Kulturna baština - tzzz.hr · brošurom „Kulturna baština Zagrebačke županije“ željeli bismo Vam pružiti informacije i pomoći u prepoznavanju prostornih specifičnosti

T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e

Kulturna baština

Nakladnik: Turistička zajednica Zagrebačke županije, rujan 2008.

Za nakladnika: mr.sc. Ružica Rašperić

Obrada podataka: Vlatka Marić, Sanja Vujić

Fotografije: arhiva TZ Zagrebačke županije,

Markus studio d.o.o.

Grafičko oblikovanje: Markus studio d.o.o.

Tisak: INTER-ing d.o.o, Zagreb

Naklada: 2000 primjeraka

ISBN: 953-7181-44-8

T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e

56 13 13

19 19 29 34

K rećete li na putovanje kroz kulturološki prostor i vrijeme, tematskom brošurom „Kulturna baština Zagrebačke županije“ željeli bismo Vam pružiti informacije i pomoći u prepoznavanju prostornih specifičnosti

kulturno-povijesnih cjelina Zagrebačke županije.Prostor Zagrebačke županije je raznolik, no u njemu je ipak moguće izdvojiti dva osnovna kulturna krajolika: nizinsko područje sjeverozapadne Hrvatske (Turopolje, Posavina i Pokuplje) i brdsko područje (Žumberak, Samoborsko gorje i Prigorje). To su dvije prostorne cjeline, temeljene na prirodnim i reljefnim obilježjima, povijesnim, kulturnim i tradicijskim obilježjima, vrsti, tipu i obliku naselja, tipologiji tradicijske arhitekture i karakterističnim arhitektonskim obilježjima i detaljima.Crkve i kapele, sa svojim visokim zvonicima, uzdignute na uzvisinama iznad naselja imaju posebno simboličko značenje. Svojom izdvojenošću pružaju mogućnost upoznavanja autohtone kulturno-povijesne gradnje. Istovremeno, njihove unutrašnjosti mjesta su mira i bogatog sakralnog blaga. Pažnju svojom ljepotom plijene brojni oltari, freske, slike, statue i vitraji. No, posebno mjesto svojom vrijednošću zauzimaju orgulje, centralni instrument religijskog života. Brdoviti reljef i stoljetni granični položaj županije rezultirali su gradnjom brojnih utvrđenih gradova - kaštela. Prestankom sukoba javlja se želja za reprezentativnošću i većom udobnošću stanovanja, te se u nižim predjelima grade brojni dvorci i kurije.Mnoge priče i legende tog razdoblja i danas privlače posjetitelje. Bogata kulturna baština ovih prostora posjetiteljima pruža brojne mogućnosti.Ova tematska brošura pruža uvid u kulturnu povijest prostora Zagrebačke županije: sakralne cjeline, dvorce, kurije i institucije u kulturi. Ujedno je i poticaj da navedena mjesta uključite u jednu od Vaših budućih šetnji ili obilazaka Zagrebačke županije. Bogata i zanimljiva prošlost Vas očekuje!

Kulturna baština Zagrebačke županije

Pisarovina .............................................. 26

Križ ..........................................................24

Krašić ..................................................... 20

Kloštar Ivanić ......................................... 16

Jastrebarsko ............................................. 10

Dugo Selo ............................................... 4

Ivanić-Grad ............................................. 6

Žumberak ................................................ 68

Zaprešić .................................................. 60

Vrbovec ................................................... 56

Velika Gorica ........................................ 48

Sveta Nedelja ...................................... 44

Sv. Ivan Zelina ..................................... 38

Samobor ................................................. 30

Kulturne institucije u Zagrebačkoj županiji ......................73

Sadržaj

�T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e �T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e

Župna crkva cv. Martina, Dugo SeloCrkva je izgrađena 1900. g. (arhitekt Herman Bollé). Građena je u neogotičkom stilu, a zbog sličnosti sa Zagrebačkom katedralom

naziva se «katedrala u malom». Na glavnom oltaru nalazi se lik sv. Martina, te kipovi sv. Nikole i sv. Augustina. Četiri pokrajnja oltara posvećena su sv. Vidu, sv. Josipu, Majci Božjoj i Srcu Isusovu. Svi oltari izrađeni su u drvetu. Unutrašnjost krase vitraji autora Josipa Biffela, akademskog slikara, s motivima navještenja, Isusova rođenja, raspeća, uskrsnuća i dr. Orgulje s dva tornja izradili su majstori Heferer i sin iz

Zagreba, na samom početku 20. stoljeća. Između tornjeva orgulja svojim bogatim koloritom vitraja domonira velika rozeta.Info: Župni ured Dugo Selo, tel. +385 1 2750 207

Crkva sv. Martina, Martin BregNajstariji vidljivi nadzemni ostaci građevine potječu iz 16. stoljeća.

Pretpostavlja se da je na mjestu ove crkve postojala starija crkva sv. Martina koja se u izvorima prvi put spominje 1209. godine. Bila je u posjedu templarskog viteškog reda, a uz nju se već u 13. stoljeću nalazila i kuća (domus) sv. Martina, sjedište templarskog perceptorata.

Perceptorat je kasnije preuzeo viteški red ivanovaca.Najznačajniji otkriveni nalaz je kamena nadgrobna ploča iz kraja 13.stoljeća.

Skulptura sv. Martina na platou ispred crkve, rad Josipa Cikača, u umanjenoj replici, službeni je dugoselski suvenir.Info: Župni ured Dugo Selo, tel. +385 1 2750 207

Turistička zajednica grada Dugog Sela, tel. +385 1 2751 404Dugo Selo

Orgulje – s 8 registara, 1 manualom i pedalom gradila je tvrtka Heferer oko 1900. g. Novi prospekt orgulje su dobile 1958. g., registracija je pneumatska. Instrument je u upotrebi.

�T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e �T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e

Ivanić-Grad

Crkva je sagrađena 1831. g. na mjestu nekadašnje drvene kapele sv. Ivana Kapistrana koja se nalazila unutar tvrđe, a stradala je tijekom turskih ratova. Izvješća vizitatora iz 17. st. govore o njezinom trošnom stanju, da bi 1775. godine bila srušena. Nova župna crkva tipična je kasnobarokna građevina klasicističkog sloga, bogato oslikana

freskama na svodovima i zidovima. Unutrašnjost crkve je početkom 20. st. u prebogatom historicizmu oslikao Leonardo Marotti, izrazivši ukus svog

vremena, ali podjednako koristeći prisjećanja na gotiku, barok, rokoko, klasicizam, pa i elemente jugendstila.Info: Župni ured Ivanić-Grad, tel. +385 1 2889 030

Župna crkva sv. Petra Apostola, Ivanić-Grad

Orgulje s 14 registara, 2 manuala i s pedalom. gradio ih je 1909. g. Antonin Mölzer iz Kutne Hore. Orgulje karakterizira lijepa zvučnost snažne romantične mekoće.

Ivanić-Grad �T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e

Dovršena je 1815. g. Velikih je dimenzija, unutrašnjost je nadsvođena, a na svodu su slike iz vremena gradnje, kao i crkveni inventar i klasicistički relikvijar sv. Maksimilijana. Iako je župa osnovana 1790. godine, župna crkva počela se graditi početkom 19. st. pod nadzorom zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca. Posvećena je Sv. Maksimilijanu. Crkva posjeduje bogatu zbirku oltarnica od lanenog platna koje su izradili i donirali župljani.Info: Župni ured Posavski Bregi, tel. +385 1 2896 044

Čardak obitelji Vratarić-Sukner, Zaklepica, Posavski Bregi

Izgrađen je 1782. g. od ručno tesane hrastovine spajane u tzv. hrvatski ugao, kojemu je u osnovu postavljeno golemo riječno kamenje. U vlasništvu je obitelji Rukavina i jedan je od najstarijih očuvanih primjeraka tradicijske arhitekture u Hrvatskoj.Unutrašnjost čardaka odiše starinom koju dočaravaju zemljani pod na katu, peć na pećnjak i otvoreno ognjište. Info: Josip Rukavina, tel. +385 1 2910 628

Crkva sv. Maksimilijana, Posavski Bregi

Smještena nedaleko od rijeke crkva je pročeljem orijentirana prema Savi. Izgrađena je u 18. st., a pripada kasnobaroknoj crkvi, centralnog četverolisnog tlocrta s užim pravokutnim svetištem uz koje se nalazi sakristija s oratorijem.

U župi, koja je osnovana 1789. godine, crkva Sv. Nikole bila je prva zidana crkva, te je kao takva najstarija na ivanićgradskom području. Obnovljena je 1880. godine o čemu svjedoči natpis na pjevalištu. U crkvi se nalazi vrijedna zbirka rukotvorina od lana.Info: Župni ured Posavski Bregi, tel. +385 1 2896 044

Crkva sv. Nikole, Dubrovčak Lijevi

Sagrađena 1889. s klesanim gradskim grbom iznad ulaznih vrata, zaštićeno je kulturno dobro.

Gradska vijećnica, Ivanić-Grad

11T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e 11T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e

Jastrebarsko

U zelenom kutku pitomog slavetićkog kraja prošaranog voćnjacima, vinogradima i cvjetnim livadama, na vrhu brijega nasuprot Župne crkve sv. Antuna Pustinjaka iz 1600. g., smješten je dvorac grofova Oršića.

Stari grad se spominje 1294. g. u sklopu podgorske županije, a nakon što je promijenio nekoliko gospodara, 1468. g. dolazi u posjed grofova Oršića sve do 1869. g. kada mu vlasnik postaje Levin Rauch. Prvotno sagrađen

kao srednjovjekovni burg s gotičkom jezgrom grada s branič kulom i palasom, u kasnijim je pregradnjama i dogradnjama od 16. do 18. st. pretvoren u prostrani dvorac. Danas je dvorac u privatnom vlasništvu.

Dvorac Oršić, Slavetić

Smješten u gradskom parku dvorac Erdödy najstarije je zdanje u gradu. Stari kaštel podignuo je ban Matija Gereb krajem 15. st., a od početka 16. st. pa sve do 1922. g. dvorac je bio u posjedu obitelji Erdödy. U dugoj povijesti

mnogo puta dograđivan, ovaj četverokutni dvor pojačan je s dvije impresivne zaobljene kule. Unutrašnje dvorište, izvanredne akustike, krasi trijem s arkadama i barokni stupovi. Ploču lijevo od ulaza ugradio je 1592. g. hrvatski ban Toma Erdödy, sin prvog vlasnika Jastrebarskog od 1519. do 1567.g., bana Petra Erdödya. Dvorac je okružen

lijepim engleskim perivojem, danas omiljenim jaskanskim šetalištem.

Dvorac Erdödy, Jastrebarsko

Nalazi se u središtu močvarnog područja koje se početkom 20. st. počinje pretvarati u ribnjake Crna Mlaka, a oko 1905. g. u zakup ga dobiva Kornelius Zwilling, u razdoblju

od 1914. do 1920. g. gradi se kompleks vile, perivoja i popratnih zgrada po nacrtima arh. J. Deutscha (1917. g.) u stilu kasne secesije art decoa. Danas se ovaj dvorac nalazi u središtu

Specijalnog ornitološkog rezervata Crna Mlaka nedaleko od Jastrebarskog.

Dvorac Zwiling (Ribograd), Crna Mlaka

,,

Jastrebarsko 13T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e

Prvotni samostan u posjedu je dominikanaca u 16. st., ali već 1575. g. posljednji dominikanac napušta Jastrebarsko. 1602. g. franjevci preuzimaju posjed dominikanaca. 1704. g. počinje gradnja samostana u oblicima ranobarokne arhitekture. U novi objekt ugrađen je stari dominikanski sklop crkve i samostana, te se ugrađeni u zidu crkve mogu uočiti tragovi prve gotičke građevine. Jednostavno je oblikovanih pročelja, pravokutnog tlocrta s unutarnjim dvorištem i arkadnim hodnikom otvorenim prema dvorištu, građen u oblikovnim i konstruktivnim oblicima ranobarokne arhitekture. Crkva B. D. Marije je prvotna gotička građevina od koje je ostao gotički otvor na sjevernom zidu svetišta, te pravokutni oblik svetišta. Barokna obnova početkom 18. st. produžuje pravokutnu lađu, te se na zapadnom dijelu gradi pjevalište; uz sjeverni zid se gradi Kapela Škapularske Majke Božje. Niz izvanredno vrijednih detalja klesarskih radova upućuje na bogatstvo darovatelja crkve i samostana kao i na jasno izraženi utjecaj majstora iz Slovenije, gdje je bila uprava franjevačke provincije.Info: Samostan, tel. +385 1 6282 110

Samostan cistercita, Jastrebarsko

Na popisu župa iz 1334. g. spominje se Okićka župa. Obnavljana je tijekom čitavog 17. st. 1649. g. spominje se zvonik današnjeg izgleda. 1668. g. iznova je podignuta cinktura, kao i portal s grbom Erdödya i skulpturom B. D. Marije s dva anđela. Osobitu vrijednost portala čine skulpture smještene povrh zabata:dva klečeća anđela na stranama, te po sredini lik Marije koja stoji na grbu obitelji Erdödy, a okružuju je na zidu naslikane glave anđela.Uklesana godina 1691. te način oblikovanja tako visoke kvalitete ukazuju na stil zagrebačkog kipara Komersteinera. Unutrašnjost crkve se u potpunosti obnavlja od 1888. do 1890. g. kada se po nacrtima Augusta Posilovića, a u izradi hrvatskog slikara Ferde Quiquereza (Kikerec), začetnika hrv. realizma, oslikavaju zidovi, te se nabavljaju glavni i dva bočna oltara. Kameni pod je postavljen 1762. g. (postoji i danas) kada se postavlja i propovjedaonica bočnom brodu. Rokoko propovjedaonica je oslikana (Krist pastir); orgulje su s kraja 19. st. Također je sačuvana kasno-renesansna kamena slobodno

Crkva B. D. Marije Okićke, Novo Selo Okićko

stojeća škropionica, te uzidana škropionica ukrašena motivom latica cvijeta i križa. Info: Župni ured , tel. + 385 1 6294 200, 6294 043

