Page 1 of 33

Latinski, sintaksa

Sintaksa Syntaxis [] je grka re i znai spajanje, slaganje rei.

Sintaksa se bavi konstrukcijom reenice: ona izuava kongruenciju, slaganje, subjekta i predikata, kao i svih dodataka subjektu i predikatu; drugim reima, sintaksa nam omoguuje da shvatimo kako se rei slau u razumljivu mislenu celinu.

Ako ne znamo na ta se neka re u reenici odnosi, treba najpre videti sa kojom rei u reenici se ona slae u rodu broju ili padeu bez obzira na meusobnu udaljenost u reenici.

Deava se, naime, neretko, da ne moemo da deifrujemo znaenje reenice premda su nam sve rei poznate. Ovo je naroito est sluaj u poeziji gde zakoni metrike stope imaju premo nad loginim redom rei.

Uzmimo ovaj jednostavan primer: Formosum pastor Corydon ardebat Alexim.

Pastor Corydon je u nominativu, a Alexim i formosum su u akuzativu. Budui da se pridev slaesa imenicom u rodu, broju i padeu, formosum se oigledno odnosi na Alexim.

Dakle: Pastir Koridon je eznuo za lepom Aleksijom.Moe da bude od pomoi i to da zanemarimo spornu re, da pokuamo bez nje deifrovati znaenje reenice. Uzmimo ovu reenicu: Ille, si fas est, [videtur iz prethodnog stiha] superare divos, qui [ille] sedens adversus identidem te [ille] spectat et audit [te] dulce ridentem.(On, ako nije greh, [videtur = ini se da] nadmauje bogove koji [jer on] sedei nasuprot tebi ponovo i opet gleda i slua kako se [ti] slatko smeje.)Nemo omnes neminem omnes fefellerunt [Niko nije sve, niti su svi prevarili jednoga] je sloena reenica. U prvoj imamo samo subjekt [nemo] i objekt[omnes]; druga ima sve delove: subjekt [omnes], objekt [neminem] i predikat [fefellerunt] koji je zajedniki za obe: Kad imamo dva subjekta, glagol se slae sa onim koji mu je blii, a buudui da je zajedniki glagol u obe reenice, on se u prvoj podrazumeva.

Sintaksa imenice Casus

Casus Nominativus je pade subjekta, - ali moe da bude i imenski deo predikata : Is pater est On je otac; - Ako je lina zamenica subjekt, ona se redovno izostavlja, sem kad je jako naglaena.

Casus genitivusImenica u genitivu esto ima znaenje prideva:

vitium cordis srana mana;

vires corporis telesna snaga; semen sinapis seme goruice;

vis morbi snaga bolesti

Genitivus possessivusa) naznauje vlasnika, ili onoga kome neto pripada i prevodi se na srpski posesivnim genitivom ili prisvojnom zamneicom: domus patris oeva kua; oratio Ciceronis Ciceronov govor; coniuratio Catilinae zavera Katiline; Libri Ciceronis Ciceronove knjige [koje je pisao, ili koje je imao u biblioteci]; Sexti Properti Elegiarum Liber Primus Prva knjiga elegija Seksta Propercija; amor dei ljubav prema bogu i boija ljubav; tot annorum felicitas radost mnogih godina; magna cum contumelia verborum krajnje uvredljivim reima; milites labore viae fessi erant vojnici su bili umorni od napornog puta; b) kao adverbijalna oznaka liber sum et liberae civitatis slobodan sam i iz slobodne zemlje; Thebae populi Romani facte sunt Teba je pretvorena u [vlasnitvo] Rimljana; facere aliquid dicionis suae staviti neto pod svoju vlast; humanitatis est irae temperare vladati gnevom je znak obrazovanosti; cuiusvis hominis est errare svaki ovek moe da pogrei; meum est imperare, vestrum est obedire moje je da zapovedam a vae da sluate.Genitivus explicatorius odgovara na pitanje kakav, koje vreste: poena mortis smrtna kazna, signum proelii committendi znak za poetak bitke.Gentitivus obiectivus oznauje objekt glavne rei; prevodi se na srpski a) genitivom: agri cultura obrada zemlje [colere agrum obraivati zemlju];

studium litterarum izavanje knjievnosti;

cura corporis nega tela; caedes Caesaris pogibija Cezara; b) prisvojnim pridevom: caedes Caesaris - Cezarova pogibija; c) i na druge naine: spes victoriae nada u pobedu;

cupiditas gloriae slavoljubivost;

facultas itineris faciendi prilika da se preduzme putovanje;

iniuria vestri nepravda prema vama;

iniuria vestra vaa nepravda [koju vi inite].Genitivus qualitatis oznauje osobinu, svojstvo opera illius generis delo te vrste; puer decem annorum desetogodinji deak; classis centum navium flota od sto brodova;anulus magni pretii prsten velike vrednosti; eius modi homines ljudi te vrste; magni ponderis saxa in muro collocabant ugraivali su kamene gromade u zid.Genitivus partitivus , kao i u srpskom navodi deo:

plurimum viae meae vei deo mog ivota;satis eloquentiae dovoljno reitosti; tum temporis toga vremena [u to vreme]; magnus numerus domorum incendio deletus est veliki broj kua je uniten poarom; maior fratrum stariji od brae;duo nostrum hic manebant dvojica naih e ostati ovde; quis fratrum? koji od brae?; alter amicorum jedan od dvojice prijatelja.Genitiv sa pridevom: hoc proprium iuventatis est to je svojstveno mladosti; amicorum sunt communia omnia kod prijatelja je sve zajednoko; cupidus/avidus/studiosus laudis pohlepan/ lakom na pohvale; peritus regionis vian predelu; particeps coniurationis saesnik u zaveri; potens sui vlastan sobom [obuzdan]; impotens irae nesposoban da vlada gnevom; amans patriae rodoljubiv; plenus stultitiae sasvim glup; inops consilii neodluan; furti iuvenis reus factus est mladi je optuen za krau; incertus salutis nesiguran u svoj spas.Genitivus qualitatis magister generis Graeci est uitelj je grkog porekla; vir est magni ingenii on je darovit ovek; omnes Galli eiusdem lingae erant svi Gali su govorili istim jezikomGenitivus pretii a) sa glagolima esse [biti], facere [initi], aestimare [ceniti];

sa nekim reima kao magni [mnogo], pluris [vie], plurimi/maximi [najvie],

parvi [jedva], minoris [manje, nie],

tanti, quanti [tako visoko/mnogo kao],

nihili [nizato]: Magni mihi erunt tuae litterae mnogo e mi znaiti tvoja pisma; Alexander eum antea plurimi fecerat ranije ga je Aleksandar mnogo cenio; b) sa glagolima emere [kupiti], vendere [prodati], constare [kotati]: Vendo meum frumentum non pluris quam ceteri, fortasse etima minoris Prodajem ito ne skuplje od drugih, moda i jevtinije; Emit villam tanti, quanti Publius voluit.

Kupio je vilu po ceni koju je Publije traio; Quanti constat? koliko staje/kota?Genitivus causae [uzroka] a) sa glagolima accusare [optuiti], damnare [osuditi], absolvere [osloboditi optube]:

furti damnatus est osuen je zbog krae;

me ipse inertiae condmno osuujem sam sebe zbog inercije; b) sa bezlinim glagolima:

miseret me eius ao mi ga je;

piget me eius rei ljut sam zbog toga;

pudet me eius rei stid me zbog toga;

me captivorum miseret ao mi je zarobljenika;

pudet me tui stid me zbog tebe;

taedet me eius rei muka me hvata zbog toga.Genitiv zaborava/pamenjasa memini [seam se] i obliviscor [zaboravljam]

obliviscere caedis atque incendium zaboraviti rtve i poarGenitiv sa bezlinim glagolima interest/refert [to je vano]:

civium hoc interesse videtur to je izgleda vano za graane;

milites in tempore adesse consulis intererat za konzula je bilo vano da vojska bude

na licu mesta na vreme;

hoc agricolarum magni interest to ima veliki znaaj za seljake.Umesto linih zamenica 1-og i 2-og lica imamo me, tu, nostr, vestr, su [refleksivno] to je vano za mene/tebe/nas/vas: et nostra et ipsorum interest eos hoc scire to je vano kako za nas tako i za njih lino;

Vestra magni interest, ne cives imperatorem contemnant.

(U vaem je interesu da graani ne omalovaavaju cara.)N.B. osnovno znaenje glagola interesse = praviti razliku, biti razliit, menjati na stvari.

