Likovna umetnost Hr

8/18/2019 Likovna umetnost Hr

1/115

Likovna umetnost Ako želimo upoznati svijet likovnih umjetnosti, onda moramo pručiti povijest likovnih umjetnosti, estetikulikovnih umjetnosti, materijalne (fizičke) elemente likovnih umjetnosti. Prije toga morao naučiti kako trebagledati likovno djelo: sliku, kip, zgradu. ajprije, dakle, trebamo naučiti umjetnost gledanja. !lavni iosnovni instrument za gledanje likovnog djela jest čovjekovo oko. Ali oko i gledanje mora tako"er biti

dovoljno likovno probu"eno i likovno obrazovano. #o znači da moramo poznavati likovni jezik. $ao %to jepjesma umjetničko djelo koje je stvoreno pomo&u književnog osje&aja za jezik, tako su slika, kip i zgradaumjetnička djela koja su stvorena pomo&u likovnog osje&aja za jezik 'rte, boje i oblika. iti čitala' značibiti upu&en u elemente pomo&u kojih književnik pretvara riječi u pjesnički tekst. iti gledala' znači bitiupu&en u elemente s pomo&u kojih likovni umjetnik pretvara 'rtu, boju i oblik u likovni. Prema tome,gledati u likovnom smislu znači isto %to u književnom smislu znači čitati. *vrha je učenja likovnog jezikada naučimo gledati čitati likovno djelo.*vijet likovnih umjetnosti jest dio op&eg svijeta umjetnosti kojemu pripadaju jo% književnost, glazba,gluma i ples. $njiževnosti je sredstvo izraza riječ, glazbi zvuk, glumi riječ i kretanje i plesu pokret.+ikovnim umjetnostima sredstvo izraza je lik ili oblik. d toga svoga sredstva izraza lika ili oblika teumjetnosti nose ime: likovne umjetnosti. -mjetnost kojoj je sredstvo izražaja u liku (ili obliku) zove selikovna umjetnost. #ri su likovne umjetnosti, koje se izražavaju preko lika (ili oblika): slikarstvo (ili pitura),

kiparstvo (ili skulptura) i graditeljstvo (ili arhitektura).$ao %to onaj koji želi naučiti strani jezik, mora svladati njegova pravila, tako likovni umjetnik morasvladati osnovne elemente izražavanja slikarskog, kiparskog i arhitektonskog jezika onaj koji se želinjime izražavali ili želi shvatiti %to se tim jezikom izražava. -čenje stranog jezika traži postupnost. #a jepostupnost u likovnom jeziku jo% sporija jer se jezik umjetnosti ne uči razumom, nego osje&ajem. astrane jezike postoje gramatike, to jest pravila govora i pisanja. Ali za likovni jezik, kao i za bilo koji drugiumjetnički jezik, nema gramatike ni pravila kako treba osje&ati.+ikovno djelo: slika, kip ili zgrada jesu kao čovjek. *astavljeni su od materijalnih ili fizičkih likovnihelemenata i od psihičkih likovnih elemenata. Psihički likovni elementi u sli'i, kipu, i zgradi jesu sve %tonije materijal. #o su, znači, elementi likovnog duha koje je umjetnik unio u materiju i materijalizirao likovniduh u sli'i, kipu ili zgradi.+ikovni tekst (likovna forma) je umjetnički govor 'rte, boje i volumena. - likovnom smislu gledati sliku,

kip ili zgradu znači čitati likovni tekst. +ikovni tekst je početak i svr%etak, jedini umjetnički smisao likovnogdjela. *ve %to je u sli'i, kipu, ili zgradi izvan likovnog teksta, a to znači: svaki likovni sadržaj koji se nenalazi u 'rti, boji i volumenu likovno ne postoji. *lika se ne slika, kip se ne modelira, zgrada se ne gradiradi motiv, nego izključivo radi likovnog teksta (likovne forme). *toga je likovno djelo samo ondakvalitetno kada u njemu likovna forma (likovni tekst) nadvalada likovni motiv, a likovno je nekvalitetnokada je likovni tekst ispod motiva.-mjetnost (engl. / art0 njem. / $unst0 fran'. / art0 tal. / arte, od lat / ars) je duhovno čovjekovostvarala%tvo koje se može iskazati na vi%e načina: književnost (riječ sredstvo izražaja), glazba (zvuksredstvo izražaja), gluma (riječ i pokret sredstvo izražaja), ples (pokret sredstvo izražaja) i tri likovneumjetnosti (slikarstvo, kiparstvo i arhitektura) kojima je lik (ili oblik) sredstvo izražaja. -mije&e je duhvnočovjekovo stvarala%tvo koje se ne može naučiti ni ste&i ve& se s njim treba roditi. nači da jedan ne%toumije %to drugi ne umije stvoriti (misli se na umjetničku stvaralačku mo& čovjeka).

-mjetnost je duhovno stvarala%tvo pomo&u kojega čovjek umije izraziti osobne osje&aje na vi%e načina.+ikovna umjetnost je duhovno čovjekovo stvarala%tvo koje se izražava pomo&u tri umije&a. Premastarogrčkoj teoriji imamo %est načina (ili danas sedam) na koje čovjek izražava svoje osje&aje. d %est(ili danas sedam) umjetnosti, tri su likovne: slikarstvo ili pitura, kiparstvo ili skulptura, graditeljstvo iliarhitektura.+ikovno djelo se sastoji od materijalnih ili fizičkih likovnih elemenata (lat. elementum / počelo0 u likovnimumjetnostima osnovni pojam, sastavni dio 'jeline, odnosno kompozi'ije likovnoga djela) i od psihičkihlikovnih elemenata, a izražava se preko likovnoga motiva (teme ili sadržaja) i likovne forme (načina


2/115

izražaja likovnoga motiva).1aterijalni ili fizički likovni elementi su vidljivo tijelo umjetničkoga djela, to jest materija2materijal pomo&ukojega se slikar2kipar2graditelj kao umjetnik likovno izražava, to jest likovne tehnike (slikarske, kiparske igraditeljske likovne tehnike).Psihički likovni elementi su du%a umjetničkoga djela (likovna forma). 3ijele se na tri skupine: glavni,pomo&ni i ostali: glavni psihički likovni elementi u slikarstvu ('rta i boja) i glavni psihički likovni element ukiparstvu i arhitekturi (volumen), pomo&ni psihički likovni elementi (simetrija, propor'ija, ritam) i ostalipsihički likovni elementi.+ikovni motiv (tema ili sadržaj) jest ono %to (4) je likovni umjetnik (slikar, kipar, arhitekt) prikazao nalikovnom djelu (slika, kip, zgrada). Prema motivu, likovno djelo (slika, kip, zgrada) može biti prikazano ilifigurativno ili apstraktno.5igurativna umjetnost je ona umjetnost koja ima motiv vidljive stvarnosti vizualne realnosti figuru kojase može prepoznati.

Apstraktna umjetnost (lat. abstrahere / odstraniti) je nefigurativna umjetnost, umjetnost u kojoj nijeprepoznatljiva figura (lik) nego je izražena od čistih elemenata likovne kompozi'ije.+ikovna forma jest način kako (4) je umjetnik izrazio2prikazao likovni motiv na svom umjetničkom djelu(slika, kip, zgrada).6rtež je početak ili temelj umjetničkog djelovanja u likovnim umjetnostima.+ik (ili oblik) je način ili sredstvo izražaja u likovnim umjetnostima. d sredstva izražaja lika2oblika likovne umjetnosti dobile su naziv: likovne umjetnosti. a likovne umjetnosti postoje jo% nekoliko naziva:prostorne umjetnosti, vizualne umjetnosti, plastične umjetnosti, lijepe umjetnosti.Prostorne umjetnosti nazivamo likovne umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, arhitektura) jer lik2oblik zauzimaodre"eni prostor (dvodimenzionalni ili trodimenzionalni).7izualne umjetnosti ili umjetnosti oka nazivamo likovne umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, arhitektura) jerlik2oblik doživljavamo2osje&amo gledanjem2okom.Plastične umjetnosti nazivamo likovne umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, arhitektura) jer lik2oblik ima svojupovr%inu ili plastiku2plastičnost (ne misli se na plastiku kao industrijski materijal)#ri likovne umjetnosti: slikarstvo ili pitura, kiparstvo ili skulptura, graditeljstvo ili arhitektura.*likarstvo ili pitura (lat. pi'tura0 engl. pi'ture0 njem. 1alerei0 fran'. peinture, lat. pittura) je likovnaumjetnost kojoj je temelj izražaja u 'rti i boji, to jest u2na plohi. ato kažemo da je slikarstvo plo%nolikovno izražavanje ili dvodimenzijalna umjetnost jer se izražava na plohi koja ima dvije dimenzije: %irinu idužinu.*likar (ili hrvatski: ličila') je likovni umjetnik koji se služi materijalnim ili fizičkim likovnim elementima(tijelo umjetničkoga djela materija2materijal) da bi na umjetnički način izrazio psihičke likovne elemente(du%a umjetničkoga djela likovna forma).*lika (grč. eikon0 lat. pi'tura) je izražaj, proizvod ili produkt likovnoga umjetnika koji se bavi slikarstvom,a zovemo ga slikar.*likati je umjetnička radnja (u infinitivu) likovnoga umjetnika kojega zovemo slikar.$iparstvo ili skulptura (lat: s'ulpere / sje&i, rezati, klesati, tesati) je likovna umjetnost kojoj je temeljizražaja u volumenu. ato kažemo da je kiparstvo trodimenzionalna umjetnost jer ima tri dimenzije:%irinu, dužinu i visinu.$ipar je likovni umjetnik koji se služi materijalnim ili fizičkim likovnim elementima (tijelo umjetničkogadjela materija2materijal) da bi na umjetnički način izrazio psihičke likovne elemente (du%a umjetničkogadjela likovna forma).$ip (od ma"arskog: kep / lik) je izražaj, proizvod ili produkt likovnoga umjetnika koji se bavi kiparstvom,a zovemo ga kipar.1odelirati (a ne kipariti) je umjetnička radnja (u infinitivu) likovnoga umjetnika kojega zovemo kipar.

Arhitektura (grč. arhitekton) je likovna umjetnost kojoj je temelj izraza volumena u prostoru. ato kažemoda je arhitektura trodimenzionalna umjetnost jer ima tri dimenzije: %irinu, dužinu i visinu. !raditeljstvo iliarhitektura je umjetnost, a gra"evinarstvo je poduzetni%tvo.


3/115

Arhitekt (graditelj projektant ili diplomirani inženjer arhitekture dipl. ing. arh. dia) je likovni umjetnik jelikovni umjetnik koji se služi materijalnim ili fizičkim likovnim elementima (tijelo umjetničkoga djela materija2materijal) da bi na umjetnički način izrazio psihičke likovne elemente (du%a umjetničkoga djela likovna forma). Arhitekt ili graditelj je umjetnik, a gra"evinar je poduzetnik.

grada je izražaj, proizvod ili produkt likovnoga umjetnika koji se bavi arhitekturom, a zovemo gagraditelj ili arhitekt ili diplomirani inženjer arhitekture.Projektirati je umjetnička radnja (u infinitivu) likovnoga umjetnika kojega zovemo graditelj ili arhitekt ilidiplomirani inženjer arhitekture. Projekt je idejni ili izvedbeni na'rt kao proizvod2produkt likovnogaumjetnika, a prema projektu zgradu gradi gra"evinar kao poduzetnik.-rbanizam (lat. urbs, urbis / grad, urbanus / gradski) gradogradnja0 postanak i razvoj grada. -rbi et orbi/ !radu (8imu) i svijetu0 -rbs aeterna / 7ječni grad (8im).Primijenjena umjetnost je umjetničko oblikovanje predmeta svakodnevne i praktične uporabe.Primitivna umjetnost je tradi'ionalna (običajna) umjetnost nastala kao narodna umjetnost.

aivna umjetnost ili naiva ona je umjetnost koja se temelji na običajima narodne umjetnosti dotičnogkraja (slično kao i primitivna umjetnost).

Akademizam je jednostrano, teoretski dovr%eno prilaženje pojedinim likovnim problemima. Artizam (lat: ars, artis / umjetnost) je virtuozno svladavanje tehničkih i formalnih elemenata u umjetnosti. Akademija (grč. Akademeia) je prvobitno naziv za %kolu u blizini Atene u parku posve&en uspomeni naheroja Akadema koju je osnovao starogrčki filozof Platon 9 ;. prije $r., a ukinuo je . poslije $r.bizantinski 'ar ?ustinijan.. 3anas riječi @akademija@ ima vi%e značenja: najvi%a znanstvena ustanovaneke zemlje ( A - / rvatska akademija znanosti i umjetnosti) 0 dru%tvo učenjaka, književnika iumjetnika ( 3+- / rvatsko dru%tvo likovnih umjetnika)0 visoka %kola ili sveučili%te (A+- / Akademijalikovnih umjetnosti)0 svečana priredba s kon'ertnim točkama, predavanjima i re'ita'ijama.

