Broj 494 godina XI. 20. ožujka 2015. cijena 18 kuna

9 771845 711000

01115

www.liderpress.hr

KREDITOLOGIJA KAKO PRESKOČITI NAJVEĆE PREPREKE ZA DIZANJE KREDITA

Petrokemija će od 2016. poslovati s profitom!

NENAD ZEČEVIĆ, predsjednik Uprave Petrokemije:

TKO JE ULOŽIO, ULOŽIODRŽAVA PRESTAJE DAVATI NOVAC FONDOVIMA GOSPODARSKE SURADNJE

IVAN ZUBAK, Oryx grupa:

NE ZNAM KAKO ŽIVE ONI KOJI SE BAVE SAMO RENT A CAROM U OKVIRU ZAKONA

3Lider /// www.liderpress.hr

S A D R Ž A J

RUBRIKE

www.liderpress.hr

5 EKONOMALIJE Miodrag Šajatović o napretku Zašto sam u sebi okorjeli digitalni kontrarevolucionar

8 ULAGANJATko je uložio, uložio Država prestaje davati novac fondovima gospodarske suradnje

14 AKTUALNOOsobni bankrot Poduzetnici se najviše trebaju brinuti zbog zagušenosti sudova

25 OPINION MAKERDamir Novotny o novom odustajanju: Zašto se porez na imovinu ipak mora uvesti

26 TEMA TJEDNA

Kreditologija Kako preskočiti najveće prepreke za dobivanje kredita

32 PODUZETNIKMatija Žulj, Agrivi Kako su borovnice pokrenule najuspješniji svjetski startup

34 RAZGOVORLajoš Žager, dekan Ekonomskog fakulteta: Bolonju ne ukidamo, samo je poboljšavamo

41 KONFERENCIJEKorporativna sigurnost Pametni telefoni moćno su oružje, ali i sve veći sigurnosni problem

44 ISKUSTVAIvan Zubak, Oryx: Ne znam kako žive oni koji se bave samo rent a carom u okviru zakona

46 MARKETINGDruštvene mreže Tko se ne koristi Instagramom, mogao bi izgubiti korak s potrošačima

48 POSLOVNA ZNANJACrowdfunding Kako dobiti novac i pokrenuti super projekt

50 POSLOVNA ZNANJAPokretanje posla Zašto biti sâm svoj gazda

54 TRENDOVIFreelanceri Država samozapošljavanje forsira, ali ne želi imati posla sa slobodnjacima

56 ISELJENICIIvan Filipović: U Australiji čekam bolje uvjete za ulaganje u Hrvatsku

80 SVIJETApple Tim Cook s internetskom televizijom ide prema vrijednosti od bilijun dolara

82 FELJTONPharrell Williams Moćni producent i pjevač mora platiti najveću dosad odštetu za plagijat

90 PRAVDA ZA SVEEdis Felić o nemogućoj misiji Inspektor tražio rješenje s datumom od dana prije

6 KONTEKSTI12 DOIGRAVANJE 22 KLUB IZVOZNIKA

38 SLK 51 HI-TECH5 ENGLESKI

81 EU-VODIČ85 KNJIGE&FILM88 UKRATKO

89 KARIJERE 89 KRONIKA

18 19Lider /// 20. ožujka 2015. Lider /// www.liderpress.hr

I N T E R V J U

ombinacija lošeg menadžmenta, teškoga poslovnog okružja, po-grešnih poslovnih odluka i nekon-kurentne cijene plina, izostanak financijske potpore, strateškog partnera i investicija, uz kumo-

vanje politike i sindikata, doveli su Petrokemiju na rub opstanka. Sad joj je udarac zadao i jedan od njezinih kupaca, tvrtka Gorup, zbog čijeg ju je duga blokirao HPB. Ipak, Petrokemija nekim čudom i dalje živi. I dok joj jedni predviđaju stečaj, nova uprava, koja je cijela poniknula u Petrokemiji, uvjerena je da ima budućnost, ali i da budućnosti kutinskog proizvođača mineralnih gnojiva nema bez potpore države ili pronalaženja stra-teškog partnera. Kako uspijevaju održati glavu iznad vode, što je nova uprava u prvih sto dana sve provela te što čini ne bi li stabilizirala tvrtku te privukla ula-gače, otkrio nam je Petrokemijin novi čelnik Nenad Ze-čević u svome prvom većem intervjuu.

