KURSEVI IZ OBLASTI INFORMATIKE - berryfruit.ba fileSvaki računar se sastoji od dvije komponente i to: HARDWARE ( svi fizički dijelovi računara ) i Software ( svi programi koji su

PRIRUČNIK

Priredio i predaje:

Izmir Kovčić ( ECDL certif. )

Sarajevo, 2013.

2 Priredio i predaje: Izmir Kovčić

- POJAM RAČUNAR

Svaki računar se sastoji od dvije komponente i to: HARDWARE ( svi fizički dijelovi računara ) i Software ( svi programi koji su instalirani na tom računaru ). Ove dvije komponente nadopunjuju jedna drugu jer nije moguć rad ukoliko jedna od njih nedostaje.

- OSNOVE HARDWARE-a ( dijelovi, funkcija )

-CENTRALNA SISTEMSKA JEDINICA predstavlja kučište u kome se nalaze : MOTHER BOARD ( M/B ) matična ploča ( na njoj: procesor ( CPU ) , RAM memorija, i sl ) i u njenim slotovima kartice kao što su : grafička, zvučna, fax modem i sl. -MONITOR ( služi kao izlazna jedinica tj jedinica putem koje se vidi rezultat obrade datih podataka ) -TASTATURA i MIŠ ( služe kao ulazne komandne jedinice putem kojih unosite i dajete željene podatke za obradu ) -OSTALE ( kao što su: štampač – izlazna jedinica, zvučnici – izlazna jedinica, skener – ulazna jedinica, digitalni fotoaparat – ulazna jedinica i sl. )

- OSNOVE SOFTWARE-a ( sistemski, aplikacijski )

Software koji je instaliran na računaru dijelimo na sistemski i aplikacijski. Sistemski predstavlja sam operativni sistem (OS) , dok aplikacijski predstavlja sve programe koji su instalirani na tom OS-u.

- UVOD U VERZIJE WINDOWS-a

Do sad je kompanija Microsoft izdala nekoliko verzija Windows operativnog sistema. Prvo je počelo sa DOS-om ( disk operating system bez grafičkog interfejsa ) dok nije izašao prvi Win koji je bio verzija 3.1 kasnije 3.11 koji je ustvari uvod u eru Windows-a koji su danas najzastupljeniji OS na svijetu. Veliki preokret je uslijedio sa pojavom verzije Win 95 tj. malo kasnije Win 95 OSR2 se uglavnom koriste u neprofesionalne svrhe i Win NT 4 koji je donosio novi izgled i dosta poboljšanja, a i sam je urađen za profesionalne korisnike. Nešto manji napredni preokret je uslijedio sa verzijama Win 98 i Win 98 SE koji su uglavnom donijeli samo ljepši izgled i navodno stabilniji rad (u šta se sam nisam uvjerio), dok je Win NT 5 bio do tad najstabilniji sistem ikad napravljen.Zatim 1999. godine izlazi Windows 2000 je nova verzija NT-a, a na tržištu se pojavio u četiri paketa: Windows 2000 Professional, Windows 2000 Server, Windows 2000 Advanced Server, Windows 2000 Datacentar Server. Windows 2000 Professional je nasljednik Workstationa. Windows 2000 Professional se može nadograditi na Windows 95 i 98 i to je operativni sistem namijenjen poslužiteljima. Obzirom da su Win2000 temeljeni na NT tehnologiji, što znači orijentirani na mrežni rad i profesionalnu upotrebu, isti nisu namijenjeni za kućna računara i širu ličnu upotrebu krajnjeg neprofesionalnog korisnika. Međutim Microsoft je imao namjeru napraviti sistem koji će objediniti sve prethodne zajedno, tj. pružiti Vam na jednom sistemu i dobru zabavu kao i ugodan, stabilan i profesionalan rad i to sa verzijom Windows XP (experience) u dva paketa: PROFESSIONALL (za profesionalnu upotrebu, umrežavanje, korištenje na računarima sa dva procesora tzv. DUAL processor računare i sl) i HOME paket (za kućne korisnike). Novije verzije su Windows Vista, Windows 7 i verzija koja je izašla 2012 godine je Windows 8.

- STARTANJE WINDOWS-a i GAŠENJE RAČUNARA

Windows se automatski pokreće prilikom uključivanja računara. ( naravno ukoliko je i sam OS instaliran ). Pozadina ekrana (zove se Desktop, što znači radni stol ili radna površina) i na njoj su smještene ikone. Na dnu ekrana, nalazi se traka sa aktivnim programima (TASKBAR) na kojoj možemo vidjeti koje sve programe imamo otvorene. Do bilo kojeg programa instaliranog na računaru možemo doći na dva načina: 1. Preko Start menija u donjem lijevom uglu ekrana, ili 2. Dvostrukim klikom na ikonu programa na radnoj površini (koje se tamo nalaze – nemaju svi programi ikone na desktopu dok ih mi ne napravimo). Gašenje računara

Računar uvijek gasimo na isti način. Kliknemo na meni Start, zatim Shut Down. Pojavi se dijaloški okvir u kojem je potrebno potvrditi opciju Shut Down

klikom na dugme OK ili otkazati gašenje, klikom na Cancel. Osim gašenja računara, možemo izabrati opciju resetiranja računara (ponovno dizanje sistema bez gašenja računara) ili resetiranje računara u MS DOS-u.

Kliknemo na OK i pričekamo nekoliko sekundi. Kada se pojavi poruka “It’s now safe to turn off your Computer”, možemo ugasiti računar na dugme, s tim da se noviji računari sami ugase nakon ove poruke tj. imaju software-sku mogucnost gašenja.

- DESKTOP – RADNA POVRŠINA I PODEŠAVANJE

WINDOWSA

Desktop predstavlja površinu radnog stola Vašeg računara na koju možete staviti svoje dokumente, alate s kojima radite, sliku po želji kao pozadinu itd. Na radnoj površini nalaze se ikone. Broj i raspored ikona ovisi o želji korisnika. Svi Windowsi imaju ikonu My Computer (moj računar – gdje možemo vidjeti što je sve priključeno na naš računar) i Recycle Bin (kantu za otpatke gdje smještamo datoteke koje više ne trebamo). Ikone možemo premještati po radnoj površini prema želji. Kliknemo lijevom tipkom miša na ikonu i držeći pritisnutu lijevu tipku, odvučemo ikonu do željenog mjesta. Zatim otpustimo lijevu tipku miša.

