Kvarner News magazin br.1 (kolovoz 2014)

INFORMATIVNO - REVIJALNI MJESEČNIK

IVAN RAKITIĆ

KAd bIsTIjeNe

pRIčAlePOGLED PREMA KANTRIDI 2016.

BROJ 1 | KOLOVOZ 2014. | GODINA 1. | BESPLATNI PRIMJERAK

PRELAzAK u bARcELONu

COUCHsURFINGSTRANAc u MOM KREvETu?

CIjepljeNje?IzbOR NIjE jEDNOSTAvAN

jeleNAKOVAčeVIĆ

stvarna žena

www.KvARNERNEwS.hR

ISS

N 1849-4951

Dragi čitatelji,

ovim vas izdanjem uvodimo u svijet našeg medija kroz sinergiju autorskih

tekstova i fotografija. Za tisak članaka odlučili smo se kako biste dobili sli-

ku na koji način diše naša redakcija i tko stoji iza tekstova na portalu kvar-

nernews.hr. Pred vama je magazin u kojem smo objedinili sadržaj koji s

ponosom potpisujemo, a koji ćemo svakim brojem poboljšavati. Svakako nas

potražite na društvenim mrežama i dnevnom portalu za dozu informacija i

zanimljivih tema. U ovom izdanju donosimo nekoliko ekskluzivnih razgovora

poput intervjua s Bajagom, Maksimom Mrvicom i Ivanom Rakitićem. Osvr-

nuli smo se i na našu predivnu Kantridu koja će uskoro promjeniti svoj izgled

novim stadionom. Djelić našeg prostora posvetili smo turizmu i ekologiji

našega kraja. Za malo zabave tu je kolumna o ratu s balerinkama. Razgo-

varali smo sa Jelenom Kovačević koju smo predstavili u posebnom stilu, a u

ovom izdanju pronaći ćete i zdravstvene savjete. Nadamo se da ćete uživati

čitajući naš magazin.

Albin Polak Glavni urednik

IMPRESSUM

BAJAGA

E-CIGARETE

GLAVNI UREDNIK Albin Polake-mail: [email protected]

UREDNIČKI KOLEGIJAdnan Rovčanin, Adriana Karuza, Barbara Konestabo, Andrej Hladnik, Dora Đukić; e-mail: [email protected]

NOVINARI, SURADNICI I KOLUMNISTIŽarko Diminić, Alen Bećirović, Boris Kanazir, Ivan Dorian Molnar, Ingrid Divković;

FOTOGRAFIMilan Mihaljević, Tomislav Zemanek

SEKTOR OGLASNOG PROSTORALuka Belike-mail: [email protected]

NAKLADNIKSKY mediaNikole Tesle 1, HR-51000 Rijekae-mail: [email protected]

TISAK Tiskara Grafing - Offset & Digital printOlipska 7, HR-10000 Zagreb

ISSN BROJMrežna inačica: ISSN 1849-062XTiskana inačica: ISSN 1849-4951

Informativno-revijalni mjesečnik Kvarner News je besplatan. Dnevno digitalno izdanje možete pronaći na adresi: kvarnernews.hr

Naslovna fotografija: Milan Mihaljević

Kolovoz, 2014.

10

204

ŠTIKLOM PO PLESNOM PODIjU

18

SADRŽAJ27

RAT BALERINKAMA

ZDRAVSTVENI TURIZAM

29 Kolumna Alena Bećirovića

BUDUĆNOST NAŠE ŽUPANIJE

12

IVAN RAKITIĆ

KANTRIDA 2016.

CIJEPLJENJE?

22MAKSIM MRVICA6

JELENA KOVAČEVIĆ

16COUCHSURFING

PLAVA VREĆA

8 Stranac u mom krevetu

Ekologija i turizam ruku pod ruku30

UVODNIK

STRANICA 54 STRANICA

Kad bi stijene pričale - pogled prema Kantridi 2016.

YouTube, snimka te legendarne utakmice i dan danas se,

zahvaljujući naprednoj tehnologiji, može pogledati u bilo

koje doba dana. Dobra stvar, za sve one koji će gledajući

novo, moderno zdanje kakvo će Kantrida postati na

ljeto 2016. godine, htjeti prenijeti sliku iz svoje glave

nekim novim naraštajima. Uz fotografije, naravno, koje

ovjekovječuju ono što je Kantrida bila u svojoj povijesti.

Današnjeg kapaciteta od 10 500 mjesta, Kantrida je

srušila rekord posjećenosti 1999. godine. Svima dobro

poznata posljednja prvenstvena utakmica protiv Osijeka

dovukla je pod stijene gotovo 26 000 gledatelja, koji su

Kantridu napustili pognute glave.

Krečakova zastavica odnijela je Rijeci toliko željeni, prvi

naslov prvaka države. Na koji se još čeka…

Možda će novi Stadion Kantrida biti poprište podizanja

pehara prvaka Hrvatske, kao i odigravanja utakmica Lige

prvaka. Klub kao što je Rijeka to i zaslužuje, pa neka ispi-

sivanje novih priča započne već 2016. godine, kada će

svoja vrata otvoriti novi dom riječkih nogometaša.

Kantrida kakvu danas poznajemo odlazi u povijest, ali

ostat će vječna uspomena za sve one koji su barem jed-

nom u svom životu bili „progutani“ u grotlu legendarnih

stijena.

Novi stadion će imati

14.000 sjedećih natkrivenih mjesta

Foto

: Sta

dion

Kan

trid

a PR

Kad bi stijene mogle pričati…

Ispričale bi sigurno više od 101 priče, koliko je godina ljepotica pod stijenama bila u pre-poznatljivom izdanju, onom koje je i Euros-port uvrstio među deset najljepših sportskih lokacija. A uskoro odlazi u povijest…

Kada prva kugla udari u stoljetne zidove velebnog zdan-

ja, više ništa neće biti isto.

Izgrađen davne 1913. godine, Stadion Kantrida uvijek je

plijenio pozornost svih, pa i onih koji nisu zaljubljenici

u nogomet. Samo letimičan pogled niz stijene nezaobi-

lazan je za svakog prolaznika, koji iza stadiona u daljinu

vidi – more! Napravljen na mjestu bivšeg kamenoloma,

jedinstven je po svojem položaju, smješten između mora

i stijena, koje će, srećom, i dalje ostati tamo gdje jesu –

nepromijenjene.

Starije generacije pamte pobjede Rijeke u finalima kupa

bivše države, kao i povijesno slavlje nad španjolskim

divom Realom iz Madrida 1984. godine. Postavljena na

Autor: Ivan Dorian Molnar | Foto: Milan Mihaljević


Da li si sam birao filmove koje ćeš obraditi ili je birao tim producenata?

Novi i prvi album filmske glazbe „The Movies“ Movies je nešto potpuno drugačije od onoga što sam ja do sada radio na svo-jim koncertima. Ovo je prvi put da smo odlučili napraviti cijeli album potpuno drugačijim konceptom filmskom glaz-bom.

Odabir te filmske glazbe pomno smo bira-li tako da ne bude samo glazbe iz novijih filmova koji su poznati mlađoj generaciji kao što su (Pirati s Kariba ili Nemoguća misija), nego imamo i klasičnih kultnih filmskih glazbi iz filmova (Spartak i Kum) i ostalih filmova, ta sva glazba obrađena je na taj moj klavirski crossover način, jako zanimljivo.

MAKSIM MRVICAČovjek koji je inspirirao mlade ljude da ponovno slušaju klasiku poput Mozarta, Bethovena…

Premijerna izvedba aktualnog albuma filmske glazbe „The Movies“ u pulskoj Areni i na zadarskom Forumu oduševila je mnoge poklonike crossover glazbenog žanra, a Maksim nam je otkrio kako je to svirati sa bendom, njegovo odnos sa obožavateljicama te kako je sa klasične glazbe prešao na crossover.

