Lektire - kratki sadržaji

7/23/2019 Lektire - kratki sadraji

1/27

ALBERT CAMUS 'STRANAC'

ivotopis:Albert Camus (1913. 1960.), francuski je romanopisac, dramatiar iesejist. Ateist s du!om kr!"anina. Camus #eli da se spase moralne i

du$o%ne %rijednosti o%jeka& one 'anjea predsta%ljaju jedini smisao uapsurdnosti #i%ota. obitnik je *obelo%e narade 'a knji#e%nost 19+.odine. -ita% se Camuso% opus temelji na ideji apsurdnosti ljudskesudbine. Apsurdnosti s%ijeta, Camus suprosta%lja st%aralaki akt koji tuapsurdnost porie (st%arati'nai d%aput #i%jeti/). stie pouban utjecajrada na modernu ci%ili'aciju koja je i'ubila dodir s prirodom, sa isto"omkrajolika umorna i neurotina, ne po'naje mir, %edrinu du$a, blaost%eeri. 2oderno o%jeka na'i%a $ladnim, cininim monstrumom.*asuprot s%ijetu dana!njice, e%ocira primjer stare rke, koja je u s%emu'nala na"i pra%u mjeru/. 4oinuo je u automobilskoj nesre"i.Knjievnost:1959.19+5. eksperimentira sa je'inim mounostimaeuropski romani %e'ani su u' e'istencijalnu 7lo'o7justalna te#nja da senadma!e pret$odniciospora%anje tredicijeKnjievni rod:epikaVrsta djea:roman likaMjesto radnje: Al#ir

! dje":88tranac88 je kratak roman u d%a dijela, u kojem se opisuje jednolian ibesmislen #i%ot mlado slu#benika 2ersaulta u Al#iru od trenutka kad jesa'nao 'a smrt s%oje majke pa do i!eki%anja %lastite smrti na koju je

osu:en 'ato !to je be' pra%o ra'loa ustrijelio neko Arapina, kojise pret$odno potukao s njeo%im prijateljima. %i ti doa:aji ispriani su uobliku ispo%jedi la%no junaka, koji u tamnici, s podjednakim mirom ira%nodu!no!"u, o%ori o proteklim 'bi%anjima, kao i o smrti koja mupreostaje. jelo je pisano i'%anrednim stilom, a iska' je dan u jasnim,preci'nim i kratkim reenicama. 4rema romanu je 88tranac88 196. .snimljen istoimeni 7lm. Camuso% 88tranac88 jest roman s poprilino uskomusmjereno!"u, jednosta%an je u s%ijetu punom nedokui%osti ira%nodu!nosti, doa:aji koji se ni#u nemaju opra%danja, nemaju smisla is%isu apsurdni, kao !to je primjer sukob ;atu:io se od majke. *akon majinesa$rane 'apoinje %e'u s 2arijom.>na $o"e da se oni %jenaju, no njemuje s%ejedno. >n je ra%nodu!an, ne'ainteresiran 'a s%e.4repustio se #i%otu.*i!ta ne podu'ima da bi bolje #i%io. =bija Arapa te mu sude 'a to


2/27

ubojst%o. *a su:enju je tako:er ne'ainteresiran, kao da se to njeane tie.

Marija2ersaulto%a je prijateljica, bi%!a daktilorafkinja u njeo%om uredu. rela

je2ersaulta na kupanju i od tada su oni u %e'i. ?eli se udati 'a njea, alinjemu je s%ejedno.4osje"uje a u 'at%oru i rasplae se na su:enju.Raymond. *ajbolji je 2ersaulto% prijatelj. =%ijek je besprijekorno obuen.. maojeljuba%nicu koju je pretukao jer a je %arala. 2ersault je pristao s%jedoitida a je ona %arala ii'%rla rulu.

Celeste 2ersaulto%a majkaEmanuel - nadstojnik i upra%itelj starakoa doma

Anai$a je$i#a i sti&a- epiteti:mrt%aka kola, be'uba usta, ne$otini tr'aji, ispupeni trbu$- usporedbe:kao da mama nije ni umrla, kao i obino, kao kr% !to se kotrlja po maminulijesu,kao da se lutak ra'la%io

Krata# sadraj;adnja se romana doa:a u Al#iru.la%ni je junak mali namje!tnik2ersault, mladi" s banalnim #i%otom be'broja mali$, be'naajni$

ljudi.;oman, pisan u pr%om licu, 'apoinje jednosta%nom konstatacijom&anas je majka umrla/.>d te pr%e jednosta%ne reenice u romanu s%idoa:aji djeluju tako na la%no junaka oninajla%niji, presudni,kao is%akodne%ni. =pra%o je ta be'naajna s%akodne%nost i ispunila pr%i dioo%e ispo%jedi.2ir i ra%nodu!nost kojom 2ersault putuje na pokop majke,mir koji u njemu %lada, produ#ujese do posljednje retka knjie. = njeo%u#i%otu nema potresa. mati prijatelja, dje%ojku,i'la'iti s njima, ljubiti to jeok%ir njeo%a #i%ota, ok%ir koji ispunja%a i' dana u dan na istinain.@edandoa:aj odjednom unosi promjenu u taj #i%ot. a uobiajno i'leta uokolici rada Al#iras prijateljem i dje%ojkama, dola'i do sukoba sa koji je 'a2ersaulta bio presudan. *jeo% prijatelj ;a


3/27

O majci:''Djelomice je i zbog toga nisam u posljednju godinu dana gotovo uopeposjeivao. a i zato !to bi" tada izgubio cijelu nedjelju # a da ne govorimo naporu $oji je bio potreban da odem naautobus% $upujem $artu i

putujem dva sata.''

&a$on majine smrti:''... uostalom% nisam se imao zbog ega ispriati. (apravo je trebalo da mion izrazi suut.)jerojatno e to uiniti pre$osutra% $ada budem u crnini.(asad $ao da mama nije ni umrla. *na$on po$opa bit e to ne!to svr!eno isve e poprimiti slu+beniji izraz.''

MARN (R) '(UN(! MAR!*E'

Ra$do+je:r%atska renesansna knji#e%nost

pod utjecajem renesansne umjetnosti u taliji od sredine 1D.st. do kraja 16.st. u ra'%ijenim radskim sredinama (ubro%nik, plit, adar, %ar)

slobodna ubro%aka ;epublika i mletaka almacija oblikuje se u usporedbi s $umanistikom knji#e%nom kulturom na

latinskom je'iku us%ojila mnoobrojne idejne i du$o%ne koncepcije$umani'ma

a7rmacija $r%atsko narodno je'ika naelo opona!anja estetski %rijedni$ u'ora

!sanjenja na: klasinu antiku knji#e%nost (Eerilije, 4laut, oracije, >%idije...) klasine pisce talijanske renesanse (ante, Foccaccio, 4etrarca) su%remene talijanske knji#e%ne autoritete iako je u suprotnosti sa srednjo%jeko%nim s%jetona'orom, $r%atska

se renesansa u nekim sasta%nicama oslanja na srednjo%jeko%nuknji#e%nost i na tijeko%e doma"e usmene knji#e%nosti

!#onosti:, turska os%ajanja tijekom 1+. i 16.st., %last Eenecije i talijanski utjecajnarado%e u' more u socijalnom smislu nositelji renesanse supripadnici imu"noa patricijskora:ansko sloja primorski$rado%a, sredi!ta su tada jo! pod mletakom%la!"u

ivotopis: rodio se %jerojatno u ubro%niku, 1+0G.. u puanskoj obitelji klerik, tro%ac i crk%eni orulja! nadimak Eidra u ubro%niku pola'io !kolu, neko %rijeme pro%eo u toskanskom

radu ieni

nakon po%ratka u ubro%nik, poeo pisati drame, naj%i!e komedije


4/27

u Hirenci pisao urotnika pisma toskanskom %ladaru Cosimu . de82ediciju po'i%aju"ia da s%rne %last dubro%ako plemst%a

osta%!i be' odo%ora i oda'i%a na bunt,%ratio se u Eeneciju inaodinu, 1+6.., umro (pokopan u crk%i s%. %ana i 4a%la)

knji#e%ni rad 'apoeo kao lirik pi!u"i ljuba%ne pjesme u du$u

petrarki'ma, no ubr'ose pos%e pos%etio drami (oku!ao se u s%imtada po'natim dramskim %rstama& komediji, pokladnoj iri, pastoralii traediji)

Najpo$natija djea:Bomedije 8undo 2aroje8, 8kup8 (prerada 4lauta), pokladna ira 8*o%ela odtanca8, traedija 8ekuba8 (prerada Iuripida) te pastirska ira 8Jirena8