Ars gratia artis znači: umjetnost radi umjetnosti (geslo američke filmske kompanije 1etro !oldBin1eCer).+Dart pour lDart (fran'.2lar pur lar) znači: umjetnost radi umjetnosti, geslo umjetničkog smjeralarpurlartizma.-kus (lat. gustus / zadovoljstvo, užitak) u likovnim umjetnostima je estetska odredni'a kojom seizražava smisao za lijepo, odnosno sposobnost osje&aja umjetničkih vrijednosti. $ao subjektivno iosobno osje&anje, ukus je uvjetovan priro"enom naslije"enom sklono%&u i odgojem i obrazovanjem.

bjektivni kriteriji (prosudbe) ukusa su estetski. 3e gustibus (et 'oloribus) non est disputandum / oukusima (i bojama) se ne raspravlja.

oja (hrv: krasa, mast, ličilo0 engl: 'olour0 njem. 5arbe0 fran'. 'oleur0 tal. 'olore) osje&aj koji u oku stvarasvjetlost emitirana (odaslana) iz nekoga izvora ili reflektirana (odsijava) od povr%ine nekoga tijela.*pektar (lat. spe'trum) niz raznobojnih tonova koji nastaju rastavljanjem bijele svjetlosne zrake priprolazu kroz staklenu prizmu. oje spektra spadaju u područje svjetlosti i nalaze se unutarelektromagnetskih frekven'ija u valnim dužinama od EFF do ;FF milimikrona. rake kra&e valne dužineod spektralnih su: ultraljubičaste, rendgenske (G zrake), radioaktivne (alfa, beta i gama zrake) i kozmičkezrake (ultra beta). rake duže valne dužine od spektralnih su: infra'rvene (toplinske), radio i televizijskezrake.7aler (fran'. valeur / vrijednost) je svjetlosna vrijednost, količina i kvaliteta odlika, kakvo&a) svjetlostikoju neka povr%ina odbija. - likovnoj praksi (a naročito u slikarstvu) je jedno od osnovnih sredstavalikovnog izražaja, odnosno element likovne kompozi'ije.+avir (fran'. lavis, od laver / prati) nastaje tako da slikar preko osu%enoga 'rteža, naknadno prije"enekom bojom. 6rtež laviran sme"om bojom zove se: sepija (grč. sepia / sipa)0 'rtež laviran 'rnombojom zove se: grisaille (fran'. grisaille2grizaj)0 'rtež laviran 'rvenom bojom zove se: sanguinia (lat.sanguis, inis / krv).!ama (grč. gamma) u slikarstvu je prizvuk, odnosno domina'ija (isti'anje) jedne tonski stupnjevane bojekoja daje sli'i op&i dojam (npr. zelena gama, 'rvena gama0 topla gama, hladna gama).$roma (grč. hroma / boja) svojstvo (valer, gama, ton) ili zasi&enost boje. 1e"usobnim optičkim


4/115

(svjetlosnim) mije%anjem triju primarnih (osnovnih) boja aditivne sinteze (8! boje: 8ed / 'rvena,!reen / zelena, lue / modra) pojačava se pojedinačna valerska vrijednost i mijenja kromatskazasi&enost boja (jer se aditivne boje zbrajaju). 1e"usobnim fizičkim (pigmentalnim) mije%anjem trijuprimarnih (osnovnih) boja supraktivne sinteze (61H$ boje: 6Can / modra, 1agenta / 'rvena, HelloB /žuta, la'k / 'rna0 oznaka $ / $eCline) umanjuje se pojedinačna valerska vrijednost i mijenja sekromatska zasi&enost boja (jer se pigment boje oduzima mije%anjem).Intona'ija (lat. intonare / podizati glas) u slikarstvu je op&i koloristički dojam postignut nagla%avanjemme"usobno bliskih boja (tonova), odnosno nagla%avanjem odre"enih i za djelo bitnih tonova.

ijansa (fran'. nuan'e / preljev) je postupni prijelaz boje u boju. - krugu boja nijansa je me"uvrijednostdviju uzastopnih boja. - slikarskoj praksi nijansa je vidljiva razlika izme"u dva susjedna kromatska tona.Pigment (lat. / pigmentum / boja) je organski (od životinja ili biljaka) ili anorganski (zemljani ili mineralni)prah koji ima svojstvo prekrivanja neke podloge (bojanja).Plenerizam (fran'. plein J air / puni zrak) slikanje u prirodi (pod vedrim nebom i dnevnim svjetlom, zarazliku od ateliera).3ekora'ija (lat. de'or) ures, ukras0 ukra%avanje predmeta umjetničkim elementima.Interijer (fran'. interieur, od lat. interior / unutra%nji) op&enito unutra%nji prostor0 likovni motiv kojiprikazuje život u zatvorenom prostoru.Kksterijer (fran'. eGtLrieur) vanj%tina, vanjska strana0 vanjski prostor u arhitekturi.

tvorena faza u likovnoj praksi je vremenski razmak unutar kojega je omogu&eno razmazivanje boje(premazanog sredstva), a ovisi o vrsti veziva (npr. razmak je dosta duži kod uljanih tehnika nego kodvodenih tehnika).Perfek'ija (lat: perfe'tio, od perfi'ere / dovr%iti) svr%etak, dogotovljenje, usavr%avanje, besprijekornost,najvi%i domet, nepogrje%nost0 podi&i se na najvi%i stupanj, razviti se do najvi%ih mogu&nosti.Per'ep'ija (lat. per'ipere / primiti u se) je opažanje, primanje dojmova, neposredni osje&aj predmeta ipojava iz okolnog svijeta kao i doživljaja. Per'ep'ija je organizirana 'jelina različitih osje&aja u kojoj svakiosjetni podatak (vizualni, slu%ni, tjelesni ili neki drugi) ima svoje posebno značenje (odre"en je 'jelinom idjeluje na 'jelinu).$lasika (lat. 'lassi'us / star, drevan0 u prenesenom značenju: odličan, uzoran) je kulturno i duhovnoostvarenje starogrčke (u Periklovo doba, od EMF. do E=>. god. pr. $r.) i starorimske umjetnosti (u

Augustovo doba, od =;. pr. $r. do NE. god. poslije $r.). Antika (lat. antiOuus / star, drevan) je razdoblje starogrčke i starorimske kulturne povijesti (do EEM., to jest do propasti zapadnoga 8imskog 'arstva ili do . kada je bizantinski 'ar ?ustinijan ukinuo atenskufilozofsku %kolu).6iviliza'ija (lat: 'ivilis / gra"anski) 'jelokupno materijalno ljudsko stvarala%tvo.$ultura (lat: 'ultos, ili 'ulture, od 'olere / obra"ivati zemlju0 %tovati, častiti) 'jelokupno duhovno ljudskostvarala%tvo.#ehnika (grč: te'hne / vje%tina, umije&e) sposobnost kori%tenja likovnih materijala u izradi i dovr%enjuumjetničkoga djela.Ikonologija (grč. eikon / slika J logos / riječ, govor) znanost koja se bavi proučavanjem forme likovnogadjela (a ne motiva0 to jest proučava likovne elemete likovnoga djela jer za ikonologiju nije važnaobjektivna stvarnost (likovni motiv, tema, sadržaj) nego se proučava smisao poruke koju slika prikazuje.Ikonografija (grč. eikon / slika J grafein / pisati) sliko opis, opis slike0 znanost koja se baviproučavanjem sadržaja, smisla i simbolike prikaza likovnoga djela, to jest proučava nelikovne elementelikovnoga djela (tko je tko i %to je tko na sli'i): osnovni kompozi'ijski raspored likova (tko je lijevo, a tkodesno), prostor u kojemu se likovi nalaze (pejzaž, interijer) tipologija likova (bradati, produhovljeni),odje&a likova (kostim), atributi (znak raspoznavanja), boja (plavi pla%t, bijela haljina, zlatna aureola).1etafizika (grč. meta / iza J fCsis / priroda) je prvobitno Aristotelovo djelo koje je slijedilo iza djela 5izika(grč. meta ta fizika), a raspravlja o bitku. $asnije postaje zasebna filozofska dis'iplina protivna razvojnojdijalekti'i temeljna na pojedinačnoj datosti i nepromjenjivosti elemenata, tvari i pojava. #o statično,natprirodno, nadnaravno, nadiskustveno (tras'edentno) poku%ali su neki likovni umjetni'i u slikarstvu


5/115

(metafizičko slikarstvo).Ktika (grč. ethos / običaj) nauka o moralu0 znanost koja proučava i vrednuje moralna htijenja snamjerom da ukaže na prave i istinske vrijednosti.Kstetika (grč. aisthanomai / osjetni, opažajni) je filozofska dis'iplina koja ispituje lijepo, odnosno vrijednou umjetnosti, istražuje bitne preduvjete i kriterije umjetničkog doživljaja, stvaranja i prosu"ivanja, kao iuop&e smisao, značenje i bit umjetničkog. 3va su ishodi%ta proučavanja estetike: Platonova spekulativna(mislena) filozofija umjetnosti i Aristotelova empirijska (iskustvena) metoda.-mjetnička ljepota je umjetnička @istina@ koja se utjelovljuje u likovnom djelu, a u gledatelju stvara osje&ajugode (ah, ni%ta, ni%ta).6iklus (grč. kCklos / krug) je skup različitih me"usobno povezanih pojava ili pro'esa koji se ponavljaju ilinastavljaju u izvjesnom vremenskom razmaku i sačinjavaju zatvorenu 'jelinu. - likovnim umjetnostima'iklus je niz umjetničkih djela unutar zajedničke teme ili likovnog sadržaja kojim se nastoji rije%itiodre"eni likovni problem ili zaokružiti odre"eno vremensko razdoblje.*til (grč. stClos / držak, pisaljka) je skup posebnosti umjetničkog djela po kojima se ono razlikuje oddrugih djela iste vrste. - %irem smislu podrazumijeva i umjetničko razdoblje kao %to je srednjovjekovno,renesansno, barokno ili moderno. *til može označavati i likovni prava' ili smjer (kubizam, futurizam,dadaizam, nadrealizam...).

anr (engl. genre0 njem. *ittenbild0 fran'. genre0 tal. genere) je stil, rod, vrsta, način0 likovni motiv kojiprikazuje prizore iz svakodnevnog života.-mjetnik je čovjek koji se profesionalno bavi umjetno%&u (bilo likovnom ili nekom drugom) jer je za tostručno %kolovan.

Amater (lat: amo, amare / ljubiti, voljeti0 fran'. / amateur / ljubitelj) čovjek koji se bavi umjetno%&u izljubavi prema umjetnosti, a nije stručno %kolovan niti mu je umjetnost profesija.3iletant (tal. dilettante, od lat. dele'tare / veseliti, radovati) je nadstručnjak, čovjek koji se baviumjetno%&u bez stručne speme samo sebi za zadovoljstvo (amater).!enij (lat. / genius) osoba izvanredne duhovne i umne sposobnosti kod koje je naročito istaknutainteligen'ija i natprosječna sposobnost za ve&i broj različitih aktivnosti (umjetničkih, znanstvenih).#alent (grč. / talanton0 lat. / talentum) je neko& starogrčka novčana jedini'a i jedini'a za mjerenje težine.#alen(a)t je tako"er duhovna sposobnost umno nadarena čovjeka u nekom području (umjetničkom,znanstvenom).1uza (grč. 1usa) u starogrčkog mitologiji svaka pojedina od devet boginja, k&eri eusa i 1nemosine(boginje pam&enja, pokrovitelji'e znanosti i umjetnosti): #alija / pokrovitelji'a komedije, -ranija /pokrovitelji'a astrologije, 1elpomena / pokrovitelji'a tragedije, Polihimnija / pokrovitelji'a lirske poezije,Krato / pokrovitelji'a poezije, $lio / pokrovitelji'a povijesti, $aliopa / pokrovitelji'a krasnoslovlja,Kuterpa / pokrovitelji'a glazbe, #erpsihora / pokrovitelji'a plesa. - svrhu lak%eg pam&enja imena svihmuza stvorena je mnemotehnička riječ: #-1PK66K# / tumpek'et.Inspira'ija (lat. inspirare / puhati u %to ili na %to) je umjetničko nadahnu&e, poti'aj, trenutak kada različitapodsvjesna zbivanja prožimaju čovjeka za umjetničkim stvarala%tvom.Inteligen'ija (lat. intelligere / razabrati, razumijevati, shva&ati) je sposobnost snalaženja, sposobnostrje%avanja problema0 pospje%uje razumijevanje likovnih datosti, potiče stvarala%tvo i uzrokuje kritičnost.

obi (engl. hobbC / razanoda) u likovnim umjetnostima podrazumijeva bavljenje likovnim djelatnostima uslobodno vrijeme.3onator (lat. donare / darovati0 grč. ktetor / ktitor0 me'ena / dobročinitelj, prema: !aj 6ilnije 1e'ena, izN. st. pr. $r., rimski bogata% koji je pomagao pjesni'ima i umjetni'ima), darovatelj, osoba koja ne%topoklanja (redovito umjetniku da se likovno izrazi).