Uređivanje radne površine: Radnu površinu možemo uređivati prema želji, možemo mijenjati boju ili uzorak pozadine, screen saver itd. i to na sljedeći način: desnom tipkom miša kliknemo na prazni dio radne

površine, a u padajučem meniu kliknemo na Properties.

Otvori se dijaloški okvir Display Properties u kojem biramo sljedeće:


Na kartici Background biramo boju ili uzorak pozadine. Odabir potvrdimo klikom na OK. Na kartici Appearance možemo mijenjati sheme. Kad izaberemo određenu boju, ona će se primijeniti na sve programe. Na kartici Screen Saver biramo izgled Screen Savera. To je program koji se automatski aktivira i izvodi neke grafičke operacije da ne bi slika dugo bila jednolična što može dovesti do oštečenja ekrana. Kada pomaknemo miš, ponovo vidimo izgled desktop-a koji smo imali. U polju Screen Saver biramo vrstu screen savera a na monitoru u dijaloškom okviru vidimo kako on izgleda. U polju Wait određujemo nakon koliko minuta će se aktivirati

Screen Saver ne diramo li miš. Izabrani Screen Saver potvrdimo klikom na OK. Na tab-kartici Settings podešavamo dubinu boja pozadine i rezoluciju ekrana.

- KREIRANJE I BRISANJE IKONA NA DESKTOPU (SHORTCUT)

Kreiranje ikona: 1. Kliknemo desnom tipkom miša na praznu radnu površinu.

2. Idemo na New, zatim Shortcut.

3. U dijaloškom okviru Create Shortcut kliknemo na Browse.

4. Izaberemo program ili dokument za koji kreiramo ikonu (schortcut) i kliknemo na dugme Open.

5. Zatim kliknemo na Next.

6. U polje Select a name for the shortcut upišemo ime ikone, a zatim kliknemo na Finish. Ikona se pojavi na radnoj površini, a zatim je odvučemo na željeno mjesto. Brisanje ikona moguće je na dva načina: 1. Ikonu označimo i odvučemo u Recycle Bin, ili 2. Na označenu ikonu kliknemo desnom tipkom miša, a zatim izaberemo naredbu Delete.

U oba slučaja Windowsi nas upozore “želimo li zaista ikonu baciti u kantu za otpatke”. Kliknemo na Yes.

- TRAKA SA AKTIVNIM PROGRAMIMA (TASKBAR)

TASKBAR (programska traka) nalazi se standardno na dnu ekrana i sadrži Start meni s lijeve strane, a s desne strane sat i sl., (kad se vrši ispis dokumenta ovdje se pojavi slika štampača itd.). Svaki puta kada otvorimo neki program, njegovo ime se pojavi na traci sa zadaćama i ostaje na traci tako dugo dok ne pogasimo program. Jednim pogledom na traku možemo vidjeti koje sve programe imamo otvorene i koji je program trenutno aktivan. Aktivan program je onaj čije je dugme s imenom utisnut u traku (svjetlije je boje), odnosno onaj program koji se nalazi na vrhu i čija je naslovna traka plave boje.Naslovna traka neaktivnog programa je sive boje.

Premještanje iz programa u program Pomoću trake sa zadaćama ili trake sa aktivnim programima - TASKBAR možemo prelaziti iz jednog programa u drugi na način da kliknemo na dugme s imenom programa u koji se želimo premjestiti. Držimo li stalno pritisnutu tipku Alt i pritišćemo tipku Tab, Windowsi kruže po imenima otvorenih programa. Kad stignemo na željeni program, otpustimo tipku Alt. Iz jednog programa u drugi možemo se prebaciti klikom miša na željeni program, ako vidimo dio prozora tog programa.

Uređivanje TASKBAR-a Traku sa aktivnim programima uređujemo na sljedeći način: desnom tipkom miša kliknemo na prazni dio trake da se pojavi meni. Klikom na

Properties otvaramo dijaloški okvir Taskbar Properties. U dijaloškom okviru biramo opcije: - Always on top - traka je stalno prisutna na dnu ekrana - Auto Hide – traka se ne vidi na ekranu već se pojavi samo kada dođemo mišem do donjeg ruba ekrana (zbog veće preglednosti ekrana) - Show small icons in Start menu – Start meni će biti ispisan sitnijim slovima

- Show clock – biramo želimo li vidjeti sat na traci sa zadaćama u desnom uglu. Odabir potvrdimo klikom na OK.

- IZGLED PROZORA PROGRAMA

Svaki program koji pokrenemo, uključujući pomoćne programe i igre, ima na vrhu naslovnu traku plave boje na kojoj piše ime programa, kod nekih

programa ime aktivnog dokumenta i dugmad za minimiziranje prozora programa , maksimiziranje izgleda prozora i izlazak iz programa .

Ispod naslovne trake nalazi se traka s menijma - izbornicima. Traka s menijima razlikuje se od programa do programa, ali svi programi sadrže meni Help. Većina programa ima iste menie: File, Edit, View. Klikom na ime menia, pojavi se padajući meni s naredbama grupiranim prema namjeni. Tako meni File sadrži naredbe za rad s datotekama, meni View naredbe za podešavanje izgleda prozora itd. Naredbu biramo tako da je osvijetlimo, a zatim kliknemo na nju. Pozivanjem naredbe koja iza svog imena sadrži tri tačkice (naredba New, Save, Print) otvori se dijaloški okvir, u kojem program traži dodatne upute. Dodatne upute dajemo tako da upišemo podatak u predviđeno polje, ili potvrdimo pojedine opcije postavljanjem potvrdnih kvačica u odgovarajuće okvire, i kliknemo na dugme OK.


Zatim slijede alatne trake – toolbars s dugmadima za pokretanje naredbi. Alatne trake nemaju svi programi i one se donekle razlikuju, ovisno u kojem programu radimo. Alatne trake postavljamo u meniu View, tako da klikom miša ispred imena alatne trake postavimo potvrdnu kvačicu. Na isti način uklonimo pojedinu alatnu traku. Kada desnom tipkom miš kliknemo na prazan dio radne površine ili na označeni tekst, pojavi se meni s naredbama. Naredbe u meniu objekta biramo na isti način kao i u padajućem meniu (naredbu osvijetlimo i kliknemo na nju. S desne strane prozora i uz donji rub prozora nalaze se klizne trake (scroll traka) za vertikalni i horizontalni pomak pomoću kojih se krečemo po dokumentu. Držimo pritisnutu lijevu tipku miša na klizaču i vučemo klizač u željenom smjeru. Kada dođemo do željenog mjesta u dokumentu, otpustimo tipku miša. Prozore programa možemo premještati po radnoj površini na način da ih uhvatimo za naslovnu traku (držimo pritisnutu lijevu tipku miša na naslovnoj traci) i odvučemo prozor na željeno mjesto. Veličinu prozora možemo mijenjati razvlačenjem ili sužavanjem dijagonalno, ili samo jedne strane prozora. Programe gasimo na nekoliko načina: - klikom na dugme X na naslovnoj traci

- klikom na meni File a zatim naredba Exit, ili - kombinacijom tipki Alt+F4.