Casus dattivus

Dativ kao indirektni objekt: servus dat Marco auxilium rob daje Marku pomo; Marcus Camilae epistolam scripsit Marko je Kamili napisao pismo; Pater imperat filio ut in tempore veniat otac nalae sinu da na vreme doe; locum ligere castris odabrati mesto za logor; haec res eisaluti fuit ta stvar mu je bila spas; est mihi iucunda vestra voluntas meni je draga vaa naklonost; somnus est morti similis san je slian smrti; Clodius erat inimicissimus Ciceronis Klodije je bio ogoreni neprijatelj Ciceronu; Multi sunt similes Homero, nemo Homeri - mnogi lie na Homera; nijedan mu nije ravan; dare alicui auxilium dati nekome pomo; debere/credere/imperare/ eripere ailcui aliquid dugovati/verovati/zapovediti/ oduzeti nekome neto; pasivna reenica trai objekt u dativu auxilium iis datum est data im je pomo; Summa gloria Augusto debitur najvia slava duguje se (pripada) Avgustu; legibus parendum est zakoni se moraju potovati; dativ sa nekim bezlinim glagolima libet mihi svia mi se; licet pristaje mi, dozvoljeno mi je; accidit desilo mi se; placet mihi godi mi;Dativ ide sa glagolima koji u sebi sadre predlog ad-, ante-, con-, in-, inter-, ob-, post-, prae-, sub-, super-: affare alicui dolorem . zadati nekome bol; anteponere salutem voluptati pretpostaviti zdravlje uivanju; inicere alicui timorem uterati nekome strah; praeesse ecercitui zapovedati vojsci; occurere aliqui susresti nekoga; Dativ kao adverbijal Lucio erant duae sorores L. je imao dve sestre; Homini cum deo similitudo est ovek ima slinosti s bogom; Sese omnes Caesari ad pedes proiecerunt svi se bacaju pred noge Cezaru; Etiki dativ quid sibi vult haec oratio?- ta je znaenje tome govoru [ta taj govor treba da znai]?; quid mihi agis? ta mi radi? [kako si?]; non scholae sed vitae discimus ne uimo koli [za kolu] nego za ivot; Dativ odnosa/gledita sita urbs est laeva parte sinum intrantibus grad je levo onima [za one] to ulaze u zaliv; Dativ uzvika ; ve victis teko poraenima; ei mihi jao meni; Dativ vrioca sa gerundivom epistola mihi scribenda est meni je (moram) napisati pismo; Caesari omnia uno tempore erant agenda Cezaru je sve odjednom bilo na dnevnom redu; alia lege mihi vivendum est meni je (moram) drugaije iveti; Dativ namere, cilja esse alcui auxilio biti nekome od pomoi;

mihi curae est ja brinem za; cui bono emu (za iju duu/ljubav)?; valetudo tua mihi cordi est meni je stalo do tvog zdravlja; ostalo: fructui est color rubrum plodu je crvena boja; fructibus sunt colori varii voe je raznobojno; diei sequenti curas trado brige predajem sutranjem danu; diebus sequentibus spem trado buduim danima predajem nadu.Casus vocativus ima isti oblik kao nominativ izuzev u drugoj deklinaciji: dominus domine!; servus serve!; puer puere! Vokativ se upotrebljava u titulama

Casus ablativus (instrumental, sociativ + lokativ) 1) sa glagolima liberare, expellere, cedere: liberare aliquem metu - osloboditi nekoga straha; expellere aliquem urbe proterati nekoga iz grada; cedere aliqua re odustati od neke stvari; cedere loco napustiti mesto; Hanibal patria pulsus est Hanibal je proteran iz otadbine; Nolanos Marcellus pugna abstinere iussit Marcelus je molio Nolance da se uzdre od borbe; 2) sa glagolima koji znae liiti i nedostajati i sa pridevima liber i vacuus: privare/nudare/spoliare aliquem aliqua re liiti nekoga neega;

carere/egere aliqua re nemati neto; liber curis bez tuge/kubure;3) sa poreenjima:

Hic mons illo altior est ovo brdo je vie od onoga;

Existimo hunc montem illo altiorem mislim da je ovo brdo vie od onoga tamo; Exegi monumentum aere perennius - stvorio sam spomenik trajniji od bronze;

luce sunt clariora nobis tua consilia omnia jasniji od dana su nam svi tvoji saveti; praevenerat fama qua nihil est celerius stigoe glasine od kojih nita nije bre;

plus ducenti homines capti sunt vie od dvesta ljudi je zarobljeno;

exspectatione omnium major vie od svih oekivanja;

Caesar opinione celerus venturus esse dicitur Cezar bi, kau, mogao da stigne bre

nego se misli;

Subiit argentea proles, auro deterior, fulvo pretiosior aere Nastupi srebrno doba, gore od zlartnog ali bolje od bronzanog; 4) lokativni ablativ

hoc loco na ovom mestu;

hac parte - s ove strane;

tota urbe u celom gradu;

totis castris u celom logoru;

dextra levaque nadesno i nalevo;

terra marique - na kopnu i na moru;

Via Apia proficisci otii Vija Apijom; 5) vremenski ablativ:

nocte (=noctu) nou;

die/luce danju; hieme zimi;

vere u prolee; aestate leti;

autumno u jesen;

bello u toku rata;

prima luce ranom zorom;

superiore anno prethodne godine;

primo quoque tempore prvom povoljnom prilikom;

adventu Hannibalis u vreme Hanibalova pohoda;

tribus ante (post) annis pre (posle) tri godine; Hannibal anno tertio post, quam domo refugerat, Africam accessit .

(Hanibal je stigao u Afriku dve godine nakon to je napustio otadbinu.)

sub noctem dixere vale pozdravili su se pod no (pred vee);

tempore venio - doi u na vreme;

Maior in dies fit contemptio laboris prezir prema radu bio je svakim danom sve vei;6) instrumentalni ablativ

cum magna cura (magna cura) sa mnogo obzira (truda);

iure s pravom; vi silom (na silu);

equo/curru/navi vectus prenet na konju/kolima/brodu (konjem/koima/brodom);

pedibus ire ii peke;

vincere aliquem proelio pobediti nekoga borbom;

moenibus se defendere - braniti se zidovima,

castris se tenere - tvravom se drati (braniti);

per servum a rege occisus est pogubio ga je rob po kraljevom nareenju; 7) nainski ablativ

hoc modo na ovaj nain (ovim nainom);

quo modo? kako, na koji nain?;

more maiorum po drevnom obiaju;

vir singulari virtute ovek izuzetne hrabrosti (sa izuzetnom hrabrou);

bono animo sitis! budite hrabri!; 8) sa pridevima: plenus (pun), praeditus (snabdeven), dignus (dostojan, zasluan); indignus (nedostojan): onustus praeda natovaren plenom;

dignus supplicio est zasluuje da se kazni;

indigna homine haec oratio te su rei nedostojne oveka; 9) sa nekim deponentnim glagolima

ut armis sluiti se orujem;

fungi magistratu obavljati dunost;

frui otio uivati u tiini;

niti baculo podupirati se tapom;

potiri oppido ovladati gradom;

abuti patientia zloupotrebiti strpljenje;

perfungi munere ispuniti obavezu; Vincere scis, Hannibal, victoria uti nescis . (Da pobedi, Hanibale, zna, ali ne zna da se slui pobedom.);

ducibus usi centurionibus njima su kao voe sluili centurioni;10) sa opus est: mihi auxilio - meni je potrebna pomo;

multa opus sunt mnogo [ta] je potrebno; 11) sa contentus i fretus sorte contentus zadovoljan sudbinom;

fretus numero copiarum suarum pouzdao se u brojnu nadmo svojih trupa; 12) sa glagolima procene

frumenti modius tum erat binis sestertiis dvadeset oka ita kotalo je dva sestertija; victoria multo sanguine stetit pobeda je plaena golemom krvlju; 13) uzroni ablativ

parva metu primo - u poetku mala od stida;

hoc benevolentia fit, non odio to se ini s dobrom namerom, a ne iz mrnje;

fame mori - umreti od gladi;

victoria laetus zadovoljan pobedom;

misericordia commotus dirnut saueem;

ira incensus zapaljen gnevom; 14) limitativni ablativ

maior natu stariji po roenju;

vir nomine Milo ovek imenom Milo;

mea sentetia po mom sudu/miljenju;

nemo tibi par est eloquentia niko to nije ravan u elokventnosti; 15) ablativ mere

Quo (quanto) propius hostis accedebat, eo (tanto) maior caeses fiebat fugientium. (to je neprijatelj bio blii, tim je krvoprolie meu izbeglicama bilo vee.);

paucus post diebus nekoliko dana kasnije; 16) ablativ poreenja o luce magis dilecta sorori o, od svetlosti [ivota] draa sestro; 17) ablativ mesta (ako je pl. tantum, na pitanje kuda i odakle, te sa glagolima kretanja)

Athenas u Atinu;

Athenis/Corintho/Carthagine iz Atine/Korinta/K-e 18) apsolutni ablativ Participska fraza, (imenica + particip) je nezavisna od strukture ostatka reenice. Reenica se zapravo skrauje na ablativ i particip prezenta aktiva za istovremenu radnju ili particip perfekta pasiva za radnju koja je prethodila. Caesar, his dictis, milites dimisit Rekav to, Cezar dade voljno

[Cezar, poto je to reeno, dade voljno]; coena parata, coquus quiescebat spremiv veeru [veera budui spremljena], kuvar poinu; Cicerone locuto,Tiro gaudebat Kad je Cicero zavrio govor, Tiro se oduevio

[Cicero zavriv govor, Tiro likovae]; Horatio in Academia studente, Brutus Athemas advenit duce (eo) excepto nulli ceciderunt niko nije poginuo izuzev vou (njega);

u temporalnoj reenici Pythagoras Tarquinio Superbo regnante venit.

Pitagora je doao za vreme vladavine Tarkvinija Superba;Galli Romanis proelio victis ad utbem contenderunt .

Pobediv Rimljane, Gali su pohitali prema gradu;

u dopusnoj reenici Romanis proelio victis tamen non multi sociorum defecerunt.

Iako su Rimljani pobeeni, ipak nije otpalo mnogo pristalica;

u pogodbenoj reenici Romanis proelio victis socii deficient.

