22
Filozofski fakultet u Splitu Odsjek za sociologiju  Akademska god. 2012./2013. Predmet: Sociologija žena dr. sc. Branka Galić Đeni Macan

KULTURALNI EKOFEMINIZAM

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Simboličke i spiritualne veze žene i prirode

Citation preview

KULTURALNI EKOFEMINIZAM simbolike i spiritualne veze ene i prirode

KULTURALNI EKOFEMINIZAMsimbolike i spiritualne veze ene i prirodeFilozofski fakultet u SplituOdsjek za sociologiju Akademska god. 2012./2013.Predmet: Sociologija enadr. sc. Branka Gali

eni MacanIzvori i razvoj ekofeminizmaFeminizamEkologija Radikalna ekologija Dubinska ekologija

Elementarni koncepti ekofeminizma

Liberalni ekofeminizamSocijalni ekofeminizamGlasovi iz Treeg svijeta

IscjeljivanjeEKOTOPIJA?

ire odreenje feminizma:

Pokret koji ukljuuje svaku enu i svakog mukarca koji se bore protiv enske subordinacije i spolne/rodne diskriminacije te zastupaju pro-enske pristupe i pitanja u vladi, politikim strankama, sindikatima, sveuilitima, masovnim medijima, mirovnim i ekolokim pokretima..

Feminizam nije samo socijalni i politiki pokret ve i diskurs s jasnim kritikim odnosom spram sadanje kulture, temelja jezika, misli i institucija, socijalnih i politikih struktura moi i hijerarhijskih podjela.

Kratka povijest feminizma

PRVI VAL (sufraetski pokret)Od sredine 19. st.Ne propituje se muko - enski dualizamSugerira se da i ena moe imati jednako vrijedne kvalitete kao i mukaracPravo glasa, vlasnitva, obrazovanja, pravo na rad..DRUGI VALLiberalna tradicija i borba za jednaka pravaLijevo orijentirani pokreti krajem 60-ih studentski pokret, borba za civilna prava, antiratni prosvjediRadikalni feminizamDVOSTRUKI FOKUS: 1. ene kao ugnjetavana drutvena grupa 2. U centru interesa je ensko tijelo i zahtjev za seksualnom autonomijom kao primarnom sferom muke opresije

Future is female- struja koja prihvaa dualizam muko-ensko; ene mogu preuzeti dominantnu ulogu.DOLO JE VRIJEME ZA ENSKI NAIN BIVANJA: EMOCIONALNOST, POVEZANOST S PRIRODOM, KVALITETE NJEGE I SKRBI KULTURALNI EKOFEMINIZAM..

siromatvo, jaz izmeu bogatih zemalja Prvog svijeta i siromanog Treeg svijeta, glad, oneienje zraka, vode, tla, nuklearni otpad, prenapuenost, klimatske promjene, smanjenje biodiverziteta, ratovi

Ekoloka dimenzija feminizma

Porast svijesti o ozbiljnosti ekoloke problematike rezultirao je krajem 1960-ih i poetkom 1970-ih konstituiranjem ekolokog pokreta

Jedna od kontrakulturnih subkategorija ekologije je poznata pod nazivom radikalna ekologija

Ona usmjerava socijalne i ekoloke sisteme prema novim obrascima proizvodnje, reprodukcije i svjesnosti koji e poboljati kvalitetu ljudskog ivota i prirodnog okolia

Ekoloki radikalizam

Razlikuje se od mainstream ekologije, koja je orijentirana na ovjeka, te je kao takva po svojoj naravi antropocentrina.

Nudi alternativnu i radikalnu interpretaciju odnosa ovjeka i prirode apostrofira povezanost sa Sebstvom i kontinuitet izmeu ljudi i prirode.

Dubinska ekologijaEkoloka svjesnost i dubinska ekologija u otrom su kontrastu s dominantnim svjetonazorom tehnokratskih i industrijskih drutava koja pojedince vide kao izolirane i zbog njihove superiornosti fundamentalno separirane od ostatka Prirode.