Atelijer (fran'. atelier / radioni'a) je radioni'a likovnog umjetnika.Paleta (engl. pallet0 njem. 1alers'heibe0 fran'. palette0 tal. tavalozza) tanka drvena (metalna ili plastična)ploči'a na koju slikar postavi pigment boje za slikanje.Qtafelaj (njem. *taffelei) stalak (drveni ili metalni, prenosivi ili fiksni) koji služi slikaru u izradi likovnihdjela.


6/115

1odel (engl. model0 njem. 1odell0 fran'. modele0 tal. modello) u %irem smislu je objekt (živi ili neživi)prema kojemu se izvodi likovno djelo, a u užem smisli to je živa osoba koja pozira umjetniku.

Anfas (fran'. en fa'e / u li'e) u likovnim umjetnostima položaj figure (stav) čije je li'e prikazano potpunofrontalno (okrenuto prema gledatelju).Profil (fran'. profil) u likovnim umjetnostima položaj figure (stav) čije je li'e prikazano s bočne strane (sastrane).*tudija (engl. studC0 njem. *tudie0 fran'. Rtude0 tal. studio) u likovnim umjetnostima je temeljito izvedenpripremni rad za finalno (konačno) ostvarenje umjetničkog djela.*ki'a (engl. / sket'h0 njem. / *kizze0 fran'. / esOuisse, 'roOuis0 tal. / s'hizzo) je jednostavna,nedotjerana, brzo i s nekoliko osnovnih poteza postavljena likovna misao.*hema (grč.) je jednostavna ski'a ili 'rtež, pojednostavljeni prikaz kompleksne 'jeline.

Anatomija (grč. anatemnein / rasje'kati) je nauka o gra"i i sastavu tijela živih bi&a i njihovim organa.$od likovnih umjetnosti, anatomija (vitalna gra"a tijela) je nauka koja na temelju izučavanja gra"ekostura, zglobova i mi%i&a omogu&uje ispravno prikazivanje ljudskog tijela i njegovih propor'ija umirovanju, kao i kod promjena koje nastaju prilikom različitih pokreta.

Analiza (grč. analCsis / razja%njenje, razlaganje, ra%članjivanje) je način odgonetanja vrijednostiumjetničkog djela s namjerom da se tom djelu o'jeni umjetnička vrijednost.5aktura je umjetnički rukopis, vidljivi zna'i tehnike rada kod stvaranja umjetničkog djela.$anon (grč. kanon / pravilo, norma) je skup umjetničkih pravila o pomo&nim psihičkim likovnimelementima (simetrija, propor'ija i ritam) koja vladaju u pojedinim razdobljima.$atalog (grč. katalogos / popis, listina) je sustavni i stručni popis umjetničkih djela koji sačinjava stalnifond pojedinih pinakoteka, galerija i muzeja (kao i biblioteka).1onografija (grč. monos / sam, jedan, jedini J grafein / pisati) je pisana biografija (životopis) jednogumjetnika redovito popra&ena reproduk'ijama njegovih likovnih djela.+ikovna kritika (grč. krino / lučim, biram, očitujem, sudim) je o'jena, analiza, umije&e prosu"ivanjalikovnog djela (prijekor, zamjerka, pokuda, prigovor, osuda).3izajn (engl. design / ski'a, projekt, plan0 tal. disegno / 'rtež) je pojam s dvostrukim značenjem.Izvorna talijanska riječ odnosi se na 'rtež kao uzorak umjetničkog stvarala%tva. načenje engleske riječi,

jer se odnosi na izvanjsko ure"enje likova pa je ovaj pojam i na%ao na %iroku primjenu u industrijskojproizvodnji.5otografija (grč. fos, fotos / svjetlost J grafein / pisati) vi%efazni postupak izrade slike izlaganjemsvijetloosjetljivih slojeva svjetlosnom ili nekom drugom zračenju.5ilm (engl. film / tanka koži'a, opna, membrana, koprena, magli'a, tanki sloj) tanka prozirna opna od'eluloita s presvlakom osjetljivom na svjetlost koja služi za fotografiranje ili za pravljenjekinomatografijskoga snimka (foto vrp'a).Ilustra'ija (lat. illustrare / osvijetliti, razjasniti) tumačenje pojedinih tekstovnih sadržaja pomo&u likovnihsredstava izražaja (vinjeta, ini'ijal, minijatura).Plakat (nizoz. pla'ken / lijepiti0 engl. poster0 fran'. pla'ard0 tal. manifesto) pisana, 'rtana, slikana ilitiskana obavijest obično umnožena i izložena na javnom mjestu.Impresija (lat. impressio / utiskivanje) je neposredno doživljeni osje&aj, dojam, primarni svjesni sadržajkoji proizlazi iz osjetilno spoznajnog svijeta (umjetnički prava': impresionizam0 umjetnik: impresionist).Kkspresija (lat. eGprimere / prikazati, jasno izraziti) je osje&aj preko kojega umjetnik subjektivni (osobni)doživljaj prikaže na odre"enom likovno djelu (umjetnički prava': ekspresionizam0 umjetnik:ekspresionist).*imbol (grč. sCmbolon) je figurativni ili apstraktni znak (antropomorfni: čovjek, zoomorfni: životinja,grafički: slovo, geometrijski znak) koji ili označuje neki pojam ili na njega podsje&a, jer je poti'ajan(sugestivni) i prizivaju&i (evokativni) pojam. *imbol je posrednik izme"u ljudskog razumijevanja inerazumijevanja.

nak (grč. semeion0 lat. signum0 engl. sign0 njem. ei'hen0 fran'. signe0 tal. segno) je obilježje, signal,nositelj je značenja, odnosno predmet koji upu&uje na drugi predmet (u filozofskom smislu). - likovnim


7/115


8/115

prikaže. #o su materijali pomo&u kojih umjetnik ostvaruje svoje likovno djelo. - slikarstvu &emo ihpodijeliti na tri različite tehnike: 'rtačke tehnike, grafičke tehnike i slikarske tehnike.

6rtačke tehnike*rebrenka je suha metalna 'rtačka pisaljka0 sastoji od srebra i smjese olova i kalija, uložena u neki drugimaterijal radi lak%eg 'rtanja (drvo ili patnet olovka). stavlja čvrst, bistar i čist trag, ali slabo vidljiv tragkoji s vremenom potamni, oksidira. sobito je bila omiljeni 'rtački instrument umjetni'ima za vrijemerenesanse.

lovka je suha 'rtačka pisaljka, osnovni 'rta&i materijal. *astoji se od ulo%ka (srčike, mine, punte) idrvene ili metalne obloge (držala) koja %titi pisaljku od lomljivosti, ruku od prljanja i omogu&uje lak%erukovanje pisaljkom. #rag olovke je proziran i čist. -mjetničke olovke imaju svoju numera'iju S slovnu ibrojčanu vrijednost: slova i brojeve koji označuju meko&u ili tvrdo&u2krutost olovke. #ako kažemo dapostoji tri vrste olovaka: krute olovke / , meke olovke / i grafitne olovke / 5.-gljen je najstariji 'rtački materijal, ostavlja 'rn i mekan trag. 3obiva se tako da se %tapi&i mekog drvetapougljene, karboniziraju. d olovke se razlikuje u tome %to je mek%i i %to ostavlja trag pra%nast i maglen.7rste ugljena za 'rtanje su: drveni ugljen (dobiven suhom destila'ijom drveta, npr. od lipe ili vrbe), masniugljen (drveni ugljen umočen u laneno ili makovo ulje), pre%ani ugljen (pre%ana ugljena pra%ina s malimdodatkom veziva) i ugljene olovke.$reda je kal'ijev karbonat, bijeli, sivkasti ili žu&kasti prah0 suhi 'rtački materijal izme"u ugljena i olovke.

eza%iljena kreda ostavlja trag kao ugljen, pra%an i maglen. a%iljena kreda ostavlja trag poput olovke, jasan i o%tar.Pero je 'rtački materijal. eko& prirodni 'rtački ili pisarski materijal: pero od guske, gavrana, labuda,pero od trske (lat. / 'alamus). 3anas kao industrijski metalni 'rtački instrument pravi se od bron'e ili odobojane legure, od čelika, zlata ili pozla&enog metala. Pero je pogodno za krasnopis kaligrafsko pisanje(kaligrafija: grč. kalos / lijep J grafein / pisati). stavlja tvrd i o%tar trag. 6rtež načinjen perom, biloptičjim ili metalnim, može se lavirati. +avris (fran'. lavis, od laver / prati) nastaje tako da 'rtač, kada se'rtež osu%i, pomo&u kista i vode naknadno prije"e sme"om, 'rvenom ili 'rnom bojom. 6rtež laviransme"om bojom zove se: sepia (sepija). 6rtež laviran 'rnom bojom (u sivo) zove se: grisaille (grizaj)6rtež laviran 'rvenom bojom zove se: sanguinia (sangvinja)$ist ili pinel, kiči'a, četki'a, je 'rtački instrument i osnovni slikarski pribor. *astoji se od snopa dlači'aprirodnog ili umjetnog podrijetla i dr%ke2držala.

Airbrush (engl.) je zračni kist0 moderna 'rtačka (i slikarska) tehnika. aprava za prskanje boje zove seaerograf, a radi pomo&u komprimiranog (stlačenog) zraka.#rska je prirodni 'rtački instrument od za%iljene indijske bambusove stabljike. stavlja 'rtež koji je usvemu nalik na ptičje pero, samo nema njegovu gipkost i o%trinu.

!rafičke tehnike!rafika (grč. grafein / pisati, urezivati) je posebna vrsta likovnog izražaja koji ima odre"eni postupak zaumnažanje 'rteža. !rafičar najprije pripremi podlogu matri'u (ploču od drveta, bakra, 'inka, kamena)na kojoj načini grafičku podlogu kako bi 'rtež umnožio na grafičkim listovima u odre"eni broj primjerakapomo&u grafičkog valjka. 3akle, grafika je umjetnički rad koji se umnaža (multipli'ira) tiskom u vi%eprimjeraka (a ne fotokopira).Tetriri su vrste tradi'ionalnih2klasičnih tiskovnih postupaka: visoki tisak, duboki tisak, plo%ni tisak ipropusni tisak.7isoki tisak: tiskovna povr%ina na matri'i je povi%ena (reljefna), a netiskovna povr%ina mehaničkim ilikemijskim putem udubljena0 to jest, 'rtež ostaje netaknut na povr%ini matri'e, a udubi se2izreže svapovr%ina oko 'rteža. riginalne tehnike visokog tiska: drvorez, linorez, metalorez, visoki bakropis.3uboki tisak: tiskovna povr%ina na matri'i je udubljena mehaničkim ili kemijskim putem, a netiskovnapovr%ina ostaje netaknuta0 to jest, 'rtež se udubi2izreže, a ostala povr%ina matri'e ostaje netaknutaneizrezana2neudubljena. riginalne tehnike dubokog tiska: bakrorez, linorez.