Ako Rimljani budu pobeeni, otpae mnogo pristalica; predlog sa infinitivom

te adiuvente id faciam s tvojom pomou ja u to uiniti;

itinere non intermisso ad mare pervenit ne prekidajui putovanje stigao je na more; 19) umesto participa: i predikativni deo moe da se svede na imenicu ili pridev

Hanibale duce pod Hanibalovim vodstvom;

Fabio auctore na predlog Fabija;

nobis pueris u naem detinjstvu;

patre vivo za oeva ivota; me inscio, me invito hoc factum est to se dogodilo bez mog znanja i protiv moje volje;20) sa predlozima:

ab (a ispred konsonanta): ab ore iz usta;

a rege laudatur od kralja pohvaljen;

libera nos a malo izbavi nas od zla;

ab ovo od jajeta (poetka);

ab origine od poetka;

ab uno disce omnes sudi svima po jednome (svi su isti);

ab urbe condita od osnutka grada [Rima];

a fame mori umreti od gladi;

per servum a rege occisus est rob ga je pogubio po kraljevoj zapovesti;

de: plenus de auro ispunjen zlatom;

De rerum natura O prirodi stvari;

De bello galico O galskom ratu;

de mortibus nihil nisi bene o mrtvima samo najbolje;

saltem si qua mihi de te suscepta fuisset da sam bar s tobom zanela;

ex (e ispred konsonanta):

pharetra ex auro - navlaka u zlatu (od zlata);

ex oculis iz vidnog polja;

eum sui cives e civitate eiecerunt njega su njegovi sugraani proterali iz grada;

ex tempore u skladu s vremenom (bez pripreme);

ex omnibus partibus urbis iz svih delova grada;

egredior e portu izlazim kroz kapiju;

eicire aliquem e civitate izbaciti nekoga iz drave;

ex animo iskreno;

ex ante unapred;

e cathedra zvanino;

ex iure po zakonu;

e nihilo nihil fit iz (od) nita nema nita;

e post naknadno;

e tempore bez pripreme;

coram: coram genero meo u prisustvu moga zeta;

cum: cum catanis ligare vezati lancima;

cum silentio s tiinom;

ille Paris cum semiviro comitatu taj Paris sa pratnjom evnuha;

cum omnibus copiis sa svim svojim jedinicama;

in: in corpore u telu;

in ire u gnevu;

tenere in manibus drati u rukama;

prae: prae se armentum agit pred sobom je volove terao;

quod fuit prae manu ta je bilo pri ruci;

prae nos beatus prema nama, [on je] blaen;

unus prae omnibus vie od svih;

pro: ora/salta pro nobis moli se/igraj za nas;

pro anno - za (na) godinu, godinje;

pro arte za umetnost;

pro bono publico za javno dobro;

pro cura na nadlenost;

pro forma da se zadovolji samo forma;

pro patria za otadbinu;

pro persona po osobi;

pro primo/secondo prvo/drugo;

pro rata proporcionalno;

pro re nata zlu ne trebalo; za svaku eventunost;

pro tanto toliko, u tolikoj meri;

pro tempore za sad, privremeno;

sine: sine spe bez nade;

sub: sub certis conditionibus pod izvesnim uslovima;

sub quadam levitate sa nekom vrstom lakovernosti; ablativ u deklinacijama, singular/plural: puella/puellis; servo/servis; templo/templis; rege/regibus; tempore/temporibus; agenti/agentibus; die/diebus; fructu/fructibus; manu/manibus; re/rebus; monte/montibus; cive/civibus; mari/maribus; bono/bonis; acri/acribus; vocanti/vocantibus.Casus locativusLatinski je prvobitno imao i lokativ koji se zavravao na -i i odgovarao na pitanje gde?; njega su gotovo sasvim potisnuli ablativ [ablativus loci] i genitiv [genitivus locativus], ali se sauvao u nekim reima kao u domi u kui [kod kue] Casus accusativus akuzativ, IV pade: 1) sa tranzitivnim glagolima:

Camilla puellam/puellas videt Kamila vidi devojku/devojke.

Tabellarium dabit puero epistolam pismonoa e dati deaku pismo;

cave canem uvaj se psa; te video vidim te;

eum/eam audio ujem ga/je;

tempora mala tememus plaimo se zlih vremena :

accipe anulum/lauream primi prsten/venac;

aliena vitia oculis videmus, nostra in tergo habemus tue mane oima vidimo, svoje

na vratu nosimo;

adire senatum obratiti se senatu, ali: adire ad urbem krenuti prema gradu;

inire proelium zapoeti bitku; inire consilum stvoriti miljenje/plan; inire magistratum stupiti na dunost;

obire pericula zapasti u opasnosti;

obire mortem/diem umreti;

me decet/dedecet meni to pristaje/ne pristaje;

me iuvet/delectat raduje me;

me miseret ao mi je;

id gaudeo to me raduje;

hoc tibi suadeo - ovo ti savetujem;

te pauca admonere velim - hteo bih da ti dam neka upozorenja;

vitam iucundam vivemus ivimo udobnim ivotom;

iter longum ibimus idemo na dug put; 2) sa glagolima koji uzimaju dva objekta

posce deos veniam moli bogove za naklonost;

rogare aliquem de aliqua re pitati nekoga za neto (neku stvar); pasiv: ex aliquo quaeritur neko je pitan;

petere auxilium ab aliquo traiti pomo od nekoga;

Populus Romanus Numam regem creavit Rimski narod je izvikao Numu za kralja; Senatus Antonium hostem iudicavit Senat je Antonija proglasio za neprijatelja; 3) akuzativ mere:

mille passus ab hoste castra locat postavio je logor na hiljadu koraka od neprijatelja; annos novem natus roen pre devet godina;

diem noctemque i dan i no (i danju i nou, neprekidno);

pugnatum est tres horas (tribus horibus) borba je voena tri sata; 4) predlozi koji uvek idu sa akuzativom:

ad do: vertit se ad clericum peritum et eum oravit ut veritatem sibi ostenderit - obratio se iskusnom sveteniku i zamolio ga da sazna istinu; ego te collocabo ad uxorem meam in mensam dau ti mesto do moje ene u trpezariji;ad libitum po volji; ad extremum do krajnosti; ad infinitum do u beskraj; ad absurdum do besmisla; ad calendas graecas nikad; ad mortem do smrti; ad notam imati na umu; ad rem na stvar; ad undas u vetar; ad usum proprium za linu upotrebu; iudico ad valorem sudim prema vrednosti; argumentum ad hominem argument prema linosti; diffiilis ad credendum teko je verovati;

advesrsus prema: nihil a. patrem nita nije prema ocu;

fides a. aliquem poverenje prema nekome;

contra protiv c. opinionem suprotno miljenju (javnom mnenju);

hoc est c. me ovo je protiv mene;

ante pred: a. diem u odreenom roku;

in a. diem u roku;

ex a. diem od odreenog dana;

a. pedes pred noge;

ante omnia - pre svih eventualnosti;

a. alios ispred drugih;

a. lucem pre zore;

a. Socratem pre Sokratovog vremena;

a. tempus dok jo ima vremena;

apud kod: a. me domi kod mene (u mojoj) kui;

esse a. se biti pri sebi (punoj svesti);

sum a. ignem - uz vatru sam; a. Asiam uz obalu Azije;

circa okoomnes c. eam svi oko nje;

c. eandem horam otprilike u isto vreme;

cis s ovu stranu: c. Rhenum s ovu stranu Rajne;

paucas c. menses kroz nekoliko meseci;

citra s ovu stranu: quae sun c. Rhenum one su s ove strane R.;

pecavi c. scelus greio sam u granicama dozvoljenog;

nec c., nec ultra ni na jednu ni na drugu stranu;

c. quam ne tako mnogo, manje od toga;

erga prema, preko puta benevolentiam

e. aliquem habeo imam dobru nameru prema nekome;

crudelitas e. nobiles grubost prema plemstvu;

extra a) bez : e. iocum bez ale;

b) van, izvan: e. modum van;

e. muros/portam/provinciam - van zidina/kapije/provincije;

e. periculum sum nalazim se van opasnosti;

e. quam si sem ako (u sluaju);

in (sa glagolima kretanja) u

in Tibrim deduxerunt per cloacam vodili su u Tibar pomou kloake;

infra a) ispod: ad mare i. oppidum na more ispod grada;

b) pod

i. coelum pod nebom;

c) manji: ursi sunt magnitudine i. elephantos

(medvedi su ispod (manji od) slonova)

inter meu :i. pedes/montem meu nogama/brdima;

hoc maxime interest i. hominem et beluam ovo predstavlja najveu

slinost izmeu oveka i zveri;

i. se meu sobom;

i. nos/vos meu nama/vama;

i. multitudinem cives meu mnotvom graana;

intra a) ispred, pred: i. moenia ispred zidina;

i. famam sum izvrgnut sam glasinama;

b) kroz

i. decem annos kroz deset godina;

oba) sa glagolima kretanja: ka, prema:

ob Romam legiones duco vodim legije prema Rimu;

b) sa glagolima mirovanja: pred, ispred

meoniam habeo ob oculos imam zidine pred oima;

c) zbog, radi ob eas causas zbog njih/ovih stvari;

ob ea zbog nje;

ob id zbog toga;

ob metum zbog/iz straha;

per a) prostor: kroz:

sanguis p. venas diffunditur krv kroz vene/ile tee;

p. os na usta;

b) vreme: u, u toku, kroz

p. idem tempus u isto vreme;

p. somnum u snu;

p. meridiem - u podne;

incendium p. duas noctes tenuit poar je trajao dve noi;

c) nain: u p. iocum u ali;

p. iram hoc feci uinio sam to u gnevu;

p. litteras/epistolam u pisanom obliku;

p. insidias namerno; p. vim nasilno;

p. occasionem prema prilici;

d) sredstvo: p. milites occupat osvaja pomou vojske;

e) uzrok: p. metum iz straha;

p. officium iz pristojnosti;

f) dopusno: p. lege licet dozvoljeno po zakonu;

stat p. me to stoji do mene;

