LAG GORSKI KOTAR KODEKS€¦ · O PROJEKTU Projekt suradnje pod nazivom „Smart specializations in the promotion of local her - itage“ zajednički je projekt pet lokalnih akcijskih

KODEKSDOBRE PRAKSEPametne specijalizacijeu promociji lokalne baštine

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJEEuropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

“Smart specializations in the promotion of local heritage”

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020. Udio su� nanciranja: 90% EU, 10% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

www.lag-gorskikotar.hr

LAG GORSKI KOTAR, Rudolfa Strohala 118, 51 316 Lokvee: [email protected]

t: +385 (0)51 831 205 · m: +385 (0)99 3346 790

LAG GORSKI KOTAR

LAG GORSKI KOTAR

O PROJEKTU

Projekt suradnje pod nazivom „Smart specializations in the promotion of local her-itage“ zajednički je projekt pet lokalnih akcijskih grupa s područja Poljske, Latvije i Hrvatske. Glavni partner na projektu je LAG „Zakole Dolnej Wisly“ iz Poljske dok su LAG „Vistulla Terra Culmensis“ iz Poljske, LAG „Jurkante“ iz Latvije, LAG „Gaujas Part-neriba“ iz Latvije i LAG „Gorski kotar“ iz Republike Hrvatske partneri na projektu. Cilj planiranog projekta suradnje je vrednovanje i promocija lokalne baštine i au-tohtonih proizvoda te povećanje prepoznatljivosti i atraktivnosti područja svih pet LAG-ova uključenih u projekt, uz pomoć razvoja inovativnih metoda promocije lo-kalne baštine. Jezgru projekta činila su tri studijska putovanja u Latviju, Poljsku i Hrvatsku te loka-lne radionice koje su provodili LAG-ovi na svom području, a koje su bile usmjerene na dobivanje informacija o metodama promocije od lokalnog stanovništva. Ovi su alati dopunjeni inovativnim radionicama o dizajnerskom razmišljanju, brendiranju, organizacijom konferencije, događanja na otvorenom i izradi promotivnih materi-jala i mrežnih podstranica na kojima je objavljen sav bitan sadržaj vezan uz projekt suradnje. Rezultat provedenih projektnih aktivnosti je brošura pod nazivom „Ko-deks dobre prakse“ koju upravo čitate. Znanja i iskustva proizvođača lokalnih proizvoda, lokalnih promicatelja baštine i akademskih stručnjaka iz sve tri zemlje partnera pretočena su u ovu Brošuru. U realizaciju projekta bio je uključen velik broj ljudi kojima bismo željeli zahvaliti i bez kojih projekt ne bi bio uspješno realiziran, a posebna zahvala ide koordinatorima iz svih lokalnih akcijskih grupa uključenih u projekt:

Agita Dilānekoordinatorica

LAG „Gaujas Partneriba“

Dzintra EizenbergakoordinatoricaLAG „Jurkante“

Andrea Vukelićkoordinatorica

LAG „Gorski kotar“

Ilona Linczowskakoordinatorica

LAG „Vistulla Terra Culmensis“

Krzysztof Nowackiglavni koordinator na projektu

LAG „Zakole Dolnej Wisły”HVALA SVIMA!

SADRŽAJO PROJEKTU 3

UVOD 4

JEDINSTVENOST LOKALNE BAŠTINE 7

1.1. ŠTO JE TO LOKALNA BAŠTINA? 7

1.2. ŠTO JE TO AUTENTIČNOST? 9

1.3. ŠTO SU TO LOKALNI, REGIONALNI I TRADICIONALNI PROIZVODI? 10

2. KARAKTERISTIKE INOVATIVNIH OBLIKA PROMOCIJE 12

2.1. ŠTO JE TRŽIŠNA SEGMENTACIJA? 12

2.2 ŠTO JE TO PROMOCIJA? 14

2.3. ŠTO SU TO INOVATIVNI OBLICI PROMOCIJE? 16

3. PRIMJERI DOBRE PRAKSE ZA PROMICANJE LOKALNE BAŠTINE 28

PRIMJERI DOBRE PRAKSE PARTNERA NA PROJEKTU 29

PRIMJERI DOBRE PRAKSE IZ POLJSKE 30

PRIMJERI DOBRE PRAKSE IZ LATVIJE 32

PRIMJERI DOBRE PRAKSE IZ HRVATSKE 40

SAŽETAK 47

LITERATURA 48

NETOGRAFIJA 50

Pametne specijalizacije u promociji lokalne baštine KODEKS DOBRE PRAKSE

2

3

UVOD

Inovacija i baština su koncepti koji se rijetko povezuju jedan s drugim. Povijest i tradicija razlikuju se od suvremenosti. No, lokalna baštinu se može prikazati i na drugačiji, iznenađujući način koji nam omogućuje da je „ponovo otkrijemo“. Lokalna baština je važna za privlačenje posjetitelja, ali i lokalnih stanovnika prema onome što je već godinama atraktivno na njihovom području.

Inovacije su manifestacija poduzetništva. One su važan čimbenik kon-kurentnosti subjekata koji nude svoje proizvode ili usluge na tržištu. Razvi-jaju se na različitim razinama i mogu imati različit utjecaj na tržište.

Inovacija je termin kojeg nije lako protumačiti [Roman 2018.]. Kotler definira inovacije kao koncept koji se odnosi na svako dobro koje bilo tko doživljava kao nešto novo [Kotler 1994.]. S druge strane, Schumpeter sma-tra da je inovacija samo prva primjena nekog izuma (za proizvodnju, orga-nizaciju ili tržište) [Schumpeter 1960.]. Drucker je predložio drukčiji pristup, za njega je inovacija poseban alat poduzetnika, uz pomoć kojeg oni posti-žu promjenu ili pokreću novi posao ili uslugu. Poduzetnici bi trebali tražiti izvore inovacija, tražiti promjene i njihove simptome, što ukazuje na priliku za učinkovitu inovaciju [Drucker 1992.]. Osnovni tip inovacije shvaćen na ovaj način je sekundarna inovacija tj. kopiranje ili prilagođavanje postoje-ćih rješenja novim uvjetima.

Prema OSLO priručniku [2008.], inovacija je primjena novog ili značajno poboljšanog proizvoda (usluge ili procesa), nova marketinška ili organiza-cijska metoda u poslovnoj praksi, nova organizacija radnog mjesta ili novi odnos s okolinom. Znači, to može biti proizvod, proces, marketinška ili or-ganizacijska metoda koja je za konkretnu organizaciju novina ili značajno poboljšane, bilo da ju je organizacija razvila sama ili ju je preuzela iz svog okruženja.

U tom smislu, to može biti uvođenja novog proizvoda na tržište ili pri-mjena novih procesa, marketinških ili organizacijskih metoda u poslovanju organizacije. Inovacija nije uvijek nešto apsolutno novo i/ili nešto što ranije već nije viđeno, to može biti i razvoj i unapređenje postojećeg rješenja ili primjena postojećeg rješenja u novom okruženju.

Nove marketinške metode za promociju proizvoda (stvari i usluga) uključuju upotrebu novih koncepata u njihovu promociju; ovo može biti prva primjena novih medija ili tehnika. Stoga se u slučaju promicanja lo-kalne baštine može govoriti o inovacijama koje su uvedene u aktivnosti

subjekta, a koje do sada nisu korištene. Primjerice, prije se organizacija pro-movirala samo pomoću letaka ili tradicionalnih medija (radija i televizije), a sada bira komunikaciju s tržištem putem primjerice društvenih mreža.

Suvremeni potrošač je zahtjevan, iskusan i otporan na utjecaj tradici-onalnih oblika promocije. Vrlo je važno prepoznati potrebe određenog kupca i pripremiti za njega atraktivne ponude krojene prema njegovim specifičnim potrebama. Idući korak je privući njegovu pažnju i doprijeti do njega s posebnom porukom koja će ga zainteresirati.

Ova studija se sastoji od tri dijela. Prvi dio prikazuje klasifikaciju bašti-ne, aspekt njene autentičnosti te objašnjenje koncepata koji se odnose na lokalne, regionalne i tradicijske proizvode. Drugi dio opisuje problematiku segmentacije tržišta s aspekta lokalne baštine i modernih oblika promo-cije koji se mogu koristiti za njeno promicanje. Treći dio sadrži odabrane primjere dobre prakse korištenja inovativnih oblika promocije koje su pri-premili partneri u sklopu projekta pod nazivom „Pametne specijalizacije u promociji lokalne baštine“. Korištene metode promocije predstavljaju primjere dobre prakse iz triju zemalja partnera koje sudjeluju u projektu: Poljske, Latvije i Hrvatske. Dio pod nazivom „Ovogodišnji najznačajniji do-gađaji ruralnog turizma Latvije“ pripremio je Normunds Smaļinskis iz Latvi-je, dok je dio pod nazivom „Prirodna i kulturna baština kao temelj razvoja turizma u Gorskom kotaru“ pripremio prof. dr.sc. Vuk Tvrtko Opačić iz Hr-vatske koji je održao iscrpno predavanje na tu temu u sklopu Konferencije „Pametne specijalizacije u promociji lokalne baštine“ održane u Lokvama, 14. rujna 2019. g.

Oblici promocije predstavljeni u drugom dijelu studije smatraju se ri-jetko korištenima u području promocije lokalne baštine. Neki mogu biti samostalni, neki se preklapaju, dok se neki mogu pojaviti zajedno. Brošura predstavlja različite primjere oblika promocije, kako poljske prakse, tako i

Inovacija zahtijeva od subjekta da svoje ideje dijeli s drugi-ma. Stoga je svrha izrade ove studije prikazati inovativne oblike promocije u području promicanja lokalne baštine koje mogu biti od koristi različitim subjektima s područja promocije i zaštite lokalne baštine.


4

5

prakse iz drugih zemalja. Neki od njih su besplatni (npr. fan page na Face-booku), dok neki zahtijevaju financijska ulaganja (npr. mobilne aplikacije).

Ovi primjeri mogu biti prijedlozi ili inspiracija za oponašanje i korištenje novih oblika promocije svima koji su uključeni u promociju, očuvanje i ko-mercijalizaciju lokalne baštine, tj. proizvođačima lokalnih proizvoda, svima koji rade u području turizama, zabave itd., a temeljeni su na lokalnim, je-dinstvenim resursima. Prikazani primjeri mogu se primijeniti na različitim vrstama aktivnosti, a njihovo uvođenje u područje lokalne baštine trebalo bi dovesti do povećanja konkurentnosti područja te zaštite i očuvanja pri-rodnih i povijesnih vrednota regije.

napisala dr. Anna Jęczmyk

Lokalno naslijeđe je način života u lokalnoj zajednici. Ukratko, to je materijalna i duhovna vrijednost neke zajed-nice. To je nešto što je naslijeđeno od prethodnih generaci-ja, ali uključuje i dostignuća sadašnjeg vremena.

JEDINSTVENOST LOKALNE BAŠTINE

1.1. ŠTO JE TO LOKALNA BAŠTINA?Lokalnu baštinu možemo podijeliti na prirodnu i kulturnu baštinu.Prirodna baština uključuje jedinstvene formacije animirane ili nežive pri-rode. Tu ubrajamo elemente okoliša koji mogu biti ugroženi izumiranjem životinjskih i biljnih vrsta kao i područja od velike vrijednosti za zaštitu pri-rode, te područja velike estetske i/ili znanstvene vrijednosti.Kulturna baština uključuje spomenike, građevine i predmete od povijesne, estetske, arheološke, znanstvene, etnološke ili antropološke vrijednosti. Prirodne znamenitosti, koje uključuju rijetka i prekrasna prirodna nalazi-šta visoke estetske, kulturne i znanstvene vrijednosti, očuvana u izvornom stanju i obliku spadaju u prirodnu baštinu. Prirodne znamenitosti mogu sadržavati živu i neživu prirodu. Često ih se smatra prirodnom atrakcijom, što uključuje i šire prirodno okruženje tih znamenitosti. Na tim su mjesti-ma zabranjene aktivnosti koje mogu narušiti prirodne uvjete ili nepovoljno utjecati na njihove estetske vrijednosti.Kulturna baština može biti opipljiva i nematerijalna. Opipljiva baština može biti pomična (tj. ono što se teoretski može pomicati, npr. novčić ili prsten) i nepomična (tj. ono što se teoretski ne može pomicati, npr. vlastelinstvo, dvorac, crkva...), a pod nematerijalnom baštinom podrazumijevamo zna-nja, vještine, praksu, ideje, vrijednosti, poruke, povezane predmeti ili mje-sta (npr. radionica kreativaca) [Fundacja Plenerownia 2016.].Materijalne komponente kulturne baštine lako je opisati i locirati, a često su u vrlo lošem stanju. Tu spadaju: stambene kuće, palače, dvorci, vjerski objekti, gospodarske zgrade, zgrade poljoprivrednih industrija, tehnička baština, predmeti i alati, poljoprivredni alati i strojevi, ruševine dvoraca, nadgrobni spomenici, utvrde itd. Pejzaž odnosno panoramu sela ili malog grada, tj. prostorni raspored (zelenilo, polja, vodu, zgrade, ceste, inženjer-ske strukture) također bi trebalo uvrstiti u kulturnu baštinu budući da je to rezultat stoljetnog ljudskog utjecaja na okoliš.

Dr. Anna Jęczmyk profesorica je na Sveučiliš-nom odjelu za ruralni turizam u Poznanu. Njeni znanstveni interesi su fokusirani na pitanja podu-zetništva u ruralnim područjima, razvoj ruralnog turizma i agroturizama te lokalno naslijeđe, a posebice kulinarsku baštinu. Autorica je brojnih znanstvenih radova i znanstvenih članka objav-

ljenim u znanstvenim i popularnim časopisima i publikacija na poljskom i stranim jezicima. Surađuje s vlasnicima farmi koji se bave agroturizmom te udrugama i lokalnim grupama kao i lokalnim samoupravama te posjeduje bogato iskustvo u okviru obuke i provođenja radionica.


6

7

ma i znanstvenicima. Lokalna kulturna baština daje osjećaj identiteta, ona mnogo toga govori o lokalnoj zajedničkoj povijesti i prethodnim genera-cijama.Lokalno naslijeđe se može promovirati i di-jeliti, tada ono postaje proizvod. Kao važan čim-benik lokalnog razvoja, lokalno nasljeđe stvara radna mjesta i izvore pri-hoda za stanovnike, po-tiče razvoj područja kroz turizam, proizvodnju lo-kalnih i regionalnih proi-zvoda, zanatskih proizvo-da i pružanja usluga vezanih uz nestala zanimanja. Mjesta koja stavljaju naglasak na kulturna dobra postaju privlačna, ne samo za turiste, već i kao mjesto za život i rad.