Crkva je u cijelosti završena 1747. g. Od baroknog inventara iz 18. st. ističe se vrijedan glavni barokni oltar iz 1733. g. talijanskog majstora Giovannia Rosse izrađen od mramora; bočni oltari sv. Franje, sv. Antuna, Škapularske Gospe i propovjedaonica iz sredine 18. st., te sv. Valentina i Bičevanog Krista iz početka 20. st. Cijeli kompleks jedan je od najvrjednijih spomeničkih sklopova sjeverozapadne Hrvatske i izvršio je znatan utjecaj na kasniju izgradnju sakralnih objekata Jastrebarskog kraja. 80-ih godina 20. st. upravu nad samostanom preuzeli su redovnici cisterciti (katolički red, pripadnici ogranka benediktinaca). Samostanska knjižnica i danas čuva vrijedne knjige i stare zemljopisne karte, osobito su vrijedne inkunabule (inkunabula znači povoj, kolijevka), tj. prvotisci, knjige tiskane prije 1500. g. Info: Župni ured, tel. + 385 1 6282 110

Crkva B.D. Marije, Jastrebarsko

Jastrebarsko 15T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e

Smještena je u naselju. Župa u Petrovini spominje se u popisu župa 1334. g. Prvotni gotički srednjovjekovni objekt dograđivan je i pregrađivan u 17. st. kada crkva dobiva karakteristike barokne sakralne arhitekture.Na crkvi nailazimo i na pročelju i u unutarnjem prostoru na niz vrijednih detalja kamene plastike, od kamenih dovratnika i doprozornika, do kamenih klesanih škropionica. U svetištu više nema glavnog oltara, koji je bio iz druge polovice 19. st., neogotički. Zamijenile su ga vrlo vrijedne kasnogotičke freske iz 15. st. otkrivene prilikom obnove 1980-ih godina (kao i gotički prozor),

Crkva sv. Petra, Petrovina

Crkva sv. Nikole, Jastrebarsko Orgulje tvrtke Heferer iz 1894. g. građene su s 12 registara, 2 manuala i s pedalom. Orgulje su uspjelo i vrijedno djelo domaćih graditelja, dobro sačuvane. Info: Crkva sv. Nikole, tel. +385 1 6281 756

a prikazuju scene iz Muke Kristove, što je jedini takav primjer u sjevernoj Hrvatskoj. U lađi su sačuvani maniristički oltari iz 17. st. Arkanđela Mihaela i Žalosne B. D. Marije, jedni od najljepših u sjeverozapadnoj Hrvatskoj; kasnomaniristički oltar iz 17./18. st. sv. Antuna u bočnoj kapeli; drvena propovjedaonica, te orgulje iz 1821. g.Info: Župni ured, tel. + 385 1 6286 099

Smještena je usred naselja, okružena zidanom ogradom s baroknim portalom. Prvotno je sagrađena srednjovjekovna kapela iz 15. st., da bi 1704. g. bila dovršena nova crkva. Zvonik je iz 17. st., a u 18. st. je povišen. 1709. g. dograđena je poligonalna kapela istočno uz svetište. Južno uz lađu 1732. g. dozidano je predvorje kapele. Zidna ograda s portalom podignuta je 1741. g. Na južnom zidu pronađeni su ostaci kasno- srednjovjekovnog oslika. Veliki glavni oltar B.D. Marije izrađen je 1706. g. u stilu ranog baroka pavlinske radionice, te još 4 bočna oltara iz 18. st.:

Kapela B. D. Marije Volavske (Snježne), Volavje

Smještena je izvan naselja na brežuljku. Sagrađena je između 1752.-57. g. na mjestu starije kapele, 1822. g. dograđen je zvonik, a 1847. g. je obnovljena. Na pročelju se u niši nalazi skulptura sv. Franje Ksaverskog. Na pandantivima su medaljoni evanđelista. Od inventara iz 18. st. sačuvani su glavni oltar s 4 skulpture i atektonskom zonom atike, dva bočna oltara u kapelama, te propovjedaonicom.Info: Župni ured Crkve sv. Jurja, tel. + 385 1 6293 127, 6281-756

Kapela sv. Franje Ksaverskog, Plešivica

maniristički bočni oltari s kraja 17. st. sv. Stjepana (desno) i sv. Tri Kralja (lijevo), dva ranobarokna bočna oltara s početka 18. st., Bezgrešnog začeća B. D. Marije (lijevo) i sv. Ivana Nepomuka (desno); te orgulje iz 1785. g. i ranobarokna propovjedaonica. Cijeli sklop ističe se izvanredno bogatim oblikovanjem i zadiranjem masa, bogate opreme i detaljima klesarskih radova koji se kvalitetom izdvajaju, te se sklop ističe u nizu sakralne arhitekture jastrebarskog kraja kao jedan od najvrednijih spomenika sakralne arhitekture.Info: Župni ured Crkve Sv. Petra, tel. + 385 1 6286 099


Kloštar Ivanić

Crkva je kasnogotička građevina sagrađena 1508. g. (od kamenih klesanaca) i pripada najvećim gotičkim crkvama u sjevernoj Hrvatskoj. Jednobrodna dvoranska crkva s izduženim svetištem završenim poligonalnom apsidom, s ornamentima faune.

Masivni zvonik uzidan je na južnoj strani svetišta i spona je između crkve i samostana. Zidana je ciglom, dok su svi drugi konstruktivni i ukrasni elementi od kamena. Cijela crkva imala je križno-rebrasti svod koji je u apsidi završavao zvjezdasto. Pročelje je jednostavno,

a iznad polukružnog profiliranog portala (renesansa) nalazi se grb biskupa Luke Barentina, graditelja crkve. Zvonik je iz 16. st. ali su te odlike nestale u barokizaciji 17./18. st. Crkva je u vrijeme prodora Turaka bila spaljena. Radovi na obnovi

spaljene crkve počinju 1677. g. kada se obnavlja svod, ali u baroknoj varijanti bačvastog sa susvodnicama. Pročelje je bogato oslikano. 1745. g. gradi se kripta ispod svetišta i zamjenjuju se stari oltari osim glavnog oltara iz 1703. g. i oltara

Franjevački samostan i Crkva sv. Ivana Krstitelja, Kloštar Ivanić

Sv. Križa ispod pjevališta. Novi oltari su: Majke Božje od Sv. Krunice, 14 pomoćnika, sv. Franje i sv. Antuna. U Drugom svjetskom ratu crkva je oštečena i nakon toga dugo vremena izložena propadanju. Koncem 80-ih godina 20. st. počela je njezina obnova i zaštita. Inventar je iz 17. i 18. st.

među kojima se isticao glavni oltar, te osobito četiri bočna oltara iz sredine 18. st. zagrebačkog kipara Josipa Weinachta. Od inventara sačuvane su gotovo sve slike i kipovi, obnovljeni inventar čuva se u pinakoteci, te riznici novog franjevačkog samostana i Župne crkve u Kloštar Ivaniću, koja je otvorena 1994. g. Neobnovljeni dio sačuvanog inventara čuva se

u spremištu samostana. Gradnja starog franjevačkog samostana počinje početkom 16. st., a dovršen je 1748. g. Gradnja je tekla kroz nekoliko etapa, a sve su one ostavile svoj trag na samostanu u koji je ugrađen i stari

biskupski dvorac koji je ranije bio na mjestu samostana. Franjevci su, u strahu od Turaka, napustili samostan 1544. g. i u njega se vraćaju 1639. g. Kroz to vrijeme samostan je služio kao vojarna Vojne Krajine. 1997. g.

franjevci preseljavaju u svoj novi samostan izgrađen uz Župnu crkvu sv. Marije, a stari su predali sestrama karmelićankama koje tu zasnivaju Karmel sv. Male Terezije.

Kloštar Ivanić 19T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e

Kapela Svih Svetih, Stara Marča

Knjižnica Franjevačkog samostana, Kloštar IvanićPočeci sadašnje vrlo vrijedne knjižnice sežu u dane kada su se franjevci 1639. g. iznova vratili u Kloštar Ivanić. Knjižnica je vjeran odraz djelovanja franjevaca u ovom kraju, jer ga prati stručnom literaturom. Današnja je knjižnica u potpunosti popisana i na propisni način katalogizirana. O njoj je održan simpozij 1999. g. i objavljeni su radovi simpozija pod naslovom “Knjižnica franjevačkog samostana Kloštar Ivanić“.Knjižnica danas ima oko 5000 naslova. Među njima ima tri inkunabule (prvotiska) od kojih je jedan vrlo rijedak primjerak na njemačkom jeziku.

Pravokutnog je broda, trostrane apside i sa zvonikom ispred pročelja. Sagrađena je u 19./20. st., nalazi se uz groblje, sadrži oltar iz vremena gradnje (klasicizam). Obnovljena je.

Crkva se spominje već u 13. st. kada je postojala crkva u sklopu ženskog samostana uništenog za tatarskih provala, dok se župa spominje 1334. g. Crkva je barokizirana 1759. g. s potpuno sačuvanim i obnovljenim inventarom, između kojega se ističe jedinstveni primjer ‘Božjeg groba’ iz 1692. g. koncipiran u obliku barokne pozornice. Barokni inventar nastaje u drugoj polovici 18. st. i sastoji se od 8 oltara: glavni oltar Uznesenja B. D. Marije (Franjo Antun Straub), te bočni oltari sv. Jurja, sv. Josipa, sv. Tri kralja, sv. Barbare (barokni majstor s polovice 18. st.), sv. Antuna Pustinjaka, Žalosne Gospe i Svetog Križa. Crkva ima u svom inventaru još i vrijednu propovjedaonicu te prijenosni tron Majke Božje s vrijednim baldahinom, krstionicu sa skulpturom sv. Ivana, vrijedne orgulje domaćeg majstora Pavla Pumpa iz 1834. g. i višestruko vrijednu kamenu skulpturu Majke Božje, motiv Pieta, kojoj se sa sigurnošću ne može utvrditi vrijeme nastanka, a na sebi ima mnogo zagonetnih elemenata. Info: Župni ured, tel. + 385 1 2831 400

Župna crkva Uznesenja B.D. Marije, Kloštar Ivanić

Orgulje su mehaničkog sistema s drvenim apstraktima, s dva manuala i pedalom, djelo poznatog zagrebačkog graditelja iz 19. st. Pavla Pumppa. u Hrvatskoj predstavljaju jedno od najvećih djela iz doba bidermajera. Obnovljene su 1988. godine.

Sveti Oficij, na čelu s papom Pavlom V. raspravljao je pitanje sklapanja unije između Svete Stolice i Marčanske eparhije te je 19. studenoga 1611. g. kardinal Robert Belarmino izdao potvrdu da je vladika Simeon Vratanja sklopio jedinstvo s Katoličkom crkvom, a papa je Simeona priznao za episkopa vjernika grčkog obreda u Ugarskoj, Slavoniji, Hrvatskoj i na krajnjim granicama Kranjske. 21. studenog 1611. g. papa Pavao V. izdao je dekret “Divinae Majestatis arbitrio” kojim kanonski osniva manastir Marču pod nazivom Sv. Mihaela Arkanđela, koji je sagrađen na mjestu nekadašnje crkve Svih Svetih, a za opata je postavio vladiku Simeona.

Knjižnica posjeduje i oko 150 rariteta na hrvatskom i više stotina na stranim jezicima. Posebno se ističe svojom farmaceutsko-medicinskom literaturom, jer su franjevci sve od 1728. pa do 1931. g. držali jedinu ljekarnu u ovom kraju, jednu od najstarijih u Hrvatskoj. Današnja ljekarna Kloštra Ivanića nastavlja djelovanje te iste ljekarne. Budući da franjevačka knjižnica u Kloštar Ivaniću posjeduje fond od 42 knjige iz kajkavske književnosti, opravdano bi se ta zbirka mogla nazvati Rara kajkaviana, jer ju sačinjavaju rijetka i, po sadržaju i namjeni, različita kajkavska djela.

Marčanska grkokatolička eparhija


Orgulje je 1892. g. gradio Mijo Heferer. Instrument s 8 registara, 1 manualom i pedalom uspjelo je ostvarenje ugledne zagrebačke tvrtke Heferer.

Krašić

Župna crkva Presvetog Trojstva, Krašić

Spominje se u prvom popisu župa Zagrebačke biskupije 1334. godine.U svetištu i mrežastom svodu još se naziru ostaci kasnogotičke građevine koja je barokizirana 1759. godine. Glavni oltar posvećen

je Presvetom Trojstvu, bočni lijevi Presvetom Srcu Isusovom, a desni svetoj Barbari. Novi oltar u čast blaženog Alojzija Stepinca postavljen je 2004. godine, a po njegovoj želji postavljena je špilja gospe Lurdske koju je izradila kiparica Mila Wood. Slike na

stropu kupole glavne lađe u svetištu nove crkve djela su slikara Marka Rašice.Po nacrtima Stjepana Podhorskog, plodnog graditelja s početka 20. stoljeća, stara gotička crkva proširena je novim prostorom

centralnog tipa. Info: Župni ured Krašić, tel. +385 1 6270 703

23T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e Krašić

Crkvu je podigao kolator pribićke župe Petar Zrinski, na posjedu Zrinskih, a od godine 1668. spominje se u kanonskoj vizitaciji. Godine 1740. župnik Miha Šegina počinje gradnju sadašnje crkve. Godine 1753. podignut je barokni oltar na kojem se nalazi kip Madone s Djetetom iz starog inventara crkve. Glavni oltar i bočne kapele (1767.) radio je nepoznati putujući majstor. Oltari i rokoko propovjedaonica (1767.) pripadaju našim najvrednijim crkvenim inventarima 18. stoljeća. Posebnu draž slikama s oslikanih zidova, koje pričaju o Marijinim čudesima, daje to što je slikar čudesne prizore smjestio u svakodnevnicu tadašnjih ljudi, pri radu ili odmoru i u odjeći svog vremena. Prizori iz života svetaca sv. Izidora i sv. Notburga prikazani su u nošnjama.

