26
Lekovi koji deluju na kardiovaskularni sistem

Lekovi koji deluju na kardiovaskularni sistem · Lekovi u terapiji ishemijske bolesti i kongestivne srčane insuficijencije • Ishemijska bolest srca –snadbevanje srca kiseonikom

  • Upload
    others

  • View
    43

  • Download
    3

Embed Size (px)

Citation preview

  • Lekovi koji deluju na kardiovaskularni sistem

  • Lekovi u terapiji ishemijske bolesti i

    kongestivne srčane insuficijencije

    • Ishemijska bolest srca – snadbevanje srca kiseonikom ne zadovoljava njegove potrebe (smanjen je promer koronarnih krvnih sudova)

    • Lečenje – smanjenje potrebe miokarda za kiseonikom

    1. β-blokatori – smanjuju kontraktilnost i brzinu rada srca,

    2. Blokatori kalcijumskih kanala

    3. Nitrati

    4. Antiagregacioni lekovi

  • • Kongestivna srčana insuficijencija – srce ne može da ispumpa dovoljno krvi za potrebe organizma

    • Lečenje

    1. Diuretici petlje,

    2. Brzodelujući vazodilatatori

    3. Lekovi koji povećavaju kontraktilnost miokarda

    Cilj:

    Smanjiti radno opterećenje (ACE inhibitori),

    Smanjenje prekomerne tečnosti (diuretici)

    Pojačanje kontraktilnosti miokarda (kardiotonici)

  • Kardiotonični glikozidi

    Kardiotonični glikozidi su lekovi kojiispoljavaju snažno dejstvo na kontraktilnostsrčanog mišića.

    Ovi lekovi su veoma specifični izahtevaju dobro poznavanje njihovefarmakologije i patofiziologije srčaneinsuficijencije.

    Terapijski indeks ovih lekova je veomamali, odnosno razlika između terapijskoh itoksičnih doza je mala.

  • Kardiotonični glikozidisu alkaloidi biljakaDigitalis purpurea iDigitalis lanata.,najvažniji su digoksin idigitoksin.Molekul kardioroničnihglikozida se sastoji izdve komponente:steroidne komponente -genin ili aglikon i šećernekomponente.

    CH3

    OH

    H

    CH3

    OHO

    O

    A B

    CD

    2

    1

    34

    5

    6

    7

    89

    10

    11

    12

    13

    1415

    17

    16

    18

    19 20

    21

    22

    23

    digitoksoza

    digitoksoza

    digitoksoza

  • Šećerna komponenta sastoji se od 1-4 šećera. Najčešći šećer je d- glukoza i

    L- ramnoza. Prema nekim autorima prisustvo

    šećerne komponente nije važno za kardiotončno dejstvo ali povećava

    toksičnost.

    Smatra se da njihovo prisustvo omogućava bolje vezivanje za srčani

    mišić. Struktura i broj šećera imaju direktan

    uticaj na resorpciju pri oralnoj upotrebi kardiotoničnih glikozida.

  • Kardiotonični glikozidi deluju na srčani mišićpreko dva povezana mehanizma:

    • Inhibicijom Na-K-ATP-aze, i

    • Dejstvom na metabolizam kalcijuma.

    Na-K-ATP-aza je farmakološki receptor zakardiotonične glikozide. Kardiotonični glikozidise vezuju za Na-K-ATP-azu i smanjujuaktivnost enzima čime se smanjuje energijapotrebna za funkcionisanje natrijumove pumpe,a povećavaju oslobađanje intracelularnog Ca,što povećava kontraktilnost miocita.

  • Delovanje kardiotoničnih glikozida se ispoljava na sva četiri bitna svojstva srčanog

    mišića, i to na :

    • Kontraktilnost• Sprovodljivost• Refraktivnost• Automatizam

    Najčešći efekat kardiotonika u popravljanju srčane insuficijencije je povećanje snage

    kontrakcije miokarda i povećanje minutnog volumena srca.

  • Resorpcija digitoksina u digestivnom traktu je potpuna . Dugo se zadržava u organizmu i

    njegovo poluvreme eliminacije je 5-7 dana.

