Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1www.swot.ba
NAZIV RUBRIKE
K V A R T A L N I E K O N O M S K I M O N I T O R
GO
DI
NA
I
B
RO
J 2
O
KT
OB
AR
20
10
B
ES
PL
AT
NO
Većina industrijskih Većina industrijskih
sektora u padu, ali izvoz rastesektora u padu, ali izvoz raste
Koliko još doKoliko još dostabilnog oporavkastabilnog oporavka
3www.swot.ba
SADRŽAJ
Vrijeme brzo prolazi, pa je prvi broj
ekonomskog monitora Udruženja ekon-
omista Republike Srpske - SWOT već
arhiviran. Prvenac je izazvao značajnu
pažnju, prije svega, stručne javnosti, što
je još jedan dokaz da je Srpskoj nedosta-
jala publikacija u kojoj se periodično,
objektivno i nepristrasno obrađuju
najvažniji parametri ekonomskog zdrav-
lja RS.
Nažalost, domaća ekonomija još se bori
s teškim bremenom ekonomske krize
čijem se negativnom uticaju ne nazire
skori kraj. To će biti jedna od najteže savladivih prepreka kako bi bar djelimično bio
nadoknađen prošlogodišnji ekonomski pad.
Iako su ove godine pojedine industrijske grane zabilježile visoke stope rasta proiz-
vodnje, on je uglavnom posljedica izrazito niskih osnovica iz prošle godine. Svi-
jetle tačke su naftna industrija i sektor prerade hrane, dok su sve ostale bitnije grane
prerađivačke industrije daleko ispod svojih nivoa proizvodnje iz 2008. godine, a ostale
čak bilježe još veći pad.
Značajan rast izvoza, međutim, predstavlja pozitivan nagovještaj i ukazuje na struk-
turna pomjeranja ekonomije. S druge strane, jedan od velikih problema je produbljeni
pad građevinskog sektora, koji predstavlja motor rasta brojnih industrijskih grana.
Privredu i dalje koče problemi s likvidnošću, jer banke još s velikim oprezom prilaze
kreditiranju budući da se stopa loših kredita povećava iz mjeseca u mjesec. Bez obzira
na konstantan rast depozita banke pokušavaju da rizike svedu na minimum zbog čega
ne čudi rast plasmana javnom sektoru gdje je povrat novca gotovo zagarantovan.
Kada je u pitanju ekonomsko-socijalni aspekt uočljiv je nastavak pada zaposlenosti,
mada je on izražen kroz mnogo manje stope u odnosu na vrhunac krize iz 2008. go-
dine, plate stagniraju, dok su penzije skoro zaleđene.
Imajući u vidu iznesene paramatre, možemo očekivati nastavak problema u realnom
sektoru i spori oporavak, odnosno saniranje štete prouzrokovane slabošću domaće
ekonomije na koju se nadovezala globalna ekonomska kriza.
Saša Grabovac
glavni i odgovorni urednik
Glavni i odgovorni urednik: Saša Grabovac
Uređivački kolegijum: Miloš Todorović, Goran Račić, mr Saša Petković, mr Aleksandar Ljuboja, mr Aleksandra Simić, Bojan Jojić, Branka Ružević, Igor Sekulić, mr Marijana P. Milić,
mr Mirjana Čomić, mr Nebojša Balaban, Ognjen Aleksić, Predrag Duduković, mr Slavko Simić, mr Ognjen Đukić, Mirko Bošnjak, Darko Gavrilović, Predrag Klincov.
Lektor: Aleksandra Duduković, Dizajn i grafi čka priprema: SWOT, Štampa: “Nezavisne novine”, Banja Luka, Tiraž: 1.000 primjeraka, Broj: 01/2010.
Časopis izlazi četiri puta godišnje. Sva prava zadržana: Udruženje ekonomista RS SWOT. Svako umnožavanje i distribucija bez pisanog odobrenja Udruženja ekonomista RS SWOT je
zabranjeno.
Osnivač i izdavač: Udruženje ekonomista RS SWOT, Dragiše Vasića 13, 78 000 Banja Luka, žiro račun Nova banka Banja Luka 555-007-00223898, JIB: 4402742510005, matični broj:
11029353, br. sudskog rješenja: F –1–208/7, Udruženje ekonomista RS SWOT je upisano u Registar izdavača pod rednim brojem 291, na osnovu Rješenja Ministarstva prosvjete i
kulture RS br. 07.030–053–162–9/10.
E-mail: [email protected], [email protected], Internet adresa: www.swot.ba, Tel: 051 322 960, Fax: 051 322 961
Poštovani čitaoci
IMP
RES
UM
IntervjuPrivredi potrebna hitna
podrška da bi preživjela krizu
RegionPotvrđen izlazak Srbije
iz recesije
Autorski članciUgovor o razlici -instrument
za pristup globalnom
fi nansijskom tržištu
Turizam ublažava
pad hrvatskog BDP-a
Energetska efi kasnost
uslov za razvoj energetike RS
SvijetZlatne koke svjetske
ekonomije
14
18
20
21
22
24
SPOR OPORAVAK EKONOMIJE NAKON PADA IZ PROŠLE GODINE
7. str.
Stope realnog
rasta BDP RS
4 www.swot.ba
FINANSIJSKI SEKTOR ANALIZA
Građani RS imaju veće povjerenje u banke nego obratno?Depoziti stanovništva u bankama RS su nastavili s kontinuiranim rastom od velikog pada iz
oktobra 2008. godine. Nasuprot tome, iznos plasiranih kredita stanovništvu nije rastao
Iako likvidan,
bankarski sektor
je još u stanju
hibernacije
Kreditna aktivnost bankar-
skog sektora u 2010. godini ne
pokazuje znakove oporavka.
Rast ukupnih kreditnih plas-
mana banaka u RS na kraju prvog
polugodišta 2010. godine u odnosu
na isti period prošle godine iznosio
je skromnih 3,8%, dok je ovaj rast
u odnosu na kraj prošle godine
bio na nivou od 2%. Očigledno,
banke još smatraju da je nastavak
ekspanzije kreditnih aktivnosti
u RS visoko rizičan posao, te su
nastavile s politikom nepovećanja
postojeće izloženosti prema privat-
nom sektoru. Iz ovoga bi se moglo
zaključiti da bankarski sektor nije
ubijeđen da je ekonomska kriza
defi nitivno stvar prošlosti, te da
je još teško procijeniti postojeću
visinu sistemskog rizika. U skladu s
tim, banke preferiraju zadržavanje
visokog iznosa novčanih sredstava
u svom posjedu (1,35 milijardi KM)
kao zaštitu od potencijalnih većih
odliva depozita. Značajniji porast
kreditnih plasmana i dalje jedino
bilježi sektor Vlade i Vladinih in-
stitucija, što potvrđuje trenutnu
visoku averziju banaka prema izla-
ganju novim rizicima, aktuelizuje
opasnost “izguravanja” privatnog
sektora na strani potražnje za kapi-
talom, te ukazuje na otežanu fi ska-
lnu poziciju javnog sektora. Imajući
u vidu da je potrošnja istorijski bila
glavni pokretač rasta domaćeg
BDP-a, jasno je da neće doći do sta-
bilnijeg ekonomskog oporavka bez
osjetnije revitalizacije bankarskih
aktivnosti. Međutim, kada do ovo-
ga dođe, nikako ne treba očekivati
nastavak astronomskih stopa rasta
kreditnih plasmana iz pretkriznog
perioda, koje su prije svega bile
odraz globalno enormno visokog
ekonomskog optimizma i toleran-
cije prema riziku.
Građani više vjeruju
bankama nego banke
njima?
Depoziti stanovništva su nas-
tavili s rastom koji traje od
zadnjeg kvartala 2008. godine,
te su u RS zabilježili povećanje
od 6% u toku prve polovine
2010. godine. Ovakav trend
barem na prvi pogled sugeriše
da građani nemaju problem s
povjerenjem u sigurnost ban-
karskog sistema. Međutim, ista
stvar se može posmatrati i iz nešto
drugačijeg ugla. Ne treba zane-
mariti činjenicu da su građani pod
uticajem ekonomske krize odgodili
značajan dio svoji potrošačkih i in-
vesticionih planova, te su na ovaj
način povećali udio svog dohotka
koji odlazi na štednju. Ovaj višak
sredstava su onda položili na svoje
tekuće i štedne račune pa, prema
tome, posljedični porast depozita
dobrim dijelom odslikava nemanje
izbora i činjenicu da su se građani
osjetili fi nansijski nesigurniji u
toku krize. Da se dio dohotka
koji stanovništvo štedi povećao
potvrđuje i podatak da je ukupna
vrijednost depozita stanovništva
premašila i svoj pretkrizni iznos
iako u istom periodu nije došlo do
povećanja primanja stanovništva
(prestanak rasta plata, pad stope
zaposlenosti, pad transfera novca iz
inostranstva).
Ako stepen povjerenja banaka
prema stanovništvu mjerimo
stopom rasta kredita u ovom seg-
mentu (-0,03% u prvoj polovini
2010), onda se može reći da banke
nisu uzvratile ovu “prisilnu ljubav”.
Banke nisu plasirale nove kredite
stanovništvu i pored činjenice da
se stanovništvo čini sigurnijim
segmentom s obzirom na manji
udio nekvalitetne aktive u odnosu
na pravna lica (7% u odnosu na
13,4%). I sam zastoj kreditnih
plasmana stanovništvu se jednim
dijelom može pripisati promjeni u
potrošačkim odlukama, te nesig-
urnijoj ekonomskoj poziciji građana
RS, ali svakako glavni uzrok za ovo
leži u novoj, mnogo rigidnijoj kred-
itnoj politici banaka.
Izrazito visoke mjesečne promjene
u depozitima preduzeća ukazuju na
probleme likvidnosti privrede, dok
je konstantni negativni trend u de-
pozitima Vlade i Vladinih institucija
uglavnom rezultat povlačenja sred-
stava od privatizacije.
Rast kreditnih plasmana banaka u RS (jun/jun prethodne godine)
Izvor: Agencija za bankarstvo RS
Kretanje depozita u bankama u BiH (promjene u odnosu na decembar 2007)
Izvor: Centralna banka BiH
Analizu uradio centar za istraživanja i studije
5www.swot.ba
FINANSIJSKI SEKTOR ANALIZA
Klijenti otežano
otplaćuju rate
Kvalitet kreditnog portfolija
banaka u RS je pogoršan u pr-
vom polugodištu 2010. godine.
Udio nekvalitetnih kredita (krediti
koji su kvalifi kovani u najviše kat-
egorije rizika - C, D i E) u ukupnim
kreditnim plasmanima je u prvom
polugodištu porastao sa 7,8% na
10,8%, što predstavlja nastavak
negativnog trenda iz 2009. godine.
Ekonomska kriza u RS, prema tome,
nikako nije stvar prošlosti s obzirom
na to da se privatni sektor suočava sa
sve većim poteškoćama u izmirenju
svojih obaveze na vrijeme. U tome
prednjači sektor preduzeća kod
kojeg je udio nekvalitetnih kredita
dostigao 13,4%. Za ovakvo stanje
odgovornost dobrim dijelom snosi
i jedan broj banaka koje su svojim
neselektivnim pristupom otežale
poslovanje i dobrim klijentima.
Ovo potvrđuje i skorašnja izjava
guvernera Centralne banke BiH da
banke “nisu adekvatno odgovorile
na krizu po pitanju razumijevanja
klijenata, jer je očito da su neki
klijenti, ne svojom krivicom, došli
u situaciju da ne mogu servisirati
svoje obaveze’’.
U svakom slučaju, produžetak krize
i sporiji izlazak će predstavljati do-
datni pritisak na bankarski sektor
jer je njegova “krvna slika” direktno
povezana sa zdravljem ekonomije.
Tako je pad neto dobiti banaka u
RS za 72% u prvom polugodištu u
odnosu na isti period prošle godine
logičan rezultat, s obzirom na to da
prihodi od kamata predstavljaju
osnovni izvor prihoda za banke,
kao i da su povećana obavezna
rezervisanja za potencijalne kred-
itne gubitke.
Povećana zavisnost
banaka u RS od
kreditnog fi nansiranja
i matičnih banaka
Suočene s padom depozita
kao osnovnog izvora fi nansir-
anja, banke su bile primorane
da se više oslone na druge
izvore. Tako su krediti koje su
uzele banke u RS porasli za 13% u
prvom polugodištu 2010. godine,
dostigavši iznos od 629 miliona KM.