- PREMJEŠTANJE I SLAGANJE PROZORA

Prozore programa možemo premještati po radnoj površini na način da ih uhvatimo za naslovnu traku (kliknemo na nju lijevom tipkom miša i držimo je pritisnutom) i odvučemo prozor na željeno mjesto. Na ovaj način možemo prozore složiti tako da odjednom vidimo što imamo u nekoliko prozora. Prozore možemo slagati i pomoću određenih naredbi u Windowsima. Kliknemo desnom tipkom miša na prazni dio taskbar-a da se pojavi meni s naredbama. Zatim biramo naredbe: - naredba Cascade Windows – poslaže prozore svih otvorenih programa stepenasto tako da se vide samo naslovne trake. U ovom slučaju iz jednog programa u drugi prelazimo klikom miša na naslovnu traku programa u koji se želimo premjestiti. - naredba Tile Windows Horizontally – podijeli ekran na jednake dijelove za sve otvorene programe horizontalno - naredba Tile Windows Vertically - podijeli ekran na jednake dijelove za sve otvorene programe vertikalno - naredba Minimize All Windows – minimizira sve otvorene programe na taskbar.

- MY COMPUTER (moj računar ikona)

Dvostrukim klikom na ikonu My Computer otvori se prozor u kojem možemo vidjeti što se sve nalazi na računaru: Npr.

- nalazi se disketna jedinica pod nazivom 3,5 Floppy (A:) (u novijim računarskim sistemima diskete se izbacuju iz upotrebe). - hard disk pogon (C:) (ugrađen u centralnoj jedinici) – na njemu se nalaze svi programi, direktoriji i dokumenti ( ukoliko ima više particija recimo dvije, dobija slijedeću slobodnu oznaku najčešče (D:)) - CD-ROM pogon sa oznakom (D:) ukoliko nam hard disk pogon nema više od jedne particije - CD-ROM pogon sa oznakom (E:) ( ukoliko imamo ugradjena dva CD- pogona ili je putem programa napravljen drugi virtualni CD uređaj tada će se pojaviti i ova oznaka (E:)) - direktorij štampača (Printers) - direktorij Control Panel, a mogu se nalaziti i direktorij različitog sadržaja npr. direktorij Dial-Up Network. Da bismo pogledali sadržaj određenog direktorija, dva puta kliknemo lijevim dugmetom miša na nj. Npr. u direktorijumu Printers možemo vidjeti koji je

štampač instaliran na naš računar. Na prethodnu poziciju vraćamo se klikom na dugme Back. Kliknemo li lijevom tipkom miša na disk pogon (C:) da ga označimo, a zatim kliknemo desnom tipkom miša na nj i izaberemo Properties, možemo vidjeti koliko slobodnog prostora imamo na disku kao i neke osnovne karakteristike istog.

Sadržaj disk pogona možemo i pogledati tako da označimo disk pogon i dva puta kliknemo lijevim na nj. ili kliknemo desnim pa na File Open.

Određeni direktorij i poddirektorij otvaramo dvostrukim lijevim klikom na njegovo ime. Drugi način otvaranja podirektorija ili

dokumenta je da ga prvo označimo, a zatim kliknemo desnim pa na meni File Open.

Ikone unutar prozora mogu biti poredane na različite načine, što određujemo u meniu View. Kliknemo li na View Small Icons,

ikone će biti poredane u redove, a naredba List poredat će ikone u jednom redu. Na isti način možemo poredati direktorije unutar

disk pogona. Ikone unutar prozora možemo poredati na više načina, ovisno o opciji koju izaberemo u meniu View Arrange Icons.


- RECYCLE BIN ( kanta za nepotrebne file-ove )

Kanta za otpatke (Recycle Bin) služi za bacanje svih dokumenata koji nam nisu potrebni (kao kanta za otpatke u uredu). Sve dokumente koje želimo izbrisati iz pojedinih direktorija, premjestimo u kantu za otpatke. Dokumente brišemo pomoću naredbe Delete u Windows Exploreru ili ih označimo i odvučemo u kantu za otpatke. Ponekad nam zatreba dokument koji smo izbrisali ili je greškom izbrisan krivi dokument. Izbrisani dokument možemo vratiti u istu direktorij iz koje smo ga izbrisali na sljedeći način: - otvorimo kantu za otpatke dvostrukim klikom na ikonu Recycle Bin ili je otvorimo u Windows Exploreru - potražimo dokument koji želimo vratiti i označimo ga (kliknemo na njegovo ime)

- kliknemo na meni File naredba Restore, ili desnom tipkom miša kliknemo

na označeni dokument, a zatim na naredbu Restore. Kada dokument izbrišemo, u kantu za otpatke više ga ne možemo vratiti.

Želimo li isprazniti cijelu kantu (tj. izbrisati sve dokumente u njoj), kliknemo na File

Empty Recycle Bin i potvrdimo da sigurno želimo izbrisati sve dokumente klikom

na dugme Yes.

- START MENI

Start meni se nalazi u donjem lijevom uglu ekrana na taskbar-u. U njemu se nalaze naredbe i programi.