Krata# sadraj:tarac je undo 2aroje sinu 2arinu dao pet tisu"a dinara da ode u Hirencu,no 2aro odla'i u ;im i tu tro!i sa% no%ac. Jada undo odla'i sa sluomFokilom potra#iti sina u ;im. Ju susretnu Jripeta koji im o%ori da mo#da'na 2aru. undo a moli da ostane s njima i primi a kod sebe. >n i$odlui upo'nati s ;imom. = ;imu se nala'i =o Jude!ak i njeo% %jernislua 4omet. =o je stra!no 'aljubljen u Kauru, no ona a mr'i. 2aroje,Jripeta i Fokilo na!li su 2aru. 2aroju 'aboli srce kad uje kako njeo% sintro!i no%ac koji je on mukom stekao. = ;imu, 2aru tra#i i njeo%a'arunica 4era, 'ajedno s #i%om. 4reru!ena je u mu!karca. #i%ulin imo%ori da je i undo u ;imu, a 4eru je stra$ da"e naletjeti na njea.Basnije, 4etrunjela, Kaurina slu!kinja, o%ori 4ometu da je Kaura s 2arom ida ne #eli uti 'a =a. 4omet joj o%ori da ka#e Kauri da je stiao 2arin

otac i da je u#asno ljut na njea. 2ladi ubro%ani *iko i 4ijero tra#e 2aru i#ele i"i kod Kaure. ola'i i Ela$o, a 4etrunjela im o%ori da je Kaura njenaospodarica. *apokon do nji$ dola'i i 2aro te i$ s%eseljem po'dra%lja i$%ali se kako je s Kaurom te kako dobro #i%i. 2aroje i' krme primjeti 2arui dola'i do njea %iu"i i' s%e lasa. *o, 2aro se pra%i da a ne po'naje, aotac u bijesu nasr"e na njea no#em. Bapetan i #biri od%ode 2aroja utamnicu jer remeti mir. Ela$o, *iko i 4jero odlue pomo"i 2aroju i'a"iodande. Ki$%ar adi odlui osta%iti Kauri bisere i o%ori joj da "e do"i 'asatd%a po no%ac. Fokilo upada u ne%olju pa se odlui sakriti s%e dok nenai:e netko od njeo%i$, 4omet i'%lai 2aroja i' tamnice. 4omet susre"eFokila i, nakon !to a prepo'na, !alje a 4opi%i, dok 2aro #ali !to se

poja%io njeo% otac i boji se da "e i'ubiti Kauru. ad i dola'i po no%ac, no2aro mu o%ori da do:e poslije. Kaura pak o%ori 2ari da je2aroje u ;imdonio mnoo toa korisnoa. ad i napokon dobi%a s%oj no%ac i 2aro a'atim tjera. 2aro moli 4opi%u 'a pomo", a o%aj mu o%ori da se mora predKaurom ra'metati no%cem. Jripet se kasnije ud%ara 4etrunjeli, a tadadola'i =o Jude!ak i s%a:a se s njima te ka#e 4etrunjeli da nju i Kaurutreba ubiti i nek8 i$ nosi %ra. 4opi%a o%ori 2ari da je nao%orio Kauru dane %jeruje 4ometo%im obmanama. atim 2aro moli Kauru da odobribankaru da naraun njeni$ dukata u banci da adiju jamst%o 'a s%ilu kojuod njea kupuju. = me:u%remenu, 4era se #ali babi da nije uspjela na"i2aru. B njima dola'i 4etrunjela i na upit po'naje li 2aru,ona odo%ori da jeon 'aruen s njenom ospodaricom Kaurom i 4era se na to rastu#i.Fankar napokon daje adiju jamst%o. 4opi%a sa%jetuje 2aru da se pra%i da


5/27

ne po'naje 2aroja i da osta%i Kauru na cjedilu. *o 2aro mu odo%ori danema !anse da to uini Kauri, ali ocu 2aroju ipak o%ori da a pr%i put %idiu ;imu. 2aroje a moli da mu o%aj spremi i u%a njeo%o 88blao88. ulisa%o%ori 4ometu da je do!ao tra#iti 2andolijenu, i'ubljenu k"i>ndardaJude!aka. 4rije osam je odina oti!la s mladi"em, te ju on #eli

na"i, a i dat "e naradu onometko ju na:e. 4omet ju odlui na"i i sa'najeod 4etrunjele da se Kaurin otac pre'i%a Jude!ak, da je #i%jela u Botru ida se '%ala 2andolijena. a to %rijeme, 2aro napokon s$%a"a da a je otacpokrao, a 4omet pr%i s$%a"a da je Kaura boata nasljednica. =me:u%remenu, 4a%o i njeo% sin rubi!a dola'e u ;im i tra#e2aroja.4etrunjela o%ori Kauri da je 2aro 'aruen 'a druu i Kaura seu#asno ra'ljuti. Jada dola'i Kessandro, tro%ac s%ilom, i tra#i od 2areno%ac. 2aro je du#an na s%e strane, a 4omet likuje. 4etrunjela tje!i 4eru.Bamilo, Ela$o, *iko i Fokilo mole 2aroja da oprosti s%om sinu i daaod%ede natra u ubro%nik. 2aroje se smek!a te umjesto 2are platinjeo%e duo%e. %e se 'a%r!i 4ometo%im djelo%anjem& 2aro i 4era 'a%r!e'ajedno, isto tako Kaura i =o, a tako:er i 4omet i 4etrunjela. ubro%anise %ra"aju u s%oj rad.

Te-a: ismija%anje ljudske po$lepe, sukob oca i sina, ludost 'aljubljeni$

pet ino%a d%a proloa (predo%ora)&

1. 4rolo uo *osa,5. 4rolo autora (o%ori o radnji komedije, liko%ima, mjestu

radnje...)

satiriki odnos prema %lastitoj sudbini, te prikri%ena ili ot%orenapolitika satira, osobito u 4rolou uo *osa, ali i u iska'imadrui$ liko%a (4omet, Jripe)

naj%e"ar#i"e%a ino%acija i posebnost u komediorafskom opusu tridesetak najra'liitiji$ liko%a %rlo opse#na i dramatur!ki slo#ena komedija sukob oca (dundo 2aroje) i sina (2aro tro!i kapital na kurti'anu

Kauru) mjesto radnje ;im sredi!nji moti%i & no%ac, sukob rastro!ne mlade#i i

kon'er%ati%ne, !krte starosti

r#i" kriti'ira s%eop"u pok%arenost i lakomost

.roo/ ("/o/ Nosa dijeli ljude na K@=I *AEA> (nesposobna %lastelai dubro%aki senatori po$lepni, rastro!ni, ra'%ratni...) i K@=I *AFK@(bistri,du$o%iti, snala#lji%i, intelientni ljudi)

omet 'aokupljen o%o'emaljskim u#icima renesansni o%jek 'aple"e radnju,%odi liko%e (Ltrjeba je bit

%jertuo'u, tko $o"e renjat na s%ijetu tko $o"e %ladati, mora bitipun %rlina) ospodar smije$a u komediji

a7rmacija sposobni$ i pametni$ (slue pobjeda o%jeko%e inteliencije


6/27

boatst%o je'ika dubro%aki, nedubro%aki, talijanski ismija%a kon%encije petrarki'ma kurti'ana KA=;A

0USTAV 1LAUBERT, '0!S.!2A B!VAR3'

ivotopis:usta%e Hlaubert (1G51.1GG0.) francuski je pripo%jeda iromanopisac. *astojao je apsolutnom objekti%no!"u prika'i%anja e%ocirati(prisje"ati se) u s%ojim djelima liko%e i pri'ore i' s%akida!njemalora:ansko #i%ota koji a je okru#i%ao i odbijao, kao i sjajne slike iliko%e daleke pro!losti, koja a je neodolji%o pri%laila.jela& 882adame Fo%ar


7/27

tipinost (opisani lik ima s%e i'%orne, autentine osobinekoje imaju iostali predsta%nici njeo%e skupine npr. tipini ra:anin jepromi!ljen,obra'o%an, po!tuje 'akon...)

objekti%nost (%idjeti s%ijet istinski, onak%im kak%im on 'aista jest)

Knjievni rod:epikaVrsta djea:roman

Kara#teri$a%ija i#ovaKiko%i& Imma Fo%ar


8/27

strast%ene ljuba%ne a%anture i, napu!tena od oba ljuba%nika, konano seubija. adr#aj djela ima podlou u istinitom doa:aju. ;oman je podijeljenna tri dijela, s%a tri s ra'ni$ aspekata koncentrirana oko likala%ne junakinje.

F>EA;A2 88s%ojst%o dr#ati se druim neo to o%jek jest88&Kik se Imme Fo%ar< pret%orio u simbol nemo"ne e#nje osrednji$ du$o%aprema %isinama, melankoline %olje 'a juna!t%om i poe'ijom u 'at%orenojkuli ua!eni$ #elja, neost%ari%i$ ambicija, 'a%isti, s%ada!njedosade...Imma Fo%ar< #rt%a je s%oji$ sno%a. >na nije sebe mola 'amislitikao ubitnicu, kao obinu doma"icu koja pluta po dosadnoj s%akodne%niciu' s%o tako prosjeno mu#a. *je'in se s%ijet, koje je tako pa#lji%oslo#ila od detalja s%oje ma!te, sru!io i nestao. 'ato, ispijanje je otro%amaestralan 'a%r!etak sas%im u stilu Imme Fo%arna poinje mr'iti njeo%u sre"u, ispod pri%idnomira u njoj bujaju bijes i #udnja 'a drukijim #i%otom. apu!ta ku"u i mu#a,naposlijetku se ra'boli i C$arles se 'bo nje'ino 'dra%lja odlui na selidbui' Jostesa. Bada su odla'ili, Imma je bila trudna.