Važno je napomenuti da u struk-
turi ovih kredita udio od 76% čine
krediti Investiciono-razvojne banke
RS (IRB RS), koje su domaće banke
povukle s obavezom plasiranja pre-
duzetnicima i preduzećima za na-
bavku osnovnih i obrtnih sredstava
i refi nansiranje fi nansijskih obave-
za, te stanovništvu za kupovinu
ili proširenje stambenih jedinica.
Na ovaj način IRB RS je postala
najznačajniji izvor kreditnog fi nan-
siranja banaka sa sjedištem u RS.
Opredjeljenje banaka za ovaj izvor
fi nansiranja ni malo ne čudi imajući
u vidu ispodtržišne kamatne stope
sredstava IRB RS.
Učešće depozita bankarskih insti-
tucija od 20% u ukupnim depoz-
itima ukazuje na visoku zavisnost
banaka u RS od matičnih banaka,
te bi eventualno povlačenje ovih
depozita moglo ugroziti njihovu
likvidnost. S tim u vezi, poslovna
politika prema zemljama Balkana
i fi nansijsko stanje matičnih bana-
ka i dalje će imati snažan uticaj
na poslovanje domaćih banaka.
Zvaničan stav banaka iz EU prisut-
nih u BiH formulisan je pod ruko-
vodstvom MMF-a kroz “Bečku inici-
jativu”, kroz koju su matične banke
iskazale svoju privrženost odluci
da zadrže postojeći nivo fi nansijske
izloženosti na BiH tržištu.
Izvor: Centralna banka BiH
Obaveze po
uzetim kreditima
banaka u RS
(miliona KM)
Procenat nekvalitetnih
kredita u kreditnim
plasmanima banaka u RS
Izvor: Agencija za bankarstvo RS
6 www.swot.ba
ANALIZA FINANSIJSKI SEKTOR
Mikrokreditne
organizacije na
najtežem ispitu do
sada
Mikrokreditne organizacije
(MKO) predstavljaju značajnu
vrstu fi nansijskih posrednika u
RS. O tome najbolje svjedoči vrijed-
nost ukupne aktive MKO iz RS od 308
miliona KM, od čega najznačajniji
dio predstavljaju kreditni plasmani.
MKO su specifi čna vrsta fi nansijskih
institucija koje karakteriše niska
vrijednost pojedinačnih kredita (za-
konsko ograničenje do 50.000 KM)
namijenjenih klijentima nižih pri-
manja, često iz neformalnih izvora,
koji imaju otežan pristup klasičnim
bankarskim proizvodima. MKO
popunjavaju upražnjenu tržišnu
nišu, a njihovo djelovanje se u
razvojnoj politici smatra povoljnim
za povećavanje prihoda ekonom-
ski ugroženih grupa stanovništva.
Najveći dio odobrenih kredita MKO
u RS odnosi se na djelatnosti u
oblasti poljoprivrede (33%). Kred-
ite MKO karakteriše velika brzina i
jednostavnost u procesu odobra-
vanja. S druge strane, ovi krediti
imaju znatno veće kamatne stope
u odnosu na bankarski sektor, pa je
tako prosječna efektivna kamatna
stopa na kredite MKO iz RS u prvom
polugodištu 2010. godine iznosila
20,9%. Plasirani krediti MKO su
u prvom polugodištu umanjili
svoju vrijednost za 8%, što ilustruje
značajno pogoršanje poslovanja
u ovoj oblasti. Kontrakcija mik-
rokreditnih aktivnosti otežala je
pristup i ovom, možda jedinom,
izvoru fi nansiranja najranjivijim
kategorijama društva upravo u
periodu ekonomske krize. Porast
udjela kredita u kašnjenju sa 10%
na 16,2% u prvom polugodištu
ove godine, te rast ostvarenog gu-
bitka na 2,5 miliona KM ukazuju na
svu ozbiljnost trenutnog položaja
MKO. Čini se da je ekonomska kriza
naglasila ograničenu mogućnost
MKO da upravljaju svojim ulaznim
troškovima u sklopu postojeće reg-
ulative. S obzirom na to da MKO ne
prikupljaju depozite, one su primar-
no oslonjene na fi nansiranje svojih
djelatnosti kroz povlačenje kred-
itnih sredstava iz međunarodnih i
domaćih izvora.
Interesantno je da je udio IRB RS
u kreditnom fi nansiranju MKO
neuporedivo manji u odnosu na
banke u RS, što ukazuje na posto-
janje problema u pružanju fi nansi-
jske podrške MKO. Razloge za ovo
treba tražiti u neprilagođenosti
postojećih fi nansijskih proizvoda
IRB RS specifi čnostima tržišta MKO,
koje ni izbliza nije uporedivo sa
tržištem klasičnih banaka. Prema
tome, alternativne opcije za javnu
politiku u ovoj oblasti mogle bi biti
razvijanje posebnih fi nansijskih in-
strumenata IRB RS za MKO, izmjena
regulative u RS koja ograničava
vrste usluga koje pružaju MKO ili
eventualna transformacija MKO
u druge oblike fi nansijskih insti-
tucija.
Kontaktirajte nas na telefon broj 051/344-860
ili na mail grupu: [email protected]
Očekuje Vas kvalitetna i profesionalna usluga na
teritoriji čitave Republike Srpske i Bosne i Herce-
govine.
Vaš partner za sigurno poslovanje!
www.euroherc.ba
Djelatnost
Uslužne djelatnosti
Trgovina
Poljoprivreda
Proizvodnja
Stambene potrebe
Ostalo
UKUPNO
Miliona KM
47,175
33,026
82,709
21,246
1,397
61,554
247,107
Procenat
19,1%
13,4%
33,5%
8,6%
0,6%
24,9%
100,0%
7www.swot.ba
REALNI SEKTOR ANALIZA
Spor oporavak ekonomije nakon pada iz prošle godine
Iako su pojedine grane zabilježile visoke stope rasta proizvodnje u ovoj
godini, on je uglavnom statistička posljedica izrazito niskih osnovica iz prošle
godine. S izuzetkom naftne industrije i prerade hrane, sve ostale bitnije grane
prerađivačke industrije su daleko ispod svojih nivoa proizvodnje iz 2008. go-
dine, dok su neke i dodatno produbile svoj pad. Značajan rast izvoza, međutim,
predstavlja pozitivan signal i ukazuje na strukturna pomjeranja ekonomije u
korist izvoza
Ipak pad BDP-a
u 2009. godini
U 2009. godini prekinut je
višegodišnji trend kontinuira-
nog ekonomskog rasta RS. U
periodu 2004 - 2008. godina BDP RS
je realno rastao po stopi od 5,8% do
7,0%. Visoke stope ekspanzije, koje
premašuju stope rasta u regionu,
predstavljaju logičnu posljedicu
relativno skromne polazne osnov-
ice za rast. Međutim, u 2009. godini
pod uticajem globalnog ekonom-
skog pada BDP RS je zabilježio
međugodišnju kontrakciju u visini
od 2,8% (-2,9% na ni-
vou BiH), što je osjetno
manje u poređenju sa smanjenjem
ekonomske aktivnosti u zeml-
jama okruženja: Slovenija (-7,8%),
Hrvatska (-5,8%) i Bugarska (-5%).
Intenzivnija kontrakcija ekonomske
aktivnosti navedenih zemalja re-
zultat je njihove veće integrisanosti
u EU i globalne ekonomske tok-
ove. Očigledno je da su se izvozno
orijentisane ekonomije s velikim
udjelom cikličnih sektora poput
građevinarstva, automobilske in-
dustrije i turizma suočile s oštrijim
padom ekonomske aktivnosti.
Osjetljivost domaće
ekonomije na
globalne trendove
Kako se u prethodnim godina-
ma domaća ekonomija afi rmis-
ala pretežno kao dobavljač
sirovina i poluproizvoda za
ekonomski razvijenije zemlje,
pad globalne tražnje i industrijske
proizvodnje u prethodnom periodu
naročito su se nagativno refl ektova-
li na djelatnosti rudarstva, metalne,
drvne i tekstilne industrije. Rast
agregatnog indeksa prerađivačke
industrije u istom periodu bio je
primarno defi nisan ekspanzijom
naftnog sektora.
Potrošački model ekonomskog
rasta učinio je domaću potražnju
izuzetno ranjivom na globalne fi n-
ansijske zastoje (pad tekućih trans-
fera iz inostranstva, otežan pristup
spoljnim izvorima fi nansiranja,
zastoj u prilivu stranih direktnih
investicija). U takvim okolnostima
trgovina, kao značajni generator
ekonomskog rasta, zabilježila je re-
alni pad od 11,7%. Prema posljed-
njim projekcijama MMF-a, BiH će
u 2010. godini ostvariti skroman
ekonomski rast u visini od 0,5%,
odnosno od 4% u 2011.
U svakom slučaju, oporavak domaće
ekonomije biće snažno opredijeljen
dinamikom globalnog oporavka.
Stope realnog rasta BDP RS
Izvor: Republički zavoz za statistiku RS
Nedostatak prerađivačkih kapacitetaNepovoljna sektorska struktura industrije RS
negativno se refl ektuje na obim domaće potražnje
za raspoloživom sirovinskom bazom. U takvim
okolnostima, primarna industrijska proizvodnja
postala je visoko senzibilna na trendove u global-
noj potražnji.
8 www.swot.ba
Istinski oporavak
industrije ili...
Indeks industrijske proizvod-
nje RS nastavio je trend sporog
oporavka, koji je u prvih osam
mjeseci 2010. godine iznosio
4,3%. Rezultat ovog rasta uglavnom
potiče od tzv. efekta baznog perioda,
te su stope rasta u većini industrijskih
oblasti posljedica izuzetno niske
osnovice iz 2009. godine. Treba na-
pomenuti da je najveći dio industri-
jskih grana još daleko od dostizanja
nivoa proizvodnje iz 2008. godine.
Rast industrijske proizvodnje u
RS bio je predvođen rastom u
oblasti vađenja rude i kamena od
10,1%. Postepeni oporavak in-
dustrijske proizvodnje u zemljama
najznačajnijim spoljnotrgovinskim
partnerima uticao je na oporavak
tražnje za domaćim sirovinama, što
je rezultovalo povećanjem obima
proizvodnje u ovoj industrijskoj
oblasti, koja je još daleko od nivoa iz
2008. godine.
U prerađivačkoj industriji, proiz-
vodnja hrane i pića rasla je po stopi
od 4,7%, dok je drvoprerađivački
sektor stagnirao. Negativni efekti
ekonomske krize još su naročito
snažno prisutni u tekstilnoj indus-
triji, koja je dodatno izgubila gotovo
trećinu svog obima proizvodnje na
međugodišnjem nivou.
ANALIZA REALNI SEKTOR
Metalski sektor se
oporavlja
Oporavak globalne potražnje
pozitivno se refl ektovao
na domaći metalski i
metaloprerađivački sektor.
Naime, u prvih osam mjeseci
2010. godine djelatnosti
vađenja ruda metala i njihova
primarna prerada zabilježile su
međugodišnji rast od 92,0% i
52,6% respektivno. I pored ovako
visokog rasta, obimi proizvodnje
nisu dostigli nivo iz 2008. godine.
U ovom sektoru, kao i u najvećem
broju ostalih grana prerađivačke
industrije, očigledan je visok
stepen zavisnosti od stanja na
tržištima EU. Prema tome, per-
spektive domaće industrijske
proizvodnje, u velikoj mjeri, biće
opredijeljene dinamikom opo-
ravka globalne potrošnje.
Investitori oprezni
Averzija prema riziku i neizvjesnosti snažno oblikuje domaće
investiciono raspoloženje. Dvostruka opreznost, kako ona na strani
potražnje za kapitalom (odlaganje svih vidova neurgentne potrošnje
i investicija, posebno onih koji bi bili fi nansirani iz kreditnih zaduženja)
tako i ona na strani ponude (oprezniji pristup banka, strožiji uslovi krediti-
ranja), nepovoljno se refl ektovala na nivo kreditne aktivnosti u RS. Naime,
vrijednost dugoročnih kredita odobrenih privredi RS u prvom polugodištu
2010. godine gotovo je stagnirala, uz skroman rast od 0,9%. Istovremeno,
dugoročni krediti stanovništvu ostvarili su pad od 0,3%.
