se

neknjiževnim riječima.Ne sudjeluje u pričanju, prepričavanju i opisivanju. Ne sudjeluje u

govornim vježbama. Ne zadovoljava ni tehnika čitanja.

Pisano jezično izražavanje :

Odličan (5) – Rječnik je bogat. Misao je stilski jasno uobličena. Rečenice su smislene i

međusobno povezane. Pokazuje vrlo visok stupanj usvojenosti pravopisnoga i gramatičkoga

gradiva, čitkim slovopisom, te zakonitostima organiziranja i oblikovanja različitih vrsta

pisanih tekstova.Pismeni sastavci sadržajno razrađeni, točno napisani, kompozicijski

utemeljeni, zanimljivi, kreativni, maštoviti.Uspješno piše po diktatu, odgovara na pitanja,

samostalno i točno stvara rečenice .Teži usavršavanju svoga pisanoga izraza.

Vrlo dobar (4)- pokazuje visok stupanj usvojenosti pravopisnih i gramatičkih pravila.

Samostalan je u pisanom izrazu. Rečenice su smislene i međusobno povezane. Uspješan je u

pisanju diktata i odgovaranja na postavljena pitanja. Slovopis je čitak.

Dobar (3)- djelomično je usvojio gramatička i pravopisna pravila.Rječnik je djelomično

razvijen. Uočava se površnost u izražavanju. Djelomično je ovladao zakonitostima

organizacije i oblikovanja različitih vrsta tekstova. U radu je nesamostalan i potrebna mu je

stalna pomoć učitelja.

Dovoljan (2) - čini veće pravopisne, gramatičke i stilske pogrješke .Ne poznaje zakonitosti

organizacije teksta. Pismeni sastavci su logički nepovezani. Potrebna je stalna pomoć učitelja.

Nedovoljan (1)- Rječnik je siromašan. Pisanje je stilski nesređeno. Zapaža se nefunkcionalna

upotreba riječi i izraza. Nije usvojio ni minimum pravopisnih i gramatičkih pravila. Nije u

stanju izraziti svoje misli. Ne poznaje zakonitosti teksta.

Medijska kultura :

Odličan (5) – vrlo zainteresirano komunicira sa svim vrstama medija. U potpunosti je

usvojio sve ključne pojmove, te ih s lakoćom primjenjuje. Aktivan u svim nastavnim

oblicima. Samostalno prosuđuje i daje kritički osvrt na film. Iznosi osobne stavove koje

potkrepljuje primjerima i argumentima. Lako i uspješno povezuje sadržaje iz medijske

kulture sa sadržajima iz ostalih sastavnica hrvatskoga jezika i drugih predmeta.

Vrlo dobar (4)- uglavnom je usvojio ključne pojmove, te ih zna primijeniti. Ima razvijene

sposobnosti za komunikaciju s različitim vrstama medija. Povezuje sadržaje unutar medijske

kulture. Doživljava i komentira filmove.

Dobar (3)- ključne pojmove usvojio je djelomično. Potrebno ga je poticati na razgovor i

raspravu o filmu, kazališnoj predstavi, stripu… Sadržaje medijske kulture teže povezuje sa

sa sadržajima iz ostalih sastavnica hrvatskoga jezika i drugih predmeta. Interes za medijsku

kulturu varira.

Dovoljan (2) - sposobnosti za komunikaciju s medijima slabo su razvijene. Prepoznaje samo

elementarne pojmove.Znanje o medijskoj kulturi na početnoj je razini. Interes i aktivnosti su

minimalne.

Nedovoljan (1)- nisu razvijene sposobnost ni interes za komunikaciju s medijima.

Nisu usvojeni ključni pojmovi. Ni na poticaj i dobru motivaciju ne sudjeluje u nastavi

medijske kulture.

MATEMATIKA

Usmeno ocjenjivanje i provjeravanje :

Odličan (5) – Izrazito točno, logično, temeljito, opširno i argumentirano iznosi i obrazlaže

svoje znanje. Odgovara brzo i točno. Primjenjuje znanje samostalno i u novim ispitnim

situacijama. Povezuje činjenice i postavlja problemska pitanja. Novi sadržaji na njega djeluju

izazovno.