9/115

Plo%ni tisak: tiskovna povr%ina na matri'i nalazi se na istoj razini s netiskovnom povr%inom. riginalnatehnika plo%nog tiska: litografija.Propusni tisak: sadrži elemente izrade %ablona. riginalna tehnika propusnog tiska: serigrafija ilisitotisak.+inorez je grafička tehnika visokog tiska kojoj je matri'a od linoleuma. a matri'i se izrezuje onapovr%ina koju koju želimo da se ne vidi na otisku. *amo otiskivanje izvodi se ručno, trljanjem nagrafičkom listu.3rvorez ili ksilografija je najstarija grafička tehnika visokog tiska namijenjena za umnožavanje 'rtežapomo&u drvene matri'e. 6rtež je na drvenoj matri'i reljefan, tiskovna je povr%ina povi%ena, a netiskovnaurezana, odnosno izdubljena.

akrorez je tvrda grafička tehnika dubokog tiska. !rafičar direktno na povr%inu bakrene matri'e pomo&umetalnih %iljastih dlijeta urezuje 'rtež, zatim ga premazuje bojom i zajedno s vlažnim grafičkim listomprovuče matri'u kroz grafički valjak.

akropis je grafička tehnika dubokog tiska. !rafičar pripremi matri'u tako da je najprije ugrije (naplamenu2vatri) i na nju namaže teku&i 'rni (asfaltni) vosak. $ada se vosak ravnomjerno razlije, ondabakropisnom iglom (samo skida vosak) lagano urezuje 'rtež u vo%tanu povr%inu. atim bakrenu matri'ustavi u otopinu2kiselinu za otapanje2nagrizanje metalnih povr%ina. akon %to 'rtež bude urezan pomo&uotopine, opere se 'rni vosak i matri'a se namaže bojom za grafiku, položi se na vlažni grafički list izajedno se provuku kroz grafički valjak.+itografija (grč. lithos / kamen J grafein / pisati) je grafička tehnika plo%nog tiska kada grafičar umnažasvoj 'rtež pomo&u kamene matri'e.*erigrafija (lat. seri'um / svila J grč. grafein / pisati) je grafička tehnika propusnoga tiska0 %ablonskitisak, mrežasti tisak svilotisak ili sitotisak. 1ati'a kao nositelj tiskovne povr%ine sastavljena je od gustemreže (od svile, naClona, polCestera, perlona) koja je nategnuta2napeta na metalni ili drveni okvir.

*likarske tehnike*likarske tehnike sastoje se od pigmenta boja (koje slikar nanosi na slikarsku povr%inu), od teku&ina(kojima se boje razrje"uju), od kistova (kao alata kojim se nanosi boja), od podloge (na koje se bojananosi). Prema sastavu slikarske se tehnike uglavnom dijele na krute (pastel) i teku&e (akvarel, gva%,tempera, ulje, freska, enkaustika).Pastel je slikarska tehnika u kojoj se kao slikarsko sredstvo koristi suhi pigment u boji s neznatnomkoličinom veziva. Pastel je oblikovan kao pisaljka ili kreda. anosi se pisanjem, jagodi'ama prstiju ili

jastuči&ima za puder. Akvarel (lat. aOua / voda) je slikarska tehnika vodenog slikanja jer se suhi pigment u boji mije%a pomo&uvode. Podloga se oslikava u prozračnim tonovima počinju&i od bjeline papira.!va% (fran'. / goua'he) je slikarska tehnika vodenim bojama kod koje se pigment mije%a s bijelombojom i veže za podlogu vodootpornim vezivom. a razliku od trasparentnoga2prozirnoga akvarela ukojemu ulogu bijele boje igra podloga (bijeli papir), gva% je pokrivaju&a tehnika sadržajno bogata bijelimpigmentom kao punilom.#empera (lat. temperare / mije%ati) je slikarska tehnika koja se dobiva mije%anjem pigmenata boje srazličitim vezivima. $ao prirodno vezivo koristilo se jaje (žumanjak) ili smokvino mlijeko.-ljene boje su slikarska tehnika u kojoj se pigment boje mije%a s uljem. -ljno slikarstvo je slikarska jetehnika pomo&u boja (pigmenata) pri čemu se kao vezivo upotrebljava masno oksidiraju&e ulje (najče%&elaneno, makovo, orahovo, sun'okretovo). -ljene su boje rastezljive, prilagodljive, pa se njima moguposti&i različite likovne izražajne vrijednosti: pokrivenost, transparentnost, mat, sjaj, pastoznost,reljefnost. Podloge uljnim bojama su: karton, platno, preparirana daska, ljepenka, staklo, metal... -ljeneslike se za%ti&uju verniranjem (lakiranjem).5reska (tal: fres'o / svježe) je zidna slikarska tehnika pomo&u pigmenta boje u prahu i posebnog veziva.3va su osnovna postupka rada: slikanje na svježoj žbu'i (buon fres'o / prava freska) i slikanje na suhojžbu'i (al se''o / na suho). Postupak slikanja na svježoj žbu'i zahtjeva poznavanje žbuke i pigmenta u


10/115

prahu. akon nano%enja zadnjeg sloja žbuke (arri''iato) za dnevni rad (giornata), prenosi se 'rtež sa%ablona (koji je i%upljikan na kartonu) pomo&u krede (sinopia). 3nevno se nanosi onoliko svježe žbuke(intona'o) koliko umjetnik može u jedan prekriti s bojom.1ozaik (grč. mosaike tehne) je zidna slikarska tehnika slaganja raznobojnih kamenči&a u svježu žbuku.-mjetnik najprije pripremi žbuku na kojemu &e nanositi raznobojne kamenči&e. akon nano%enjazadnjeg sloja sveže žbuke za dnevni rad, prenosi 'rtež sa %ablone pomo&u krede. #ek tada u svježužbuku slaže raznobojne kamenči&e. 3anas, uz pomo& raznih veziva ljepila, mozaik se može slagati usastavljenim dijelovima i direktno lijepiti na zid.7itraž ili vitraj (fran'. / vitrail) je zidna slikarska tehnika slaganja raznobojnog stakla. 3akle, kao osnovnislikarski materijal koristi se obojano staklo ili staklo u boji. $ompozi'ija slike, koja obično ima prozorskunamjenu, izvodi se prema 'rtežu kojega redovito izradi sam umjetnik. Pri izradi vitraja, spajanjeraznobojnog stakla vr%i se pomo&u olovnih spojni'a.#apiserija (fran'. / tapisserie0 tal. / arazzo, po fran'uskom gradu Arass) je slikarska tehnika koja seizvodi tkanjem vunenih ili svilenih niti (tapiserija je umjetnost, a tapetarstvo je zanat).$olaž (fran'. 'ollage / lijepljenje) je slikarska tehnika koja nastaje ljepljenjem raznih komada papira,tekstila, drveta, pijeska, različitih predmeta na odre"enu podlogu s namjerom postizanja odre"enelikovne kompozi'ije.Knkaustika (grč. enkaiein / paliti, žariti, že&i) stara i napu%tena slikarska tehnika koja se izvodi napodlozi za slikanje pomo&u vru&eg voska i pigmenata boje. bično su se pigment i vosak mije%ali napodlozi pomo&u zagrijanih lopati'a, igala, %tapi&a, koji su služili za glačanja voska.

Akrilik (fran'. / a'rCli') univerzalna slikarska tehnika bazirana na akrilik vezivu. Akrilik bojama mogu seposti&i osnovne vrijednosti ostalih slikarskih tehnika (prozirnost akvarela, puno&a i pastelnost gva%a,postojanost tempere, dubinska svjetlost ulja).

1aterijalni ili fizički likovni elementi u kiparstvu

1aterijalni ili fizički likovni elementi su oni elementi koji služe da se likovni duh materijalizira i vidljivoprikaže. #o su materijali pomo&u kojih umjetnik izra"uje svoje likovno djelo. - kiparstvu &emo ihproučavati preko kiparskih tehnika. Pod kiparskim tehnikama podrazumijevamo kiparski rad u različitimmaterijalima koji se upotrebljavaju od prapovijesti do danas bilo da su tradi'ionalni materijali i industrijskimaterijali.

!lina je mekana i masna zemlja i osnovni kiparski materijal. a modeliranje u glini kipar mora izraditikostur na kojega naba'uje mekanu i vlažnu glinu koju oblikuje prstima ili kiparskim lopati'ama. !otovodjelo u glini može se pe&i (terakota) ili može poslužiti kao model za izradu odljeva.#erakota (tal. / terra'otta) pečena zemlja0 zajednički je naziv za predmete od pečene gline. Pomo&ugline u postupku terakote nastala je umjetnička izrada raznih vrsta vaza S lončarstvo.$amenina je porozna keramika bijele boje (mje%avina kaolina, kvar'a i glinen'a). Po fino&i nalazi se usredini izme"u obične grube keramike (opeke, terakote) i por'ulana. Predmeti od kamenine prvo sepeku na temperaturi od NNFF do N=FF 6 stupnjeva potom se nabojavaju i peku na temperaturi od >;F doNF


11/115

plastičnu masu i vrlo brzo stvrdnjava (bez promjene obujma). Idealan je materijal za lijevanje kipova,reljefa, male plastike i za izra"ivanje modela, reljefnih otisaka i %tukatura, a i za naknadno oblikovanje.

a kiparsko modeliranje opotrebljava se alabasterski gips.$amen je prirodni kiparski materijal. $amen se dijeli na: eruptivni (vulkanskog podrijetla), sedimentni(vapnena') i metamorfni (mramor). ez obzira na op&e ime, kamen redovito dobiva i dodatni nazivprema mjestu (lat: 'ava / kava) gdje se vadi2bere iz zemlje. Prema krutosti2tvrdo&i imamo: obični kamen,mramor (grč. marmario / blistam), granit (lat. granum / zrno).3rvo je prirodni kiparski materijal. 3ijeli se na: 'rnogorično drvo (četinjače), bjelogorično drvo (li%&are) iegzotično drvo.*taklo (tal. / vetro, od lat. vitrum) kruta je i prozirna, amorfna i relativno čvrsta tvar dobivena taljenjemrazličitih smjesa rudača. 8azlikuje se četiri vrste stakla: obično staklo, meko ili natrijevo staklo, tvrdo ilikalijevo staklo kristalno ili olovno staklo. *taklo se oblikuje na vi%e načina: puhanjem, lijevanjem,valjanjem, izvlačenjem... - kiparstvu se staklo upotrebljava kao staklena smjesa za modeliranje prozirnihili svjetle&ih kipova.$ristal (grč.krCstallos / led) je jednorodno tvrdo tijelo koje ima pravilan unutarnji raspored atoma i vanjskioblik pravilnog mnogoplo%njaka.

jelokost je kiparska tehnika kojoj je materijal od slonovih kljova. jelokost se reže kristalnim dlijetima.ron'a (tal. / bronzo) kiparska tehnika sastavljena od legura bakra i kositra (olova, aluminija, željeza,

nikla). Izvanredan je materijal za lijevanje kipova, male plastike, reljefa, kao i upotrebnih predmeta. $ipar bron'ist koji modelira u bron'i najprije treba načiniti kip u nekom osnovnom kiparskom materijalu (glini

ili gipsu). 3akle za model u mek%em materijalu najprije treba izraditi kostur (od drveta ili željeza koje seomota s jutom ili gazom). a kostur se naba'uje mekanu i vlažnu glinu ili gipsanu smjesu. $ad jeumjetnik izradio kip u naravnoj veličini, od nekog osnovnog kiparskog materijala, može ga pripremiti zaizradu odljeva od bron'e. #ada se obloži sadrom ili gumom (gumiarabika ili tragant guma) da bi se dobiootisak kalup. $ad se sadra ili guma, zavisi od čega se pravi kalup, stvrdne onda se kalup razdvaja odmodela. 1odel se ostavlja kao uzorak ili primjerak koji može jo% nekad poslužiti. *ada se u otisak kaluplijeva jezgra (smjesa od praha opeke i sadre). $ada se jezgra stvrdne, kalup se odvoji od smjese opeke isadre. akon toga jezgra se olju%ti ili isječe oko jedan ili vi%e 'entimetara. I ponovno se povrati u kalup.

a kalup se montiraju 'ijevi kroz koje &e se lijevati bron'a. Izme"u kalupa i jezgre sada postoji prazninau koji se lijeva vrela bron'a. $ad se bron'a osu%i, odvaja se kalup. Iz unutra%njosti brončanog kipa izvadise jezgra da kip bude prazan. akon toga bron'a se 'izelira (uklanjaju se hrapavosti nastale prilijevanju) i patinira (različitim kemikalijama i naknadno za%ti&uje vo%tanom pastom ili lakovima kako ne bido%lo do nepoželjne oksida'ije.

1aterijalni ili fizički likovni elementi u arhitekturi

1aterijalni ili fizički likovni elementi u arhitekturi su oni elementi koji služe da se likovni duh materijalizira ividljivo prikaže. #ri glavna čimbenika u arhitekturi, likovna forma umjetnički dojam, funk'ija S namjena,konstruk'ija S odnos tereta i nosača, ovise o gra"evinskom materijalu. 1aterijali su fizičko sredstvopomo&u kojih umjetnik izra"uje svoje likovno djelo i ostvaruje formu, funk'iju i konstruk'iju.5orma je način kako je i na koji je način arhitekt2graditelj izrazio2prikazao likovni motiv (sadržaj2temu) nasvom umjetničkom djelu S zgradi.5unk'ija (lat. fungi / vr%iti obavljati) je namjena radi koje arhitekt projektira zgradu, a gra"evinar kaoizvo"ač radova gradi zgradu. 5un'ija je vrlo važna jer arhitekt upravo počinje oblikovati svoje likovnodjelo prema namjeni.$onstruk'ija (lat. 'onstru'tio, od 'onstruere / sagraditi, sazidati, stvoriti) u arhitekturi znači projektiratizgradu tako da se uspostavi odnos tereta (krov) i nosača (zid, stup), odnosno izme"u vertikalnih nosačai horizontalnog tereta.