Maksim Mrvica sa bendom? Možeš li nam malo opisati tu postavu i kako sve to izgleda?

Kako je sa obožavateljicama i obožavateljima recimo u Kini i Južnoj Koreji da li te ljudi pre-poznaju po ulici?

- Dosta su dinamični moji fanovi najviše u Južnoj Koreji

i Kini, bude tu svega poslije koncerta haha… Prepoznaju

me po ulici, pogotovo zato što ja imam dva metra i cili

san istetoviran haha…pa ne mogu proći ne zapaženo. Bilo

je situacija da nas je dosta ljudi čuvalo prilokom potpisiv-

anja autograma i slikanja, jednom je bila zaista ogromna

gužva i masa pa ni redari nisu uspjeli intervenirati.

Jesi li do sada već imao iskustava sa tim bendom ili je to bila svojevrsna premijera?

- Imam već dosta iskustva sa bendom, prošla turneja doduše bila je sa engleskim

bendom, krenula je iz Londona, a nakon toga smo imali nastupe u Južnoj Koreji,

zatim smo bili u Kini šest tjedana. Ovo je kao jedan nastavak takve turneje sa

bendom koji se nastavlja u Hrvatskoj. Odlična je atmosfera sa bendom jedna

totalno drugačiji feeling, meni osobno jako dobar i življi.

Autor: Žarko Diminić

- Cijela dinamika koncerta je puno drugačija nego kad se

svira solo, pozornica je puno drugačija, velika, ogromna

sa puno svjetla koje šaraju uokolo u ritmu muzike i prate

cijelu tu dinamiku koncerta. Što se tiče benda tu su: bub-

njevi, udaraljke, bas gitara i šest gudačkih instrumenata,

može se komotno reći jedan mali gudački sastav koji to

prati.

Spomenuo si Crossover kao tvoj glazbeni žanr, školovao si se naravno kao klasični pijanist, kad se dogodio taj klik u glavi i taj preobražaj na crossover?

- Nakon akademije, kad sam završio akademiju, počeo sam studirati u ino-

zemstvu i tu se počela javljati ideja da počnem predstavljati klasičnu glazbu

na jedan totalno drugačiji način. Način koji je prilagođen mladima i općenito

21. stoljeću. Sukladno s tim počeo sam se drugačije odijevat, više onako šik

haha…nisam htio biti u onim klasičnim crno bijelim odijelima koja se nose

na takvim nastupima. Nisam htio takvu atmosferu na koncertima, to mi je

bilo dosadno, počeo sam uvoditi elemente light showa na svojim koncertima

ubacio sam i veliki video Wall htio sam napraviti to da klasična glazba u tim

mojim aranžmanima i nastupima bude zanimljiva publici.

Sav taj trud se naposljetku isplatio kad je došao poziv gospodina Mel Busha

jednog od najvećih svjetskih producenata za suradnju na prvom albumu i

projektu.

Misliš li da tvoja glazba na taj moderan način inspirira mlade ljude da ipak poslušaju klasiku poput Mozarta, Bethovena…

- Definitivno da. Imam puno susretanja sa roditeljima i mladima koji su

na mojim koncertima i zahvaljuju se što smo upravo na taj moderan način

prezentirao klasiku i kažu da su njihova djeca zahvaljujući tome počela svi-

rati klavir, skidati pjesme i da su poslušali kako su te pjesme zvučale u origi-

nalu, jako sam ponosan na sve to i drago mi je što mogu biti dio toga.

- Obično je nas troje koji biramo glazbu koju

ćemo stavljati na album i općenito koju izvodimo

na koncertima to je moj manager Mel Bush, moj

izvršni producent Johanton Ally i ja. Svi se zajedno

dogovaramo oko finalnog izbora.

Album Movies je još ne ob-javljen u Hrvatskoj i premi-jera je bila na koncertima u Puli i Zadru?

- Album nije još bio predstavljen hrvatskoj publici

tako da su svi koji su bili u Puli imali tu čast da

premijerno čuju neke od stvari sa tog albuma. Sam

koncert je bila jedna moja retrospektiva. Svirali smo

sve najbolje moje hitove od prvog albuma Piano

Player do ovog zadnjeg The Movies, bila je to jedna

večer za pamćenje, jedan presjek svih mojih 11 al-

buma i to sve u prekrasnom ambijentu Pulske arene.


Sve počinje odlukom da želite postati couchsurfer

Kako funkcionira?

Sve počinje odlukom da želite postati couchsurfer.

Raščistite sami sa sobom jeste li sposobni prespa-

vati kod potpunog stranca, kao i ponuditi smještaj u

vlastitom domu osobi koju nikada prije niste vidjeli.

Ako je odgovor potvrdan, potrebno je posjetiti in-

ternetsku stranicu www.couchsurfing.org i krenuti u

pustolovinu.

Na samom početku morat ćete obaviti:

- registraciju na Couchsurfingu

- uređivanje profila

- potražiti smještaj ili ponuditi svoj kauč

Upravo tako je postupila i Samoborka s riječkom ad-

resom Vanessa Librić, koja je u svom domu ugostila

nekoliko putnika.

- Kod mene su odsjeli couchsurferi iz Belgije, Fran-

cuske, Australije, Rusije, ali i iz Hrvatske.

Posebno zanimljiva je bila osamnaestogodišnja djevo-

jka iz Tasmanije koja po Europi putuje sama ili jedan

ruski arhitekt koji je jednostavno odlučio izići iz ureda.

Ponio je posao sa sobom, tako da sada radi i putuje.

Jedini problem je njegov panični strah od aviona, pa

zasad putuje samo autom, vlakom ili brodom, prisjeća

se Vanessa neobičnijih putnika koje je upoznala.

Iako je do sada samo nudila smještaj, vjeruje da će

prvom prilikom iskoristiti sve pogodnosti članstva u

ovoj zajednici.

Osim velike uštede, Vanessa kao najveću prednost

couchsurfinga ističe upoznavanje novih ljudi.

- Ljudi koje upoznaješ ostaju povezani cijeli život. To

su baš iskreni prijateljski odnosi s ljudima koje vidiš

Autor: Adriana Karuza

Stranac u mom krevetu?

Hej, posudiš mi krevet ili kauč? Ovo pitanje mnogima zvuči bizarno. Pogotovo ako iza njega stoji potpuno nepoznata osoba koja bi, eto, odsjela u vašem gradu/selu/mjestu, a ne može si, ili ne želi, priuštiti hotelski smještaj. Upućeniji zna-ju da je riječ o Couchsurfingu, pokretu koji svima avanturističkog duha ili jed-nostavno plićeg džepa omogućuje putovanja s besplatnim smještajem.

DO BESPLATNOG SMJEŠTAJA

COUCHSURFINGOM

prvi put u životu. Kad i sama odlučim putovati, znam da uvijek imam

mjesto u svijetu gdje će me netko udomiti, kaže Vanessa i upozorava

da ponekad ima i negativnih iskustava pa svemu ipak treba pristu-

piti s dozom opreza.

Što ako ugostim ili posjetim psihopata?

Ovo se pitanje neminovno nameće svi-

ma, posebice pripadnicama nježnijeg

spola. Jamstva zapravo nema, no

čitanje referenci itekako može pružiti

sliku o određenoj osobi. To znači da

couchsurferi ostavljaju komentare o

članovima kod kojih su odsjeli ili su ih

pak ugostili. Ti se komentari ne mogu

izbrisati i dobar su pokazatelj koliko je

netko poželjan gost ili domaćin.

Couchsurfing u svijetu

Danas se ova zajednica može pohvaliti sa sedam milijuna članova

koji u stotinu tisuća gradova diljem svijeta dijele zajedničke tre-

nutke. U Hrvatskoj je oko deset tisuća registriranih članova, a više

od polovice ima između osamnaest i trideset godina.