    U znatnom stepenu se vezuje za proteine plazme, a glavni put metabolizma je u jetri.

    Ovaj glikozid pokazuje fenomen enterohepatične cirkulacije.

  • • Izlučuje se preko bubrega. Kod pacijenata sa oštećenjem jetre i bubrega treba pažljivije dozirati ove lekove.

    • Nepravilna doziranja ovih lekova mogu dovesti do neželjenih i toksičnih efekata:aritmije, nauzeja, pospanost, poremećaji vida

    • Toksičnost se ispoljava kod pacijenata sa niskim nivoom K u serumu.

    • Terapijske koncentracije digoksina se kreću od 1-2 g/L

  • Antiaritmijski lekovi

    Antiaritmijski lekovi se koriste za prevenciju i lečenje poremećaja srčanog ritma.

    Ovi poremećaji nastaju najčešće usled promena u elektrofiziološkim fenomenima srca.

    Promene nastaju u:Ritmu

    Brzini rada srcaNastajanju impulsa ili

    Provođenju elekrtičnih signala kroz srčani mišić

    Antiaritmijski lekovi mogu da koriguju, pa čak i normalizuju poremećne elektrofiziološke fenomene u

    srcu.

  • Prema načinu delovanja dele se na četiri grupe (zavisno od toga na koji deo akcionog potencijala miokarda deluju):

    • I grupa: • Blokatori Na kanala: • HINIDIN, PROKAIN-AMID - lekovi za sve tipove aritmije!• Lidokain, Fenitoin, Propafenon

    • Mehanizam dejstva: • blokiraju ulazak Na u ćeliju tokom faze depolarizacije, što

    smanjuje brzinu porasta akcionog potencijala

    • II grupa: • beta-blokatori• PROPRANOLOL, Atenolol, Metoprolol

    • Mehanizam dejstva: • Ovi lekovi dovode do stabilizacije membrane miocita• Mehanizam stabilizacije srčanog ritma nije poznat!

  • • III grupa: • Supstance koje proširuju akcioni potencijal• Amiodaron, Bretilijum.

    • Upotreba:• Koriste se kod lečenja teških ventrikularnih

    aritmija!• Amiodaron često zamenjuje lidokain u slučaju

    zastoja srca

    • IV grupa: • Kalcijumski antagonisti• Verapamil,• Nifedipin.

    • Mehanizam dejstva:• Usporavaju sprovođenje impulsa kroz AV čvor• Efikasniji za atrijalne nego ventrikularne aritmije!

  • • Ostali antiaritmici

    • DIGOKSIN• ATROPIN

    • IZOPRENALIN• ADRENALIN

    • Lečenje bradikardije:ATROPIN (muskarinski antagonist, blokiraparasimpatički sistem)

  • Antihipertenzivni lekovi

    Hipertenzija, povišeni arterijski pritisak ubrzava procese arterioskleroze u velikim

    krvnim sudovima, povećava opterećenje miokarda,

    ubrzava razvoj koronarne bolesti,doprinosi razvoju oštećenja moždanih i

    bubrežnih krvnih sudova, kao i nastajanju infarkta miokarda,

    apopleksije i renalne insuficijencije.

  • Antihipertenzivni lekovi deluju različitim mehanizmima. Među njima najbitnija su

    četiri mehanizma:

    • Blokiranje adrenergičnih aktivnosti,

    •Pojačno izlučivanje natrijuma i smanjenje zapremine cirkuilišuće

    tečnosti – diuretici,

    •Direktna vazodilatacija, čime se smanjuje naknadno opterećenje

    miokarda, i

    •Blokada sistema renin-angiotenzin.

  • Diuretici

    Diuretici su lekovi koji sprečavaju tubularnu reapsorpciju natrijuma i povećavaju zapreminu izlučene mokraće. Osmotski diuretici, međutim,

    deluju tako što za sebe vezuju veću količinu vode, i tako povećavaju zapreminu izlučene

    mokraće.