• Koja je pozadina HPB-ove blokade Petrokemije, odnosa s tvrtkom nestaloga Božidara Gorupa...? – Tvrtka Gorup je uz Agrokor trgovinu, Žito Osijek i Bo-realis LAT bila jedan od naših najvećih kupaca. Relativno je brzo rasla i godinama smo uspješno surađivali. Ta se suradnja intenzivirala 2009. i bila je plodonosna dok god njezin vlasnik nije zapao u probleme. Mi smo kupcima isporučivali mineralno gnojivo, a oni su plaćali preko ba-naka, odnosno faktorinških kuća.

• Zašto? To baš nije uobičajeno. – Zato što ni mi ni oni nismo imali dovoljno obrtnih sred-stava, a banke su nudile svoj proizvod – faktoring, od-nosno otkup potraživanja. Ograničili smo taj posao na tri najveća kupca, Žito, Agrokor i Gorup, te na faktorinške kuće svojih poslovnih banaka kako bismo djelomično kontrolirali rizik, a cijeli trošak transakcije snosili su kupci. Zbog sezonske uporabe mineralnoga gnojiva naši kupci plaćaju na agrorokove pa nisu bili u stanju zatva-rati obveze na ugovorene valute plaćanja, stoga je naplata

faktoringom bila prihvatljiv model nalaženja likvidnih sredstava. Gorup je uspješno zatvarao svoje obveze izravno i prema faktorinškim kućama, no u jednom tre-nutku banka nam se obratila s informacijom da kasni u podmirenju obveza. Dug je dospio na naplatu i banka se obratila nama pa smo morali kao jamac preuzeti Gorupov dug od trideset milijuna kuna. Moram naglasiti da Pe-trokemija nikada nije bježala od toga. Željeli smo vratiti dug prema regresnom jamstvu u svakom trenutku, no s obzirom na to da je tijekom cijele 2014. izostala finan-cijska potpora svih financijskih institucija, nismo si mogli priuštiti toliki odljev novaca te smo ponudili različite mo-dele povrata duga. Međutim, HPB-u nijedan ponuđeni model nije bio prihvatljiv pa je pokrenuo prisilnu naplatu duga od preostalih dvanaest milijuna kuna. Budući da je Gorup počeo postupak predstečajne nagodbe, posljednji datum za prijavu u predstečajnu masu bio je 9. ožujka. HPB nije želio prijaviti svoje potraživanje u predstečajnu masu, a na Petrokemijin prijedlog nije odgovorio, nego je u petak 6. ožujka blokirao tvrtkin račun. Dug je pod-miren odmah sljedeći radni dan, u ponedjeljak 9. ožujka.

• Kojim novcem?– S kupcima koji su nam ostali vjerni imamo dogovorene uplate predujma. Predujam je došao tijekom ponedjeljka i podmiren je iznos blokade.

• Što je s ostatkom duga? – Ostalo je neriješeno oko pet milijuna kuna preko još jedne faktorinške kuće iza koje također stoji HPB, no dospijeće je tek svibanj 2015. i to ćemo riješiti. • Posljednji pozitivan rezultat imali ste 2011., propali su pokušaji privatizacije, nije pronađen strateški par-tner, sad je udarac zadao i Gorup, ali i dalje ste živi. Dokad? Kako uspijevate držati glavu iznad vode, zašto tvrtka nije ušla u predstečajnu nagodbu?– Gubitak u 2014. bio je 360 milijuna kuna, no u to je uključeno i sto milijuna kuna osiguranih za otpremnine radnika, stoga je gubitak zapravo bio oko 260 milijuna

Nenad Zečević, predsjednik Uprave Petrokemije:

K

Petrokemija će od 2016. poslovati s profitom!Prema našoj reviziji programa, 2016. završavamo s dobiti, a 2017. i 2018. već se ostvaruje dobit od 220 milijuna kuna. Proučili smo tržište i svi pokazatelji govore da se to mora ostvariti

razgovarala JASMINA TRSTENJAKjasmina.trstenjak@liderpress.hr

Foto

: Dra

žen

Lapi

ć

Zatvaranjem Petrokemije država

bi izgubila oko tri milijarde kuna.