Recimo još da je sve počelo 1999. godine kada je jedan od osnivača,

Casey Fenton, namjeravao posjetiti Island. Poslao je mejlove grupi

studenata koji su mu ponudili smještaj i društvo tijekom boravka

–u njihovoj zemlji. Internetsku stranicu pokrenuo je prije deset

godina, u suradnji s Danielom Hofferom, Sebastienom Le Tuanom

i Leonardom Silveirom. Tako je ideja o ljudima koji žele podijeliti

svoj dom s neznancima, ili kako ih oni vole zvati – s prijateljima

koje još nisu upoznali, krenula u svijet i osvojila ljubitelje low cost

načina putovanja.

Putovati jeftino i pritom provoditi dane s lokalnom ekipom u sva-

kom slučaju zvuči primamljivo – potrebno je samo krenuti i svijet je

vaš. Sretan put, divna nova poznanstva i dobru zabavu želimo!

ČITAJTE REFERENCE

OSTALIH COUCH-SURFERA

- Vjerujte instinktu: ako vam se nečiji profil iz bilo kojeg razloga učini nesigurnim, tražite dalje.

- Informirajte se o zemlji koju posjećujete: obratite pažnju na kulturološke razlike i opće mjere

sigurnosti koje vrijede za konkretno odredište.

- Komunicirajte putem stranice Couchsurfinga: ne ostavljajte nikome broj mobitela i adresu

elektroničke pošte prije nego steknete povjerenje u novu osobu.

- Dobro proučite profile: uzmite vremena i pažljivo pročitajte što netko govori o sebi te kako ga

ocjenjuju drugi couchsurferi.

- Uvijek ostavite povratnu informaciju: iskreno iznesite svoje iskustvo na profilu osobe kod koje

ste odsjeli ili koju ste ugostili, tako da i drugi mogu vidjeti.

- Prijavite negativno iskustvo Couchsurfing timu: ovo je važno kako bi Couchsurfing ostao što

sigurnija zajednica.

Sigurnosni savjeti

Savjet za žene:

Razmislite o tome da odsjednete kod ženske osobe ili kod obitelji, posebice ako putujete same.


Upoznali su me Španjolci u ove tri godine i malo me više cijene nego naš hrvatski narod, što je

malo bolno za mene.

Barcelona

IVAN RAKITIĆEKSKLUZIVNI INTERVJU

Kao što je i obećao prilikom potpisa ugov-ora s Barcelonom, Ivan Rakitić je odvojio vremena za Kvarner News i ispričao nam dio svog nezaboravnog perioda – prelaska u jedan od najvećih nogometnih klubova na svijetu – Barcelonu.

Autor: Žarko Diminić | Foto: FCB

Možeš li nam opisati taj osjećaj potpisivanja jednog tako velikog ugovora?

- Joj, to se ne može opisati riječima, to se mora doživjeti. U

trenutku odlaska iz Seville i potpisivanja novog ugovora s

Barcelonom miješale su mi se sve emocije… Bilo je plača

i zbog tuge i zbog sreće, jednostavno jedno i pretužno i

presretno stanje. Ne znam kako bih to objasnio.

Kažu – u Sevillu došao kao klinac, a odlazi kao kapetan, kao otac i to u Barcelonu?

- Da, kad sam došao u Španjolsku, nisam ni sanjao da će mi se ovako nešto dogoditi. Došao sam, onako, sav izgu-bljen, haha, a vidi me sad. Pustili su mi jedan film kad sam odlazio iz Seville, sadržavao je sve – od mog dolaska u klub do sada, i slike sa ženom i malom… Jednostavno sam se rasplakao, nisam mogao izdržati. Sevilla će mi ostati zauvijek u srcu.

Okrenimo se Barceloni. Kako baš Barcelona, bilo je i drugih ponuda?

- Pa, ispočetka sam zaista razmišljao da ostanem u Se-

villi i tako smo se i dogovorili, nisu me zanimale nikakve

opcije izvan Španjolske i to sam svima naglasio. Došla

je onda domaća ponuda od Real Madrida, ali i dalje smo

imali stav da ja ostajem u Sevilli do isteka ugovora. Kad

je došla zaista „brutalna“ ponuda iz Barce, sjeli smo za

stol i dogovorili se da to nećemo propustiti ni Sevilla ni

ja. Jednostavno smo se svi odlučili za taj golemi iskorak

u mojoj karijeri.

Imaš li pozitivnu tremu jer si dio momčadi u kojoj igraju Messi, Neymar, Suarez... i što ćeš mijen-jati Xavija?

Nisam došao zamijeniti nikoga, ja sam došao biti Ivan

Rakitić. Upoznali su me Španjolci u ove tri godine i ci-

jene me malo više nego naš hrvatski narod, što je malo

i bolno za mene. Želio sam ostati u Španjolskoj, o klubu

i suigračima je suvišno i pričati. Jedva čekam upoznati

suigrače u tom pravom nogometnom životu, stil igre o

kojem svi pričaju i ne bih želio samo biti dio toga, želim

biti pravi i učiti od njih, ali i da oni uče od mene.

Koja će biti tvoja uloga u Barceloni?

- Razgovarao sam s trenerom, Barca igra 4-3-3, rekao mi

je da su sve pozicije u vezi za mene. Vrlo jednostavno je

naviknuti se na taj sustav, pogotovo s takvim suigračima.

Nije bilo puno vremena za priču jer je bio zauzet

prijelaznim rokovima, no jako puno sam razgovarao sa

sportskim direktorom Zubizarretom. Za njih je vezni red

jako bitan, nosi igru, i ja sam sada dio toga...

Luka, Mandžo i ti ćete se boriti

- Bit će jako zanimljivo. Mandžo je došao u pravu momčad,

Simeone je pravi trener, uvijek znaju reagirati. O Luki i Re-

alu ne treba trošiti riječi. Bit će sigurno vrlo zanimljivo. Bit

će to jedna prava natjecateljska igra i liga. Ja sam uvjeren

da ćemo mi biti prvi, a oni lagano iza nas, haha. U svakom

slučaju, Luka nam je obojici poželio dobrodošlicu u, kako

on kaže, sam vrh Španjolske lige.

Vidim da je Sevilla još prisutna u tvom životu, nisi izdržao i otišao si malo do njihovog trening kampa?

- Da, još mi je teško, nostalgija me vuče. Za mene je Se-

villa uvijek bila broj jedan, rekao sam im, ako nešto dođe

da je zanimljivo, vi mi morate dati zeleno svjetlo, da znam

da ste vi zadovoljni. Imam fenomenalan odnos sa svima

u klubu, Sevilla mi je u srcu, ne samo zbog nogometa,

nego i privatno. Ona će nakon nogometa ostati moj dom.

Sve se odvilo brzo, za mene je bilo bitno da osjetim želju

trenera, a on je bio pozitivan... Što se tiče novca, ja ću jed-

nako živjeti s 10 eura i sa sedam milijuna. Meni je važan

iskorak u nogometu i taj sam osjećaj dobio u Barceloni,

ali još sam mislima u Sevilli… No, čim krene prvenstvo,

posvećujem se samo Barceloni i idem tisuću posto uz nju!

Hrvatska reprezentacija u Brazilu – uspjeh ili ne, tvoja ocjena?

- Naša želja je bila proći skupinu. Nismo uspjeli, bol ostaje,

no s druge strane – jako smo mladi. Treba imati povjeren-

ja u ove igrače i ovaj stožer. Kad sam ja počinjao, svi su

bili pet, šest, pa i 10 godina stariji. Sad je to drugačije.

Budućnost je tu i u kvalifikacijama za Euro ćemo sigurno

biti moćniji... Nažalost ovo ipak nije uspjeh.