non stat p. me nije do mene (ne zavisi od mene);

g) zakletva/molba: iuro p. Jovem kunem se Bogom;

p. deos immortales besmrtnih mi bogova;

post: a) prostor iza, pozadi, otraga

ante aut p. pugnant biju i spreda i otraga;

b) vreme: posle, zatim, kasnije

paulo p. (p. paulo) - malo kasnije;

neque ita multo p. nedugo zatim;

p. multis annis posle mnogo godina;

p. Brutum consulem poto je Brut postao konzul;

p. hominum memoriam od vajkada;

p. annos quatuor posle etiri godine;

p. id/illa posle toga;

p. haec od sad;

c) stepen:

p. publicam causam privato dolore habito privatni bol dolazi posle javnih obaveza;

praeter: a) mimo p. castra mimo/pored logora;

b) protiv, suprotno

p. consuetudinem/naturam suprotno obiaju/prirodi;

p. exspectationem suprotno oekivanju;

c) iznad, nad, preko

ut p. ceteros iznad svih ostalih;

p. modum justus erat bee preko mere pravedan;

d) sem, sa izuzetkom

nemini p. me hoc videtur niko to nije video sem/izuzev mene;

prope (proxime)

a) prostor: blizu, uz, do

p. me habitas stanuje blizu mene;

b) vreme: oko, pred

p. lucem zorom;

iam filii p. puberem aetatem erant sad su sinovi bili pred zrelou;

secundum

a) prostor: uz, blizu iza, za petama

vulnus in capite accipit s. aurem - zadobio je ranu na glavi blizu uva;

loco s. flumen mesto uz reku;

b) vreme: im ubrzo/neposredno posle

s. quietem im (odmah poto) je zaspao;

s. comitia odmah posle sednice;

s. ea - zatim;

c) u skladu sa, po, prema: s. naturam vivo - ivim u skladu sa prirodom;

s. legem po/prema zkonu;

d) u korist

de absente s. praesentem judicat o odsutnom se sudi u korist prisutnog;

supra

a) prostor: nad, iznad

s. se iznad sebe; s druge strane; po, na

s. terram na (po) zemlji;

hostes s. caput sunt neprijatelji su nam na glavi;

b) vreme: pre, ranije

paulo s. hanc memoriam malo pre naeg vremena;

c) u ostalim kontekstima: preko, vie od:

s. millium preko hiljadu; iznad:

dominatio quae s. leges se esse velit dominacija koja bi da se stavi iznad zakona;

trans preko t. Alpes transferunt 1) preko Alpa prenose;

t. mare currunt preko mora (po moru) tre;

t. caput iacio bacam preko glave;

t. montem preko (s druge strane) brda;

t. Rhenum preko (s druge strane) Rajne;

Gallia transalpina;

ultra a) na onoj (drugoj) strani

cis Padum ultraque i sa ove i sa one strane reke Poa;

u. Socratem duravit nadiveo je Sokrata (Sokratovo vreme);

u. modum preko mere;

b) nad u. vires nadljudi; oblici akuzativa, sing./pl.: puellam/puellas; puerum/pueros;

laborem/labores; montem/montes;

civem/cives;

mare/maria;

fructum/fructus; diem/dies;

manum/manus;rem/res;

bonum/bonos; bonam/bonas;

bonum/bona;

acrem/acres;

acre/acria

Sintaksa glagolaVreme u zavisnoj reenici sa indikativom1) Ako je glavna reenica u futuru, glagol uzavisnoj reenici je

1a) u futurum simplex ako se odnosi na istovremenu radnju.

Faciam ut potero Uiniu sve to budem mogao. [u srpskom imamo futur egzaktni]

Za razliku od srpskog, u latinskom, ovo vai i za pogodbenu reenicu: Si tibi placebit, te cuncta docebo. Ako ti je po volji, poduavau te. [u srpskom imamo prezent]

1b) u futurum exactum ako prethodi radnji glavne reenice:

Magnum praemium tiibi donabimus, si tuo auxilio Capitolium occupaverimus. Bogato emo te nagraditi, ako uz tvojupomo zauzmemo Kapitol [u srpskom: prezent]

Cum cenavarimus, ambulabimus. im veeramo, ii emo u etnju [u srpskom: prezent]2) sa iterativnim radnjama [koje se ponavljaju], u latinskom jeziku je:

2a) ako je u glavnoj reenici prezent , u zavisnoj je reenici perfectum:

Cum cecidit, surgit. im veera, ustaje. [u srpskom prezent u trajnom obliku]

Cum rus veni, hoc ipsum nihil agere me delectat. im doem na selo nita mi se ne radi.

2b) ako je u glavnoj reenici imperfekt, u zavisnoj e biti pluskvamperfekt:Ubi domo exieram, amicus mihi occurrerat. Kad izlaah, svaki put sretoh nekog prijatelja.

2c) Nekad u iterativnim reenicama imamo konjunktiv:

Consul principes, ut quisque veneret, excepit. Konzul je primao prvake poto bi stigli.

Consecutio temporum Slaganje vremenaVreme u zavisnim reenicama sa konjunktivom zavisi:

- delom od vremena glagola u glavnoj reenici, a

- delom od vremenskog odnosa radnji u glavnoj i zavisnoj reenici. 1) Ako je u glavnoj reenici glagol u prezentu

- za istovremenu radnju u zavisnoj reenici imamo konjunktiv prezenta,

- za prethosnu radnju imamo konjunktiv perfekta; -urus sim

- za buduu radnju:

Fac nos certiores, quid agas, quid ageris,quid facturus sis. Obavesti nas ta radi, ta si radio, ta e raditi.

Rogabo, quid agat.Pitau ta on radi.

Memini, quid agerit.Seam se ta je [u]radio.2) Ako je glagol glavne reenice u istorijskom vremenu (to jest u vremenu koje se odnosi na prolost) imamo istorijsko slaganje vremena. Tada u konjunktivu zavisne reenice:

a) imperfectum izraava istovremenu radnjub) plusquamperfectum prethodnu radnju

c) -urus essem radnju koja se odvijala posle radnje u glavnoj reenici:

a) Rogavit, quid ageretur. Pitao je ta se deava.

Rogabam, quid egissent. Pitao sam ta se desilo.

Amici quaesiverunt, quando te visuri essent. Prijatelji su pitali kad e te videti.

b) Opto ut etiam Lucius nobiscum sit. elim da i L. bude s nama.

Ut odoratum bene sit vinum, sic fecere opertet.

Ovako treba uraditi da vino dobije lepu aromu.

Legati missi sunt, qui pacem peterent. Poslati su izaslanici da trae mir.

Nescit quid agat Ne zna ta da radi.

Nesciebam, quo me verterem. Nisam znao na koju u [bih] stranu. [futur ili kondicional]

3) U reenicama u kojima glagol ne moe da stoji u participut futura [-urus essem] zbog toga to su u pasivu ili glagol nema particip futura:

Non dubio, quin haec res perficiatur. Ne sumnjam da e to biti uraeno. 4) Posle perfectum logicum u glavnoj reenici obino sledi istorijsko slaganje vremena:

Assecutus sum, ut vos omnes videretis factam esse coniurationem

Shvatio sam da svi vidite da je sklopljena zavera 5) posle infinitiva perfekta obino sledi istorijsko slaganje vremena

Satis mihi multa verba fecisse videor,quare esset hoc bellum necessarium ini mi se da sam dovoljno govorio o tome zato je taj rat potreban.

Nescio, quae causa fuerit, cur nullas ad me litteras dedisses

Ne znam ta je razlog da mi nisi pisao.

Konjunktiv za futur1) Konjunktiv prezenta i imperfekta kojima upravlja glagol u buduem vremenu odgovara indikativu futura; konjunktiv je upotrebljen da pokae da je rije o iskazu, miljenju, shvatanju.

(Faciam ut potero) Affirmo me facturum esse, ut possim

Tvrdim da u uiniti sve to mogu.2) Konjunktiv perfekta i pluskvamperfekta kojima upravlja glagol u buduem vremenu su konjunktiv za futur egzaktni:

(Mihi gratias ages, si te adiuvero) Affirmas te mihi acturum esse, si te adiuverim .

Tvrdi da e mi biti zahvalan, ako ti pomognem.

(Italia tutior erit, si fines prolati erunt)

Vidbat Italiam tutiorum futuram esse, si fines prolati essent

On je video da bi Italija bila bezbednija, ako bi se granice proirile.3) Zavisne reenice sa konjunktivom ponekad ne potuju slaganje vremena.

Ovo se odnosi naroito na konsekutivne reenice. U primeru koji sledi posle posle infinitiva perfekta pasiva [restitui] imamo prezent

konjunktiv [possit]:

Siciliam Veres ita perdidit, ut ea restitui in antiquum statum nullo modo possit Veres je Siciliju tako temeljito unitio da se nikako ne moe vratiti u prvobitno stanje.

4) U indirektnom govoru, kojim upravlja neki govorni glagol u istorijskom vremu [ree]

po pravilu ima istorijsko vreme u zavisnoj reenici. No ponekad, radi ivljeg pripovedanja, imamo vreme koje odgovara direktnom govoru:

Locutus est Diviciacus: Unum se esse, qui adduci non potuerit, ut iuraret.

[perfekt konj. ] [imperf. konj.]

Divicijakus uze re: Jedini on nije mogao da se ubedi da se zakune.Kondicionalne reeniceKondicionalne reenice se uvode veznikom si [ako], nisi [ako ne, sem ako], quod si [ali ako],

sive (seu) [ili ako], sive sive [ili ili]

Realne: u zavisnoj reenici futur egzaktni ili prezent indikativ, u glavnoj prezent konjunktiv:

Si convaluero, cras proficiscar Ako ozdravim, sutra [u da] putujem.Si sciens fallo, tum me Iupeter perdat. Ako namerno prevarim [neka] da me Bog ubije.