Vrlo dobar (4) – Odgovara točno i logično. Sadržaje iznosi temeljito i s razumijevanjem.

Znanje primjenjuje umjereno brzo, točno i bez učiteljeve pomoći.

Dobar (3) – Svoje znanje obrazlaže i iznosi djelomično logično i uvjerljivo. Donekle

primjenjuje znanje, polako i uz učiteljevu pomoć točno.

Dovoljan (2) – Iznošenje znanja je nepotpuno, površno i s pogreškama. Znanje primjenjuje

slabo i nesigurno, na postavljena pitanja odgovara sporo, pravi pogreške, ali uz učiteljevu

pomoć ipak ih uspijeva riješiti.

Nedovoljan (1) – Na postavljena pitanja odgovara nesuvislo, nelogično i bez razumijevanja.

Znanje mu je manjkavo, pa ga ne može primijeniti. Ni uz učiteljevu pomoć učenik ne

uspijeva odgovoriti na pitanja i riješiti postavljene zadatke.

Pismeno ocjenjivanje i provjeravanje :

Raspon postignuća izražen je postocima za pojedine ocjene :

Broj bodova u postocima Ocjena

0-50 % nedovoljan (1)

51-63 % dovoljan (2)

64-78 % dobar (3)

79-90 % vrlo dobar (4)

91-100 % odličan (5)

Domaći uradak :

Odličan (5) - redovit u pisanju domaćih uradaka. U pisanju je uredan, a rješenja zadataka su

točna, često i originalna. Zna razlikovati bitno od nebitnog. Pronalazi rješenja i za teže

problemske zadatke. U školskoj prezentaciji zna brzo, točno , s razumijevanjem i sigurnošću

objasniti postupak rješavanja zadatka čime potvrđuje samostalnu izradu .

Vrlo dobar (4) – redovit u pisanju domaćih uradaka. U pisanju je uredan, a rješenja zadataka

su točna. Složenije probleme ne uspijeva samostalno riješiti. U školskoj prezentaciji pokazuje

da gotovo u potpunosti razumije postupak i sa manjim odstupanjima u sigurnosti ga zna

prezentirati čime dokazuje gotovo potpunu samostalnu izradu.

Dobar (3)- domaći uradak piše uglavnom redovito, čitko i uredno, ne uvijek i u cijelosti točno

i samostalno. Pribor koristi pravilno, ali konstrukcije nisu uvijek točne.U školskoj

prezentaciji djelomično točno pokazuje razumijevanje uz pripomoć učitelja i uočava se

pripomoć roditelja u ključnim koracima.

Dovoljan (2)-Neredovit u pisanju domaćih uradaka. Nedovoljno uredan. Rješenja netočna, a

postupci manjkavi.U školi vrlo slabo zna objasniti postupak, slabo ga razumije i uočljiva je

veća pripomoć kod kuće.

Nedovoljan (1) – uopće ne izvršava svoje obaveze vezane uz domaći uradak.

PRIRODA I DRUŠTVO

Usmeno ocjenjivanje i provjeravanje :

Odličan (5) – Izrazito točno, logično, temeljito, opširno i argumentirano iznosi i obrazlaže

usvojeno znanje. Odgovara brzo i točno. Naučene sadržaje lako povezuje i korelira sa ostalim

sadržajima prirode i društva, ali i drugih predmeta.

Vrlo dobar (4)- Odgovara točno i logično. Sadržaje iznosi temeljito i s razumijevanjem.

Znanje primjenjuje umjereno brzo, točno i bez učiteljeve pomoći.

Dobar (3)- reproducira temeljne pojmove, razumije gradivo, ali ga ne zna primijeniti niti

obrazložiti vlastitim primjerima.

Dovoljan (2) - ne prepoznaje temeljne pojmove, odgovara po sjećanju, bez razumijevanja, do

odgovora dolazi uz pomoć učitelja.

Nedovoljan (1)- Na postavljena pitanja odgovara nesuvislo, nelogično i bez razumijevanja.

Znanje mu je manjkavo, pa ga ne može primijeniti. Ni uz učiteljevu pomoć učenik ne

uspijeva odgovoriti na pitanja.