Kliknemo na Start da bismo otvorili meni. Klizimo mišem prema gore i osvijetlimo stavke. Određenu naredbu biramo tako da je osvijetlimo, a zatim kliknemo na nju. Stavka koja ima desno od naziva strelicu sadrži druge stavke koje biramo klikom na njih. Meni Start sadrži sljedeće naredbe: - naredba Shut Down za gašenje, paljenje, restart, računara kao i logovanje korisnika sa username-om i passwordom - naredba RUN za pokretanje programa koji se ne nalazi u meniu Start - Help –tražimo pomoć za rješenje problema u samim Windowsima - Find ili Search – koristimo je za pronalaženje direktorija i datoteka na nekom od uređaja - Settings – pomoću ove naredbe vršimo razna podešavanja u Windowsima - Documents – direktorij u kojoj se nalazi popis zadnjih nekoliko dokumenata s kojima smo radili - Programs – nalazi se popis svih programa i aplikacija koje se nalaze unutar Windows-a npr. Windows Explorer. U mapi Accessories nalaze se pomoćni programi koji se instaliraju zajedno s Windowsima, npr. program za crtanje Paint, kalkulator i sistemski alati. Ako smo pokrenuli meni Start a više nam nije potreban, pogasit ćemo ga jednostavno klikom bilo gdje na radnoj površini tj. na desktop-u. Kada na taskbar kliknemo desnom tipkom miša, u meniu se nalaze dvije opcije. Naredba Adjust Date/Ttime poziva dijaloški okvir Date/Time Properties, u kojem podešavamo datum i vrijeme ( važi za verziju Windows 2000 ). Program Task Manager nam daje informacije o radu računara, prikazuje programe i procese koji se izvode, a pomoću Task Managera možemo zatvoriti pojedini proces ili program klikom na End Task (npr. dokument koji se piše u Wordu nakon čega se pojavi dijaloški okvir gdje treba potvrditi želimo li spremiti promjene). Na kartici Performance možemo pogledati prikaz dinamike rada računara. Windowsi 2000 Professional sadrže iste alatne trake kao i Windowsi 98 i s njima se radi na isti način.

- WINDOWS EXPLORER

Windows Explorer je program pomoću kojeg možemo pretraživati sadržaj diska i svih direktorija, možemo kopirati, brisati, premještati i preimenovati direktorije i dokumente, a možemo i otvoriti određeni dokument dvostrukim klikom na njegovo ime. Prozor Windows Explorera izgleda ovako: osim naslovne trake, trake s menijima i alatnih traka, prozor Windows Explorera sastoji se od dva dijela: u lijevom dijelu All Folders nalazi se popis svih direktorija, a desni dio sadržaj označenog direktorija (popis poddirektorija i dokumenata u označenom direktoriju ). U popisu direktorija na lijevoj strani potrebno je razlikovati sljedeće: - direktorij koji ispred imena ima kvadratić sa znakom + (plus) sadrži osim dokumenata i poddirektorije - direktorij koji nema nikakvu oznaku ne sadrži poddirektorije - a direktorij koji ima oznaku – (minus) već sadrži popis poddirektorija ispod svog imena. Kliknemo li na znak – ispred imena direktorija, sadržaj poddirektorija ispod njegovog imena će nestati, a ispred imena pojavit će se znak +. Klikanjem na znak + ispred imena direktorij možemo vidjeti razgranatu strukturu svih direktorija. Sadržaj direktorija možemo vidjeti na desnoj strani prozora ako jedanput kliknemo na njegovo ime.


Ako želimo vidjeti sadržaj poddirektorija izabrat ćemo jednu od mogućnosti: 1. kliknemo na + ispred imena direktorija da dobijemo popis poddirektorija, a zatim kliknemo jedanput na željeni direktorij i njegov sadržaj vidimo na desnoj strani, ili 2. da u sadržaju nekog direktorija na desnoj strani dva puta kliknemo na ime poddirektorija, čime otvorimo sadržaj tog direktorija. Sadržaj dokumenta možemo vidjeti dvostrukim klikom na njegovo ime gdje Windowsi automatski učitaju potrebni program s otvorenim dokumentom (npr. Word ako otvaramo dokument napisan u Word-u). Na alatnoj traci nalazi se dugme Folders pomoću kojeg se postavlja i uklanja popis, dugme Search za traženje direktorij i datoteka. Pogled na sadržaj direktorija određujemo u meniu View. Kada izaberemo pogled Thumbnails, sadržaj istog prikaže se u obliku umanjenih sličica. Tako možemo odmah vidjeti koja se slika nalazi pod kojim imenom.

- KREIRANJE DIREKTORIJA ( MAPE )

Direktorije koristimo da bi u njih spremali dokumente. U jednu direktorij spremamo dokumente koji su u međusobnoj vezi, npr. u jednu direktorij spremamo ponude, u drugu rješenja, u treću proračune ili u određenu direktorij spremamo sve dokumente vezane uz jedan posao ili preduzeće. Direktorija možemo sami kreirati i odrediti im strukturu i ime u Windows Exploreru. Direktorij (mapu) kreiramo na sljedeći način: 1. Odredimo mjesto gdje će se direktorij nalaziti, ako će to biti direktorij sam za sebe na disku, tada ćemo u popisu All Folders označiti disk (C:). Ako će to biti poddirektorij unutar nekog drugog direktorija, tada ćemo označiti taj direktorij tj pozicionirat ćemo se na to mjesto gdje želimo kreirati..

2. Kliknemo na meni File New Folder ili desnim klik na slobodnu desnu površinu explorera gdje želimo kreirati pa na New Folder 3. Na desnoj strani prozora pojavi se oznaka novog direktorija s imenom New Folder. Umjesto New Folder upišemo ime direktorija koje želimo. 4. Pritisnemo tipku Enter ili kliknemo bilo gdje na radnoj površini. Direktorij je kreiran.

- PREMJEŠTANJE DOKUMENATA U DRUGE

DIREKTORIJE

Premještanje dokumenata iz jednog direktorijuma u drugi radimo u Windows Exploreru na dva načina: 1. Pomoću naredbi Cut i Paste

Označimo dokument (kliknemo jedanput na njegovo ime da se osvijetli) a

zatim kliknemo na dugme Cut (ili meni Edit naredba Cut). Otvorimo direktorijum u koji želimo dokument premjestiti, a zatim kliknemo na dugme

Paste (ili kliknemo na Edit Paste).

2. ili Tehnikom povlačenja mišem Označimo dokument, pritisnemo lijevu tipku miša i vučemo dokument do željenog direktorijuma. Kada se ime direktorija u koju premještamo dokument označi, otpustimo lijevu tipku miša.

Ako prilikom povlačenja miša otpustimo tipku prije nego što se osvijetli ciljni ili bilo koji drugi direktorij, dokument će se vratiti na mjesto odakle smo ga počeli vući. Drugi način premještanja dokumenata potrebno je vrlo pažljivo raditi, jer se može dogoditi da otpustimo tipku miša u fazi povlačenja kada je označen neki drugi direktorij, pa putem izgubimo dokument. Direktorije premještamo na isti način kao i dokumente.