Irealne: u zavisnoj reenici imperfekt konjunktiv za sadanjost, odnosno pluskavamperfekt konjunktiv za proslost:

Si me monuisses, cuncta providissem Da si me [bio] opomenuo, ja bih se pobrinuo.

[ali nisi!]

Pluribus verbis ad te scriberem,si res desiraret. Opirnije bih ti pisao da je to sama stvar iziskivala. [ali nije!]

Non est dubium, quin venturus fuerim, si me vocavisses.- Nema sumnje ja bih bio doao da si me pozvao.potencijalne: prezent konjunktiv ili perfekt konjunktiv:

Si gladium suum reperat insaniens, reddere peccatum sit.

Ako ludak trai svoj ma, bio bi greh dati mu ga.

Dies deficiat,si velim pauperitatis causam defendere.

Dan ne bi bio dovoljan, ako bih branio sirotinjsku stvar.

Non est dubium, quin venirem, si me vocares. Nema sumnje, ja bih doao da me pozove.Relativne reeniceRelativne reenice se uvode relativnim zamenicama (qui, quae, quos; qu, quae, quae) i relativnim prilozima.

Prilog ut komparativno znai kao,

a temporalno tada, onda. Na slian nain,

prilog ubi prostorno znai gde, svuda,

a vremenski tada, onda. Relativna zamenica se slae u rodu i broju sa korelatom na koji se odnosi, ali ne i u padeu, jer pade zavisi od funkcije koji re ima u reenici.Ako je itava reenica korelat, relativna zamenica ima srednji rod:

Etiam frater tuus me deseruit, quod mihi maximo dolore est.

I tvoj brat me napustio, to mi zadaje veliki bol.

Ako je relativna zamenica subjekt, predikat je u istom licu kao i korelat:

Tibi gratulor, qui pater victoris es Tebi estitam koji si pobednikov otac.

Nostra, qui remanissemus, caede te contantum esse dixisti.

Rekao si da si zadovoljan da semi koji smo ostali ivi pogubimo.

Relativna vezaRelativne zamenice mogu da se upotrebe u svim vrstama reenica umesto pokaznih zamenica. U tom sluaju relativna zamenica mora da stoji na poetku reenice (samo jedan predlog moe da stoji ispred nje). Korelat relativne zamenice obino stoji u prethodnoj reenici, ili cela prethodna reenica sainjava korelat.

Relativna veza je veoma esta, susreemo je u brojnim ustaljenim izrazima:

quam ob rem (qua re) zbog toga, zbog te stvari

quo facto kad/poto se to desilo, zatim, potom

quo magis tim vie

Interiora Italiae multae genetes tenebant quas omnes enumerare difficillimum est. Mnogi narodi su iveli u unutranjosti Italije koje je teko nabrojiti.

Quod erat demonstrandum. to je trebalo dokazati.

Rem publicam in senatus populique Romani arbitrium transuli, quo pro merito meo Augustus appelatus sum. Predao sam dravu u nadlenost senata i rimskog naroda. Za to sam dobio ime Avgust.Relativni veznik se stavlja ispred uvodne rei zavisne reenice:

Quod ubi animadvertit, ex equo desiluit. [bukvalno: to kad] Kad to primeti, skoi s konja.

Ubi cum esset Caesar, nuntius venit. [ubi je relativni prilog] Glasnik od dok je Cezar bio tu.

Quod qui non videt, stultus est. [bukvalno: to ko] Ko to ne vidi, glup je.

Quae cum ita sint, legem suadeo. Poto je to tako, predlaem zakon.Relativna zamenica moe da ue u zavisnu reenicu

a) koja ima neku drugu uvodnu re, koja stoji iza relativne zamenice (u ovom sluaju

upitna quantum ames posredstvom quem postaje relativna reenica):

Platoni assentior, quem quantum ames, scio.

Slaem se sa Platonom, koga mnogo voli, znam.

Consilia dedi Pompeio, quibus ille si paruisset, nunc princeps civitatis esset.

Dao sam Pompeju takve savete, da ih je prihvatio, bio bi prvak drave.

Hostis est, quem qui armis impugnantconservatores patriae iudicantur. Neprijatelj je neko, ako se smatra da su oni koji su ga napali orujem spasioci otadbine.

b) i particip moe da upravlja relativnom zamenicom.

Ecce gladius, quo armatus pater arcem hostium iniit.

Evo maa kojim je otac bio naoruan kad je provalio u neprijateljsku tvravu.

c) Ako korelatom i njegovom relativnom zamenicom upravlja isti predlog, taj se predlog izostavlja ispred relativne zamenice:

In eandem invidiam incidit quam [=in quam] pater suus.

Pao je u istu nemilost kao [u koju] i njegov otac.Upitne zameniceKao i u srpskom, mogu se dve upitne reenice saeti u jednu sa dve upitne rei:

Considera, quis quem fraudevarit. Razmisli ko je koga prevario.

Upitnom zamenicom moe upravljati particip ili infinitiv:

Qua permotus iniuria bellum nobis intulisti? Kojom si nepravdom pokrenut da povede rat protiv nas?

Upita zamenica, kao i u srpskom, u uzvicima:

Quod leones! Quanti elephanti! Kakvi lavovi! Koliko slonova!

Ut melius, quidquid erit, pati! Koliko je bolje trpeti ma ta bilo.

Neodreene zameniceAliquis, quis, quisquam, ullusAliquis u potvrdnim reenicama znai neko, bilo ko, ko god;quis je nenaglaeno posle si, nisi, ne, num, odnosnih zamenica i cum;quisquam [samostalno, jako naglaeno] = ko god

ullus [vezano, jako naglaeno] = iko

Quo quis sapientior est, eo solet esse modestior.

to je neko mudriji obino je tim skromniji.

Num quis vis? eli li [ne]to?

Si cui quid promiseret, erat fixum. Ako je nekom neto obeao, bilo je sigurno.

De fide eius dubitare quisquam potest? Moe li neko da sumnja u njegovu vernost?

Sine ulla spe victoriae proelium commiserunt. Zapoeli su bitku bez ikakve nade u pobedu.

Quidam [jedan, neko, neki, neto] oznauje neto ili nekoga nedovoljno preciziranog:

Quidam miles Neki vojnik

Athenienses quidam Neki Atinjani

Accurrit quidam, notus mihi nomine tantum.

(Pojavi se jedan koga sam samo po imenu znao)N.B. Quidam [jedan, neki] ne treba brkati sa veznikom quidem [izvesno, bar, donekle].

Quisque [svaki, svi, svaki pojedini] stoji posle superlativa, rednih brojeva, relativnih zamenica i veznika.

Quisque ne mora da se odnosi na prethodnu re.

Faber est suae quisque fortunae Svako je kova svoje sudbine.

[Quisque est faber suae fortunae]

Ut quisque est sapientissimus, ita solet esse modestissimus.

(Najpametniji je obino i najskromniji.)

Defendat, quod quisque sentit.- Svako treba da brani to misli [svoje miljenje].N.B. quisque [svaki] ne treba brkati sa quisquis [ma ko, bilo ko]N.B. Ako je subjekt nepoznat, ili ne elimo da ga saoptimo, koristi se bezlino tree lice jednine pasiva prezenta.

Dicitur Kae se; koristi se i Dicunt kau

Vivitur parvo bene. [S malo] U oskudici se dobro ivi.

Sic itur ad astra. Tako se stie do zvezda [venosti]Mesto korelata i relativne zamenice Demus imperium Caesari, sine quo bellum geri non potest. Dajmo Cezaru komandu, bez ega rat ne moe da se vodi.

Korelat moe da se izostavi ako je pokazna zamenica:

Audite, pueri, quae dico. ujte, deaci ta vam kaem [ta u vam rei]

Ponekad relativna zamenica nema korelat:

Quidquid id est, timeo Danaos et dona ferentes.

ta god je to, bojim se Danajaca i kad poklone nose.

esto relativna reenica stoji ispred glavne reenice:

Qui palam est adversarius, eum facile vitamus

Ko nam je otvoreni protivnik, lako emo ga izbei.

Korelat je esto u relativnoj reenici i tada on upravlja relativnom zamenicom:

Quamdiu feretis quascumque Romani vobis iniuratis intulerint?

Dokle ete da trpite sve nepravde koje vam Rimljani ine?

Quem ceperant montem Galli, silvestris erat.

Brdo koje su Gali zauzeli obraslo je umom.

U glavnoj reenici obino imamo determinativnu zamenicu:

Qua nocteAlexander natus est, eadem Dianae Ephesiae templum deflagravit .

Iste one noi kad se Aleksandar rodio izgoreo je hram efeske Dijane.

Themistocles servum, quem habuit fidelissimum ad regem misit.

Temistokle posla kralju svog najvernijeg roba

Vreme u relativnim zavisnim reenicama1) Indikativ u zavisnim relativnim reenicama

Ako je glavna reenica u futuru, u zavisnoj reenici je takoe futurum simplex (ako je radnja istovremena sa radnjom glavne reenice, odnosno futurum exactum (ako radnja zavisne reenice prethodi), o emu je ve bilo govora.

Indikativ imamo u optim relativnim reenicama (svako ko, svi koji, bilo koji, ma koji):

Quocumque aspicis, occurunt tibi iniuriae tuae.

Ma gde da baci pogled vidi svoje nepravde.

Quod inter nos sit: ego hoc feci.

[to] meu nama reeno: ja sam to uinio.