U ovo svetište kao dijete hodočastio je Alojzije Stepinac sa svojom majkom Barbarom, a bila je omiljena i kardinalu Franji Kuhariću.Info: župnik Stjepan Dijaneš, tel. +385 1 6270 080

Podignuta je na starokršćanskom lokalitetu, prema nekim navodima već 925. godine.U obnovljenoj crkvi osjeća se srednjovjekovna struktura koju nenametljivo natkriva barokni svod sa susvodnicama.Ova crkva jedan je od najstarijih sakralnih objekata koji su pripadali zagrebačkom Kaptolu. Arhiđakon Ivan Gorički spominje je u popisu župnih crkava 1334. godine. Spaljena je 1643. u turskim osvajanjima. Vanjski izgled odiše srednjovjekovljem, a biljeg mu daje poligonalni zvonik koji, iako izgrađen 1653. godine, ponavlja oblike karakteristične za srednjovjekovne građevine. Godine 1732. podignuta je pobočna kapela Majke Božje. U potpunosti je dovršena 1759. godine.Pribić je rodno mjesto kardinala Franje Kuharića i u ovoj je crkvi on prakticirao svoju vjeru.Info: župnik Stjepan Dijaneš, tel. +385 1 6270 080

Župna crkva svetog Siksta I I . Pape, Pribić

Crkva Majke Božje Dolske, Dol

Ova neobizantska crkva, izgrađena 1911. g., rađena je prema projektima Stjepana Podhorskog, a prema želji naručioca križevačkog biskupa Julija Drohobeckog. Barokni dvorac grkokatoličkih biskupa i crkva čine skladnu cjelinu. Centralna građevina natkrivena je kupolom.Strmec Pribićki prvi se put spominje kao posjed 1441. godine. Svojevremeno je bio u vlasništvu bana Petra Zrinskog, a 1682. kupio ga je marčanski grkokatolički biskup Pavao Zorčić. Godine

1942. u mjestu je osnovana župa za katolike istočnog obreda (grkokatolike). U spomen na sklapanje Marčanske unije 1611. godine o sjedinjenju kršćana istočnog obreda s Katoličkom crkvom podignuta je na malom umjetnom otočiću ova grkokatolička crkva posvećena Marijinu Navještenju.

Grkokatolička crkva Blagovijesti, Strmec Pribićki

Na južnim vratima žumberačkog kraja uz cestu Krašić - Pribić smješten je od 1678. g. posjed grkokatoličkih biskupa na kojem je izgrađen barokni dvorac s portalom iz 1751. g. Barokni dvor znatno je pregrađen i dograđen 1910. g. prema projektu arhitekta Podhorskog s jasno prepoznatljivim fazama gradnje, a dograđena je i kapela. Cijeli kompleks s dvorcem obuhvaća

prizemnu gospodarsku zgradu sa strmim mansardnim krovištem, staru stambenu

zgradu (tipa kurije) i grkokatoličku Crkvu Blagovijesti (ili Navještenja

Marijina), smještenu na otočiću usred parka sagrađenu 1911. g. u oblicima neobizantske arhitekture. Zajedno sa kapelom u parku dvorca cijeli kompleks ima visoku povijesno umjetničku i ambijentalnu vrijednost.

Kompleks grkokatoličkog biskupskog dvorca, Strmec Pribički

Orgulje – Pozitiv ima šest registara, bez pedala, probodne je mehanike, a izgradio ga je celjski majstor Antun Scholz oko 1782. g. Instrument je uspješno restauriran u radionici Heferer, a s izvanrednim rokoko kućištem tvori jednu od najljepših organoloških cjelina 18. st.

Info: TZO Krašić, tel. +385 1 6270 910


Križ

Ime se pojavljuje 1120.g. kada su templari na posjedu zagrebačkih biskupa sagradili drvenu Crkvu svetog Križa (župa od 1334. g.). Jednobrodna je gotička barokizirana građevina s užim pravokutnim svetištem i

poligonalnom apsidom, sakristijom i zvonikom uz sjeverni zid lađe i svetišta. Srednjovjekovni sloj sačuvan je u kontraforima koji prate vanjski plašt crkve, te donji nivo zvonika izgleda branič-kule. Svetište dobiva svod u barokizaciji 1693. g., a obnova iz 1729. g. donosi presvođenje broda. Sačuvan je barokni inventar iz prve

polovice 18. st.: veliki glavni oltar sa skupinom raspeća te 4 skulpture u donjoj i 6 u gornjoj zoni iz 1720. g. u stilu ranog baroka pavlinske radionice; desni oltar sv. Roka s 3 veće i 4 manje skulpture (1761.); lijevi oltar sv. Antuna s 3 velike i 4 manje skulpture (1761.); propovjedaonica s drvenim reljefima i skulpturama; orgulje s 3

figure anđela.

Crkva Uzvišenja sv. Križa, Križ

Info: Župni ured, tel. + 385 1 2824 747

Pisarovina


Župna crkva sv. Martina, Jamnica Pisarovinska

Prvi puta se spominje 1610.g. i najstarija je crkva na ovom području. Svoj konačni izgled dobiva 1761. g. Sagrađena je na povišenom

terenu i dominira cijelim krajolikom.

Info: Župni ured Donja Kupčina, tel. +385 1 6292 011

Pisarovina

29T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e

Prvi puta se spominje 1566.g. Gradnja ove barokne crkve završena je 1672.g. kada je poprimila svoj

današnji oblik. Nakon što je teško stradala u granatiranju tijekom Domovinskog rata, crkva je potpuno obnovljena 2007.g.U crkvi se nalazi vrijedna mostranca (pokaznica) stara preko 300 godina.Info: Župni ured Donja Kupčina,

tel. +385 1 6292 011

Crkva sv. Marije Magdalene, Donja KupčinaKapela sv. Trojstva, DvoranciPrvi puta se spominje 1871.g. Obilježava ju tradicionalna drvena barokna gradnja. Kapela je završena 1893.g. kada poprima svoj današnji oblik. Info: Župni ured Donja Kupčina, tel. +385 1 6292 011

Kapela sv. Leonarda, Gradec Pokupski

Izgrađena je 1922.g. Krasi ju tradicionalna drvena arhitektura. Crkvom dominiraju oltari sv. Leonarda (zaštitnik stočara), sv. Nikole i sv. Nikole Tavelića.Info: Župni ured Lasinja, tel. +385 47 884 277


Sagrađen je na raskrižju putova u sjeverozapadnom kutu savske doline oko 1260. g. Rani vladari su Babonići, pa ugarsko-hrvatski kralj, a početkom 15. st. dobivaju ga knezovi Celjski. Početkom 16. st. dolazi u posjed Frankopana. Zadnji vlasnik bio je Montecuccoli, dok su prije njime vladali Erdödy i Kulmer. Burg je zidan

kamenom na živoj stijeni. Najstarija građevina burga je branič-kula iz 13. st., vitka i kvalitetno izvedena građevina, a možda i najkvalitetnija građevina cijelog kompleksa s palasom, kulom s kapelom, dvije baterijske kule, dvorištem, podgrađem s peterokutnim bastionom i palasom zvanim “Ajtićeva kuća”. Danas ova slikovita

ruševina burg-dvorac nad Samoborom, sudjeluje u ljepoti grada Samobora svojom pozicijom nad glavnim trgom i krovovima gradskih kuća kao memento prošlosti.

Stari grad Samobor

Samobor

Stari grad Okić, Podgrađe Podokićko Specifičnog položaja smješten je na vrhu strmog brijega. Okić se prvi puta spominje 1193. godine, a prvi

poznati vlasnik Okića je Jaroslav, kojeg jedan pisani spis spominje 1217. g. U 14. st. Okić čine dva odvojena dijela burga, te kapela. Na zidovima burga se uočava nekoliko etapa gradnje, vidi se kvalitetno romaničko

zidanje. Od kamenih pojedinosti naziru se prozori, stubište i puškarnice.


Smješten je na vrhu dugačkog i uskog grebena istočnih obronaka Žumberačke gore u blizini sela Kravljak. U 12. st. granica između Slavonije (Ugarske) i Njemačke prolazila je vrhom Žumberačke gore, a burg Tuščak je potpadao pod njemački dio i grofove Spanheime. Smještajem na

Tuščak, Kravljak

Samobor

Građena je od 1671. do 1675. Graditelj Hans d´Allio iz Celja, slobodno je spajao elemente stilova, od gotike do baroka. Zidove je oslikao 1897. godine Marko Antonini. U crkvi se nalazi sedam oltara i crkveni inventar s kraja 19. st., a vitraji potječu s početka 20. st. Spada u jedno od rijetkih i zanimljivih djela manirizma. Župna crkva pod ovim imenom spominje se već 1334. godine. Današnja građevina podignuta je po uzoru na isusovačku Crkvu sv. Katarine u Zagrebu. Tlocrtom ponavlja tipsku isusovačku arhitekturu s karakterističnim jedinstvenim prostorom. Glavni se prostor proširuje, a bočni pretvaraju u niz kapela.Info: Župni ured, tel. +385 1 3360 082, TZG Samobora, tel. +385 1 3360 044

Župna crkva sv. Anastazije

dugačkom grebenu burg ima zadaću čuvanja granice. Dobar je primjer tzv. aksijalnog burga, bez obzira što su to bila samo dva zidana objekta.

Lipovec, Mali LipovecSmješten je na vrhu čunjasta brijega, zapadno od Samobora, nedaleko Šoićeve kuće i vrha Oštrc. God. 1251. Ivan, sin Jaroslava Okićkog dobiva od kralja Bele IV. dozvolu za gradnju castruma Lipovca. Iza toga ga kupuju knezovi Babonići, pa 1349. g. njime gospodari Nikola Seč, sve do Martina Frankopana. Sagrađen je na živoj stijeni vrlo strmih stranica, što je otežavalo mogući pristup napadača. Burg Lipovec je vjerojatno napušten tijekom 17. st. jer više nije odgovarao niti ugodnom stanovanju, a niti obrambenim potrebama.


Kapela sv. Mihalja, TaborecSmještena je u naselju Taborec na povišenom obronku brda Tepec, podno samoborskog Starog grada. Crkva je srednjovjekovna barokizirana građevina, jedna od najstarijih na području Samobora. Podignuta je u 16. st., a zatim dograđivana i obnavljana do kraja 17.st. Parcela na kojoj je podignuta crkva djelomično je zaravnana i podzidana, a na zapadnoj strani ograđena kamenom ogradom i zidanim ulaznim portalom s vratnicama od kovanog željeza.

Samobor

Orgulje se prvi put spominju 1745. g., a ove današnje potječu iz 1886. g. i ubrajaju se u opus djela tvrtke Heferer. Imaju 6 registara, 1 manual i pedal, i nekoliko su puta restaurirane. Orgulje su elektrificirane te su i danas u uporabi, a često služe i kao pratnja koncertima. Info: Župni ured, tel. +385 1 3382 161, www.zupa-svetimartin.hr

Župna crkva sv. Martina, Sveti Martin pod Okićem

Podignut je na lokalitetu starije Crkve B. D. Marije od Milosti u polju. Tu je crkvu, prema predaji, dao sagraditi kralj Bela IV. još u 13. st. Novija arheološka istraživanja dokazala su da je u današnju crkvu ugrađen barem dio srednjovjekovne građevine. Današnji barokni samostan dovršen je 1721., a crkva 1733. g. Pripada mu i prostrano okolno zemljište, tri velike parcele s vrtom, voćnjakom i travnjakom. Samostan je jednokatna četverokrilna građevina sa unutrašnjim dvorištem u kojem je uređen vrt sa zdencem iz 1717. g. Unutrašnjost crkve bogato je opremljena. U apsidi je raskošna iluzionistička freska “Uznesenje Marijino” koju je kao pozadinu glavnom oltaru naslikao F. Jelovšek 1752. g. U pobočnim kapelama nalaze se bogato opremljeni barokni oltari te oltarne pale V. Metzingera iz 1734-35. g., a dopunjuje ih barokna propovjedaonica. U samostanu se također čuva bogata zbirka baroknih slika i crkvenog posuđa te posebno

Franjevački samostan i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Samobor

vrijedna knjižnica s knjigama iz 16.-19. st. Franjevački samostan sa crkvom značajna je barokna građevinska cjelina iz prve polovice 18. st. Po arhitektonskim i estetskim vrijednostima, očuvanosti, raznovrsnosti i vrijednosti originalnog inventara taj je kompleks najznačajniji kulturni spomenik u Samoboru. Samostanska knjižnica čuva vrijedna djela od kojih su tri inkunabule.Info: Župni ured, tel. + 385 1 3360 810

U zapadni dio lađe ugrađen je kor, a na njega se prilazi s vanjske strane crkve, sa staze u visini kora preko natkrivenog mostića. U crkvi je, osim korpusa i tlocrta sačuvano više gotičkih, kamenih, profiliranih prozorskih i vratnih okvira, kustodija i drugih detalja. U vrijeme barokizacije crkva je opremljena vrijednim baroknim oltarima, glavnim i dva bočna. U južnom zidu svetišta ugrađena je kamena nadgrobna ploča, s reljefnim prikazom Raspeća iz 1589. g. Kapela je izrazito vrijedan primjer gotičke sakralne arhitekture od nekoliko sačuvanih na samoborskom terenu. Kasnije je obnavljana i barokizirana. Info: Župni ured Crkve sv. Anastazije, tel. + 385 1 3360 082


Samostan je smješten podno naselja, nedaleko od ceste Samobor-Jastrebarsko. Legenda govori da je ban P. Erdödy sagradio crkvicu na mjestu ukazanja 1528. g., a 1683. godine izgrađen je samostan. Krajem 17. st. gradi se nova samostanska zgrada oblika četverokuta, sa zdencem u sredini. Crkva je obnovljena i povećana 1733. g. kada postaje i župna. Škola u sklopu

Iz samostanskog Diariuma doznaje se da je pozitiv orgulja nabavljen 1742. g. bez navoda autora i mjesta odakle je dopremljen. Instrument je djelo kasnobarokne umjetnosti velike povijesne i muzejske vrijednosti. Pozitiv je mehaničkog sustava s povlačnicama na probod, ima sedam registara i jedan manual.Pozitiv je posebno zanimljiv u pogledu glazbenog sastava s obzirom na registar Mixturu, kojoj u Hrvatskoj nema analogija. Kućište pozitiva jedno je od najdragocjenijih ostvarenja drvorezbarstva u Hrvatskoj. Pozitiv je restaurirala tvrtka Faulend-Heferer 1992. g. Info: Župni ured, tel. + 385 1 3381 518