12/115

1aterijalne ili fizičke likovne elemente u arhitekturi možemo podijeliti na gra"evinske tehniketradi'ionalnih materijala i gra"evinske tehnike industrijskih materijala.

!ra"evinske tehnike tradi'ionalnih materijalapeka je tradi'ionalni gra"evinski materijal od gline koja se stavlja u različite kalupe i peče u posebnim

pe&ima ili se su%i na sun'u. !lina je mekana i masna zemlja na bazi aluminijskih silikata nastalaraspadanjem stijena pod djelovanjem sokova prapovijesne vegeta'ije. bog svoje izvanredneplastičnosti, glina je osnovni materijal za dobivanje opeke.$amen je tradi'ionalni i prirodni gra"evinski materijal. $amen se dijeli na: eruptivni (vulkanskogpodrijetla), sedimentni (taloženi kao vapnena' ili krečnjak) i metamorfni (preobraženi najpoznatiji jemramor). - arhitekturi se kamen koristi kao osnovni gra"evinski materijal, kao konstruktivni, nosivi izavr%ni ukrasni2dekorativni materijal. 1ože biti obra"en2klesan u pravilnim kvadratima kao i djelomičnoobra"en ili grubo obra"en2klesani kamen rustika (od lat. rusti'us / seoski).3rvo je tradi'ionalni i prirodni gra"evinski materijal. 3ijeli se na: 'rnogorično drvo (četinjače),bjelogorično drvo (li%&are) i egzotično drvo. - arhitekturi se drvo upotrebljava u obliku greda (vertikalnihili horizontalnih), prenosni'a i dasaka.

!ra"evinske tehnike industrijskih materijala6ement (lat. 'aementum / sječeni zidarski kamen) je industrijski gra"evinski materijal, anorganskohidrauličko vezivo (jer otvrdnjava i pod vodom), osnovni sastav betona. 6ement se dobiva tako da sesmjesa vapnen'a i gline (tupina ili labor) peče do NE< 6 stupnjeva, zatim se hladi i melje u fini prah.Pomije%an u različitim omjerima s raznim punilima (%ljunkom, običnim pijeskom, mrvljenim kvalitetnijimkamenom...) i vodom stvara smjesu 'ementnog betona (od lat. bitumen) kao gra"evinskoga materijala.- gra"evinarstvu se beton upotrebljava redovito na dva načina: armirani beton (od fran'. armer) koji sedobiva kada se smjesa betona lijeva preko kostura od željeznih %ipki i prenapregnuti beton koji sedobiva kada se smjesa betona lijeva preko napete čelične mreže.*taklo je kruta i prozirna, amorfna i relativno čvrsta tvar dobivena taljenjem različitih smjesa rudača.8azlikuje se četiri vrste stakla: obično staklo, meko ili natrijevo staklo, tvrdo ili kalijevo staklo, kristalno iliolovno staklo. - arhitekturi se staklo upotrebljava kao staklena opna u obavijanju vanjskog zida (uzpomo& aluminijskih okvira).

Aluminij (lat. / alumen) je kao industrijski gra"evinski materijal laka i čvrsta srebrnastobijela kovina kojasluži ne samo za prozorska okna nego i kao pomagalo pri obavijanju opne vanjskog omotača umodernoj arhitekturi.

P*I IT$I +I$ 7 I K+K1K #I - -1?K# *#I

+ikovno djelo se sastoji od materijalnih ili fizičkih likovnih elemenata i od psihičkih likovnih elemenata, aizražava se preko likovnoga motiva (teme ili sadržaja) i likovne forme (načina izražaja likovnoga motiva).1aterijalni ili fizički likovni elementi su vidljivo tijelo umjetničkoga djela, to jest materija2materijal pomo&ukojega se slikar2kipar2graditelj kao umjetnik likovno izražava, to jest likovne tehnike (slikarske, kiparske igraditeljske likovne tehnike).Psihički likovni elementi su du%a umjetničkoga djela (likovna forma). 3ijele se na tri skupine: glavni,pomo&ni i ostali: glavni psihički likovni elementi u slikarstvu ('rta i boja) i glavni psihički likovni element ukiparstvu i arhitekturi (volumen), pomo&ni psihički likovni elementi (simetrija, propor'ija, ritam) i ostalipsihički likovni elementi.-z materijalne ili fizičke likovne elemente, svako umjetničko djelo ima i psihičke likovne elemente.Psihički likovni elementi nisu kao fizički likovni elementi, nisu djelo prirode nego su u prvom redu djeloljudskog duha. Pomo&u psihičkih likovnih elemenata umjetnik zasniva, stvara i dovr%ava likovno djelo.1aterijalni ili fizički likovni elementi služe psihičkim likovnim elementima da to zasnivanje, stvaranje idovr%avanje mogu ostvariti u likovno djelo. ez psihičkih likovnih elemenata, materijalni ili fizički likovni


13/115

elementi ostali bi samo obična materija. Ali isto tako bez materijalnih ili fizičkih likovnih elemenata nikadase zasnivanje, stvaranje i dovr%avanje ne bi moglo likovno izraziti. Psihički likovni elementi služe damaterijalne ili fizičke likovne elemente oduhove u likovno djelo. 1aterijalni ili fizički likovni elementi služeda materijaliziraju psihičke likovne elemente i vidljivo prikažu likovni duh.+ikovni motiv (tema ili sadržaj) jest ono %to je likovni umjetnik (slikar, kipar, arhitekt) prikazao na likovnomdjelu (slika, kip, zgrada). Prema motivu, likovno djelo (slika, kip, zgrada) može biti prikazano ilifigurativno ili apstraktno.5igurativna umjetnost je ona umjetnost koja ima motiv vidljive stvarnosti vizualne realnosti figuru kojase može prepoznati.

Apstraktna umjetnost (lat. abstrahere / odstraniti) je nefigurativna umjetnost, umjetnost u kojoj nijeprepoznatljiva figura (lik) nego je izražena od čistih elemenata likovne kompozi'ije.+ikovna forma jest način kako je umjetnik izrazio2prikazao likovni motiv na svom umjetničkom djelu(slika, kip, zgrada). Ako promatramo likovni motiv (temu ili sadržaj) umjetničkoga djela (slike, kipa ilizgrade) uočit &e da je likovni motiv drugorazredne važnosti. ije bitno %to je umjetnik prikazao svojim(slikarskim, kiparskim, arhitektonskim) djelom. itno je način kako je umjetnik (slikar, kipar, arhitekt)prikazao svoje likovno djelo. A to Unačin kakoV upravo je forma koju svaki umjetnik prikazuje na svojosobni S umjetnički način. Primjer: deset slikara dobiju zadatak da obrade jedna likovni motiv (npr:zalazak sun'a). ?edan likovni motiv naslikat &e deset umjetnika. 7lastiti pristup likovnom motivu svaki &eslikar izraziti na svoj način. 3eset umjetnika naslikat &e deset likovnih formi (a jedan je te isti likovnimotiv).

Psihičke likovne elemente u umjetnosti dijelimo na tri skupine: glavni, pomo&ni i ostali.!lavni psihički likovni elementi u slikarstvu su 'rta i boja, u kiparstvu je oblik, u arhitekturi je oblik.Pomo&ni psihički likovni elementi u umjetnosti (u slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi) su: simetrija,propor'ija, ritam.

stali psihički likovni elementi u umjetnosti (u slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi): ploha, svjetlo sjena, ton,kolorizam, jedinstvo, harmonija, ravnoteža, kontrast, sinteza, kompozi'ija, perspektiva.

Psihički likovni elementi (glavni psihički likovni elementi, pomo&ni psihički likovni elementi, ostali psihičkilikovni elementi) dio su vizualnog S vidljivoga svijeta na%e svijesti. Pomo&u njih, s jedne strane,doživljavamo, a s druge strane, izražavamo ono %to vidimo. -z njihovu pomo& likovno gledamo.

ahvaljuju&i njima, u svojoj svijesti imamo ono %to se obično naziva slikom svijeta.no %to nazivamo gledanjem, zapravo je doživljaj svijeta oko nas prikazan preko glavnih psihičkih

likovnih elementima (u slikarstvu: 'rta i boja0 u kiparstvu i arhitekturi: oblik). $ad ne bismo osje&ali glavnepsihičke likovne elemente ('rtu i boju i volumen), na%e gledanje ne bi bilo sistematizirano, odnosno na%vizualni odnos prema svijetu uop&e ne bi postojao. !ledati dakle znači: u vlastitoj psihi koordinirati ulikovnu predodžbu impuls koji nam priroda s pomo&u glavnih psihičkih likovnih elemenata (pomo&u 'rte iboje i volumena) %alje u osjet na%eg vizualnog organa oka.!lavne i pomo&ne psihičke likovne elemente (kao i druge psihičke likovne elemente) proučavat &emokroz elemente forme, to jest načina likovnoga izražaja.

!lavni psihički likovni elementi u slikarstvu

6rta6rta (engl. / line0 njem. / *tri'h0 fran'. / ligne0 tal. / linea, od lat. / linea) je glavni psihički likovnielement u slikarstvu0 glavni je element kompozi'ije likovnog djela0 najstarije je sredstvo umjetničkogizražavanja. p&e obilježje 'rte: dvodimenzionalna ( na odre"enoj povr%ini slike) i trodimenzionalna (nakipu ili zgradi), neprekinuta i isprekidana, geometrijski točna ili kaligrafska (povučena slobodnom rukom),


14/115

vodoravna, okomita ili kosa, ravna, nazubljena ili valovita... ptički gledano, 'rta je zami%ljena grani'akoja dijeli dvije plohe ili dva volumena.*tari grčki matematičar Kuklid definirao je 'rtu u svojoj knjizi o elementima: 6rta je dužina bez %irine. -prirodi ona objektivno ne postoji. 6rta je proizvod na%eg duha. jezin likovni karakter zavisi od njezinestrukture (uska, %iroka, prozirna, gusta, jednosmjerna...) i od njezina tijeka (statična, dinamična, prava,ovalna, jednosmjerna, iskidana...).

ojaoja (engl. / 'olour0 njem. / 5arbe0 fran'. / 'ouleur0 tal. / 'olore) je osje&aj koji u oku stvara svjetlost

emitirana iz nekog izvora ili reflektirana od povr%ine nekog tijela. oja je fizikalna osobina svjetlosti,odre"ena frekven'ijom titraja svjetla izazvanih impulsom izvora svjetlosti. 8aznovrsne frekven'ijesvjetlosti u čovjekovu vidnom organu oku stvaraju utiske različitih boja. 8astavljanjem sunčane bijelesvjetlosti kroz prizmu, dobivaju se boje spektra. Prema stupnju loma redaju se homogene(monokromatske) boje spektra ('rveno, narančasto, žuto, žutozeleno, zeleno, modrozeleno, 'ijanovomodrilo, indigo i ljubičasto). +judsko oko u čitavom spektru razlikuje približno N


15/115

neke boje i mogu&nost da se stvore različite iluzije osvjetljenja. a boje koje imaju visoku svjetlosnuvrijednost, kažemo da su tople boje i da su otvorene i dinamične jer se kre&u približuju premapromatraču. a boje koje imaju nisku svjetlosnu vrijednost, kažemo da su hladne boje i da su zatvorene istatične jer se kre&u udaljuju od promatrača.#ople boje su: žuta, 'rvena i narančasta.

ladne boje su: modra, zelena i ljubičasta.$omplementarne boje$omplementarne boje (lat. 'omplere / ispuniti, nadopuniti) dopunske boje, boje koje se nadopunjuju, to

jest kada dvije boje pomije%aju u jednakom omjeru, daju tre&u boju. pr: 'rvena i zelena sukomplementarni par boja ('rvena je primarna boja i njoj je komplementarna ona boja koja je dobiva odpreostale dvije primarne boje: žuta J modra / zelena)0 žuta i ljubičasta su komplementarni par boja (žuta

je primarna boja i njoj je komplementarna ona boja koja je dobiva od preostale dvije primarne boje:'rvena J modra / ljubičasta)0 modra i narančasta su komplementarni par boja (modra je primarna boja injoj je komplementarna ona boja koja je dobiva od preostale dvije primarne boje: žuta J 'rvena /narančasta).