Petsto milijuna kuna investicija i dvjesto

milijuna kuna svježega kapitala postavili bi je

na čvrste noge

27Lider /// www.liderpress.hr26 Lider /// 20. ožujka 2015.

T E M A T J E D N A

Kako preskočiti najveće prepreke za dizanje kredita

Hoće li najprije krenuti oporavak, pa onda krediti ili će krediti generirati oporavak? Kako sada stvari stoje, dok svi čekamo naznake oporavka

poduzećima ostaje samo okrenuti se izvozu, poboljšati strukturu bilance, ubrzati cash flow i uljepšati ukupnu bonitetnu sliku. Zbog

zatrpanosti lošim portfeljem i velikim rezerviranjima bankari sigurno neće prvi pružiti ruku. Zato će biti korisno pogledati Liderov popis

kreditnih problema i uputa za njihovo rješavanje

pišu GORDANA GELENČER i TIN BAŠIĆlider@liderpress.hr

NENAD ZEČEVIĆ: 18PETROKEMIJA ĆE OD 2016. POSLOVATI S PROFITOM!

Glavni urednik Miodrag Šajatović miodrag.sajatovic@liderpress.hrZamjenica glavnog urednika Manuela Tašler manuela.tasler@liderpress.hr

Izvršni urednik Goran Litvan goran.litvan@liderpress.hr

Pomoćnica glavnog urednika i urednica Lider trenda Dušanka Figenwald dusanka.figenwald@liderpress.hr

Urednica Tatjana Vukić Tehnopolisa tatjana.vukic@liderpress.hr Web-izdanje Branimir Kovač branimir.kovac@liderpress.hr

Dizajn Halid Malla/Fingere info@fingere.hr

Novinari Matilda Bačelić, Tin Bašić, Alan Eder, Edis Felić, Luka Fišić, Vanja Figenwald (Bruxelles), Gordana Gelenčer, Željka Laslavić, Kata Pranić, Miro Soldić, Valentina Starčević, Biljana Starčić, Darija Tabulov-Truta i Jasmina Trstenjak

Kolumnisti dr. sc. Tihomir Domazet, Andrej Grubišić, Dejan Ljuština, Ivan Miloloža, Dragan Munjiza, mr. sc. Damir Novotny, dr. sc. Đuro Njavro, Višnja Starešina, Boris Teški, Dimitrije Trbović

Fotografi Ratko Mavar (urednik) Dražen Lapić

Priprema Liderova grafička radionica

Tajnica redakcije Vladimira Pavlović vladimira.pavlovic@liderpress.hr

Adresa Savska cesta 41, 10000 Zagreb T +385 1/6333-500; F +385 1/6333-599

Izdavač Lider media d.o.o. Savska cesta 41, 10000 Zagreb

Direktor Željko Vukelić zeljko.vukelic@liderpress.hr

Prodaja i Bojana Božanić Ivanović (direktorica)marketing T +385 1/6333-520; F +385 1/6333-599 bojana.bozanic@liderpress.hr Ana Popović Kišur (online marketing): T +385 1/6333-535; F +385 1/6333-596 ana.popovic@liderpress.hr Hrvoje Klanac T +385 1/6333-545; F +385 1/6333-596 hrvoje.klanac@liderpress.hr Jasmina Džanović T +385 1/6333-537; F +385 1/6333-596 jasmina.dzanovic@liderpress.hr Iva Đerić T +385 1/6333-536; F +385 1/6333-596 iva.deric@liderpress.hr Vedran Višnjić T +385 1/6333-510; F +385 1/6333-596 vedran.visnjic@liderpress.hr

Poslovni skupovi Tomislav Blagaić (direktor)i izdavaštvo T +385 1/6333-500; F +385 1/6333-598 tomislav.blagaic@liderpress.hr

Promocija Željko Krizmanić T +385 1/6333-527; F +385 1/6333-598 zeljko.krizmanic@liderpress.hr

Pretplata Ivana Tomljanović T +385 1/6333-513; F +385 1/6333-598 ivana.tomljanovic@liderpress.hr

Distribucija Tisak d.d., Slavonska avenija 2, Zagreb

Uvoznik i distributer Inter Press d.o.o., za BiH Ulica fra Dominika Mandića bb, Široki Brijeg T +387 39/706-287

Tisak Radin print d.o.o., Gospodarska 9, Sveta Nedelja

20122012

57 POSEBAN PRILOGEnergetika

Fotografija na naslovnici: Dražen Lapić

VINO I ZDRAVLJE1. MEĐUNARODNA ZNANSTVENO STRUČNA KONFERENCIJA

Hypo Centar, Zagreb, 14. travnja 2015.