1.2. ŠTO JE TO AUTENTIČNOST?Važan element lokalne baštine je izvornost koja postaje garancija jedin-stvenosti. Postoji rašireno vjerovanje o postojanju „prirodnog odnosa“ između regije (njezine klime, tla, biljnog i životinjskog svijeta), vještina i iskustva lokalnih zajednica. Stoga su resursi lokalne baštine „jedinstve-ni“ i „originalni“ samo na tom području. To je osobito važno kada se radi o lokalnoj hrani i načinu njene prezentacije, a koja može biti dominantna i razlikovna osobina u slučaju srodnih motiva s kulinarskim putovanjima. Turist traži autentičnost, ali ne nužno i istinu, a „lijepo“ ne znači uvijek „isti-nito“. Cijela lokalna baština treba interakciju s okolinom bez koje gubi na autentičnost.Treba imati na umu da autentični i vrijedni predmeti kulturne baštine ne izgledaju kao novi već nas privuku svojim oblikom, teksturom i bojom. U prošlosti nije bilo tako kvalitetnih materijala i tehnologija kao danas. Velik dio posla obavljao se ručno, u zanatskom sustavu, kutovi nisu bili savršeno ravni, zidovi savršeno glatki, a pločice savršeno jednake. Osim toga, uku-si su bili različiti u različitim povijesnim epohama, a trenutni trendovi su različiti od nekadašnjih. Danas se često pokušava dizajnerskim rješenjima nametnuti suvremena estetika, a kulturno dobro je poput stare slike. Po-nekad je potrebno izvući ljepotu ispod mnogih slojeva premaza da dobi-jemo eleganciju originala. Promatrajući stvari na ovaj način, s jedne strane

Nematerijalna kulturna baština snažno je povezana s materijalnom bašti-nom te u nju ubrajamo: način gospodarenja i proizvodnje, obrede, običaje, jezike u regionalnim i lokalnim sredinama, imena mjesta, nošnje, glazbu, ples, pjesme, legende, bajke, tradiciju obiteljskog te susjedskog i zajednič-kog suživota. Ovo je važan element nacionalne baštine, poput povijesti i kulture [Adamowski, Smyk 2013.]. Kada govorimo o nematerijalnoj baštini posebnu pažnju treba obratiti na kulinarsku baštinu kao jedan od elemenata nematerijalne baštine. Riječ je o prehrambenim proizvodima i jelima tradicionalnog načina izrade i pri-preme, koja često datiraju iz daleke povijesti. Proizvode se uglavnom u malom obimu, koristeći specifične vještine i tehnologije, koje su određene zemljopisnim područjem iz kojeg potječu.Promoviranjem kulinarske baštine možemo:

• obogatiti gastronomsku i turističku ponudu pojedinog objekta ili grada, a samim time i cijele regije;

• zadržati tradicionalne vještine u području kuhanja;• spasiti mnoge zavi-

čajne specijalitete od zaborava, identi-ficirati ih i popisati;

• povećati profitabil-nost poljoprivredne proizvodnje nudeći prerađene proizvo-de poznate reputa-cije i visoke kvalite-te;

• povećati raznolikost proizvoda koji se nude potrošaču te zaštititi lokal-ni i regionalni identitet i resurse [Jęczmyk 2016.].

Kada analiziramo lokalnu baštinu, ponekad je potrebno izostaviti klasične definicije te potražiti elemente koji još nisu korišteni u tu svrhu. Također, ne smijemo se bojati „novijeg“ nasljeđa. Važno je oživjeti, zainteresirati i angažirati osjetila te ponuditi razne sadržaje.Lokalna baština prenosi na mlađe generacije stare vještine te predmete kvalitetne izrade koji su često izrađeni od potpuno drugačijeg materijala u odnosu na današnje te su drugačijeg i zanimljivog dizajna. To su predme-ti i događaji koji bude uspomene i naše emocije. Često su to jedinstveni, rijetki predmeti, ali zanimljivi, kako lokalnom stanovništvu, tako i turisti-

Domaći kruh s gospodarstva Zielarskiego A.P. Wrobel

Lokalni proizvodi s Agroturizma „Gzinianka“


8

9

poznatog podrijetla, su proizvodi čija se kvalite-ta i ugled odnose na re-giju u kojoj se proizvode, a ta regija ne mora biti geografska regija, već znači područje s kojim je proizvod povezan [Jęcz-myk 2015.].Tradicionalni proizvod je proizvod proizveden tradicionalnim metodama, od tradicionalno korištenih sirovina. Izraz „tra-dicionalni“ koristi se u europskim i nacionalnim pravnim aktima, a detaljne definicije su malo drugačije, ali njihovo značenje u srži je zajedničko. On može ili ne mora biti povezan s regijom, a tradicionalna metoda se može modernizirati bez ugrožavanja kvalitete proizvoda.

2. KARAKTERISTIKE INOVATIVNIH OBLIKA PROMOCIJESegmentaciju tržišta možemo usporediti sa jedenjem torte. Umjesto da pokušamo odjedanput pojesti cijelu tortu, možemo ju pojesti u kriškama. Proces segmentacije tržišta i njegova podjela na odvojene dijelove omo-

gućuje nam stvaranje odgovarajućih proizvoda ciljanih za određenu skupinu kupaca. Ti dijelovi trebaju biti jasno de-finirani kako se ne bi preklapali, a pred-stavnici homogenih skupina trebali bi proizvod primiti na isti način. Svaki pro-izvod trebao bi imati drugačiji oblik pro-mocije, ovisno o tome je li, primjerice,

štedimo materijale, a s druge strane zadržavamo duh originala. [Chabier i sur. 2016.]

1.3. ŠTO SU TO LOKALNI, REGIONALNI I TRADICIONALNI PROIZVODI?Lokalni, regionalni i tradicionalni proizvodi povezani su s mjestom i njego-vom prirodnom baštinom te kulturom i vještinama ljudi koji tamo žive. Na njih utječu prirodni uvjeti, npr. klima, tlo, teren, vegetacija, životinje (spe-cifične sorte i vrste koje se pojavljuju samo na određenom području), kao i vještine, znanja i kulturna baština koja se prenose s generacije na gene-raciju (običaji, imena, obredi). Ovi faktori daju jedinstvenost proizvoda i predstavljaju „dodanu vrijednost“ koja je važna i za proizvođače i za kupce [Jęczmyk 2015.].Proizvodi koji se proizvode na prirodan način, u malim količinama, od lokalno dostupnih materijala, te imaju specifične i jedinstvene značajke, često su „izlog“ regije, a njihovi stanovnici nadahnjuju razvoj lokalnog po-duzetništva.Njihov značaj nije ograničen na očuvanje kulturne baštine (to nije samo slikoviti folklor), već ima mnogo širu dimenziju. Takvi proizvodi potiču gospodarski razvoj ruralnih područja tako što diversificiraju prihode poljo-privrednika, razvijaju mikro poduzetništvo na selu, razvijaju agroturizam i ruralni turizam. Lokalna se prerada može razviti u mnogim fazama: od hobista, entuzijasta i povremenih promotora lokalne tradicije, do malih i srednjih obiteljskih poduzeća (mesnice, mljekare, pekare, tvornice za pre-radu voća i povrća ili uljare) koje posluju uspješno, često i izvan granica svoje lokalne zajednice. Na tržištu se mogu razlikovati lokalni, regionalni i tradicionalni proizvodi.Lokalni proizvod s kojim se stanovnici regije poistovjećuju proizveden je na ne-masovni i ekološki prihvatljiv način, od lokalno dostupnih sirovina. To su i prehrambeni proizvodi te rukotvorine, kao i usluge temeljene na lokalnoj baštini (zanatske i kulturne radionice, vodiči, itd.). Ova opća de-finicija obuhvaća različite vrste proizvoda, a lokalna je povezana s malim područjem. Izraz „lokalno“ se obično koristi za označavanje neprerađenih proizvoda, npr. lokalna sorta voća i povrća ili lokalna pasmina životinja.Regionalni proizvod je proizvod proizveden u određenoj regiji. Kolokvijal-no se govori o regionalnom proizvodu iz primjerice Bavarske ili Šlezije. Ova vrsta proizvoda jasno je definirana zakonskim propisima koji propisuju njihovu razinu kvalitete. Regionalni proizvodi, inače poznati kao proizvodi

Medica, E.C. Mularczyk

Kraljevski džem, W. Fałczyk


10

11

namijenjen kupcima mlađe ili starije životne dobi.

2.1. ŠTO JE TRŽIŠNA SEGMENTACIJA?Segmentacija se sastoji od podjele heterogenog tržišta na relativno ho-mogene skupine kupaca na temelju odabranih kriterija segmentacije. Ovaj proces omogućuje izoliranje grupa kupaca sa sličnim karakteristikama, potrebama, motivacijom ili ponašanjem na tržištu, zbog kojih različito reagiraju na određene marketinške alate. Svrha ove podjele je povećati učinkovitost prodaje, kroz marketinšku strategiju prilagođenu potencijal-nim kupcima. Ne možemo sve kupce tretirati na isti način. Trenutna trži-šta sastoje se od beskonačno mnogo različitih kupaca koji imaju različite potrebe. Stoga segmentacija organizacijama nudi velike koristi. Ona omo-gućava da dani predmet u mnogo kraćem vremenu pomoću raspoloživih metoda dođe do najprofitabilnijeg tržišta za svoj poslovni profil. Na ovaj način možemo se na ispravan način prilagoditi očekivanjima i potrebama kupaca, a time i lakše planirati marketinšku strategiju koja se temelji na tradicionalnoj marketinškoj kombinaciji (proizvod, cijena, promocija, pla-sman). Proces segmentacije također olakšava promatranje promjena koje se događaju na tržištu i njihovo brzo prilagođavanje (kako prema potroša-čima i njihovim potrebama, tako i prema proizvodima i promjenjivim tren-dovima). Zahvaljujući tome puno je lakše doći do kupaca, kao i povećati povezanost i međusobnu komunikaciju između prodavatelja i kupca.Uspjeh izbora ciljanog segmenta ovisi o usvojenim kriterijima koji se pre-ma tradicionalnim pretpostavkama mogu podijeliti u sljedeće skupine:

• geografski čimbenici (podjela prema mjestu prebivališta),• demografski i ekonomski čimbenici (dob, spol, zanimanje,

obrazovanje, faze obiteljskog životnog ciklusa, razine prihoda),• socijalni čimbenici (podrijetlo, pripadnost određenoj društvenoj

skupini, socijalni položaj unutar grupe, socio-kulturne tradicije),• psihografski čimbenici (osobine ličnosti, stila života, hijerarhije

potreba, estetske sklonosti),• čimbenici ponašanja kupca na tržištu (učestalosti kupovine, specifični

motivi kupnje, veličina potrošnje, brzina prihvaćanja novih marketinških poticaja) [Żuchowski 2007].

Međutim, trenutačno se puni naglasak stavlja na kriterije ponašanja kupa-ca te psihografski pristup. Segmentacija je dio pristupa koji se naziva SCP (akronim nastao iz prvih slova triju faza ovog procesa).Faze ovog postupka uključuju:

1. Segmentaciju (podjela tržišta prema potrebama i preferencijama kupca),

2. Ciljanje (procjena atraktivnosti segmenata tržišta te odabir onog segmenta s najvećim potencijalom),

3. Pozicioniranje (određivanje položaja naše ponude u određenom segmentu u odnosu na konkurentnu ponudu).

Ciljanje je izuzetno važna aktivnost jer ovisi o tome koliko novca moramo uložiti da bismo dosegli potencijalne kupce. Bitno je razmotriti i odlučiti da li ćemo ponudu usmjeriti prema jednom ili više segmenata koje smo identificirali da postoje na tržištu jer nisu svi kupci zainteresirani za naš proizvod ili uslugu te stoga oni za nas ne predstavljaju potencijalne kupce. Posljednja faza je pozicioniranje, koje često, u današnjim uvjetima, posti-žemo osiguranjem dobre pozicije na Internet pretraživačima. To je akcija povezana s oblikovanjem imidža nekog branda ili organizacije u svijesti potrošača kao visokocijenjena i poželjna u usporedbi sa konkurentnim proizvodima ili uslugama. [Kotler 2005.].Pozicioniranje nam omogućava razlikovanje ponude naše organizacije od proizvoda konkurencije koji se nalaze u određenom segmentu, na način da se proizvodima i uslugama daje neka specifična prednost koja ih ističe u odnosu konkurentski proizvod ili uslugu, u istom segmentu. Provođenje ovih aktivnosti omogućava nam odabir odgovarajućeg oblika promocije za komunikaciju s tržištem.


12

13

2.2 ŠTO JE TO PROMOCIJA?Promocija je marketinška kategorija i jedan od dijelova marketinškog mik-sa u tradicionalnom pristupu. Mnogo je definicija promocije, a jedna od njih kaže da je to oblik marketinškog utjecaja na klijente i potencijalne kupce kojim oblikujmo njihove stavove i ponašanja prilikom kupnje na na-čin da im osiguramo informacije, nudimo obećanja i poticaje koji pokreću potrebu za određenim proizvodom i povećavaju sklonost kupnji, te izgra-đuju pozitivnu sliku proizvođača u umu kupca [Kruczek, Walas 2010.]. Srž ove definicije je postići željeni rezultat promocije. To je utjecaj na svijest kupca, pružajući mu informacije o proizvodu ili usluzi i uvjeravanje da ono što mi nudimo vrijedi kupiti. Oblici promocije su različiti, ali se u tradicionalnom marketingu sastoje od:

• oglašavanja tj. plaćenog generalnog oblika predstavljanja i promocije ideja, roba ili usluga od strane ponuditelja proizvoda ili usluga,

• osobne prodaje, tj. osobne prezentacije ponude od strane zaposleni-ka organizacije,a sve s ciljem povećanja prodaje i izgradnje odnosa s kupcima,

• promocija poticanja prodaje, tj. kratkoročnih aktivnosti usmjerenih na poticanje kupnje ili prodaje proizvoda ili usluge,

• odnosa s javnošću, tj. izgradnje dobrih odnosa sa okolinom, stvaranje pozitivne slike o organizaciji i način nošenja s negativnim glasinama i odnosima ili štetnim događajima,

• izravnog marketinga, tj. izravnog kontakta s odabranom ciljnom sku-pinom potrošača, kako bi se osigurao brzi rezultat te stvorio dugo-ročni odnosi s kupcima [Bosiacki, Sikora 1999.].

Bez obzira na oblik, najvažnije je da odabrana promocija bude učinkovita.Pojedini poduzetnik, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili drugi proi-zvođač ili pružatelj usluga koji djeluje na području lokalne baštine ne može sam koristiti sve mjere promocije jer su mogućnosti jednog entiteta ogra-ničene. Zato je važno razmišljati o suradnji i uzajamnoj podršci u promica-nju lokalne baštine.Učinkovita promocija mora ispunjavati postavljene ciljeve. Utvrđivanje ci-ljeva je potrebno kako bi se odabrana vrsta promocije kasnije mogla eva-luirati. Što su ciljevi precizniji i specifičnije postavljeni, lakše će se utvrditi je li promocija bila učinkovita. Promocija bi trebala biti ujednačena i imati jasnu, snažnu poruku, a u isto vrijeme i uvjerljiva, tj. mijenjati stavove potrošača.