Tisuama godina zapadna je kultura bila opsjednuta idejom dominacije: ljudi nad nehumanom Prirodom, mukaraca nad enom, bogatih nad siromanima, zapadne kulture nad nezapadnim kulturama..

BIOCENTRIZAMEKOCENTRIZAM

Ekofeministiki diskurs bitnim dijelom izrasta iz kritike zapadne znanosti te propitivanja svih aspekata veza ena priroda. Zapadna je filozofija bazirana na dualistikoj epistemologiji koja suprotstavlja kulturu prirodi, mukaraca eni, razum emocijama i um tijelu. EKOFEMINIZAM

Simbolike i ideoloke konstrukcije ena kao bliih prirodi od mukaraca postavlja temelje za dominaciju nad enama i nad prirodom.

Teorijski diverzitet razliite feministike perspektive (liberalni, socijalistiki, kulturalni, Trei svijet, womanism..)

LEE QUINBI Politika otpora protiv svih oblika dominacije koja efikasno operira na mikronivoima gdje se mo izvrava

YNESTRA KING Nova ekologija koja ukljuuje zelenu politiku, dubinsku ekologiju, bioregionalizam, prava ivotinja, spiritualnost orijentiranu ka kreaciji

Ynestra King istie da je sistematsko degradiranje radnike klase, obojenih, ena i ivotinja povezano s bazinim dualizmima koji lee u samom temelju zapadne civilizacije, a ti dualizmi materijalne korijene imaju u dominaciji ovjeka nad ovjekom, prvenstveno mukaraca nad enama.

Iz tog su razloga ciljevi feminizma, ekologije i antirasistikih pokreta te pokreta za opstanak autohtonih, uroenikih populacija, meusobno povezani te kao takvi moraju biti razumijevani i voeni zajedno kao pokreti koji afirmiraju ivot (King prema Geiger, 2006, 32).

Ekofeministice ne trae jednakost s mukarcima, ve se bore za osloboenje ena kao ena.

Patrijarhalne strukture i muku kulturu treba zamijeniti alternativnim kulturnim modelom i matrijarhalnom drutvenom strukturom koja odbacuje hijerarhiju i zamjenjuje je mreom kreiranom u interakciji elemenata koji zauzimaju ravnopravne pozicije, meusobno komuniciraju, surauju i donose odluke putem konsenzusa.

ENSKA KULTURA: spiritualnost, intuicija, meupovezanost, briga, holizamKULTURALNI EKOFEMINIZAM

Reformistiki pristupPromjena odnosa spram prirode unutar postojeih strukturaPopulacijski rast kao jedan od krucijalnih ekolokih problema ije je rjeenje povezano s reproduktivnim pravima ene (majinstvo, broj djece, vrijeme raanja)

LF: ene nee biti slobodne sve dok simbolike veze ene i prirode ne budu ukinute

WARREN: Lib. Ekofem. naglaava vrijednosti individualizma i neovisnosti, a to je suprotno poeljnom, novom modelu moi, koji se bazira na mrenim relacijama i povezivanju svih formi ivota i prirodnih resursa

Biologija nije sudbina LIBERALNI EKOFEMINIZAM

Socijalistiki ekofeminizam treba potaknuti ekoloku, ekonomsku i socijalnu revoluciju koja e simultano osloboditi enu, radniku klasu i prirodu.Soc. Ekofem. istie i analizira materijalne veze ene i prirode, a ensko je znanje o prirodi kljuno za odrivi ivot na globalnom nivou.

Za razliku od kulturalnog ekofeminizma, koji je orijentiran na vezu ene i prirode, socijalni ekofeminizam provodi kritiku dominacije, a cilj mu je ostvarenje socijalne pravde.