Pompeio litterae tuae, quod facile intellexerim, periucundae fuerunt.

Pompeju je tvoje pismo, to je meni sasvim razumljivo, bilo posebno dobrodolo.2) Konjunktiv u relativnim reenicama

Konjunktiv imamo u reenicama koje saoptavaju nameru, sastav, tok, uzrok, doputanje i ograniavanje.

2.1. Namera:

Centuriones intromissi sunt, qui arma conquirerent.

Centurioni su poslati [u grad] da pokupe oruje.

Senex mortem invocavit, quae se omnibus malis liberaret.

Starac je prizivao smrt da ga oslobodi patnji.2.2. Graa i tok

Non is sum qui mortis periculo terrear.

Nisam od onih koji se mogu zaplaiti strahom od smrti.

Unum erat iter, qua singuli carri ducerentur.

Bio je samo jedan put na kome se dvoja kola nisu mogla mimoi

Longius aberant, quam quo telum adigi posset.

Bili su dalje nego to koplje moe dobaciti [van dometa].

2.3. U posledinim reenicama koje odreuju dignus [dostojan], indignus [sramotan], aptus [podesan], idoneus [podoban, sposoban]

Digni sunt, qui tales dominos habeant. Dostojni su oni koji imaju takve gospodare.

Dignus est, qui ametur. Dostojan je onaj koji se voli.

Indigni estis, quibus fidem habeamus.

Nedostojni ste naeg poverenja [ne zasluujete nae poverenje].

Caesar Rufum idoneum iuducabat, quem cum mandatis ad Pompeium mitteret.

Cezar je smatrao da je Rufus podoban da ga sa zadatkom uputi Pompeju.

2.4. U reenicama kojima upravljaju glagoli koji znae ima, nalazi se:

Quis est, qui ignoret Romam ad Tiberim sitam esse?

Ko [ima li iko ko] ne zna da je Rim na Tibru?

Sunt, qui putent hoc falsum esse. Ima ih koji misle da nije tako.

Nihil habeo, quod scribam. Nemam nita da piem [to bi vredelo da se zapie].

2.5. U skladu sa pridevom:

Intercessit res parva, sed quae in manum certamen excederet. Desi se mala stvar iz koje se [ali se iz nje] izrodi veliki spor.

2.6. Konjuktiv imamo i u relativnim reenicama koje izraavaju uzrok:

Insipiens sum, qui quidem contra eos tam diu disputem.

Budala sam koji tako dugo s njima raspravljam.

Multa de mea sententia questus est Caesar, quippe qui a Crasso in me esset incensus.

Cezar, koga je Krasus raspalio protiv mene, mnogo se alio ma moje miljenje.

[questus< queror aliti se].

2.7. Konjunktiv imamo u relativnim reenicama koje izraavaju doputanje ili protivljenje:

Is, qui numquam alias gravius commoveretur, tum ira incensus est .

On, koji se inae nikad mnogo ne uzbuuje, zapade u gnev.

2.8. Konjunktiv imamo u relativnim reenicama koje izraavaju ograniavanje:

Ego te, quod sciam, numquam ante hunc diem vidi.

Ja te, koliko znam, nikad do danas nisam video.

Fuit omnium oratorum, quos quidem ego cognovirem, acutissimus.

Od svih govornika, bar koje ja znam, on je bio najotriji.Upitne reenice1. U direktnim upitnim reenicama glagol je u indikativu sem u nekim specijalnim sluajevima, kad je glagol u konjunkrivu.2. U indirektnim pitanjima glagol je u konjunktivu; ona se uvek uvode nekom upitnom reju.

- Upitna re moe da bude: - zamenica [quis, qui, quae, quid, quod],

- pridev [uter, utra, utrum],

- prilog [ubi, quo, qua] ili

- upitna estica [ -ne, num, nonne, an].

- Upitne zamenice i prilozi imaju isti oblik kao i relativne, uz napomenu da quis i quid ne mogu ne mogu biti relativne.

- Indirektna pitanja i relativne reenice u latinskom su ponekad i u znaenju bliski, naime relativne reenice su esto indirektna pitanja:

Quae acta essent, exposuit. izvestio je ta se dogodilo.

Non habeo, quid dicam. Ne znam ta bih rekao [ta da kaem].

Non habeo, quod dicam. Nemam [ta] nita rei.

- Upitnih priloga ima mnogo. Jedan od najeih jequid [zato?];

ut [kako?] obino uvodi indirektna pitanja, ree direktna;

quam [kako] odnosi se na jednu re, a ne na celu reenicu.:

Rex iratus quaesivit, quid venisent. Ogoreni kralj ih je pitao to su doli.

Vides, ut alta stet nive candidum Soracte? Vidi kako Sorakte stoji u dubokom snegu?

Quam diu nos eludes? Kako dugo [dokle] e nas obmanjivati?

- Upitne estice ne, num, nonne, an u jednostavnim pitanjima.

-ne se dodaje na najnaglaeniju re u reenici, ili na glagol;

-ne se upotrebljava kako u direktnim tako I u indirektnim pitanjima.:

Solusne venisti? Non solus. Jesi li sam doao? Nisam [sam].

Estisne vos legati, missi a populo Sabino? Sumus. Jeste li vi izaslanici Sabinjana? Jesmo.

Mater quaesivit, salvusne esset filius. Majka je pitala da li je njen sin spasen.

N.B. U latinskom ne postoji da i ne:

Sum. da, jesam;

Non sum. ne, nisam, itd.

- Num obino pretpostavlja negativan odgovor.:

Num negare audes Usuuje li se negirati?

Num leges nostras novit? Poznaje li nae zakone?

A fratre quaesivi, num ibi fuiset. Pitao sam brata da li je bio tamo.

- Nonne oekuje potvrdan odgovor.:

Quid? Canis nonne similis est lupo? ta? Zar pas nije slian vuku?

- An koje se uglavnom koristi u rastavnim pitanjima, moe da uvede i prosta pitanja, naroito u periodu Imperije.Quid ad nos venistis? An speculandi causa? to si doao kod nas? Moda da pijunira?

Interrogavi ipsos, an essent Christiani? Pitao sam ih lino da moda nisu hriani.

Nescio, an hoc verum sit. Ne znam da li je to istina. [Moda je to istina.]

Nescio quis me appelavit. Neko me oslovio. [Ne znam ko me oslovio]

Casu nescio quo tum domi eram. Nekim sluajem bio sam tada kod kue.

3. Uslovna reenica moe da pree u upitnu.

Tentata res est, primo impetu capi urbs posset. Pokualo se zauzeti grad u prvom naletu.4. Ponekad se podrazumeva re koja izraava oekivanje:

Solvi fasciculum, si quid ad me esset litterarum.

Otvorio sam fasciklu da vidim ima li neko pismo za mene.

N.B. Ponekad se uzvik uvodi upitnom reju.:

Ut melius, quidquid erit, pati. Koliko je bolje trpeti ma ta bude.

Quam multi sunt! Quot leones! Kako ih je mnogo! Koliko slonova!

Disjunktivne/rastavne reeniceDisjunktivna pitanja imaju najmanje dva lana, a mogu da budu direktna i indirektna. Ova se razlikuju od obinih pitanja samo po upitnoj rei.

Prvi lan se uvodi sa utrum ili -ne, ili bez upitne rei, sledei lan [lanovi] uvodi se sa an [ili]:Utrum hoc nescis, an pro nihilo putas? Je li ti to nepoznato, ili smatra da je besmisleno?

Utrum loquor an sileam? Da li da govorim, ili da utim?

Loquor an sileam? Da govorim, ili da utim?

Loquorne an sileam? Da li da govorim ili da utim?

Nescio, loquor sileamne. Ne zanm da li da govorim ili da utim.

Quaeritur, bellum indicamus an non. Pitanje je da li objaviti rat ili ne.

Quorum unus quesivit a fratre qui ceciderat, Od kojih jedan upita fratra koji je pao

utrum plus vellet habere sub se. da li bi voleo neto poda se.

Konjunktivne reeniceUt, uti [da] imamo sa bezlinim glagolima fit/accidit/evenit ut slui se/desi se/dogodi se da restat/superest/relinquitur est ostaje da; mos est/consuetudo est, ut obiaj je daU konjunktivnim reenicama imamo modus coniunctivum ,

veznik ut [uti] i

slaganje vremena.

Qui tespamentum facit, constituit, Curius heres ut esset.

Ko je sainio testament odluio je da C. bude naslednik.

Potest fieri, ut fallar. Moe biti da se varam.

Fieri non potest, erraverim. Ne moe biti da sam se ja prevario.

Tempus est, ut eamus ad forum. Vreme je da idemo na trg.

Eadem nocte accidit, ut esset luna plena. Desilo se da je te noi bio pun mesec.

Numerus hominum tantus erat, ut paene pertubatur.

Bilo je toliko ljudi da mi se gotovo zavrtelo u glavi.

Ita vixi, ut non frustra me natum esse existimem.

Tako sam iveo da smatram da se nisam uzalud rodio.

Fieri non potest, ut non scribam. Ne moe se desiti da ne piem.

[Sigurno u ti pisati]

Iam in eo erat, ut oppido potiretur Alexander.

Ve tada Aleksandar je bio spreman da zauzme grad.

Tantum abest, ut te laudem, ut etiam te reprehendam.

- Daleko od toga da te hvalim, naprotiv, zameram ti.

Urbs erat munitior ut capit posset.

Grad je bio [tvri] tako utvren da se nije mogao zauzeti.

Finalne reenice Finalne reenice uvode se sa ut [da] ili sa ne [da ne], ree sa ut ne [da ne].