Prilikom izrade strategije za promicanje lokalne baštine, važno je sebi po-staviti nekoliko bitnih pitanja:

1. Kome je upućeno? Promocija mora biti usmjerena na nekoga, tj. po-nuda mora biti usmjerena na točno određenu grupu primatelja. Svaka skupina kupaca ima specifične potrebe. Primjerice adolescenti, obitelji s djecom ili ljudi starije životne dobi različito doživljavaju svoje potre-be. Prema dobro poznatoj izreci, ako je nešto za „svakog“, onda je za „nikog“.

2. Zašto promovirati proizvod? Treba li ovim aktivnostima povećati broj pojedinačnih kupaca te možemo li ih potaknuti na kupnju ponuđenih proizvoda? Odgovori na ova pitanja nam omogućavaju da odabere-mo konkretni oblik promocije.

3. Kako promovirati? Ovisno o odabranoj skupini kojoj se obraćamo ko-ristit ćemo drugačiji oblik promocije. Primjerice, za mlade, obrazovane potrošače koji koriste Internet - Facebook ili drugi društveni mediji bit će učinkovit oblik promocije, budući da će lokalno stanovništvo, na taj način, lakše doći do njih.

4. Koliko novca trošiti? Ovdje je važno napomenuti da je mnogo učinko-vitija zajednička promocija na tržištu od radnji koje poduzima pojedi-načni proizvođač ili pružatelj usluga.

5. Kako će izgledati promocija? Promocija ima za cilj privući pažnju, od-nosno ima za cilj, kod potencijalnih kupaca, stvoriti potrebu da posje-duje proizvod ili koristi uslugu, što će rezultirati kupnjom.

Promocija bi se trebala razviti u skladu s AIDA metodom (attention, inte-rest, desire, action - pozornost, zanimanje, želja, akcija), tj. na temelju ra-zličitih konfiguracija tri elementa: mislim-osjećam-djelujem. Tome još tre-ba dodati slovo S (satisfaction - zadovoljstvo) - zadovoljavanje kupca, što znači da će opet odabrati isti proizvod i preporučiti ga drugima, i slovo L (loyality -odanost) - zadovoljstvo kupca koje će pomoći u izgradnji trajnog i dobrog odnos, zahvaljujući kojem će organizacija steći lojalnost kupaca prema organizaciji, proizvodu ili usluzi.


14

15

2.3. ŠTO SU TO INOVATIVNI OBLICI PROMOCIJE?Aktivnosti na području lokalne baštine, lokalnih proizvoda ili turizma usmjerene su prema novom operativnom modelu, a to je marketinška paradigma 3.0. koja je alternativa klasičnom konceptu marketing mik-sa 4P (product, price, placement, promotion - proizvod, cijena, plasman, promocija) navedenom u Tablici 1. Verzija na koju se poziva skraćenica 4C (custumer value, customer cost, convenience, communications – vrijed-nost kupca, vrijednost troška, pogodnost, komunikacija) formulirana je u vrijeme intenzivnog razvoja e-trgovine. Novija varijanta, tj. paradigma 4E (experiance, exclusivity, engagemant, emotion – iskustvo, ekskluzivnost, angažman, emocija), razvijena je u doba dinamičnog razvoja društvenih medija, u kojem virtualni svijet ima posebnu ulogu [Kachniewska 2016]. Ovaj se koncept prije svega odnosi na emocije i način života potrošača, kao i na socijalne, ekonomske i okolišne uvjete koji utječu na kupčevu odluku o kupnji.

4P 4C 4E

Product (proizvod)

Customer value (vrijednost kupca)

Experience (iskustvo)

Price (cijena)

Customer cost (vrijednost troška)

Exclusivity (ekskluzivnost)

Placement (plasman)

Convenience (pogodnost)

Engagement (angažman)

Promotion (promocija)

Communication (komunikacija)

Emotion(emocija)

Tablica. 1. Promjene u marketinškoj paradigmi, Izvor: Kachniewska 2016.

Strategija koja se odnosi na tradicionalni marketinški miks je zastarjela iz razloga što je danas fokus na očekivanjima potrošača, njegovoj potrazi za smanjenjem troškova, osiguranjem pouzdane kupnje i transparentne komunikacije. Novi model je prikladniji za preusmjeravanje pozornosti s masovnog marketinga na personalizirani i „niša marketing“. Proizvode je danas puno lakše kopirati, pa je bolje usmjeriti pažnju kupca na doživljaj proizvoda i emociju koju će evocirati uporaba tog proizvoda ili usluge.[Ka-chniewska 2016.]. Novi oblici promocije grade odnose temeljene na inte-rakciji i uključivanju kupaca.

AMBIJENTALNI MARKETINGInovativni oblici promocije uključuju nekonvencionalni marketing, tako-zvani ambijentalni marketing, koji se može opisati kao svaka neobična ak-tivnost koja se ne uklapa u poznate komunikacijske kanale [Gębarowski 2007.]. To su nestandardne promotivne aktivnosti, karakterizirane svježi-nom i originalnošću, koristeći kreativne ideje. Poruke su prepune humora i emocija, privlače pažnju što omogućava interakciju. Poruka bi trebala biti predstavljena u neobičnom obliku, po mogućnosti baš kao što nikada ranije nije bila. Vrlo često su takve promotivne aktivno-sti jednokratne i originalne, ponekad čak i kontroverzne [www.poradnik-przedsiebiorcy.pl].Ambijentalni marketing uglavnom se provodi na zahtjev te je prilagođen određenom proizvodu, usluzi ili ciljanoj skupini potrošača. Učinkovitost ovog obrasca ovisi o specifičnostima segmenta kupaca do kojih ova po-ruka treba stići. Ova vrsta promocije je učinkovit alat za stvaranje branda među mladim kupcima. Primjer ambijentalnih aktivnosti u Varšavi bila je upotreba panoa pod slo-ganom: „Małopolska na narty“ (Malopolska za skijanje). Na ovu ploču bio je pričvršćen skijaški stolac, s glumcima J. Wieczorkowskiom i B.Obuchowi-czom u punoj opremi za snowboard. Kasnije su dodani dodatci, a navečer su postavljene lutke - parovi s djetetom. Na plakatu je prikazan krajolik planine Tatre, a zahvaljujući ovom stvaralaštvu pokazalo se da je Małopol-ska dobro mjesto za odmor. Kampanja je privukla veliku pozornost medi-

ja, pojavilo se nekoliko tv i radio ekipa, kao i predstavnici pisanih medija, a o kampanji se raspravljalo u raznim pro-gramima [Szul 2011.].

SADRŽAJNI MARKETINGTo je umijeće stvaranja vrijednih sadr-žaja koji odgovaraju potrebama ku-paca i dopiru do njih [Stopka 2017.]. Današnji kupci su mnogo zahtjevniji i lakše im je mijenjati dobavljača nego prije 20-ak godina. Kupci ne vjeruju u sve što se prenosi u oglašavanju, jer su mnogi bili prevareni. Internet im pruža velike mogućnosti, a moderni potroša-či mogu ga koristiti i pronaći zanimljive


16

17

informacije poput savjeta, mišljenja i preporuka. Alati za sadržajni marke-ting uključuju: članke, webinare, video zapise, podcaste, grafičke obrasce itd. čiji je glavni zadatak pružiti korisnicima Interneta pouzdane i tražene poruke i informacije vezane za određenu industriju. Kao rezultat toga obje strane (iproizvođač i kupac) imaju koristi [Tarczydło 2014.].Ovaj oblik temelji se na izgradnji dugoročnih odnosa s krajnjim korisnikom kroz interakciju i zainteresiranost obiju strana. Sadržajni marketing pred-stavlja budućnost promocije, jer je sada važno doći s kupcem do razine gdje ga se može aktivirati i na taj način potaknuti na djelovanje.Primjer takve akcije bila je kampanja „Łódź Pozdrawia”(„Pozdrav iz Lodza“), na koju je Facebook zajednica pozvana da koristi aplikaciju u kojoj svatko za sebe može smisliti vlastiti slogan za bilboard. Svrha kampanje bila je odabrati slogan oglašavanja koji se koristio u kampanji za promociju Lod-za, te izgraditi zajednicu oko kampanje i aktivirati lokalno stanovništvo. Poziv je bio vidljiv svima koji su označili oznakom „sviđa mi se“ tu stranicu. Među pristiglim radovima žiri je odabrao dva projekta koja su bila izložena u Lodzu i jednog koji se pojavio na prijevoznim sredstvima diljem Poljske. Građani Lodza masovno su glasali u prijavi, što nije podržala nijedna re-klamna kampanja ali su pozdravi i pozadinske fotografije bili javno prisut-ni na privatnim profilima korisnika Facebook-a još dugo nakon završetka kampanje.

DRUŠTVENI MEDIJI

Pojam društveni mediji odnosi se na upotrebu interneta i mobilnih tehnologija za pretvorbu komunikacije u interaktivni dijalog. Facebook je najveći takav medij na svijetu. Njegov je osnovni alat za marketinšku ko-munikaciju fanpage, a osim njega aplikacije, igre, angažirano oglašavanje, tematske skupine. Postoji mnogo društvenih medija kao što su YouTube, Instagram, Twitter, Pinterest i drugi.

U tradicionalnim medijima (televizija, radio, tisak) primatelji ne komu-niciraju jedni s drugima, a pošiljatelj može biti samo pružatelj usluga/pro-izvođač. Međutim, Internet omogućuje interakciju sa svima. Komunikacija je neprekidna i istovremena. Vlasnici portala pripremaju website (stranicu), a njegovo funkcioniranje omogućuju korisnicima koji pružaju sadržaj (npr. komentari, fotografije, videozapisi, poveznice na druge web stranice itd.)

da stvaraju zajednice koje međusobno surađuju. Mogu stvoriti svoj profil i odlučiti kome žele predstaviti sadržaj predstavljen na njemu. Ideja sudjelo-vanja na ovim web stranicama pripada određenoj društvenoj skupini koju je definirao ovaj korisnik [Kachniewska 2013.].Vrlo često ljudi koji za-počinju ili već vode po-sao na Internetu otva-raju račune na mnogim platformama društve-nih medija koje sma-traju važnima za sebe. Često na tim profilima nema stalnih aktivno-sti. Događa se da je po-sljednji vidljivi post na računu u prosincu post iz npr. proljeća. Nažalost, imati račun na bilo kojoj platformi ne znači da će aktivnost biti prepoznata na Internetu. Vlasnik ra-čuna mora surađivati s „posjetiteljima“ profila te konstantno biti prisutan na društvenim medijima.Kad se bilo koja aktivnost promiče, npr. na polju kulturne baštine važno je pisati o stvarima koje su važne za kupca. Profil treba sadržavati takav sadr-žaj koji će biti prikladan za posjetitelje profila. Važno je objaviti fotografije ili live stream (prijenos uživo) te pitati posjetitelje za njihovo mišljenje. Po-sjetitelje se mora uključiti kako bi oni poželjeli naš sadržaj podijeliti s dru-gima. Dobar primjer aktivnosti na društvenim medijima je fanpage Chata Miłkowska (Kuća za odmor Miłkowska) na Facebooku. To je mjesto pripre-mljeno za djecu i nalazi se u šumi Notecka u Velikopoljskom vojvodstvu [www.milkowo.pl]. Jedinstveni objekt izabran je za najbolje obiteljsko po-

ljoprivredno gospodarstvo, pobjednik natjecanja za najbolji turistički proizvod i dobitnik naslova “Smještaj za medalju”. Vlasnik ovog objekta na Facebooku di-jeli brojne postove, zani-mljive fotografije, opisuje događaje, ubacuje izvje-štaje uživo, pita posjetitelje profila za mišljenje.


18

19

Još jedna akcija u kojoj se vidi efekt i utjecaj Facebook-a je primjer malog alpskog sela Obemutten, gdje je na ulazu u selo postavljena drvena ploča, na kojoj su prikazani profili onih korisnika Facebooka koji su „lajkali“ strani-cu [Kachniewska 2016.].Instagram je korišten za promociju latvijskog turizma. Kao dio projekta #In-statripLV. Latvijski instagrameri pozvani su da sudjeluju u jednodnevnom putovanju izvan Rige kako bi stvorili zajedničku fotografsku priču. Pronala-ženje sudionika nije bilo lako, dijelom i zbog toga što ljudi nisu mogli vje-rovati da im je ponuđeno besplatno putovanje. Događaj je bio uspješan, a sudionici na Instagramu ispričali su priču o Latviji kroz leće fotoaparata [www.thinkdigital.travel/opinion/latvia-tourism-instatriplv-concept].Još jedan dobar primjer korištenja različitih društvenih medija je stranica Kluba prijatelja šibenskih tvrđava [https://tvrdjava-kulture.hr/hr/]. Udruga upravlja revitaliziranim šibenskim tvrđavama Sv. Mihovila i Barone. Ad-ministratori stranice provode kontinuiranu i dvosmjernu komunikaciju s primateljima, koristeći razne internetske alate uključujući i društvene me-dije. Projekt Kluba prijatelja šibenskih tvrđava pokazuje da proces razvoja publike zahtijeva planiranje i dizajniranje inovativnih sadržaja i provedbu sadržaja na visokoj razini [Ruiz Soria, Molendowska-Ruiz 2018.].

„LIKE“ NA FACEBOOKU Kliknimo „Like“ na objavu na Facebooku i pokažimo nekome da nam se nešto sviđa ili da smo primijeti objavu bez ostavljanja komentara. Kao i kod komentara, svatko tko može vidjeti objavu također će vidjeti da se oso-bi objava sviđa. Zahvaljujući tome, prijatelji korisnika društvenih medija mogu vidjeti njihove reakcije na određenu objavu. Međutim, dok to radi-te, važno je obratiti pažnju na algoritme za prikaz sadržaja na društvenim medijima. Like na objavu nekog funpage-a ima mnogo manji utjecaj na doseg objave nego što to ima u slučaju ostavljanja tekstualnog komentara ili dijeljenje objave. Bolje je da posjetitelji napišu bilo koji komentar, ali ne u obliku emotikona, koji se algoritmom za prikaz sadržaja ne poštuju. Ako želite podržati fanpage, onda osim likea, vrijedi komentirati objavu ili je podijeliti na svome profilu.