- KOPIRANJE DOKUMENATA

Dokumente možemo kopirati iz jednog direktorija u drugi, s diska na diskete i obratno. Kopiranje dokumenata i direktorija radimo u Windows Exploreru.

1. Kopiranje dokumenata iz jednog direktorija u drugi

Označimo dokument (ili više njih), a zatim kliknemo na

dugme Copy (ili meni Edit naredba Copy). Otvorimo direktorij u koji želimo dokument kopirati, a

zatim kliknemo na dugme Paste (ili kliknemo na

Edit Paste). 2. Kopiranje dokumenata na diskete Umetnemo disketu u disketnu jedinicu. Označimo dokument ili više njih (direktorij), kliknemo desnom tipkom miša na označeni dokument, a zatim u meniu na

Send To 3,5 Floppy (A).


3. Kopiranje dokumenta s diskete ili USB stika na disk Kliknemo na lijevoj strani na 3,5 Floppy (A) ili na naziv Vašeg USB stika i otvorimo sadržaj. Označimo dokument koji želimo kopirati i odvučemo

ga u željeni direktorij na disku ili označimo dokument, aktiviramo naredbu Copy, označimo direktorij u koji želimo dokument kopirati u popisu

All Folders, aktiviramo naredbu Paste. Direktorija kopiramo na isti način kao i dokumente.

- RENAME (PROMJENA IMENA DOKUMENTIMA I DIREKTORIJIMA)

Dokumentima i direktorijima mijenjamo ime u Windows Exploreru na tri načina:

1. Označimo dokument ili direktorij, a zatim kliknemo na File Rename. 2. Na označeni dokument ili direktorij kliknemo desnom tipkom miša, a u meniu na naredbu

Rename. U oba slučaja oko označenog dokumenta ili direktorija se pojavi okvir s kursorom. U okvir upišemo novo ime dokumenta ili direktorija, zatim pritisnemo tipku Enter ili kliknemobilo gdje na radnu površinu.

3. Dva puta SPORIJE kliknemo na ime dokumenta ili direktorija da se ono pojavi označeno u okviru, a zatim promijenimo ime.

- BRISANJE DOKUMENATA I DIREKTORIJA

Dokumente (direktorija) koji nam više nisu potrebni a zauzimaju prostor na disku, možemo izbrisati u Windows Exploreru na nekoliko načina: 1. Pomoću naredbe DELETE Označimo dokument (direktorij) ili više njih, a zatim aktiviramo naredbu Delete na jedan od načina:

- klikom na dugme Delete na alatnoj traci

- klikom na meni File naredba Delete

- kliknemo desnom tipkom miša na označeni dokument (direktorij), a u meniu na naredbu Delete

2. Označeni dokument (direktorij) ili više njih odvučemo mišem u Recycle Bin na lijevoj strani prozora.

Bez obzira koji način izabrali, uvijek se pojavi dijaloški okvir Confirm File Delete gdje potvrđujemo da sigurno želimo izbrisati označene dokumente ili

direktorij klikom na dugmeYes , a ako nismo sigurni ili smo se predomislili, kliknemo na No. Greškom izbrisan dokument ili direktorij možemo vratiti tako da otvorimo Recycle Bin (u Windows Exploreru ili na Desktopu), označimo željeni

dokument (direktorij), a zatim u meniu File kliknemo na naredbu Restore

- FIND (PRETRAŽIVANJE DOKUMENTA I DIREKTORIJA) – SEARCH

Dokumente ili datoteke koje ne možemo pronaći ili raznih razloga (npr. spremili smo ih u krivi direktorij), tražimo pomoću programa Find. Program Find možemo pokrenuti na nekoliko načina:

1. kliknemo na meni Start Find ili Search Files or Folders

2. ako smo u Window Exploreru onda kliknemo na meni Tools Find Files or Folders

3. u prozoru My Computer dva puta kliknemo na ikonu diska (C:) ili označimo disk (C:), a zatim kliknemo na File Find. Bez obzira na koji način pokrenuli program Find, pojavi se dijaloški okvir Find u kojem je potrebno upisati ime dokumenta kojeg tražimo u polje Named (upišemo ime ili dio imena dokumenta), a u polju Look in odredimo područje na kojem je potrebno dokument tražiti (cijeli disk ili određenu direktorij). Poželjno je da opcija Include Subfolders (uključujući poddirektorija) bude potvrđena.

Kada odredimo sve podatke, kliknemo na dugme Find Now. Kada program obavi pretraživanje zadanog područja, u dnu dijaloškog okvira ispiše koje je sve dokumente i gdje pronašao ili da nema traženih dokumenata u pretraživanom području.

- PODEŠAVANJE DATUMA I VREMENA

Datum i vrijeme na računaru podešavamo u dijaloškom okviru Date/Time

Properties, koji pokrećemo na dva načina:

1. kliknemo na Start Settings Control Panel ikonu Date/Time, ili

2. dva puta brzo kliknemo na sat u desnom uglu trake sa zadaćama. U dijaloškom okviru podesimo datum i vrijeme, a zatim kliknemo na OK.


- PODEŠAVANJE MIŠA

Podešavanje miša vršimo u Control Panelu.

Kliknemo na Start Settings Control Panel, a zatim dva puta brzo na ikonu miša. Otvorimo dijaloški okvir Mouse Properties u kojem vršimo sljedeća podešavanja: - Na kartici Buttons podešavamo miš za ljevoruke i brzinu dvoklika. Izvorno je podešena opcija miša Right-handed, dakle za one koji se koriste desnom rukom. Ako se koristite lijevom rukom, potvrdite opciju Left-handed. Mišem se dalje normalno služite, samo što su funkcije tipki zamijenjene, sada se desnom tipkom označava i povlači tekst umjesto lijevom, a na pritisak lijeve tipke miša pojavljuju se izbornici s naredbama.

- Na kartici Pointers možemo vidjeti kako je podešen pokazivač miša u određenim situacijama.

- Na kartici Motion možemo podesiti brzinu kretanja miša, možemo je usporiti pomicanjem klizača prema Slow (ako nam miš često bježi preko ruba ekrana) ili povećati pomicanjem klizača prema Fast (ako je pokazivač miša prespor).

- PODEŠAVANJE TASTATURE

Ukoliko priliko kucanja teksta se ne prikazuju naša slova č,ć,š,đ,ž, tad je potrebno podesiti tastaturu u Control Panelu.

