LIFE COEXLIFE COEX

Istituto di Ecologia Applicata

Faculdade de Cências- Universidade de Lisboa

Escola Superior Agrária - Instituto Politécnico de

Castelo Branco - PortugalFundación Oso Pardo - Spain

WWF France - France

Associacion pour laCohabitation

Pastorale - France

Association Pays de l'Ours - ADET - France

Fonds d'Intervention Ecopastoral - France

Ferus - France

Provincia di Perugia - ItalyProvincia di Terni - ItalyParco Nazionale Gran Sasso e Monti della Laga - Italy

Parco Nazionale d’Abruzzo, Lazio e Molise - Italy

Parco Nazionale della Majella - Italy

Legambiente - Italy

Ministarstvo PoljoprivredeSumarstvai Vodnoga

Gospodarstva - Croatia

Veterinarski fakultet, Sveucilisteu Zagrebu Croatia

Istituto di EcologiaApplicata

Via Cremona, 71 - 00161 Romatel. e fax: +39.06.4403315

web: www.ieaitaly.org iea@ieaitaly.org

LIFE04NAT/IT/000144www.life-coex.net

Grupo Lobo - Portugal

NAŠI PARTNERI

Čovjek je od davnina, zbog šteta koje nanosepoljoprivredi, proganjao velike zvijeri. U prošlosti je ovajsukob, zajedno sa fragmentacijom staništa, doveo doistrebljenja medvjeda u mnogim područjima koja su prijenastanjivali. No, tijekom povijesti postoje i primjeri mirnogsuživota čovjeka i ovih životinja, i to zahvaljujući upotrebimjera za prevenciju napada.Projekt LIFE COEX je pokrenut sa ciljem unaprjed̄ ivanja suživota ljudskihaktivnosti i velikih zvijeri, putem razvijanja neophodnih socio-ekonomskihi zakonskih preduvjeta za ublažavanje konfliktnih situacija u ciljanim područjima.Projekt je pokrenut u listopadu 2004. godine, trajati će do rujna 2008.,a uključuje 17 organizacija u 5 zemalja južne Europe (Portugal, Španjolska,Francuska, Italija i Hrvatska).Projekt LIFE COEX promièe zaštitu prioritetnih vrsta unutar mreže Natura 2000te promièe harmonièan suživot ovih vrsta i njihova okoliša.Sve projektne akcijesu u skladu sa naèelima mreže, usmjerene njihovoj uspješnoj provedbi kao ipostizanju njihova prihvaèanja od strane šire javnosti.

LIFE-COEX projekt

Gdje živi?

Smed̄i medvjed (Ursus arctos L, 1758,red Carnivora, porodica Ursidae) jeprisutan u Europi, Aziji i SjevernojAmerici, te je najrasprostranjenija vrstamedvjeda na svijetu. U prošlosti jeobitavao na području cijele Europe(osim na velikim otocima kao što suIrska, Korzika i Sardinija), no tijekomprošlog stoljeća se njegovarasprostranjenost značajno smanjila.Razlog su sječa šuma što dovodido fragmentacije staništa i proganjanjeod strane čovjeka. Danas u Europi na oko 2.5 milionakm2 živi oko 50 000 smed̄ihmedvjeda.

Gustoća medvjed̄ih populacija u Europiznačajno varira i čini se da je povezanasa raspoloživim izvorima hrane iutjecajem čovjeka. Područje koje se prostire izmed̄u planineUral i zapadne obale Finske dom jenajveće medvjed̄e populacije, koju činioko 37 500 jedinki. Karpatska populacijasa oko 8 100 jedinki je druga najvećau Europi. Dinarsku populacija čine medvjedi kojinastanjuje područje izmed̄u IstočnihAlpi i Grčke planine Pindos, brojećioko 2 800 jedinki. U Zapadnoj i Južnoj Europi (Kantabrija,Zapadni Pirineji, Apenini i jugo-zapadeAlpe) prisutno je 5 manjih, izoliranihpopulacija.