E-MAIL MARKETINGE-pošta će vam pomoći tamo gdje Facebook i slični ne mogu. Slanje po-šte je dugoročna metoda za razliku od objave na Facebooku koju će dru-gi zamijeniti nakon nekoliko minuta. E-mail strpljivo čeka u poštanskom sandučiću da ga primatelj pročita. Prodavač može u nju napisati što želi,

ne boji se da će napisati jednu pogrešnu riječ, a Facebook će mu blokirati račun. Pozitivan prijem od primatelja se daje slanjem poruka s dozvolama (marketing dozvola). E-pošta može se koristiti na primjer za slanje e-karti-ca koje bi mogle biti dostupne s web portala ili mobilne aplikacije. Osoba koja posjećuje lokalno naslijeđe mogla bi stvoriti takve kartice i poslati ih obitelji i prijateljima.

SELFIE„Selfie“ je usko vezan uz društvene medije, a dok ga jedni vole drugi ga mrze. Ovo je autoportret stvoren pomoću pametnog telefona ili drugog mobilnog uređaja opremljenog kamerom. Posjetitelji svih dobnih skupi-na željno se fotografiraju s lokalnom baštinom u pozadini, a zatim svoju sliku dijele na društvenim mrežama [Maźnica 2016]. Možete dopustiti ili čak potaknuti posjetitelje da fotografiraju, također možete pripremiti po-sebno mjesto za snimanje. Zatim zamolite kupce da podijele fotografije na društvenim mrežama pomoću određenih hashtag-ova. Fotografije pred-meta i događaja također mogu biti poticaj posjetitelja ili njihovih prijate-lja. Postoje mjesta koja zabranjuju selfije jer se posjetitelji više fokusiraju na fotografiranje nego na mjesto koje posjećuju. Možete predložiti nešto drugo. U sklopu kampanje #hierteekenen, Amsterdamski Rijksmuseum potaknuo je posjetitelje da uspore i skiciraju radove koje su vidjeli u muzej-skim hodnicima umjesto da ih fotografiraju. Muzej je posjetiteljima pružio besplatnu knjižicu sa skicama i olovkama. Fotografije crteža postavljene su na Internet s posebnim hashtag-om [https://www.rijksmuseum.nl/nl/hierteekenen].

LIVE STREAMING (PRIJENOS UŽIVO)Uživo možemo prenositi prezentaciju novih proizvoda , bitna događanja iz svakodnevnog života ili događanja „iza kamere“. Streaming je vrlo popu-laran među korisnicima društvenih medija. Prednost ovog oblika je prije svega neposredan kontakt s primateljem i podrška u izgradnji osobnog branda. Facebook Live nadopunjuju se s emisijama na Instagramu ili Snap-chatu.

BIHEVIORALNI MARKETINGOvaj oblik marketinga odnosi se na sposobnost „predviđanja budućnosti“. Zahvaljujući tome možete upoznati i razumjeti ljudsko ponašanje iz proš-losti kako biste mogli usmjeriti svoje postupke u budućnosti na način da dobijete što više informacija. Svaki put kada korisnik posjeti stranicu, pre-tražuje Internet, provedi puno vremena na portalima ti se podaci spremaju


20

21

i omogućuju stvaranje njegovog obrasca ponašanja. Bihevioralni marke-ting prikuplja sve dostupne podatke o primateljima npr. povijest pretraži-vanja, kolačiće, IP adresu, vrijeme provedeno na web mjestu te koristi ove informacije za izradu najboljeg profila kupca.

INFLUENCERSKI MARKETINGOvaj oblik promocije temelji se na prepoznavanju i položaju ljudi koji su uključeni u ovu promociju. Influenceri tj. internetski kreativci, najčešće po-kreću svoje profile na YouTube-u, Instagram-u, Snapchat-u ili Facebook-u i stvaraju razne vrste blogova. Ljudi koji ih angažiraju za suradnju naručuju od njih da pripreme odgovarajući materijal i njegovu distribuciju na svo-jim profilima i blogovima na društvenim mrežama. Primjer takve suradnje može biti Turistička organizacija Velikopoljska [https://www.wot.org.pl] koja ovaj oblik redovito koristi u promociji Regije [https://www.facebook.com/Wielkopolska.Organizacja.Turystyczna /].Influenceri i blogeri su također bili uključeni u promociju prirodne i kultur-ne baštine regije u Portugalu. Pošli su posebnim predsjedničkim vlakom iz Nacionalnog muzeja željeznica duž najljepših željezničkih pruga [www.thepresidentialtrain.com/en/home]. Ovo željezničko iskustvo kombiniralo je tri posebna sastojka: putovanje kroz povijest, najbolju kuhinja Portugala i najbolje kuhare na svijetu [Ruiz Soria, Molendowska-Ruiz 2018].

GERILA MARKETINGGerila marketing izuzetno je učinkovit koncept marketinške strategije koji uključuje kreativnu i nekonvencionalnu promociju proizvoda i usluga. Nje-gov najvažniji cilj je privući pažnju kupca i pobuditi u njemu specifične, često vrlo intenzivne emocije. To se najčešće događa upotrebom nestan-dardnih i originalnih sredstava i sadržaja koji po njihovim pretpostavkama mogu biti šaljivi, kontroverzni, pa čak i drastični. Gerila marketing je učin-kovit oblik marketinga za male i srednje tvrtke koje s ograničenim prora-čunom žele uspješno povećati broj kupaca svojim proizvodima i uslugama [www.poradnikprzedsiebiorcy.pl]. Uspješan primjer gerila marketinga osmislio je proizvođač poljskog piva kada je na ulaznim vratima u pivnicu postavio veliku fotografiju krigle, a kvaku prikazao u obliku drške pivske krigle. Stoga je gost na figurativan na-čin, zapravo već na samom ulasku u pivnicu, držao kriglu piva u ruci [www.guerillaimarketing.wordpress.com]. Drugi primjer je ugostiteljski objekt koji je želio privući ljude na pivo, po-sebno one koji vole sport i natjecanje. Velika većina promocija temeljila se

na načelu popusta ili sniženja cijena piva. No tu se nameće pitanje, koliko puta možete dati popust, osim toga većina konkurencije djeluje na takav način. Stoga je u lokal uvedeno pravilo da će klijent prije plaćanja baciti novčić. Ako novčić padne na pravu stranu, pivo je besplatno, a ako padne na drugu strana, plaća punu cijenu piva [www.corazlepszafirma.pl].Primjer kampanje koja upotrebljava poseban simbol, a istovremeno vrlo karakterističan i neobičan, jest promotivna kampanja Švedsko-vlaškog vojvodstva - „Świętokrzyskie czaruje“/„Świętokrzyskie bewitch“. U ovom slučaju, promocija se temeljila na povezanosti s vješticama, što je prirodni atribut ove provincije, a ljubazna vještica Baba Jaga je predstavljena kao maskota cijele Regije.

MOBILNE APLIKACIJE Korisnici lokalne baštine obično su mobilni i također trebaju mobilni pri-stup informacijama. Oni uključuju putničke vodiče, prevoditeljske susta-ve i navigacijske sustave. Za promociju lokalne baštine koriste se različite mobilne aplikacije, tj. softveri koji se pokreću na mobilnim uređajima po-put pametnih telefona ili tableta. Mobilne aplikacije su softveri dizajnirani uglavnom za pametne telefone, može ih se kupiti ili koristiti besplatno, u oba slučaja dostupni su u internetskim trgovinama. Sve su to aktivnosti koje su usmjerene na prepoznavanje, poticanje i zadovoljavanje potreba kupaca, a provode se pomoću mobilnog uređaja [Królewski, Sala 2016.].Primjer takve akcije može biti mobilna aplikacija „Polska smakuje“ (Poljski ukusi) koju je pokrenuo Nacionalni centar za poljoprivrednu potporu u sklopu kampanje Poljska ukusi [www.polskasmakuje.pl]. Uz mrežnu stra-nicu, nude komunikacijsku platformu između poljskih proizvođača hrane i potrošača koji takvu hranu cijene i traže.Drugi primjer je aplikacija „Polska Niezwykł“ (Izvanredna Poljska), koja je jedna od najpopularnijih turističkih aplikacija u Poljskoj. Uz to su uz prijavu uključeni i tematski vodiči. Bogata baza podataka mjesta čini ovu aplikaci-ju vrlo korisnom u turizmu širom Poljske [www.polskaniezwykla.pl].Dobar primjer je i talijanska aplikacija “Vittoriale”, projekt koji je razvila isto-imena Zaklada [www.vittoriale.it/en]. Cilj aplikacije je posjetiteljima pružiti cijeli spektar usluga koje se nude na web lokaciji. Aplikacija „Vittoriale“ dos-tupna je i na iOS-u i Androidu.

GAMIFICATION (NATJECANJE)Cilj natjecanja je privući pažnju, a zatim steći lojalnost kupaca uključiva-njem elemenata natjecanja i zabave u pojedinim fazama njihova tržišnog


22

23

ponašanja (pretraživanje i odabir ponude, postupak kupnje, izrada procje-na, razmjena informacija, itd.) [Kachniewska 2015.]. Svaka prisutnost na stazi, noćenje, obrok u lokalnom restoranu, posjet muzeju i jahanje mogu biti temelj za dodjelu bodova, a osnova za „prolazak“; prisutnosti na stazi je sustav za provjeru putem geo lokacije [www.geocaching.com/play].

GEOCACHING - nova metoda otkrivanja baštine mjesta

To je aktivnost ili zabava u kojoj je stavka ili spremnik s više predmeta sa-krivena na određenom mjestu za GPS korisnike koje pronalaze pomoću koordinata postavljenih na Internetu. Spremnici se nalaze na raznim, zani-mljivim mjestima. Postoji i skriveni dnevnik posjeta, u koji se sljedeći igrači prijavljuju, a mogu postavljati i male poklone za razmjenu. U posebnim mrežnim bazama podataka mjesto skrovišta spremnika daje se ostalim sudionicima igre unosom geografskih koordinata [www.geocaching.com/ply].Glavna ideja igre je potaknuti sudionike da posjete mjesta na kojima su bili sakriveni tzv. spremnici. Neka mjesta koja su izabrali teško su dostupna, malo poznata, rijetko posjećena, a istovremeno su atraktivna i kao takva se smatraju vrijednim predstavljanja ostalim sudionicima igre.

QUESTING - nova metoda otkrivanja baštine nekog mjesta

Questing je još jedan primjer promicanja prirod-ne i kulturne baštine. Ovo je metoda koja otkriva zanimljiva mjesta, a uključuje neoznačene rute u ponudu. Te rute mogu se pronaći na temelju nekih podataka iz primjerice pjesama. Isto tako, rješava-jući slagalicu u vidu odgovora na pitanja, mogu se pronaći nova mjesta na ruti. Na kraju staze nalazi se mala kutija u kojoj se nalazi oznaka koja potvr-đuje kompletnu rutu. Primarni cilj je skrenuti po-zornost na jedinstvene elemente i priče povezane s lokalnom baštinom [www.questing.pl].

PROMOCIJA KROZ KATEGORIZACIJUDrugi oblik promocije je kategorizacija koja uključuje određivanje katego-rija za pojedinačne objekte ili uključuje dodjelu oznake kvalitete. Kategori-zacija se najčešće odnosi na smještajne kapacitete, a dobivanje određene kategorije upućuje na kvalitetu opreme i usluge. Dobivanje certifikata ne samo da je dokaz visoke kvalitete usluga, već može biti i učinkovita me-toda promocije, zbog toga što se proizvod ili usluga kojoj je dodijeljena kategorizacija obično nalazi u odgovarajućoj bazi podataka na mrežnim stranicama. To na neki način omogućuje izgradnju branda. Postoje razli-čite vrste kategorizacije npr. za smještaj, ugostiteljstvo, kulturni sadržaj itd. Primjer ovog oblika promocije je latvijski znak baštine Kultūras zīme

“Latviskais mantojums” (Kulturni znak “Latvijska baština”). Dodje-ljuje se poduzetnicima koji se bave turizmom na način da brinu o očuvanju i promicanju latvijske kulturne baštine i načina života, predstavljajući ih posjetiteljima.

Znak označava mjesta na kojima se posjetitelji mogu upoznati sa boga-tim sadržajem od pričanja priča, kušanja latvijskih jela, uprizorenja starih vještina i zanata te upoznavanje s načinom slavljenja latvijskih praznika. Oznaka latvijske baštine dodjeljuje se vlasnicima poljoprivrednih gospo-darstava, zanatskih radnji, onima koji se baze organizacijom događaja ba-ziranih na latvijskoj tradiciji, muzeje. Također, znak se dodjeljuje vlasnicima kolekcija i obrtnicima [https://www.celotajs.lv/].

PROMOCIJA KROZ SPECIJALIZACIJUU praksi više nema situacije u kojoj proizvođač nudi „sve proizvode za sva-koga“, baš kao što ne postoji koncept „prosječnog kupca“. Najuspješniji su proizvodi koji najbolje reagiraju na paletu potreba određenog tržišta [Majewski 2001.]. Uska specijalizacija i kvaliteta usluge te trajni odnosi s kupcima, kao i inovativnost proizvoda ili usluga doprinose postizanju kon-kurentske prednosti. Specijalizacija omogućuje korištenje svih potencijala subjekta, a uz veliku ponudu određene aktivnosti omogućava dodatne tj. vlastite kupce [Jęczmyk, Hedvičáková 2017.].Specijalizacija se može odnositi na čitav prostor (selo) ili pak na samo je-dan predmet. Tematsko se selo primjerice razlikuje od prethodnih načina specijalizacije u selima po tome što je njegova specijalizacija prilagođena ekonomiji koja se temelji na znanju, iskustvu i kreativnosti, a stvara se na


24

25

temelju novih razvojnih uvjeta, najčešće nematerijalne i emocionalne prirode. [Id-ziak 2008.]. Tematsko selo je selo čiji se razvoj bazira na točno određenoj ideji, odnosno temi. Upravo zbog toga posta-je prepoznatljivo i jedinstveno. Ona sela koja su usredotočena na konkretnu razvi-jenu ideju i temu, prateći točno određeni smjer, razvija se bolje u ekonomskom i socijalnom pogledu u usporedbi s dru-gim selima, sa sličnim početnim stanjem. Razina entuzijazma se u takvim selima značajno uzdiže. Kao rezultat tematske specijalizacije stvaraju se tematski par-kovi: parkovi, muzeji, izložbe, restorani, trgovine kao i gradovi ili njihove četvrti, sela i poljoprivredna gospodarstva [Jęcz-myk, Hedvičáková 2017.].U Poljskoj postoji preko 50 takvih lokacija, a Varminsko-mazursko vojvod-stvo prednjači brojem takvih tematskih sela. Primjeri takvih tematskih sela u Poljskoj su Sierakowo Sławieńskie - Selo Hobbita [www.wioskahobbitow.pl] ili Krzywogoniec - Selo Grzybowa [www.cekcyn.pl/index.php/qwio-ska-grzybowaq].