Kako komentiraš polemike oko Nike Kovača i svoje pozicije u momčadi?

- Na ista je pitanja morao odgovarati i moj trener u Sevilli.

Meni je to smiješno. Ja uvijek dajem sve od sebe, jednom

sam, kad je trebalo „zakrpati rupu“, u Sevilli igrao i des-

nog beka. Momčad je na prvom mjestu. Nije da pravdam

izbornika, ali imam povjerenja u njega i stožer, za mene

nema potrebe pričati o tome. Dogovor je da čuvam leđa

Luki, Kovi i Sammiru i to sam radio. Nije ispalo kako smo

željeli i sada je lako tražiti krivca.

Kako komentiraš oproštaj Ognjena Vukojevića, Eduarda, Pletikose?

- Svaki igrač ima svoje mišljenje i donosi odluke na svoj

način. Ogi je moj veliki prijatelj, kao i Eduardo i Plete. To

je njihova odluka, prihvaćam je i nemam što reći. Pročitao

sam da je Olić rekao kako mi nismo Brazil i nemamo 500

igrača, i to je istina. Nas ima 30, 40 i to je to... Volio bih

- da su ostali, ali prihvaćam njihovu odluku. Ako oni misle

da je to za njih i za reprezentaciju najbolje, tko sam ja da

se miješam i sudim.


DRUGO MIŠLJENJE

Jedna od najrazvikanijih tema danas je zasigurno cijepljenje. Zašto i mi ne bismo rekli nešto o tome na malo drugačiji način?

Ako vam djeca imaju bakterijsku upalu grla,

hoćete li odbiti dati im antibiotik? Nećete?

Želite reći da nećete cijepiti svoju djecu zato

što u tom trenutku nisu bolesna? Možete li

sa sigurnošću reći da se ona neće razboljeti u

budućnosti od upravo te bolesti od koje ju je up-

ravo to cjepivo moglo zaštititi?

Hoće li baš vaše dijete imati tu rijetku nuspojavu

cjepiva koje se bojite?

Može li itko ičime potvrditi da određena cjepiva

uzrokuju autizam?

Mislite li na ostalu djecu ili ljude s kojima će vaše

dijete sigurno doći u kontakt?

Boluju li oni od baš te bolesti? Jesu li oni izbjegli

cjepivo baš kao i vi? Mislite da se baš ta bolest

neće pojaviti?

Neka od ovih pitanja su retorička, a na neka ne

možemo dati jednostavan odgovor. Izbor nije

jednostavan i nosi veliku odgovornost, ali je

moguć. Nećemo razvlačiti razloge za i protiv u

nedogled jer to svi rade. Pogledajmo brojke i

stvarne posljedice vašeg izbora, ma kakav on

bio. Možda vas one uvjere što je ispravno.

Usporedimo nuspojave s opasnošću od

obolijevanja od iste bolesti.

IZBOR NIJE JEDNOSTAVAN I NOSI VELIKU ODGOVORNOST

Cijepljenje? Cjepiva su imunološki lijekovi

kojima unosimo u organizam antigene

koji izazivaju imunološki odgovor.

To rezultira stvaranjem zaštitnih protutijela.

Upravo ta protutijela u slučaju kontakta

s uzročnikom određene zarazne bolesti

sprečavaju obolijevanje organizma ili čine

da je bolest, koja se može razviti, znatno

blažeg karaktera.

Piše: Andrej Hladnik


Možete li prihvatiti odgovornost za posljedicu svojeg izbora?

Ovdje su uspoređena samo neka cjepiva, većinom

obavezna, kako bismo pokazali da se o cijepljenju

mora razmišljati uspoređujući njegovu učinkovitost

s mogućom pojavom nuspojava jer, na kraju krajeva,

svaki lijek koji unosimo u sebe može imati ozbiljne

nuspojave, no ipak će većina ljudi s glavoboljom pose-

gnut će za tabletom. Svakome tko usporedi brojeve,

jasno mu je što činiti. Na kraju krajeva, ionako sami

odlučujete. Možete li prihvatiti odgovornost za po-

sljedicu svojeg izbora? To ostaje na vama.

DIFTERIJAUzrokuje infekciju respiratornog sustava te proizvodi toksin koji može utjecati na mozak

i srce. Najčešće se manifestira poremećajem disanja. Smrtnost je između 10 i 30 posto,

najčešće zbog prestanka rada srca. Taj broj je veći što je osoba starija ili mlađa.

Respiratorna infekcija koja uzrokuje karakteristični kašalj te apneju (pres-

tanak disanja u snu), upalu pluća i grčeve. Prije nego je izumljeno cjepivo, ova

je bolest ubijala između pet i deset tisuća ljudi godišnje. Kada je uvedeno cj-

epivo, u tri godine umrlo je svega 100 djece. Danas ova bolest izrazito rijetko

uzrokuje smrtni ishod i jako se rijetko javlja, upravo zahvaljujući cjepivu.

Bolest uzrokovana neurotoksinom

bakterije latinskoga naziva C. tetani.

Uzrokuje konvulzivne spazme

(grčenje) mišića. Smrtnost je veća od

10 posto.

TETANUS

PERTUSSIS (hripavac)

Čest je uzrok bakterijskog meningitisa u djece. Između 55 i 65 posto

djece ima meningitis, a ostali respiratornu, kožnu ili zglobnu infek-

ciju. Smrtnost je pet posto, a neurološki deficit javlja se u 10 do 15

posto oboljelih. Od 15 do 20 posto oboljelih imat će stalnu gluhoću.

HAEMOPHILUS INFLUENZAE TIP B (HIB)

Virusna osipna bolest koja se može komplicirati upalom pluća i srednjeg uha u 10 posto oboljelih. Jedna od tisuću

osoba upalu mozga koja je u 15 posto slučajeva fatalna, a uzrokuje trajni neurološki deficit u 25 posto preživjele

djece. Sklerozirajući panencefalitis je rijetka komplikacija (0.05 posto), ali je fatalna.

MORBILI (ospice)

Virusna bolest koja u 40 posto oboljelih uzrokuje upalu doušne žlijezde. Između 20 i 30 posto obolijeva od upale

testisa. Rijetko uzrokuje upalu mozga. Posljedično može uzrokovati neplodnost i gluhoću.

MUMPS (zaušnjaci)

Virusna osipna bolest koja uzrokuje upalu mozga u jednom od šest tisuća slučajeva. Infekcija u prvih 10 tjedana

trudnoće u 85 posto slučajeva uzrokuje pobačaj, mrtvorođenče ili, ako plod preživi, fetalne abnormalnosti (kata-

raktu, bolesti srca, gluhoću i mentalnu retardaciju).

RUBELLA (rubeola, crljenac)

U pet posto slučajeva može doći do osipa ili otoka doušne žlijezde. Mogu se pojaviti prolazni bolovi u zglobovima.

Od ozbiljnih nuspojava jedno od trideset tisuća cijepljenih razvije prolaznu trombocitopeniju (krvarenja), a u jed-

nom od milijun slučajeva može doći do upale mozga.

MO-PA-RU CJEPIVO (cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole)

Komplikacije uključuju bakterijske infekcije – od pet do 10 posto, niske trombocite – između jedan i dva posto i

upalu mozga u jednom na pet tisuća slučajeva. Na 100 tisuća oboljelih umire 30 odraslih osoba, kod djece mlađe

od jedne godine, umire sedam od 100 tisuća oboljelih. Prije uvođenja cjepiva, vodene kozice uzrokovale bi po 100

smrti godišnje.

