EDUKACIJA ZA GRAĐANEGrađani za društveni razvoj i solidarnost

EDUCATION FOR CITIZENScitizens for social development and solidarity

KURIKULUM / medijska pismenost

Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade RH

Projekt financira Europska unija

2 / medijska pismenost

...TEORIJSKI UVODU svijetu smo danas okruženi informacijama i porukama te su vještine kritičke analize medijskim sadržajima i aktivni stav u odabiru izvora informacija važnije nego ikad. Primatelj poruka, čitatelj ili gledatelj koji se često jezikom tržišta naziva konzumentom, u svijetu zasićenom porukama i izvorima informacija mora znati izabrati informacije i izvore informiranja.

Osim same izloženosti medijima, moć i utjecaji medija su dodatni razlog zašto treba jačati kompetencije ljudi jer mediji mogu poticati manipulaciju ili podržavati demokraciju.

Stoga je uz razvoj kvalitetnog medijskog sustava i razvoj kvalitetnih medijskih javnih politika za koje je u prvom redu odgovorna društvena zajednica i država, sve je veća važnost i medijskog obrazovanja da bi se primatelj poruke, čitatelj ili gledatelj, medijski opismenio i osposobio za kritičku analizu. Međunarodne organizacije i EU naglašavaju važnost medijske pismenosti kroz dokumente kao što su Deklaracija o medijskom odgoju (Declaration of Media Education 1982.) , a kroz Direktive 2007/65/EC te 2010/13/EU obvezuje se države članice EU na izvještavanje o medijskom obrazovanju i medijskoj pismenosti svake tri godine.

medijska pismenost / 3

/ ŠTO JE MEDIJSKA PISMENOST?Medijska pismenost može se definirati kao mogućnost pristupa, analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja novog medijskog sadržaja (Kanižaj, 2014). Dakle, tri dimenzije medijske pismenosti (Livingstone i Thumim, 2003) su:

/ tehničke kompetencije,

/ vještine i praksa kritičkog razmišljanja/ prihvaćanja

/ proizvodnja sadržaja

Prema ovim pristupima, sastavni dio medijske pismenosti je moći pristupiti izvoru informacija, među kojima je svakako i Internet kao jedan od sve važnijih izvora koji zahtjeva i razvoj vlastite informacijsko-komunikacijske ili digitalne kompetencije. Uz samu izloženost medijima, ključna je osposobljenost za analizu, kritičko razumijevanje i vrednovanje sadržaja i informacija te utjecaja medija i njihovih poruka na društvo. U konačnici ne smijemo zaboraviti i važnost vlastitog izražavanja kroz kreiranje ili produkciju vlastitih medijskih sadržaja, za koju je potrebno imati razvijene vještine komunikacije, pisanja, ali ponovno sve više i digitalnu kompetenciju.

Pojam medijske pismenosti definiran je na konferenciji o medijskoj pismenosti (National Leadreship Conference on Media Literacy, 1992) kao “sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija” (Aufderheide,1992., prema Zgrabljić Rotar, 2005.) Medijska pismenost podrazumijeva razvijanje kognitivnih, etičkih, estetskih i filozofskih vještina i znanja (Sikka Mikkinen, prema Zgrabljić Rotar, 2005.).

Informatizacija i kompjutorizacija samo su dio medijske pismenosti. Uz njih, medijska pismenost (Peruško, 2003; prema Zgrabljić Rotar, 2005.) uključuje:

/ učenje o različitim medijima - tisku, radiju i televiziji,

/ povijest, produkcijska i ekonomska načela funkcioniranja,

4 / medijska pismenost

/ tko posjeduje i kontrolira medije, kakva je koncentracija medijskog vlasništva i njezine posljedice te znanja i vještine kritičke analize koncentracije društvene moći, osiromašenja i komercijalizacije sadržaja.

Iako je izloženost medijima i izvorima informacija često nekontrolirana i događa se gotovo automatski, upravo je medijska pismenost koja razvija vještine svjesnog odlučivanja o izlaganju medijskom sadržaju i kritičke analize tog medijskog sadržaja pa i stvaranja prilika za vlastito izražavanje i produkciju medijskog sadržaja, osobito važna kako bismo koristili pozitivno, a spriječili moguće štetne utjecaje izloženosti informacijama i medijima.