OBRAZOVNE FARME/ POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA

Jedan od načina za promicanje lokalne baštine te prirodne i kulturne bašti-ne su obrazovna poljoprivredna gospodarstva. Riječ je o poduhvatu vođe-nom u ruralnim područjima gdje se provode najmanje dva od ovih obra-zovnih ciljeva: obrazovanje u području biljne proizvodnje, proizvodnje životinja i prerade poljoprivrednih proizvoda; ekološka i potrošačka svijest; baština seoske materijalne kulture, tradicionalna zanimanja, rukotvorine i narodna umjetnost [Jęczmyk, Bogusz 2017.].Da biste postali obrazovno poljoprivredno gospodarstvo morate ispunja-vati određene kriterije [www.zagrodaedukacyjna.pl]. Nakon što se kriteriji ispune otvaraju se velike mogućnosti za promociju vlastitog gospodarstva čemu prethodi upis u bazu podataka Obrazovnih poljoprivrednih gospo-darstava [Jęczmyk,Hedvičáková 2017.].

PRODAJA U PONUDI LOKALNE BAŠTINETko ne voli prodaju? Tako je nastala kampanja „Poznań za pół ceny”(Po-znań u pola cijene). Muzeji, lokalne atrakcije, ustanove, hoteli i restorani ti-jekom jednog vikenda u godini nude posjetiteljima ponudu s 50 % popu-sta. Vikend „Poznań za pół ceny” prava je prilika za ljubitelje lokalne baštine i aktivnog odmora. Program uključuje i zoološki vrt, Palm House, bazene, parkove s konopcima, kuglanje i bilijar, kao i široku muzejsku, kulturnu i re-kreacijsku ponudu. Prvog vikenda u svibnju može se sudjelovati u nizu ra-dionica, tečaja i animacija na zanimljivim lokacijama grada Poznana [www.poznanzapolceny.pl].„Poznań za pół ceny” bila je prva marketinška kampanja u Europi koja je ideju prodaje koristila u svrhu promocije grada [www.poznanzapolceny.pl/fakty-i-liczby]. Bila je to kratkoročna, ciklička promocija organizirana u suradnji s mnogo subjekata. Cilj je bio promovirati mogućnost vikend boravka u Poznanu čime se postigao veliki broj novih turista, odnosno lju-di koji su po prvi puta posjetili grad. Rezultat toga je povećana prodajna učinkovitost te kontinuirani, stalni porast broja kako partnera kampanje, tako i porast broja turista za vrijeme trajanja kampanje. S vremenom je ova kampanja pronašla svoje stalne turiste tj. sljedbenike.Sličnu „prodaju“ dva puta godišnje organiziraju Ministarstvo razvoja i Polj-ska turistička zajednica. Kampanja „Polska zobacz więcej – weekend zapół ceny” (Vidi više od Poljske - vikend u pola cijene) je kampanja je usmjere-na na turističku industriju i na turiste. Zahvaljujući ovoj kampanji, svatko može otkriti ljepote Poljske po povoljnim cijenama, zbog mogućnosti kori-štenja posebno pripremljenih turističkih ponuda po cijenama sniženim za 50 % [www.polskazobaczwiecej.pl].

NATJECANJASvi ih vole, iako se neki osjećaju razočarano kad ne pobijede. Unatoč tome, općenito se smatraju dobrim ala-tom za promociju pobjednika i same ideje natjecanja među sta-novnicima i posjetiteljima [Jęcz-myk 2016.].Primjer natjecanja koje ima za cilj popularizirati i promovirati Velikopoljsku regiju kao mjesto odmora, potaknuti rekreaci-ju domaćih i stranih gostiju na


26

27

selu, poboljšati kvalitetu turističkih usluga i motivirati turističke zajednice da podignu standard, kvalitetu i opseg ponude je „Konkurs na najlepszy obiekt turystyki na obszarach wiejskich w Wielkopolsce” (Natječaj za naj-bolji objekt turizma u ruralnim područjima Velikopoljskog vojvodstva), koji se od 2007. godine organizira u regiji od strane Maršalskog ured Veliko-poljskog vojvodstva u suradnji sa Sveučilištem nauka o životu u Poznanu i Udrugom Velikopoljska - Agroturizam i ruralni turizam [www.umww.pl/departamenty_departament-rolnictwa-i-rozału-wsi_agroturystyka].Drugi primjer je natjecanje „Na wsi najlepiej” (Najbolje na selu) u organiza-ciji Poljske turističke organizacije, čija je svrha prepoznavanje i promocija dobrih praksi u turizmu u ruralnim područjima [https://nawsinajlepiej.pol-ska.travel].

3. PRIMJERI DOBRE PRAKSE ZA PROMICANJE LOKALNE BAŠTINENa temelju radnih kartica i razgovora sa sudionicima radionica „Pametne specijalizacije u promociji lokalne baštine“ provedene u sve tri zemlje par-tnera na projektu mogu se razlikovati oblici promocije kojima se koriste u svojim aktivnostima na području lokalne baštine.

Sudionici radionica su naveli neke od tradicionalnih oblika promocije koje koriste:

• izrada mrežnih stranica,• stvaranje marketinga usmenom predajom,• organiziranje degustacija, radionica, sajmova, događanja,• upotreba reklamnih banera kao i televizijsko,

radijsko i novinsko oglašavanje,• sudjelovanje na sajmovima i priredbama svih vrsta,• kreiranje letaka, tiskanih mapa ili printa na ambalaži drugih proizvoda,• sudjelovanje u članstvu zadruga.

S druge strane, razmotrili su inovativne oblike promocije lokalne baštine:• društveni mediji,• mobilne aplikacije,• elektronički plakati,• virtualne šetnje objektima,• natjecanja,• uporaba dron letjelica za stvaranje promotivnih filmova,• postavljanje kratkih filmova na Internet,• suradnja u zadrugama,• suradnja s influencerima,• kreiranje društvenih igara za promicanje mjesta.

Treba napomenuti da će prema usvojenoj definiciji inovacije svaki novi oblik promicanja lokalne baštine koji se do sada nije koristio u određenoj djelatnosti biti inovativni novi oblik komunikacije s tržištem. Njegova će se učinkovitost odrediti odgovarajućim sadržajem poruke i pravilno odabra-nim tržišnim segmentom na koji je poruka bila upućena.

PRIMJERI DOBRE PRAKSE PARTNERA NA PROJEKTU U nastavku su primjeri upotrebe različitih oblika promocije: tradicionalnih i inovativnih. Izvještaje o primjerima toga pripremili su sudionici radionica u sklopu projekta pod nazivom „Pametne specijalizacije u promociji lokalne baštine“ i dio su ove Brošure. Sudionici su sami izabrali kategorije, bez ob-zira jesu li oblici promocije koje koriste tradicionalni ili inovativni.

Udruga Plodovi gorja Gorskog kotara, Ravna Gora


28

29

Tradicionalni oblici promocije: • letci,• usmena predaja,• službeni automobil prekriven

kontaktnim podacima,• mrežna stranica tvrtke,• online trgovina,• prisutnost na sajmovima,• povremene reklame u

lokalnim novinama i radio postajama,

• jeftine promotivne kampanje u poljskim supermarketima,

• oglašavanje u gastronomskim katalozima.

Inovativni oblici promocije:• sudjelovanje u natjecanjima i publi-

kacijama npr. „Nasze dobre z Pomorza i Kujaw, Top Produkt Doceń polskie, Nasze Kulinarne Dziedzictwo - Smaki Regionów“ (Naše dobro iz Kujavsko - pomeranskog vojvodstva, vrhunski proizvod koji cijeni poljski jezik, naša kulinarska baština - okusi regija),

• pozicioniranje i vođenje mrežne strani-ce http://oleje-swiecie.pl/kontakt/, web trgovine i društvenih medija pod pokro-viteljstvom specijalizirane tvrtke,

• sudjelovanje na sajmovima pod zajed-ničkim brendom zadruge „Kujavsko - pomeranska prodavaonica“ koja okuplja regionalne proizvođače dobre hrane,

• brendiranje proizvoda zaštitnim znako-vima „Dziedzictwo Kulinarne Kujawy i Pomorze” (Kujavsko - pomeranska ku-linarska baština) i „Spiżarnia Kujawsko -Pomorska” (Kujavsko - pomeranska smočnica),

• promocija kroz suradnju s LAG-ovima, ulje kao jedinstveni dar.

J.A.W. ŁĄCZ PRZETWÓRSTWOROŚLIN OLEISTYCH-NASIENNICTWO Sp. z o.o. 86-341 Świecie nad Osą 93Obiteljska tvrtka koja se bavi proizvodnjom hladno prešanog nerafiniranog biljnog ulja još od 1992. g. Sirovine koje su potrebne za pro-izvodnju ulja od uljane repice i lanenog ulja uzgaja sama na posjedima koji se nalaze na području Kujavsko - pomeranskog vojvodstva. Osim toga, tvrtka se bavi proizvodnjom i proda-jom certificiranog sjemena žitarica. Cilj tvrtke je brinuti o zdravoj prehrani svojih kupce pruža-njem proizvoda stvorenih u skladu s prirodom.

PRIMJERI DOBRE PRAKSE IZ POLJSKEAGROTURYSTYKA GZINIANKA - GREEN HOUSE Gzin, ulica Oktowo 2

Agroturizam osmišljen na slikoviti način. Mjesto izgrađeno iz ljubavi prema prirodi, stra-sti za hranom i željom za stvaranjem lijepih i jedinstvenih doživljaja. To je idealan prostor za opuštanje, organiziranje događanja na otvore-nom i svečanosti za sve one koji traže ugodan ambijent i mjesto za opuštanje. Domaćini nude ukusna jela od lokalnih proizvoda i fantastične atrakcije. Agroturizam je osvojio prvo mjesto na natjecanju Agro - wcza-sy (Agro - odmor) za najbolji objekt s najboljom regionalnom kuhinjom u Kujavsko - pomeranskom vojvodstvu. Agroturizam Gzinianka pripada Na-cionalnoj mreži obrazovnih poljoprivrednih gospodarstava.

Tradicionalni oblici promocije: • sajmovi,• izložbe,• masovni mediji poput radija i

televizije, novina, časopisa.

Tradicionalni oblici promocije: • mrežna stranica:

agro.turystyka.pl,• Facebook: facebook.com/gzin76,• Instagram,• sudjelovanje u mreži obrazovnih

poljoprivrednih gospodarstava www.zagroda-edukacyjna.pl,

• sudjelovanje na natjecanjima.

GLINIANA PRACOWNIASkłudzewo 43c, 87-134 Skłudzewo

Objekt održavanja radionica izrade keramike izgrađen je na pomno odabranom mjestu s prekrasnim pogledom na dolinu rijeke Visle. Položaj, kao i vrsta građevine je svojevrsna pro-mocija same ideje održavanja radionica, a gli-neni zidovi i okolina dodatno inspiriraju lokalne umjetnike koji žive od vlastitih keramičkih rado-va.


30

31

Tradicionalni oblici promocije: • plakati,• letci,• logotip radionice postavljen

na proizvode i ambalažu,• web stranica www.gliniana-

pracownia.pl/ održavana u glinenim bojama, s ukrasima koje izrađuju klijenti – mali umjetnici koji na taj način mogu predstaviti svoje radove i tako se promovirati,

• marketing „od usta do usta“, zadovoljan kupac koji prepo-ručuje neko mjesto drugima ili se vraća mnogo puta, često je jedan od najbitnijih oblika oglašavanja.

Inovativni oblici promocije: • Facebook,• dodavanje Radionice na

rutu Staze „Skarbów Ziemi Chełmińskiej“ (Blago zemlje Chelmno) skarbychelminskie.pl,

• prisutnost na kartama regije,• organiziranje radionica izrade

keramike za lokalnu zajednicu ne samo na mjestu gdje se inače održava, već i na drugim lokacijama - kulturnim centri-ma, knjižnicama.

PRIMJERI DOBRE PRAKSE IZ LATVIJE

Z/S „KURĶIS“ i LAMPREY WEIRMeldru Sreet 18, Salacgriva

„Lamprey weir“ je tradicionalni i jedinstven način ribolova koji seže stotina-ma godina unazad. Specijalne vrše izrađene od smrekova drveta, uranjaju su u rijeku i služe za ribolov jegulja. Svake godine prije sezone ribolova ribari izrađuju nove vrše koristeći smrekovo drvo koje se priprema nekoliko godina ranije. Čitava konstrukcija drži se zajedno vezicama – ne koriste se vijci ni čavli. Posjetom z/s „Kurķis“ moguće je razgledati mjesta gdje se polažu vrše za ulov ribe, prošetati i razgledati krajolik te saznati više o povi-jesti takvog načina izlova ribe. Najbolji dio posjete uključuje kušanje svježe ulovljene i friško pripremljene ribe.

Tradicionalni oblici promocije: • objave na mrežnoj stranici

Salacgriva turističkog informa-cijskog centra: www.visitsalacgriva.lv,

• objave u turističkim brošura-ma - turistička brošura Salacgriva, obala Vidzeme,

• sudjelovanje na događanju pod nazivom „Laprey day“ - posjećuje ga veliki broj turista koji ili to vole ili žele saznati više o ovom načinu ribarenja,

• televizijske reklame,• društveni mediji i mrežne

stranice: facebook.com/negutacis/, www.latvia.travel, www.celotajs.lv.

Inovativni oblici promocije: • radne akcije za očuvanje

objekta, većinu aktivnosti poput čišćenje i obnavlja-nja prostora te pripremanje nove ponude obavljaju sami domaćini,

• marketinške aktivnosti - turi-stičke izložbe (za vrijeme turi-stičkih izložbi nude turistima da kušaju jegulje), uključivanje svog objekta u brošure vezane za turističku ponudu,

• promocija u drugačijem kon-tekstu – promocija objekta kao potencijalnog okruženje za život, rad i slobodno vrijeme; promocija ribarenja kao nači-na života, turistima primjerom pokazati kako žurbu i stres gradskog života zamijeniti mirnim životom uz rijeku,

• pružanje pozitivnog iskustva – svaki gost mora sretan i zado-voljan otići kući. Ovo pozitivno iskustvo može pružiti samo domaćin.

MUNCHAUSEN MUZEJ Dvorac Duntes, Općina Salacgriva

Munchausenov muzej smješten je na slikovitoj obali rijeke Vidzeme u Dunteu. Udaljen je osam kilometara od Saulkrasti, oko 55 kilometara od glavnog grada Rige tik uz autocestu Via Balti-ca. Muzej Munchausena jedan je od uspješnih projekata „Munchausenova svijeta“ koji se i da-lje razvija te poboljšava svoj rad. Za Munchau-sena se kaže da je najistinitiji čovjek na svijetu.