Kako izgleda?

Smed̄e medvjede karakterizira velika glava, malene oči,uši i nos. Imaju dobro razvijen osjećaj njuha, a u potraziza hranom se koriste i vidom. Tijelo je snažno, sa izraženomgrbom i kratkim repom. Noge su relativno kratke, a našapama se nalaze snažni panžde koje se ne uvlače.

Svih pet prstiju dotiče tlo i vidljivo je u otisku šape.Mjere prednje šape su oko 13x12 cm,prsti su položeni u luk i čapci su vrlovidljivi. Trag stražnje šape je lakoprepoznatljiv, budući da cijeli tabandotiče tlo i ostavlja otisak sličanonome primata.Veličine je oko 13x25 cm.Prosječna masa mužjaka jeizmed̄u 140 i 320 kg, tesu u prosjeku teži od ženkikoje najčešće imaju izmed̄u100 i 200 kg. Visina mjerena uramenima, je oko1 – 1.2 m. Dužina tijela od vrhanjuške do baze repa je1.6 – 2.5 m kod mužjaka,i 1.2 – 2 m kod ženki. Rep je prosječno dug oko8 cm.

Ukupna površina rasprostranjenja

medvjeda u Hrvatskoj iznosi gotovo

12 000 km2 i dijeli su na područja

stalnog i povremenog obitavanja.

Medvjeda nalazimo na području

cijelog Gorskog kotara i Like,

u zapadnom i južnom dijelu Karlovačke

županije, na Učki i Ćićariji u Istri,

na središnjem i sjevernom dijelu

otoka Krka, na Žumberačkom gorju,

u obalnom pojasu od Bakra do

Maslenice i na med̄uprostoru masiva

Kamešnice, Mosora i Biokova.

SMEDI MEDVJED

Projekt koji podupire suživotčovjeka i velikih zvijeri

Drawings by Stefano Maugeri - Graphic: Pandion-Roma - Printed by Almadue srl

Što jede?

Prehrana medvjeda sastoji se od različitog biljai hrane životinjskog podrijetla. Tijekom godine razlikujemo tri različite fiziološkefaze: u proljeće uzimaju manje količine, tijekomljeta se normalno hrane, dok u jesen uzimajuvrlo velike količine hrane s ciljem akumuliranjamasti, koja je neophodna za zimski san.

Tijekom proljeća jedu mlade trave i travolike biljke,korijenje i gomolje, dok ljeti veći dio čine voće ibobice. Da bi nakupili dovoljne količine masti tijekom jeseni se većinom hrane saorašastim plodovima (plodovi jarebike i mukinje, bukvica i žir).

Kada im je dostupno, medvjedi će rado jesti meso budući da je lako probavljivo ibogati izvor energije. No, Europski medvjedi se rijetko hrane velikim kralježnjacima(kao što su divlji papkari). Ponekad napadaju domaće životinje.

Beskralježnjaci (kukci i njihove ličinke) vaźan su izvor proteina, osobito početkomproljeća kada su još veliki dijelovi tla prekriveni snijegom. Tada medvjedi često raskopavaju mravinjake u potrazi za ličinkama i odraslimmravima. Ličinke pcela takod̄er su često zastupljene u njihovoj prehrani.

U kakvom staništu živi?

Nekadašnja rasprostranjenost medvjeda cijelom Europom svjedoči o njihovojprilagodljivosti na različite uvjete u okolišu. Dok god je utjecaj čovjeka neznatan,nastanjuju ne samo šumska područja, nego i stepu i arktičku tundru.

Najvažnije osobine staništa su raspoloživost hrane, mogućnost zaklonai prostora za brloženje. Kvalitete ovih čimbenika takod̄er snažno utječu narazmnožavanje i stupanj preživljavanja mladunčadi.