Kliknemo na Start Settings Control Panel, a zatim dva puta brzo na ikonu tastature. Otvorimo dijaloški okvir Keyboard Properties i odemo na opciju Input Locals koji je potrebno podesiti na Croatian, tako što ćemo pored aktivnog EN inputa pomoču dugmeta ADD dodati Croatian, Bosnian ili Serbian i postaviti mu Set As Default, a English (ili neki drugi koji se nalazi) ukloniti pomoču dugmeta Remove. Ovu operaciju potvrdite klikom na OK i zatvorite Control Panel.

- INSTALACIJA ŠTAMPAČA

Prvo je potrebno otvoriti direktorij Printers na sljedeći način:

Kliknemo na Start Settings Printers ili otvorimo prozor My Computer, a zatim direktorij Printers. U direktoriju Printers se nalazi ime štampača koji je instaliran na računaru, a ako ga nema, tada se nalazi samo ikona Add Printer.

Dva puta kliknemo na ikonu Add Printer. U prvom dijaloškom okviru Add Printer Wizard stoji upozorenje da će nam čarobnjak pomoći instalirati printer brzo i jednostavno, i da bismo nastavili

instalaciju, trebamo kliknuti na dugme Next.

U sljedećem koraku određujemo hoćemo li instalirati lokalni ili mrežni printer. Izaberemo u ovom slučaju lokalni i kliknemo na Next. U sljedećem koraku potrebno je odrediti proizvođača i tip štampača koji instaliramo.U polju Manufacturers izaberemo proizvođača, a zatim u polju Printers tip štampača koji instaliramo. Ako se pisač koji želimo instalirati ne nalazi na popisu, kliknemo na dugme Have disk, a u disketni pogon ili CD-ROM pogon stavimo disketu ili CD-ROM koji smo dobili zajedno s pisačem i slijedimo upute čarobnjaka - wizard,

kliknemo na Next.

U narednom dijaloškom okviru potrebno je navesti priključak na koji je priključen kabal štampača u računar (LPT1) i kliknemo na Next. Zatim određujemo ime štampača, možemo ostaviti predloženo ili odrediti neko drugo. Osim toga potrebno je odrediti da li će printer koji instaliramo biti

podešen kao osnovni ili ne. Kliknemo na Yes a zatim na Next.

Na kraju nas čarobnjak za instalaciju pita želimo li ispisati probnu stranicu. Kliknemo na Yes a zatim na Finish. Ovim započinje instalacija štampača na računar. Prema potrebi Windowsi će nas obavijestiti je li potrebno staviti CD-ROM ili disketu u pogon, što je

potrebno učiniti i kliknuti na OK. Po završetku instalacije Windowsi će ispisati probnu stranicu i pitati je li ispis u redu. Ako je ispis u redu, kliknemo

na Yes i vratimo se u direktorij Printers gdje možemo vidjeti ikonu instaliranog štampača..

Ako na računaru imamo instalirano više štampača i s vremenom želimo promijeniti osnovno postavljeni štampač, otvorimo direktorij Printers ( Start

Settings Printers),kliknemo desnom tipkom miša na onaj koji želimo postaviti kao osnovni, a u meniu kliknemo na naredbu Set as Default (potrebno je uključiti potvrdnu kvačicu ispred ove naredbe).

- KONTROLA ŠTAMPE - ISPISA

Prilikom ispisa dokumenta, na taskbar-u se pojavi ikona štampača. Dvostrukim klikom na ikonu štampača otvori se prozor za kontrolu ispisa, na čijoj se naslovnoj traci nalazi ime štampača.

Ako želimo privremeno zaustaviti ispis, kliknemo na meni Printer Pause Printing. U polju Status pojavi se obavijest da je ispis privremeno zaustavljen ("Paused").


Kada želimo nastaviti s ispisom, ponovo kliknemo na meni Printer Pause Printing, nakon čega će se ispis nastaviti, a u polju Status ponovo će se pojaviti obavijest da je ispis u tijeku "Printing".

Ako želimo zaustaviti ispis određenog dokumenta, kliknemo na dokument u popisu da ga označimo, zatim kliknemo na meni Document Cancel

Printing ili kliknemo desnom tipkom miša na označeni dokument, a u meniu na naredbu Cancel printing.

Na ovaj način uklonimo dokument s popisa za ispis. Redoslijed ispisa možemo mijenjati tako da označeni dokument odvučemo na željeno mjesto u popisu za ispis. Ako želimo odustati od ispisa svih dokumenata koje smo poslali na ispis, to možemo

učiniti na dva načina:

1. Označimo sve dokumente, a zatim kliknemo na meni Document Cancel Printing ili na označene dokumente kliknemo desnom tipkom miša pa na Cancel Printing.

2. Kliknemo na meni Printer Purge Print Documents. Zatim zatvorimo prozor za kontrolu ispisa.

- INSTALIRANJE I UKLANJANJE KOMPONENTI WINDOWSA

Prilikom instalacije Windowsi ne instaliraju sve dijelove pa se neki od njih moraju instalirati naknadno, ovisno o potrebi.

Dodatne komponente programa instaliramo tako da kliknemo na Start Settings Control Panel, a u Control Panelu dva puta kliknemo na ikonu Add/Remove Programs. Pojavi se dijaloški okvir Add/Remove Programs Properties u kojem izaberemo karticu Windows Setup. U polju Components se nalazi popis dodatnih programa koje možemo dodati ili ukloniti. Prazna bijela kućica znači da ni jedan dio tog programa nije instaliran, kvačica u bijeloj kućici znači da su svi dijelovi instalirani, a kvačica u sivoj kućici znači da su samo neki dijelovi programa instalirani.

Označimo li program, a zatim kliknemo na dugme Details, možemo vidjeti koji su dijelovi označenog programa instalirani, a koji ne. Windowsi će instalirati označene komponente. Prilikom instalacije odgovarajuće diskete ili CD-ROM moraju se nalaziti u za to predviđenim jedinicama, inače će nas Windowsi upozoriti da umetnemo disketu ili CD-ROM u računar. Za instaliranje programa otvorimo karticu Install/Uninstall. Ako želimo instalirati određeni program, umetnemo CD-ROM u računar i pričekamo.U većini slučajeva se instalacija sama pokrene nakon 10-20 sekundi, i sve što treba je slijediti čarobnjaka za instalaciju. Ako se instalacija sama ne pokrene,

kliknemo na dugme Install u dijaloškom okviru Add/Remove Programs Properties. Čarobnjak za instalaciju nas upozori da stavimo CD-Rom ili disketu u računar, potraži odgovarajući program za instalaciju i pokrene ga.