VARICELLA (vodene kozice)

DI-TE-PER CJEPIVO (cjepivo protiv difterije, tetanusa i hripavca)

Česte nuspojave su bol i otečenost mjesta uboda koji brzo prolaze. Blago

povišenje temperature. Gubitak apetita i letargija. U tri slučaja na 100 oso-

ba može doći do izraženog oticanja ruke. Jako visoka temperatura i prateći

grčevi mogu se pojaviti u jednom slučaju na 10 tisuća osoba. Letargija i

slabost koja može trajati do 3 sata. Ta stanja su prolazna i mogu se liječiti.

Postoji nekoliko slučajeva u kojima je zabilježena pojava Gillian-Barreovog

sindroma koji može uzrokovati trajnu mišićnu slabost, iako je najčešće pro-

lazna bolest. Povezanost s cjepivom nikad nije dokazana, ali u obzir valja

uzeti mogućnost.


„Prema zakonu, agencije ne mogu naplaćivati zdravst-

vene usluge nego samo one hotelske. To predstavl-

ja problem, a oni moraju dobro razmisliti i prepoznati

prednosti koje ovakva vrsta turizma, dugoročno, pruža.

Jer agencije su te koje prodaju naše usluge. Time se ne

bavi niti Turistička zajednica, niti klinike ili bolnica”.

Uz Primorsko-goransku županiju, TZ Kvarner i Medico,

značajne uloge u pripremi klastera imaju i thalassote-

rapia Opatija i Crikvenica, Rident te Bolnica Nemec.

Uključeni su i Fakultet za menadžment u turizmu i

ugostiteljstvu i Medicinski fakultet Rijeka.

Elvira Škomrlj donosi stav Sveučilišta o ulasku u klaster:

„To je način na koji se može provesti pametna specijal-

izacija. Ono što vidimo kao jedan od bitnih segmenata

pametne specijalizacije je zdravstveni turizam i zdravst-

vena industrija. Imamo tradiciju, sustav, imamo koncen-

traciju ljudi, razvijamo projekt centra za translacijsku

medicinu, nabavljamo opremu od EU. Širenje ponude

zdravstvene uslugu pretpostavlja privlačenje ljudi koji

će biti zainteresirani doći u ovaj kraj. Ono što je cilj je

napraviti jaki centar znanja u području medicine koji se

naslanja na pametnu specijalizaciju i povezati se s in-

dustrijom koju treba ojačati.“

Jačanje zdravstvene industrije i turizma, u našu će

županiju privući različite goste, koji su dosad možda

boravili na drugim destinacijama. Poput gostiju treće

životne dobi, kroničnih bolesnika ili poslovnih ljudi u

potrazi za opuštanjem. Pozitivan primjer je otok vital-

nosti, Lošinj, gdje hoteli i lječilišta surađuju i plasiraju

na tržište zajedničku ponudu.

Kako bi se stavio još veći naglasak na ovu temu, u

našoj će županiji krajem rujnu biti održana posebna

višednevna poslovna Buy Croatia radionica, specijal-

izirana za zdravstveni turizam.

Tijekom radionice strani će agenti posjetiti sve zdravst-

vene destinacije Kvarnera i sami se uvjeriti u ono što

želimo i možemo pružiti, zaključuje predsjednica

Turističke zajednice. A toga ima puno, nadodajemo.Klimatske pogodnosti, bujna vegetacija i ljekovitost eteričnih ulja samo su neki od jedinstvenih resursa kojima raspolaže

Primorsko-goranska županija, a koji mogu ovu regiju učiniti jednom od najpoželjnijih zdravstvenih destinacija u Euro-pi.

„Hrvatska je ušla u Europsku uniju i otvara nam se potpuno novo

tržište“, poručuje direktorica Turističke zajednice Kvarnera, Irena Peršić

Živadinov.

Proces rebrendiranja zdravstvenog turizma rezultirao je odlukom župana

Zlatka Komadine o osnivanju Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, o kojem će

se detaljnije govoriti i znati na sastanku u rujnu. Cilj je povezati sve relevantne zdravstvene, turističke i gospodarske

objekte s područja županije.

Poput poliklinike Medico, čiji ravnatelj Vladimir Mozetič pojašnjava značenje ovakvog projekta: „Klaster prvenstve-

no služi da bi svi oni koji su pružatelji usluga u segmentu zdravstvenog turizma/industrije mogli na jednom mjestu

razmijeniti ideje i dogovoriti se o zajedničkom organiziranom nastupu jer je zajednički pristup ekonomičniji, donosi

najkvalitetnije ideje i puno ga je jednostavnije kontrolirati.“

Potencijal je velik, a mogućnosti su brojne. Od pružanja rehabilitacijskih usluga, ortopedsko-traumatoloških, anes-

tezioloških i fizijatarskih programa, preko stomatoloških usluga do preventivnih i welness programa itd.

Zato je važno da svi subjekti pronađu svoj interes, napominje Peršić Živadinov. Što se posebno odnosi na agencije.

ZDRAVSTVENI TURIZAM BUDUĆNOST NAŠE ŽUPANIJE

Autor: Barbara Konestabo


- Djevojke na svom satu učim gracioznim linijama nogu i

kukova, ljepšem hodu u štiklama, osvještavam ih o tome

kako se ponašaju koljena, noge, kukovi i gornji dio tijela

dok smo na visokoj peti. Kratko rečeno, učim ih kako da

budu dame na štiklama.

Biti dama na štiklama nije nimalo jednostavno.

Pogotovo ako u u njima želimo zaplesati. Kada smo na

visokim petama nemamo čvrsti oslonac pod cijelom

površinom stopala. Skočni zglobovi izloženi su riziku, ali

kako tvrdi naša sugovornica, vježbom i redovitošću se i

štikla može «ukrotiti» te postati sasvim prirodna obuća

za svaku plesačicu, pa tako i ženu. Kao još jedan od pozi-

tivnih aspekata ove plesne tehnike, Maja izdvaja jačanje

samopouzdanja.

- Žena kad se riješi straha od visoke pete, ukoliko nije

navikla na nju, te kad uz sve to primijeni savjete o lini-

jama i ljepšem hodu, ne može se osjećati drugačije nego

fenomenalno! Štikla je i namijenjena da ženama vizual-

no izduži i stanji nogu, usto nas i čini višima – pravi spoj

za eksploziju samopouzdanja!

Ne možemo se ne složiti sa svime navedenim, zato drage

dame, štikle na noge lagane i pravac plesni podij!

Štikla je namijenjena da ženama vizualno izduži i stanji nogu, usto nas čini višima

– pravi spoj za eksploziju samopouzdanja!

ŠTIKLOM

Dok neke dame muku muče s hodanjem na visokim pot-peticama, drugima je plesanje u štiklama, onako, kao dobar dan. Kao je to moguće? E, pa lako. Zna to najbolje Maja Kereš, jedna od osnivačica Plesnog centra K2K u kojem na tjednoj bazi vodi open class pod nazivom Stilleto heels. Riječ je o plesnoj tehnici s kojom se ova

riječka plesačica susrela u New Yorku.

- Dok sam bila na edukaciji u Broadway Dance Centre-u, jedan od redovitih satova koje sam polazila bio je Stilet-to heels, pod vodstvom Beyonceine koreografkinje Dane Foglie ili njezine asistentice Mishay Petronelli, rekla nam je Maja koja od 2013. godine jedina u Rijeci podučava

ovu plesnu tehniku. Na open class može doći svatko.

Oni koji se odluče za taj korak, mogu očekivati slijedeće:

- Nakon zagrijavanja cijelog tijela koje odradimo bosi,

posvetimo se izolaciji kukova i osvještavanju kretnji tog

dijela tijela. Slijede vježbe kroz prostor koje radimo bosi,

na poluprstima te u štiklama. Drugi dio sata rezerviran

je za koreografiju koju isto tako prvo učimo bosi, zatim

na poluprstima, kako bi postigli pravilan postav tijela i

težine na štiklama, i tek na kraju zaplešemo u visokim

petama, otkriva Maja i dodaje da polaznicama satova

Stilleto heelsa želi prenijeti savjete koje ženu u štiklama

čine elegantnijom, zrelijom i seksipilnijom.