Eko-feministika revolucija socijalni i socijalistiki ekofeminizam

Glasovi iz Treeg svijeta

Feministice iz Azije, na elu s Vandanom Shivom, preuzimaju vodeu ulogu u ekolokom osvjetavanju kao integralnom elementu kritike neo-kolonijalnog developmentalizma i patrijarhata.

Na meti estoke Shivine kritike je zapadni model razvoja kao forme neo-kolonijalizma koji poveava siromatvo i ekoloku devastaciju, koja je u Treem svijetu zapoela zapadnim kolonijalizmom, te utjee na daljnju marginalizaciju ena, naroito ena iz ruralnih podruja. One su dvostruko subordinirane mukoj subordinaciji indijskog patrijarhata i kolonijalnom osvajau.

Vandana Shiva

Vandana Shiva istie skrb za ouvanje bioloke i kulturne raznolikosti kao temeljni zadatak sadanjeg trenutka!

Konceptom raznovrsnosti dovodi se u pitanje tri vrste kolonizacije: kolonizaciju prirode, kolonizaciju ene, kolonizaciju Treeg svijeta.

Uvrijeeno je zapadno razumijevanje razliitosti i raznovrsnosti kao nejednakosti to se temelji na pokuaju da se raznovrsnost svijeta formira prema poeljnoj slici jedne rase, klase, roda.

U okviru feminizma,Ynestra King prepoznaje tri temeljna pravca formirana na temelju interpretacije odnosa ena i prirode:

1. kidanje veze izmeu ene i prirode putem totalnog integriranja ene u kulturu i proizvodnju

2. reafirmaciju veza ene i prirode pod pretpostavkom da je enska priroda drugaija i bolja od muke kulture

3. istinski ekofeministiki put koji tvrdi da je dualizam priroda kultura proizvod kulture, a da se veza izmeu ene i prirode moe upotrijebiti kao toka koja prua mogunost kreiranja drugaije vrste kulture i politike.

Ta e kultura i politika moi integrirati intuitivne, duhovne i racionalne forme znanja, obuhvaajui i znanost i magiju te uiniti moguom transformaciju distinkcije priroda kultura i stvoriti slobodno ekoloko drutvo.Iscjeljeno drutvo je drutvo nedominantnih odnosa, drutvenih zaokreta od obrazaca produkcije, potronje i destruiranja prirode, k ekoloki odrivom modelu.

Radford Ruether sugerira naine za ostvarenje eko-pravde kroz spiritualne zajednice koje imaju lokalnu podrku za osobnu promjenu svjesnosti te podrava dugotrajnu borbu protiv sistema dominacije.Feministika ekologija i duhovnost sistematiziraju zapadno, istono i arhajsko nasljee, kritiku zapadnog hegemonizma, ali i ambivalentnost istonih religija.

Iscjeljeno drutvo?U Treem svijetu, bez obzira nasve nedae s kojima je suoen glad, nezaposlenost, siromatvo itd. te na dalje prisutnu marginalizaciju i rodnu segregaciju ena, ostala je ipak iva jedna bitna spona izmeu civilizacije i okolia autohtono znanje, iskustvo, briga i potovanje prema prirodi iz koje svi potiemo, u praksama i lokalnim zajednicama koje pokuavaju uiniti odrivim i ouvati upravo ene iz Treeg svijeta.

Uspjesi koje je zapadni feminizam postizao na drutvenom planu ruenja seksistikih predrasuda jesu uspjesi koji e dugorono biti ostavljeni u nasljee i na dobrobit svih ena svijeta,ali tek uz pomo ekofeminizma te autohtonih znanja i iskustava ena iz lokalnih zajednica naeg velikog sela i zahvaljujui njima, postoji eventualna ansa da se dosljedno ispune ciljevi kako ekolokog, tako i feministikog pokreta.ZakljuakGeiger, M., (2006) KULTURALNI EKOFEMINIZAM simbolike i spiritualne veze ene i prirode, Razvoj i okoli, Zagreb.

LITERATURA:

HVALA NA PANJI!Pitanja..???