Medijska pismenost se, kao i ostali oblici učenja, može razvijati kroz različite sustave: formalno medijsko obrazovanje (predškolski odgoj, osnovna škola, srednja škola - općeobrazovna i strukovna i u visokoškolskom obrazovanju), neformalno obrazovanjem (organizacije civilnog društva kao važni čimbenici u neformalnom obrazovanju) te informalnim učenjem (inicijativom učenika i nestrukturirano).

medijska pismenost / 5

/ KURIKULUM MEDIJSKE PISMENOSTI :

Medijska pismenost jedna je od temeljnih elemenata građanske pismenosti jer su mediji važan kanal informiranja, komunikacije između građana i tijela javne vlasti, te utječu na formiranje javnog mnijenja i stavova. Cilj modula je kroz neformalni edukativni program unaprijediti medijsku pismenost samih polaznika, kroz stjecanje uvida u način funkcioniranja medija unutar hrvatskog, ali i globalnog društvenog i političkog konteksta. Dodatno, cilj modula je razvijanje kompetencija za poučavanje učenika o medijima te za razvijanje kritičkog odnosa prema medijskim sadržajima u tiskanim i elektroničkim i digitalnim medijima.

OČEKIVANA POSTIGNUĆA ( ISHODI): > Sudionici kritički analiziraju i razumiju društvenu ulogu

medija.

> Sudionici kritički analiziraju medijske sadržaje i pronalaze vlastite kanale alternativnoh medijskog izražavanja.

Medijska pismenosti i kritička percepcija medijskih sadržaja trebali bi poticati građanski aktivizam spram medija i javnih politika koje se odnose na medije. Metode koje će se koristiti uključuju: prijenos znanja putem izlaganja, ali najčešće analiziranje primjera medijskih tekstova te rasprave.

6 / medijska pismenost

SUDIONICI (ciljana grupa): > Aktivisti koji žele doprinijeti rješavanju društvenih problema.

> Optimalan rad odvija se u grupi od 15 do 20 sudionika/ica.

METODE I NAČINI PROVEDBE: Uz korištenje prezentacija i izlaganja, naglasak će biti na interaktivnim (participativnim) i iskustvenim metodama primjenjivim u obrazovnom sustavu:

> Rasprave

> Analiza medijskih sadržaja

> Interaktivne vježbe kreiranja alternativnih sadržaja

> Korištenje filmova i multimedije

VREMENSKI OKVIR PROVEDBE: > Trajanje edukacije je 5 sati.

POTREBNI RESURSI: > Tehnički resursi (laptop, projektor, dostupnost Interneta)

> Prostorni resursi (prostorija sa stolcima i nekoliko stolova)

> Potrošni materijali (papiri, pisaljke, post it papiri, ljepljive trake, veliki papiri)

MATERIJALI: > popis literature i smjernice za web stranice

> A4 papiri, 4-5 flip chart papira, post it papiri, pisaljke, flomasteri

> Neprozirna ljepljiva traka, selotejp, stolice, prostorija koja omogućava kretanje

medijska pismenost / 7

> Računalo, projektor, zvučnici.

> Pripremljeni upitnici i prezentacije za teorijski input.

KLJUČNE TEME: / Pravo na informacije i mediji kao izvor informacija

/ Medijski sustav u Hrvatskoj i regiji te povjerenje u medije

/ Dekonstrukcija medijskog sadržaja

/ Promoviranje i kršenje ljudskih prava u medijima

/ Stereotipi i predrasude u medijima

/ Djeca, mediji i oglašavanje, utjecaj medijskih sadržaja na djecu i mlade

8 / medijska pismenost

> VJEŽBE :1 / Analiza medijskih sadržaja -

Djeca i mladi u medijima > Analizirajte novinske članke. Koji primjer predstavlja dobar

način medijskog izvještavanja o djeci? Zašto?

> Koji su članci primjer negativnog izvještavanja o djeci pri čemu se krše dječja prava?

> Ispunite radni list:

Naziv tiskovine:

Datum:

Broj članaka u kojima se spominju djeca: . . . . . . . . . . (0-14 godina) i mladi: .... . . . . . . (15-30 godina) Broj članaka u kojima su fotografije djece ..... . . . . . i mladih ..... . . . . .

medijska pismenost / 9

… Analiziraj jedan članak o mladima

Naziv članka i stranica

Tema/ područje npr. obrazovanje, zdravlje, kultura

Kakav je prikaz djece ili mladih?

Čuje li se glas djece i mladih (nji-hove izjave ili perspek-tiva)?

Tko govori u članku (čiji stavovi su prikazani)?

Pozitivan, negativan, neutralan...

Napomena: isti tip analize se može provesti i za druge društvene skupine (osobe s invaliditetom, nacionalne manjine, izbjeglice i dr.).