DR/0 Dola'e u Non%ille, 'apu!ten pokrajinski radi". >dma$ pr%u %eer upo'najuKOona koji s%ojom poja%om i interesima u Imminim oima postaje idealni

mu!karac, a s time C$arles s%e dublje tone. Imma poinje ajiti osje"ajeprema njemu. = to je %rijeme i rodila dje%ojicu Fert$e, koju daje dojilji.;astrana je i'%ana i prema druima je draa i pristojna, ali ne mo#e serije!iti mr#nje inemira u du!i. tjela je potra#iti pomo" kod #upnika, ali onje tome nedorastao i 'ato ona odla'i. KOone odla'i u 4ari' jer %i!e ne #eliekati da mu Imma u'%rati ljuba%. >na ostaje nesretna, ali ne 'aduo jerse u nji$o%om #i%otu poja%ljuje boati posjednik ;udolp$e Foulaner. >n'amje"uje Immu i s$%ati da "e ju %rlo lako os%ojiti, !to se i doodi. 4ostajuljuba%nici, ak planiraju 'ajedno pobje"i, ali to se nara%no ne doodi jer jeon Immu 'apra%o samo $tio iskoristiti i nikada 'bo nje ne bi naru!io%lastiti uled, a niti bi se %e'ao 'acijeli #i%ot. *akon !to je osta%ljena i odnjea, pomi!lja na samoubojst%o, ali a ipak ne poini. lomljena je,'apada u te!ke i due psi$ike kri'e. =' s%e o%o, napra%ila je oromne


9/27

duo%e koji sada dola'e na naplatu. Bada je o'dra%ila, odla'i s C$arlesomu ka'ali!te u ;ouen dje nakon tri odine sre"e KOona.

1RE2 D>na ostaje u ;ouenu s KOonom, a C$arles putuje ku"i. 4ostaju ljuba%nici.

Jada Immin #i%ot postaje mre#a la#i koje su %odile jednom cilju sastancima s KOonom. = to %rijeme nao%ori C$arlesa da joj omou"ipunomo" nad nji$o%om imo%inom, na !to on pristaje. Jako se jo!%i!e 'aplitala u li$%aro%u mre#u, pra%ila s%e %e"e duo%e i s%e i$ %i!eoda:ala. bo toa dola'i do pljenidbe i prodaje s%i$ nji$o%i$ pokretnina.Imma ne #eli da se to doodi, moli 'a pomo" s%e koje po'naje, ali s%i oniju odbijaju. KOon se upla!io i pobjeao, pono%no ju osta%ljaju"i. @edini i'la''a Immu bila je smrt. 4routa arsen i u sljede"i$ nekoliko satiumre.C$arles pati, po%lai se u sebe, kao da %i!e ne #i%i. = ku"i pronala'iljuba%na pisma koja jeImma primala od s%oji$ ljuba%nika. a s%e kri%isudbinu. =mire.

*!5ANN 6!L10AN0 0!ET5E '.ATN*E MLA(!0 6ERT5ERA'ivotopis:@o$ann Polfan oet$e (1D9.1G35.) naj%e"i je njemaki pjesnik,knji#e%nik i mislilac. Je#i druaijim temama od pret$odnika ume:uljudskim odnosima te#i iskrenosti utemeljitelj drame u modernomsmislu. ;oman Q4atnje mlado Pert$eraQ uinio a je najpo'natijim inajsla%nijim njemakimautorom. 4r%i je njemaki pisac koji je postiaos%jetsko 'naenje.

jela& 88Haust88, 88 4atnje mlado Pert$era88, 88 ;imske eleije88, 88 rodnedu!e88, 88*auka%anjePil$elma 2eistera88...

Ra$do+je:;omanti'am poetak 19.st opreka klasici'mu umjesto ra'uma romantiari nude du!u orinalnost sloboda umjetniko i'ra#a%anja

Knjievni rod:epikaVrsta djea:roman

Anai$a je$i#a i sti&a: metafora& utao one crne oi, kako su mi samo s%je#e njene usne i s%je#iosmjesi mamili du!u epiteti& crne oi, s%je#e usne, umni o%jek, istinska sre"a

7na4enje ro-ana:;oman je pisan u epistolarnoj formi (forma pisanja koja poodujei'ra#a%anju misli i osje"aja). naenje je romana&

1. (o#"-entarno,socijalno sklonosti su i te#nje mlado Pert$eradjelomino sklonosti i te#nje oet$eo%a %remena

5. .si&oo8#o opisana su Pert$ero%a unutarnja promi!ljanja i te#nja'a slobodnim ra'%ojem ljudske linosti


10/27

;=RJE> Aristokracija omalo%a#a%a a, ne pri$%a"a, i'olira oet$e kriti'ira

nji$o%o licimjerje i pok%arenost(problem klasni$ ra'lika) ra:anst%o s%e !to Pert$er uini !ef je ne'ado%oljan problem

karijeri'ma

3ER14ER 5* RM*&16*R75 8/&*5:Pert$er je romantiarski junak kojim upra%lja strast, a ne ra'um, sklon jema!tanju, u#i%a u prirodi, u opreci je s dru!t%om i esto pesimistian.Barakteri'ira a $iperboli'acija osje"aja.

3ER14ER) D&7 REM* 98/,*) 7MR1:Kjuba% je 'a Pert$era patnja, bolest koja mu onemou"uje racionalnoprosu:i%anje. >n joj se ne mo#e oduprijeti i jedini je i'la' i' te kri'esamoubojst%o. mrt je 'a njea oslobo:enje od boli i patnje, ali i ot%aranadu u ost%arenje sre"e s Kottom u nekoj no%oj dimen'iji postojanja.

Krata# sadraj:2ladi pra%nik Pert$er dola'i u neki rad. adi%ljen je ljepotom krajolika,koju opisuje s%ome draom prijatelju Pil$elmu. *o, Pert$er opisuje imnoe doa:aje %e'ane u' rad. = radu na nekak%om balu susre"epuko%niko%u k"er Kottu, koja a isti tren oara s%ojom ljepotom. *o, ona je'aruena 'a Alberta, ali Pert$er ipak pro%odi dosta %remena s njom.5a$o sam ja% za vrijeme ti" razgovora% gutao one crne oi... 5a$o su mi

samo svje+e njene usne i svje+i osmjesi mamili du!u*ara%no, to se s%e od%ijalo dok je Albert bio na poslo%nom putu. Pert$erje bio tu#an 'naju"i da Kotta nije njeo%a, no ona a opet na neki nain%oli, !to Pert$era ini jo! depresi%nijim. Ali, do!ao je i taj dan kada seAlbert odluio %ratiti ku"i i po%u"i se i' posla. Pert$er se snjim ipak sprijateljio i s%o troje pro%ode sretne dane u#i%aju"i u be'a'lenojdru!t%enosti i prirodnim ljepotama radske okolice.n me smatra umnim ovje$om% i to me ini sretnim.a ro:endan Pert$er dobi%a jedno i'danje omera koje obo#a%a i %rpcu sKottine $aljine koju je nosila kad su seupo'nali. Pert$ero%a ljuba% prema Kotti s%akim danom bila je s%e jaa i on

je bio s%e tu#niji jer je %idio da Kotta nikad ne"e biti njeo%a.(ar mora ta$o da bude; no !to ovje$u predstavlja istins$u sreu% da muto bude i izvor njegova jada;Jada Pert$er s$%a"a da mu %i!e nije tu mjesto i, kako ne bi naru!io skladme:u 'arunicima,on odla'i.&e% ja ne mogu bez nje +ivjeti% a ipa$ moram. 1e!$o je% ali moram otiiodavde% s ovoga groznog mjesta.ote"i se praktino 'aposliti da bi i'makao mislima na Kottu, mladi" sedade nao%oriti da primi mjesto tajnika kod jedno diplomata. Je!kopodnosi slu#bu jer nije birokrat neo pjesnika du!a. A kako njeo%ospodar %oli sitnia%o 'abadati, ubi %olju 'a slu#bu koja a nikad nijepri%laila. 4oslanik tu#i Pert$era ministru, no ministar poka'uje %i!era'umje%anja i daje mladi"u oinske sa%jete kako se u budu"e ima %ladati.


11/27

Pert$er podnosi osta%ku i stupa u slu#bu neko kne'a kome "e naladanjskom imanju kratiti %rijeme. Pert$ero% no%i ospodar nije lo! o%jek,ali je pros%jetiteljski su$oparan pa a romantini mladi" te!ko podnosi idoskora napu!ta slu#bu. *euspio poku!aj da se 'aposli i da u tom posluna:e 'ado%oljst%o pojaa%a

potisnute osje"aje prema Kotti, koja se udala 'a Alberta. *e moa%!iodoljeti #elji da je opet %idi, Pert$er se %ra"a u radi" dje su se biliupo'nali. tanje doskora postaje nei'dr#i%o. Albert s koji, se neko" dobroslaao sada mu je omr'nuo, a s%e mu se ini da Kotta u tom braku nijesretna koliko bi 'aslu#ila. = druu ruku Pert$ero%a ekscentrinost %rije:atrije'no Alberta koji mutno naslu"uje da bi mu Pert$er moao postatiopasan. Kotta koja je duo 'a%ara%ala samu sebe, poinje u%i:ati danje'ini osjeaji nisu be'a'leni. 'me:u Pert$era i njeo%e okolinenespora'umi se mno#e i Kotta bi se $tjela i'%u"i i' te situacije, ali sama ne'na kako. a bi sprijeila s%akodne%ne Pert$ero%e posjete, ona munare:uje da par dana i'ostane, a Pert$erkoje %e" du#e %rijeme salije"u misli o samoubojst%u i'%r!a%a sadaposljednje pripreme. Era"a se jo! jednom Kotti, pada joj oko %rata i nji$o%ese usne pr%i put sjedinjuju. *akon trenutano 'anosa Kotta se pribere idaje Pert$eru do 'nanja kako a %i!e ne #eli %idjeti, Pert$er odla'i ku"isa% rastresen. porui%!i Albertu da mu posudi pi!tolje jer se sprema naputo%anje, on i$ dobi%a, a pri tom a bla#i misao da i$ je sa 'ida skinulaKotta i obrisala s%ojim mekanim rukama.(lo sam ti za dobro vratio% *lberte% ali ti e! mi oprostiti. (bogom%*lberte 6inim svemu tome $raj. &e$a mi smrt bila na sreu un je. #udara dvanaest. &e$a se da$le zgodi !to treba 9otta% zbogom%

zbogom 8edan susjed vidio je $ad je planuo barut% i uo je pucanj. *li%$a$o je i dalje vladao mir% nijevi!e obraao pa+nju.lua je te %eeri oti!ao 'naju"i da "e se ne!to lo!e dooditi. Pert$er jepopio a!u %ina, u'eo pi!tolj te opalio metak ra%no u desnu sljepoonicu.lua a je prona!ao ujutro jo! #i%o, no u te!kom stanju. = podneje preminuo... 4rije smrti, Pert$er je i'ra'io #elju da a pokopaju i'%anroblja, tj. u bli'ini, i'me:u d%ije %itke lipe. *a posljednji poinak ispratilaa je Kottina rodbina, nosili su a obrtnici, a s%e"enika nije bilo.reminuo je u podne.