Župna crkva sv. leonarda, Kotari

Na istočnom pročelju samostana nalazi se zidna slika sv. Franje, dok se iznad ulaza i iznad luka arkade suterena nalaze grbovi obitelji Erdödy.Crkva je jednobrodna građevina s užim pravokutnim svetištem i zvonikom zapadno uz lađu.Unutar crkve i samostana sačuvan je izvanredno vrijedan inventar: glavni oltar sv. Leonarda (1741.), velikih dimenzija i bogatog oblikovanja (na atici skulpturalna grupa B. D. Marije s Isusom); bočni oltari sv. Franje i sv. Antuna uz trijumfalni luk (1743.) sa po dva kipa svetaca i oslikanim pročelnim stranama menze; dva bočna oltara Majke Božje i sv. Josipa uz sjeverni i južni zid lađe (1746.); oslikanom propovjedaonicom (1740.); male orgulje (19. st.); dvije ispovjedaonice s dvije slike na drvu s unutrašnje strane (18. st.); antependij s oltara Immaculate iz 18. st., te četiri slike na platnu u svetištu, slika sv. Grgura iz 17. st., slika sv. Ante Padovanskog iz 1732. g. U samostanu se čuva vrlo vrijedna knjižnica.Info: Župni ured Kotari, tel. + 385 1 3381 518

Orgulje imaju 16 registara, dva manuala i pedal, mehaničkog su sistema s povlačnicama. Majstor Antun Weiner ostavio je zapis o sebi kao graditelju i naveo 1738. g. kao vrijeme gradnje. Njegovo školovanje odvijalo se u grazu, u radionici poznatog graditelja K. Mittereittera. Poslije pavlinskih orgulja u lepoglavi, Weinerovo djelo je najvažniji glazbeni instrument u gornjoj Hrvatskoj, jedan od malobrojnih iz prve polovice 18. st. Očuvan, gotovo u izvornom stanju, odličnih je foničkih kvaliteta. I kućište je majstorsko djelo stare stolarije. Komponirano je u jedinstvenom bloku, zajedno s pozitivom i ugrađeno u korsku ogradu. Info: Župni ured, tel. + 385 1 3360 810

Crkva uznesenja B. D. Marije, Samobor

samostana osnovana je 1775. g., dok je samostan ukinut i napušten 1789. g. Župu nastavljaju voditi svećenici dijecezanci, a neupotreba samostanske zgrade dovodi do rušenja njegova tri krila. Tek 1964. g. župa i preostalo samostansko krilo samostana bivaju vraćeni franjevcima-glagoljašima. Jedinstveni kompleks nekadašnje franjevačke crkve i samostana sastoji se od objekta crkve i preostalog samostanskog krila. Samostansko krilo jednokatna je građevina tlocrta u obliku slova “L” spojena spojnim traktom s crkvom.

Orgulje s 1 manualom i pedalom tvrtke Heferer građene su 1893. g. Kvalitetan rad domaće radionice, dobro izvorno sačuvan. Info: Crkva Sv. Ivana evanđeliste, tel. + 385 1 2046 806

Crkva sv. Ivana evanđeliste, Cerje

Franjevački samostan i Župna crkva sv. Leonarda, Kotari

Samobor


Crkva Sv. tri kralja, KominGrađena je sredinom 17. st., a posvetio ju je 1669. g. biskup Martin Borković.

Unutrašnjost crkve ukrašena je bogatom opremom i predstavlja biser baroknog graditeljstva. Jedna je od rijetkih crkava u kojoj je cijela unutrašnjost prekrivena freskama i štukaturom - ženskim i muškim likovima kao alegorijama darova Duha Svetoga i obiljem vedrih

rokoko ornamenata i cvijeća. Prema postojećim podacima najvjerojatnije ju je oslikao u 18. st. Antun Archer. Crkvom dominira glavni oltar Sveta tri kralja s oltarnom slikom “Poklonstvo kraljeva” (1729.) koja potječe iz radionice biskupa Branjuga. Ljepotom se ističe i oltar

sv. Elizabete.Crkva je ograđena cinktorom koji ograđuje prostor i pruža zaklon hodočasnicima. Smještena na lijepom položaju, nad cestom za

Varaždin, dominira cijelim krajem.

Info: Župni ured Bisag, tel. +385 42 616 225 Sv. IvanZelina

41T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e Sv. Ivan Zelina

Kompleks crkve s cinktorom (ograđen prostor oko crkve - pri održavanju tradicionalnih proštenja korišten kao proštenjarsko mjesto) sagrađen je tijekom 18. st. Posebno zanimljiva je Monstranca, vrijedna pokaznica s ovalnom bazomazom. U zidu kapele s vanjske strane izrađen je mali zatvoreni oltar s reljefom koji prikazuje seljaka u klečećem položaju sklopljenih ruku, posudu s novcem te upisanu 1710. godinu i inicijale. Radi se o seljaku Prevareku koji je spomenutu posudu s rimskim novcem pronašao dok je volovima orao njivu. Kad je plug zapeo za nešto tvrdo, volovi su se preplašili i pobjegli, a iznenađeni seljak je kleknuo i zavjetovao se Bogu: ako se volovima ništa ne dogodi, sagradit će kapelicu. Budući da je događaj sretno završio, seljak je ispunio svoj zavjet. Proštenja se u kapeli održavaju nablagdan Male Gospe i Sv. tri kralja kojima je i posvećena.

Kapela Sv. tri kralja, Komin

Kapela sv. Petra, Novo Mjesto

Na Zelinskoj gori, nedaleko od planinarskog doma na Kladeščici na hridi uz šumsku cestu smjestio se Zelingrad, srednjovjekovni grad koji se prvi put spominje 1295. g. kada Ivan, sin palatina Dionizija, daruje zemlju Nespeš Pavlu i sinu njegova brata Fabijanu kao nagradu za njihova vjerna služenja. Zelingrad kroz povijest mijenja mnoge vlasnike, no najvažnija imena u čijem je posjedu su članovi obitelji Bičkele, obitelj Zapolja, Petar Palffy i Pavao Kerečeni. Od 1635. g. Zelingrad se spominje kao ruševina. Kompleks gradskih elemenata opasan je obrambenim zidom iz kojeg na sjever izlazi okrugla obrambena polukula na koju se na sjeverozapadu naslanja ulazna polukula. Na jugozapadu se nalazi čvrsta poligonalna zgrada na koju se naslanja južni obrambeni zid s polukulom na jugoistoku. Unutrašnjost je podijeljena u dva dijela: sjeverni ili stambeni dio koji se sastojao od dvije prostorije, te južni dio koji je prostor unutarnjeg dvorišta.Posljednjih godina je u vlasništvu i pod upravom Muzeja Sveti Ivan Zelina (www.zelingrad.hr).

Zelingrad, Zelinska gora

Građena je krajem 13. st. Prema stilskim oznakama kapela je pretežno romanička s nekim stilskim naznakama gotike. Kao župna crkva zabilježena je u popisu iz 1501. godine, ali se u turskim pustošenjima župa ugasila. Kapela je bila dvorska crkva budući da se s velikom sigurnošću može tvrditi da je u njoj postojala empora (povišeni hodnik, galerija) s koje je velikaš pratio službu Božju. U crkvi su sačuvane srednjovjekovne freske iz 14. st.Info: Župni ured Sv. Ivan Zelina, tel. +385 1 2060 878

43T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e Sv. Ivan Zelina

Crkva se prvi puta spominje 1200. godine u vrijeme kad je Zelina bila posjed zagrebačkih biskupa.Više je puta pregrađivana, pa su elementi srednjovjekovne arhitekture gotovo nestali. Pregrađena je i barokizirana 1720. godine. Iz tog su razdoblja sačuvana barokna propovjedaonica (1726.) i rokoko krstionica (1761.).Tijekom srednjeg vijeka spominje se pod imenom Sv. Ivana u Moravču. U popisima župa spominje se 1334. i 1501. godine. U današnjem obliku crkvu je 1803. godine posvetio biskup Maksimilijan Vrhovec. Tijekom 1933. godine u ovoj je crkvi bio župnik blaženi Alojzije Stepinac. U župnom dvoru pohranjena je iznimno vrijedna stara biblioteka u kojoj se nalaze temeljne knjige hrvatskog izdavaštva (Belostenec, Mulih, Katarina Zrinska i dr.).Info: Župni ured Sv. Ivan Zelina, tel. +385 1 2060 878

Crkva sv. Ivana Krstitelja, Sveti Ivan Zelina

Orgulje s 8 registara, 1 manualom i pedalom gradio je josip Brandl iz Maribora 1908. g. Instrument je zapušten i izvan upotrebe. Info: Crkva, tel. +385 1 2065 143

Crkva sv. Nikole, Donja Zelina

Spominje se u povijesnim dokumentima 1334. godine.Podignuta je na važnom strateškom položaju. U vrijeme turskih prodora u ove krajeve pretvorena je u crkvu tvrđavnog tipa. Iznimno debelih zidova, zadržala je gotičke svodove i romanički okrugli prozor (okulus) u svetištu. Građevini s prijelaza 13. u 14. st. dograđen je kasnorenesansni zvonik kroz koji se ulazi u crkvu.Info: Župni ured Bedenica, tel. +385 1 2064 086

Župna crkva Svih svetih, Bedenica


Sveta Nedelja

Kapela sv. Marije Magdalene, Mala Gorica

Dvorac Kerestinec spomenik je 1. kategorije čiju je gradnju započela obitelj Erdödy 1576. godine. U svom izvornom obliku bio je tipični renesansni kaštel s četiri ugaone kule i četiri krila koja arkadno rastvorenim

unutrašnjim fasadama omeđuju pravokutno dvorište. Današnji oblik i prostornu strukturu dobio je baroknom obnovom u 18. stoljeću. Veći graditeljski zahvati izvedeni su početkom 20. stoljeća dogradnjama uz južno krilo

dvorca te u parku oko dvorca.

Dvorac obitelji Erdödy u Kerestincu

Sagrađena je sredinom 18. st. na mjestu starije drvene kapele iz sredine 17. st.Kapela je barokna građevina četverolisnog tlocrta s užim svetištem koje završava apsidom i malim zvonikom iznad

glavnog pročelja.Posebnu vrijednost kapeli daje glavni oltar koji potječe iz stare župne crkve u Svetoj Nedelji iz 1600. godine, a predstavlja jedini sačuvani primjer oltara iz tog vremena na okolnom području: drveni, dvokatni, pozlaćeni i

polikromirani, s pet skulptura, oltarnom palom i slikom Blažene Djevice Marije na atici.Info: Župni ured Sveta Nedelja, tel. +385 1 3370 755


Izgrađena je 1728. g. Vrijedan je primjerak skladne barokne građevine pravokutnog tlocrta s pravokutnim svetištem i malim zvonikom

iznad pročelja. Sva pročelja kapele ukrašena su plitkim bijelim lezenama i jednostavno profiliranim završnim vijencem. Najveća vrijednost kapele je impozantni obnovljeni barokni oltar sv. Roka iz 1751. godine koji pokriva cijeli zid svetišta. Valja istaknuti vrijednu propovjedaonicu i orgulje.

Info: Župni ured Sveta Nedelja, tel. +385 1 3370 755

Kapela svetog Roka, Sveta Nedelja

Sveta Nedelja

Župna crkva Presvetog Trojstva, Sveta Nedelja

Građena je od 1768. do 1786. g. i značajan je primjer kasnobaroknog tipa crkve. To je jednobrodna građevina pravokutna tlocrta s apsidalnim završetkom i bočnim zvonikom uz glavno pročelje.Presvođena je kupolom čija je unutrašnjost ukrašena štukaturama s ornamentima. Od inventara značajan je glavni oltar koji potječe iz 1811. godine, bočni oltar s kipom Majke Božje Žalosne - Pieta, izvedenim u kamenu iz 17. st., propovjedaonica te orgulje iz 1900. godine.Župa Sveta Nedelja prvi se put spominje 1334. godine, a župna crkva je 1501. opisana kao gotička građevina koja je tijekom vremena stradala. Kao župnik u ovoj je crkvi bio na službi od 1760. do 1787. župnik Mihalj Šilobod Bolšić, tvorac prve hrvatske aritmetike (‘’Arithmetika Horvatzska’’).Info: Župni ured Sveta Nedelja, tel. +385 1 3370 755

Orgulje – Pozitiv sa 7 registara, 1 manualom i bez pedala gradio je poznati slovenski graditelj Antun Scholz 1799. godine. u zračnici je sačuvana originalna cedulja s njegovim imenom gdje se naziva Burgl. Orgelbauer in Cilli. To kvalitetno djelo sačuvano je u originalnom stanju. Fonički je materijal potpun. Opseg manuala je C/e - c³. Sviraonik je izgrađen u začelju orgulja, a prozorčić omogućuje gledanje na oltar. Kućište je postoljem ugrađeno u ogradu kora. Arhitektonski skladno, dobro ritmizirano pročelje, nenametljiva dekoracija osnovni su elemnti ovog likovno vrijednog kućišta. Dva vitka bočna tornja, trokutne osnove, zatvaraju nisku spojnicu. Posebnu pažnju privlače virtuozno rezbarene zavjese nad otvorima svirala.

Orgulje je izradila zagrebačka tvrtka Heferer 1900. godine za kapelu Zavoda za slijepe u Zagrebu. Tijekom 1942. godine orgulje su prenesene u župnu crkvu u Svetoj Nedelji. jednostavno oblikovano kućište je raščlanjeno na tri polja svirala zaključena polukružnim lukom, međusobno odijeljena tankim stupićima i nadvišena vijencem plitke jednostavne profilacije. Vrh središnjeg polja završava volutnim stiliziranim zabatom, dok bočna polja na vrhu nose drvorezbareni plošni motiv instrumenta lire. Orgulje imaju 7 registara, jedan manual i pedal, te sviraonik ugrađen u ogradu pjevališta. glazbeni ustroj ima zbog izrade zračnica te registarskog i svirnog prijenosa posebnu organološku vrijednost.