PO PLESNOM PODIJUAutor: Adriana Karuza | Foto: Vedran Karuza


‘Prodali smo dva albuma u više od 360 tisuća

primjeraka’

‘Do sada nismo svirali jedino u Latinskoj Americi’

’MTV puno znači za rock glazbu’

Jesu li šanse za uspjeh puno veće solo glazbenicima od onih koji sviraju u bendu?

- Ne mora uvijek biti tako. Ako je neki bend dovoljno

dobar, može privući publiku jednako kao i solist. Neki to

gledaju s ekonomske strane pa računaju da je bolje ako

zarada od nastupa pripadne jednoj osobi, umjesto da se

dijeli na četiri ili pet članova. Naravno da je u tom slučaju

bolje da ste solo glazbenik, ali ako uzmete u obzir i sve

ostale okolnosti, šanse za uspjeh su jednake i solistima

i bendovima. Neke stvari bolje prolaze ako ih otpjevate

sami, a nekada je bolje to odraditi u grupi.

Osvojili ste nagradu MTV-a za najviše puštanu pjesmu, a bili ste pozvani i kako biste uručili jednu nagradu. Je li Vam bila veća čast primiti ili uručiti nagradu?

- Bilo mi je jako drago uručiti nagradu Lollobrigidi za na-

jbolji bend u regiji. To mi je bio prvi susret s MTV-om, ali

isto tako mi je bilo veliko zadovoljstvo kada sam prošle

godine primio nagradu za svoju pjesmu. MTV puno znači

za rock glazbu pa mi je velika čast što sam ostvario surad-

nju s njime.

Bajaga je jednom imao dogovoren koncert u Hard Rock

Caffe-u u Dubaiju, ali on je nažalost otkazan. Svirao je u

Hard Rock Caffe-u u Johannesburgu odakle nosi samo

pozitivne uspomene. U Dubaiju je bio privatno, opisao ga

je kao New York iz budućnosti i kaže da je ondje susreo

mnogo ljudi iz Hrvatske, Bosne i Srbije za koje bi volio

održati neki koncert. Sa svojim bendom je obišao puno

zemalja i priznao nam je da do sada nisu svirali jedino u

Latinskoj Americi pa se nada da će ih netko tko bude čitao

ovaj intervju tamo možda i pozvati, makar turistički.

Momčilu je prije nekoliko godina obožavateljica sa

škarama htjela odrezati rep, ali on je sam odrezao pra-

men kose i dao joj pa smo ga u našem poznatom Hot &

Spicy pitanju povezali sa svim obožavateljima. Zanimalo

nas je, je li bilo još nekih neugodnih situacija s fanovima?

- Nije bilo nekih posebnih neugodnih situacija. Nemam ni-

kakva loša sjećanja ni s onima koji nisu moji obožavatelji,

a kamo li s onima koji to jesu. Osim toga kada sam bio

mlađi i imao rep, ta se djevojka zatrčala i htjela ga odrez-

ati, ali nije uspjela.

Hot & Spicy pitanje

Momčilo Bajagić Bajaga

INTERVJU BAJAGA NADAM SE ODLASKU U LATINSKU AMERIKUJedan od najslavnijih vokalista bivše države prije mno-

go godina karijeru je započeo s Ribljom Čorbom, sada

je frontmen grupe Bajaga i Instruktori, a ove godine

obilježava tridesetu godinu glazbenog rada. Hitovi poput

“Plavi safir”, “442 do Beograda” i “Daljina, dim i prašina”

bili su i ostali poznati vrlo širokoj publici. Bajaga je povo-

dom obljetničke turneje obožavatelje s Kvarnera počastio

svojim nastupom na Ljetnoj pozornici u Opatiji.

- Istina je negdje između. Dok sam snimao posljednji album

s Ribljom Čorbom, istovremeno sam snimao i svoj prvi solo

album “Pozitivna geografija”. U početku nisam bio siguran

hoću li osnovati novi bend ili ne, a dogovorili smo neke

svirke tijekom ljeta jer smo u to vrijeme svi bili slobodni.

Tada su se pojavile i neke obaveze s Ribljom Čorbom na koje

ja nisam mogao odgovoriti pa su me oni izbacili iz benda. To

sve sada mozda ružno zvuči, ali mi smo se na neki način

sporazumno razišli. Boro i ja smo radili drugačije pjesme i

ja sam htio svoj bend pa je tako našem zajedničkom radu

došao kraj.Mnogi su pisali da je Bajaga bio izbačen iz Riblje Čorbe, neki su ko-mentirali kako je bend napustio sam pa smo ga pitali što je prava istina.

Jeste li sada strog šef Instruktorima?

- Nisam. Nije ni Boro bio strog šef, nego je to jednostavno

bilo ideološko razilaženje. Meni se vise sviđalo stvarati

jednu vrstu pjesama, a njemu drugu. Kada sam osnivao In-

struktore, u bend sam većinom dovodio prijatelje jer sam

već imao nekog iskustva u ranijim bendovima. U ovih 30

godina nas četvorica smo uvijek isti i odlično se slažemo.

Mislim da se to vidi i iz činjenice da smo u cijelo to vrijeme

samo jedanput promijenili dva člana, što stvarno nije šest

slučaj.

Prodali ste više od 5 milijuna nosača zvuka. Koja je tajna uspjeha s obzi-rom da u današnje vrijeme ljudi većinom pjesme skidaju s interneta?

- Nismo mi bili jedini bend koji je prodao toliko al-

buma. Takva tiraža je nekada bila normalna za jedan

veliki i uspješan bend u bivšoj Jugoslaviji. Prije je isto

bilo pirata i presnimavanja, ali ne u tolikoj mjeri kao

danas pa su svi kupovali ploče. Mi smo dva albuma

uspjeli prodati u više od 360 tisuća primjeraka što

je danas nezamislivo i za puno veće zemlje od bivše

Jugoslavije.

Autor: Dora Đukić | Foto: Tomislav Zemanek


Piše: Ingrid Divković | Foto: Milan Mihaljević

Za sve one kojima ime ne zvuči poznato, a vjerujem da je takvih malo, Jelena Kovačević je karatistica, reprezentativka, trenerica, studentica. Prekrasna mlada žena koja ambiciozno i vrlo predano ‘gura’ naprijed...

JelenaKovačević„Dovoljno je da sam plavuša i predrasuda uvijek bude!”ST

VA

RN

A Ž

EN

A


Koliko ego može utjecati na sport?- Svatko ima neku sliku o sebi, sa previše ili premalo samopoz-

danja. Tanka je granica. Treba znati dozirati ego, to je ključ.

Ako gledamo na sport na način na da vrhu ima mjesta samo

za jednoga onda tu ego igra veliku ulogu, i kod sportaša on

je česti nego inače. Mene su oduvijek fascinirali uspješni ljudi

koji ne pokazju utjecaj ega.

S obzirom da Jelena doista puno

putuje nisam mogla ne upitati je za

mjesta na planeti koja su je posebno

oduševila. Rekla mi je da joj je trenut-

no u kalendar upisan tromjesečni plan

putovanja koji uključuje Maleziju (Kuala

Lumpur), Japan (Okinawa), Turska (Istanbul),

Azerbajdžan (Baku), Španjolska (Gran Canar-

ia)… nadodala je i da joj je teško izdvojiti jedno

posebno putovanje no ako mora izdvojiti neko-

liko njih to bi svakako bila Kolumbija, Tajvan, Kina

i Rusija.