12/27

*je#na i iskrena dje%ojka koja doka'uje da je sposobna pridr#a%ati semoralno kodeksa. = s%ojim osje"ajima nije po%r!na, ali po!tuje Alberta i'adanu rije pa, iako poka'uje naklonost i mo#da ak ljuba% premaPert$eru, nastoji je 'atomiti i odbija a. >su:ena je naispra'an #i%ot us%akodne%nom #i%otu malo radi"a.

*lberttabilan i realan lik. uprotnost je Pert$eru. Eoli Kottu, po!tuje nje'inuobitelj, a ona je siurna u njeo%u ljuba%. Cijeni je i po!tuje pru#aju"i jojnadu i siurnost 'a sretan i miran budu"i #i%ot. Jime je !to nije otjeraoPert$era od Kotte doka'ao da je ba! on njena %rsta ruka koja je u%a dane prekorai kon%encije dru!t%a.

! dje":jelo ima u'orke i' pi!e%a #i%ota. 4rijatelj @eru'alem se ubio 'bo ljuba%i,taj in a je potaknuo na pisanje o%e knjie. Kottu mo#emo podijeliti nad%ije osobe i' oet$eo%a #i%ota, C$arllotu i 2aSa.;oman je pisan upismima kako bi i'ledao realniji i bli#i s%akodne%ici. 2o#emo a podijelitiu d%a djela. 4r%i dio do njeo%a odlaska u rad, a drui do njeo%esa$rane. Jema samoubojst%a se oituje na kraju djela.... $u$avan je onaj $oji sebi +ivot oduzima% $ao !to bi bilo nepristojno reida je $riv onaj% $ojibi umro od $a$ve opa$e groznice.1rebao bi vidjeti $a$oglupim se inim $ada se u dru!tvu govori o njoj * $ada me jo! i upitaju$a$o mi se ona svi>a - 7vi>a 7mrtno mrzim tu rije. 5a$av bi morao bitiovje$ $omu bi se 9otta samo svi>ala% $omu ne bi ispunjavala svemisli% sve osjeaje 7vi>a

1RAN7 KA1KA '.RE!BRAA*'

politiko obilje#je koje je pret$odilo modernoj knji#e%nosti ponajprijeje ni' re%olucijakoji je pratio po%ijest Iurope %i!e od cijelo stolje"a&od Hrancuske re%olucije u 1G.st., preko re%olucija 1GDG. i 1G1. do>ktobarske re%olucije 191. odine

kulturni #i%ot oboa"en Iinsteino%om teorijom relati%nosti, obno%aolimpijski$ iara, pokretanje s%jetski$ i'lo#bi, st%aranje 7lmskeindustrije, ra'%oj radija

'nanost i te$nika do poetka 1. s%jetsko rata i'umljen je

automobil, radio, a%ion,dana!nji susta% proi'%odnje i distribucijeelektrine enerije te 7lm i ramofon, tj. 'apisslike i '%uka

poja%a apstraktno slikarst%a i atonalne la'be nao%je!taji moderne knji#e%nosti prisutni su u poe'iji Palta

P$itmana, C$arlesa Faudelairea i Art$ura ;imbauda, drami enrikabsena, Auusta trindbera i Alfreda @arr


13/27

mno!t%o smjero%a i strujanja unutar moderne knji#e%nosti, posebicepoe'ije i drame (ekspresioni'am, futuri'am, dadai'am, nadreali'am,ima#ini'am, %ortici'am, akmei'am, simboli'am itd.) s%jedoe damoderna knji#e%nost nije samonikli antitradicionalistiki odo%orpr%i$ desetlje"a 50.st., %e" slo#ena, %i!e'nana kulturna poja%a koja

usposta%lja %i!estruko ra'liit odnos spram knji#e%ne tradicije is%akida!njeadru!t%eno #i%ota

Avan/arda (franc. l'avant garde= predstra#a, pret$odnica) knji#e%nopo%ijesna odrednica koja

'ajedniki o'naa%a neke smjero%e i strujanja koja nisu %e'anaiskljui%o 'a jednu nacionalnu knji#e%nost (ekspresioni'am,futuri'am, dadai'am,nadreali'am)

>bilje#ja& stalna te#nja da se nadma!e pret$odnici isticanje indi%idualnosti i oriinalnosti ospora%anje tradicije ili njeno tumaenje na no% nain no%i formalni postupci& odbaci%anje %e'ano sti$a, interpunkcije i

sintakse antiestetici'am depersonali'acija umjetnosti stapanje ra'liiti$ knji#e%ni$ #anro%a ra'bijanje sintakse dosada!nje pjesniko i'ra'a framentarni teksto%i ot%orene strukture

Moderna pro$a

, strukturna slo#enost, napu!tanje tradicionalno pripo%ijedanja s %rstim 'apletom, prika'i%anje unutarnje stanja s%ijesti, unutarnji monolo, pripo%ijed animonolo, struja s%ijesti, junaci slijede unutarnju loiku s%ijesti, prepu!taju se mislima (sno%i,

sje"anja,uspomene, opisi...) esto im predmetTbojaTokus slu#i kaopo%od 'a priu, retrospekciju

, %rijeme radnje je kratko, ali 'bo usmjerenosti na s%ijest likadoa:ajno i'nimno boato

ivotopis

1GG3. 195D. austrijski pripo%jeda ro:en u 4rau, u ortodoksnoj #ido%skoj obitelji nesretno djetinjst%o pod nesmiljenim autoritetom oca, koji "e osta%iti

nei'brisi% peat na njeo%oj osjetlji%oj psi$i i slabom tjelesnomustroju, te "e do smrti #i%jeti kao osamljenik

opus sadr#i elemente ekspresioni'ma (osje"aj stra$a i usamljenosti,protest proti% dru!t%eno me$ani'ma koji uro#a%a slobodupojedinca i 'a$tije%a slijepo pokora%anje, uporaba roteske) inadreali'ma ($alucinantne %i'ije)

knji#e%nu osta%!tinu sredio i %e"im dijelom obja%io 2aS Frod djela imaju obilje#ja aktualne dru!t%ene kritike, ali prije s%ea

odra#a%aju %lastiti Bafkin s%ijet, njeo%u e'istencijalnu osamljenost


14/27

i nemo" da na:e mjesto u dru!t%u, daodredi s%oj sta% prema s%ijetu ireliiji, njeo% stra$ i ko!marske %i'ije kojima je bio podlo#an

L?i%im stranije od stranca kristalno jasni stil i jednosta%ni reali'am kojim opisuje ra:ansku

st%arnost, u koju smje!ta%a fantastine doa:aje s%oji$ junaka

Lkafkijanst%o op"i pojam 'a stanje du$a kak%o nala'imo u Bafkinus%ijetu @IKA& L4reobra#aj (191+.), L=mjetnik u lado%anju (1955.),

L4roces (195+.),L%orac (1956.), LAmerika (195.)

Krata# sadrajreor amsa jedno se jutra probudio preobra#en u kukca. reor je po'animanju tro%aki putnik i s%e te#e podnosi stres koji mu donosi posao,no ne mo#e a promijeniti dok ne otplati duo%e s%oji$ roditelja. *akon !tos$%ati da kasni na %lak, na %rata mu pokuca majka, a on, odo%ori%!i joj,upla!i se s%o lasa i kojem se osjetilo nekak%o bolno jaukanje. =stos$%a"a da se ne mo#e tako lako i'%u"i i' kre%eta. -u:enje i sumnjauku"ana 'bo 'akljuani$ %rata njeo%e sobe s%e %i!e rastu, a uskoro sti#ei prokurist i' njeo%e t%rtke pro%jeriti 'a!to reora nema. bo toa sereor mukom i'%ue i' kre%eta. ='bu:enje pred %ratima postaje s%e %e"ei iako i$ reor poku!a%a umiriti, to se ne doa:a jer mu je las tolikopromijenjen da a ne ra'umiju. ako je $tio ododiti trenutakpoja%lji%anja, prokuristo%i o!tri prijekori natjeraju a da se ipak poka#e,nakon ea mu majka pada unes%ijest, a prokurist pobjene od stra$a.reor krene 'a njim u namjeri da mu objasni s%e, no otac a !tapompotjera na'ad u sobu. 4ro%lae"i se kro' tijesna %rata boje"i se udarca,