Pismeno ocjenjivanje i provjeravanje :

Raspon postignuća izražen je postocima za pojedine ocjene :

Broj bodova u postocima Ocjena

0-50 % nedovoljan (1)

51-63 % dovoljan (2)

64-78 % dobar (3)

79-90 % vrlo dobar (4)

91-100 % odličan (5)

Praktičan rad :

Odličan (5) – samostalan u izradi praktičnih radova. Ističe se kreativnošću, urednošću i

originalnošću. Svojim radom često doprinosi uspjehu skupine. Vrlo korektno i originalno

prosuđuje i vrednuje svoj i tuđi rad. Svojevoljno proširuje svoje znanje dodatnim izvorima

znanja, komentira ih i želi prezentirati drugima.

Vrlo dobar (4)- Aktivan i zainteresiran u radu. Prilagođava se radu u skupini, poštuje

pravila, aktivno i zainteresirano izlaže sadržaje.U izlaganju pomalo nesiguran. Korektno

prosuđuje svoj i tuđi rad.

Dobar (3)- potrebna mu je pomoć i nadzor učitelja u praktičnom radu. Interes varira. Slijedi

upute i pravila za rad u skupini, može korektno prosuditi vrijednost svog i tuđeg rada. U radu

površan, a u izlaganju vrlo nesiguran.

Dovoljan (2) – radovi su mu nejasni i nepregledni. Ne poznaje sadržaj, radi samo uz poticaj.

Teže slijedi pravila i upute za skupni rad, ponekad zbog nezainteresiranosti ometa rad

skupine. Slabo prosuđuje kvalitetu svog i tuđeg rada.

Nedovoljan (1)- ni uz poticaj i dobru motivaciju ne sudjeluje u praktičnom radu.

Nezainteresiran za bilo kakav oblik rada.

LIKOVNA KULTURA :

Odličan (5) – učenik je izuzetno kreativan u radu. Radovi su originalni i uredni. Unosi

originalnost i osobnost u likovnom izražavanju. Izrazito zainteresiran za likovne aktivnosti.

Samoprosuđuje kvalitetu svoga i ostalih radova, ima izrazitu prostornu orijentaciju.

Samostalno prati likovni sadržaj rada i izražava se bogatim likovnim jezikom. Izrazito spretan

u tehnikama rada.

Vrlo dobar (4)- slike i crteži uredni, bez mnogo detalja. Zainteresiran za likovne aktivnosti.

Ima dobru prostornu orijentaciju. Djelomično samostalno prati likovni sadržaj rada i izražava

se jednostavnim likovnim jezikom. Spretan u tehnikama rada.

Dobar (3)- Slike i crteži prilično neuredni, uglavnom bez detalja. Nezainteresiran za likovne

aktivnosti. Slaba prostorna orijentacija,likovi bez proporcije, nepravilno raspoređeni po

papiru. Površno primjenjuje određene tehnike rada. Potrebno ga je poticati i nadzirati u radu.

Dovoljan (2)- radovi su nemaštoviti i neuredni.Ni uz poticaj ne prati likovni sadržaj rada, ne

primjenjuje određene tehnike rada.

Nedovoljan (1)- ni uz poticaj i dobru motivaciju ne sudjeluje u radu. Nezainteresiran za bilo

kakav oblik rada.

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA :

Odličan (5)- izrazito zainteresiran za sve tjelesne aktivnosti: skakanje, bacanje, penjanje,

ritmičke i plesne strukture i igre. Ima razvijene motoričke sposobnosti koje su preduvjet za

složenije tjelesne aktivnosti. Brzo usvaja pravila novih igara, uvijek ih štuje i omiljen je u igri

od svojih vršnjaka. Izrazito sposoban vrednovati i procijeniti svoje sposobnosti i sposobnosti

svojih prijatelja i izabrati riječi kojima će se to objasniti. Brz je i spretan .Ima visoko

razvijene zdravstveno-higijenske navike,redovito nosi opremu.

Vrlo dobar (4)- zainteresiran za sve tjelesne aktivnosti: skakanje, bacanje, penjanje, ritmičke

i plesne strukture i igre.Usvaja temeljna motorička znanja. Usvaja pravila novih igara i štuje

ih. Trudi se izvršavati postavljene zadaće u skladu sa svojim sposobnostima.Ima razvijene

zdravstveno-higijenske navike, gotovo uvijek nosi opremu.