Velika Gorica

Crkva se spominje 1334. godine.Prvobitno je bila drvena kapela koja je stradala u vrijeme turskih provala. Početkom 17. stoljeća crkva je obnovljena kamenom s Okića, trajnijim materijalom nego što je bilo drvo. Brigu o njoj 1757. godine preuzima „Plemenita opčina turopoljska“, kada su dograđene dvije bočne kapele - sv. Antuna Padovanskog i Srca Isusova. Nakon potresa koji je 1880. godine pogodio Zagreb i okolicu, crkva je

temeljito obnovljena prema projektu Hermana Bolléa.Na glavnom oltaru nalazi se reljef prizora Navještenja, a freske Rođenje Kristovo i Isusovo uskrsnuće naslikao je Marko

Antonini. Prozore krase lijepi vitraji. Na pročelju crkve nalazi se kip sv. Lucije, zaštitnice Turopolja i grb “Plemenite opčine turopoljske”.

Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije, Velika Gorica

Info: Župni ured Velika Gorica, tel. +385 1 6222 019, TZG Velike Gorice, tel. +385 1 6221 666

Velika Gorica 51T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e

Izgrađena je u 17. st.Kasnobarokna je crkva s klasicističkim elementima, nad brodom ima kupolu s lanternom i zaobljenu apsidu svetišta. Više puta je dograđivana, ukrašavana, a danas potpuno uređena izvana i iznutra osvaja svojom ljepotom glavnog oltara, vitraja i fresaka.Prvobitno se spominje kao drvena kapela da bi poslije bila zidana, prostrana i lijepo ukrašena, jer je rano postala nadaleko poznata proštenjarska crkva. Posvećena je Majci Božjoj čiji se čudotvorni kip štuje u ovom svetištu od davnina, o čemu postoje brojni pisani dokumenti i snažna usmena predaja.Info: Župni ured Vukovina, tel. +385 1 6230 300TZG Velike Gorice, tel. +385 1 6221 666

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, PokupskoGrađena je od 1736. do 1739. g. Crkvom je dominirao barokni oltar na kojem se u središnjoj niši nalazio kip sv. Ladislava, zaštitnika crkve, a u ostalim nišama kipovi četiri popularna sveca - sv. Donata, sv. Jurja, sv. Martina i sv. Florijana. Bogat barokni inventar - oltari, crkveno ruho i crkveno posuđe - izrađen je u poznatoj Branjugovoj radionici u Zagrebu. 1746. godine prvobitno je posvećena sv. Ladislavu po biskupu Jurju Branjugu, donatoru ove crkve. Okružena je cinkturom - zidom od kamena s četiri okrugle kule i nišama s puškarnicama. Ubraja se među najkvalitetnije građevine iz doba baroka u sjevernoj Hrvatskoj. Uništena je 1991. godine u srpskom topničkom napadu. U tijeku je njezina obnova. Info: Župni ured Pokupsko, tel. +385 1 6266 046 TZG Velike Gorice, tel. +385 1 6221 666

Župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije, Vukovina

Pneumatske orgulje s 13 registara, dva manuala i pedalom izradio je mariborski majstor Josip Brandl 1904. g. Restauriraciju i elektrifikaciju izvršili su fra Gabrijel Posavec i Velimir Kostrevec iz Ivanić Grada, te je kolaudacija bila 30. rujna 2001. g.

Crkva je izgrađena 1650. g. Tijekom vremena crkva više puta je uređivana, a današnji izgled duguje Hermanu Bolleu koji ju je 1881. godine preuredio maknuvši većinu ukrasa koji su pripadali tzv. turopoljskom stilu ukrašavanja. On je projektirao današnju neostilsku zidanu crkvu s kasetiranim drvenim stropom te načinio nacrt za glavni oltar Majke Božje, te dva pokrajnja - sv. Josipa i sv. Katarine.

Župna crkva Majke Božje Snježne, Dubranec

Od 1714. godine prva kapela u Dubrancu posvećena Majci Božjoj spominje se kao župna crkva, umjesto dotadašnje Crkve sv. Katarine koja se nalazila podalje od mjesta.

Info: Župni ured Dubranec, tel. +385 1 6267 407TZG Velike Gorice, tel. +385 1 6221 666


Prvotna kapela datira iz 17. stoljeća.Podignuta je na brežuljku, a zvonik joj dominira cijelom okolicom. Unutrašnjost crkve jednostavna je i skladna, s lijepim prozorskim vitrajima. Uz crkvu se nalazi jedna od najljepše uređenih sakristija.Kravarsko je naselje s višestoljetnom tradicijom. Prvi se put spominje 1251. godine, a postojanje župe Sv. Križa potvrđeno je u popisu 1334. godine. Današnja Crkva Uzvišenja Sv. Križa teško je stradala u Drugom svjetskom ratu, pa je temeljito obnovljena 1959. godine. Info: Župni ured Kravarsko, tel. +385 1 6237 337 TZG Velike Gorice, tel. +385 1 6221 666

Crkva sv. Barbare, Velika MlakaSagrađena je 1642. g. kao drvena kapela. Građena je od tesanih hrastovih planjki, a krovište je prekriveno daskom-šindrom. Zvonik završava strmom limenom piramidalnom kapom, dok je na suprotnom sljemenu krova iznad svetišta mala lanterna. Unutrašnjost je prekrivena tabulatom, zidovi su oslikani, a sačuvana su i tri barokna oltara. Glavni krilni oltar sv. Barbare

potječe iz 17. st. Zatvoreni dio retabla prikazuje 8 prizora Muke Kristove, a otvoreni 4 prizora iz života i Muke sv. Barbare. Bogato oslikana unutrašnjost djelo je nepoznatih domaćih slikara i prezentira

Župna crkva Uzvišenja Svetog Križa, Kravarsko

Velika Gorica

izvorni izraz narodne umjetnosti. Jedna je od najsačuvanijih i najvrednijih drvenih crkava na području kontinentalne Hrvatske. Župa je osnovana 1976. g.Info: Župni ured, tel. + 385 1 6234 761

Orgulje s 8 registara, manualom i pedalom op. su 258, tvrtke Heferer iz 1965. g. To su nove, moderne orgulje, vrlo dobra zvuka, održavane. Info: Crkva, tel. +385 1 6237 337

Crkva Uzvišenja Sv. Križa, Kravarsko

Orgulje mehaničkog sustava s 12 registara, dva manuala i pedalom potpisano su djelo Mihaela Heferera, građene 1874. g. Organološki i likovno gledano, zanimljivo su

ostvarenje domaćih maj-stora. Dapače, zaslužuju pažnju kao najranije djelo utemeljitelja domaće tvrtke Heferer i kao najveće orgulje tih godina sagrađene u Hrvatskoj.

Info: Župni ured, tel. +385 1 6239 265

Župna crkva sv. Petra i Pavla, Veleševec

Smješten u turopoljskoj ravnici u istoimenom naselju, prvi puta se spominje 1256. g. kao «caput Lukavez», no točna godina kao

ni mjesto izgradnje nisu poznati. Sagrađen prvi puta između 1474.-1479. g. radi obrane od Turaka kao srednjovjekovni drveni grad, tijekom svoje povijesti mijenjao je gospodare. Zidani grad kakav danas poznajemo podignut je u 18.st.

Tlocrtno je zasnovan kao četverokutni kaštel s unutrašnjim

Kaštel-dvorac Lukavec

dvorištem u kojem se nižu arkade i s četiri prizmatične kule na uglovima. Iznad ulaza s baroknim portalom i

grbom “Plemenite opčine Turopoljske”, izdiže se visoki toranj. Pod njim je bila kapela sv. Lucije,

te 70 puškarnica.

55T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e Velika Gorica

Drvena kapela sv. Antuna Padovanskog, Gustelnica

Izgrađena je 1935. g. Pisani izvori spominju ovu kapelu 1678. godine. U izvornom obliku postojala je do 1704. godine kada je porušena, a na njezinom mjestu podignuta je nova, veća i prostranija s predvorjem i zvonikom. O njoj je skrbio vlastelin Franjo Berislavić. Kapela nosi prepoznatljiv stil turopoljskog drvenog graditeljstva. S osam profiliranih stupova, od kojih su po tri smještena na uglovima kapele, a dva na ulazu, primjer je vrsnog graditeljskog umijeća domaćih majstora u drvu. Na krovu se uzdiže maleni tornjić - zvonik obložen šindrom.U kapeli se nalaze kipovi sv. Florijana i sv. Jurja, omiljenih svetaca zaštitnika u Turopolju, te Križni put naivnog kipara iz Turopolja Mate Mihinice.Info: Café „Sunčev zračak“, tel. +385 1 6277 541, TZG Velike Gorice, tel. +385 1 6221 666

Drvena kapela Duha Svetoga, LučelnicaDrvena kapela sv. Ivana Krstitelja, Buševec

U povijesnim izvorima spominje se 1678. godine, ali je ta izvorna kapela propala. Godine 1759. temeljito je obnovljena, da bi 1832. godine zbog dotrajalosti bila srušena i sazidana nova od hrastove građe. Današnji izgled kapele potječe iz 1888. godine. Gradili su je strani majstori načinom gradnje koji odudara od domaćeg tradicionalnog načina. Građena je, kako narod kaže, „na žale“, a između njih su složene „platnice“ - daske. Iznutra je oplata od jelovih dasaka. Na pročelju se nalaze četiri izrezbarena stupa. Zabat na kapeli je izrezbaren, a iznad njega se diže maleni tornjić - zvonik.Info: Župni ured Dubranec, tel. +385 1 6267 407, TZG Velike Gorice, tel. +385 1 6221 666

Sagrađena od drva 1668. g., a 1768. g. sagrađena je nova lađa i zvonik. Sačuvan glavni klasicistički oltar je nakon obnove premješten te se čuva u novoj zidanoj kapeli koja je također posvećena sv. Ivanu Krstitelju. Uz Crkvu sv. Barbare u Velikoj Mlaki, najvrednija je drvena sakralna građevina.Info: Župni ured Crkve Pohoda BDM, Vukovina, tel. + 385 1 6230 300


Vrbovec

Dvorac Orehoci/Patačić/Farkaš, Lovrečina grad, Vrbovec

Kula Zrinski ostatak je starog vrbovečkog kaštela obitelji Zrinski sagrađenog za obranu od Turaka nakon 1528. godine. Burna povijest ovog kraja očituje se u promjenama brojnih

vlasnika kaštela: obitelji Erdödy, Zrinski, Patačići i dr. Danas je od dvorca ostala samo valjkasta kula koja je i u doba kad je podignuta bila više simbol moći nego što je služila u obrambene

svrhe. U njoj se 1621. godine rodio veliki domoljub hrvatski ban Petar Zrinski. Kula je simbol grada i detalj gradskog grba.

Info: TZG Vrbovca, tel. +385 1 2791 661

Kula Petra Zrinskog, Vrbovec

Uz cestu Vrbovec - Križevci sjeveroistočno od Vrbovca smješten je dvorac poznat pod nazivom Lovrečina Grad. Obitelj Orehoci prvi su vlasnici kaštela i posjeda od 1599.g. do 1726. g.,

zatim obitelji Fodroci, Patačić (1800.-1834. g.), Farkaš (1834.-1870.g.), da bi posjed 1909. g. kupio grof de Piennes i poklonio ga sestrama milosrdnicama. Sredinom 19. st. dvorac dobiva

U-tlocrt koji se zadržao do danas, dok se velika historicistička obnova dešava 1898.g. uz bogate neorenesansne ukrase, dograđuju se kule, središnji rizalit i altana na južnom pročelju, kada se

gradi i uređuje konjušnica i ostale gospodarske zgrade oko dvorca.

Vrbovec 59T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e

Izgrađena je u 14 st. Crkvom dominira barokni oltar sv. Vida. Bečki slikar Josef Hempee, koji se nastanio u Vrbovcu 1859. godine, donio je sa sobom iznimno vrijedne slike i rezbarene oltare tirolskih majstora koje je darovao crkvi. Kasnije, zbog nedostatka novca, predani su Muzeju za umjetnost i obrt te Strossmayerovoj galeriji u Zagrebu u zamjenu za popravak crkve.Župna crkva teško je stradala 1591. godine u turskom napadu kad je osvojen i spaljen grad Vrbovec. Temeljito je obnovljena u 17. st., da bi 1754. godine ponovno stradala u požaru. Današnji oblik dobila je obnovom u 18. st. kada je barokizirana, a od stare crkve ostao je tek gotički tlocrt. Uz crkvu se uzdiže vrlo visok toranj koji je u prošlosti imao stratešku ulogu osmatračnice.Info: Župni ured Vrbovec, tel. +385 1 2791 226 TZG Vrbovca, tel. +385 1 2791 661

Župna crkva sv. Vida, Vrbovec

Spominje se u popisu župa 1334. godine.Crkva je bila znatnih dimenzija i na lijepom položaju, ali je stradala u vrijeme turskih osvajanja. Kasnija građevina potječe iz druge polovice 18. st., skromnije je veličine, jednobrodna i stilski pripada vremenu kasnog baroka s naznakama klasicizma. Pred ulazom u crkvu postavljen je par slobodnostojećih kipova svetaca, što je kod nas rijetka pojava.Info: Župni ured Lovrečka Varoš, tel. +385 1 2726 533 TZG Vrbovca, tel. +385 1 2791 661

Crkva sv. Lovre, Lovrečka Varoš

Propovjedaonica u obliku Jonine ribeLovrečka Varoš je staro naselje u kojem je već u srednjem vijeku postojala župa sv. Lovre s crkvom po kojoj selo dobiva ime. Po Crkvi sv. Lovre ime dobiva i nedaleka nizinska utvrda, Lovrečina Grad, kojoj selo Lovrečka Varoš oduvijek pripada.