    Diruetici se dele prema delovanju na :1. Tiazidni diuretici,2. Diuretici petlje

    3. Diuretici koji štede kalijum,

  • Prema hemijskoj strukturi diuretici se mogu podeliti u više grupa i to na :

    1. Derivate ksantina, pirimidina i triazina2. Organska jedinjenja žive3. Sulfonamidska diuretika

    4. Diuretika sa raznom strukturom

    1. Derivati triazina su najčešće korišćeni diuretici u terapiji:

    HidrohlortiazidHlorotiazidIndapamidAmilorid

  • Toksični efekti triazida su retki. Može se javiti hipersenzitivnost.

    Produžena terapija može dovesti do blago povišene glikemije (supresija oslobađanja

    insulina iz pankreasa). Mogu takođe da povećaju nivo mokraćne

    kiseline u serumu.

    Da bi se otklonio efekat smanjenja kalijuma, prepisivati ih sa preparatima kalijuma.

    Svi diuretici se nalaze na listi doping kontrole

  • • Tiazidni diuretici inhibiraju reapsorpciju Na jona i time izlučuju povećanu količinu vode.

    • Oni su lekovi izbora kod primarne hipertenzije

    • Dokazano je da diuretici smanjuju smrtnost pacijenata sa hipertenzijom.

  • 2. Diuretici petlje

    koriste za smanjenje edema pluća kod kongestivne srčane insuficijencije, jači su od tiazidnih diuretika

    • Diuretici petlje inhibiraju reapsorpciju hlorida iz proširenog dela Henleove petlje:• FUROSEMID, Bumetanid

    3. Diuretici koji štede kalijum SPIRONOLAKTON

    • antagonist aldosterona, sam zadržava Na

    • Često se kombinuje sa drugim diureticima jer sam nije mnogo efikasan!

  • Blokada sistema renin - angiotenzinInhibitori angiotenzin-konvertujućeg enzima (ACE

    inhibitori)• Angiotenzin-konvertujući enzim deluje na

    Angiotenzin I pri čemu nastaje Angiotenzin II –jak vazokonstriktor i stimulator sekrecije

    aldosterona• Aldosteron dovodi do zadržavanja jona Na i vode i

    izlučivanja jona K

    • ACE inhibitori:KAPTOPRIL, ENALAPRIL, ramipril• Upotreba:

    • Lečenje hipertenzije, srčane insuficijencije• Ne utiču na nivo glukoze – lečenje dijabetičara!

  • Antagonisti receptora za angiotenzin II

    Efikasni su lekovi u snižavanju pritiska, ne izazivaju kašalj (za razliku od ACE inhibitora)

    Ometaju vezivanje angiotenzina II za njegove receptore

    LOSARTAN, VALSARTAN

    Selektivni antagonisti aldosteronskih receptora

    EPLERENON

  • Blokatori kalcijumskih kanala

    • Dovode do smanjenja naknadnog opterećenja srca – blokiraju ulazak Ca u ćeliju (glatke mišiće arterije)

    • DILTIAZEM, NIFEDIPIN, VERAPAMIL, amlodipin

    • Najčešći neželjeni efekti: hipotenzija, vrtoglavica

  • Nitrati

    • Nitrati dilatiraju krvne sudove i smanjuju prethodno opterećenje srca

    • Mehanizam dejstva: NEJASAN!

    Otpuštaju NO koji povećava konc. cGMP, a iz toga sledi relaksacija glatkih mišića

    NITROGLICERIN, izosorbid-dinitrat

    Nitroglicerin lek izbora za akutni koronarni spazam

    NITROPRUSID, I.V. Primena

    Ostali direktni vazodilatatori

    HIDRALAZIN, MINOKSIDIL – dilatiraju arteriole

  • - i β blokatori• Alfa 1 blokatori dilatiraju i arterije i vene –

    PRAZOSIN

    • Neželjeni efekt izražen posle prve doze posturalna hipotenzija!

    • Alfa 2

    • KLONIDIN, metil-dopa

    • Mešoviti blokatori alfa1, beta1 i beta2

    LABETALOL – dilatira krvne sudove, a ne dovodi do refleksnog ubrzanja rada srca

    • Beta blokatori – smanjuju brzinu rada srca i povećavaju oslobađanje renina

    • Korisni kod pacijenata sa anginom, i sa migrenom

    • Nisu efikasni kod osoba crne rase!(kao i ACE inhi.)