INFORMIRAJTE SEo najnovijim znanstvenim istraživanjima o vezi između vina i zdravlja

NAUČITE o odgovornom konzumiranju i umjetnosti uživanja u vinu

SUDJELUJTE u raspravi s vodećim međunarodnim stručnjacima s područja enologije, medicine i prehrane

Organizator: Medijski partner:Partner:

Ministarstvo poljoprivrede

Od znanosti do načina života

KONTAKT e-mail: konferencije@liderpress.hr; tel.:01/6333-536, *LIDER (*54337); www.vino-i-zdravlje.eu

210x280 oglas vino 1.indd 1 10.3.2015. 17:23:32

5Lider /// www.liderpress.hr

ostoji pojava zajednička većini kolu-mnista. Godinama sami sebi obećavaju da će uzeti nekoliko tjedana i napisati pravu knjigu o području koje komenti-raju. Manjina u tome uspije. Većina u vrtlogu tekućih obveza na kraju uspije

samo ukoričiti svoje najbolje kolumne. Sva je pri-lika da ću, bar za sada, završiti u drugoj skupini. Ola-kotna okolnost: ove godine Lider navršava deset go-dina izlaženja.E, sad, pregledavanjem 'Ekonomalija' objavljenih od 2005. do danas lako se može doći do zastrašujuće mogućnosti. Da ispadne kako kroničar nije uopće obradio najvažniju ekonomsku pojavu desetljeća – digitalnu revoluciju. Dva su opravdanja. Jedno je da u redakciji postoje novinari-stručnjaci za digitalnu revoluciju, pa u Liderovoj strukturi ne manjka tih tema, nužnih svakom poduzetniku i menadžeru. A drugo, vjerojatno podsvjesno, ipak sam ljutit na tu di-gitalnu revoluciju.

Konzervativni korisnik Pokazalo mi se to u pripremama uvodnog obraćanja za deseti Dan otvo-renih integracija, godišnju konferenciju sistem-inte-gratora, tvrtke King ICT. Nakon što sam napisao po-gled na posljednjih deset godina digitalne revolucije, ispostavilo se da naslov mora biti 'Dojmovi konzer-vativnoga korisnika'. Koji je, istina, još potkraj prošlog stoljeća počeo upotrebljavati, prema nekima, prvi pa-metni telefon na svijetu Nokia Communicator (i ostao vjeran inačicama tog uređaja do danas kad ga se mora riješiti jer revolucija jede svoju djecu, pa tako i ču-venu Nokiju). Ali i nakon neugodnih iskustava od-lučio je ne koristiti se e-bankarstvom...Ipak, glavni razlog nelagode prema digitalnoj revo-luciji profesionalne je prirode. Digitalizacija, tj. ši-renje interneta, iz temelja je uzdrmala klasični po-

slovni i profesionalni model tiskanog novinarstva. Došlo je vrijeme kad ti svatko može jednostavno ukrasti dva ključna odlomka iz teksta u tiskanom broju (na kojemu se radilo tjedan dana) i objaviti ga na svom portalu. Što je još gore, internet je promi-jenio čitateljske navike. Nema više strpljenja u či-tanju. Naslov, dvije rečenice i to je to. Pa onda neo-drživa praksa da nešto što vrijedi, u što je uložen ve-liki trud i znanje, može biti besplatno. Pa se nije do-godilo ni seljenje marketinških proračuna na internetske stranice (osim na Googleove...). Sad će netko s pravom reći: 'Pa što se buniš?' Digi-talna revolucija izazov je i prilika koju ste iskoristili inovativno. Jest, ali visoka je cijena te revolucije. Prije se moglo živjeti na jednoj platformi, danas ih moraš 'hendlati' četiri-pet usporedno.