Finalnom reenicom upravlja voljni glagol:Oro te, ut mecum recrees. Molim te da se kod mene osvei.

Moneo vos, ne rixam moveatis. Opominjem vas da ne zapodirete svau.

Petivi, ut ne quid novi decerneretur. Molio sam da se ne donosi nova odluka.

Caesar milites cohortatus est, ut suae pristinaevirtutis memoriam retinerent neu perturbarenturhostiumque impetum sustenerent. C. je upozorio vojsku da se seti svoje prvobitnehrabrosti i da se ne da zastraiti nego da izdri napad neprijatelja.Curemus, ut ferie nobis iucundae sint. Potrudimo se da nam praznik bude prijatan.

Id igitur, ut pons dissolvatur. [Re je] dakle [o tome] da se most srui

Fac ne quid omittas. Uini [pobrini se] da neto ne promakne.

Sa timeo/vereor/metuo [bojim se], periculum est[postoji opasnost] ut da

Timeo: ne veniat. Strah me: nee doi.

Metuendum erat, ne hostis extemplo castra ne aggrederetur. Trebalo se bojati da neprijatelj odmah napadne logor.

Caesar verebatur, ut Haedui frumentum conderrent. Cezar se bojao da Hedui nee sakupiti ito.

Finalnom reenicom upravlja verbum impedendi [glagol smetnje]: impedio [spreiti], deterreo [zaplaiti], intercedo/interdico [zabraniti], recuso [odbiti], caveo [bojati se]. Finalna reenica se uvodi veznicima ne, quominus, quin koji se prevodeImpedi canes, ne advenientes terreant. Sprei pse da ne plae one koji dolaze.

Cave [ne] hieme naviges. uvaj se plovidbe zimi [da [ne] plovi zimi]. (ne se esto izostavlja)

Illud obstabat, quominus Caesar Dumnorigem graviore poena afficeret To je ono to je spreilo Cezara da stroije ne kazni Dominiksa.Germani retineri non poterant, quin tela in nostros conicerent.

Germani se nisu mogli spreiti da [ne] bacaju koplja protiv naih [boraca].Ratus non ultra sibi differendum esse, quinfortunam temptaret, exercitum instruxit Marius. Uvidev da vie ne treba odgaati da oproba sreu, Marijus postroji vojsku.Finalna reenica moe da bude adverbijalna oznaka i drugih glagola. I quo se smatra finalnim veznikom.Intremus, ut ardorem solis vitemus. Uimo da izbegnemo egu [sunca].

Pax ita convenerat, ut Tiberis finis esset. Mir je sklopljen tako da Tibar ini granicu.

Marcus mihi fuit, ut ita dicam, alter pater. Markus mi je bio, da tako kaem, drugi otac.

Catilina Gabinium advocavit, quo [=ut eo] maior auctoritas sermoni esset. Katilina prizva Gabinija e da bi [kako bi] razgovor imao vei znaaj.Piso senator, ne a servis interpellaretur, iis praeceperat, ut tantum ad interrogata responderet. Senator Pizo je, da ga njegovi robovi ne bi ometali, rekao da mogu samo odgovarati na pitanja.Akuzativ + infinitiv i finalna reenica.

Pravilo je da voljni izraz stoji u konjunktivu, s tim da izraz u zavisnoj reenici bude u konstrukciji akuzativ+ infinitiv. Ovo pravilo vai i za neke iskazne glagole: Dico, ut; nuncio, ut; Scribo ei, ut:Marcus mihi scribit, ut ad se venturum esse. Markus mi je pisao da doem kod njega.

Cicero monet naturam parvo contentem esse. C. podsea da je priroda i s malozadovoljna.

Concedo te recte fecisse. Priznajem da si pravilno postupio

Zavisne reenice uvedene pomou quin Quin je zapravo prilog i znai zato ne. Kao veznik quin se upotrebljava samo posle negativne reenice uvodei posledinu ili

finalnu reenicu. Quin se prevodi sa da bi, da ne bi, kako ne biitd.

Sa quin ide konjunktiv, a vreme u skladu sa pravilom o slaganju vremena.

Numquam tam male est Siculis, quin aliquid facete dicant.

Nikad se Sikuli ne oseaju tako loe da ne bi mogli rei neto duhovito.

Nemo erat, quin hoc vidisset. Nema niko ko [da] to nije video.

Quis est, quin videat? [quis est = nemo est] Ima li neko [iko] ko to ne vidi?

Non potest fieri, quin maneas.

Ne moe biti da ne moe ostati.

[Mora ostati, nuno je]

Numquam eum mater aspexit, quin irasceretur.

Mati ga nikad nije mogla pogledati a da se ne rasrdi.

Non dubitamus, quin fuerint ante Homerum poetae.

Ne sumnamo da je bilo pesnika i pre Homera.

Reenice koje su uvode sa quodQuod je okamenjeni akuzativ relativne zamenice srednjeg roda.Ovaj veznik uvodi zavisne reenice koje pojanjavaju sadraj glavne reenice (quod explicativum), ili navode uzrok ili posledicu.

Sa quod ide modus indicativum.

Accidit quod Desi se da;

Adde quod Dodaj [i to] da;

Mitto quod Prelazim preko toga da

Accidit, quod mihi controversia est cum eo. Stvar je u tome da ja imam spor s njim.

Fecisti mihi pergratum, quod librum misisti.

Uinio si mi veliku uslugu to si mi poslao knjigu.

Percomode accidit, quod non affuit Antonius.

Bila je velika srea da/to Antonije nije doao.

Non ea res me deterruit, quominus ad te scriberem, quod tu nullas litteras ad me miseras.

To to mi nisi pisao nije me zastrailo da ti ne piem.

Quod me rogas, ut apud te in Graeciam sim,voluntas tua mihi valde grata est. to me pita da kod tebe budem dok sam uGrkoj, ta mi je tvoja elja veoma dobro dola.

Komparativne kondicionalne reeniceUvode se sa: quasi [kao],

tamquam si / velud si / perinde ac si [kao da]; modus: konjunktiv; tempus: prezent ili imperfekt:

Puer clamat, quasi sit demens. Deak vriti kao da je lud.

Puer clamabat, quasi esset demens. Deak je vritao kao da je [bio] lud.

Komparativne reenice uvode se sa talis [takav], tantus [toliki], tot [tako mnogo], totiens [tako esto], tam [toliko mnogo], tamdiu [tako dugo], ita, sic [tako], idem [isto], similis [slino], perinde [na isti nain]:

Qualem inveni, talem reliqui. Kakvog sam ga naao takvog sam ga ostavio.

Quot homines, tot sententiae. Koliko ljudi toliko udi [miljenja].Koncesivne reenice se uvode sa etsi, tametsi, etiamsi [premda, mada, iako]

Caesar etsi hoc intelligebat, tamen Gallum ad se venire iussit.

Premda je C. to shvatio, ipak je Galu naredio da mu prie.Kauzalne reenice se uvode veznicima quod, quia, cum, quoniam. U poznom latinskom, veznik quia je dobio isto znaenje kao i quod [=da]. Quod i quiasu saeti u que.

Sa cum ide konjunktiv, sa ostalim kauzalnim veznicima ide indikativ, premda je konjunktiv est i sa quod.

Sapiens legibus paret, quia id salutare iudicat.

Mudar potuje zakone, jer smatra da je to korisno.

Noctu ambulabat Themistocles, quod somnum capere non posset.

Temistokle je etao nou, jer nije mogao da spava.

Haedui, cum se suaque defendere non possent, legatos ad Caesarem miserunt .

Hedi, poto nisu mogli da brane svoju imovinu, poslali su izaslanike Cezaru.

Gaudeo, quod vales. Drago mi je da/to si dobro

Cato mirari se aiebat, quod non rideretharuspex, haruspicem cum vidisset.

Kato je imao obiaj da kae da se udi to vra ne pukne u smeh kad ugleda nekog drugog vraa.

Temporalne (vremenske) reenice

Cum [kad, im, tada], okamenjeni akuzativ od relativne zamenice qui i ima, pored kauzalnog i temporalno znaenje.

Sa temporalnim cum [kad, im] ide indikativ i konjunktiv; sa kauzalnim cum [jer, budui da] konjunktiv; sa koncesivnim cum [iako, premda] ide konjunktiv

Facile omnes, cum valemus, consilia aegris damus.

Kad smo zdravi, rado dajemo savete bolesnima

Hasdrubal tum forte, cum haec gerebantur, apud Hannibalem erat .

Kad se to desilo, Hazdrubal se nalazio kod Hanibala.

Multi anni sunt, cum Marcus in mea domo est.

Prolo je mnogo godina otkad je M. u mojoj kui.

Nondum decem menses sunt, cum Scipio mortuus est.

Jo nije prolo 10 meseci otkad je S. umro.

Cum historicumKad temporalnim cum upravlja reenica u istorijskom vremenu, posle cum dolazi imperfekt ili pluskvamperfekt konjunktiv.

Cum dominus agros spectavisset, vilicum laudavit.

Kad je vlasnik pregledao njive, pohvalio je upravnika.

Cum legati ad Caesarem venissent,qui veniam peterent, obsides dari iussit.

Kad su izaslanici stigli do C-a da mole za milost, naredio je da se taoci puste.

Cum inversumGlavna radnja je sadrana u zavisnoj reenici, dok glavna reenica izraava okolnosti pod kojima se radnja vri; modus: indikativus; tempus: u glavnoj reenici: imperfectum /plusquamperfectum;

u zavisnoj reenici: perfectum /praesens historicum.

Iam urnam aqua compleverat puella, cum Sabini infert.

Devojka bee nalila urnu vodom kad S. izbie.