reor se o'lijedio i tek se na%eer probudio i' nes%jestice jer jenamirisao s%oju omiljenu $ranu, koja mu %i!e ne prija. 4ada no" i njeo%aa prostrana soba poinje ispunja%ati stra$om. utradan mu ujutro sestra,koja je jedina mola podnijeti njeo% no%i i'led, primjeti%!i da ni!ta nijeokusio, donosi s%akak%e %rste jela da ispita njeo% ukus. reor otkri%akako mu prijaju samo jela 'a$%a"ena truljenjem. Friu o njemu preu'imasestra& donosi mu $ranu, isti i pro'rauje sobu, dok on le#i pokri%enpla$tom kako a ona ne bi %idjela. ako ne komunicira s ostatkom obitelji,sa'naje da je otac nakon sloma s%o podu'e"a uspio spasiti ne!to no%cakoji "e pomo"i obitelji da se oso%i na noe sad kadje i'ubila s%o $ranitelja. Rto se tie reora, sestra je odluila ispra'niti

mu sobu kako bi moao pu'ati po 'ido%ima. kada reor osjeti da muodu'imaju s%e !to a podsje"a na njeo%u ljudsku pro!lost, pr%i putreaira aresi%no. >ajniki se ustrao sobom poku!a%aju"ispasiti bar ne!to, 'bo ea njeo%a majka, u#asnuta, pada u nes%ijest.Jada dola'i otac i misle"i da je reor poinio nasilje, ranja%a a jabukom,koja ostaje duboko 'ari%ena u njeo%om tijelu. ;ana 'bo koje reorte!ko pati urodila je ipak time da mu u%eer ot%araju %rata damo#e promatrati obitelj okupljenu u dne%noj sobi. reor bi s nostalijompromatrao oca, koji se pono%no 'aposlio, te majku i sestru 'aba%ljene!i%anjem. 4ostupno, obitelj s%e %i!e potiskuje reora i' s%oje s%ijesti.=najmili su d%orkinju,koja a je u#i%ala %rije:ati, da oba%lja najte#eposlo%e, dok bi sestra ostatke $rane i' njeo%e sobe uklonila jednim'ama$om metle. reor oto%o %i!e ni!ta ne jede, a u njeo%u su sobu


15/27

poeli sta%ljati s%e su%i!ne predmete. ;oditelji u'imaju stanare pa %ratanjeo%e sobe ostaju i u%eer 'at%orena. @edne je %eeri uo sestrukako s%ira %iolinu, a %rata su njeo%e sobe sluajno ostala ot%orena te seon pribli#io %ratima kako bi ju %idio. *a nesre"u, %idjeli su a stanari,uspaniili se i poeli prijetiti tu#bom. Jaj doa:aj poor!a%a reoro%

polo#aj, a sestra i'ja%ljuje da a se moraju rije!iti. 4ora#en,reor se %ra"au sobu u%!i kako se 'a njim okre"e klju. Je no"i, prisje"aju"i seobitelji,reor umre. utradan a nala'i d%orkinja, a na nje'inu je %ijest daje umro s%ima laknulo. 4rolje"e je. >tac,majka i sestra odla'e na i'let i'%anrada ra'mi!ljaju"i o po%oljnim perpekti%ama 'a budu"nost koje su im seot%orile reoro%om smr"u.

pripo%ijetka napisana u ranijoj fa'i Bafkina st%aranja (1915.) jedno od malobrojni$ djela obja%ljeno 'a njeo%a #i%ota otu:en o%jek u s%ijetu otu:eni$ ljudski$ odnosa simbolinost kukca prika'uje abnormalnost t'%. normalno ra:ansko dru!t%a L@e li #i%otinja kada a la'ba toliko diraU 'audna pria n medias res&?5ad se 0regor 7amsa jednog jutra probudio na$on

nemirni" snova% primjetio je da se u $revetu bio pretvorio ugolemog $u$ca.@

ukidanje prirodno'nanst%eni$ 'akonitosti i u'ronoposljedini$odnosa

osje"aj bespomo"nosti, osamljenosti i stra$a

roteskna i $alucinantna stanja prika'ana realistiki %jernim ije'ino jasnim iska'om pripo%jeda u tre"em licu bacanje trupla na smetli!te obitelj ra'mi!lja o budu"nosti osamljenost reora amse na'naena %e" u pr%oj reenici

sla%enskim korijenom njeo%a pre'imena (am sa) u tijeku radnje amsa postaje s%jestan da a je odbacilo ne samo

suro%o dru!t%o otpusti%!i a s posla %e" da a u sada!njem njeo%uobliku ne pri$%a"a kao ljudsko bi"e ni njeo%a obitelj, 'a koju secijela #i%ota #rt%o%ao, a sada joj i sama njeo%a prisutnost postaje i'

dana u dan te#im bremenom, iako to nitko ne #eli ot%oreno pri'nati

MR!SLAV KRLEA '0!S.!(A 0LEMBA*EV'

*@AJ KI2FAN, bankar, direktor podu'e"a lemba< Ktd. (69 odina)FA;=*CA CAJIKKKI2FAN, njeo%a drua #ena (D+ odina);. KI>*I KI2FAN, sin njata i pr%e suprue ro:. Fasilidesanielli (3Godina)A*IKBA KI2FAN, udo%ica starije lemba


16/27

r. t$eol. et p$il. KFI;F;A*J, baruniin ispo%jednik (39 odina)>KEI; KI2FAN, sin barunice Castelli i njata lembana poinje ispiti%ati Habric'


17/27

u kojem se s%e obja!nja%a& ino" se oko de%et sati s tre"e kata bankaro%eku"e bacila krojaka radnica Hanika Canje, 'ajedno sa sedmomjesenimdjetetom, nakon !to je bila i'baena i' lemba


18/27

Keone poinje %rije:ati barunicu, !to re'ultira pro%alom bijesa kodlembasno%ni je moti% u romanu moti% po%ratka. ;adnja se romana odnosi nara'doblje i'me:u 1950. i 1930. Eremenski, sam roman obu$%a"a nekolikomjeseci prolje"e, ljeto, jesen. %e se %rti oko po%ratka i radnja je njeo%aposljedica. @a%ljaju se pitanja koja su po%e'ana u' la%ni lik HilipaKatino%ic'a& pitanje identiteta, pitanje pripadnosti dru!t%u, pitanjeumjetnosti i ljuba%. >bra:en je Hilipo% po%ratak. *akon d%adeset tri seodine %ra"a u mjesto dje je pro%eo djetinjst%o. 4o%ratkom on o#i%lja%ast%ari, lica i doa:aje %e'ane u' njeo%o djetinjst%o.a ra'%oj o%ak%eradnje ka#emo da je simultana radnja. Bada se u isto %rijeme od%ija radnjai' pro!losti i sada!njosti, npr. 'id sa reklamama je onda i sada, i onda je biopekarski pomo"nik i sada je, stra$a kada je dola'io ku"i nakon bordela stra$ i sada !to "e 'ate"i kod ku"e, %rt sada i %rt onda...884o%ratak HilipaKatino%ic'a88 te#ak je, ust i slo#en tekst. = liku je Hilipa pokrenuto nekolikomuni$ sloje%a s%ijesti i pods%ijesti mutno Hilipo%o porijeklo, njeo%

neprestani psi$olo!ki kompleks u odnosu na oca, njeo% sukob s majkom,i'ostanak i' ku"e i bije u ino'emst%o. ;oman i 'apoinje retrospekti%om&Hilip se %ra"a u rodni rad, 'ajedno s njime %ra"aju se, kao ptice i' daleki$'emalja, da%ne uspomene 'a kojemu se inilo da su oti!le u nepo%rat,odnosno da se mou pre%ladati. -ita% je Hilipo% po%ratak (koji u mnoomenalikuje na po%ratak Keonea lemba


19/27

ospoda lembaje%i, Keda i = aoniji, 'atim u nenadma!nim pro'nimframentima o lembaje%ima. Jo propadanje klase koja je %e" pos%e trula ikoja se pred nama pos%e ra'jeda, to je u !irem smislu tema o%e knjie.

*A;=RI*A KBA;BA E@A E@IJA

upra%o tu dje misli da pro!iruje dijapo'on do#i%lja%anja i da pojaa88o%or88 s%oji$ slika, tu Hilip ujedno odaje tajnu s%oji$ kri'a& jer ono asakad sumnja da je boja kadra i'ra'iti s%e !to nije boja, im $o"e boji dadade samo ono !to je njeno, da je 88poni'i88 na njenu ulou ust%arnosti,time je naru!io slikarsku %i'iju s%ijeta& no u tome i jest njeo%a kri'a,odnosno tematika o%e knjie.

2F>KBA 4>E;AJBAramatina toka u kojoj roman poinje jest superiorno odabranakoincidencija me:usobno suprotsta%ljeni$ junako%i$ nemira& po%ratak7'iki i po%ratak psi$iki, potraa 'a i'ubljenim %remenom i 'a s%je#inompr%i$ emocija (koje prete#no i nisu emocije neo psi$iketraume),neobian moment sumnje u %lastitu linost i u %lastite st%aralakesposobnosti, i u isto%rijeme duboka s%ijest o tome kako bi'apra%o trebaloslikati a to dalje, u krajnjoj liniji, 'a junaka o%o po%ratka 'nai& kako bitrebalo po#i%jeti da #i%ot bude cjelo%it, smislom ispunjen, akti%an proces.4o%ratak je i 'ami!ljen tako bar a je junak ost%ario u toj namjeri& Hilip jenedje u dalekoj mladosti ostao na ulici, te otada #i%i na ulici %e" mnooodina, a ni!ta se nije promijenilo ula%nom. toa je taj po%ratak'ami!ljen kao preda$, kao ispunjenje odisejske potrebe da se lutalac%rati pola'i!tu i da ost%ari naj%e"u radost o%jeka& da uleda si%kastu

'asta%u dima nad %lastitim onji!tem i pono%o 'auje da%ne '%ukedjetinjst%a. Joj romantinoj potrebi prinosi Hilip #rt%u uasu po%ratka&88osjetiti se doma88, o"utjeti nedje %rsto tlo pod noama, uroniti usimbole kojisu i na!i i op"i (ili bar !iri od na!i$ lini$), to je e#nja Hilipo%a.