Dobar (3)- vrlo često zainteresiran za tjelesne aktivnosti: skakanje, bacanje, penjanje,

ritmičke i plesne strukture i igre. Treba poraditi na razvijanju motoričkih sposobnosti. Teže

usvaja pravila igre i ne štuje ih; brzo odustaje od igre. Nema razvijene zdravstveno-higijenske

navike. Vrlo često ne nosi opremu.

Motorička znanja :

Odličan (5)- Programska jedinica usvojena u potpunosti. Učenik nema nikakvih poteškoća u

savladavanju motoričkih zadataka, a tehnička izvedba je izuzetna. Motoričko znanje

primjenjuje u svim situacijama, na pravilan način. Učenik je izuzetno pedantan, savjestan i

precizan i stalno brine o kvaliteti svoga rada. Zadatke izvršava s oduševljenjem i preuzima

odgovornost za napredovanje u osobnom razvoju.

Vrlo dobar (4)- Programska jedinica usvojena gotovo u potpunosti. Učenik nema poteškoća

u savladavanju motoričkih zadataka, a tehnička izvedba nije na očekivanoj razini. Motoričko

znanje primjenjuje uz male korekcije.Učenik izvršava zadatke koji ne prelaze njegove

mogućnosti. Traži pomoć kad mu je potrebna. Rado ispunjava zadatke, sluša pažljivo i

surađuje u radu.

Dobar (3)- Programska jedinica usvojena većim dijelom. Učenik s malim poteškoćama

savladava motoričke zadatke, a tehnička izvedba mu je površna, nesigurna, te mu je potrebna

pomoć u izvedbi. Primjena znanja teško izvediva.Učenik nema dovoljno strpljenja,

zadovoljava se djelomičnim rezultatima, kod poteškoća odustaje od daljnjeg nastojanja u

radu, zaostaje za drugima.

Dovoljan (2)- Programska jedinica usvojena djelomično. Učenik s velikim poteškoćama

savladava motoričke zadatke, a o tehničkoj izvedbi teško se može i govoriti. Primjena znanja

jako loša.Učenik je površan, nezainteresiran, neuredan, ne brine o kvaliteti svoga rada.

Nedovoljan (1)- Programska jedinica nije usvojena. Učenik ne može izvesti zadatak, niti na

učiteljev poticaj i pomoć (asistencija).Učenik je pasivan, niti na poticaj se ne uključuje u rad.

Učenik ne želi raditi kada treba uložiti trud, kako bi postigao rezultate za koje ima

predispozicije i sposobnosti.

Motorička dostignuća :

Od najboljeg rezultata oduzme se najslabiji rezultat mjerenja u razredu i zatim dobiveni broj

dijeli sa 4. Ono što dobijemo uvrštavamo u rezultate.

Npr. Najslabiji rezultat : 10,00

najbolji rezultat : 7,00

10,00 – 7,00 = 3,00 : 4 = 0,75

7,00 – 7,75 odličan

7,76 – 8,51 vrlo dobar

8,52 – 9,27 dobar

9,28 – 10,03 dovoljan

Motoričke i aerobne sposobnosti : provjeravaju se na početku i na kraju školske godine. Na

početku školske godine treba za svakog učenika ustanoviti razinu tih sposobnosti, kako bi se

odredili načini i metode za njihovo poboljšanje. Na kraju školske godine treba ustanoviti da li

se i u kojoj su se mjeri promijenile te sposobnosti pod utjecajem tjelesnog vježbanja.

Vrednuje se postignuti rezultat, tj. osobni napredak.

Odgojni učinci rada: ocjena u ovom proizlazi iz kontinuiranog praćenja slijedećih situacija:

redovito nošenje odgovarajuće opreme opreme, stupanj zalaganja u izvršavanju zadataka,

poštivanje dogovorenih pravila i razni sportskih pravila, poštivanje učiteljevih uputa te

pravilan odnos prema suigračima.

Razrednik: Štefanija Hudoletnjak

Documents

KRITERIJI PRAĆENJA I VREDNOVANJA (OCJENJIVANJA) ZA …