Vix hostes porta egressi erant, cum consul signa infert.

Jedva da je neprijatelj napustio portu pre nego konzul razvi zastavu [zapoe bitku.]

Cum explicativumU zavisnoj reenici indikativ i uglavnom isto vreme kao u glavnoj reenici

Hoc cum comfiteris, scelus te commisisse concedis

Time to to priznaje, ti priznaje i da si poinio prestup.

Cum iterativumTempus: prema pravilima za iterativne radnje [radnje koje se ponavljaju].

Ako je zavisna reenica u indikativu, imamo perfekt/pluskvamperfekt:

Cum cecidit, surgit. im bi pao, digao bi se. [Svaki put kad bi pao, digao bi se.]

Cum in ius duci debitorem vidissent plebei, convolabant.

im bi plebejci videli da se neki dunik izvodi na sud, trali su tamo.

Cum-tum [=kako tako i; i i; ne samo nego i]Moe bez temporalnog znaenja da povee dve reenice; ako se dva dela reenice poveu, oba imaju isti predikat:

Cum alia tum haec dixit. [Rekao je i to i jo tota.] > Izmeu ostalog rekao je i to.

Consilium tuum cum semper probaverim, tum multo magis probo lectis tuis proximis litteris. Tvoj mi se stav naravno uvek sviao, ali poto sam proitao tvoje poslednje pismo, jo vie mi se svia.Postaquam (posteaquam) [onda, potom, zatim, poto, nakon to] uzimamodus: indikativ, vreme: obino perfekt, ree istorijski prezent i pluskvamperfekt:

Postquam virgines custodes fefellerunt, Tiberim tranaferunt.

Prevarivi uvare, devojke su preplivale Tibar.Priusquam (prius quam, antequam (ante quam) [pre toga, pre nego, ranije] modus: indikativ, vreme: prezent, futur egzaktni:

Non prius fugere destiterunt quam ad flumen prevenerunt.

Nisu prestali da bee pre nego su stigli na reku.

Antequam loco aliquo consedero, literas a me non habebis.

Neu ti pisati pre nego se negde skrasim.

Priusquam se hostes ex terrore reciperent,Caesar exercitum in fines eorum duxit.

Pre nego je neprijatelj doao sebi od straha, C. je s vojskom preao njihovu granicu.Ubi, ubi primum; ut, ut primum; cum primum; simulatque, simulac, simulUbi i ut [im, odmah kad] su vremenski priloziUbi primum, ut primum, cum primum tek tada/onda

Simulatque, simulac, simul istovremeno, u istom trenu

Ut ne tum qiudem hostem prodire intellexit, exercitumin castra reduxit.

Kad je video da neprijatelj ne nadire, vratio je vojsku u logor.

Ubi primum amicus tabernam intravit, Metelluseum conspexit.

im je prijatelj uao u krmu, Metelus ga je primetio.

Hostes simulatque se ex fuga receperuntLegatos ad Caesarum miserunt

im su doli sebi posle beanja, neprijatelji su poslali izaslanike Cezaru.Dum [dok] (modus: indikativ; tempus: istorijski prezent)

Dum haec geruntur, qui erant in agris discesserunt.

Dok se to deavalo, oni su se razili po njivama.

Dum, donec, quoad, qumdiu [sve dok, dok god]

modus: indikativ; tempus: imperfekt, perfekt

Fuit Sparta firma, dum Lycurgi leges vigebant. Sparta bejae jaka dok su Likurgovi zakoni vaili.

De comitiis, donec rediit Marcellus, silentium fuit.

O glasanju se utalo sve dok se M. nije vratio.

Non faciam finem rogandi, quoadnuntiatum erit te id fecisse.

Neu prestati da molim sve dok ne dobijem glas da si to uradio.Indirektni govor U indirektnom govoru menja se modus, tempus i zamenica:Locutius est Diviciacus: Galliae totius factiones esse duas. Alterius principatum tenere Hacduos, alterius ArvernosD. ree: U celoj Galiji su dve stranke. Jednu predvode Hedui, a drugu Arverni.Gaudeamus igitur, iuvenes dum sumus! Veselimo se, dakle, dok smo jo mladi

Post iucundam iuventutem, Posle zgodne mladosti,

Post molestam senectutem i naporne starosti

nos habebit humus! crna zemlja e na kriti.

Vita nostra brevis est, brevi finietur: Na je ivot kratak, brzo proe

venit mors velociter, smrt brzo doe,

raptat nos atrociter ugrabi nas svirepo

nemini parcetur. nikoga ne potedi.

Vivat academia, vivat professores, Neka ivi kola, neka ive profesori,

Vivat omnes virgines faciles, formosae Neka ive devojke, lake, ubave

Vivat et mulieres tenerae, amabiles, Neka ive i ene, meke i privlane,

bonae, laboriosae. [...] dobre i valjane.

Donosimo pregrt svakodnevnih nasumice uzetih rei koje svedoe o visokom stepenu leksike srodnosti ne samo italijanskog, francuskog, panskog ve i srpskog jezika sa latinskim. Istini za volju treba rei da veina ovih rei ima koren u indoevropskom prajeziku, no kad se i to uzme u obzir, stepen srodnosti je visok. Preko 90% rei u romanskim jezicima ima zajedniki koren; zanimljivo je da u preko 30% sluajeva i srpske rei imaju zajedniki koren sa latinskim; ako se uzmu u obzir i rei sa grkim i latinskim korenom koje su dospele u srpski posredstvom savremenih jezika [rei u uglastoj zagradi], procenat ide i preko 50% .

Latinski italijanski francuski panski srpski

coelum cielo ciel cielo -sol sole soleil sol sunce [solarna godina]dies giorno jour dia danlux luce lumier luz lu [luksus]nox notte nuit noche no [nokturrno]luna luna lune luna - [lunarni]stella stella etoile estrella - [strela]terra terra terre tierra - [teren, teritorija]flamma fiamma flamber llama - plamenaqua acqua eau agua - [akvarijum]mare mare mer mar more lacus lago lac lago lokvavia via voie - [via aak]pons ponte pont puente -arbor arboscello arbre arbol [jarbol]aratrum aratro aratre arado raloarma arma arme arma [armija]vestis veste veste vestido [vesta]herba erba herbe hierba [herbarijum]frumentum frumento froment - -panis pane pain pan [panja]oleum olio huile oleo [ulje] animal animale animal naimal - [animalan]oves ovini mouton oveja ovcalana lana laine lana vunalac tatte lait leche mlekocaro carne chair carne [karneval]apis ape abeille abeja pelamel miele miel miel med bos bove boeuf buey voequus cavallo cheval cabal kobilacanis cane chien can -lupus lupo loup lobo vukavis ucello oiseau ave [avion]anguis anguilla anguille - guja, jeguljaserpens serpente serpsnt serpente - [srp]homo uomo homme hombre [human, humanizam]oculus occhio oeil ojo okoauris orecchia orielle oreja uvonasus naso nez nariz nosos [orale] - [oral] [oral] usta [oralno]collum collo cou cuello [kolo]corpus corpo corps cuerpo [korpulentan]cor cuore coeur corazon srce [kardiolog]libido [libido] [libido] [libido] [libido]satietas satiet satit satisfaccion sitost [satisfakcija]fames fame famne hambre sitis sete soif sed efama fama fameux fama [fama]libertas libert libert libertad [liberal,-an,-alizam]pax pace paix paz [Pacifik, pacifikacija]bellum bellicoso belliquese beligerante -vita vita vie vida ivotmors morte mort muerto smrttempus tempo temps tiempo [tempo, temporalan]annus anno anne ao [anualan]iuventus giovent jeunesse juventad [june, junoa]vis vigore vigeur vigor - morbus morbo [morbide] - morbido [morbidan]vulnus - [vulnerabile] [voulnerable] vulnerable -posterius posteriore postrieur posterior posleceleriter celere [clrit] - lente lento lente lento [lento]bonus buono bon bueno [bonitet]malus male mal malo [malerozan]clarus chiaro clair claro fortis forte fort fuerte - [forca] debilis debole debile dbil - [debil] cutis cute cuir cutis manus mano main mano [manualan, manual]

brachium braccio - brazo [brahijalan]pes piede pied pie - [pjedestal]digitus dito doit dedo - [digit/-alan]unguis unghia ongle ua nokatamo/amare amare aimer amar - ar/o,-are aro - arar oratiodi/isse odiare har odiar - [odijum, odiozan] habe/o,-ere ho avoir haber -fac/io,-re facere faire fabricar - [fabrika, faktor, fakat]do, dare dare donner dar - dati, dardorm/io,-ire dormire dormir dormir iace/o,-re giacere jachre - -ed/o,-ere mangiare manger comer jestieo, ire andare aller andar -labor/o,-are lavorare laber elaborer [elaborat, elaborirati]can/o,-re cantare chanter cantar [kancona, kanconijer]rid/eo,-re riddere rire reir loqu/or,-i [ loquace] [loquace] - [locuaz] perd/o,-re perdere perdre perder -time/o,-re [timore] [timide] temer -sci/o,-re - [cienza] [science] - [cientia] znatisenti/o,-re sentire sentir sentir [senzitivan, senzacija]nunc - - - -prius prima [prime] primero prepotens potente puissant potente [potencijal, potentan]impotens impotente impotente impotente [impotentan] lenis lene - - -durus duro dur duro - [durati]acer acuto acr agudo otarobtusus ottuso obtus obtuso tupcalidus caldo chaud caliente [kalorija, kalorian]frigus freddo froid frio [friider]gravis grave grave grave [grave, graviditet]facilis facile facile fcil - cca 10%