Ono po čemu je Crkva sv. Lovre značajna u povijesti umjetnosti na ovim prostorima jes njezina propovjedaonica u obliku Jonine ribe s bršljanom, iz 1780. g. Rijetkost u svjetskoj povijesti umjetnosti, jer ih svega još nekoliko ima u Češkoj i Njemačkoj, a istočnije od Češke, ova je jedina. Jona je bio starozavjetni prorok, kojeg Bog šalje propovijediti pokajanje i pokoru u Židovima omražen grad Ninivu. No, Jona nije bio voljan pokoriti se Božjoj volji, pa bježi brodom. Bog podiže silnu oluju na moru i uplašeni

mornari bace kocku i na taj način izaberu među putnicima Jonu i bacaju ga u more, smatrajući ga uzročnikom oluje, srdžbe Božje. Čim Jona padne u more, oluja se smiri i

brod sretno otplovi dalje. Jonu zatim proguta riba i nakon tri dana i noći što ih je proboravio u utrobi ribe, Jona se kaje i obećava Bogu poslušnost. Riba ga izbaci na suho i on odlazi propovijedati u Ninivu. Stanovnici Ninive se pokaju za svoje grijehe i vrše pokoru te ih Bog pošteđuje od uništenja. Jona je nezadovoljan zbog iskazanog Božjeg milosrđa nad

grešnim gradom, pa sjeda i izdaleka promatra grad. Preko noći izraste bršljan koji poput sjenice štiti Jonu od žege, no drugi dan crv podgrize bršljan i sunce ga osuši. Jona

se žalosti, a Bog ga poučava: “Tebi je žao bršljana, a meni da ne bude žao Ninive!”

(Tekst pripremila: Jelena Magoš, Vrbovec)

Župna crkva vv. Margarete, DubravaSpominje se već 1269. godine.Crkva je više puta pregrađivana i proširivana. Današnji je izgled s nadsvođenim svetištem i glavnim brodom dobila je u razdoblju od 1758. do1765. godine. Unutrašnjost crkve odiše skladnom ljepotom oltara i crkvenog inventara.U Dubravi još od 12. st. postoji župa u sastavu koje je u početku bilo i područje Ivanića. Zahvaljujući čestoj biskupovoj prisutnosti, jer je pripadala biskupskom vlastelinstvu, pretvorila se u važan crkveni centar. U čvrstoj biskupskoj Dubravi održan je 1527. godine Sabor na kojem je za kralja izabran Ivan Zapolja. Crkva sv. Margarete bila je lijepa kasnogotička crkva, ali je teško stradala 1552. godine u turskim osvajanjima kad je uništeno i mjesto Dubrava. Obnovljena je krajem 16. st. Info: Župni ured Dubrava, tel. +385 1 2725 218 TZG Vrbovca, tel. +385 1 2791 661

Župna crkva sv. Petra (Ranjenog Isusa), GradecGrađena je od 1768. do 1824. g.Glavni historicistički oltar osmislio je Herman Bolle.Naselje Gradec se u povijesnim dokumentima spominje 1292. godine, Kapela sv. Petra 1325. godine, a 1334. kao župa. Nakon turskog osvajanja Dubrave 1552. godine zagrebački biskup svoje sjedište prenosi u Gradec. Stara Župna crkva sv. Petra nalazila se u biskupovom kaštelu, pa nije bila većih dimenzija. Kako se povećavao broj žitelja, podignuta je nova, veća crkva posvećena Ranjenom Isusu, čiju su dugu izgradnju pomagali zagrebački biskupi. Nakon što su stara zvona pretopljena za ratne potrebe 1917. godine, crkva je u razdoblju od 1925. do 1927. dobila tri nova kojima su kumovali prvaci HSS-a dr. Vladko Maček, dr. Juraj Krnjević i dr. Rudolf Horvat.Info: Župni ured Gradec, tel. +385 1 2797 155 TZG Vrbovca, tel. +385 1 2791 661


Zaprešić

Dvorac Lužnica, Zaprešić

Dvorac Januševec, šest kilometara zapadno od Zaprešića, najljepši je klasicistički dvorac u Hrvatskoj. Dao ga je graditi, po svemu sudeći oko 1830. godine, general Vrkljan, ministar Marije Lujze, nadvojvotkinje od Parme, druge Napoleonove žene. Planove je vjerojatno izradio B. Felbinger. Kasnije, 1845. godine, dvorac je kupio E. Corberon, a potom je često mijenjao vlasnike. U svibnju 1945. godine stradao je od eksplozije. Građevinska obnova je obavljena 70-tih godina. Tlocrt dvorca je pravokutan,

glavna os u smjeru sjever-jug naglašena je porticima sa stupovima, a na zapadnoj se strani nalazi lođa. Središnja okrugla dvorana ima kupolu promjera osam metara, a visoka je 11 metara. Neke su prostorije dvorca Januševec bile ukrašene zidnim slikama

veduta različitih gradova. Uz dvorac se nalazi park. Spomenik je nulte kategorije.

Dvorac Januševec, Prigorje Brdovečko

Krenemo li cestom iz samog centra Zaprešića lijevo prema općini Brdovec, samo 1 km dalje s desne strane ceste smjestio se dvorac Lužnica, jednokatno barokno zdanje. Podignut je početkom

18. stoljeća. Nekoć je bio u posjedu obitelji Rauch. Ima tri krila, tlocrt je u obliku slova U. Njegovo je srednje krilo naglašeno rizalitom, a na uglovima cilindričnim kulama. Iznad glavnog ulaza, koji se nalazi nasuprot parku, prostrani je balkon. Na pročeljima dvorca, iznad prozora,

reljefno su napravljena različita poprsja. U dvorskoj je kapeli oltar iz doba rokokoa. Spomenik je prve kategorije. U Lužnici djeluje Duhovno-obrazovni centar Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka

Paulskog “Marijin dvor”. Dvorac je otvoren za javnost. Info: tel. +385 1 3311487, www.luznica.hr

Zaprešić 63T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e

Dvorac u Gornjoj Bistri, podno sjevernih obronaka Medvednice, primjer je otmjenog baroknog dvorca. Veličinom i arhitektonskom kvalitetom predstavlja vrhunsko dostignuće arhitekture dvoraca u Hrvatskoj. Najreprezentativniji je primjer barokne profane arhitekture u Hrvatskom zagorju. Pripada nultoj spomeničkoj kategoriji. U osnovi dvorca je ovalna središnja dvorana koja zajedno s dvorskom kapelom očuvanom u izvornom obliku predstavlja rijetkost u arhitekturi dvoraca u Hrvatskoj. Ostaci lijepog perivoja oko dvorca s polovice 18. st. ili početka 19. st. vidljivi su i danas. Sagrađen je u razdoblju od 1770. do 1775. g. za podmaršala grofa Krstu II. Oršića. Od stare hrvatske plemićke obitelji Oršić dvorac je prešao u vlasništvo obitelji francuskog grofa Cariona u 19. st. Danas je u njemu bolnica za kronične bolesti dječje dobi.

Dvorac Oršić, Gornja Bistra

Sedam kilometara od Zaprešića nalazi se dvorac Laduč. Sagradio ga je za vlasnika imanja Laduč, baruna Vladimira Vranyczanyja, arhitekt K. Waidman 1882. godine. To je jednokatni dvorac s altanom na pročelju. Svečano dvokrilno stubište, s kamenim balustradama, vodi na prvi kat. Tamo je stropove sjajnim dekoracijama oslikao Ivan Klausen. Prostor pred dvorcem krasi vrt francuskog tipa.Danas je u dvorcu smješten Dom za djecu.

Dvorac Vranyczany-Dobrinović, Gornji Laduč

U središtu Zaprešića u park-šumi na 20,5 ha posjeda smješteni su dvorac (druge spomeničke kategorije), kapela, grobnica i gospodarske zgrade (vršilnica, kuružarnik i spremište plodina - nulte spomeničke kategorije). Novi dvori predstavljaju jedinstveni primjer do danas očuvanog cjelovitog vlastelinsko-gospodarskog kompleksa. Novi dvori su nastali iz nekadašnjeg susedgradsko-stubičkog vlastelinstva, kao prvi vlasnik spominje se obitelj Zrinski, nakon njih obitelj Čikulin, Sermage, Festetić, Erdödy, a 1852. g. kupuje ih ban Josip Jelačić.Info: TZG Zaprešića, tel. + 385 1 3311 611

Dvorac Oršić, Kapela sv. Josipa

Nalazi se u sklopu dvorca Oršić. Sačuvan je vrlo kvalitetan rokoko inventar: glavni i dva bočna niska oltara tipa tabernakul, emporij i orgulje, te ulazna vrata. Polja iza oltara oslikana su oltarnom arhitekturom i figuralikom. U dvorskoj kapeli iz 18. st. u dvorcu Oršić do danas se sačuvao pozitiv orgulja koji ima 5 registara mehaničkog sustava na probod te u cijelosti predstavlja pravi Gesamtkunst-werk kvalitetnog instrumenta i majstorski rezbarenog rokoko kućišta. Izradio ga je Antun Scholz oko 1780. g. Instrument je izvan upotrebe. Info: Kapela, tel. +385 1 3390 611

Kompleks Novih dvora Jelačićevih, Zaprešić


Župna crkva sv. Vida, Brdovec

Sagrađena je 1869. g. u neogotičkom stilu.Na bočnim zidovima u svetištu i lađi, te u zidnoj slici u luneti iza glavnog oltara prikazano je 12 apostola. Glavni oltar je drveni, rad tirolske radionice.Zbog povijesne vrijednosti kipova sv. Petra i sv. apostola Ćirila i Metoda crkva je od 2008. g. uvrštena u registar kulturnih dobara RH.Ispred crkve je 1945. g. kamenovan sadašnji blaženik kardinal Alojzije Stepinac.Godine 2005. obnovljena je u cijelosti.Info: Župni ured, tel. +385 1 3310 474

Župna crkva sv. Petra apostola, Zaprešić

U Brdovcu, tri kilometara sjeverozapadno od Zaprešića, koji se prvi puta spominje 1334. godine, nalazi se barokna Župna crkva sv. Vida i zvonik s puškarnicama.

Sagrađena 1517. g. u sklopu franjevačkog samostana, koji se gradi u isto vrijeme. Nakon djelomičnog ukinuća franjevačkog reda u 18. st. samostan se ruši (1789.), dok se nešto prije toga gradi nova crkva 1754. g., a župa je osnovana 1781. g. Crkvu gradi majstor graditelj Matija Leonhart. Vrlo je vrijedan sačuvani inventar: gotička skulptura B. D. Marije na mramornom glavnom oltaru (vrlo rijetkom u sjevernoj Hrvatskoj) iz 1757. g. od talijanskog majstora Francesca Bense, kamena propovjedaonica, orgulje i dr.Info: Župni ured, tel. + 385 1 3395 848

Crkva Pohoda B. D. Marije, Marija Gorica

OrGUlje s 14 registara, dva manuala i pedalom mehaničkog sustava potpisano su djelo I. j. eisla iz 1759. g. Originalno su očuvane u svim svojim dijelovima i rijedak su primjer umjetnički i povijesno vrijednog instrumenta u sjevernoj Hrvatskoj, i danas u upotrebi. Smještene su u kolosalnom kućištu, još originalno bojenom, izuzetnih likovnih vrijednosti te uz primjere iz lepoglave i Čazme, znače najviše domete našeg orguljarstva 18. st.


Župna crkva sv. Ana, RozgaU vrlo starim zemljovidima župa Rozga (Rozgva) spominje se već od 13. stoljeća. Svake godine 26. srpnja i prvu nedjelju poslije tog datuma u župi se održava tradicionalno proštenje. Župna crkva je građena 1842. godine, a kapelica na groblju u Rozgi potječe još iz 1609. godine kada se spominje kao kapela Majke Božje Lušačke. U dvorištu župne crkve nalazi se stari župni dvor, spomenik nulte kategorije. Drvene je građe, star preko 300 godina i jedinstven u ovom dijelu Zagrebačke županije.

U kapeli nalazimo barokni glavni oltar iz 1722. godine, dva oltara u rokoko stilu, propovjedaonicu s oslikanim evanđelistima te ciklus slika križnog puta.

Kapela Majke Božje Čislavske, Pušća

U ovoj baroknoj crkvi u Donjoj Pušći, sedam kilometara sjeverno od Zaprešića, sačuvana su tri klasicistička oltara, propovjedaonica i

klupa, te dva kaleža iz 18. stoljeća.

Župna crkva sv. Jurja, Donja Pušća

Smješten na uzvisini (501m) iznad dvaju pritoka Kupčine, pristup mu je moguć i planinarskim putem Žumberkom. Žumberčki se grad u povijesnim dokumentima, pod imenom “Sichelberg”

spominje u popisu papinskih desetina iz 1296. g. Žumberački je grad od 13. st. u posjedu koruških vojvoda. Nekoliko puta mijenja vlasnike, sve do turskih vremena i naseljavanja uskoka u 16. st., kada se napušta i gradi novi žumberački grad. Tlocrt “Sichelberga” dosta je pravilan,

tj. blizak je tlocrtu romaničkih kaštela. Novi grad žumberački podignut je za obranu od turskih napada, a uz to je bio i sjedište uskočkih kapetana. U 18. st. stradao je od požara i od tada su od njega ostale samo ruševine danas uglavnom prekrivene zemljom. Kompleks je smješten izvan

naselja Žumberak u dolini između dva brda. Osobitost čini cjelina s Crkvom sv. Nikole (sadašnja izgrađena 1654. g.), zajedno sa župnim dvorom i baroknim “pilom srama” iz 17. st.

Stari grad Žumberak, Kekići

Žumberak


Žumberak 71T u r i s t i č k a z a j e d n i c a Z a g r e b a č k e ž u p a n i j e

Najudaljenija od njih, smještena na najvišem vrhu Žumberačke gore, Svetoj Geri (1178 m), grkokatolička je crkva posvećena zaštitniku od groma, svetom Iliji.

Grkokatoličke crkve sagrađene od 17. do 19. st. manje su jednobrodne građevine, pravokutnog tlocrta s poligonalnim svetištem i zvonikom ispred glavnog pročelja. U grkokatoličkoj crkvi je prostor za vjernike odijeljen posebnom pregradom od svetišta u kojem se nalazi žrtvenik. Na pregradi su prikazane svete slike Starog i Novog zavjeta, a prema grčkoj riječi «ikone» ta se pregrada zove «ikonostas». Kasnobarokno-klasicistički ikonostas, djelo Markovića (1795.-1800.), ima crkva u Stojdragi. Više je ikonostasa iz 19. st. (Kašt, Sošice, Radatovići).