Digitalizacija i deflacija Vjerojatno su slične frustracije bile i u vrijeme industrijske revolucije, prije stotinjak i više godina. Do one faze kad je lu-distički pokret ohrabrivao one koji su ostali bez posla da čekićima razbijaju parne strojeve. Pokazalo se da nije uspio zaustaviti industrijsku revoluciju. Jednako tako besmisleno je pokušati stati na put digitalizaciji svake pore naših života. Na pojedinačnoj i na razini tvrtke mora joj se prilagođavati, iskorištavati pogod-nosti, sanirati štetu... Oni koji su stvaratelji aplikacija i drugih rješenja neka budu svjesni sreće koju imaju što su se našli na strani dobitnika, a ne gubitnika di-gitalne revolucije.U posljednje vrijeme najveće igrače na digitalnom igralištu pitam isto pitanje: stvara li digitalizacija do-voljno novih radnih mjesta da nadoknadi sva ona iz-gubljena? Primjera radi, digitalizirani aparati za kavu sigurno traže manje onih koji ih održavaju od broja konobara koji bi imali posla da nema takve konku-rencije. Dobio sam odgovor: 'Ali u kafićima je kava bolja!' Da, ali oni koji su izgubili poslove na drugim mjestima na kojima je digitalizacija dala novu dimen-ziju klasičnim proizvodima ili uslugama nemaju novca ići u kafiće... Moglo bi se čak postaviti teza da je velik dio sve prisutnije deflacije u Europi posljedica i ru-šenja cijena koje izaziva digitalizacija jeftinije, pro-duktivnije proizvodnje robe i usluga.Smisao ove kolumne nije da bi se tehnološki napredak morao zaustaviti. Samo što ekonomisti i političari koji traže rješenja za sve usporeniji rast svjetske i lokalne ekonomije u svojim modelima moraju uzeti u obzir i učinke sve ubrzanije digitalne revolucije. Usudio bih se reći da nema tih 'bolnih rezova' i 'odlučnih re-formi' koji mogu ublažiti posljedice digitalne revolu-cije za zaposlenost. Ako ništa drugo, bar će neki ekonomisti ostati potrebni u traženju odgovora na tu kvadraturu kruga. L

piše MIODRAG ŠAJATOVIĆ miodrag.sajatovic@liderpress.hr

E K O N O M A L I J E

Zašto sam u sebi okorjeli digitalni kontrarevolucionar Iako digitalna revolucija neosporno donosi napredak, gasi više radnih mjesta nego što ih stvara. Mi u Lideru uspjeli smo se prilagoditi, ali ta prilagodba ima i visoku cijenu

Digitalna revolucija izazov je i prilika koju treba iskoristiti inovativno. Jest, ali visoka je cijena te revolucije. Prije se moglo živjeti na jednoj platformi, danas ih moraš 'hendlati' četiri-pet usporedno

P@Msajatovic

6 Lider /// 20. ožujka 2015.

izbjeći podmirenje obveze. A što je sporno? Točno 14.783 kune!? Još je zanimljivije da sve to traje od davnoga 8. studenoga 1999. Dakle, priča je ušla u šesnaestu godinu. Koliko god moje simpatije bile na Miloložinoj strani, sveto trojstvo represije – MUP, Držav-no odvjetništvo i sud – vjerojatno

će akumulatorski dug zaista otjerati u zastaru, ne samo zbog tvrdoglavosti i 14.783 kuna nego i zbog sudskih troškova i kamata koje su zasigurno višestruko uvećale sporni iznos.

Operacija (na) tri srcaSlovenci su tužni i bijesni zbog – srca. I to ne zbog jednog, nego zbog čak tri, koja simboliziraju Radensku. Taj brend nekad je bio simbol za mineralnu vodu. Kupovala se jednostavno raden-ska. I sad je Radenska napokon kupljena. I to na kredit. Ništa čudno – mnogi gemišti, pa i oni s

radenskom, išli su u kvartovskim kafićima ‘na kredu’, sve do plaće. Kupac većinskoga paketa, češka Kofola, kredit od 69 milijuna eura morat će vratiti do 2024. A najzanimljiviji je kolateral. Dvije češke banke svoja će potraživa-nja osigurati vlasničkim udjelom zajmoprimca Kofole u slovenskoj