2 / Ideali poželjnog izgleda i ljepote u medijima > Mediji utječu na samopoimanje i doživljaj vlastitog

tijela. Nerealni standardi ljepote negativno utječu na samopoštovanje mladih, osobito djevojčica.

Ѭ Zadatci: > U tiskovinama ili na modnim portalima pronađite primjere

naglašavanja važnosti sređivanja i lijepog izgleda? Pronađite primjer članka u kojem se djeci, osobito djevojčicama, nameću nedostižni uzori ljepote ili seksualiziranog izgleda neprimjerenog mlađoj dobi).

> Izradite kolaž prikaz mladića i djevojke kako ih prikazuju modni časopisi?

> Potaknite sudionike da izrade svoju stranicu- kolaž kojim ćete prikazati vlastiti stil i interese

10 / medijska pismenost

… Analizirajte: > Opišite neke pritiske okoline i vršnjaka vezane uz to kako

treba izgledati ili kako se treba ponašati?

> Kakav izgled se reklamira kao poželjan?

> Istražite je li takav izgled uvijek kroz povijest bio poželjan?

> Potaknite razgovor sa starijim članovima obitelji o tome kakav izgled i stil odijevanja je bio poželjan u njihovoj mladosti?

3 / Oglašavanje usmjereno prema djeci > Prikriveno je oglašavanje je zabranjeno, to je „ nedopuštena

razmjena (za novac ili druge pogodnosti) uključivanja imena, proizvoda, pakovanja, usluge ili uporabe logotipa neke tržišne marke ili nekog poduzeća) u masovni medij s namjerom da korisnik (slušatelj, gledatelj, čitatelj) to ne osjeti kao propagandnu poruku ili smetnju“ (Ante Gavranović).

> Prelistajte časopis za djecu ili mlade. Prebrojite oglase i izdvojite broj i primjere onih koji su propisno označeni od onih koji nisu.

> Pronađite i analizirajte primjer prikrivenog oglašavanja (oglasa koji izgleda kao novinarski tekst, a zapravo je riječ o oglasu pomoću kojeg se pokušava prodati određeni proizvod).

4 / Neprihvatljiv govor u medijimaSloboda govora jedan je od temelja demokracije, jednako kao i ravnopravnost. No, sloboda govora nije neograničena i bezuvjetna. Govor kojim se stigmatizira, ocrnjuje određene društvene skupine i poziva na nasilje protiv njih nije spojiv sa slobodom govora zato što ugrožava tuđa prava. Takav govor je nespojiv s ravnopravnošću kao temeljnim načelom života u društvu. Sprječavanje govora mržnje jedan je od rijetkih opravdanih razloga za ograničavanje slobode javnog izražavanja.

medijska pismenost / 11

Neprihvatljiv govor uključuje načine izražavanja koji javno (u medijima, na internetskim stranicama, na javnim površinama, na javnim skupovima) omalovažavaju, diskriminiraju ili promoviraju mržnju prema nekoj skupini ili ljudima iz te skupine temeljem osnova kao što su nacionalnost, etničko porijeklo, boja kože, vjerska pripadnost, seksualna orijentacija, rodni identitet, zdravstveno stanje ili neka druga osobina. Neprihvatljiv govor je i korištenje stereotipija, pogrdnih izraza, ponižavajuće prikazivanje, kao i svaki oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja mržnje, diskriminacije ili štetnog djelovanja prema nekoj skupini ili njezinim pripadnicima/pripadnicama.

Govor mržnje je radikalan oblik neprihvatljivog govora koji otvoreno poziva na nasilje protiv neke društvene skupine. Preporuka Ministarskog odbora Vijeća Europe (R 97/20) kao govor mržnje opisuje „sve oblike izražavanja kojima se šire, raspiruju, potiču ili opravdavaju rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam ili drugi oblici mržnje temeljeni na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma te diskriminacija i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i osobama imigrantskog podrijetla.”

Neprihvatljiv govor često uključuje širenje nesnošljivosti prema drugim članovima društva zbog njihovog identiteta, društvenog položaja ili pripadnosti pojedinim skupinama te time negira temeljna načela jednakosti i ravnopravnosti ljudi na kojima počiva svako demokratsko društvo. Osim što neprihvatljiv govor šteti osobi ili skupini prema kojoj je usmjeren, a govor mržnje može čak i potaknuti nasilje, takav način izražavanja šteti i društvu u cjelini. Razni oblici neprihvatljivog javnog govora razorno djeluju na društvenu povezanost, prihvaćanje različitosti i toleranciju prema drugima i drugačijima, dakle na vrijednosti koje moraju postojati za zajednički život u društvenoj zajednici.