=4>;IFA HK4>E> HKA=FI;J>E> 4>@IJA FK=*CHlauberto% do#i%ljaj& Bon'umiran susret s bludnicom, poetski ost%aren unjeo%u *o%embru/ (jednom od najljep!i$teksto%a Hlauberto%i$) 'apra%oje ista romantika. *jemu je ja%na #ena i'%or patetine ljuba%ne strasti,ak simbol ulne ljuba%ne iskrenosti, dru!t%eni problem on u njoj ne %idi.88Jek kad je lela pokraj mene, i'lo#ila je pred mojim oima s ponosom

kurti'ane, sa% sjaj s%o mesa. Eidio sam otkrite njene rudi, t%rde i u%ijeknapete kao od neko u'burkano romorenja njen trbu$ od sedefa sudubljenim pupkom, njen ipki i re%iti trbu$, tako mekan da u nj'anjuri! la%u kao u u'la%lje od tople s%ile. mala je di%ne boko%e, pra%e#enske boko%e koji$ linije prela'e"i u okruli but, podsje"aju u%ijek upro7lu na ne 'nam koji ipki i 'a%odlji%i oblik 'mije i 'lodu$a 'noj odkojea je njena ko#a bila %la#na, inio ju je s%je#om i ljeplji%om, u no"i sunjene oi sjale upra%o stra!no, a naruk%ica je od jantara, koju je nosila nadesnoj ruci, 'a'%eketala kad bi se ona u$%atila 'a dr%o od kre%eta. 88

Hilipo% do#i%ljaj& =mjesto romantike prika'ana je ita%a jedna ljudskatraika. Hilipu je ja%na #ena ruba dru!t%ena istina i, u isto %rijeme,od%ratna mora jednoa djetinjst%a.88 = %la#nom, kiselkastom slapu mirisa,


20/27

poslije puno sunano ljetnje sjaja kao oslijepljen, tapaju"i u potpunojtmini, Hilip je kod !kuro os%jetljenja ot%oreni$ %rata %idio samo la%ore,naslone stolica s prebaenim #enskim $aljinama, pelaronije na pro'orskojdasci i ra'lednicena stijenama, a i' nepro'irne tmine po'%ao a je neijilas da pristupi bli#e k postelji. Ju obasjana snopom s%jetlosti !to je padala

kro' maleni kolut na pro'ornoj ploi, le#ala je #ena, a trbu$ joj je bioraskri%en, oroman i sas%im bijel kao s%je#i $ljeb kada le#i na pekarskojlopati. amo to, da je taj trbu$ oroman, nadu%en, mekan i nainjio kaok%asac pod prstom, da ima pupak, kao prijesan $ljebna pekarskoj lopati, to je bila jedina slika !to mu je ostala u pameti sas%im#i%o i nei'brisi%o.88

slikarski je i'ra#ena ra'lika i'me:u o%a d%a doa:aja. Bod Hlauberta s%eje to s%ijetlo i isto,nest%arno i sladunja%o kao tijelo nreso%i$ odaliska, akod Brle#e je s%e trulo, nadu%eno i prijesno.Jko je od ti$ tipo%a u tojpaklenoj knji'i moj otacU likati '%uko%e i mirise je nemou"e, a slike sune'ami!lji%e u s%ojoj sa%r!enoj reali'aciji be' '%uko%a i be' mirisaV Ito,prola'e ulicama radske omile, nestaju u sumraku i slikarst%o im jepotpuno su%i!no.-emu bi o%im ljudima bile potrebne slikeU %italo je kadaje Hilip stiao na kaptolski kolod%or. %adeset i tri odine nije a 'apra%obilo us%om 'akutku, a 'nao je jo! u%ijek kako s%e dola'i...

RANK! MARNK!V) 'RUKE'

! dje": *o%ela

4ripada ra'doblju drue moderne (19+5.1969.)= %rijeme pisanja no%ele 2arinko%i" je bio antifa!ist, u djelu indirektnopreferira lije%u ruku. osljedno je ra'%ijena metafora #i%ota kao lume is%ijeta kao ka'ali!ta to je #i%ot u malom sas%im s%ojim reistrimaraspolo#enja, ali pripo%jedae%e oi u%ijek su usmjerene prema apsurdnimdetaljima i crno$umornim situacijama. birka no%ela ;anka 2arinko%i"a;uke jedna je od najbolji$, a s%akako i najsla%nija inaje!"e pretiski%ana no%elistika knjia jednoa $r%atsko pisca uposljedni$ pedest odina. 4r%o i'danje, i' 19+3.od, sadr#a%alo je desetno%ela, ali su d%ije od nji$ naknadno postale sasta%ni dio romana Biklop, ajedna je u!la u knjiu no%ela ranije 2arinko%i"e%e fra'e. adr#aj 'birke, s

osam teksto%a, de7niti%no je obliko%an 1965.od, kada je na u%odnomjesto u%r!tena no%ela amotni #i%ot t%oj. Bada su se poja%ile ;uke,2arinko%i" je %e" bio a7rmirani pisac, ali a je ta knjiauinila pr%im imenom poslijeratne $r%atske no%elistike.4isana rukom skeptino intelektualca sklono ra'noj ironiji, disciplinirano2editeranca s analitikim ner%om i pisca sposobno da naoko obine,tri%ijalne teme u'dine na uni%er'alnu ra'inu, nadas%e nenadma!nostilista, ta je umjetnost ot%orila u su%remenoj $r%atskoj knji#e%nosti no%e%idike i posta%ila joj %rlo %isoke kriterije. 2noi aspekti 2arinko%i"e%epro'e, pa i teksto%a i' 'birke ;uke, mou se danas tumaiti u sklopupoetike postmoderne npr. metaliterarnost no%ela amotni #i%ot, An:eo inaroito arljaj, u kojoj je autor u pr%i plan do%eo st%aralaki in i pi!e%umuku da i' kaosa ra:e st%ori umjetniko djelo. ;ealistiku podlou od


21/27

koje u s%ojim no%elama u%ijek kre"e, pisac ra'ara brojnim narati%nimpostupcima in%er'ijom slike s%ijeta, neuobiajenim spajanjem ra'liiti$#anro%ski$ obra'aca i stilo%a, impostiranjem liko%a kao ambi%alentni$karaktera, ironijskim pomakom, roteskom.

Krata# sadraj-o%jek $oda prekri#eni$ ruku na le:ima.A9ijeva se nalazi u naruju desne% spretnije% sna+nije% pametnije%ozbiljnije.AJu nastaje dijalo i'me:u lije%e i desne ruke. talno se s%a:ajukoja je pametnija, korisnija i sl.A8a barem znam listati $njigu% a ti ni to ne zna!. 1i zna! samo dr+ati $njigudo$ ja listam. n ita% ja listam% a ti% $ao stala$-dr+i!.A= s%a:i je lije%a rukaokri%ila desnu da je ubojica, da ju je $tjela ubiti& A8a nisam ubojica 1o bi tiuinila. /ostalom% jednom si ve i po$u!ala to uiniti.A matra se robomdesne ruke& ADo$ se gola prostituira! u $oje$a$vim ru$ovanjima% ja dr+imtvoju ru$avicu% $ao rims$i rob.A*a kraju dola'i do preobrata prie. -o%jek pomiluje rukom djeakapo la%i i k%rcne a po nosu, mali %risne kako a je o%aj udario. ola'idjeako% otac....Atada se ma$ne i 9ijeva. 7trelovito se digne i zgrabi ca za $o!ulju naprsima. 1o je drugim rijeima bio mig Desnoj: udriA.... od sobom ostave$rvave otis$e na ploni$u. &o one se nisu osvrtale...AKije%a ruka je drua strana ljudske linosti, ona je nje#nija, osje"ajnija,iskrenija i spontanija, ali ima podre:enu ulou. >na u%ijek ima uloupomo"nice, $%ataljke, pseudopodija koja mora po!to%ati 'akon jaea. *o,u sluaju opasnosti i *jeo%e uro#enosti one sura:uju i sposobne su 'a

'ajedniko nedjelo. = sceni tue s djeako%im ocem one se udru#uju ne bili obranile *jea, ime je nala!ena slika o%jeka kao nedjelji%o st%orenja.adnja scena je roteskan prika' plju%anja obra'a ne bi li oprao ruke odblata i kr%i.