Anomalije boja S bolesti boja- čovjekovu oku (u mrežni'i) postoje dva tipa fotoosjetljivih stani'a na svjetlo. #o su %tapi&i i čunji&i (imedolazi od razlika u obliku). ko sadrži do ; milijuna čunji&a koji reagiraju na sjajno svjetlo (na kromatskeboje) i do N;F milijuna %tapi&a koji reagiraju na nejasno svjetlo (na kromatske boje). ?ednostavnijerečeno, to znači da sa čunji&ima vidimo svijet u boji a sa %tapi&ima vidimo svijet 'rno bijeli.3altonizam (prema engl. fizičaru ?ohnu 3altonu) je bolest oka koje ne razlikuje 'rvenu od zelene boje.$od čovjeka bolesnog od sljepo&e za boje pomaknuto je zeleno vidno područje u 'rveno. $ada je zelenopomaknuto u 'rveno i podražaji djeluju uvijek istovremeno. Tuveni engleski fizičar ?ohn 3alton ve& jeN;>>. opisao pojavu sljepo&e za boje, po njemu prozvane daltonizam, ali je pro%lo jo% dosta vremena,sve do N ;, žuta E puta, ali modra seuop&e ne spominje. i omer, u svojim epovima, ne spominje modru, a zelenu spominje samo = puta,prilično malo govori o 'rvenoj, ali o žutoj govori =N put, o bijeloj =N put i o 'rnoj E> puta. !r'i su uarhaičkom razdoblju svoje kipove bojali 'rvenom bojom. - Ilijadi je nebeska duga 'rvene boje. Aristoteltvrdi da je nebeska duga sastavljena od žute, 'rvene i purpurne boje. - čitavoj klasičnoj umjetnosti nemaimena za modru boju. i $inezi, ni 7eda, ni iblija (koja nebo spominje E


16/115

!lavni psihički likovni element u kiparstvu i arhitekturi

blikblik (engl. / form0 njem: 5orm0 fran'. / forme0 tal. / forma) ili forma jest način je na koji su dani različiti

obli'i modeliranja u kiparstvu. Pored %ire defini'ije po kojoj je oblik (ili lik) 'jelovitost koja je sadržana oddijelova i uvjetovan tim sadržajem, odnosno rasporedom i me"usobnim odnosom tog sadržaja ('jeline ipojedinih dijelova koji čine tu 'jelinu), oblik je u užem smislu objekt likovne pažnje. - kiparstvu oblik jetrodimenzionalan (kip) i dvodimenzionalan (reljef). - kiparstvu oblik je trodimenzionalan (zgrada)

Pomo&ni psihički likovni elementi u umjetnosti-z glavne (i ostale) psihičke likovne elemente postoje i tri pomo&na psihička likovna elemenata koji suregulatori (lat. regula / pravilo) umjetničkih djela (uskla"ivači), a to su: simetrija, propor'ija i ritam.Pomo&ni psihički likovni elementi upravljaju umjetničkim osje&ajem u trenu'ima kada se pomo&upsihičkih i materijalnih (ili fizičkih) likovnih elemenata stvara likovno djelo. ahvaljuju&i simetriji, propor'ijii ritmu, umjetničko djelo prestaje biti hrpa naba'anog materijala, ve& se pretvara u umjetnički sustav itako postaje privlačno oku gledatelja. *imetrija, propor'ija i ritam uravnotežuju likovne elemente slike,kipa i zgrade.

*imetrija*imetrija (grč. sCn / s, sa zajedno J metron / mjera0 sCmmetria / sklad, pravi razmjer) pojava koja,stvaraju&i osje&aj sredine, jednu 'jelinu dijeli na dvije jednake polovine. *imetrija je regulator psihičkihlikovnih elemenata (glavnih i ostalih) u slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi.*imetrija vodi slikara, kipara i arhitekta da pomo&u nje srede 'rte i boje (svoje slike) i oblik (svoga kipa isvoje zgrade)0 pazi na olovku ili kist slikara da 'rtu ili boju nanosi tako da se statika i dinamika jednestrane odražava na stati'i i dinami'i druge strane slike, kontrolira kipara kada na lijevoj strani kipamodelira ili kle%e da karakter rada (dodavanjem ili oduzimanjem materijala) ima vezu s karakterom radana desnoj polovi'i, prisiljava arhitekta kada zida na lijevoj strani zgrade da ne mijenja materijalnipostupak na desnoj strani zgrade. -kratko, simetrija budno pazi da zgrada, kip ili slika ne postanubeskonačan niz likovnih elemenata koji nestegnuti snagom sredi%ta teku i lijevo i desno u beskraj ili opetda lijevo ne povuče desno sa sobom, a desno da ne povuče lijevo (da umjetnik ne bi izgubio regulatorsimetrije).

a arhitekturi lako primje&ujemo ulogu simetrije jer os redovito teče točno i simetrirani likovni elementistoje poredani g

tovo matematički jasno. $od kipara i slikara koji se služe motivom simetrija nije u tolikoj mjeri uočljiva,%to ne znači da je njezino djelovanje manje. -loga je simetrije da sve 'rte i boje i oblike volumena takosredi da se 'rte, boje i obli'i lijeve strane optički uzročno povežu sa 'rtama, bojama i plohama volumenadesne strane. #ako je simetrija provela povezivanje na najjednostavniji način: provela je jednakost lijeve idesne strane.Prenagla%ena prisutnost simetrije u likovnom djelu nije sretno rje%enje. *toga oni umjetni'i koji imajuistančan sluh za simetriranje paze da ublaže pretvrdo očitovanje simetrije upotrebom asimetrije.

Propor'ijaPropor'ija (lat. proportio / sklad, srazmjer) u likovnim umjetnostima je količinski osje&aj odnosa (omjera)izme"u pojedinih dijelova i 'jeline i pojedinih dijelova prema 'jelini u arhitektonskom (zgradi), kiparskom(kipu) i slikarskom (sli'i) djelu. mjer se postavlja ra'ionalno (smi%ljeno) ili nastaje intuitivno(predosje&ajno) i refleksno (spontano). bično se propor'ije izražavaju osnovnim veličinama, odnosno


17/115

dimenzijama: dužinom, %irinom ili visinom i dubinom.!eometrijska propor'ija (od tri likovne umjetnosti) najvi%e se iskazala u arhitekturi. Pomo&u geometrijskepropor'ije stvoreni su piramidalni egipatski obli'i u arhitekturi, ko'kasti mezopotamski obli'i u arhitekturi,trokutasti obli'i grčke i rimske arhitekture.-z geometrijsku propor'iju postoji i emo'ionalna propor'ija. jom se služe umjetni'i koji se ne želepropor'ijom kao regulatorom materijalnih (ili fizičkih) i psihičkih likovnih elemenata stvarati likovna djelanego pomo&u osje&aja i sr'a (a na u zakonu geometrijske pameti).Propor'ija ima ulogu regulatora (kao i simetrija) materijalnih (ili fizičkih) i psihičkih likovnih elemenata.- slikarstvu propor'ionirati znači: imati sluh za omjer ravnog i ovalnog u tijeku 'rte, imati sluh za omjervisine i %irine plohe, imati sluh za omjer gradiranja (stupnjevanja) svjetla u 'hiaros'uro, imati sluh zaomjer visinu i dubinu u tonskom načinu slikanja. snovni zadatak slikarstva sastoji se u stvaranjupropor'ionalnih odnosa izme"u boja: koloristička propor'ija. Pomo&u kolorističke propor'ije slikaruskla"uje dubinu i visinu pigmenata pojedinih boja.- kiparstvu i arhitekturi propor'ionirati znači: imati sluh za odnose oblika: izme"u punih i %upljih oblika,izme"u uzdignutih i uleknutih oblika, izme"u svijetlih i zasjenjenih oblika, izme"u statičnih i dinamičnihoblika, i napokon imati sluh za odnos izme"u detalja i 'jeline, imati sluh izme"u 'jeline i detalja (da jednodrugom likovno služi).Prenagla%ena prisutnost propor'ije u likovnom djelu mnogi umjetni'i izbjegavaju. *toga oni umjetni'i kojiimaju osobit sluh za propor'iju paze da ublaže nagla%eno očitovanje propor'ije upotrebomdispropor'ije.Idealna propor'ija zove se zlatni rez (lat. / setio aurea) jer je uspostavljen idealni odnos izme"u dvajurazličitih dijelova jedne 'jeline. #o je odnos: N : N,MN =. A vrijednost N,MN = je aproksimativno (približno)stalni faktor (multiplikator, množitelj) u geometrijskog progresiji: ... N9 =N 9E NEE =99 9;; MNF > ;... poznatoj pod nazivom: 5ibona''ijev niz (+eonardo Pisano, N9. stolje&e) Pravilo zlatnogreza je podjela kod koje se manji dio odnosi prema ve&em dijelu kao ve&i dio prema 'jelini. Primijenjenona pravokutnik kod kojega je manja strani'a A, a ve&a , to bi značilo da je A : isto %to i : (A J ), ato je N : N,MN =. latni rez je ka osnova za kompozi'iju (format slike, tlo'rt gra"evine) poznatKgip&anima, !r'ima, renesansnim graditeljima (ukratko poznat je mističarima, matematičarima iumjetni'ima svih povijesnih vremena). Izvori zlatnom rezu su propor'ije prirodnih oblika, pa je morskaplivaju&a %koljka autilus idealni primjer logaritamske (geometrijske, propor'ionalne) ili spiralekonstantnih kutova (koje je izmjerio %vi'arski matematičar ?a'ob ernoulli, NM>N. godine).

8itam8itam (grč. / rhCtmos) je puls (ili bWllo) likovnog djela (zgrade, kipa, slike).

ivot se sastoji od stvari i razlika izme"u stvari od kojih je satkan ritam života. #ako je i u umjetničkomstvarala%tvu. - likovnom djelu (u sli'i, u kipu, u zgradi) postoji regulator koji se zove ritam. 3ok simetrija ipropor'ija nalaze svoju ulogu u svjesnom (gotovo razumskom dijelu umjetnikove svijesti), ritam imakorijen u elementarnom osje&aju, tako re&i, u podsvjesnom dijelu umjetnikove osobe. *imetrija ipropor'ija reguliraju likovno djelo statično, sabirno. 8itam likovno djelo regulira dinamično, raspr%uju&e.

ez ritma osje&aj za simetriju i propor'iju bio bi mrtva shema. 8itam oživljuje ono %to je simetrirano ipropor'ionirano u likovnom djelu. ato je ritam najdirektnija projek'ija umjetnikove osobnosti.-pravo po ritmu (puls ili bWlo) prepoznajemo svakog umjetnika. ?er sve se u umjetničkom izražaju možeimitirati, ali ritam se ne može imitirati (ne može se tu"i ritam preuzeti na svom likovnom djelu). *vakiumjetnik ima svoj živa' (nervni sustav) koji mu daje osobni ritam života.

iti umjetnik ritma, znači: imati sluh za pravilno izmjenjivanje suprotnih dioni'a u psihičkim likovnimelementima (za slikarstvo: u 'rti i boju0 za kiparstvo i arhitekturu: u obliku). Imati sluh za psihičke likovneelemente u slikarstvu znači: u 'rti imati sluh za izmjenjivanje kratkog i dugog, uskog i %irokog, naglog ipolaganog, blijedog i tamnog0 u boji imati sluh za izmjenjivanje visokog i niskog, kompaktnog iraskomadanog, gustog i rijetkog, muklog i sjajnog0 u obliku imati sluh za izmjenjivanje nagla%enih inenagla%enih dijelova kipa ili zgrade.


18/115

Pomo&ni likovni elementi kao regulatori umjetničkog stvarala%tva u likovnom djelu izmjenjuju sedijalektički: simetrija i propor'ija dis'ipliniraju ritam, a ritam oživotvoruje simetriju i propor'iju.

stali psihički likovni elementi u umjetnosti

7olumen7olumen (lat. volumen / zavoj, svitak) je obujam, prostorni sadržaj ome"en plohama. 1ože biti

jedinstven, zatvoren, statičan, sastavljen od različito usmjerenih dijelova. $ao psihički likovni element ukiparstvu i arhitekturi, doživljavamo ga ne samo vizualno nego i taktilno (možemo ga gledati i dodirnuti).

PlohaPloha je slikarski osje&aj za %irinu i visinu. a tom osje&aju %irine i visine, to jest na osje&aju plohe likovnisu umjetni'i stvorili slikarski izražaj koji nazivamo plo%no slikarstvo. !rčki matematičar Kuklid definirao jeplohu riječima: Ploha je ono %to ima samo dužinu i %irinu.Plo%no slikarstvo je čisti likovni jezik osnovan na umjetničkom osje&aju visine i %irine bez ikakve potrebeda se dodaje osje&aj dubine, to jest da se iz dvodimenzionalnog (plo%nog) prije"e u nestvarnotrodimenzionalno (plastično) slikarstvo.