Sport nas gradi i otkriva

- Ne volim nametati vanjski izgled u prvi plan jer smatram da

mu tamo nije mjesto na ljestvici mojih kvaliteta. Ipak, plavuša

u sportu, i to još borilačkom, plavuša na postdiplomskom…

dovoljno je da sam plavuša i predrasuda uvijek bude.

S obzirom da je Jelena prekrasna mlada žena zanimalo me i to koliko joj je njezin izgled u sportu olakšao a koliko otežao, te susreće li se sa predrasudama?

Da ti se ponudi velika količina novca za predstavljanje neke druge zemlje u svom sportu,

bi li prihvatila tu ponudu?

- Takvih ponuda je bilo, za sada još uvijek nastupam za Hrvatsku. Nisam razmišljala o odlasku,

ali tko zna gdje me put odvede.

STVARNA ŽENA - Jelena Kovačević

Hot & Spicy pitanje

Činjenica jest da bilo kojem sportu pa tako i u ka-

rateu vlada jedna normalna doza konkurentnosti i

rivalstva. Stoga se nisam nimalo libila upitati Jelenu koliko

je u karateu imala doticaja sa prevelikom dozom ega kojeg

neki sportaši/ce imaju.

I doista, sport i gradi i otkriva. Tu mi je tvrdnju na svom

životnom primjeru pokazala ova mlada žena koju po

svemu sudeći čekaju velike stvari. Njezin karatker ot-

kriva velikog borca, stvarnu ženu koja ima što za reći na

terenu i izvan njega.

Što je ono što najviše voliš u svom pozivu/poslu, jesu li to privilegi-je brojnih putovanja, nagrade i priznanja ili nešto treće?

- Teško je i meni samoj, mom životnom ritmu odrediti

svoj posao. Naime, trenerica sam u Karate klubu ‘NoKa-

chi’, čija sam i osnivačica (što uključuje i cijeli niz drugih

poslova), zaposlena sam u Autotroleju, od ove godine

donijela sam odluku povratka na tatami i samim time

vratila status članice hrvatske karate reprezentacije, a u

lipnju prošle godine upisala sam posljediplomski studij

u Rusiji (Internatonal Univesity in Moscow), tako da sam

i studentica.

Kada sam je pitala za putovanja odgovorila mi je da su

ona sastavni dio njezinog životnog ritma, ali da se ne

sjeća kada je posljednji put posjetila neku zemlju samo

kao turist. Ipak, oduševljava je upoznavanje drugih kul-

tura i ljudi, i uvijek se raduje odlasku u neku novu zem-

lju.

Nagrade su samo šlag na torti, bitniji je put do cilja

Jelena Kovačević je dobitnica godišnje nagrade Grada

Rijeke u 2013. godini za vrhunska sportska ostvarenja.

Morala sam je upitati koliko njoj kao osobi znače velika

sportska priznanja i koliko im pridaje važnosti u svom

životu i sportskoj karijeri. Što se tiče nagrada dala mi

je do znanja da joj nagrade i priznanja nikada nisu bili

od prevelike važnosti, to je samo šlag na torti nadodala je,

bitniji joj je put koji prolazi do ostvarenja nekih od svojih

ciljeva.

- Jednostavno, svoje nagrade i priznanja ne doživljavam

euforično, ali ni tragično kada se dogodi da izostanu, no

naravno drago mi je kada se sportski trud prepozna i isplati

u bilo kojem obliku.

Život profesionalnog sportaša kako znamo zahtjeva velika odricanja i naporne treninge. Zanimalo me kako Jelena gleda na sportske go-dine koje su sada iza nje. Kaje li se možda zbog nekih učinjenih stvari ili ne bi ništa mijenjala i uživa u svemu baš tako kako jest?

- Ja doista uživam u životu baš takvim kakav jest. I ne kajem

se zbog odluka koje sam donosila, ne mislim da sam nešto

propustila. Dapače, smatram da sam bogatija onime što mi

sport i visoko obrazovanje donose. Nikada se nisam brzople-

to upuštala u neke nerealne ciljeve, i uvijek sam se onome

što sam odlučila u potpunosti i posvetila.

Kada ste sportaš i bitno vam je obrazovanje prihvatit ćete

3 treninga dnevno, muku skidanja kila pred natjecanja,

ozljede, rehabilitacije, operacije, ispite na fakultetu. Ja sam

tu ‘žrtvu’ u potpunosti prihvatila, čak sam i zavoljela te svoje

muke kroz koje prolazim. Slađe je.


ŠTO TO IMA U FAMOZNIM

E-CIGARETAMA?Danas cigarete možete pušiti bilo gdje. To je moguće zahvaljujući izumu elektronske cigarete. E-cigarete nisu neka velika novost, međutim propaganda nji-hove bezopasnosti, većinom od strane prodavača ili proizvođača, je blago zabrinjavajuća. S obzirom da većina ljudi koja puši obične cigarete ne zna što se za-pravo u njima nalazi, kao što ne želi razmišljati niti o posljedicama koje može izazvati, za zaključiti je da će pušači objeručke prigrliti novu cigaretu koja je, prema

navodima, toliko dobra i bezopasna.

Da ne bi ispalo da e-cigareta uopće nije dobra, razmotrit ćemo ukratko koje su njene prednosti naspram obične cigarete. Najbitnije je reći da e-cigareta ne sadrži katran, arsen, amonijak, cijanide, acetone, benzene, polivinile te ostale industrijske otpatke i nusprodukte proizvod-nje za koje mislim da ne treba govoriti koliko su otrovni ili opasni te povrh svega ugljični monoksid koji nastaje gorenjem. Upravo te tvari su ono što cigarete čini najviše

štetnima.

Jeftinije i bez pasivnog pušenjaZa one koje puše često i puno, pozitivna činjenica je

da su e-cigarete jeftinije dugoročno. Nakon što se jed-

nom odlučite za ulaganje u kupnju jedne takve cigarete,

troškovi tekućine kojom se cigareta puni kreću se do

najviše 100 kuna tjedno.

Valja još spomenuti da kod e-cigarete nema pasivnog

pušenja jer kod nje nema izgaranja pa ni dima koji je

posljedica istog; stvara se samo para koju osoba izdiše.

Također, njih je moguće pušiti bilo gdje jer za njih ne

vrijede zabrane pušenja na javnim mjestima. S druge

strane, postoji i nekoliko činjenica koje nisu toliko beza-

zlene kod e-cigarete.

Otopine s nikotinom sadržavaju nikotin jednako kao i

obična cigareta. Iako je on sam za sebe manje opasan od

prethodno navedenih industrijskih nusprodukata proiz-

vodnje cigarete također nije potpuno bezazlen (također

je karcinogen). Te iste otopine kao otapalo koriste glic-

erin i propilen glikol. Iako same po sebi te tvari i nisu

opasne, obje izrazito navlače vodu. Posljedica toga je

dehidracija u većoj ili manjoj mjeri.

Moguća alergija i dehidracijaSvi pušači e-cigarete imaju problema sa suhim us-

tima i suhim grlom. Ukoliko je sluznica suha, teže

se bori protiv stranih tvari i infekcije. Također, pro-

pilen glikol nekim ljudima izrazito iritira sluzni-

cu, a nekima može izazvati i alergijsku reakciju.

Dugoročne posljedice korištenja e-cigareta nisu još istražene!

Kada sumiramo, izgleda da je puno više prednosti od

nedostataka e-cigarete. Iako je tako, svaki bi pušač tre-

bao probati i vidjeti odgovara li mu e-cigareta ili ne. A za

posljedice dugoročne upotrebe, kao i kod običnih ciga-

reta, očito ćemo morati počekati kojih 50-ak godina.