Industrijska proizvodnja, po oblastima, relativna promjena I-VIII 2010. (%)
Rast dugoročnih kredita privredi i stanovništvu u RS (%)
Izvor: Republički zavod za statistiku RS i Federalni zavod za statistiku
Izvor: Agencija za bankarstvo RS
Bilo, ne ponovilo seNajjači udar krize u metalskom sektoru osjetio
se početkom 2009. godine kada su inostrani
kupci gotovo obustavili narudžbe domaćim
proizvođačima. Tako je obim proizvodnje u janu-
aru 2009. godine pao za cijelih 84,6% u odnosu
na januar 2008. godine. Ukupni pad proizvodnje
ovog sektora u 2009. godini iznosio je 39,6%.
9www.swot.ba
REALNI SEKTOR ANALIZA
Globalni pad investicija
Prema Izvještaju Konferencije Ujedinjenih nacija o trgovini i
razvoju (UNCTAD) kao neposredna posljedica uticaja globalne
ekonomske krize je da je priliv stranih ulaganja u svijetu u
2009. godini smanjen za 39%. Ovaj nepovoljni trend nije zaobišao
ni RS. Naime, nakon prošlogodišnje kontrakcije stranih ulaganja od
37,1%, vrijednost bruto stranih direktnih investicija, u prvih šest mjeseci
2010. godine, smanjena je za dodatnih 22,4%. Istovremeno, u strukturi
stranih investicija u RS dominirala je trgovina s relativnim učešćem od
29,7% (u 2009. godini više od 50% stranih direktnih investicija je bilo
realizovano u trgovačkoj djelatnosti) i industrija sa 18,5% što upućuje
na njihovu još nepovoljnu sektorsku strukturu.
Građevinarstvo u dubokoj krizi
Nepovoljni trendovi u građevinskom sektoru RS dodatno su in-
tenzivirani tokom 2010. godine. Vrijednost izvršenih građevinskih
radova u 2009. godini smanjena je za 8%, a broj radnika angažovanih na
građevinskim radovima manji je za 4,6%. Međutim, u prvih osam mjeseci
2010. stanje ovih indikatora se dodatno pogoršalo: vrijednost izvršenih
građevinskih radova smanjena je po stopi od 24,9%, a broj angažovanih
radnika na građevinskim radovima po stopi od 13,5%.
Građevinarstvo je sektor ekonomije koji je naročito snažno pogođen
ekonomskom krizom. Naime, radi se o sektoru koji je, zahvaljujući karak-
teru potražnje, među prvima zapao u probleme, ali i sektoru u kojem će se
posljedice krize najduže osjećati.
Kraj problema s trgovinskim defi citom?
Intenzivni oporavak spoljnotrgovinske razmjene RS i BiH eviden-
tan je od početka godine. U periodu januar - jul 2010. godine izvoz
RS je rastao po fantastičnoj stopi od 36,3%, a uvoz po stopi od 8,4%
(g/g). Stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosila je 57,8%, što predstavlja
značajno poboljšanje u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila
46,0%.
U okolnostima dinamičnijeg rasta izvoza od uvoza spoljnotrgovinski defi cit
RS se istopio za dodatnih 15%, ali se i dalje zadržao na izuzetno visokom
nivou. Visoki spoljnotrgovinski defi cit predstavlja jedan od hroničnih
problema domaće ekonomije. Dugoročno zadržavanje postojećeg trenda
daleko intenzivnijeg rasta izvoza od rasta uvoza svakako bi generisao
pozitivni doprinos u rješavanju ovog problema. Međutim, uzroke aktuel-
nog usporavanja rasta uvoza možemo tražiti u konsolidaciji potrošnje, te
njenom refokusiranju na dobra iz domaće proizvodnje i/ili nastavku selek-
tivnog pristupa potrošnji u smislu kupovine samo neophodnig dobra, dok
je luksuzna potrošnja, koja se pretežno zadovoljava iz uvoza, odložena za
bolja vremena. Kretanje vrijednosti uvoza u narednom periodu daće nam
odgovor na ovu dilemu, ali i opredijeliti perspektivu spoljnotrgovinskog
defi cita.
Značaj stranih direktnih investicijaStrane direktne investicije značajno jačaju ukupni
investicioni potencijal zemlje domaćina. U peri-
odu 2002 -2009. godina prosječno učešće stranih
investicija u ukupnim kapitalnim investicijama u
BiH je iznosilo 26%. Istovremeno, njihovo učešće u
Srbiji iznosilo je 34,7%, Hrvatskoj 22,5%, Make-
doniji 24,6%, Sloveniji 10,4%, Rumuniji 23,4%,
Slovačkoj 25,5% i Bugarskoj 63,8%.
Agonija sektora građevinarstva se nastavljaEkonomska kriza i redukovana investiciona ak-
tivnost privrede i stanovništva negativno su se
refl ektovali na ostvarene rezultate građevinskog
sektora RS. Potpuniji oporavak ostalih sektora
domaće ekonomije biće važan stimulans za nje-
govo pokretanje.
Izvoz i uvoz RS u 2010. godini (hiljada KM)
Izvor: Agencija za statistiku BiH
10 www.swot.ba
ANALIZA REALNI SEKTOR
Izvoz nafte
preuzeo primat
nad sirovinama
Rast ukupnog izvoza RS u
periodu januar - jul bio je
predvođen snažnim rastom
izvoza naftnih derivata od
84,0% (g/g). Istovremeno,
globalni ekonomski oporavak se
pozitivno refl ektovao i na izvoz
sirovina, koji je rastao po stopi od
52,7%. S relativnim učešćem od
27,8% naftni derivati su preuzeli
do sada neprikosnoveni primat u
strukturi ukupnog izvoza iz RS od
sirovina (17,9%). Povećanje uvoza
naftnih derivata od 34,6% doprini-
jelo je rastu njihovog relativnog
učešća u strukturi ukupnog uvoza
RS sa 22,2% u 2009. na 27,2% u
prvom polugodištu 2010. godine.
Međutim, i pored pada uvoza
hrane od 4,4% (g/g) ova katego-
rija proizvoda je i dalje zadržala
relativno visoko učešće u strukturi
ukupnog uvoza u RS (13,3%).
Zaposlenost u padu
Tržište rada RS karakteriše
trend smanjenja nivoa uku-
pne zaposlenosti. Prosječni broj
zaposlenih lica u martu 2010. go-
dine smanjen je za 4,8% u odnosu
na prosjek iz prošle godine što je
rezultiralo pogoršanjem i onako
visoke stope nezaposlenosti.
Zvanična stopa nezaposlenosti
u RS je 35,9%. Međutim, ovi po-
daci o nivou nezaposlenosti u RS
i BiH ne oslikavaju realno stanje s
obzirom na to da se izvjestan broj
lica koja rade na crno prijavljuju na
evidenciju kako bi ostvarili prava
na određene socijalne benefi cije
poput zdravstvenog osiguranja,
dok jedan broj zvanično nezapos-
lenih lica obavlja djelatnost koja
nije zvanično prijavljena poput
individualnih poljoprivrednih gaz-
dinstava.
Prema međunarodno upor-
edivoj anketi o radnoj snazi stopa
nezaposlenosti u RS u 2010. go-
dini iznosi 23,6%, dok je u 2009.
iznosila 21,4%. Istovremeno, stopa
nezaposlenosti na nivou BiH iznosi
27,2%, što predstavlja pogoršanje
od 3,1 procentni poen u poređenju
s prošlogodišnjom stopom. Vi-
sok nivo nezaposlenosti pred-
stavlja jednu od najdugoročnijih
posljedica recentne globalne fi -
nansijske i ekonomske krize koja
će još dugo biti aktuelna. Naime,
u okolnostima pomjeranja agre-
gatne potrošnje naniže, proizvodni
kapaciteti iz pretkriznog perioda
postali su predimenzionirani, dok
je smanjivanje stepena njihovog
iskorišćavanja učinilo značajni
dio radne snage dugoročno nep-
otrebnim. U iščekivanju ponovnog
rasta potrošnje ovu posljedicu je
potrebno, barem djelimično, sani-
rati kroz programe prekvalifi kacija
i preusmjeravanja radne snage iz
najviše pogođenih oblasti u one
segmente ekonomije koji posjedu-
ju objektivne potencijale za rast i
razvoj.
Opasnosti nekontrolisanog izvoza sirovinaNeplanskim i nekontrolisanim izvozom sirovina,
zemlja izvoznica vrši ‘’ustupanje’’ sopstvenih raz-
vojnih potencijala zemlji uvoznici što dugoročno
može predstavljati značajno razvojno ograničenje.
Javni sektor dominiraU strukturi ukupnog broja zaposlenih lica u RS
javni sektor učestvuje sa 27,6%, a slijede ga
prerađivačka industrija sa 20,0% i trgovina sa
19,2%.
Plate stagniraju
U prvih sedam mjeseci 2010.
godine nominalna vrijednost
prosječne neto plate u RS os-
tala je gotovo nepromijenjena
u odnosu na njenu prosječnu
vrijednost iz 2009. Međutim,
prosječna neto plata je izgubila
3,5% svoje realne vrijednosti na
međugodišnjem nivou. Odnos
prosječne neto i prosječne bruto
plate u RS iznosio je 1:1,53 što
upućuje na još relativno visok ste-
pen fi skalnog opterećenja domaće
privrede koji dugoročno može
predstavljati značajno razvojno
ograničenje.
U periodu I-VII 2010. godine djelat-
nost fi nansijskog posredovanja s
prosječnom neto platom od 1.220
KM bila je najbolje plaćena u RS, a
slijede je državna uprava i odbrana
i obavezno socijalno osiguranje s
1.046 KM i zdravstveni i socijalni
rad s 1.019 KM. Istovremeno, radno
intenzivne djelatnosti ugostiteljst-
va i građevinarstva predstavljaju
apsolutne lidere među najslabije
plaćenim djelatnostima u RS s
prosječnom neto platom od 533
KM, odnosno 539 KM respektivno.
Izuzetno niska prosječna neto pla-
ta u prerađivačkoj industriji od 547
KM (70% prosjeka RS) upućuje na
nizak stepen tehnološke oprem-
ljenosti domaćih prerađivačkih ka-
paciteta, zastupljenost radno-in-
tenzivnih proizvodnih procesa kao
i nepovoljnu kvalifi kacionu struk-
turu angažovane radne snage.
Prosječna neto plata u RS i BiH u 2010. (KM)
Izvor: Republički zavod za statistiku RS i Federalni zavod za statistiku
11www.swot.ba
Hrana i gorivo
diktiraju infl aciju
Prvi znaci oporavka domaće
ekonomije, podstaknuti poz-
itivnim globalnim ekonom-
skim trendovima, ponovo su
aktuelizovali infl atorna kre-
tanja u RS. U prvih osam mjese-
ci 2010. godine opšti nivo cijena
u RS ostvario je međugodišnji
rast od 2,5%, a u FBiH od 1,5%.
Najveći pozitivni doprinos ubrza-
vanju infl acije u RS poticao je od
rasta cijena duvana i duvanskih
proizvoda. Naime, zahvaljujući
uvođenju dodatnih akciza na
duvan i duvanske proizvode
koje su u primjeni od 1. jula
2009. godine, cijene u ovoj kat-
egoriji proizvoda zabilježile su
povećanje od 40,5%.
U prvom polugodištu 2010. go-
dine promet u trgovinama na
malo u RS porastao je za 4%
(g/g). Promet u drugom kvartalu
u poređenju s prvim kvartalom
rastao je po stopi od 28,2%, što
upućuje na prisustvo trenda opo-
ravka domaće potražnje, koji će
takođe pospješiti infl atorna kre-
tanja u RS.
REALNI SEKTOR ANALIZA
Više od pola domaće krajnje potrošnje odnosi se na hranu i gorivaU strukturi prometa u trgovinama na malo u RS u
periodu I-VI 2010. godine prehrambeni proizvodi
su učestvovali sa 29,4%, a goriva sa 23,3%. Viso-
ki stepen koncentracije domaće potrošnje osigurao
je ovim kategorijama proizvoda predominantni
uticaj na opšti nivo cijena.
Penzije skoro miruju
I pored trenda rasta ukupnog
broja penzionera u RS, koji je
evidentan od početka 2010.
godine, vrijednost prosječne
penzije ostala je gotovo
nepromijenjena u odnosu na
kraj prošle godine. Prosječna
avgustovska penzija u RS iznosila
je 320 KM i niža je od prosječne
penzije u FBiH za oko 6%. Istovre-
meno, prosječna penzija je dostigla
samo 40,7% prosječne neto plate u
RS.
Tokom prethodnog perioda penzio-
ni sistem se afi rmisao kao značajni
korisnik budžetskih sredstava.