Više se možete informirati na: http://www.dostajemrznje.org/ www.dislajkammrznju.hr ili FB grupa Ambidekster kluba – Klikni za nenasilje

12 / medijska pismenost

Ѭ Zadatak: > Opišite jeste li se ikad susreli s neprihvatljivim govorom?

Pronađite i analizirajte primjere?

> Predložite aktivnosti učenja o neprihvatljivom govoru i govoru mržnje? Osmislite reklamu protiv neprihvatljivog govora(snimite video materijal ili vlastite poruke prihvaćanja drugih)?

Zanimljive su vježbe izrade alternativnih vijesti: ista vijest iz više medija (školski, učiteljski, za mlade, kulturni, satirični, ženski); mladi ispravljaju prikaze o mladima – želimo da se o mladima zna ovo; borba protiv stereotipa – kako bi trebali izgledati realističniji prikazi. Dodatno, korisno je prikazivati i analizirati video materijale ili tekstove gdje se s manjim promjenama konteksta (slike ili fotografija) šalje različita poruka.

medijska pismenost / 13

LITERATURA:Košir, M., Zgrabljid N.i Ranfl R. (1999.): Život s medijima. Zagreb: Doron

Zgrabljid Rotar, N. (2005.): MEDIJI - Medijska pismenost, medijski sadržaji i medijski utjecaji. (Ur.) Medijska pismenost i civilno društvo, Sarajevo, MediaCentar.

Zgrabljid Rotar, N. (2011.): Digitalno doba. Masovni mediji i digitalna kultura. Zadar: Sveučilište u Zadru.

Portal medijskapismenost.hr proizašao iz kampanje Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a: http://www.medijskapismenost.hr/

Portal Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu: Djeca medija: http://www.djecamedija.org

Medionauti: http://www.pulskafilmskatvornica.hr/medionauti/

Portal za provjeru činjenica – izjave političara http://faktograf.hr/

Portal Kulturpunkt: http://www.kulturpunkt.hr/

Web Gong-a: http://www.gong.hr/hr/

Video emisije dostupne na internetu https://www.youtube.com/watch?v=VJ-kSNComXw https://www.youtube.com/watch?t=8&v=dOTen2DhP0k

Video o negativnim učincima česte izloženosti uznemiravanju i mikroagresiji https://www.facebook.com/fusionmedianetwork/videos/1252048551529056/

14 / medijska pismenost

FB grupe za mlade protiv govora mržnje i internetskog nasilja Dislajkam mržnju - NE govoru mržnje na internetu Klikni za nenasilje Ambidekster klub

Kralj, L., Digitalni tragovi, http://lidija-kralj.from.hr/

Kralj, L., Sigurnost djece na internetu – školski kurikulum, http://petzanet.hr/

Marris, Paul i Thornham, Sue (ur.) Media Studies: A Reader, New York University Press, 2000.(izbor)

Poster, Mark: Kiberdemokracija, Internet i javna sfera u Reana Senjković, Iva Pleše, ur. Ethografija Interneta, Institut za etnografiju i folkloristiku, Zagreb, 2004.

Riffe, Daniel et al. (2005) Analyzing Media Messages. London: LEA Publishers

Rimmon-Kenan, Shlomith (2001) Narrative Fiction. London: Routledge.

Street, John: Masovni mediji, politika, demokracija, FPZG, 2003.

Zgrabljić Rotar, Nada: Medijska pismenost i civilno društvo, Mediacentar, Sarajevo

Medijske studije, tematski broj „Critical Insights in European Media Literacy Research and Policy“, uredila Sonia Livingstone, LSE. Vol. 3, br.6, 2012.

Pregrad, J., Tomić Latinac, M., Mikulić, M., Šeparović, N. (2011). Iskustva i stavovi djece, roditelja i učitelja prema elektroničkim medijima, Zagreb, UNICEF – Hrvatska.

Nacionalna kampanja „Sigurniji internet za djecu i mlade“, Udruga Suradnici u učenju. http://ucitelji.hr/Sigurnijiinternet.aspx

medijska pismenost / 15

Ova publikacija nastala je uz finacijsku podršku Europske unije, u okviru projekta “Edukacija za građane - građani za društveni razvoj i solidarnost”, koji se provodi u sklopu programa IPA 2012 Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za osiguravanje djelotvorne provedbe standarda EU u ostvarenju ljudskih prava.

Za sadržaj je isključivo odgovorna Kuća ljudskih prava i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije. Stajališta izražena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Projekt financira Europska unija.

Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade RH.

http://www.kucaljudskihprava.hr/ipa-goo/