Autor: Andrej Hladnik


Objavljujem rat balerinkamaPuno puta sam pričao i pisao o tome kako su mi balerinke jedan od najgorih tipova obuće koje lijepa ili manje lijepa žena može posjedovati. I ta netrpeljivost nije nikad prestala, ali u po-sljednje vrijeme sve ih je više i više i imam osjećaj da je proglašena najezda balerinki pa je sad potreban neki Mojsije da nas izbavi od tog zla. Ali kap koja je prelila čašu dogodi-la se prošli vikend kad sam za promjenu malo izašao van pa kao i svaki normalan mužjak mjerkao okolinu u potrazi za odgovarajućom ženkom.

Pogled mi zastane na tri djevojke. Krenem od glave – sas-vim solidno. Jedna si je čak i punđicu namjestila, druga ricava kao Shakira, treća valovita crnka. Poprsje–u–la–la. Čista petica. Ne broj grudnjaka, već dojam. Grudnjak je bio trojka. Pozadine takve da bi čovjek poželio biti stolica. Od ratana. Da bolje prijanja. I onda pogled prema nogama, a dolje groblje – balerinke.

I to je bio tren kad sam svečano odlučio objaviti rat balerinkama!

Bez isprika, molim! Ona isprika kako su silno udobne i kako je neizmjerno teško hodati u štiklama cijeli dan i cijelu noć ne prolazi. Meni je čisti užitak po kući hodati u japankama i još na noge nabit’ čarape pa kad izađem iz kuće ipak obučem neke cipele, tenisice, bilo što. Nek malo i žuljaju.

Ali ne, djevojke moraju forsirati balerinke. Imam osjećaj da na njih svršavaju više nego na ljubavne scene iz Note-booka. Kao da uopće nije bitno što je svakom normal-nom mužjaku to čisti turn down. Ja znam da vi živite za sebe i nije vas briga za cijeli svijet.

I oblačite se, sređujete, pravite frizure, depilirate se, pravite budale od sebe po facebooku i slično samo i isključivo zbog sebe samih, a ne zbog nekog da vas gleda i doživi. Ali pobogu imajte obzira pa dajte koju mrvicu i nama da uživamo.

Noga kao tortiljaKad nabijete one balerinke na noge imam osjećaj kao da ste zamotale nogu u tortilju. Pogotovo kad oni prstići

vire, nalikuju na piletinu koja ispada iz tortilje. Nedostaje samo neki ljuti umak da doživljaj bude potpun.Posebno je sexy ono kad hodate u njima, a noga vam ispada na sve strane. Jer od silne udobnosti svaka je*ena balerinka izgleda kao da je tri broja veća pri svakom kor-aku. To je nevjerojatno sexy. Napalila bi me više Daj babi kunu.

Još se nekako da izdržati kad kasno u noć nakon par sati štikli promijenite taj anđeoski predmet i stavite baler-inke. Jer u tu kasnu noć već je toliko promila u svakom muškarcu da bi vjerojatno prošlo i da ste nogu zabile u francuz. Onako svjež iz pekare.

Ali kad usred bijela dana na lagani topić, simpatični dopi*njak i one naočale što prekrivaju pola lica, kad sve vrišti od potrage za štiklama, vi nabijete balerinke čovjek odmah poželi zvati 112 i prijaviti hitan slučaj. Pravac ludara, Via Roma ili nešto treće. Sasvim je nebitno. Bitno je da se skloni s ulice.

Nađe se tako društvance “balerinkofila”…Najbolje je kad se nađe društvance balerinkofila pa krenu komentirati i jedna drugoj pokazivati niz različitih balerinki. Jedna je zelena, druga žuta, ovoj ispadaju prsti, ova ih je nekako uspjela ukrotit, ovoj smrde noge u nji-ma, ovu su nažuljale, jedna nosi sa čarapama, druga bez,a gledaš ih iz daljine i misliš si: Koji ku*ac? Pa sve su iste.

Jedna izgleda kao tortilja, druga kao obična palačinka, treća kao neuspjeli prepečenac, a ustvari sve mogu pot-pasti pod isto – generalno sran*e koje će odvratiti i najna-paljenijeg mužjaka jer sve što je dobro u tim balerinkama jest da ujedinjuju muškarce diljem svijeta u upućivanju mržnje prema istima. Ali preživjeli bi mi i bez ujedinjavanja.

I zato na samom kraju: smrt balerinkama, sloboda štiklama!

Nemojte brinuti o tome hoće li vam puknuti gležanj, hoćete li imati problema sa kralježnicom ili će vam noge biti pune žuljeva poput ruku tinejdžera koji je tek otkrio masturbaciju. Danas se rezervni dijelovi mogu nabaviti. Pogotovo u našem zdravstvu koje savršeno funkcionira. Ali ozbiljno, zapalite balerinke.

Piše: Alen Bećirović


PLAVA VREĆA - ekologija i turizam ruku pod ruku

Prikupljaj smeće i osvoji nagradu – možda zvuči kao samo još jedna u nizu nagradnih ig-ara u kojima je šansa da ćete osvojiti nagradu prilično malena. Ali ne, projekt Plava vreća što se od početka lipnja provodi na otoku Krku jedinstven je spoj turizma i ekologi-je u kojem baš svi dobivaju.

Stvar je jednostavna: turist ili mještanin, volonter,

uzima posebno označenu plavu vreću i registrira se u

sustavu SMS-om, QR kodom ili preko portala Bluebag.hr.

Na omiljenoj plaži (ili možda stijeni?) uz uživanje u ku-

panju i sunčanju prikuplja naplavno smeće i napunjenu

vreću ubacuje u posebno označen kontejner.

Za koji dan stiže mu potvrda da je vreća zaprimljena na

krčkom odlagalištu smeća, kojom kod nekoga od spon-

zora Plave vreće izabire jednu od oko 500 nagrada. To

može biti boca vina, ručak u restoranu, posjet podvod-

nom piratskom parku, SPA tretman… Sami izabirete što

vam se najviše sviđa, a popis nagrada i sponzora možete

pronaći na internetskoj stranici Plave vreće.

Udruga Obala naših unuka osmislila je Plavu vreću kako

bi osvijestila turiste, ali i lokalno stanovništvo o očuvanje

okoliša i pokazala koliko malo truda svatko od nas treba

uložiti da bi rezultati bili izvrsni. Nakon pilot-projekta na

Krku, dogodine bi Plava vreća trebala zaživjeti i na Rabu,

a ideja je proširiti je na sve jadranske otoke.

Krčki projekt provodi više od 30 sponzora kod kojih

možete dobiti svoju plavu vreću i dodatne informacije, a

kasnije i nagrade, komunalno društvo „Ponikve“ te otočki

gradovi, općine i turističke zajednice.

Ujutro pijete besplatnu kavu, zaronite u Piratski podvodni park, ručate pa svratite na SPA tretman, navečer odlazite na predstavu

ili pijete koktel na plaži. Ili pak izlazite u disko. I sve to - potpuno besplatno!

Nevjerojatno, ali istinito i lako ostvarivo. Sve što vam treba je malo ekološke svijesti da

uz kupanje i sunčanje na nekoj krčkoj plaži prikupljati otpad u posebnu plavu vreću.

Udruga Obala naših unuka djeluje od 2008. u Opriću kod Lovrana i bavi se snimanjem obala Jadrana. Do sada je snimljeno više od dvije tisuće

nautičkih milja obale, odnosno preko 300 sati snimke. Uz Hrvatsku, ekipa predvođena predsjednikom Udruge Vlatkom Ignatoskim, snimala je obalu u Italiji, Sloveniji, Crnoj Gori i Albaniji. Sve snimke dostupne su na inter-netu, na adresi obala.hr, a pohranjuju se i u Državnom arhivu u Rijeci te

Hrvatskom hidrografskom institutu u Splitu.

Autor: Boris Kanazir | Foto: Obala naših unuka

Documents

Kvarner News magazin br.1 (kolovoz 2014)