Naime, u 2009. godini, u strukturi
ukupnih prihoda Fonda PIO RS,
transferi iz budžeta su učestvovali
s 21,5%, odnosno sa 173,2 miliona
KM. Međutim, prema projekcijama
Ekonomske politike RS za 2010.
godinu budžetski transferi biće
povećani za dodatnih 19,6%, te će
njihovo učešće u strukturi ukupnog
fi nansiranja Fonda iznositi 23,3%.
Konstantan rast broja koris-
nika penzija u kombinaciji s
povećavanjem učešća neizvornih
prihoda u strukturi ukupnog fi nan-
siranja Fonda PIO još više naglašava
potrebu za radikalnim pristupom u
procesu reformisanja penzionog
sistema.
Blagi rast cijena
Prvi znaci oporavka domaće
ekonomije, podstaknuti pozi-
tivnim globalnim ekonoms-
kim trendovima, ponovo su
aktuelizovali infl atorna kre-
tanja u RS. U prvih osam mjeseci
2010. godine opšti nivo cijena u RS
ostvario je međugodišnji rast od
2,5%, a u FBiH od 1,5%. Najveći
pozitivni doprinos ubrzavanju
infl acije u RS poticao je od rasta
cijena duvana i duvanskih proizvo-
da. Naime, zahvaljujući uvođenju
dodatnih akciza na duvan i duvan-
ske proizvode koje su u primjeni od
1. jula 2009. godine, cijene u ovoj
kategoriji proizvoda zabilježile su
povećanje od 40,5%.
U prvom polugodištu 2010. godine
promet u trgovinama na malo u RS
porastao je za 4% (g/g). Promet
u drugom kvartalu u poređenju
s prvim kvartalom rastao je po
stopi od 28,2%, što upućuje na
prisustvo trenda oporavka domaće
potražnje, koji će takođe pospješiti
infl atorna kretanja u RS.
Broj penzionera u RS u 2010.
Infl acija u RS i FBiH u 2010. godini
Izvor: Fond PIO RS
Izvor: Republički zavod za statistiku RS i Federalni zavod za statistiku
12 www.swot.ba
ANALIZA FEDERACIJA BIH
Domaća potražnja
niska, brži oporavak
izvoza
Ekonomski oporavak u Feder-
aciji BiH teče sporo uz izuzetak
izvoza. Prerađivačka industrija je
porasla za 4,6% u prvoj polovini
2010. godine, ali je dostignuti nivo
proizvodnje još manji za cijelih
13,9% u odnosu na isti period 2008.
godine. Jedina pozitivna tačka,
slično kao i u RS, jeste porast izvoza
od 35,8%, koji je takođe još manji
za 6,4% u odnosu na svoju vrijed-
nost iz 2008. godine. Podaci o bržem
oporavku izvoza nam sugerišu da je
u periodu krize došlo do određenih
strukturnih pomjeranja domaće
privrede prema izvozu, što je re-
zultovalo većim udjelom domaće
proizvodnje za izvoz. Podaci poka-
zuju da je ovaj proces najizraženiji
kod poljoprivrede i prerađivačke
industrije i on je svakako u direkt-
noj vezi s oporavkom potražnje na
izvoznim tržištima.
Međutim, domaća potrošnja je još
veoma niska. Blag rast cijena od
1,5% i pad zaposlenosti od 0,75%
u prvoj polovoni godine, stagnacija
kreditne aktivnosti, te skoman
rast uvoza, koji je još daleko od
svojih vrijednosti iz 2008. godine,
ne daju nam signale da je došlo
do značajnijeg oporavka domaće
potražnje.
Šta nakon stand-by
aranžmana?
Vlada Federacije BiH je, ipak, us-
pjela ispuniti preostale uslove
MMF-a za odobravanje posljed-
nje tranše stand-by aranžmana
za BiH vrijednog oko 40 miliona
evra. Ove mjere su se odnosile na
usvajanje rebalansa budžeta od
strane Parlamenta Federacije BiH
kao i jačanje procesa revizije ratnih
invaldnina. Ovogodišnji budžet je
kroz rebalans uvećan za 116,1 mil-
ion KM, a navedena razlika planira-
no je da bude pokrivena iz sedstava
MMF-a, Svjetske banke i Evropske
komisije. Ocjena Vjekoslava Bev-
ande, federalnog ministra fi nan-
sija, je da “ovo ipak nije revolucija
nego stabilizacija” i da ovaj posao
omogućava stabilnu isplatu penzija
do kraja godine. MMF je ocijenio
da je usvajanje seta reformskih
zakona iz oblasti javne potrošnje
smanjilo makrofi nansijsku ran-
jivost domaće ekonomije, a kao
pozitivni signali navedeni su porast
depozita stanovništva u bankama,
ublažavanje pada deviznih rezervi,
održavanje fi nansijske izloženosti
stranih banaka u BiH, smanjenje
fi skalnih tenzija, rast izvoza, te
počeci oporavka industrijske proiz-
vodnje i prihoda od indirektnih por-
eza. Međutim, ostaje pitanje da li
će nova vlada koja bude formirana
u Federaciji BiH, nakon završetka
stand-by aranžmana uspjeti da
odoli različitim zahtjevima za
povećanje javnih izdataka čime bi
odstupila od ciljanog iznosa fi ska-
lnog defi cita od 3% BDP-a. Veliki
izazov u ovom procesu je i postići
planirane fi skalne uštede na kan-
tonalnom nivou.
Kretanje proizvodnje i izvoza u prerađivačkoj industriji Federacije BiH
Kvartalni defi cit konsolidovane Vlade Federacije BiH (miliona KM)
Izvor: IRB RS; Agencija za statistiku BiH
Borba Vlade Federacije s javnom
potrošnjom
Aranžman sa MMF-om je omogućio
Vladi Federacije BiH da usvoji rebalans
budžeta, koji bi trebao da osigura
redovnu isplatu penzija do kraja godine.
Ostaje da se vidi kako će se dolazeća
Vlada nositi sa snažnim budžetskim
pritiscima nakon isteka aranžmana
Izvor: Centralna banka BiH
13www.swot.ba
FEDERACIJA BIH ANALIZA
Krediti na ledu, osim
za javni sektor
I u Federaciji BiH još nije vraćena
kreditna aktivnost. Krediti
stanovništvu su krenuli u snažan
pad odmah nakon pojave bankar-
ske nervoze u oktobru 2008. godine
i taj pad se zaustavio tek u aprilu
ove godine od kada ukupna vrijed-
nost odobrenih kredita stagnira na
nivou nižem za oko 10% u odnosu
na najviše vrijednosti prije početka
krize. Pad kredita preduzećima je
počeo nekoliko mjeseci kasnije, te
je bio dosta blaži, dok se u 2010.
godini može primijetiti stidljiv trend
njihovog oporavka. Slično kao i u
RS, Vlada i Vladine institucije su
u istom periodu zabilježile porast
kreditne zaduženosti, pa su tako
krediti u ovom segmentu u avgustu
2010. godine zabilježili godišnji rast
od 56,7% iako se ovdje radi o ne-
uporedivo manjim apsolutnim vri-
jednostima u odnosu na preduzeća
i stanovništvo. Banke u Federaciji
su u avgustu ove godine imale odo-
brenih 122,2 miliona KM Vladi i
Vladinim institucijama. Snažan rast
ovog kreditnog segmenta odraz je
pogoršanja fi skalne pozicije Vlade,
ali i naklonjenosti banaka klijentima
sa najnižim stepenom rizika kroz
čitav period krize.
Vrijednost kredita u Federaciji BiH (miliona KM)
Izvor: Centralna banka BiH
14 www.swot.ba
INTERVJU
Domaća privreda, pritisnuta
posljedicama globalne ekonom-
ske krize i dugovanjima prema
bankama, nalazi se u veoma teškoj
situaciji. Da bi opstala i poboljšala
svoju konkurentnost, preduzećima
je neophodna veća podrška vlasti
kroz smanjenje opterećenja i st-
varanje povoljnijeg poslovnog
ambijenta.
“Globalna ekonomska kriza je još
prisutna na našim prostorima i
njeni globalni efekti se još mani-
festuju. Mnoga preduzeća još
nisu prošla fazu bolnog prestruk-
tuiranja da bi preduzeće stalo na
zdrave noge”, kaže Đorđe Slavinjak,
direktor i vlasnik preduzeća “Spek-
tardrink” iz Bijeljine i KOMORA.
On ističe da se kao zemlja u tran-
ziciji stalno suočavamo sa izmje-
nama zakona i propisa.
“Međutim, često je te propise teško
primijeniti na ovaj prostor, jer je on
neuređen tako da se dešava da neki
propisi postaju samo opterećenje
za privrednike, a ne daju pozitivan
efekat na cjelokupnu društvenu
zajednicu”, smatra Slavinjak.
SWOT: Kako ocjenjujete trenut-
no stanje u domaćoj privredi i
da li su još prisutne posljedice
globalne ekonomske krize?
SLAVINJAK: Globalna ekonomska
kriza je još prisutna na našim pros-
torima i njeni globalni efekti se još
manifestuju. Mnoga preduzeća još
nisu prošla fazu bolnog prestruk-
tuiranja da bi preduzeće stalo na
zdrave noge. Taj proces u većini
slučajeva znači otpuštanje viška
radne snage ili traženje novih, al-
ternativnih, poslova, koje nije lako
naći, jer je ova kriza u stvari i nas-
tala zbog hiperprodukcije robe.
Ono što dodatno pogoršava
stanje domaće privrede je i njena
prezaduženost kod banaka iz pre-
thodnog perioda. Većina preduzeća
koristi kreditna sredstva, mnogi
imaju problema da ih vraćaju na
vrijeme, a jedan dio korisnika to i
ne uspijeva, što komplikuje sveu-
kupnu ekonomsku situaciju.
SWOT: Na koji način Vaše
preduzeće prevazilazi trenut-
nu situaciju i koliko se global-
na ekonomska kriza odrazila
na Vaše poslovanje?
SLAVINJAK: Naše preduzeće
takođe prolazi kroz jedan težak
period poslovanja. Ali, za raz-
liku od većine preduzeća, mi nismo
prezaduženi i ne nosimo taj teret
opterećenja. Kao rukovodilac i vlas-
nik preduzeća uspijevao sam da
vodim poslovnu politiku racional-
nih postupaka i opreznih ulaganja,
što se sada pokazalo ispravnim.
Već godinu dana mi smo u fazi
prestruktuiranja i prilagođavanja
trenutnom poslovnom ambijentu.
To je i kod nas značilo smanjenje
prometa i smanjenje broja zapos-
lenih.
Zacrtani cilj za ovu godinu je
sačuvati tržiste, izvršiti selekciju
kupaca i izboriti se za pozitivan re-
zultat poslovanja sa očekivanjem
da taj rezultat za ovu godinu bude
Đorđe Slavinjak, direktor i vlasnik bijeljinske
kompanije “Spektar drink” i predsjednik
Skupštine Područne privredne komore Bijeljina
Privredi potrebna hitna podOno što dodatno pogoršava stanje domaće privrede je i njena prezaduženost kod banaka iz prethodnog perioda. Većina preduzeća koristi kreditna sredstva, mnogi
imaju problema da ih vraćaju na vrijeme, a jedan dio korisnika to i ne uspijeva, što komplikuje sveukupnu ekonomsku situaciju
15www.swot.ba
INTERVJU
veoma skroman.
SWOT: Koliko je zapravo privre-
da opterećena lošim poslovnim
ambijentom, a koliko poslje-
dicama globalne ekonomske
krize?
SLAVINJAK: Globalna ekonom-
ska kriza se ne smije zanemariti
u svim analizama, jer se i kod nas
manifestuje kroz sve negativne
efekte, a iz jednostavnog razloga,
jer smo i mi dio svjetskog tržista.
Privrednici sa ovih prostora takođe
imaju problema sa poslovnim am-
bijentom. Kao zemlja u tranziciji
mi imamo stalnu promjenu zakona
i propisa. Međutim, često je te
propise teško primijeniti na ovaj
prostor, jer je on neuređen tako da
se dešava da neki propisi postaju
samo opterećenje za privrednike, a
ne daju pozitivan efekat na cjelok-
upnu društvenu zajednicu.
SWOT: Smatrate li da je global-
na ekonomska kriza u mnogim
situacijama postala izgovor za
sve što je loše urađeno, odnos-
no za ono što nije preduzeto
kako bi bila zaštićena domaća
proizvodnja?