Visoko kvalitetna hrana se može naći na otvorenim prostorima no medvjedi viševole šumska područja, koja pružaju veći zaklon. U zemljama gdje se medvjedi podsnažnim utjecajem ljudi staništa bogata šumskim pokrovom iznimno su važna zanjihovo preživljavanje. Mjesto za brlog takod̄er biraju u područjima koja su podslabim utjecajem čovjeka. Uznemiravanje tijekom zimskog sna može natjeratimedvjede da napuste brlog, što može biti kritično za skotnu medvjedicu koja jenetom okotila mlade.

Kako sumedvjedi zaštićeni?

Smed̄i medvjedi zaštićeni suKonvencijom o zaštiti europskih divljihvrsta i prirodnih staništa (Bernskakonvencija) i Direktivom o zaštitiprirodnih staništa i divlje faune i flore(92/43/EEC). Sve medvjed̄e populacije,osim onih u bivšem SSSR-u, suuključene u Dodatak II Konvencije omed̄unarodnoj trgovini ugroženimvrstama divlje faune i flore (CITES).

Koje su glavneprijetnje opstankumedvjeda?

Iako je medvjed zaštićen named̄unarodnoj razini, i iako senadoknad̄uje šteta koju uzrokuje, direktniutjecaj čovjeka je jedan od najvažnijihuzroka smrtnosti medvjeda. Razlog za to je nemar i poteškoće u provod̄enjupostojeći propisa, povezano sa ekonomskim konfliktima, te utjecaj povijesnih

i kulturnih predrasuda premamedvjedima.

Krivolov

Iako je medvjed zaštićena vrstakrivolov još uvijek predstavlja velikuopasnost za ovog predatora.Krivolov je najčešće odgovor zaštete koje medvjedi uzrokujuuzgajivačima stoke i pčelarima.

Kako žive?

Osim tijekom razdoblja parenja, medvjedi žive samotno.Veličina područja na kojem jedinka živi ovisi o kvaliteti staništa. Mužjaci se obično kreću na većim prostorima nego ženke. Medvjedi imaju dugi životni vijek, te spolno sazrijevaju sa 4 do 6 godina starosti. Tijekom sezone parenja (od sredine svibnja do polovice srpnja) i mužjaci i ženkese više puta pare sa različitim jedinkama. Razvoj zametka u maternici je odložen, odnosno najviše se razvija u posljednjatri mjeseca trudnoće, koja traje 7 – 8 mjeseci. Broj mladunčadi varira izmed̄u 1 i 4, a rad̄aju se, u siječnju i veljači, vrlo maleni,mase oko 0.5 kg. Najčešće se osamostale sa 2 do 3 godine starosti, dok u južnim predjelimaodlaze od majke već sa 1 do 2 godine.

Zimski san

Zbog nedostatka hrane tijekom zime medvjedi padaju u hibernaciju.Od kraja ljeta i tijekom jeseni nakupljaju zalihe masnog tkiva, koje će bitidostatne za 3 do 7 mjeseci zimskog sna.

Tijekom tog razdoblja, koje provode u brlozima u šupljim stijenama ili na tlumed̄u korijenjem drveća, bazični metabolizam je snižen na minimum a utrošakenergije pada za 50 – 70%. Otkucaji srca su izuzetno usporeni, a tjelesnatemperatura pada za 5 - 8°C. Ženke u brlogu kote mlade i hrane ih vrlo bogatimmlijekom. U južnim staništima hibernacija nije potpuna, već se izmjenjuju periodiaktivnosti i sna, dok poneke životinje mogu biti aktivne cijelu zimu.

Zakonom o lovu propisanoje da je smed̄i medvjed uHrvatskoj divljač, kojom se izvan zaštićenih područja lovnogospodari sukladno Planu gospodarenja smed̄immedvjedom u Republici Hrvatskoj. Zaštićen je lovostajem, atakod̄er je zabranjeno lovitiženke dok su bred̄e ili vodemladunčad.