32

33

Tradicionalni oblici promocije: • mrežna stranica turističkog

informacijskog centra Salacgriva: www.visitsalacgriva.lv,

• mrežna stranica muzeja Munchausen: minhauzens.lv,

• turističke brošure - turistička brošura Salacgriva, obala Vidzeme,

• društveni mediji i mrežne stranice:

• facebook.com/negutacis, • www.latvia.travel, • www.celotajs.lv

Inovativni oblici promocije: • aktivnosti na očuvanju objekta

kako bi se učinio održivim – po-većanje kvalitete usluge na način da se organiziranim čišćenje pod-ručja, obnovom objekta i izradom novih ponuda ujedno i reklamira Munchausenov muzej,

• jačanje atraktivnosti muzeja organiziranjem turističkih izložbi; izradom novih brošura; uvršta-vanjem ponude u svaku novu brošuru i glasilo koje izlazi,

• uključivanje objekta na prepo-znatljiva odredišta; izrada nove turističke rute koja uključuje i muzej. Promocija turističke rute na društvenim mrežama, i u turis-tičkom informativnom centru,

• primjerima dobre prakse osigurati da turist ode s pozitivnim isku-stvima. Ovo pozitivno iskustvo može pružiti samo domaćin – doček gostiju u starim narodnim haljinama i sl.

Muzej nudi: izložbe, mjesta za rekreaciju, šumske staze, strelište, ljetni kafić, staze do Munchausenove šalice, razne događaje, mjesta za piknik, suvenir-nice i sl.

MUZEJ POMORSKE ŠKOLE AINAŽIUlica K. Valdemāra – 47 Ainaži, općina Salacgriva, LV – 4035

Muzej pomorske škole Ainaži je spomen na prvu latvijsku profesionalnu pomorsku školu i na njene mornare – latvijske i estonske mornaričke ka-petane i kormilare. Muzej pomorske škole Ainaži nudi: vođene ture na la-tvijskom, ruskom i njemačkom jeziku; posebne vođene ture za mladenke i novokrštene, edukativni program „Traži zlato kapetana Veidea“, Muzej ta-kođer nudi rekreacijski izlet u krugu muzejskog vrta.


informacijskog centra Salacgriva: www.visitsalacgriva.lv,

• mrežna stranica Muzeja pomorske škole Ainaži: www.ainazumuzejs.lv,

• turističke brošure - turistička brošura Salacgriva, obala Vidzeme,

• društveni mediji i mrežne stranice: www.facebook.com/pages/Ainažu-jūrskolas-Muzejs, www.latvia.travel, www.celotajs.lv

Inovativni oblici promocije: • pružanje pozitivnog iskustva,

pružanje visoko kvalitetnih turističkih vođenih tura,

• mjere za obnovu i očuvanje objekta kako bi i dalje bio održiv: čišćenje područja, ob-nova objekta, stvaranje novih ponuda turistima,

• uključivanje objekta na kartu prepoznatljivih odredišta; izrada novih turističkih ruta uključujući muzej stvaranjem naglaska na povijest ribarstva i ribara.

• Promocija turističke rute na početnim stranicama druš-tvenih medija te u turističkom informativnom centru

Kuća za odmor „VĒJAVAS“Vejavas, Salacgriva, Latvija, LV-4032

Stara ribarska kuća „Lejasozoli“, sagrađena dvadesetih godina prošlog stoljeća, poslužila je kao temelj sadašnje kuće za odmor „Vējavas“. Drevna aura i čarobni dodir povijesti u potpunosti su očuvani. 2002.g, „Vējavas“ je počeo nuditi uslugu smještaja gostiju te je uvršten u ponudu latvijske tu-rističke organizacije „Lauku ceļotājs“. Kući za odmor „Vējavas“ je dodijeljen „Zeleni certifikat“, koji služi kao pokazatelj čistog i zdravog okruženja. Sve je obnovljeno i slijedi autentični stil.


informacijskog centra Sala-cgriva: visitsalacgriva.lv,

• mrežna stranica Kuće za odmor „Vējavas“: vejavas.lv,

Inovativni oblici promocije: • davanje pozitivnih iskustava

kroz ponudu: pružanja više vrsti usluga; doček dobro-došlice; individualni pristup svakom gostu; mogućnost ribolova na moru, noćnog ribolova; promocija mirnog okruženja,


34

35

• turističke brošure – turi-stička brošura Salacgriva, obala Vidzeme, kuća za odmor „Vējavas“,

• društveni mediji i mrežne stranice:

• facebook.com/pages/ve-javas,

• latvia.travel/lv/apska-tes-vieta/kempings-veja-vas,

• celotajs.lv/lv/e/vejavas.

• mjere za održivost objekta: čišćenje i obnova objekta, osmišljavanje novih ponuda turistima,

• poboljšanje kvalitete usluga; produženje turističke sezo-ne; osiguranje tradicionalnih aktivnosti itd.,

• promocija u drugačijem kon-tekstu – potencijalno okru-ženje za život, rad i slobodno vrijeme; prikaz primorskog načina života za turiste; pru-žanje obalnih životnih uslu-ga: plovidba brodom, izlov na moru i ulov ribe.

NAJVAŽNIJI MOMENTI 2019. GODINE U RURALNOM TURIZMU LATVIJE

napisao Normunds Smaļinskis

2019. g. donijela niz važnih naglaska ruralnom turizmu Latvije koji se od-nose na širenje i poboljšanje transnacionalnog turizma. Kako Latviju učiniti još atraktivnijom i više prepoznatljivom? Kako povećati broj stranih turista koji su zainteresirani da dođu u prilično zabačena, ali vrlo lijepa mjesta La-tvije, umjesto da posjete glavni grad i velike gradove zemlje? Posjet mjesti-ma gdje je priroda lijepa i netaknuta – morska obala, šume, područja koja su zaštićena, ali još uvijek dostupna turistima? Takva su mjesta uobičajena u Latviji - s lijepim i rustikalnim načinom života, prirodnom hranom, čistim i nezagađenim zrakom. Tamo gdje ljudi razgovaraju jedni s drugima, umje-sto da se dopisuju preko poruka ili pak međusobno razgovaraju u virtual-nom svijetu društvenih mreža. U Latviji kažemo – - dođite nas posjetiti i razgovarat ćemo s vama uživo!

PJEŠAČENJE UZ MORE U DUŽINI OD 1.200 KM – „BALTIC COASTAL HIKING“

(Pješačenje obalom Baltika)Podaci udruge European Ramblers Association pokazuju da je hodanje na duže relacije sve popularnije. Nema potrebe za posebnom, skupom opre-

mom i šetnja je dostupna ljudima svih dobnih skupina. Stoga je nakon više od dvije godine opsežnog rada u 2019. g. napokon otvoreno „Pješačenje obalom Baltika“ (na latvijskom - Jūrtaka, na estonskom - Ranniku matkara-da) - pješačku stazu od 1.200 km.Počinje na latvijsko-litvanskoj granici i završava u Talinu, glavnom gra-du Estonije. 580 km rute prolazi Latvijom, a 620 km Estonijom. Riječ je o projektu koji je rađen i dovršen u suradnji latvijskih i estonskih turističkih stručnjaka. Kao rezultat projekta, turisti mogu istražiti više od 500 obje-kata prirodne, kulturne, povijesne i industrijske baštine. Uključuju prelije-pe krajolike mora, dina, šuma, ušća i prelijepe strme obale u koje Baltičko more udara svojim valovima. Ovdje je moguće pronaći gostoljubive i lju-bazne ljude, ribare na moru, a oni će šetačima zasigurno ponuditi ukusna jela od plodova mora i pričati im o svom životu na moru kroz stoljeća i generacije. Svatko može odabrati vrstu i dužinu rute prema vlastitoj spo-sobnosti i mogućnostima. Duž ruta mogu se upoznati zanimljivi ljudi i steći novi prijatelji. Da bi se obišla cijela ruta, potrebno je 60 dana, ali mogu se odabrati i pojedine dionice u dužini od 15 do 25 km. Svaki dio rute ima sve potrebne informacije o zanimljivostima, odmaralištima i smještajnim jedinicama na ruti. Postoji i mnogo atrakcija – odlazak u saunu, upozna-vanje lokalnih običaja, uživanje u nacionalnoj kuhinji i još mnogo toga. Ovaj izlet uključen je u međunarodnu europsku pješačku rutu E9. Počinje u Portugalu na St. Cape Vincent, a nakon dodavanja ove rute, završava u Narvi u Estoniji, gdje se rijeka Narva ulijeva u Finski zaljev u istočnom dijelu Baltičkog mora. Više informacija o pješačenju Baltičkim morem dostupno je na: www.jurtaka.lv i na Facebooku: https://www.facebook.com/jurtaka/.

NOVI PROJEKT PJEŠAČKIH RUTA NA DALJINU – „FOREST TRAIL“ (ŠUMSKA STAZA)

Veliki uspjeh projekta „Pješačenje obalom Baltika“ te njegova brzo rastuća popularnost na Baltiku i u inozemstvu dovela je do stvaranja novih staza. „Šumska staza“ (na latvijskom - Mežtaka, na estonskom - Metsa matkarada) također će se protezati od Latvije do Estonije. Početna točka staze je u Rigi, a završnica je u Talinu. Ruta je već istražena i vrijeme je da se prikupe sve informacije te se objedine u cjeloviti opsežni Vodič koji će biti dostupan svima na Internetu. Projekt je veoma opsežan te treba biti završen do idu-će godine. Nova staza vodit će posjetitelje kroz najljepša šumska područja Latvije i Estonije. Šetači će prolaziti zaštićenim područjima i nacionalnim parkovima, prekrasnim krajolicima, riječnim dolinama s kamenim izdacima i špiljama, jezercima te velikim i malim močvarama sve do obala Čudskog


36

37

jezera (Peipus lake). Tamo će se moći vidjeti velika jezera koja su u blizini Finskog zaljeva. Zatim šumske staze uz obalu Baltičkog mora vode zapad-no sve do estonske prijestolnice Talina. Iako se šumske staze za šetače čine nezgodnijim od morske obale i tamo postoje mjesta gdje će lokalni ljudi osigurati hranu i piće te smještaj za šetače. Također, na ovoj stazi su ne-zaobilazne zanimljive kulturne i prirodne atrakcije i tradicionalna domaća kuhinja. Svi šetači ovdje će imati priliku upoznati sami sebe i razmisliti - tko sam i kamo idem u ovom životu i zašto?Uz to, ova će staza biti otvorena za cjelogodišnja planinarenja i biti pogod-na za sve uzraste. Svaki šetač moći će odabrati dijelove ruta koji su lakši za prehodati, prema vlastitim mogućnostima. Ukupna dužina ove staze također će premašiti 1.000 km, ali opet, sve će biti podijeljeno na kraće dionice koje svi mogu prijeći u jednom danu. „Šumska staza“ ima za cilj biti uvrštena na postojeću pješačku rutu E11. Postojanje ove rute moglo bi privući i strane turiste, te ih potaknuti da napuste zonu komfora koju stva-raju gradovi i testiraju svoje fizičke i mentalne sposobnosti u blizini šuma i prekrasne prirode. Iako još staza nije dovršena i spremna, za nju već postoji interes, a šetači su spremni gotovo odmah početi uživati u avanturama i iskustvima staze. Više informacija dostupno je na mrežnoj stranici www.meztaka.lv i na Facebooku: https://www.facebook.com/meztaka/. Obje ove rute stvorene su uz potporu EU sredstava.

OČUVANJE SPOMENIKA POVIJESNE I KULTURNE BAŠTINE UZ POMOĆ 3D LASERSKOG SKENIRANJA

Ne tako davno, cijeli svijet je u nevjerici promatrao velik požar u katedrali Notre Dame u Parizu, biseru svjetske kulturne, arhitektonske i povijesne baštine. Srećom još 2005. g. izvršeno je 3D lasersko skeniranje unutrašnjo-sti katedrale čime su dobiveni digitalni materijali koji će omogućiti da ka-tedrala pri obnovi zadrži svoj autentični izvorni oblik.U Latviji postoje jedinstveni spomenici prirode - pješčane stijene i špilje. Na nekim mjestima drevne pješčane stijene prekrivene su drevnim natpisima i piktografskim slikama. Kako je pješčana stijena izložena vremenskim uvje-tima, a njena površina prilično krhka, postoji opasnost od gubitka drevnih natpisa i piktograma. Zbog toga je provedeno eksperimentalno 3D laser-sko skeniranje i stvorene su digitalne 3D fotografije. Gutmanova špilja na teritoriju Nacionalnog parka Gauja najposjećenija je špilja na teritoriju La-tvije. To je ujedno i najviša špilja u Latviji, najveće grotlo u baltičkim drža-vama, visoka 10 m, široka 12 m, duga 18,8 m. U davna vremena izvor koji je izvirao iz špilje služio je kao sveto vrelo i njegova voda se smatrala ljeko-

vitom. O špilji postoje mnoge priče i legende, a ona se posjećuje tijekom cijele godine. Vrijeme nije na ruku ovom milijunu godina staroj pješčanoj stijeni, a neki natpisi i rezbarije su već nestali. 3D fotografije Gutmanove špilje dostupne su javnosti na mrežnoj stranici http://realitymodels.nort-heurope.cloudapp.azure.com/ zakładka RM.Trenutno se priprema 3D model za još jednu jedinstvenu latvijsku špilju - Liv Žrtvene pećine u blizini rijeke Svetupe. Ova špilja sadrži drevne natpise iz sredine 17. stoljeća, uključujući drevne piktografske znakove čija se toč-na starost ne zna. Špilja je bila drevno sveto mjesto i posljednjih je godina u sve lošijem stanju zbog rušenja. 3D tehnologija omogućit će očuvanje tih drevnih natpisa za buduće generacije.Ovo su najvažniji događaji u razvoju turizma u Latviji danas. Nadamo se da će duge pješačke rute privući nove turiste koji žele otkriti ljepotu i jedin-stvenost Latvije, te da će 3D digitalne mogućnosti omogućiti Latviji da se ugleda u svoju povijest i prirodna blaga i potaknuti stručnjake iz povijesti i geologije, a ne samo obične ljude da posjećuju navedene lokalitete. Od toga će imati koristi ruralni turizam i ljudi koji se bave turizmom na tom području.

Normunds Smaļinskis je latvijski TV redatelj, fotograf, putnik, entuzijastični promatrač i vo-dič koji je objavio mnogo članaka o povijesti i putovanjima po Latviji. Njegov priče o Latviji su poput višeslojnog kolača u kojima se nalaze njegova višegodišnja zapažanja različita mje-sta, događaja, legendi i priča.