- USPOSTAVLJANJE I PODEŠAVANJE MODEMSKE VEZE ZA INTERNET

Dolaskom modernih tehnologija pojednostavio se i sam proces pristupa na Internet. Provajderi u BiH koji nude uslugu internet konekcije uglavnom koriste ADSL infrastrukturu gdje dobijede modem koji je putem mrežnog kabla potrebno spojiti na Vaš računar i eventualno prema njihovom upustvu napraviti konekciju na isti.

- PROGRAM OUTLOOK EXPRESS ZA ELEKTRONSKU POŠTU

Program Outlook Express možemo pokrenuti na tri načina:

1. kliknemo na meni Start Programs Outlook Express 2. dva puta kliknemo na ikonu Outlook Expressa na radnoj

površini 3. kliknemo na ikonu Outlook Expressa na traci Quick Lunch

Outlook Express je program za primanje i slanje elektronske pošte i on je zapravo smanjena verzija programa Microsoft Outlook. Prozor Outlook Expressa je ispod alatne trake podijeljen na dva dijela. U lijevom se dijelu nalazi traka Outlooka (Outlook Bar) s popisom direktorija koje program sadrži, a u desnom dijelu sadržaj označenog direktorija. Direktorij Inbox sadrži svu pristiglu elektroničku poštu, direktorij Outbox sadrži elektroničku poštu koja će se naknadno slati primaocima, direktorij Sent Items sadrži poštu koja je već poslana primaocima, a direktorij Deleted Items sadrži izbrisane stavke. U direktoriju Drafts nalaze se nedovršene poruke koje još trebamo urediti prije slanja. Da bi vidjeli sadržaj određene direktorija, potrebno je kliknuti na njenu ikonu. Kada otvorimo direktorij Inbox, desni dio prozora se podijeli u dva dijela. U gornjem se dijelu nalazi popis pristigle pošte, a u donjem dijelu možemo vidjeti sadržaj označene poruke. Iz jedne direktorija u drugu prelazimo klikom na ikonu direktorija, ili kliknemo na dugme s imenom otvorenog direktorija ispod alatne trake, kako bi se otvorio popis direktorij (Folder List) u kojem zatim kliknemo na željenu direktorij. Ako popis direktorij želimo učvrstiti u prozoru, tada kliknemo na dugme s pribadačom na vrhu popisa, a ako popis želimo ukloniti, kliknemo na

dugme Close.


Izgled prozora Outlook Expressa možemo prilagoditi vlastitim potrebama na način da u meniu View izaberemo naredbu Layout. U dijaloškom okviru Window Layout Properties određujemo izgled prozora.

Kada prilagodimo izgled prozora, kliknemo na dugme OK.

- SLANJE ELEKTRONSKE POŠTE

Da bi poslali elektronsku poštu, prvo moramo napisati poruku tako da u prozoru programa Outlook Expres (slično je i na GMAIL-u, Hotmailu i sl).

1. Kliknemo na dugme New Mail

2. Kliknemo na meni File New Mail Message

3. Kliknemo na meni Message New Message Bez obzira koji način izaberemo uvijek se pojavi isti prozor New Message. U polje To uvijek upišemo e-mail adresu primaoca. U polje Cc možemo upisati adrese na koje želimo slati kopije poruke.U polje Subject upišemo kratak opis poruke. Zatim kliknemo na donji okvir ili pritisnemo tipku Tab i napišemo tekst poruke. Pomoću trake iznad okvira možemo urediti tekst.

Ako uz poruku želimo poslati neki file, tada kliknemo na dugme Attach ili kliknemo na meni Insert File Attachment. Otvori se dijaloški okvir Insert Attachment gdje je prvo potrebno otvoriti direktorij u kojoj se datoteka nalazi, zatim dva puta kliknuti na ime datoteke

ili označiti datoteku klikom na nju, a zatim kliknuti na dugme Attach. U gornjem dijelu prozora New Message se pojavi novi red Attach s nazivom dodane datoteke.Uz jednu poruku možemo poslati više file-ova ili attachment-a.

Ako poruku želimo poslati odmah, kliknemo na dugme

Send, a ako je želimo slatikasnije s ostalim porukama,

kliknemo na meni File Send Later. Otvori se dijaloški okvir Send Mail koji nas obavijesti da će poruka biti dodana ostalim porukama za slanje u

direktoriju Outbox. Kliknemo na dugme OK. Kasnije u prozoru Outlook Expressa možemo kliknuti na

dugme Send and Receive da bi istovremeno poslali i primili poštu, ili kliknemo na strelicu pored dugmeta Send and Receive da bi otvorili meni u kojem izaberemo

naredbu Send All. Nakon toga će Outlook Express uspostaviti modemsku vezu i poslati svu poštu iz direktorija Outbox. Kada pošalje poštu, Outlook Expres poslane poruke iz direktorija Outbox premjesti u direktorij Sent Items.

- PRIMANJE ELEKTRONSKE

POŠTE:

Da bi preuzeli e-poštu potrebno je kliknuti na dugme

Send/Receive ili na strelicu pored, a zatim u popisu na račun za koji očekujemo poštu. Outlook Express

uspostavi modemsku vezu, preuzme poštu i spremi je u direktorij Inbox. Vremenski period u kojem će Outlook Express provjeravati novopristiglu

poštu određujemo tako da kliknemo na meni Tools Options a na kartici General u polju Check for New Messages Every podesimo vrijeme.

Klikom na direktorij Inbox pojavi se popis poruka. Kliknemo li na određenu poruku, u donjem okviru vidimo njen sadržaj. Ako dva puta kliknemo na poruku, njen sadržaj će se pojaviti u zasebnom prozoru. Nepročitana poruka ispred svog imena ima sliku zatvorene koverte, a poruka čiji smo sadržaj pročitali, ima otvorenu kuvertu.

Ako želimo neku poruku spremiti na disku, kliknemo na meni File, Save As a ako želimo spremiti attachment, izaberemo naredbu

SaveAttachments. Ako se uz ime poruke nalazi znak spajalice, to znači da poruka sadrži attachment koji da bi vidjeli sadržaj potrebno je kliknuti na dugme s oznakom spajalice u zaglavlju, a zatim izabrati stavku koju želimo vidjeti. Ponekad se pojavi upozorenje da datoteka može sadržavati viruse i program traži daljnje upute za spremanje attachmmenta na disk. Potrebno je

kliknuti na dugme OK, a zatim u dijaloškom okviru Save Attachment As izabrati direktorij u koju ćemo datoteku

spremiti i kliknuti na dugme Save. Kasnije otvorimo spremljenu datoteku i pogledamo njen sadržaj.