'.RA5'>toanin Jonko @ankin primio je pismo koje mu je donijela stara Kucija.Eratila mu se uspomena na Anu koju je jo! u%ijek %olio. >na a je osta%ilajer se 'aljubila i udala 'a jedno eometra. ada #i%e u plitu. Kaskalo muje !to a Ana nije 'abora%ila, %e" od njea tra#i usluu tj. pomo". ?elikrstiti sina ali tako da nje'in mu# ni!ta ne 'na 'a to. 4oslije

proitano pisme se ra'ljuti ali kasnije su mu se %ratile drae uspomene itrenuci 'ajednike ljuba%i i odma$ se odluio da pr%im jutarnjim brodomotplo%i 'a plit. = luci a je doekala Ana jo! u%ijek 'a njea %rlo pri%lanalijepa, ali nedosti#na. = ku"i su a lijepo primili i s%e te okolnosti su askr$ale. Bad se na!ao sam u sobi poku!ao si je odu'eti #i%ot tako !to se jeobjesio nakonopi" na pro'or. Apsurd je u tome !to su tim konopi"em tj.u'icom bila %e'ana njeo%a pisma koja mu je Ana o%om prilikom %ratilasta%i%!i i$ ispod njeo%o jastuka. = ku"i su uli njeo% pad. otrali su donjea, a on im je rekao& Ei ste mislili da sam ja nesretan... i da "u senajmanje... objesiti 'bo toaU obro sam se s %ama na!alioU eU/4risutnost ironije, tako drae 2arinko%i"u, osje"a se %e" u samom naslo%uno%ele& ilu'ije osre"i i ljuba%i pret%araju se u pra$. = o%oj psi$olo!kojno%eli tema je neu'%ra"ena ljuba% i #elja 'a os%etom. ;adnja se doa:a u


22/27

plitu i na Eisu poslije . s%jetsko rata. Jonko je bio ludo 'aljubljen u Anu(u njenom je opisu %a#na simbolika bijele boje, 'naka iste, neuprljaneljuba%i, kako ju je Jonko 'ami!ljao mo#e se %u"i paralela simbolike bijeleboje s 2ato!e%om no%elomC%ijet sa raskr!"a ). Ali Ana a je osta%ila iudala se 'a eometra, komunistu (Jonko plemeniti @ankin pripada druom,

pro!lom s%ijetu). @edanaest je odina pro!lo kako je Ana oti!la #i%jeti uplit,a Jonko je ostao na otoku (%jerojatno na Eisu). Bada je stilo nakon 11odina Anino pismo u kojem a moli da bude krsni kum nje'inom sinu, alito njen mu# ne smije 'nati radi s%oji$ u%jerenja, Jonko smi!lja os%etu.=mota%a u dar 'a dijete bombu, ali odustaje od s%ea. Bad na kraju uAninoj ku"i poku!a%a i'%r!iti samoubojst%o, umjesto kao traedija, pria'a%r!a%a kao komedija. imbolika kljua ( Jonko skuplja kljue%e )'a njea je klju simbol raja kojim "e otkljuati %rata sre"e i Anine ljuba%i.

'AN2E!'

Mjesto radnje:;adnja djela je smje!tena u areb, u ku"u bolesnomajstora Alberta Bne'a, koji umire. njim #i%e njeo%a drua #ena Hrida tenjeo% !ert Koj'.

Krat#i sadraj2ajstor Albert je, prije neo !to a je s$r%ala bolest, isklesao %elikoan:ela 'a s%oj rob i #eli a do%r!iti. Bako majstor s%e %i!e obolije%a,unjeo%oj se la%i ra:aju s%e mranije misli. Foji se da Koj' ne do%r!ian:ela, poinje o njemu ra'mi!ljati kao o o%jeku koji mu pri#eljkuje smrt.*jeo%a nada s%e %i!e tone u more mrani$ misli. >sje"a se usamljenim,

napu!tenim, poinje sumljati da mu #ena %oli Koj'a. @edne no"i ustaje,skupi%!i 'adnje snae i pot%r:uje s%oju sumnju. *akon toa do%r!a%askulpturu s%oa an:ela i umire. An:eo je simbol #i%otno st%arala!t%apojedinca koje on u%a, i #eli a do%r!iti da ono postane trajna %rijednost isimbol njeo%e muke. = o%oj aleorijskoj no%eli i'reena je opomenao%jeku da se sre"a u%ijek mo#e preokrenuti u nesre"u i #i%ot u smrt. Jekostaje slika mrano d%ori!ta na kraju no%ele u kojo %i!e nemasta'e posute '%ije'dama, neo tek slijepe neispisane nadrobne ploe kojeekaju s%oje %lasnike.

E(0AR ALLAN .!E 'CRN MA9AK'

ivotopisIdar Allan 4oe rodio se 1G09. Ameriki je pripo%jeda i lirik. ;ano je ostaobe' roditelja, pa je odrastao u ku"i boata tro%ca. >n a je !kolo%aonekoliko odina u Inleskoj. 4oslije #i%i od knji#e%no i no%inarsko rada.Fio je sklon neurednom #i%otu, u' to bole#lji%, pa nakon smrti mladesuprue ubr'o i od umire, oto%o na ulici. 4oeo%e su prie nastale podutjecajem enlesko Qromana je'eQ. ;edo%ito opisuje mistine temete je'o%ita djela i 'loine. matraju i$ pret$odnicama su%remene prie,posebno kriminalistike.Ee"ina i$ je u d%jema knjiama& Qrotesknepripo%jesti i arabeskeQ (1GD0) i Q4ripo%jestiQ(1GD+). Bao pjesnik, bio jemanje plodan. 4isao je pjesme mistinoromantino uo:aja i bi'arni$


23/27

moti%a. *ajpo'natije mu je pjesma QAnnabel KeeQ, a najpo'natija poema88a%ran88.>stala djela& 88Jomerlan88, 88roteskne pripo%ijesti i arabeske88,884ripo%ijesti88.

Ro-anti$a-, poetak 19.st, opreka klasici'mu, umjesto ra'uma romantiari nude du!u, orinalnost, sloboda umjetniko i'ra#a%anja

Knjievni rod:epikaVrsta djea:pripo%ijetka

! dje"4ripo%ijetka prika'uje ljudsku sklonost 'lu, nano!enje 'la be' pra%ora'loa. *astranost i 'lo su najiskonskiji pori%i ljudsko srca, a o%dje seja%ljaju u ra'liitim oblicima& kao mr'o%oljnost, ra'dra#lji%ost, be'ob'irnost,okrutnost i, na kraju, $ladnokr%no ubojst%o. Crni je maak materijali'acijapripo%jedae%e 'le "udi i u njemu se ja%lja #elja da je uni!ti. Eje!ala namako%om trbu$u a upo'ora%aju da je 'loinac, ali i da "e biti ka#njen.2aak pobje:uje, ali i pra%da 'lo "e biti ka#njeno jer policija, 'a$%aljuju"imaku, otkri%a pripo%jedae% 'loin.

Kara#teri$a%ija i#ovaLi#ovi:pisac, njeo%a suprua, maak

isac=%ijek je bio po'nat kao popustlji% i nje#an o%jek, obo#a%ao je #i%otinje is%oju supruu, no u jednom je trenutku #i%ota ne!to puklo u njemu ipostao je $ladnokr%ni ubojica.''d djetinjstva bija" poznat po popustljivosti i ovjenosti svoje udi.&je+nost moga srca bija!e toli$o uoljiva da je izazivala porugu moji"sudrugova. osebno sam volio +ivotinje% i moji su mi roditelji uga>ali

nabav$om najraznoli$iji" mezimaca. 7 njima sam provodio gotovo svevrijeme% i ni$ad nisam bio sretniji no $ad bi" i" "ranio i milovao.'' ''...objesi" ga zato !to sam znao da me ljubi% i zato !to sam znao da se nijeniim o mene ogrije!io - objesi" ga zato !to sam znao da time ini" grije" -smrtni grije"...''

Krata# sadrajjelo poinje tako !to 4oe opisuje #i%ot s%o junaka koji %oli #i%otinje. >nse rano o#enio, imao je punu ku"u ku"ni$ ljubimaca, ali najdra#i mu je biojedan crni maak po imenu 4luton. *ji$o%o je prijateljst%o trajalo nekolikoodina dok nije poeo piti i mijenjati raspolo#enje. = to je %rijeme s%e#i%otinje muio osim 4lutona, s%e do jedne %eeri kad se %ratio pijan ku"i ikad je, ne prepo'na%aju"i samo sebe, maku iskopao oko. bo toa je


24/27

bio dosta potresen, ali nije stao dok jedno jutra nije $ladno maku sta%ioomu oko %rata i objesio a u %rtu na stablo. *o" nakon 'loina 'apalilamu se ku"a i, kada je drui dan do!ao da %idi ku"u, na 'idu njeo%e sobe,koji je jedini ostao, bio je otisnut %eliki crni maak, a on je mislio da mu jeto ka'na 'a 'lodjelo. *akon to je doa:aja je %i!e %remena pro%odio u

krmama, s%e dok jedne %eeri nije na %r$u jedne ba%e uledao crnomaka. >dma$ je odluio da "e a u'eti, a njeo%a je #ena bila jako'ado%oljna. 2aak je bio isti 4luton, nije imao jedno oka kao i on, samo!to je o%aj imao bijeli$ dlaka na prsima. *eko se %rijeme slaao stim no%im makom, ali odjednom mu se maak poeo aditi i poeoa jemr'iti, a ona bijela mrlja na prsima poela je dobi%ati oblik jedne st%arikoju on nije moao podnijeti oblik %je!ala. 4uno mu se puta maak'aplitao i'me:u nou, ali a nikad nije udario. %e do jedno dana kad jeodla'io u podrum i skoro se spotaknuo na maku. = tom je trenutkuu$%atio sjekiru i $tio ubiti maku, ali je do!la njeo%a #ena i $tjela a'austa%iti i on je sjekiru 'abio njoj u la%u. ad je ostalo samo pitanjekamo sakriti le!. ola'ile su mu mnoe ideje na pamet. = jednom mu jetrenutku palo na pamet da mo#e sakriti le! u 'id u podrumu i da nitko ne"eprimjetiti. tako je on iskopao rupu u 'idu i sta%io tamo le! s%oje #ene. Badje do!la policija, bio je miran jer je 'nao da a ne"e mo"i otkriti. bilo jetako, s%e do jedno dana kad je policija opet do!la. Bad su preleda%alipodrum, on je u #elji da doka#e ne%inost, pokucao bambuso%im !tapomba! po mjestu dje je bio le! njeo%e #ene i i' 'ida se ja%i neka %ika,nekak%i laso%i. Bad su policajci prokopali 'id, u 'idu su na!li le!njeo%e #ene i crno maka be' jedno oka.)olio sam naroito +ivotinje i roditelji bi me osobito obradovali $ad bi mi

donijeli u $uu ne$e od ti" mali" stvorenja. 6itave mjesece me u snovimaproganjala sli$a onog ma$a. ,ija!e to ona nedo$uiva e+nja du!e dasamu sebe izjeda - da vr!i nasilje nad vlastitom prirodom - da inizlo samo radi zla sama - $oja me tjera!e da nastavim i da napo$ono$onam zlo $oje naneso" nedu+noj +ivotinji.