Crkve i kapele Ikonostas u Liješću izradio je 1889. g. likovni umjetnik Jernej Jereb iz Metlike, a ikonostasi u Grabru, Mrzlom Polju i Pećnom (1958.) djela su Ljube Babića i Zlatka Latkovića. Mnoge su grkokatoličke crkve u 19. st. prezidane (Mrzlo Polje, Grabar, Pećno, Drage, Badovinci). Među njima se ističe barokna Crkva sv. Petra i Pavla u Sošicama, s vitkim zvonikom, u gornjoj zoni oktagonalnog oblika i sačuvanim inventarom iz vremena gradnje crkve. Kulturno-povijesnu vrijednost ove grkokatoličke crkve podiže položaj uz rimokatoličku Kapelu Uznesenja Blažene Djevice Marije te time, kao jednim od rijetkih tako očitih primjera, pokazuje način života dvaju crkvenih obreda u Žumberku. Kasnobarokne i klasicističke arhitektonske elemente imaju crkve u Stojdragi, Sopotima (1873.) i Kaštu (1828.). Neke su starije crkve preuređene u 19. st. (Dančulovići, Budinjak, Radatovići). Na crkvi u Radatovićima stoji i reljef književnika Jovana Hranilovića, djelo Franje Cote (1934.). Među grkokatoličkim crkvama posebno mjesto zauzima Crkva Blagovijesti (ili Navještenja Marijina) u Pribićkom Strmcu. Arhitekt Stjepan Podhorski (1911.) sagradio ju je pored dvorca na trolisnoj osnovi u neobizantskom-neoromaničkom stilu, povodom 300 obljetnice sklapanja crkvenog zajedništva ili unije u Hrvatskoj (1611.), a po narudžbi križevačkog biskupa Julija Drohobeckoga.

Župna crkva Sv. Jurja, GKT, StojdragaInfo: tel. + 385 1 3387 600

Crkva sv. Nikole, GKT, KaštInfo: tel. + 385 47 755 031

Crkva sv. Marije Magdalene, RKT, OštrcInfo: župnik, tel. + 385 1 6270 259

Župna crkva sv. Ivana Krstitelja,GKT, Grabar Info: župnik, tel. + 385 1 3387 600

U ovim krajevima, gdje se sastaju istok i zapad, uz promjene granica država i kulturnih utjecaja mijenjale su se i granice pretežnog utjecaja istočnih i zapadnih crkvenih organizacija. Tako ovdje od 16. st. žive izmiješani kršćani katolici istočnog i zapadnog obreda. Kroz dugi niz godina, pa i stoljeća, vjernici tu razliku nisu doživljavali kao dvije različite vjere, nego više kao dva različita običaja. Kršćanin je živio u onoj biskupiji u kojoj je rođen ili u koju se doselio, slavio Boga onako kako su ga u tom kraju slavili, pod utjecajem svećenika jednog obreda ako u tom kraju nije bilo svećenika drugog obreda. Obred, pak, nije ništa drugo nego skup običaja, načina, propisa kako se u pojedinom dijelu kršćanstva slave blagdani, dijele sakramenti, uređuje život crkvene zajednice.Od početka su se katolički istok i zapad, međutim, ipak razlikovali u pjevanju, odijevanju i slikanju svetih slika i gradnji crkava. Vremenom su se razvili različiti načini slavljenja misa, različiti obredi, a blagdani su se slavili po starom julijanskom i novom gregorijanskom kalendaru, koji je uveo papa Grgur u 16. st. za katolike istočnog crkvenog obreda. Česti turski upadi u Žumberak, pustošenje i razaranje utvrđenih gradova, zarobljavanje i odvođenje ljudi, strah koji su Turci sijali i zbog kojeg su se stanovnici Žumberka iseljavali prema sigurnijim krajevima doveli su do prvog demografskog pražnjenja tog područja u 15. i 16. st.Hrvatski su feudalci time ostali bez kmetova, prihodi i obrambena snaga je oslabila, pa su carske vlasti rješenje našle u naseljavanju kršćana s turskog teritorija, nomadsko-ratničkog načina života. Austrijske vlasti u njima su vidjele ponajprije iskusne ratnike koji će ovu strateški važnu pokrajinu braniti od čestih turskih napada, a tek onda ratare i stočare. Naseljavani su u nekoliko valova, od 1530. do 1538. g., a prozvali su ih «uskocima». Od 17. st. nadalje starosjedioci, a i doseljenici, katolici istočnog obreda, sagradili su mnoge crkve na vrlo lijepim, istaknutim predjelima prostranih gorskih visoravni, karakterističnih za žumberačko područje, nedaleko nekadašnjih i novonastalih naselja, odakle se pružaju lijepi vidici na cijeli kraj.

Žumberak – katolički istok i zapad

Crkva Uznesenja Presvete Bogorodice, GKT, PećnoInfo: župnik, tel. + 385 1 6277 027

Župna crkva sv. Mihovila, RKT, KaljeInfo: župnik, tel. + 385 1 6277 027

Grkokatolički pastoralni centar, Samobor Info: tel. + 385 1 3327 453

Dugo Selo

Kulturni centar za posjetiteljeUlica Josipa Zorića 5/I.Tel. +385 1 2753 419

Atelier Ostojić Galerija Ostojić(Zagrebačka 14) Domobranska 2, 10370 Dugo Selo Tel. + 385 1 2759 048 Posjet uz najavu.

Privatna zbirka Krešimir FotovićJ. Zorića 142, 10 370 Dugo SeloTel. +385 1 2754 670 Posjet uz najavu.

Pučko otvoreno učilište Dugo Selo Josipa Zorića 21a, 10370 Dugo Selo Tel./fax. + 385 1 2753 419, +385 1 2753 012 E-mail: [email protected] Internet: www.dugoselska-kronika.hr Radno vrijeme: radni dan 7.30-15.30, subota-nedjelja (u vrijeme događanja) Zbirka starih fotografija, zbirka umjetničkih djela s motivima grada.

Gradska knjižnica Dugo Selo J.Zorića 17, 10370 Dugo Selo Tel. +385 1 2753 754, fax. +385 1 2774 200 Radno vrijeme: pon.- pet. 8 do 19 sati, sub. 8 do 13 sati Radno vrijeme Dječjeg odjela: pon., sri. i pet. 8 do 15.30 sati, uto. i čet. 11 do 19 sati, subota8 do 13 sati / pauza: 11 do 11.30 sati i 15 do 15.30 sati

Dvorana u zgradi KUD-a Preporod Josipa Zorića 21, 10370 Dugo SeloTel. +385 1 2753 629

Galerija BahlenMaznica bb, 10310 Ivanić-GradTel./fax. +385 1 2889 089 Radno vrijeme: pon.- pet. 9 do 13 sati i 15-17 sati, sub. 9 do 13 sati

Galerija NikaBeliceva 16, Ivanić-GradTel. +385 1 2881 119Radno vrijeme: od 8 do 16 sati


Ivanić-Grad

Jastrebarsko10-13 i 16-18, subota i nedjelja 10-12 i 16-18 (i uz najavu). Ulaz besplatan.Promidžbena ponuda: razglednice, brošure, suveniri.Povijesna i etnografska zbirka, zbirka obrta, vinoteka i galerija slika.

Etnografska zbirka svetojanskog krajaGorica Svetojanska 13, 10 453 Gorica SvetojanskaTel. + 385 1 6287 174 Radno vrijeme: radni dan 10 do 14 sati, sub. i ned. uz najavu Ulaz slobodan.

Kloštar Ivanić

Knjižnica i čitaonica Kloštar Ivanić Trg Svetog Ivana 1, 10312 Kloštar Ivanić Tel. + 385 1 2892 251 Radno vrijeme: radni dan 9-15, četvrtak 11-17

Krašić

Spomen soba bl. Alojzija StepincaKrašić 11710 454 KrašićTel. + 385 1 6270 003, 6270 703 Posjet uz najavu.

Etnografsko obiteljska zbirka KezeleSeoski turizam Kezele, ŠumećaniTel. +385 1 2820 496, 091 521 3857

Pučko otvoreno učilište Ivanić-GradGradska knjižnica (osnovana 1887.)Glazbena škola (osnovana 1967.)GalerijaKino

Moslavačka 11, 10310 Ivanić-GradTel./fax. + 385 1 2881 688, 2881 689E-mail: [email protected]: www.ivanic-grad.hr/sveucilisteRadno vrijeme: radni dan 7-15, subota 9-13, i u vrijeme događanjaRadno vrijeme (knjižnica): radni dan 7-19, subota 9-13

Amatersko kazalište Janus Moslavačka 13, 10310 Ivanić-Grad Tel. + 385 1 2885 077, Fax. + 385 1 2885 078 Mob. + 385 98 352 302 Kontakt: Božidar Balenović

Hiža MrzljakPrivatna kolekcija B. ĆukaKrašić 72, 10 454 KrašićTel. + 385 1 6270 510Mob. 098/9014 934 Posjet uz najavu.

Kurija pl. obitelji Medven, Medven DragaStambeno-gospodarski objekt s velikim dvorištem i gospodarskim objektima raznih namjena nalazi se na površini od 20.000 m2. U gospodarskom dijelu danas su u funkciji vinski podrum za preradu i njegovanje vina (kapacitet 3 vagona vina), prešnica s kamenim podom te tijeskom (prešom) za grožđe iz 1902., rakijašnica sa starim kotlom za pečenje rakije s kraja 19. st., dvocilindarska pumpa za pumpanje vode iz Kupčine s austro-ugarskom krunom

Kulturne institucijeCentar za kulturu Jastrebarsko Dr. Franje Tuđmana 9, 10450 Jastrebarsko Tel. + 385 1 6272 961 Tel./fax. + 385 1 6281 126 Radno vrijeme: radni dan 8-16, subota 8-12 (i u vrijeme događanja)

Gradsko kazalište JastrebarskoDr. Franje Tuđmana 9, 10450 JastrebarskoMob. + 385 98 203 322Internet: www.gkj.hrE-mail: [email protected]

Kino dvorana u sklopu Centra za kulturu Jastrebarsko Antuna i Davida Starčevića 1, 10450 JastrebarskoTel. +385 1 6281 126

Glazbena škola JastrebarskoDr. Franje Tuđmana 9, 10450 JastrebarskoTel. + 385 1 6284 632, 6271 605Fax. + 385 1 6281 126Radno vrijeme: 8-20h, sub. 8-12h

Gradski muzej i galerija Jastrebarsko V. Mačeka 1, 10450 Jastrebarsko Tel. + 385 1 6283 991, Fax. + 385 1 6281 112Radno vrijeme: radni dan, osim utorak

Kulturne institucije


Centar za kulturu i šport(pri Općini Križ)

Zagrebačka 2, 10314 KrižTel. + 385 1 2824 464, 2830 215E-mail: [email protected] vrijeme: ponedjeljak-četvrtak 9-18, petak 9-15

Križ

iz vremena cara Franje Josipa. Pažnju privlači sjenik, djelo slovenskih majstora iz 1882. godine i sjenica podignuta 1868. godine.Tel. +385 1 6270 665, 6270 347

Kino dvorana u sklopu Centra za kulturu Križ Zagrebačka 2, 10314 KrižTel. +385 1 2824 464

Knjižnica i čitaonica KrižDom kulture Josip Badalić (kino sala i postav spomen sobe J. Badalić)Galerija Križ (izložbeni prostor)Spomen soba poginulih branitelja u Domovinskom ratu

Amatersko kazalište Josip BadalićTrg Svetog Križa bb, 10314 KrižTel./fax. + 385 1 2824 884

Pisarovina

Općinska knjižnica PokupskoTel./fax. + 385 1 6216 234Radno vrijeme: radni dan 12-16, subota 8-12Stalna izložba (i prodajna) djela nastalih tijekom godišnjih likovnih kolonija koje se održavaju u Pokupskom.

Samobor

Samoborski muzejLivadićeva 7, 10430 Samobor Tel./fax. + 385 1 3361 014 E-mail: [email protected] vrijeme: radni dan, osim ponedjeljak 9-15, subota-nedjelja 9-13Prirodoslovno-geološka, arheološka, etnografska i kulturno-povijesna zbirka. Organiziraju radionice kraluža - tradicijskog nakita, ogrlica samoborskog i svetonedeljskog kraja.

Foto galerija LangLangova 15, 10 430 SamoborTel. + 385 1 3362 884E-mail: [email protected] Radno vrijeme: sub. i ned. 11 do 13 sati i 16 do 19 sati,ili uz najavu na mob. 091/730 0485

Galerija PricaTrg Matice hrvatske 6, 10 430 SamoborTel./fax. + 385 1 3360 112, 3366 214E-mail: [email protected]: www.pousamobor.hr

Radno vrijeme: ut. sri. i čet. 9 do 15 sati, pet. 13 do 19 sati, sub. i ned. 10 do 13 sati

Etno kuća Pod OkićemPodokićka 40, Klake10 435 Sveti Martin pod OkićemTel. + 385 1 3382 335Mob. 098/9288 773E-mail: [email protected] Internet: www.etno-kuca.hr Radno vrijeme: ned. i

praznikom 10 do 17 sati, ostalo uz najavu

Pučko otvoreno učilište SamoborTrg Matice hrvatske 3, 10430 Samobor Tel. /fax. + 385 1 3360 112, 3360 266, 3361 267 E-mail: [email protected]: www.pousamobor.hr

Hrvatsko haiku društvoSmerovišće 24, 10430 SamoborTel. + 385 1 3384 029

Zavičajni muzej Donja KupčinaDonja Kupčina, 10451 Pisarovina Tel. + 385 1 6292 157 Radno vrijeme: svaki dan, osim ponedjeljak 9-16, i uz najavu. Cijena ulaznice: 5 kn.