SLAVINJAK: Kao što sam rekao,
smatram da je negativan efekat
globalne ekonomske krize prisutan
i kod nas. Međutim, činjenica je da
se domaća proizvodnja ne štiti
dovoljno. Često je priča o zaštiti
domaće proizvodnje samo deklar-
ativna i na tome se i završava bez
konkretnih projekata na trzištu.
SWOT: Gdje vidite izlaz iz tre-
nutne situacije i šta bi trebalo
da bude preduzeto kako bi
naša privreda ojačala i postala
konkurentnija?
SLAVINJAK: Izlaz prvenstveno vid-
im u dizanju nivoa svijesti svih poje-
dinaca na prostoru naše države. Od
političara do svih građana. Dizanje
svijesti na taj nivo da svi shvatimo
da je podrška domaćoj privredi
svuda, na svakom koraku, a prven-
stveno kroz potrošnju domaćih
proizvoda neophodna za opstanak
naše društvene zajednice. Mislim
da je to jedini pravi put za izlazak
iz krize i otvaranje novih radnih
mjesta.
SWOT: Šta bi Vlada RS, kao
kreator poslovnog ambijenta,
mogla da preduzme na tom
planu da bi rasteretila privredu
koja se trenutno suočava s
prilično visokim nametima?
SLAVINJAK: Vlada svakako treba
da uvažava privredu i privrednike
više nego sada, prvenstveno kroz
donošenje novih propisa. Jer novi
propisi su prihvatljivi samo onda
kada donose unapređenje u poslo-
vanju i daju pozitivan efekat za
društvenu zajednicu.
Činjenica je da se ništa ne rješava
preko noći, već kroz dugoročne
procese i promjene. Ali to moraju
biti promjene na bolje za sve, a ne
za pojedince, kao što je do sada bilo
slučajeva. Takođe, promjene ne
smiju unositi konfuziju u poslovni
ambijent, jer će se to odraziti i na
poslovanje privrede. Naveo bih
primjer protesta autoprevoznika
čiji su problemi eskalirali do tog
nivoa da su blokirali puteve i
granične prelaze upravo jer niko
Često je priča o zaštiti
domaće proizvodnje
samo deklarativna i
na tome se i završava
bez konkretnih pro-
jekata
Podrška domaćoj
privredi, prvenst-
veno kroz potrošnju
domaćih proiz-
voda, neophodna
je za opstanak naše
društvene zajednice
odrška da bi preživjela krizu
16 www.swot.ba
INTERVJUod nadležnih nije našao za shodno
da uvaži njihove primjedbe na novi
Zakon o drumskom saobraćaju koji
i sam smatram neprihvatljivim.
SWOT: Nedavno je usvojen i za-
kon koji propisuje da i privatna
preduzeća koja nemaju sta-
tus akcionarskih društava
ubuduće moraju biti podvrg-
nuta eksternoj reviziji. Da li
je to neophodno i koliko će to
negativno uticati na njihovo
poslovanje?
SLAVINJAK: Nedavno usvojeni Za-
kon o reviziji privatnih preduzeća
takođe je neprihvatljiv za privred-
nike. Nevjerovatno je da su pos-
lanici u Narodnoj skupštini i Vlada
ove države mogli usvojiti nešto
takvo. Ovo me po svemu podsjeća
na Nušićevu “Gospođu ministarku”.
Kao što je poznato u ovoj Nušićevoj
komediji novopečena gospođa
ministarka dijeli titule i povećava
plate svojoj familiji u državnoj
službi. Nažalost, u našoj stvarnosti,
sve to se ponavlja. Ali to sada nije
komedija, nego tragedija. Trage-
dija u kojoj Savez računovođa i
revizora određuje sam sebi visinu
satnice rada revizora. I to u visini
od minimalnih 50 KM na sat. Po
toj tarifi dnevnica računovođe je
400 KM, a mjesečna plata 9.000
KM. Taj problem dobija posebnu
dimenziju u ovoj državi, gdje je
prosječna penzija manja od jedne
revizorske dnevnice, a trećina rad-
nika nema toliku mjesečnu platu.
Pored toga u Pravilniku za rad re-
vizora stoji i da mu je preduzeće u
kojem radi reviziju dužno i platiti
putne troškove, hotelski smještaj
i hranu. Sve ovo je jedan nevjero-
vatni apsurd koji govori o megalo-
maniji i pohlepi pojedinih ljudi koji
parazitski crpe ovo malo privrede
koja je već na koljenima.
SWOT: Da li je to logična mjera
budući da vlasnici privatnih
preduzeća, koja nisu akcio-
narska društva, nemaju kome
polagati račune za svoje poslo-
vanje?
SLAVINJAK: Ako koristimo logiku
u ovoj priči i tražimo logičan odgo-
vor zaključujemo da revizija u
privatnim preduzećima ama baš
ničemu ne služi, osim tome da
budu napunjeni nečiji džepovi.
Bez obzira na stručnost revizora,
siguran sam da on nikako i nikada
na osnovu bilo kakvih podataka ne
može znati kako neko preduzeće
kotira bolje od vlasnika tog
preduzeća. U svakom slučaju, vlas-
nik koji želi da izvrši reviziju svog
poslovanja, može da je naruči po
svom slobodnom izboru, ako želi.
SWOT: Posljednjih mjeseci
bilježimo značajan rast iz-
voza i smanjenje uvoza. Da
li je to realnost ili iz statis-
tike možemo izvući zaključak
da je došlo do pada domaće
potrošnje, odnosno kupovne
moći stanovništva i smanjenja
investicija u preduzećima?
SLAVINJAK: Tako kaže statistika.
Meni lično nije poznata struktura
izvoza, a na osnovu samih poka-
zatelja izvoza ne možemo steći
ispravnu sliku o stanju u privredi.
To sudim na osnovu ličnog iskust-
va. Naše preduzeće je povećalo
izvoz u jednom segmentu svoje
proizvodnje, ali mi smo se svjesno
odrekli profi ta u ovoj godini da
bismo prvenstveno sačuvali radna
mjesta. Takođe, mislim da je opšta
potrošnja znatno smanjena, jer
su ljudi individualno opterećeni
kreditima, te racionalizuju sopstv-
enu potrošnju samo na neophodne
stvari.
SWOT: Kako komentarišete
situaciju da naša preduzeća pri
izvozu na tržišta susjednih ze-
malja nailaze na brojne necar-
inske barijere, dok proizvodi
njihovih kompanija nesmeta-
no ulaze u BiH?
SLAVINJAK: To samo govori da su
u drugim zemljama svi svjesni šta
znači zaštita domaće proizvodnje,
pa koriste sve mjere podrške, pa
čak i sve moguće vidove necarin-
skih metoda.
SWOT: Da li je rješenje uvođenje
recipročnih mjera?
SLAVINJAK: Lično nisam pristal-
ica uvođenja recipročnih mjera.
Naše preduzeće izvozi veći dio
svoje proizvodnje. Ako uvodimo
recipročne mjere to samo znači
zaoštravanje odnosa i stvara svima
više problema, a najviše domaćim
izvoznicima. Pristalica sam pre-
govora i uvođenja sertifi kovanih
laboratorija, čiji bi rezultati bili
prihvaćeni s obje strane granice, a
da se eventualni problemi rješavaju
dijalogom.
Evropska utakmicaSWOT: Koliko se potpisivanje Trgovinskog sporazuma sa EU odrazilo na domaću privredu s obzirom na to da je već u nekoliko navrata došlo do postepenog smanjenja ili čak potpunog ukidanja carina na proizvode iz EU?SLAVINJAK: Potpisivanje Trgovinskog spora-
zuma sa EU po meni je još jedan vid pritiska na
našu zemlju. Cilj tog sporazuma je da roba iz EU
bude konkurentnija na našem trzištu. Znači, to je
borba za naše trzište i još jedan problem za našu
privredu u razvoju.
SWOT: Kako naša preduzeća mogu iskoris-titi taj sporazum?SLAVINJAK: Potpisivanje pomenutog spora-
zuma predstavlja i signal za domaća preduzeća
da moramo dizati nivo tehnologije i podizati
konkurentnost ako želimo opstati i biti dio jedin-
stvenog evropskog tržista. Neminovno je ove pro-
cese prihvatiti i pružiti im podršku, prvenstveno
stvaranjem ambijenta za nesmetan i kvalitetan
rad domaće privrede.
Buduće promjene ne smiju unositi konfuziju
u poslovni ambijent, jer će se to odraziti i na
poslovanje privrede
Nedavno usvojeni Zakon o reviziji privatnih
preduzeća je neprihvatljiv za privrednike
18 www.swot.ba
SRBIJA
Da li je recesija prošla?Srbija je u prva dva kvartala uzastopno ostvarila rast BDP-a čime se potvrđuje teza izneta u prošlom broju
da je Srbija zvanično izašla iz recesije. Prema preliminarnim rezultatima Republičkog zavoda za statistiku, Srbija je u
drugom kvartalu ove godine ostvarila rast od 2% u odnosu na isti kvartal prethodne godine, dok je rast u prvom kvartalu
revidiran na 0,4%. Pored toga, u periodu januar - avgust 2010. godine došlo je i do rasta industrijske proizvodnje od 4,7%.
Projektovana stopa rasta BDP-a od 1,5%, koja se zasniva, pre svega, na rastu izvozne tražnje i investicija, čini se dostižnom
kako vreme odmiče. U periodu januar - avgust 2010. godine ostvaren je rast izvoza od 20,3% u odnosu na isti period pre-
thodne godine. Ipak, smanjenje zaposlenosti dokaz je da kriza ne prolazi. U periodu januar - jul 2010. godine ostvaren je pad
zaposlenosti za 5,2% u odnosu na isti period 2009. godine. Prema podacima iz ankete o radnoj snazi iz aprila 2010. godine
stopa nezaposlenosti je u odnosu na oktobar 2009. godine porasla za 2,7 procentnih poena i iznosila je 20,1%.
Raste dug javnog sektora Sektor države je u prvih sedam meseci
2010. godine ostvario defi cit u iznosu
od 65 milijardi dinara koji je fi nansiran
zaduženjem na domaćem tržištu. Javna
potrošnja beleži umeren nominalni rast
od 5,8% u prvih sedam meseci 2010.
godine. Istovetan rast ostvaren je kod
tekuće potrošnje, dok su već po pravilu
kapitalni rashodi nominalno smanjeni
za 3,6%. U istom periodu javni prihodi
beleže kako nominalni rast tako i blagi
realni rast u odnosu na isti period pre-
thodne godine.
Nelikvidnost privrede odgađa naplatu potraživanjaLikvidnost privrede je na na niskom nivou. Opšta nelikvidnost u privredi dovela je do produženja perioda naplate potraživanja.
Prosečan period naplate potraživanja u Srbiji iznosi 128 dana što je čak 110 dana duže nego u Nemačkoj, 94 dana duže
nego u Hrvatskoj, a 24 dana duže nego u BiH. Da je likvidnost privrede na niskom nivou potvrđuje rast stope kašnjenja po
kreditima. Ukupna stopa kašnjenja kredita odobrenih privredi iznosi 24% na kraju drugog kvartala što predstavlja porast
od 3,1 procentni poen u odnosu na početak godine. Ukoliko bude nastavljen rast stope kašnjenja kredita privredi može se
desiti da se kriza iz realnog sektora prenese na bankarski sektor. Vlada Srbije već dve godine uzastopno kao antikriznu meru
primenjuje subvencionisanje kredita za likvidnost i investicije. Od početka primene programa subvencionisanih kredita za
privredu i građane za 2010. godinu odobreno je kredita u vrednosti od 1,08 milijardi evra. Banke su odobrile 269,7 miliona
evra subvencionisanih kredita za likvidnost s valutnom klauzulom i 502,6 miliona evra kredita za likvidnost bez valutne
klauzule. Da se privrednici teško odlučuju da investiraju pokazuje podatak da je u istom periodu odobreno svega 86 miliona
evra dugoročnih investicionih kredita. Mera subvencionisanja kredita za likvidnost svakako je dovela do smanjenja troškova
i poboljšanja bilansa uspeha preduzeća, međutim, likvidnost nije značajno poboljšana što pored rasta stope kašnjenja po
kreditima privrede govori i podatak o rastu broja blokiranih preduzeća (preko 60.000).