*vjetlo sjena*vjetlo sjena (tal. / 'hiaros'uro2kajroskuro0 fran'. / 'lair obs'ur2kleropskir) je sjenčenje0 me"usobniodnos svjetla i sjene, stupnjevanje boje u svrhu postizavanja trodimenzionalnosti likova koji nisu o%troodvojeni jedni od drugih.

#on#on (grč. tonos / glas, znak, zvuk) je kvalitet svjetlosti i kvalitet pigmentarne povr%ine (boje). 1ože bitikromatski ton (od kromatskih boja, to jest boja spektra: primarnih, sekundarnih i ter'ijalnih boja) iakromatski ton (od 'rne, bijele i sive boje). ato kažemo da kromatska svjetlina ima ton u boji, aakromatska svjetlina ima bezbojni ton.

a slikarstvo možemo re&i: ton je slikarski volumen. *tupnjevanjem jedne boje od svjetlije do tamnijenijanse, slikar stvara iluziju zaobljenosti i plastičnosti, to jest stvara tre&u dimenziju u kojoj mu tonpomaže. a tom osje&aju stupnjevanja jedne boje (bilo da je kromatska ili akromatska), to jest naosje&aju svjetlosne kvalitete umjetni'i su stvorili slikarski izražaj koji nazivamo tonsko slikarstvo.

$olorizam$olorizam je posebni način slikanja bojama: valersko slikarstvo. *posobnost ili vrednota boje da ve& usvojoj prirodi sadrži stupnjevanje svjetla ili tame zovemo valer (fran'. valeur / vrijednost): svjetlosnavrijednost, količina i kvaliteta (odlika, kakvo&a) svjetlosti. 7aler u slikarstvu jedno od osnovnih sredstavalikovnog izražavanja (uz 'hiaros'uro slikarstvo i tonsko slikarstvo), odnosno element likovnekompozi'ije. Povr%ine koje ve&i dio svjetlosti reflektiraju (odbijaju) imaju vi%i valar nego povr%ine kojeve&i dio svjetlosti apsorbiraju (upijaju).Iskori%tavaju&i valersku sposobnost boje, slikari su (uz 'hiaros'uro slikarstvo i tonsko slikarstvo) stvorilinačin slikanja koji se zove kolorizam. #im plo%nim načinom uporabe boje stvorilo se novo rje%avanjeslikarskog oblika i prostora koje se zove moduliranje. 1odula'ija u slikarstvu znači postizavanje iluzijevolumena različitim bojama, odnosno njihovim komplementarnim tonovima (tople boje vizualno približuju,a njihove komplementarne vrijednosti, odnosno hladne boje udaljuju).*likanje bojama kolorizam traži neobično osjetljivo oko za prirodu boje. $olorizam se temelji na duhuvalera u profinjenom otkrivanju sposobnosti da boje govore čistim originalnim jezikom (bez 'hiaros'uronačina i bez tonskog načina).


19/115

Prostor Prostor u kiparstvu je način na koji kipar rje%ava trodimenzionalnu povr%inu volumena u punoj plasti'i ilidvodimenzionalnu povr%inu u reljefu. #ako prostor postaje sastavni dio kompozi'ije oblika (kao glavnogpsihičkoga likovnog elementa).Prostor u arhitekturi je vanjski obujam materijala od kojega je zgrada izgra"ena, a očituje se u tridimenzije: %irina, dužina i visina.Prostor u slikarstvu ostvaruje se na vi%e načina. Povijest likovne umjetnosti pokazuje da su u različitavremena slikari imali različite predodžbe o prostoru i da su upotrebljavali različite načine da bi svoj likovniosje&aj glavnih psihičkih likovnih elemenata ('rte i boje) izražavali u svijetu dvodimenzionalnog ili u iluzijitrodimenzionalnog načina slikanja.#re&a dimenzija u slikarstvu na plohi postiže se dubinskim stupnjevanjem oblika na vi%e načina: linearnaperspektiva, prostorni kolorizam, poliperspektiva, imagina'ija.Iskori%tavaju&i u prirodi optičku varku da se predmeti smanjuju %to su dalji, slikari su izmislili optičkupiramidu. #aj geometrijski sistem koji omogu&uje veliku mjeru iluzije dubine trodimenzionalnosti na sli'i,sastoji se u tom da je osnova položene piramide četverokut okrenut prema gledatelju, a vrh piramidenalazi se na zami%ljenom horizontu u točki zvanoj točka nedogleda. Iz točke nedogleda polaze 'rte(rubovi zami%ljene optičke piramide) prema uglovima četverokuta koji je zapravo format slike koju slikarslika. *ve se 'rte na okomitim strani'ama piramide sve vi%e skra&uju %to su bliže točki nedogleda, a svese 'rte na vodoravnim strani'ama piramide sužavaju %to su bliže točki nedogleda. vaj se sistemslikanja zove: linearna perspektiva (budu&i da je optička piramida osnovana na sistemu prostornihpromjena vodoravnih i okomitih linija).

akon primjene linearne perspektive (renesansni umjetni'i), moderni su umjetni'i (osobito impresionisti)prona%li novi način iluzije trodimenzionalnosti koja se zasniva na promjeni intenziteta linija i intenzitetaboja koji se zove: koloristička perspektiva. $oloristička perspektiva dobiva se na način da slikar iluzijudubine ne gradira bojom u njezinom tonu, nego jednu boju zamjenjuje s drugom bojom. #o znači da suslikari iskoristili sposobnost jednih boja da vuku planove slike naprijed (žuta i 'rvena) a drugih da vukuplanove slika natrag (plava i zelena). #aj način rje%avanja prostora posve optičkim djelovanjem samogsastava boje naziva se: prostorni kolorizam. 1oderno je slikarstvo velik dio svojih težnji kon'entrirao naispitivanju boje i njezinog originalnog karaktera da sama boja oblikuje prostor.

a slikare koji su slikali metodom linearne (atmosferske) perspektive ili kolorističke (impresionističke)perspektive, možemo na&i zajedničku karakteristiku: svi su slikali svoju prostornu predodžbu s jednetočke gledi%ta. o, na početku =F. stolje&a, slikari (osobito kubisti) uveli su novu metodu u rje%avanjuprostora. -mjesto da objekt slikaju s jedne točke gledi%ta, oni su objekt počeli slikati s vi%e točakagledi%ta (stajali%ta). va nova prostorna metoda zove se poliperspektiva. #ako su kubisti umnažanjemtočaka gledi%ta stvorili novu prostornu metodu koja je prekinula sa starim uzorkom gledanja prostornihmetoda osnovanih na promatranju s jedne točke gledi%ta.$asnije su nadrealisti ukinuli svaku ulogu jedne ili vi%e točaka gledi%ta (stajali%ta) pri sistematiziranjuprostora kada su upotrijebili novi regulator prostora koji se zove: imagina'ija. Prostor promatran s točkefantazije (umjesto s jedne ili s vi%e točaka gledi%ta) nadrealistički prostor zasniva se na slobodnomvezivanju glavnih psihičkih likovnih elemenata u slikarstvu ('rta i boja).

armonijaarmonija (grč. harmonia / sklad) je sklad dijelova jedne 'jeline koji pobu"uju osje&aj ugode (dok

disharmonija pobu"uje osje&aj neugode. armonija je kombina'ija dijelova likovne kompozi'ije koji supo jednoj ili vi%e karakteristika (osobina) srodni. 3ijelovi su u harmoniji slični ako su u jednom ili vi%eelemenata (obliku veličini boji...).

armonija se nalazi izme"u dvije krajnosti: repeti'ija (ponavljanje) i diskord (nesklad), a povezuje ih iznačaj tih krajnosti.


20/115

?edinstvo?edinstvo je osnovno načelo (prin'ip, polazi%te) psiholo%kog i so'iolo%kog reda, pa tako i estetskog reda.?edinstvo je idejno osmi%ljena i provedbeno zaokružena kompozi'ija likovnih elemenata. vo proizlazi izkonflikta (suprostavljanja) i domina'ije (prevladavanja) pojedinih elemenata. ?edinstvo umjetničkog djela

je: 'jelovitost (integritet), postojanost (konzisten'ija) i unutra%nja povezanost (kohezija) kompozi'ije.+ikovni elementi koji zbog svojih prirodnih posebnosti uzrokuju konflikt (veliko malo, 'rno bijelo,'rveno plavo, glatko hrapavo, vodoravno okomito) kroz nagla%eni kontrast i time ostvaruju preduvjetzanimljivosti umjetničkog djela. 3omina'ija kao druga rezultanta (suprotna ravnoteži) tako"er ostvaruje

jedinstvo i to količinskim pretvaranjem (kvantitetom) ili vrijedno%&u (kvalitetom) pojedinih elemenatalikovnog djela. #ežnja da se umjetničkim djelom 'jelovito izrazi ideja nazivamo: jedinstvo ideje, aosobitost izražavanja jedinstva ideje zovemo: jedinstvo stila.

8avnoteža8avnoteža (engl. / balan'e0 njem. / !lei'hgeBi'ht0 fran'. / eOuilibre0 tal. / eOuilibrio) osnovno načelokomponiranja likovnog djela kojim se postiže jedinstvo elemenata kompozi'ije, a samim tim i ostvarujeharmonija kao konačna vrijednost. Postoje dvije vrste ravnoteže: formalna ravnoteža i neformalnaravnoteža. 5ormalna ravnoteža je simetrija (npr. stoje&a ljudska figura u anfasu i u mirnom stavu),neformalna ravnoteža je asimetrija (npr. ljudska figura u kontrapostu u pokretu)5ormalna ravnoteža: uspostavljanje vizualnog odnosa izme"u jednog ili vi%e elemenata na jednoj stranis jednim ili vi%e identičnih (sličnih) elemenata na drugoj strani.

eformalna ravnoteža: uspostavljanje odnosa izme"u različitih, pa čak i kontrastnih elemenata tako %to&e oni sačinjavati smislene pojedinosti 'jeline.

$ontrast$ontrast (fran'. / 'ontraste, od lat. 'ontra / protiv) znači oprečnost, o%tro izražena protivnost, očitarazlika, isti'anje kako kvalitativnih (vrijednosnih) tako i kvantitativnih (količinskih) razlika izme"u pojedinihlikovnih elemenata. $ontrast izaziva i razvija interes, oživljuje likovno djelo i oboga&uje kompozi'iju kojau nedostatku kontrasta uglavnom djeluje jednolično i prazno. Iz kontrasta proizlazi i ritam (izmjenjivanje).$ontrast se odražava na dva načina: suk'esivni kontrast i simultani kontrast.*uk'esivni kontrast (lat. su''esio / slijed) je uzastopni kontrast, naknadna pojava pozitivnog ilinegativnog lika zasebne svjetlosne vrijednosti. pr. trenutačnim pogledom na upaljenu žarulju izatvaranjem očiju obnovit &e se slika žarulje (kao vizija u mraku). 3rugi oblik suk'esivnog kontrasta jenegativni prekidni lik, odnosno pojava kontrasne svjetlosne ili kontrastne kromatske slike na neutralnojpozadini nakon dugog fiksiranja (gledanja) svijetlog prizora. pr. nakon dugog gledanja u jako dnevnosvjetlo otvorenog prozora i naglog skretanja pogleda na tamniji unutra%nji zid sobe: na zidu &e se pojavitikontrastna slika, svijetli okvir i tamna rupa prozora. vaj fenomen se zove: svjetlosni kontrast. Akromatski kontrast nastaje pojavom kontrastne boje na neutralnoj pozadini nakon dugog fiksiranjaodre"ene boje (npr. zelena boja izaziva pojavu purpurno ružičaste, ultramarin plava boja izaziva pojavunarančaste, a ljubičasta boja izaziva pojavu čiste žute boje).*imultani kontrast (lat. simul / zajedno, istodobno) je istodobni kontrast, istovremeno je pojavljivanjekontrastne boje uz odre"enu obojanu povr%inu, to jest kada se dvije boje postave jedna kraj druge,izvest &e u ljudskom oku tre&u boju koja postoji samo u prividu kao *imultani (kao i suk'esivni) kontrast

je koloristička optička varka, jer se ne de%ava stvarno na oslikanoj povr%ini nego je osjetilna reak'ija okana poku%aj uravnoteženja per'ep'ije (opažanja) dviju suprotnih boja. pr. narančasti lik na neutralnoj(sivoj) pozadini uzrokovat &e privid kromatske plave (ultramarin) boje uz svoj rub i time &e dobitizasi&eniju vrijednost.