38

39

„Bundevijada“ je etno-gastronomska manifestacija koja uključuje velik broj eko izlagača, bogat kulturno-umjetnički program i zanimljiva natjeca-nja, uprizorenja običaja i degustacije. Prva „Bundevijada“ održana je 2004. g. na inicijativu lokalnog proizvođača poljoprivrednih proizvoda g. Ramadanija. Već 2005. g. organizaciju preu-zima TZ Grada Vrbovskog te se ista održava u Doma kulture Grada Vrbov-skog s petnaestak izlagača. U prvim godinama, manifestacija se održavala kao jednodnevni događaj, a 2007. g. počinje se održavati kao dvodnevna vikend manifestacija. Kroz godine „Bundevijada“ se pokazala kao dobar turistički proizvod, pre-poznat od brojnih posjetitelja. Kada je nakon nekoliko godina prostor Doma kulture postao premalen za sve zainteresirane izlagače i posjetite-lje, događaj se počeo održavati u prostoru Sportske dvorane Grada Vrbov-skog. Osim prigodnog programa i brojnih izlagača koji se predstavljaju na izložbenim štandovima unutar dvorane i na vanjskom dijelu ispred dvora-ne postavljani su šatori i štandovi u kojima se pružaju ugostiteljske usluge te prodaju domaći proizvodi.„Bundevijada“ je 2019. g. proslavila svoj 15. rođendan. Dvodnevni program bio je izuzetno bogat, a uključivao je više od 500 domaćih i inozemnih sudionika. Održana su brojna natjecanja poput natjecanja za najmanju bundevu, najinteresantniju bundevu i najtežu bundevu, najljepši izlagački prostor te najbolje slano i slatko jelo od bundeve. Kulinarski show i modna revija upotpunili su bogati program. Nastupila su broja kulturno-umjetnič-ka društva te orkestri limene glazbe. Kao i ranijih godina okosnicu mani-festacije činili su izlagači zdrave hrane koji su ponudili bogatu paletu domaćih i eko proizvoda. Zanimljiva su bila i brojna uprizorenja baštine i običaja te tradicijski suveniri. „Bun-devijada“ je manifestacija od iznimne važnosti za turi-stičku ponudu Grada Vrbov-skog, Gorski kotar, ali i Pri-morsko-goransku županiju u cjelini.

PRIMJERI DOBRE PRAKSE IZ HRVATSKE

ETNO-GASTRONOMSKA MANIFESTACIJA „BUNDEVIJADA“, VRBOVSKOTuristička zajednica Grada Vrbovskog

Tradicionalni oblici promocije: • pozivnice,• plakati,• radio i tv emisije

Inovativni oblici promocije: • društvene mreže i mrežne

stranice TZ Kvarner i Grada Vrbovskog

LYNX AND FOX vl. Jelena Holenko Pirc Vučnik 100, Delnice

Turistička agencija Lynx and Fox osnovana je 2017. g. nakon dugogodiš-njeg prikupljanja licenci, znanja i iskustva. Osnovana je uz potporu za sa-mozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Jelena Holenko Pirc posjeduje licence za turističko vođenje i voditelja turističke poslovnice, što je obavezno za osnivanje turističke agencije. Poslovni model je bazirala na odabiru uske niše unutar branše tj. profilirala se kao turistička agencija koja se bavi isključivo destinacijskim menedžmentom s uskom specijalizirano-šću za regiju Gorski kotar.Srž poslovanja agencije Lynx and Fox je pružanje usluge turističkog vođe-

nja i izrada paket turističkih aranžmana po Gorskom kotaru, sudjelovanje u pro-jektima razvoja i promocije turizma re-gije Gorski kotar (https://rijeka2020.eu/susjedstvo-delnice-spaja-srednjoskol-ce-mlade-poduzetnike-i-mlade-na-trzi-stu-rada/). Lynx and Fox ima inovativan pristup organizaciji i promicanju poslo-vanja na svom ruralnom području.

Tradicionalni oblici promocije: • stvaranje logotipa i vizualnog

identiteta,

• izrada promotivnih fotografija,

• mrežna stranica www.lynxandfox.com,

• članci u dnevnim tiskovinama,

• gostovanje na lokalnim televi-zijama

• rjeđe - posjetnice, brošure i letci.

Inovativni oblici promocije: • besplatni članci u obliku inter-

vjua na mrežnim portalima,

• Facebook.com/Lynxandfox,

• portali za turističku prodaju (TripAdvisor, Viator, Orioly, AirBnB),

• nastup na globalnoj platformi TEDxZagreb, tijekom kojeg je promovirala svoj rad i filozofiju poslovanja (Jelena Holenko TEDxZagreb -> YouTube).


40

41

OPG Jurković – „Bakini rezanci“ Radinovo naselje 17, Ravna Gora

Zbog velike želje da se bave poljo-privredom i ostanu živjeti na djedo-vini u ruralnom području Gorskoga kotara, odlučili su kao obitelj posve-titi se ostvarenju svoga sna. Osim što na stolu svaki dan imaju domaće i zdrave proizvode, nove generacije obitelji istovremeno stječu i radne navike te održavaju tradiciju živom. Malo obiteljsko poljoprivredno gos-podarstvo Jurković osnovano je 2017.g. i primarno se bavi uzgojem japanskih prepelica te proizvod-njom srodnih proizvoda od jaja pre-pelica.Sve je počelo iz hobija i zdravstve-nih razloga kada su se odlučili poče-ti jesti prepeličja jaja kako bi poboljšali kvalitetu života i zdravlja. Prijatelji, susjedi i šira javnost bili su vrlo znatiželjni jer na području Gorskog kotara nije baš uobičajeno uzgajati japanske prepelice. Ovo je bio pokazatelj da se profesionalnije krenu baviti uzgojem te ponude tržištu vlastite proizvode napravljene od jaja prepelice.Osim svježih jaja, nude i ukiseljena jaja u domaćoj povrtnoj marinadi, a članovi OPG-a najviše se ponose očuvanom tradicionalnom baštinom izra-de domaćih bakinih rezanaca. Baka pravi rezance po domaćem receptu i ručno ih mijesi što daje notu posebnosti. Bakin rezanci oblik su zaštite i očuvanja tradicije i lokalne baštine. Okusi evociraju uspomene na topli dom, miris nedjeljne juhe i ručka s obitelji. Podsjećaju na druga vremena i izazivaju nostalgiju. Tradicionalni oblici promocije općenito se više ne kori-ste na OPG-u, osim nekih članaka u novinama ili televizijskim izvještajima. Koriste se uglavnom inovativni oblici promocije putem društvenih mreža (Facebook https://web.facebook.com/pg/opgjurkovicivan/posts/). Kvalite-tom usluge i osluškivanjem potreba kupac stekli su brojne stalne kupce, a osnovna marketinška filozofija je „Zadovoljni kupci su najbolja reklama“.

Popovićev mlin vl. Nadia BeljanSupilova 76, Delnice

Popovićev mlin ima dugu povijest. Sve je počelo kada su se Josip i Francika Mihelčić (Popovićevi) vratili u rodni kraj iz Amerike. Obitelj je svojom ušteđevinom željela po-krenuti privatni posao u rodnim Delnicama. Odluka je pala na prvi električni mlin u Gorskom kotaru. Objekt u kojem je smješten mlin i prateći gospodarski objekt građeni su 1924./1925.g. po na-crtima i pod nadzorom dvojice majstora iz Austrije, a u sam mlin ugrađen je “glavni” mlin kojeg je proizvela tvrtka “Ganzestsa danubius” iz Budimpe-šte. Mlin je počeo sa radom 1925.g. i radio je sve do 1960.g.Revitalizacija Popovićevog mlina, ali ovaj puta ne u proizvodnom smislu, već kao turističke atrakcije započela je 2008.g. kada je unuka u razgovoru sa lokalnim turističkim djelatnicima te djelatnicima Ministarstva turizma i Ministarstva kulture, prepoznala potencijal objekta koji je više desetljeća stajao neiskorišten. Nakon što su vrata mlina 2008.g. otvorena u turističke svrhe, ideja je prepoznata i od nadležnih institucija te je projekt revitali-

zacije Popovićeva mlina u dva navrata dobio bespovratna novčana sredstva. Dobivenim sredstvima uvelike se po-moglo i ubrzalo širenju ponude tako da sada preuređen gospodarski objekt (šta-la) služi za održavanje tematskih radioni-ca za djecu i odrasle. Radionica „Od zrna do pogače“ prikazuje proces nastanka pogače od netom samljevene žitarice.

Radionica „Mali stolar“ upoznaje posjetitelje sa starim stolarskim zanatom, a nakon kratkog dokumentarnog filma „Priča o drvu“ i upoznavanja starog stolarskog alata, djeca sudjeluju u izradi svog drvenog suvenira.U samom začetku rada, mlin je prepoznat kao originalna turistička ponuda, za što je 2008.g. osvojio priznanje Turističke zajednice Primorsko-goranske županije. Te godine i narednih godina u više navrata i po raznim osnovama mlin je bio tema raznih priloga na televizijskim programima i radio postaja-ma što je uvelike pridonijelo reklami objekta. Tijekom desetak godina rada shvatili su da je najbolja reklama „usmena predaja“ tj. da će zadovoljni gost najbolje prenijeti svoje dojmove i iskustva te preporučiti posjet pojedincu ili grupi. Vlasnici se bave i proizvodnjom i prodajom suvenira od drveta, a u svrhu reklame svojih proizvoda koriste društvene mreže.


42

43

Obrt „Kotač“ vl. Vid Arbanas Rudolfa Strohala 127, Lokve

Obrt „Kotač“ postoji od 1981. g. Sve do 2003. g. obrt se bavio isključivo ugostiteljstvom, a nakon toga prelazi na proizvodnju alkoholnih pića. Bu-dući da se supruga vlasnika dugi niz godina bavi travarstvom, odigrala je ključnu ulogu u kreiranje

prepoznatljivih i specifičnih okusa njihovog proizvodnog asortimana. U stalnoj ponudi „Kotač“ nudi pet vrsta proizvoda:

SAN HUBERT – aperitiv napravljen od 57 vrsti trava, 7 vrsti voća PAPRA HORTUS DIABOLICUS – digestiv napravljen od 13 vrsti trava, 4 vrste korijena PLAVA MRČA – liker napravljen od borovnica, 4 vrste trava i vrhunskog desertnog crnog vinaDIVLJA RUŽA – desertno piće napravljeno od 21 vrste trava, 7 vrsti voćaHAJDUČKA TRAVARICA – rakija sa mješavinom 15 vrsti trava

Za potrebe projekta Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020, obrt je 2020. g. razvio još dva pića originalne recepture pod nazivom Sviterra i Donari.Proizvodni proces se odvija u Kući prirode u Lokvama. U prizemlju je pro-izvodnja i skladište, a na katu galerija (Galerija Lujzijana) i kušaonica (Ku-šaona Kotač) gdje se gostima prezentiraju proizvodi te nudi mogućnost razgledavanja izložbe. Primarno se koriste tradicionalni oblici promocije poput dnevnih tiskovi-na, radija i TV-a te nastupi na nacionalnim i međunarodnim festivalima i sajmovima. Od inovativnih oblika promocije koristi se oglašavanje putem Facebook stranice.

PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA KAO PODLOGA RAZVOJA TURIZMA U GORSKOM KOTARU

napisao prof.dr.sc. Vuk Tvrtko OpačićTuristička valorizacija baštine uključuje nekoliko koraka: identifikacija ba-štine pogodne za pretvorbu u turističke atrakcije; procjena turističke atrak-tivnosti; određivanje njegove prostorne distribucije i na kraju, primjena odgovarajućeg modela za valorizaciju turizma. Pri ocjenjivanju turističke atraktivnosti baštine potrebno je definirati jasne kriterije i pokazatelje, kao i ljestvicu procjene. Predložena su četiri prostorna modela turističke valo-

rizacije baštine koja se temelje na identificiranju naslijeđa pogodnog za pretvorbu u turističke atrakcije, procjeni njegove turističke atraktivnosti i određivanju njegove prostorne rasprostranjenosti: koncentrirani ili toč-kovni model; raspršeni urbani model; linearni tematski model; i regionalni mrežni model. Svaki spomenuti model zasnovan je na posebnom principu i pogodan je za privlačenje određenih skupina turista iz baštine, ovisno o njihovoj motivaciji.Gorski kotar obiluje realnim i potencijalnim turističkim atrakcijama iz do-mene prirodne i kulturne baštine koje su danas nedovoljno zastupljene u turističkoj ponudi. Kao glavni problemi u dosadašnjem turističkom ra-zvoju mogu se identificirati: neusklađenost između razine razvoja turizma i potencijala kako prirodnog, tako i antropogenog segmenta turističke atrakcijske osnove, nedostatak percepcije Gorskog kotara kao posebne i jedinstvene turističke destinacije unutar Primorsko-goranske županije, ne-dovoljna suradnja između ključnih dionika u turističkom sektoru te nepo-stojanje jedinstvene turističke zajednice za područje Gorskog kotara. Kako bi se ubuduće u Gorskom kotaru, kao jedinstvenoj planinskoj regiji u Hr-vatskoj, uspješnije razvijali sve traženiji specifični oblici turizma potrebno je upotpuniti turističku atrakcijsku osnovu ovog prostora - s jedne strane integriranjem više srodnih atrakcija temeljenih na prirodnoj i kulturnoj ba-štini u tematski oblikovane turističke proizvode, a s druge jačom horizon-talnom i vertikalnom kohezijom svih ključnih dionika u razvoju ruralnog turizma.Na teorijskoj podlozi spomenutih modela turističke valorizacije baštine te iznesenih karakteristika turističkog razvoja Gorskog kotara predložena su dva prijedloga turističkih proizvoda koja se temelje na kulturnoj, odnosno prirodnoj baštini ove regije. Turistički proizvod „Putovima mlinova Gorskog kotara“ bazira se na turi-stičkoj valorizaciji šest starih mlinova na prostoru Gorskog kotara: ko-vačnica Urh (kraj Čabra), pilana kod Malinarića (Zamost), Selančev mlin (Zamost), Žaga, mlin i kovačija kod „Jezirca” (kraj Čabra), Popovićev mlin (Delnice) te etno-imanje „Juretić” (Leskova Draga). Ideja je da se oni povežu u jedinstvenu tematsku rutu koja bi prikazala kako je lokalno stanovništvo živjelo u prošlim vremenima s posebnim naglaskom na mlinove – osnovu proizvodnje brašna, a samim time i hrane u ruralnim krajevima. Kroz priču o njima, o njihovoj povijesti turisti bi dobili potpuni uvid u to koliko su nekada mlinovi bili važni za život u malim ruralnim mjestima. Vodiči bi ih upoznali sa načinom dopremanja žitarica do mlina. Sam proces mljevenja i stvaranja brašna bi bio izvođen pred turistima da iz prve ruke vide to i osje-te mirise koji bi ih vratili u neka stara vremena. Svrha predloženog turistič-