Buđenje infl acijeUsled ranije iskazanih depresijacijskih pritisaka infl acija se polako budi. Snažna depresijacija dinara u drugom
kvartalu posledica je prelivanja krize u Grčkoj na Srbiju i neto razduživanja banaka prema inostranstvu (oko 700 miliona
evra u drugom kvartalu). Međutim, u julu i avgustu depresijacijski pritisci popuštaju i dinar u avgustu blago jača u odnosu
na evro. Tome je doprinela i NBS, koja je podigla referentnu kamatnu stopu sa 8% na 9%. Ukupna međugodišnja infl acija
u avgustu iznosi 6,6% i ukoliko bude nastavljen rast infl atornih očekivanja može se desiti da infl acija izađe iz očekivanih
okvira (8%).
Rast kreditiranja, ali i loših kreditaKreditna aktivnost beleži značajan rast, ali raste i broj problematičnih kredita. U drugom kvartalu ostvaren je
rast kreditnih plasmana od 12% u odnosu na prvi kvartal. Rast kreditne aktivnosti po svojoj stukturi nije zadovoljavajući,
jer najbrže rastuća kategorija sa stopom rasta od 30% jesu krediti javnom sektoru. Raste zaduživanje države na domaćem
tržištu radi pokrivanja budžetskih potreba, što dovodi do efekta istiskivanja investicija iz privatnog sektora. Ukupni krediti
bankarskog sektora u kašnjenju dužem od 90 dana iznose 261 milijardu dinara i čine 17,5% ukupno odobrenih kredita.
Zabrinjava porast stope kašnjenja koja je na kraju 2009. godine iznosila 15,7%.
Osim rasta BDP-a u prva dva kvartala ove godine, Srbija bilježi i povećanje obima industrijske proizvodnje i izvoza.
Prepreka jačem i bržem ekonomskom oporavku je niska likvidnost privrede, što je banke navelo da sve više kredita
plasiraju javnom sektoru. Ostvareni privredni rast rezultirao je i ponovnim buđenjem infl acije
Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije
Izvor: Narodna banka Srbije
Izvor: Narodna banka Srbije
Međugodišnje stope rasta BDP-a
Kretanje kursa evra prema dinaru
Kreditna aktivnost (milijardi dinara)
Potvrđen izlazak Srbije iz recesijePiše: Aleksandar ILIĆ (Autor je analitičar u Altis Capital-u, Beograd)
19www.swot.ba
Oporavak na
krilima turizmaBolji no očekivani učinak turizma u
ključnom trećem kvartalu, te ranije
ukidanje obje stope kriznog por-
eza na dohodak daju nam za pravo
očekivati kako će ovogodišnji pad
BDP-a biti nešto slabijeg intenziteta
(oko 1,7-1,8 posto). Pritom, Hrvatska
je i vjerojatno jedina zemlja u regiji gdje
će izostati oporavak industrijske proiz-
vodnje, dok neke istočnoeuropske zem-
lje bilježe i dvoznamenkasti rast.
Kako bilo, pored neizvjesnosti koju nosi
izborna godina, na oporavak ekonomije
nepovoljno utječu daljnji rast nezapos-
lenosti, snažniji tempo restrukturiranja
u državnim poduzećima, te neminovne
reforme socijalnih prava. Čak i relativno
povoljna inozemna potražnja, te inves-
ticijski optimizam uoči pristupanja EU
stoga teško mogu kompenzirati prod-
uljenu prilagodbu domaće potražnje.
Uporno visoka razina troška kapitala
uslijed rastućih fi skalnih rizika mogla bi
ubrzati tempo razduživanja u privatnom
sektoru zbog pooštrenih parametara
rizičnosti, te pogoršanih srednjoročnih
izgleda, što u konačnici može produljiti
predstojeći nesiguran oporavak. Tim
gore, u kombinaciji s padom realnih
plaća (i posredno realnog raspoloživog
dohotka) u cilju poboljšanja konkurent-
nosti. Nesumnjivo je, napokon, da bi val
fi skalnih konsolidacija diljem eurozone
mogao kratkoročno pogoršati izglede
naših glavnih trgovinskih partnera usli-
jed čega bi izostao oporavak hrvatskog
izvoza.
Odgođena poskupljenja
kao bumerangPod utjecajem slabe domaće
potražnje, te posebno kupovne
moći uslijed nezaposlenosti,
(ponegdje) devalvacije cijene rada,
očekivanog fi skalnog stezanja, te
slabijeg kreditiranja stanovništva,
infl acija ostaje niska, što dodatno
treba zahvaliti stabilnom tečaju.
Međutim, odgađanje poskupljenja
administrativno formiranih cijena
kad-tad će se kao bumerang vratiti po
pitanju cjenovnih pritisaka, najkasnije
po deregulaciji proizvodnje energenata.
Ključnu ulogu u pogledu obuzdavanja
domaće infl acije u budućnosti će igrati
strukturne reforme usmjerene prema
sektorskim neefi kasnostima, jačanju
konkurentnosti, te poboljšanju i većoj
funkcionalnosti transportne i logističke
infrastrukture.
Prigušena kreditna
aktivnostU međuvremenu, primijećen je opr-
ezniji pristup u prilivu bankovnog
fi nanciranja istočnoeuropskim
podružnicama, te širenju poslovan-
ja zbog općenito povišenih kredit-
nih rizika, postepenog povlačenja
izdašnih likvidnosnih linija Europ-
ske centralne banke, suzdržanog
veleprodajnog fi nanciranja, te
regulatornih neizvjesnosti. Kreditna
aktivnost dodatno je prigušena padom
potražnje, koju je danas moguće probu-
diti tek u slučaju osjetnijeg pada kama-
tnih stopa, te uz uvjet održavanja rela-
tivno visoke likvidnosti u bankarskom
sustavu. U takvim okolnostima, HNB će
nastaviti balansirati između dodatne
iako selektivnije monetarne relaksacije,
dakako uz uvjet stabilnosti tečaja, te
fi skalne konsolidacije, pa i uz primjenu
nekonvencionalnih mjera. Štoviše,
budući da svako dodatno otpuštanje ob-
vezne rezerve počiva na kriterijima koji
ne odobravaju fi nanciranje potrošnje
ili, pak, skrivanje loših kredita banaka,
te traži kvalifi ciranu potražnju (npr.
izvozno orijentirani projekti), ne treba
očekivati da HNB “poplavi” tržište prije
nego li se uvjeri da nova kreditna ak-
tivnost ima pozitivne ekonomske učinke
po gospodarstvo (odnosno da ne potiče
rast dvojnog defi cita u srednjem, odnos-
no dugom roku).
Fiskalni defi cit
ostaje visokS obzirom na podbačaj u
ekonomskom rastu (u odnosu na
službene procjene), protestiranje
državnih jamstava, kratkoročne
troškove strukturnih reformi, te
rastuća dospjela, a nenaplaćena
potraživanja, fi skalni defi cit konso-
lidirane države bi u srednjem roku
u izostanku snažnije fi skalne prila-
godbe mogao ostati iznad šest pos-
to BDP-a. Danas, kad bruto fi nanciranje
države premašuje 17 posto BDP-a, a
očekivana cijena (re)fi nanciranja u
srednjem roku premašuje potenci-
jalnu stopu rasta BDP-a, podsjećamo na
nužnost temeljite fi skalne konsolidacije
kako bi bio obuzdan neminovan galop
javnog duga iznad 60 posto BDP-a,
gdje se znatno narušava povjerenje in-
vestitora. Rastuću političku spoznaju u
tom pogledu nužno je hitno pretočiti u
dalekosežne reforme u državnoj upravi,
daljnju reformu mirovinskog, zdravst-
venog, kao i sustava socijalnih transfera
i subvencija, reduciranje luksuznih in-
frastrukturnih projekata, te bolju kon-
trolu državnih poduzeća i kvazi-fi skalnih
tijela. I pritom prioritete treba dati refor-
mama koje se tiču poticanja živosti na
tržištu rada, kao vjerojatno najvažnijem
momentu u stvaranju više dodane
vrijednosti, te neposredno više poten-
cijalne stope rasta. Ne manje važno je i
značajno povećanje transparentnosti u
kolanju socijalnih transfera po principu
javnog uvida (primjerice putem intern-
eta) u građanski doprinos, te primitke iz
proračuna, čime bi zasigurno bila sman-
jena zloupotreba socijalnog sustava.
Napokon, kredibilna fi skalna pravila, te
kratkoročni kredibilan plan fi nanciranja
mogu otkloniti neizvjesnost, sman-
jiti troškove (re)fi nanciranja države, te u
konačnici podržati kreditni rejting.
HRVATSKA
Pored neizvjesnosti koju nosi izborna godina, na oporavak ekonomije nepovoljno utiču dalji rast nezaposlenosti, snažniji
tempo restrukturisanja u državnim preduzećima, te neminovne reforme socijalnih prava. Čak i relativno povoljna inostrana
potražnja, te investicioni optimizam uoči pristupanja EU stoga teško mogu kompenzovati produženo prilagođavanje domaće
potražnje
Turizam ublažava pad hrvatskog BDP-aPiše: Hrvoje STOJIĆ (Autor je direktor Odjela za ekonomska istraživanja Hypo Alpe Adria Bank Zagreb)
20 www.swot.ba
AUTORSKI ČLANCI
Ugovor o razlici (contract for dif-
ference - CFD) je ugovor između
dvije strane, kupca i prodavca,
kojim se defi niše da će prodavac
platiti kupcu razliku između cijene
ishodišne aktive (akcije, obveznice,
robe, valuta, kamatna stopa itd.) u
momentu sklapanja ugovora (ot-
varanja pozicije) i cijene ishodišne
aktive u momentu gašenja ugovora
(zatvaranja pozicije). Ukoliko je raz-
lika negativna onda će kupac morati
platiti prodavcu razliku u cijeni.
Prve početke CFD-a uočavamo os-
amdesetih godina prošlog vijeka.
CFD-i su bili predmeti trgovine
između institucionalnih investi-
tora. Bili su poznati pod imenom
“equity swap”. Institucionalni in-
vestitori koristili su CFD za zaštitu
svojih pozicija od rizika promjene
cijene. Transakcije koje su obavl-
jali karakterisali su veliki troškovi
i obimna dokumentacija zbog
čega nisu bili atraktivni za male
ulagače. Od 1999. godine trgovanje
sa CFD-om postalo je dostupno
sitnim ulagačima. Prve brokerske
kuće koje su nudile trgovanje ovim
instrumentima pojavile su se u Ve-
likoj Britaniji. Nakon toga ponuda
je proširena na brokerske kuće u
Evropi, a u posljednje vrijeme na
cijeli svijet. CFD je priznat u Velikoj
Britaniji, a takođe je u skladu sa
MiFID direktivom (Anex i Sekcija
C). CFD spada u red derivativnih
fi nansijskih instrumenata, a ciljna
grupa su mu sitni investitori (retail
investors).
CFD omogućavaju zauzimanje
duge i kratke pozicije. Pod dugom
pozicijom (long position) podra-
zumijeva se kupovina i držanje
nekog fi nansijskog instrumenta
ili druge ishodišne aktive. Kratka
pozicija (short position) je prodaja
određenog fi nansijskog instrumen-
ta ili ishodišne aktive koju nemamo
u momentu prodaje.
Za veoma kratko vrijeme stekli
su veliku popularnost kod sitnih
ulagača. Razloge možemo tražiti
u činjenici da se na držanje akcija
u razvijenim zemljama plaća
određena taksa (stamp duty). In-
vestitori su nastojali da izbjegnu
plaćanje takse, te su tražili druge
oblike investiranja svog novca. Do-
datna atraktivnost leži u činjenici
da je dozvoljeno zauzimanje krat-
kih pozicija i profi tiranja od pada
cijena na tržištu. Razlozi za brzu
popularnost ovih instrumenata su
brojni, ali jedni od ključnih su razvoj
tehnologije i interneta.
Najvažnije karakteristike CFD-a su
zauzimanje dugih i kratkih pozicija,
efekta leveridža, dnevni obračun
kamate na angažovana sredstva,
te ta što se provizije plaćaju na
iznos transakcije. CFD možemo
koristiti kao instrument za preuzi-
manje većeg rizika sa ciljem ost-
varenja većeg prinosa (izlaganje
većoj neizvjesnosti - špekualcija),
te kao instrument za smanjivanje
rizika portfolija, pojedinačne akcije,
upravljanje rizikom kamatne stope
(zaštita od rizika - hedžing).
Pretpostavimo da nam je za
kupovinu 1.000 akcija “Deutsche
Telekoma”AG (ETR: DTE) potrebno
platiti proviziju u iznosu od 20 evra
ili zaključiti ugovor o razlici s proviz-
ijom u iznosu od 0,25%. Troškovi fi -
nansiranja iznose 6%, cijena akcije
8,5 evra, a margina je 10%. Nakon
tri mjeseca cijena iznosi 9,5 evra i
isplaćena je kvartalna dividenda u
iznosu od 0,25 evra po akciji.