Muzej Marton(prvi privatni muzej u Hrvatskoj)Jurjevska 7, 10430 Samobor Tel. + 385 1 3364 160, 3326 426 e-mail: [email protected] Internet: www.muzej-marton.hr Radno vrijeme: subota 10-13 , ostalo po najavi. Posjet sa stručnim vodstvom svaki dan.Cijena ulaznice: 25 kn (odrasli s vodičem),20 kn (odrasli bez vodiča), 15 kn (učenici, studenti, umirovljenici), 15 kn (grupni posjet s vodičem)Kolekcija slika, porculana, staklenih i srebrnih predmeta, namještaja i drugih umjetnina iz vremena 18. i 19. st.

Samoborski muzej

Muzej Marton

Foto galerija Lang

Galerija Prica



Amatersko kazalište POU SamoborTrg Matice hrvatske 3, 10430 SamoborTel./fax. + 385 1 3360 112E-mail: [email protected]: www.pousamobor.hr

Amatersko lutkarsko kazalište Lutonjica ToporkoZagrebačka 16, 10430 SamoborTel. + 385 1 3336 737

Gradska knjižnica SamoborKrležina 9, 10430 SamoborTel. + 385 1 3361 803, 3364 260Tel./fax. + 385 1 3363 439E-mail: [email protected]: www.gks.hrRadno vrijeme: pon-pet 08-20, sub 08-12

Kino dvorana u sklopu POU Samobor Trg Matice Hrvatske 6, 10430 SamoborTel: +385 1 3361 266Internet: www.pousamobor.hr

Sv. Ivan ZelinaMuzej Sv. Ivan ZelinaTrg Ante Starčevića 13, 10380 Sveti Ivan Zelina Tel./fax. + 385 1 2013 686 E-mail: [email protected]

Pučko otvoreno učilište Sveti Ivan ZelinaVatrogasna 3, 10380 Sveti Ivan ZelinaTel. + 385 1 2059 062 Fax. + 385 1 2060 270E-mail: [email protected] vrijeme: radni dan 7-15 (i u vrijeme događanja)

Zelinsko amatersko kazalište ZamkaPučko otvoreno učilište Sv. Ivan ZelinaVatrogasna 3, 10380 Sv. Ivan ZelinaTel. + 385 1 2060 270

Internet: www.zelingrad.hr / www.zelina.hr Radno vrijeme: radni dan 7-15 (i u vrijeme događanja)Promidžbena ponuda: suveniri, razglednice, brošure, turističke karte, prigodni katalozi uz izložbe. U sklopu ponude muzeja je i arheološki lokalitet srednjovjekovni Zelingrad na Zelinskoj gori. (posjet s vodstvom uz najavu)

Galerija Sveti Ivan ZelinaUlica Matije Gupca 8, 10 380 Sv. Ivan ZelinaTel. + 385 1 2062 680E-mail: [email protected]: www.gallery-hr.com Radno vrijeme: uto.-ned. 16 do 20 sati

Gradska knjižnica Sveti Ivan ZelinaTrg Ante Starčevića 12, 10380 Sveti Ivan ZelinaTel. + 3851 2061 064E-mail: [email protected] vrijeme: ponedjeljak, srijeda, petak 8-16, utorak, četvrtak 11-19 (i u vrijeme događanja)

Kino dvorana u sklopu POU Sv. Ivan Zelina Vatrogasna 3, 10380 Sv. Ivan ZelinaTel. +385 1 2060 270

Sveta Nedelja

Galerija Bauer(zgrada Gradskog poglavarstva)Trg Ante Starčevića 5, 10 431 Sveta NedeljaTel. + 385 1 3335 444 Fax. + 385 1 3373 564Radno vrijeme: pon. – pet. od 8 do 15 sati

Galerija KratisDr. F. Tuđmana 14a, 10 431 Sveta NedeljaTel. + 385 1 3378 600, fax. + 385 1 3378 601E-mail: [email protected]: www.kratis.hr/galerija/

Radno vrijeme: pon. – pet. od 10 do 17 sati, sub. 10 – 14 sati

Zajednica kulturno-umjetničkih udruga grada Svete NedeljeTrg Ante Starčevića 5, 10 431 Sveta NedeljaMob. 099/2522225, 099/2622226

Velika GoricaKurija Modić-Bedeković Donja LomnicaSmještena na rubu naselja na blagoj uzvisini kurija Modić - Bedeković jedan je od rijetkih do danas sačuvanih primjera autohtone stambene gradnje, drvenih kurija turopoljskog plemstva. Sagrađena je 1806. g. Tip gradnje je i ovdje poštovan, kao i kod ostalih ovakvih objekata u prizemlju su gospodarske prostorije, a na katu sobe. Sve je ovdje

zadržalo dah prošlosti, a u dobroj mjeri je sačuvan izvorni izgled unutrašnjosti. U prostorijama se nalaze krasne peći za grijanje, stilski namještaj i rodoslovlje obitelji Modić. Posjet kuriji moguć je uz najavu.Info: TZG Velike Gorice tel. + 385 1 6221 666

Pučko otvoreno učilište Velika GoricaOdjel za kulturuZagrebačka 37, 10410 Velika GoricaTel. + 385 1 62 59 800Dom kulture Galženica, tel. + 385 1 62 21 122 E-mail: [email protected] Internet: www.pouvg.hr Radno vrijeme: ponedjeljak-petak 8-20, subota, nedjelja 18-20 (i u vrijeme događanja)

Kino dvorana u sklopu POU Velika Gorica Zagrebačka 37, 10410 Velika GoricaTel. +385 1 6259 800 E-mail: [email protected]: www.pouvg.hr Radno vrijeme: 8-20 sati

Klub 100Zagrebačka 37, 10 410 Velika GoricaTel. + 385 1 62 59 800E-mail: [email protected]: www.pouvg.hrRadno vrijeme:pon-čet 10-23, pet-sub 18-04, ned 18-23

Gradska knjižnica Velika GoricaZagrebačka 37, 10 410 Velika GoricaTel. + 385 1 6222 948Internet: www.knjiznica-vg.hrRadno vrijeme: radni dan 8-19.30, subota 8-13

Područna knjižnica Galženica Trg Stjepana Radića 5, 10410 Velika GoricaTel./fax. + 385 1 6222 194E-mail: [email protected] vrijeme: radni dan 8-19.30, subota 8-13.

“Plemenita opčina turopoljska”Zagrebačka 37, 10410 Velika GoricaTel./fax. + 385 1 6260 001E-mail: [email protected] Internet: www.turopolje.hr

Zajednica kulturno-umjetničkih udruga grada Velike GoriceTrg kralja Tomislava 34, 10 410 Velika GoricaMob. 098/274-524, 098/406-565

Udruga umjetnika SparkMatije Slatinskog 4, 10 410 Velika GoricaMob. 091/7632 115



Arheološki park AndautoniaŠćitarjevo kraj Velike Gorice Informacije: Arheološki muzej Zagreb, Muzej Turopolja i TZG Velike Gorice Tel. + 385 1 4873 101 Fax. + 385 1 4873 102 E-mail: [email protected] Internet: www.amz.hr www.muzej-turopolja.hr www.andautonia.com Radno vrijeme: (1.5.-23.9.) radni dan

Radionice za djecu: RIMSKE IGRE, MALI ARHEOLOZI, OBLAČENJE U RIMSKU ODJEĆU, ORIGINALNI SUVENIRI

Muzej TuropoljaTrg kralja Tomislava 1, 10410 Velika Gorica Tel. + 385 1 6221 325

Cijena ulaznice: 5 kn (grupe više od 5 osoba), 6 kn (učenici, studenti, umirovljenici, vojnici), 8 kn (pojedinačno) Promidžbena ponuda: razglednice, katalog stalnog postava, prigodni katalozi uz izložbe, šalice s logotipom muzeja, suveniri velikogoričkih umjetnika i obrtnika.Arheološka, etnografska, kulturno-povijesna i likovna zbirka.

Galerija GalženicaTrg S. Radića 5, 10 410 Velika GoricaTel. + 385 1 6221 122Fax. + 385 1 6226 740E-mail: [email protected] Internet: www.galerijagalzenica.com.hr Radno vrijeme: pon.-pet. 10 do 19 sati, sub. 10 do 14 sati Ulaz slobodan.

Galerija KordićŠetalište F. Lučića 15, 10410 Velika Gorica

Tel. + 385 1 6222 208Fax. + 385 1 6222 212E-mail: [email protected] Radno vrijeme: radni dan od 8-16 sati, subota 9 -12 satiUlaz slobodan.

Vrbovec

Agnezina galerijaTrg P. Zrinskog 1, 10 340 VrbovecTel. + 385 1 2791 524Radno vrijeme: pon.- pet. 10-17 sati, sub. 10 do 14 satiSlobodan ulaz.

Vrbovečka umjetnička galerijaTrg P. Zrinskog 5, 10 340 VrbovecTel./fax. + 385 1 2791 115, 2791 888E-mail: [email protected] Otvoreno uz izložbe.

Mala galerija (POU Vrbovec)Kolodvorska 110 340 VrbovecTel./fax. + 385 1 2791 115, 2791 888E-mail: [email protected]

Pučko otvoreno učilište VrbovecKolodvorska 1, 10340 VrbovecTel./fax. + 385 1 2791 115, 2791 888E-mail: [email protected] vrijeme: radni dan 7-15 (i u vrijeme događanja)

Narodna knjižnica Vrbovec Trg Petra Zrinskog 7, 10340 Vrbovec Tel. + 385 1 2794 407, 2791 043Fax. + 385 1 2791 110E-mail: [email protected]

Radno vrijeme: radni dan 7.30-18.30, druga i četvrta subota u mjesecu 9-12;(ljetni školski praznici) ponedjeljak, srijeda 11-18.30, utorak, četvrtak, petak 7.30-16

Kino dvorana u sklopu POU Vrbovec Trg Petra Zrinskog 7, 10340 VrbovecTel. +385 1 2791 115 Tel./fax. 2791 888

ZaprešićMuzej Matija SkurjeniNovi dvori Jelačićevi Aleja Đure Jelačića 8, 10290 Zaprešić Tel./fax. + 385 1 3310 540 E-mail: [email protected]

četvrtak 9-14, srijeda-petak 12-17 (ljeto 13-18), subota 10-14 (ljeto 9-14), nedjelja 10-12 (ljeto 9-12)Cijena ulaznice: djeca 5 kn, odrasli 10 kn, umirovljenici i branitelji besplatno

Muzej BrdovecIlije Gregorića 13, 10291 Prigorje Brdovečko Tel. + 385 1 3310 288 Radno vrijeme: radni dan 9-15Ulaz besplatan. Stalni postav: zavičajna zbirka.

Galerija “Razvid“, POU ZaprešićTrg žrtava fašizma 11, 10 290 ZaprešićTel. + 385 1 3310 116; tel./fax. +385 1 3310575E-mail: [email protected]: www.pouz.hr

Galerija „Pod stupi Blaž“Kavana „Blažeković“, Trg žrtava fašizma 2, 10 290 Zaprešić Tel. +385 1 3310 116; tel./fax. +385 1 3310575Trg žrtava fašizma 1, tel. +385 1 3311 604

Galerija Kraljica miraŠkolska 7, 10 294 Donja PušćaTel. +385 91 2510 912, 3399 308Internet: www.galerija-kraljice-mira.hr Radno vrijeme: na upit

Galerija dvorca JakovljeDvorska 5, 10 297 JakovljeTel. +385 1 3351 736, 6171 678 Park skulptura u prostoru oko dvorca.

(osim ponedjeljak) 9-13, 16.30-20, subota, nedjelja 10-20 (24.9.-31.10.) svaki dan (osim ponedjeljak) 10-18Cijena ulaznice: odrasli 15 kn, 10 kn (učenici, studenti, umirovljenici), 30 kn (obiteljska ulaznica), s tručno vodstvo po osobi: 10 kn, za grupe 50 kn

Fax. + 385 1 6225 077 E-mail: [email protected] Internet: www.muzej-turopolja.hr Radno vrijeme: zimsko (1.11.-31.3.): utorak-petak 9-16, subota, nedjelja 10-13;ljetno (1.4.-31.7. i 1.9.-31.10.): utorak-petak 10-18, subota, nedjelja 10-13

Internet: www.muzej-matija-skurjeni.hr Stalni postav slike, crteži i grafike naivnog slikara Matije Skurjenija. Radno vrijeme: ponedjeljak zatvoreno, utorak-


Atelijer za oblikovanje umjetničkog nakita Stjepan BaljaTrg žrtava fašizma 9, 10290 ZaprešićTel. + 385 1 3313 850

Pučko otvoreno učilište ZaprešićTrg žrtava fašizma 11, 10290 ZaprešićTel. + 385 1 3310 116, tel./fax. + 385 1 3310 575 E-mail: [email protected]: www.pouz.hrPOU Zaprešić u radu njeguje i Glazbeni salon, na kojem se redovito predstavljaju poznati glazbeni predstavljaju poznati glazbeni umjetnici.

Duhovno-obrazovni centar “Marijin dvor“Lužnički odvojak 3, 10290 ZaprešićTel./fax. +385 1 335 09 43Internet: www.luznica.hr

Gradska knjižnica “Ante Kovačić” Trg žrtava fašizma 6, 10290 ZaprešićTel. + 385 1 3310 290Fax. + 385 1 3310 270E-mail: [email protected]: www.kgz.hr/kovacicRadno vrijeme: radni dan 8-20, subota 8-14ljeto (1.7.-31.8.) ponedjeljak, srijeda, petak 8-14, utorak, četvrtak 14-20, subota 8-14

Kino dvorana u sklopu POU Zaprešić Trg žrtava fašizma 11, 10290 ZaprešićTel. +385 1 3310 116

ŽumberakEtno zbirka sestara bazilijankiSošice 11, 10 457 SošiceTel. + 385 1 6297 559 Posjet uz najavu.

Žumberački uskočki muzejGrkokatolički župni ured StojdragaPerivoj kraja Tomislava 1Tel. + 385 1 3387 600Mob. + 385 (0)91 50 42 062

Documents

Kulturna baština - tzzz.hr · brošurom „Kulturna baština Zagrebačke županije“ željeli bismo Vam pružiti informacije i pomoći u prepoznavanju prostornih specifičnosti