44

45

Vuk Tvrtko Opačić, rođen u Zagrebu 1976. g. Nakon završene Klasične gimnazije u Zagrebu upisao je 1994. g. smjer profesor geografije na Ge-ografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je diplomirao 1999. g. 2000.g. upisao je poslijediplomski studij na istom odsjeku, u čijem je Zavodu za socijalnu geografiju i zaposlen od 2001. g. Temom Stanovi za odmor i rekreaciju u priobalnom dijelu Hrvatske – geografski aspekt fenomena doktorirao je 2008. g. (mentor: prof. dr. sc. Zoran Curić), 2009.

g. izabran je u docenta, 2014. g. u izvanrednoga profesora, a 2020. u redovitoga profesora. Vodio je i surađivao je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata, uglavnom turističko-geografske tematike, uz koju je vezan njegov primarni znanstveni i nastavni interes. Objavio je 34 znanstvena rada u znanstvenim časopisima te u zbornicima radova znanstvenih skupova. Autor je znanstvene knjige „Fenomen drugog doma u hrvatskom primorju: jučer, danas, sutra“ (2012. g.) i koautor sveučilišnog udžbenika „Geografija turizma - regionalni pre-gled“ (2013. g.). S prijavljenim radovima sudjelovao je na 27 znanstvenih skupova. Od 2015. g. glavni je urednik znanstvenog časopisa „Hrvatski geografski glasnik”.

kog proizvoda jest obogaćivanje postojeće turističke ponude uz očuvanje i promidžbu tradicionalnih vrijednosti Gorskog kotara te jačanje turizma kao razvojnog čimbenika prostora. Kao glavne ciljane skupine posjetitelja mogu se prepoznati obitelji s djecom, bračni parovi, vrtići, škole (s ciljem edukacije), udruge građana, ponajprije one povezane s baštinom, dnevni izletnici te vikend posjetitelji.„Šum i žubor Gorskog kotara“ naziv je predloženog turističkog proizvoda temeljenog na turističkoj valorizaciji prirodne baštine. Turistički proizvod inspiriran je dominantnim prirodnim atrakcijama u turističkoj atrakcijskoj osnovi Gorskog kotara: šumom i vodom, a pretpostavlja povezivanje ne-koliko prirodnih lokaliteta ovog prostora koji kao pojedinačni lokaliteti nisu dovoljno atraktivni da bi predstavljali pojedinačne turističke atrakcije. Stoga se prijedlog zasniva na kreiranju jedinstvenog turističkog proizvoda temeljenog na prirodnoj baštini koji se sastoji od marketinškog poveziva-nja najljepših primjera izvora rijeka u Gorskom kotaru: izvor Kupe – hidro-loški spomenik prirode unutar Nacionalnog parka Risnjak (u okolici Crnog Luga), Zeleni vir (izvor Curka) – značajni krajobraz (zajedno s Vražjim prola-zom, kod Skrada) te izvor Kamačnika – značajni krajobraz (kod Vrbovskog). Navedeni lokaliteti predstavljaju prirodnu ambijentalnu suštinu Gorskog kotara pa se kao svrha predloženog turističkog proizvoda može istaknu-ti prepoznavanje prirodne baštine Gorskog kotara uz poticanje ekološke osviještenosti. Shodno tome, realno je računati na sve zainteresirane za pri-rodnu baštinu i edukativne posjete, ljubitelje prirode, ljude željne odmora i rekreacije u prirodi, kao i dječje vrtiće i škole (s ciljem edukacije – npr. “škola u prirodi”), kao ciljane skupine posjetitelja za predloženi turistički proizvod.

SAŽETAKU brošuri „Kodeks dobre prakse“ opisuju se odabrani oblici promocije lo-kalne baštine. Dio njih zahtijeva veće financijske izdatke u fazi same krea-cije što je veliko opterećenje za poduzetnika. Ova Brošura može poslužiti kao inspiracija svima onima koji provode razne aktivnosti u smislu lokal-ne baštine. Predstavljeni prijedlozi promocije nisu detaljno objašnjeni, ali predstavljaju resurs suvremenih, inovativnih oblika promocije. Kako biste što bolje iskoristili ove primjere, potrebno ih je detaljnije istra-žiti u dostupnim izvorima. Učinkovita promocija lokalne baštine temelji se na njenoj jedinstvenosti. Promocijom pokazujete kvalitete zbog kojih se ističete i postižete autentičnost te upečatljivost. Danas su jedinstveni re-sursi regije ključni faktor uspjeha, a njihovo postojanje određuje jedinstve-nost prostora. Na njih treba gledati kao na podlogu za lokalni razvoj i kao prirodnu konkurentsku prednost. Učinkovita promocija je ona koja je na ispravan način interpretirala lokalnu baštinu. Inovativni oblici promocije uključuju upotrebu novih koncepata promoci-je proizvoda i usluga, tj. prvo korištenje novih medija ili tehnika promocije. Stoga u slučaju promocije lokalne baština možemo govoriti o inovacijama koje su uvedene u poslovanje entiteta koja se dosad nije provodila (npr. društveni mediji). To može biti nešto za vas apsolutno novo ili pak razvoj i usavršavanje postojećeg rješenja ili primjena postojećeg rješenja u novom okruženju. U komunikaciji s tržištem najčešće se koriste: Internet, društve-ni mediji, mobilna rješenja ili moderne tehnologije (geo lokacija, audio i video rješenja, razni oblici vizualizacije prostora npr. virtualne šetnje). Su-radnja na promicanju lokalne baštine važna je između aktera, a inovacija zahtijeva da dijelite ideje s drugima.


46

47

LITERATURAAdamowski J., Smyk K. 2013. Niematerialne dziedzictwo kulturowe – teoria i praktyka [w] Adamowski J., Smyk K. (red.) Niematerialne dziedzictwo kulturowe: źródła – wartości – ochro-na. Wydawnictwo Uniwersytetu Marii Curie-Skłodowskiej Narodowy Instytut Dziedzictwa Lublin – Warszawa, 9-17.

Bosiacki S., Sikora J. 1999. Podstawy marketingu w turystyce i rekreacji. AWF, Poznań.

Chabiera A., Kozioł A., Skaldawski B. (red) 2016. Dziedzictwo obok Mnie – poradnik zarządza-nia dziedzictwem w gminach. Narodowy Instytut Dziedzictwa, Warszawa.

Culture Segments. Nowy system segmentacji dla placówek sztuki, kultury i dziedzictwa. https://mhminsight.com/static/pdfs/culture-segments/pl.pdf

Drucker P F. 1992. Innowacja i przedsiębiorczość. PWE, Warszawa, Fundacja Plenerownia 2016.

Rozgryźć dziedzictwo. Podręcznik dobrych praktyk upowszechniania dziedzictwa i edukacji o dziedzictwie kulturowym. Narodowy Instytut Dziedzictwa, Warszawa.

Gębarowski M. 2007. Nowoczesne formy promocji. Oficyna Wydawnicza Politechniki Rze-szowskiej, Rzeszów.

Idziak W. 2008. Wymyślić wieś od nowa. Wioski tematyczne. Alta Press, Koszalin.

Idziak W. Idziak P., Kamiński R. 2015. Ekspertyza „Wsparcie dla rozwoju turystyki wiejskiej i agroturystyki w ramach Programu Rozwoju Obszarów Wiejskich na lata 2014–2020 oraz z krajowych i regionalnych programów operacyjnych”. Ministerstwo Rolnictwa i Rozwoju Wsi, Warszawa.

Jęczmyk A. 2015. Tradycyjne i regionalne produkty żywnościowe jako element rozwoju gos-podarstw agroturystycznych, [w:] Kamińskiej W. [red.] Innowacyjność w turystyce wiejskiej a nowe możliwości zatrudnienia na obszarach wiejskich, Stud. Komitetu Przestrz. Zagospod. Kraju PAN nr 163, 143-154.

Jęczmyk A. 2016. Konkursy jako element edukacji właścicieli gospodarstw agroturystycznych [w:] Jęczmyk A., Uglis J., Maćkowiak M (red.) Turystyka wiejska. Tom I. Zagadnienia ekonomi-czne i marketingowe. Wydawnictwo Wieś Jutra (Warszawa), Poznań, 51-60.

Jęczmyk A., Bogusz M. 2017, Educational farms as an example of the Polish agritourism farms specialization, Hradec Economic Days Vol. 7(1) Double-blind peer-reviewed proceedings of the International Scientific Conference Hradec Economic Days 2017 January 31 st and Febru-ary 1 st, 2017, 356-362

Jęczmyk A., Hedvičáková M. 2017. Specialization in agritourism. Eur. J. Serv. Manage. vol. 23, no. 3, 39-44.

Kachniewska M. 2013. Media społecznościowe jako narzędzie nowoczesnego marketingu usług hotelarskich [w:] P. Dominik (red.) Innowacyjne rozwiązania we współczesnym hotelar-stwie. Almamer, Warszawa, 106-121.

Kachniewska M. 2015. Potencjał mediów społecznościowych w obszarze popularyzacji aktywności turystycznej, Rozprawy Naukowe Akademii Wychowania Fizycznego we Wro-cławiu, 50, 35-48.

Kachniewska M. 2016. Nowy paradygmat marketingu usług agroturystycznych jako efekt rozwoju komunikacji społecznościowej, Studia Komitetu Przestrzennego Zagospodarowa-nia Kraju PAN, t. 172, 73-88.

Kotler Ph. 1994. Marketing. Zarządzanie, analiza, planowanie i kontrola. Gebethner&Ska, Warszawa.

Kotler Ph. 2005. Marketing. Rebis, Warszawa.

Królewski J., Sala P. (red.) 2016. E-marketing. Współczesne trendy. Pakiet startowy. PWN, Warszawa.

Majewski J. 2001. Specjalistyczne produkty w agroturystyce [w:] Majewski J. (red.) Specjalizacja w agroturystyce AR and MTP, Poznań, 32-43.

Maźnica Ł. 2016. Selfie w muzeach – analiza zjawiska w kontekście działalności i roli społe-cznej muzeów. Kultura od nowa. Badania – trendy – praktyka, Gdańsk.

Najlepsze praktyki w Content Marketingu. 2015. IAB Polska. iab.org.pl

Podręcznik Oslo 2008. Zasady gromadzenia i interpretacji danych dotyczących innowacji.Wspólna publikacja OECD i Eurostatu.

Produkt tradycyjny i lokalny: wytwarzanie, promocja, budowa marki, dystrybucja Kompendium dobrych praktyk. Ministerstwo Rolnictwa i Rozwoju Wsi, Społeczny Instytut Ekologiczny, Fundacja Rolniczej Różnorodności Biologicznej AgriNatura.

Roman M. 2018. Innowacyjność agroturystyki jako czynnik poprawy konkurencyjności turystycznej makroregionu Polski Wschodniej. Wydawnictwo SGGW, Warszawa.

Ruiz Soria A.C., Molendowska-Ruiz J.E. 2018. Cultural Heritage: Innovative Audience Deve-lopment Best Practices. Economía Creativa Consultancy.

Schumpeter J. A. 1960. Teoria rozwoju gospodarczego. PWN, Warszawa.

Stopka T. 2017. Content marketing. Dotrzyj, zainteresuj, zatrzymaj – sztuka pozyskiwania klientów za pomocą treści. Poltext, Warszawa.

Szul E. 2011. Reklama ambientowa, jako niestandardowa forma komunikacji firmy z klientem. Studies & Proceedings of Polish Association for Knowledge Management Nr 50, 225-337.

Tarczydło B. 2014. Content marketing w budowaniu wizerunku marki w sieci: studium przypadku. Problemy Zarządzania, Finansów i Marketingu 36, 343-354.

Walas B., Kruczek Z. 2010. Promocja i informacja w turystyce. PROKSENIA, Kraków.

Żuchowski I. 2007. Segmentacja rynku – ujęcie teoretyczne. Zeszyty Naukowe Wyższej Szkoły Ekonomiczno-Społecznej w Ostrołęce nr 4, 119-132.


48

49

NETOGRAFIJAhttps://nawsinajlepiej.polska.travel/

https://tvrdjava-kulture.hr/hr

https://www.facebook.com/chatamilkowska?ref=hl

https://www.rijksmuseum.nl/nl/hierteekenen

https://www.thepresidentialtrain.com/en/home

www.cekcyn.pl/index.php/qwioska-grzybowaq

www.celotajs.lv/en/c/wrth

www.corazlepszafirma.pl

www.facebook.com/Wielkopolska.Organizacja.Turystyczna

www.geocaching.com/play

www.guerillaimarketing.wordpress.com

www.milkowo.pl

www.pftw.pl

www.polskaniezwykla.pl

www.polskasmakuje.pl

www.polskazobaczwiecej.pl

www.poradnikprzedsiebiorcy.pl

www.poznanzapolceny.pl

www.questing.pl

www.thinkdigital.travel/opinion/latvia-tourism-instatriplv-concept

www.umww.pl/departamenty_departament-rolnictwa-i-rozwoju-wsi_agrotu-rystyka

www.vittoriale.it/en

www.wioskahobbitow.pl

www.wot.org.pl

www.zagrodaedukacyjna.pl

Tekst: dr. Anna Jęczmyk, Normunds Smaļinskis, prof. dr. sc. Vuk Tvrtko Opačić, Krzysztof Nowacki, Andrea Vukelić, Nika Troha

Slike: Krzysztof Nowacki, arhiva LGD Vistula, arhiva LAG Gorski kotar

Fotografija naslovnice:Višnja Bolf

Grafički dizajn i priprema za tisak: Foto studio “Magdalena” Delnice

Prijevod na hrvatski jezik:Andrea Vukelić, Nika Troha

Koordinator izdanja na poljskom jeziku: Krzysztof Nowacki, Katarzyna Wolska

Koordinator izdanja na hrvatskom jeziku:Andrea Vukelić

Prvo izdanje

Tiskano u Hrvatskoj 2020. godine

Sva prava pridržana © Zabranjeno je ponovno tiskanje i umnožavanje u bilo kojem obliku.

Brošura izdana u sklopu projekta međunarodne suradnje„Pametne specijalizacije u promociji lokalne baštine“

LAG GORSKI KOTARRudolfa Strohala 11851 316 Lokve

w: www.lag-gorskikotar.hre: [email protected]

t: +385 (0)51 831 205m: +385 (0)99 3346 790


50

51

KODEKSDOBRE PRAKSEPametne specijalizacijeu promociji lokalne baštine

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJEEuropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

“Smart specializations in the promotion of local heritage”

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020. Udio su� nanciranja: 90% EU, 10% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

www.lag-gorskikotar.hr

LAG GORSKI KOTAR, Rudolfa Strohala 118, 51 316 Lokvee: [email protected]

t: +385 (0)51 831 205 · m: +385 (0)99 3346 790

LAG GORSKI KOTAR

LAG GORSKI KOTAR

Documents

LAG GORSKI KOTAR KODEKS€¦ · O PROJEKTU Projekt suradnje pod nazivom „Smart specializations in the promotion of local her - itage“ zajednički je projekt pet lokalnih akcijskih