Profi tni potencijal uvođenja CFD-a
na tržište BiH iznosi između 15 i
18 miliona KM godišnje. Izmjenom
zakonske regulative u smislu
uvođenja novog posla za brokerske
kuće, prihvatanje naloga za deriva-
tivne fi nansijske instrumente, (in-
troducing broker) bila bi otklonjena
regulativna barijera za transfer teh-
nologije, znanja i pristup globalnim
fi nansijskim tržištima na jeftiniji,
brži i efi kasniji način.
Ugovor o razlici instrument za pristup
globalnom fi nansijskom tržištuNajvažnije karakteristike CFD-a su zauzimanje dugih i kratkih pozici-
ja, efekta leveridža, dnevni obračun kamate na angažovana sredstva,
te ta što se provizije plaćaju na iznos transakcije. CFD možemo koris-
titi kao instrument za preuzimanje većeg rizika sa ciljem ostvarenja
većeg prinosa, te kao instrument za smanjivanje rizika portfolija,
pojedinačne akcije i upravljanje rizikom kamatne stope
Piše: Saša STEVANOVIĆ
(Autor je član Udruženja
ekonomista RS SWOT)
OPISInvesticija
Broj akcija
Početna vrijednost investicije
Provizija
Dividenda
Kamatna stopa (90 dana)
Prodaja po 9,5 evra
Provizija
Profi t sa dividendom
Troškovi
Neto profi t
Povrat na kapital
Akcije8.500,00
1.000,00
8.500,00
20,00
250,00
0.00
9.500,00
20,00
1.250,00
40,00
1.210,00
14,24%
CFD850,00
1.000,00
8.500,00
21,25
250,00
127,50
9.500,00
23,75
1.250,00
172,50
1.077,50
126,76%
21www.swot.ba
AUTORSKI ČLANCI
Industrija osiguranja u Republici
Srpskoj je sastavni dio fi nansijskog
sistema i sa aspekta udjela u BDP
vidljivo je da sektor osiguranja nije
nosilac fi nansijskog razvoja već,
naprotiv, potrebno je dodatno ga
ojačavati najprije kroz poboljšano
zakonodavstvo, a naročito kroz is-
trajavanje na dosljednoj regulaciji i
primjeni zakonskih propisa.
U 2010. godini su izvršene značajne
izmjene zakona koji uređuju sek-
tor osiguranja, a kao najznačajnije
valja pomenuti izmjene Zakona
o posredovanju u osiguranju koje
su omogućile dugoročno stabili-
zovanje tržišta i uvođenje novih
posrednika u osiguranju od kojih su
najznačajniji banke, mikrokreditne
organizacije i pošte.
Od brzine njihovog ulaska na
tržište osiguranja zavisiće i kvalitet
osiguravajućih proizvoda, brzina
isplate odštetnih zahtjeva i što je
najvažnije uspostavljanje novih
principa u poslovima posredovanja
u osiguranju.
Neki od ovih oblika se već deceni-
jama uspješno primjenjuju u zem-
ljama zapadne Evrope i evidentno
je da se kultura osiguranja podiže i
u zavisnosti od toga ko je vaš lični
savjetnik za osiguranje i na koji
način ste dobili informacije o osigu-
ranju.
Industrija osiguranja u Repub-
lici Srpskoj je opterećena mnogo-
brojnim problemima od kojih su
najznačajniji potkapitaliziranost
društava za osiguranje, neplaćanje
obaveza, odnosno šteta, loša struk-
tura aktive, transakcije sa poveza-
nim licima, nematerijalna ulaganja,
učešće na tenderima za osiguranje i
kao najveći problem nepoštivanje
premijskog sistema autoodgovor-
nosti.
U posljednjem problemu se kriju
i uzrok i rješenje problema, jer
dosadašnji rad društava za osigu-
ranje se zasnivao na dominant-
nom radu sa autoodgovornošću,
što je izazvalo dampinške reakcije
konkurencije i tako stvorilo začarani
krug.
Ovaj problem se javljao u skoro
svim tranzicionim zemljama i
trajao je dok se građani nisu vre-
menom opredjeljivali da ulažu u
životna i imovinska osiguranja jer
su na taj način najbolje mogli da
uporede kvalitet i fi nansijsku snagu
osiguravajućih društava.
U ovom pravcu su i buduće izmjene
Zakona o porezu na dohodak
građana u kojem treba jasno da
bude iskazana namjera da se osigu-
ranici po polisama životnog osigu-
ranja motivišu kroz poreske olakšice
da istraju na svojim ulaganjima, a
jasno je da Sporazum o stabilizaciji
i pridruživanju koji je BiH potpisala
sa EU defi niše standarde od kojih se
neki odnose i na sektor osiguranja.
U svakom slučaju, prisutno je
mnogo problema koji dodatno
opterećuju sektor osiguranja pored
činjenice da se građani za dobro-
voljne vidove osiguranja sve manje
odlučuju zbog ekonomskih razloga.
U isto vrijeme ne postoji promocija
osiguranja iako je ovogodišnja šteta
na imovini i usjevima dostigla više
od 200 miliona KM.
Uzimajući ovo u obzir, vrijedi
razmisliti o nacionalnoj kampanji
koja bi promovisala potrebe za
ugovaranjem osiguranja, naročito
ukoliko imamo negativna iskustva
kao ove godine.
Osiguravajućem sektoru treba uloga
nosioca razvojaIndustrija osiguranja u Republici Srpskoj je
opterećena mnogobrojnim problemima od kojih
su najznačajniji potkapitaliziranost društava za
osiguranje, neplaćanje obaveza, odnosno šteta,
loša struktura aktive, transakcije sa poveza-
nim licima, nematerijalna ulaganja, učešće na
tenderima za osiguranje i kao najveći problem
nepoštivanje premijskog sistema Agencije za
osiguranje
Piše: Ognjen ALEKSIĆ
(Autor je predsjednik Sekcije za
osiguranje Udruženja ekonomista
RS SWOT)
Ostvarena premija osiguranja u Republici Srpskoj
22 www.swot.ba
AUTORSKI ČLANCI
Osnovni problem u energetskom
sektoru Republike Srpske koji treba
da bude riješen je ekonomski nera-
cionalno korišćenje energetskih
resursa i veliko rasipanje energije.
Kako omogućiti da se sopstvenim
potencijalima i upravljanjem
raspoloživim resursima kreiraju
efekti koji će uticati na izlazne ele-
mente sistema, odnosno na njihovu
ekonomsku efi kasnost?
Problem energetske efi kasnosti koji
je objektivno omeđen troškovima
je otvoreno pitanje utvrđivanja
uticaja energetske efi kasnosti
na energetski sektor u Repub-
lici Srpskoj. Pokazatelji energetske
efi kasnosti izražavaju odnos ‘’en-
ergetskog izlaza’’, (koji predstavlja
parametar proizvedene energije) i
‘’energetskog ulaza’’ (koji izražava
količinu energetskih resursa up-
otrijebljenih da bi bio ostvaren taj
izlaz).
Izvori energije, u opštem smislu,
dijele se na neobnovljive izvore
energije (NRES - neobnovljivi
resursi), kao što su ugalj, gas i nafta
i obnovljive izvore energije (RES
- resursi), kao što su biomasa,
vodotokovi, vjetar, solarna i geot-
ermalna energija. Energetski ulaz
obično obuhvata više faza trans-
formacije energije i svaka od njih
je praćena određenim gubicima
energije. Stoga je potrebno izvršiti
matematičko, tehno-ekološko
i društveno istraživanje koje će
omogućiti uvođenje inovacija u en-
ergetski sektor sa ciljem smanjenja
gubitaka u procesima korištenja
energije. Mogućnost smanjenja
gubitaka postala je okosnica raz-
voja novih tehnologija, odnosno
modernizacije svih kapaciteta koji
proizvode energiju.
Kretanje ka povećanju energetske
efi kasnosti podrazumijeva preduzi-
manje tri osnovna koraka.
Prvi korak je pregled utroška en-
ergije čiji je cilj utvrđivanje oblika
energije koja se koristi, provjera-
vanje tekućih podataka o energiji, te
preispitivanje radne prakse i postu-
paka, shvatanje strukture cijene en-
ergije, ustanovljavanje poboljšanog
postupka vođenja evidencije o en-
ergiji, utvrđivanje odnosa potrošnje
energije i proizvodnje i otkrivanje
mogućih mjesta na kojima može
doći do gubitaka energije.
Drugi korak se odnosi na model
sistema uvođenja inovacija u cilju
povećanja efi kasnosti energetskog
sistema i dijelova privrede koji
su energetski visoko zavisni. Re-
publika Srpska treba da program
energetske efi kasnosti promoviše
u lokalnoj samoupravi. Bitno je
da lokalne zajednice daju primjer
uspješne promocije energetske
efi ksanosti. Sistemski pristup en-
ergetskom menadžmentu na loka-
lnom nivou uticaće na održiv razvoj
gradova.
Treći korak se odnosi na obnovljive
izvore energije i građevinarstvo i
njihov uticaj na ekonomske efekte
energetske efi kasnosti. Zbog kara-
kteristika gradnje i nedostatka pro-
pisa o toplinskoj zaštiti, izgrađen
je niz stambenih i nestambenih
zgrada s prosječnom potrošnjom
energije za grijanje većom od 200
kWh/m2. Prosječne stare zgrade
godišnje troše 200-300 kWh/
m2 energije za grijanje, stan-
dardno izolovane kuće ispod 100,
savremene niskoenergetske kuće
ispod 40, a pasivne i nulenergetske
kuće 15 kWh/m2 i manje.
Uvođenje inovacija i razvoj
preduzetništva u energetskom
sektoru Republike Srpske povećava
sigurnost snabdijevanja energijom,
smanjuje korištenje fosilnih goriva i
emisiju štetnih materija u okolinu.
Otvaranje novih radnih mjesta u
preduzećima (naročito sektoru
malih i srednjih preduzeća) koja
će ugrađivati tehnologije kojima
se postiže energetska efi kasnost
dovodi do ekonomske stabilnosti.
Da bi ovo bilo ostvareno Republika
Srpska mora preuzeti međunarodne
obaveze u oblasti energetske
efi kasnosti uz podsticanje raz-
voja energetske efi kasnosti putem
unapređenja međunarodne sarad-
nje. Putem dugoročnog i uspješnog
korišćenja raspoloživih resursa koje
nudi međunarodna zajednica u
oblasti energetske efi kasnosti os-
tvaruje se odgovarajući benefi t, a
sve u cilju racionalnog korišćenja
raspoloživih izvora energije.
LITERATURA:
1. Brown, C.E., World Energy Resources, Springer, New York, 2002.
2. Vlada RS, Strategija razvoja energetike Republike Srpske, Banjaluka, 2010.
3. Simeon, O; Nacionalni program energetske efi kasnosti, Institut za nuklearne nauke Vinča, Beograd, 2004.
4. Naučnostručni skup; Savremena teorija i praksa u graditeljstvu, Banjaluka, 2010.
Energetska efi kasnost uslov za razvoj energetike RSPrvi koraci ka povećanju energetske efi kasnosti su pregled utroška
energije čiji je cilj utvrđivanje oblika energije koja se koristi, provjer-
avanje tekućih podataka o energiji, preispitivanje radne prakse i
postupaka, shvatanje strukture cijene energije, ustanovljavanje
poboljšanog postupka vođenja evidencije o energiji, utvrđivanje
odnosa potrošnje i proizvodnje energije i otkrivanje mogućih mjes-
ta na kojima može doći do gubitaka energijePiše: Branka RUŽEVIĆ, dipl. oec.
(Autor je član Udruženja
ekonomista RS SWOT)
24 www.swot.ba
SVIJET
Vrtoglav ekonomski rast
Brazila, Rusije, Indije i Kine,
odnosno bloka zemalja
poznatog pod nazivom BRIC,
unazad deset godina od čak
525 odsto nije slučajnost.
Taj uspon zasnovan je na
ekspanziji pojedinih sektora
nacionalnih privreda zem-
alja koje predvode grupaciju
tržišta u razvoju.
Dok se većina svijeta bori s
ekonomskom krizom, zem-
lje BRIC-a ostvaruju tek
neznatno smanjene stope
rasta od rekordnih. Slučajno
ili ne, pojedine grane
privrede u nekim od tih
zemalja preuzele su ulogu
predvodnika ekonomskog
rasta.