Donacijski biznis s ImunološkimVisia Croatica novi je igrač na hrvatskoj javnoj sceni. To je ekipa koja je odlučila ući u bitku za Imunološki zavod svojevrsnim crowdfundingom. Princip je na-oko jednostavan: svaki uplatitelj dobivat će (jednoga lijepog dana) dobit u skladu s udjelom u Imu-nološkom. Minimalna je uplata sto kuna i daje jedan glas u budućoj skupštini. Organizatori tvrde da su u ponedjeljak i do utorka ujutro skupili 230 tisuća kuna i uvjereni su da će do 25. ožujka imati pola milijuna, koliko moraju uplatiti pri podnošenju obvezujuće ponude za kupnju Zavoda. Odmah gledaju dalje, planiraju da će im za kupnju trebati oko sto milijuna i uvjereni su da će u tome uspjeti. Po sto

kuna trebali bi mobilizirati milijun ljudi. To je gotovo cijela izborna baza Kolinde Grabar-Kitarović ili Ive Josipovića, od koje se tražio samo potpis. A jedan od frontmena Visia Croatice Ivan Rude nije uspio skupiti ni 10.000 potpisa pa nije mogao ni ući u utrku za Pantovčak. Zato mi se taj crowdfunding za Imunološki čini kao donkihotska bitka s vjetrenja-čama. I odmah me zanima što će biti s novcem u slučaju neuspjeha cijelog projekta. Ništa. Vodi se kao donacija – popapala maca.

Akumulatorska sagaPolicija obično ganja ‘nestašne’, a Državno odvjetništvo pred sudom je tužitelj. No katkad se MUP skriva, a zamjenica općinskoga državnog odvjetnika Marijana Bertović u ulozi je braniteljice. Riječ je o slučaju s Munjinim akumulatorima. Ivan Miloloža tuži, naime, MUP za 38 akumu-latora koji do danas nisu dokraja plaćeni. Tako bar tvrdi Munjin odvjetnik Josip Štefičić. Država traži zastaru, a Munja optužuje MUP i Državno odvjetništvo za odugovlačenje kojim se želi

VI

JE

ST

I

I

KO

NT

EK

ST

Ipr

iredi

o G

oran

Litv

an

Ivan Rude

Ivan Miloloža

Crno-bijeli svijet Aktualna nestašica zbog digitalizacije i deindustrijalizacije

Trivijalne stvari mogu nas vratiti u prošlost – televizijska serija ili – pomrčina sunca. Ovih dana HTV-ov ‘Crno-bijeli svijet’ moju generaciju vraća u mladost sa svim pripadajućim asocijacijama: od novog vala do političke uniformiranosti, od Zvečke i Kavkaza do nestašica. Nije bilo kave, toaletnog papira, uložaka, benzina… Danas se toga sjećamo sa smiješkom. Tržište je u međuvremenu donije-lo sva blaga ovog svijeta na hrvatske trgovačke police. O. K., jedino patimo od nestašice novca. No i to pravilo ima iznimaka. U Zagrebu su ovog tjedna nestale – naočale. I to one posebne, za neometano gledanje pomrčine Sunca ovog petka. Za kibiciranje toga događaja bez opasnosti za vid na vrijeme su se pripremili samo najbrži koji su pokupovali sve naočale s ‘pomrčinskim’ filtrom. Ovog puta nema ni čarobnog štapića iz uvoza. Jedina europska tvorni-ca koja proizvodi naočale za pomrčinu rasprodala je

sve zalihe jer će se taj fenomen vidjeti iz svih dijelo-va Europe. Dakle, tko želi u petak prijepodne buljiti u nebo bez opasnosti za vid, treba pribjeći, kao nekad, improvizaciji. E, ali tu se situacija dodatno komplici-ra. Astronomi preporučuju pogled kroz osvijetljeni crno-bijeli fotografski film, ali tko još uopće kraj svih pametnih telefona i digitalnih fotića razvija filmove? Druga je mogućnost gledanje kroz naočale za za-varivanje. No kao da je u mom djetinjstvu bilo lakše doći do tih naočala jer je bilo više ‘švajs-aparata’. Danas su preživjeli samo u rijetkim proizvodnim oazama. Tako smo uz deficit pomrčinskih naočala u problemima i s improviziranih napravama. Zbog svih tih nestašica – prouzročenih globalnom digitalnom revolucijom i hrvatskom deindustrijalizacijom – predlažem svakomu tko može da petak prijepodne provede u kakvu sigurnom podrumu. Da pogled ne zaluta u nezaštićeno nebo.

Priprema za pomrčinu sunca po sistemu ‘sâm svoj

majstor’’. U ono doba to se nazivalo ‘snađi se, druže’!