S!1!KL! 'ANT0!NA'

ivotopisofoklo je #i%io od D96. do D06. . prije Brista. rki je pisac traedijarodom i' Atene. *apisao je 153 dramska djela, a u cjelini je sau%anosamo

sedam traedija& 88Ajant88, 88Ilektra88, Bralj Idip88, 88Antiona88, 88Jra$injanke88,88Hiloktet88 i88Idip na Bolonu88.

>bilje#ja ofoklo%i$ djela& pojaa%a dramsku radnju i ulou dijaloa, u%oditre"e lumca, smanjuje partije kora i po%e"a%a broj njeo%i$ lano%a na1+, pi!e pr%e sadr#ajno nepo%e'ane triloije te st%ara formu rke dramejunaci drama %i!e nisu titanske linosti kojima upra%ljaju u sud i %oljaboo%a, %e" st%arni ljudi koji sami odluuju o s%ojoj sudbini $armoninakompo'icija, jasno ocrtani karakteri, %isoki etiki principi i duboka$umanost. bo s%ea je o%oa ofoklo naj%e"i i najsa%r!eniji antikitraiar.

Knjievni rod:drama


25/27

Vrsta djea: traedija u sedam ino%aVrije-e radnje: ra'doblje stare rkeMjesto radnje: Breonto% d%orTe-a: Antiona pokapa s%o bratadeja:Jreba po!to%ati one 'akone koji ne uro#a%aju ljudski moral i

ljudsko dostojanst%o

B>24>C@A&/vod:Iteoklo i 4olinik umiru u d%oboju(aplet:Breont 'abranjuje pokapanje, ali Antiona a ne slu!a5ulminacija:Breont osu:uje Antionu na smrtbrat:boo%i o%ore Breontu da mora po!tedjeti Antionu+.Rasplet:umire Antiona i Breonto%a #ena i sin

Kara#teri$a%ija i#ova*&10&*i(ME&*, sestre, Idipo%e k"eri5RE&1, nji$o% ujak, tebanski kralj4EM&, Breonto% sin, Antionin 'arunik1RE78*, prorokE/RD5*, Breonto%a #ena

5reontrub %ladar, podanici a ne slu!aju i boje a se, odluan je, %jeran je'emaljskom 'akonu 'bo kojea kr!i bo#anski 'akon, na pr%om mu jemjesto domo%ina, a to iska'uje mr#njom prema neprijatelju, u s%im a#i%otnim odlukama %odi mr#nja i na taj nain ostaje be' obitelji.

*ntigona*a sebi nosi prokletst%o s%oje obitelji, nije joj toliko stalo do sebe samekoliko do bo#anski$ 'akona, 'bo koji$ kr!i 'emaljske, na pr%om joj jemjestu obitelj i u s%im je #i%otnim odlukama %odi ljuba%.@IB JK& ='%i!en stil pripo%ijedanja, kori!teno je mno!t%o epiteta iaforistini$ misli.

IKI2I*J J;AI@I&1ragini juna$:Antiona po!tuje s%oja naela i #eli pokopati brata

1ragi$a $rivnja:'bo nje'ini$ ju naela osu:uju na smrt1ragini zavr!eta$:Antiona umireDrams$i su$ob:od%ija se i'me:u dobro Antione i lo!e Breonta

EA*JIBJ>E* >*>&'%anteksto%ne odnose QAntioneQ sadr#i drama QBralj IdipQ koja je (kao!to je %e" opisano u fabuli) usko po%e'ana sa samom QAntionomQ.= djeluse QBralj IdipQ opisuje sukob Idipo%i$ sino%a i taj se sukob kasnijeodra#a%a na radnju QAntioneQ. ami se moti% QAntioneQ nala'i u QBraljuIdipuQ u mr#nji no%o kralja Breonta prema Antioninom bratu 4oliniku,koje Breont optu#uje 'a i'daju i 'abranjuje njeo% pokop.2o#e se ak re"ida je QAntionaQ, na neki nain, nasta%ak drame QBralj IdipQ.


26/27

Krata# sadraj;adnja je o%o djela usko %e'ena s dramom QBralj IdipQ. = njemu se(i'me:u ostalo) opisuje sukob Idipo%i$ sino%a. *aime, jedan od nji$, '%an4olinik, odla'i i' Jebe jer mu njeo% brat Iteoklo nakon odinu dana%lada%ine ne prepu!ta %last po doo%oru. >%aj se %ra"a nakon neko

%remena s namjerom da pokori Jebu. =skoro dola'i do sukoba same bra"ekoji u isti trenutak, jedan druome, probadaju maem tijela, te obojicaumiru. Elast dobi%a brat Idipo%e #ene Breont, koji nare:uje da seIteoklo%o tijelo dostojno pokopa, a 4oliniko%o tijelo 'bo njeo%e i'dajeosta%i be' obredna pokopa. Jada poinje radnja same QAntioneQ u kojojistoimena dje%ojka, Idipo%a k"i, o%ori s%ojoj sestri 'meni da namjera%atajno pokopati s%o %oljeno brata 4olinika. 'mena odbija sudjelo%ati utom inu i poku!a%a odo%oriti Antionu od nje'ina nauma. Antiona,unato sestrinoj 'abrinutosti, s%jesna posljedica, odla'i do mjesta dje jojle#i mrt%i brat, te neprimjetno posipa ne!to pra$a po brato%u tijelu ii'%r!a%a uobiajeni obred. Bad stra#ari u%ide !to je uinjeno proti% kralje%enaredbe, jedan od nji$ odla'i re"i kralju. Breont, u'nemiren i 'aprepa!ten,nare:uje da se na:e kri%ac ili "e se okri%iti stra#ari. = me:u%remenu,stra#ari maknu pra$ s mrt%o tijela, te ubr'o nekon toa nala'e uplakanuAntionu kraj mrt%o brata.Jada ju od%ode Breontu koji ju osu:uje na smrt.Antiona s%jesno stoji i'a s%o djela i obja!nja%a Breontu da ona %oli s%ojumrt%u bra"u jednako, te da se moraju, prije s%ea, po!ti%ati Fo#ji 'akoni opokapanju mrt%a o%jeka. =nato nje'inom obja!njenju, Breont Antioni neopra!ta. *akon toa njeo% sin emon, koji je ujedno i Antionin'arunik, dola'i Breontu mole"i a da oprosti Antioni. Breont mu seusproti%i, te nare:uje da se Antiona pokopa u kralje%sku robnicu, te da

joj se da piti i jesti tek toliko da ne umre. ok ju od%ode u robnicu ustijeni, Antiona se jada obra"aju"i se Jebancima i s%emo"nim boo%ima.= Jebu nakon toa dola'i Jiresija, slijepi prorok s djeakom u pratnji. >nra'o%ara s Breontom, te mu o%ori da "e a sna"i orka sudbina ako neoslobodi Antionu i smjesta ne pokopa mrt%o 4oliniko%o tijelo. *akon !toJiresija odla'i, Breont se upla!i onoa !to mu je o%aj rekao i nare:uje da sesmjesta krene i tajno pokopa 4oliniko%o tijelo, te da se oslobodiAntiona.Jada lasnik i'%jesti Jebance i Breonto%u #enu o sudbini koja je sna!laBreonta. lasnik opisuje kako je Breont oti!ao sa sluama osloboditiAntionu, te tamo 'atekao s%o sina kraj obje!ene dje%ojke. in je oorenkrenuo ubiti maem oca, ali mu je o%aj pobjeao, te si je sinod bijesa 'abio

ma u tijelo. *akon !to je lasnik to rekao, u Jebu ula'i ooren Breont iuje %ijest da mu se i #ena Iuridika maloprije ubila. Breont se tada pokaje,ali kasno osk%rnu"e je bo#ansko naela strmola%ilo u propast i dinastijui rad.A(a njega gradu evo ja proglasi" sad% da grob mu nit$o ne spremi nit o+ali%bez groba ne$ mu tijelo pusti pticama i psima da ga +deru # grdnopogledatA ''(a nemoguim ne valja posizati.'' A...a ja iz pri$raj$a ti slu!atmogu to% tu djevu $a$o +ali grad% !to s najgorom sad smru gine zbogina predivnog% a od svi" +ena najmanje to zavrijedi...A Aa neete l' jebr+e voditi; 0robu je (atvor'te% $a$o re$o"% pod svod% samu je ,ez i$oga vipustite% ne$ ili mre l' +iva pod ona$vim $rovom poiva 1a mi smo isti !toje do te djevoj$eB * s nama tu na svijetu nee boravit.A A&ju na dnu grobaopazismo% za vrat seobjesila i omom rupca platnena njega stegnu...A


27/27

Documents

Lektire - kratki sadržaji