Analitičari su istražili koje
su to grane i poslovna polja
koji predvode pozitivno
kretanje rasta BDP-a, prije
svega u Brazilu, Rusiji, Indiji
i Kini, ali i u ostalim zeml-
jama koje su dio grupacije
tržišta u razvoju poput
Tajvana, Meksika i drugih
zemalja Latinske Amerike i
Azije.
Zanimljivo je da su oni pre-
poznali najviše jakih sek-
tora u Brazilu prije nego u
Kini, koja je posljednjih go-
dina ostvarivala ogromne
stope rasta BDP-a. Postoje,
međutim, u zadnje vrijeme
i inicijative da Kina i Rusija
više ne budu dio društva
nazvanog tržišta u razvoju s
obzirom na to da su te zem-
lje u zadnjih godinu dana
bliže ulasku u grupu raz-
vijenih zemalja, iako zbog
visokih stopa rasta idalje
slove kao tržišta u razvoju.
Imajući to u vidu locirano je
sljedećih deset sektora koji
predvode rast zemalja iz
grupe tržišta u razvoju.
ZLATNE KOKE SVJEDok se većina svijeta bori s ekonomskom krizom, zemlje BRIC-a ostvaruju tek neznatno smanjene stope rasta od rekordnih. Slučajno ili ne, pojedine grane privrede u nekim od tih zemalja preuzele su ulogu predvodnika ekonomskog rasta
10. Brazil i Latinska
Amerika - Kompanije za
proizvodnju đubriva
Kao jedna od jačih kompanija
navodi se brazilski “Vale”, koji je
unazad godinu dana investirao
četiri milijarde dolara u sektor
koji je u Brazilu izuzetno važan
zbog izvoza poljoprivrednih
kultura. Riječ je o kafi , šećeru i
narandžinom soku za koje Brazil
važi kao najveći svjetski izvoznik.
Kao takav, zemlja koja pokreće
rast i ostatka Latinske Amerike,
mora samostalno pokrivati svoje
potrebe za đubrivom. Međutim,
glavni razlog jačanja ovog
sektora viđen je u napuštanju
potrošačkih navika zemalja
trećeg svijeta s prehrane zasno-
vane na žitaricama prema pro-
teinskoj prehrani.
9. Meksiko, Brazil i Latinska
Amerika - Građevinari
Pad i problemi građevinarstva
i tržišta nekretnina u SAD
nisu omeli brazilskog “Gafi sa”
i meksički “Homex” da ubr-
zano grade u zemljama koje su
napredovale uprkos krizi i zas-
toju tržišta u razvijenim zeml-
jama gdje je tržište nekretnina
postalo prezasićeno ponudom i
lošim hipotekama. Naime, dok
se kriza prelamala na zemljama
u kojima je srednja klasa došla
do vrhunca, u zemljama tržišta
u razvoju srednja klasa se tek
formirala i počela kupovati
nekretnine.
5. Južna Afrika - Iskop
plemenitih metala
Južnoafrička Republika je vi-
jekovima poznata po rudnicima
dijamanata, ali i zlata i hroma. Ta
zemlja je, međutim, i jedan od
najznačajnijih proizvođača pleme-
nitih metala, koji se koriste u izradi
raznih proizvoda poput mobilnih
telefona i kompjuterske opreme.
4. Rusija - Nafta
Uloga Rusije u svjetskoj trgovini
elementarnih energenata odav-
no je poznata, pogotovo nakon
gasnih i naftnih kriza u pro-
teklim godinama kada je cijeli
svijet molio Moskvu za milost
tokom zimskih mjeseci. Državni
“Rosneft” i “Gazprom”, te privat-
ni “Lukoil’ tri su glavna imena
među ruskim proizvođačima
energetskih sirovina i upravo
oni diktiraju evropske potrebe i
svjetske cijene nafte i gasa.
25www.swot.ba
SVIJET
ETSKE EKONOMIJE
8. Kina - Veb domeni
Kineska politika cenzure u slučaju zabrane
‘’Googlea’’ sličnija je trgovačkom emb-
argu neko ideološkoj cenzuri, jer je nakon
zabrane u Kini cijena akcija “Googlea” pala za
gotovo šest odsto, dok je kineski pretraživač
“Baidu” zabilježio rast vrijednosti akcija za
isti procenat. Iako naizgled nepoznat, zbog
veličine kineskog tržišta, “Baidu” pokriva 70
odsto svjetskog internet tržišta.
7. Južna Koreja i Tajvan - Elektronika
Potrošačka elektronika i podizvođački ugov-
ori za nabavku dijelova guraju LG u vrh sek-
tora elektronske opreme, koju ovaj korejski
proizvođač čini dostupnom cijelom svijetu.
Profi ti su u takvim uslovima porasli za LG i za
tajvansku kompaniju ‘’Semiconductor”, koja
proizvodi elektronske dijelove za globalno
tržište.
1. Brazil - Bankarski sektor
Dok se zapadnoevropski i američki lanac
banaka pribojava urušavanja, brazilske
banke profi tiraju. Dobra demografska slika,
rast ekonomije i posrnuli Zapad dali su
vjetar u jedra brazilskim bankarima i kredit-
nim programima za preduzeća i građanstvo.
Unibanco iz Sao Paula je tako izbio američke
divove Citigroup i Goldman Sachs iz progra-
ma državnih obveznica u Brazilu.
3. Indija - IT sektor
Indija je prije nekoliko godina počela slo-
viti kao uzlazna industrijska sila nakon što
su krenuli u proizvodnju poljoprivrednih
mašina, automobila, ali prije svega na-
junosnije svjetske industrije - IT. Odnedav-
no indijski IT stručnjaci počinju da važe kao
veoma bitni, a samo u prošloj godini stvorili
su prinos od 60 milijardi dolara.
6. Rusija i Latinska Amerika - Mediji
Iako su dvije regije iz naslova poznatije po
cenzuri medija i ubistvima novinara un-
azad nekoliko godina, tržište Rusije i okolnih
zemalja poput Kazahstana i Uzbekistana
medijski sadržaji slični MTV-ju čine glavninu
medijske produkcije, koja počinje preplav-
ljati tržišta zemalja u razvoju i na taj način
nastaju istočnoevropski medijski moguli.
Takođe, mediji dobijaju zalet prodajom tripl
plej potrošačkih paketa, koji uključuju inter-
net, kablovsku televiziju, te mobilni ili fi ksni
telefon.
2. Kina - Mobilne
telekomunikacije
Tržište koje je mnogoljudno kao kinesko bez
sumnje je dobar potencijal za profi tiranje
kompanija iz sektora mobilnih telekomu-
nikacija. S pola milijarde korisnika Kina ima
više korisnika mobilnih telefona nego SAD
stanovnika. Takođe, konkurencija u sektoru
između “China Telecoma’’ i “China Unicoma’’
(koji jedini pruža uslugu iPhonea u Kini) do-
prinosi rastu sektora.
26 www.swot.ba
AKTIVNOSTI SWOT-a
Počeli smo skromno, kao grupa entuzijasta, u septembru 2007. godineImamo više od 100 članova iz svih ekonomskih i društvenih sektora RSOrganizovali smo 20 događaja, kojima je prisustvovalo više od
1.200 polaznikaBili smo aktivni u Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu, Sarajevu, Brčkom, Bijeljini, Trebinju...Organizujemo seminare, okrugle stolove, panel diskusije, radionice, kurseve...
Radimo projekte, studije
izvodljivosti, strategije...
Samo u zadnjih godinu dana
smo organizovali
-8 seminara,
-1 konferencija,
-1 okrugli sto,
-1 panel diskusiju,
-2 kursa,
-1 radionicu,
-izdali 1 knjigu...
Družimo se svakog zadnjeg petka
u mjesecu, a nekad i češće
DruženjeOkrugli stoSkupština
U organizaciji Udruženja ekonomista
Republike Srpske - SWOT i ‘’Elektro-
privrede RS’’ u Trebinju je 2. septembra,
pred više od 50 učesnika, održana kon-
ferencija pod nazivom “Elektroener-
getski sektor RS: Stanje i perspektive
daljeg razvoja - iskustva iz regiona’’.
Pomoćnik ministra za elektroenerge-
tiku u Vladi RS Ljubo Glamočić istakao
je da je Strategijom razvoja elektro-
energetskog sektora RS do 2030. go-
dine planirano da u energetiku bude
uloženo oko 11,5 milijardi maraka od
čega oko 5,5 milijardi u elektroener-
getski sektor, što će omogućiti da ener-
getika i dalje bude nosilac privrednog
razvoja Srpske.
“Vlada je već krenula s aktivnostima u
realizaciji projekata, prije svih, ‘Gornja
Drina’, koji predviđa izgradnju četiri
hidroelektrane u gornjem toku rijeke
Drine’’, rekao je Glamočić.
Mr Blagoje Šupić, izvršni direktor za
ekonomsko-fi nansijske poslove “Elek-
troprivrede RS”, koji je kazao da taj
holding posluje stabilno i naglasio da
je Vlada prepoznala pravi način orga-
nizovanja elektroenergetskog sektora
Srpske i donijela odluku o osnivanju
Mješovitog holdinga “Elektroprivreda
RS’’.
“Za ostvarenje dobrih poslovnih rezul-
tata u narednom periodu i održanje
stabilnog elektroenergetskog sektora
RS veoma je važno opredjeljenje Vlade
da ne bude vršena privatizacija ‘Elek-
troprivrede RS’, da bude zadržana nje-
na postojeća vlasnička struktura, a da
se strateški partneri uvode samo kod
izgradnje novih proizvodnih objekata”,
ocijenio je Šupić.
Vladimir Malenković, savjetnik gen-
eralnog direktora “Slovenačkih elek-
trana’’, upozorio je vlasti u Srpskoj da
ne razdvajaju proizvodna preduzeća,
jer se na taj način između njih stvara
nelogična konkurencija. On se saglasio
sa stavom da elektroenergetski sektor
treba da ostane u državnom vlasništvu,
jer energetska nezavisnost zemlje treba
da bude na prvom mjestu.
Kompanije ‘’Technor Energy” i “En-
ergy Financing Team’’ informisale su
prisutne o izgradnji Hidroelektrane
Ulog kod Kalinovika i četiri hidroelek-
trane na rijeci Bosni navodeći da su
posebnu pažnju posvetili ekologiji i
očuvanju životne sredine. Govoreći o
iskorištavanju potencijala vjetra Mat-
ias Hajnc, šef Privrednog odjeljenja
njemačke ambasade u BiH, izrazio je
spremnost njemačke vlade da podrži
projekte iz ove oblasti.
Poslije brojnih prezentacija održan je i
okrugli sto na temu “Obnovljivi izvori
energije” na kojem je zaključeno da je
budućnost elektroenergetskog sektora
zasnovana na obnovljivim izvorima, ali
da je potrebno intenzivirati donošenje
zakonskih i podzakonskih akata koji
uređuju tu oblast i pronaći moćne
strateške partnere iz inostranstva, koji
bi ulagali u izgradnju novih energetskih
objekata u Srpskoj.
Šupić, koji je bio moderator okruglog
stola obavlja i funkciju predsjednika
Sekcije za energetiku u Udruženju
ekonomista RS - SWOT, ocijenio je da je
skup u potpunosti ispunio svoj cilj, jer
su se čuli izuzetno kvalitetni i korisni
prijedlozi u vezi sa unapređenjem elek-
troenergetskog sektora RS. On je kazao
da je broj prisutnih na konferenciji i nji-
hova zainteresovanost za prezentovane
teme najbolji pokazatelj da je ona pot-
puno uspjela i ispunila svoju misiju.
S obzirom na iskazani interes javnosti
za temu konferencije Saša Grabovac,
izvršni direktor Udruženja ekonomista
RS SWOT, najavio je održavanje sličnih
skupova i ubuduće.
Energetika poluga razvoja SrpskeZa ostvarenje dobrih poslovnih rezultata i održavanje stabilnog elektroenergetskog sektora RS
važno je opredjeljenje Vlade da ne bude vršena privatizacija “Elektroprivrede RS”, a da se uvode
strateški partneri samo kod izgradnje novih proizvodnih objekata, ocijenio je Šupić
Podrška inovatorimaNastavljajući s praksom podrške inovatorima Udruženje ekono-
mista RS SWOT omogućilo je da svoj patent, vjetroturbinu za ba-
zne stanice, predstavi Miroslav Tešić, vlasnik preduzeća “Turbina
IPD” iz Kotor Varoša.
Šta smo sve radili