Ako poruke želimo izbrisati, odvučemo ih u direktorij Deleted Items ili kliknemo na poruku desnom tipkom miša, a zatim na naredbu Delete.


Odgovaranje na poruku:

Ako na poruku želimo odgovoriti, prvo je označimo, a zatim kliknemo na dugme Reply, a ako ju želimo proslijediti dalje, kliknemo na dugme

Forward au polje To upišemo adresu primatelja.

U prozoru Message napišemo tekst odgovora i kliknemo na dugme Send.

- INTERNET EXPLORER

Internet Explorer je program za pretraživanje Interneta koji pokrećemo dvostrukim klikom na njegovu ikonu ili klikom na ikonu Internet Explorera na taskbar-u. Nakon otvaranja prozora Internet Explorera pojavi se polazna stranica. Prozor Internet Explorera sastoji se od sljedećih elemenata:

- naslovna traka s imenom programa Microsoft Internet Explorer i imenom trenutne Web stranice - alatna traka - adresno polje s adresom trenutne stranice (Address) - traka s vezama (Links) – klikom na neku vezu dolazimo na tu stranicu - područje sadržaja – prikazuje sadržaja neke Web lokacije - slikovna ili tekstualna veza - u sadržaju Web stranice može biti podcrtana riječ, ili riječ istaknuta bojom, ili slika koja omogućuje brz prelazak na druge Web lokacije (kada se postavi pokazivač miša iznad takve veze, on promijeni oblik u ruku s ispruženim kažiprstom) - statusna traka – obavještava nas što se trenutno događa u Internet Exploreru.

Za izlaz iz Internet Explorera dovoljno je kliknuti na dugme Close (X) na naslovnoj traci. Pojavi se dijaloški okvir Disconnect u kojem kliknemo na

dugme Yes. Podešavanje za Internet Kliknemo li desnom tipkom miša na ikonu Internet Explorera, a u meniu kliknemo na Properties, pojavi se dijaloški okvir Internet Properties u kojem možemo vršiti razna podešavanja za Internet. Na kartici General u polju Home page u okviru Address određujemo adresu Web lokacije koju želimo koristiti kao polaznu stranicu znači onu koja će se pri pokretanju IExplorera prva učitati, u polju Temporary Internet files možemo izbrisati sve datoteke iz privremenog spremišta datoteka s Interneta. U polju History automatski se spremaju adrese lokacija koje posjećujemo na Webu. Ovdje možemo odrediti koliko dana želimo te adrese čuvati. Na kartici Security određujemo razinu sigurnosti za pojedinu zonu. Možemo izabrati visoku razinu sigurnosti (High) ili srednju (Medium). Na ovaj način možemo spriječiti učitavanje sadržaja koji je ocijenjen kao potencijalno opasan. Na kartici Content možemo unijeti lozinke za određene sadržaje koje ne želimo prikazati. Na kartici Connection možemo odrediti koliko će se puta uzastopno birati isti broj ako je veza zauzeta i u kojem vremenskom periodu će se biranje poziva ponavljati. Na kartici Programs biramo programe koje želimo koristiti za elektroničku poštu. Program biramo u polju Mail. Na kartici Advanced možemo radi bržeg učitavanja nekih stranica isključiti njihov multimedijski sadržaj (animacije, zvukove, slike, video zapise koji usporavaju učitavanje).

- PRETRAŽIVANJE WEBA S

INTERNET EXPLOREROM

Internet pretražujemo pomoću Internet Explorer na nekoliko načina. Prvo otvorimo Internet Explorer, a zatim unesemo adresu Web lokacije u polje Address i pritisnemo tipku Enter, ili

kliknemo na dugme Go. Drugi način je da kliknemo na strelicu pored polja Address i izaberemo adresu.

Sljedeći način je da kliknemo na dugme History na alatnoj traci, nakon čega se na lijevoj strani prozora pojavi popis adresa koje smo u posljednje vrijeme posjetili. Kliknemo na željenu adresu u popisu, nakon čega se učita izabrana web stranica.

Lokacijama na Webu možemo pristupiti tako da kliknemo na meni Favorites, a zatim na Chanels, Links ili Media pomoću kojih možemo pronaći veze za lokacije po određenim kategorijama (zabava, sport itd.). Adrese Web stranica koje često posjećujemo možemo spremiti u direktorij Favorites Kada se nalazimo na takvoj stranici, otvorimo meni Favorites i

kliknemo na Naredbu Add To Favorites ili kliknemo na dugme Favorite na alatnoj traci, a kada se s lijeve strane prozora pojavi traka Favorites,

kliknemo na dugme Add. Pojavit će se dijaloški okvir Add Favorite u čijem se okviru Name nalazi adresa trenutne Web stranice. Kliknemo na


dugme OK. Slijedeći put kada želimo pristupiti toj Web stranici, kliknemo na dugme Favorites na alatnoj traci i u sadržaju direktorija izaberemo adresu Web stranice.

Ako želimo podatke o određenoj temi a ne znamo adresu, pokrenut ćemo automatsko pretraživanje Weba. Kliknemo na dugme Search, a s lijeve

strane prozora pojavi se traka za pretraživanje. U okvir za tekst upišemo tekst koji želimo tražiti i kliknemo na dugme Search. Zatim se pojavi popis adresa vezanih uz traženi pojam. Klikom na pojedinu adresu pozivamo njenu Web stranicu.

Ukoliko program ne pronađe ono što tražimo, kliknemo na dugme Next i izaberemo drugi Web pretraživač (AltaVista, Yahoo, Google itd.) i ponovimo postupak pretraživanja na isti način. Pomoću dugmadi na alatnoj traci možemo se kretati naprijed (Forward) ili nazad (Back) po Web lokacijama, ili na početnu lokaciju klikom na dugme

Home.

- KORIŠTENA LITERATURA I MEDIJI:

-PC-Skola 2000 CD-izdanje, Promil -Brzi tečaj za Windows 98, Algoritam 1999 – Cristina Dudley -Brzo i lako Windows 2000 Professional, Kompjuter biblioteka 2000 – Faithe Wepmen -MSCE Microsoft Windows XP professional udzbenik za pripremu ispita, CET 2002 – Rick Wallace -Internet: www.microsoft.com/windows, www.ecdl.com

http://www.microsoft.com/windows

http://www.ecdl.com/