*inteza*inteza (grč. sCnthesis / sastavljanje) je postupak spajanja dijelova, odnosno odre"enih pojedinosti u

jedinstvenu 'jelinu. - likovnim umjetnostima je zastupljena u praksi (sinteza različitih izražajnih


21/115

mogu&nosti), u tehnologiji (sinteza kemijskih elemenata u različite spojeve: veziva, slikarske boje,sintetičke lakove, mase za lijevanje...), u tehni'i (sinteza dviju ili vi%e srodnih ili različitih tehnika kodrealiza'ije jednog djela), u teoriji (sinteza kao suprotnost analizi).*inteza se može izraziti na dva načina: aditivna sinteza i suptraktivna sinteza.

Aditivna sinteza: (lat. additio / zbrajanje) optičko (svjetlosno) mije%anje boja kod kojega dobivena bojaima ve&u valersku (svjetlosnu) vrijednost nego svaka pojedinačna od pomije%anih boja (jer se svjetlosneboje zbrajaju). Primarne (osnovne) boje aditivne sinteze su: 8! boje: 8ed / 'rvena, !reen / zelena,

lue / modra. jihovim me"usobnim mije%anjem dobivaju se sekundarne boje (drugorazredne, bojedrugog reda) aditivne sinteze. 8! model koristi se za prikaz boja na računalnim monitorima i tvekranima u rasponu vrijednosti od F do =


22/115

prirodi, na sli'i dolaze iz jedne zajedničke točke kojoj mjesto može biti izvan ili unutar same slike.Ptičja perspektiva zasniva se na tvrdnji da se likovi mogu gledati odozgo iz zajedničke točke.

ablja perspektiva zasniva se na tvrdnji da se likovi mogu gledati odozdo iz zajedničke točke.*likarska ili slobodna perspektiva zasniva se na tvrdnji da se točka gledi%ta može ostvariti svjetlo tamnimkontrastom ili toplo hladnim odnosom boja.

Atmosferska ili zračna perspektiva zasniva se na tvrdnji da su prednji likovi (planovi) o%tri i jasni, apozadinski (stražnji) likovi (planovi) slabije vidljivi i manje jasni (zamagljeniji).*lobodne varijante perspektive su: razlomljena perspektiva i iluzionistička perspektiva.8azlomljena perspektiva: zasniva se na tvrdnji da na jednoj plohi (ravnini) može postojati vi%e točakagledi%ta.Iluzionistička perspektiva: zasniva se na tvrdnji da točka gledi%ta ne mora biti proji'irana na ravninu(plohu) nego je pretpostavljena (predočena) na nekom od geometrijskih likova (sto%'u, valjku, kugli,kosoj plohi...).$rive predodžbe o perspektivi su: vertikalna perspektiva, ikonografska perspektiva, simulativnaperspektiva.7ertikalna perspektiva: zasniva se na tvrdnji da se likovi moraju poredati po visini, prednji ispod, astražnji povi%e prednjih.Ikonografska perspektiva: zasniva se na tvrdnji da se važnije figure prikažu ve&e, a da se nevažnijefigure prikažu manje.*imulativna perspektiva: zasniva se na tvrdnji da se glavni objekt prikaže u drugom planu (u pozadini), ada se sporedni objekt prikaže u prvom planu (sprijeda).

78*#K +I$ 7 I -1?K# *#I

7rste slikarstva* obzirom na smje%taj imamo vi%e vrsta slikarstva: arhitektonsko slikarstvo i slobodno slikarstvo.*likarstvo može biti vezano i za neke druge predmete osim zida: za pisani tekst (minijatura), za vaze...

Arhitektonsko slikarstvo ili zidno slikarstvo Arhitektonsko slikarstvo (engl. Ball painting0 njem. / Xandmalerei0 fran'. / peinture murale0 tal. pitturamurale) znači da je slika vezana uz arhitekturu (uz zid) i postaje njezin sastavni dio. *lika se uarhitekturu može uklopiti pasivno i aktivno.Pasivno arhitektonsko slikarstvo: ako se slikarska kompozi'ija podvrgava zadanom arhitektonskomprostoru (kadru) i sa svojim slikarskim elementima samo oblikuje povr%inu zida: freska, mozaik, vitrail.5reska (tal: fres'o / svježe) je zidna slikarska tehnika pomo&u pigmenta boje u prahu i posebnogveziva.1ozaik (grč. mosaike tehne) je zidna slikarska tehnika slaganja raznobojnih kamenči&a u svježu žbuku.7itraž ili vitraj (engl. / stained glass0 njem. / !lasmalerei0 fran'. / vitrail0 tal. / vetrata) je zidna slikarskatehnika spajanja raznobojnog stakla pomo&u olovnih spojni'a.

Aktivno arhitektonsko slikarstvo: ako je slikarska kompozi'ija bitni činila' pri oblikovanju samog prostorai volumena arhitekture: triptih, poliptih.#riptih (grč. triptC'hos / trostruk) je trodijelna slikarska 'jelina (redovito olatarna slika)Poliptih (grč. polC / mnogo J ptC'he / naslaga) je slikarska 'jelina složena iz vi%e od tri dijela (redovitooltarna slika)

$njižno slikarstvo-kra%avanje rukopisnih knjiga S ilumina'iju obavljao je pisar (s'ritpor ili s'riba) u skriptoriju (lat:s'riptorium / pisarni'a, od s'ribo, Sere / pisati). $ao podloga za knjižno slikarstvo koristila se


23/115

pergamena (pergament, od grč. Pergamenon / antički grad u 1aloj Aziji, dana%nji turski grad ergama)poluproziran, elastičan i čvrst materijal od kože doma&ih životinja (magaradi, teladi, zečeva, srna...).$oža se čistila potapanjem u ga%eno vapno, potom učvr%&ivala pomo&u biljnih, mineralnih ili umjetnihotapala, po potrebi izbjeljivala vapnom ili talkom, brusila, polirala i na kraju preparirala. Ilumina'ija sekoristila do !utenbergova izuma pokretnih lijevanih slova (oko NEE


24/115

impregniraju, odnosno učvr%&uju, hidrofilnim vezivima, vodenim staklom, su%ivim uljima, voskovima,prirodnim i umjetnim smolama.*likarsko platno (engl. / 'anvas0 njem. / +einen0 fran'. / taile0 tal. / tela) je tkanje od lanenih,konopljinih, jutenih, pamučnih ili nekih drugih vlakana. #kana podloga, taknje, tekstil (lat. teGtilis / takn,takalački), suvremeni je nositelj %tafelajske slike (u likovnoj praksi prisutan od renesanse). *likarskevrste tkanja su: laneno platno (svijetle zelenkastosive boje), konopljino platno (srebrenosive boje), jutinoplatno ((srebrenkaste boje) i pamučno platno (bijele boje). +an (lat. / linum usitatisimum) industrijskabiljka s vi%e od sto poznatih vrsta od kojih se neke koriste u proizvodnji slikarskog platna (uljanihmedijuma, firnisa i emulzija, kao i u proizvodnji papirne pulpe 'elulozne ka%e). $onoplja (lat. / 'annabissativa) industrijska biklja %iroke primjene u proizvodnji tkanja i papira (zbog velikog postotka 'eluloze).?uta (lat. / 'or'horus 'apsularis) industrijska biljka primijenjena u proizvodnji tkanja i papira.

7ezivo7ezivo (engl. / binder, painting medium0 njem. / indermittel, 1almittel0 fran'. / 'onne'tiff, mRdium0 tal./ 'onnettivo, medium) je ona komponenta likovnog materijala koji ima funk'iju (ulogu) vezivanja(spajanja, ljepljenja, držanja na okupu) česti'a osnovnog slikarskoga materijala (pigmentne česti'eboje).- slikarskoj praksi vezivo može biti: organsko vezivo i anorgansko vezivo.

rgansko vezivo može biti: hidrofilno (vodootopljivo) i lipofilno (nevodootopljiva). 1ože biti životinjskog ilibiljnog podrijetla. rgansko hidrofilno vezivo životinjskog podrijetla: glutin, tutkalo, albumin i kazein.

rgansko hidrofilno vezivo biljnog podrijetla: %krob, dekstrin, polu'eluloza, guma i lateks. rganskolipofilno vezivo: ulje, smola i vosak. Anorganska veziva: vapno, gips ili sadra, 'ement, glina, vodenostaklo...1edium (lat. medius / srednji) je vezivno sredstvo koje je dodaje boji iz vi%e razloga: zbog lak%egpremazivanja, zbog lazurnosti premaza, za dobivanje sjaja... *likarski medijumi su: su%iva ulja (lanenoulje, terpentinsko ulje...), otopine prirodnih smola u uljima, otopine voska u uljima...Pozlata (engl. / golding0 njem. / 7ergoldung0 fran'. / dorure0 tal. / doratura) znači nano%enje zlatnih (idrugih metalnih) folija (kao i u prahu istih metala) na pažljivo pripremljenu osnovu (podlogu, prepara'iju)od papira, pergamenta, tekstila, kamena, stakla... 7eziva za pozlatu (koja mogu biti sjajne ili mat) su:poliment, mikstion, bijeli luk, bjelanjak, gumiarabika...

latna folija (engl. / genuine gold foil0 njem. / goldfolie0 fran'. feuille dDor veritable0 tal. / foglio dDoro) listpravog zlata veoma male debljine (čak do F,FFFNE mm) koji se koristi kod pozla&ivanja u %tafelajskomslikarstvu, zidnom slikarstvu i grafi'i. latna folija, odnosno zlatni listi&i dolaze u prodaju uloženi izme"utankih listova fine pergame, a razlikuju se prema boji i kakvo&i.$arat (grč. keration / rogač, sjemenka rogača) je u antičko doba bio mjera za kvantitet (količinu)plemenitih kovina, a jedan karat imao je oko F,= grama težine. 3anas je karat oznaka za kvalitet(kakvo&u) plemenitih kovima. znaka zlata: =E karatno zlato / NFFFY čisto&e0 == karatno zlato / >=


25/115

Impast (tal. impasto / mje%avina, smjesa) je debeli namaz boje koji se reljefno izdiže s povr%ine slike.+azura (arap.azurar / nebesko plavetnilo) je transparentni (providni, prozirni) nanos boje u slojevima.*fumato (tal / sfumato) je meko slikanje magličastim tonovima.Plenerizam (fran'. plein J air / puni zrak) slikanje u prirodi pod vedrim nebom i punim svjetlom.7erniranje (fran'. vernissage / premazivanje firnisom) je postupak lakiranja gotove slike različitimfirnisima (otopinama prirodnih smola u masnim i eteričnim uljima, umjetnih smola u mineralnim uljima ivoskova u terpentinskom ulju ili benzinu). 7erniranje se postiže staklast, polusjajan ili mat premaz %toovisi od subjektivne odluke umjetnika.5iksiranje (lat. fiGus / čvrst) sekundarno vezivo umjetničkog materijala (pigmenta boje) za slikarskupodlogu. 5iksiraju se 'rteži ili slike izvedeni u nekoj suhoj tehni'i (olov'i, ugljenu, kredi, pastelu), aponekad akvarel, gva% i tempera i ulje. 5iksiranje se izvodi otopinama prirodnih smola (damara, %elaka,mastiksa, kopala, sandaraka, kolofonija), bjelančevinastih ljepila (glutina, žumanjka) i umjetnih smola.5iksativi na trži%te dolaze u obliku sprejeva ili su atelijerski proizvod pa se nanose puhaljkom (usnomfiksirkom).

kvir za slikukvir (engl. / frame0 njem. / 8ahmen0 fran'. / 'adre0 tal. / 'orni'e) obrub umjetničkog djela (slike,

'rteža, grafike, reljefa, mozaika, vitraža...) kojega %titi izolira, ističe ga ili uskla"uje s prostorom.ačinjem od drva, metala, plastike, kamena, željeza, aluminija... - slikarstvu postoje dvije vrste okvira:

vanjski ukrasni okvir i nutarni klinasti okvir.$linasti okvir (engl. / frame0 njem. / $eilrahmen, lindrahmen0 fran'. / 'hassis aD'lefs) je zapravopodokvir, slijepi okvir, drvena konstruk'ija koja odgovara potrebama elastičnog, tkanog nositelja(podloge). $linasti okvir omogu&uje učvr%&ivanje tkanja (lanenog ili nekog drugog platna, kakoprepariranog tako i čistog platna) u odgovaraju&i format (veličinu i oblik). jegova konstruk'ija sprečavadeforma'ije platna, a zabijanjem klinova ga napinje do odgovaraju&e mjere.-krasni okvir je vanjski obrub umjetničkoga djela (postavljen na klinasti okvir)0 može biti samostalan ili spaspartDu.PaspartDu (fran'. passe J partout / prolazi svuda) je u likovnoj praksi %iroki okvir od tvrdog papira,kartona ili ljepenke, često presvučen platnom, a služi kod uokvirenja akvarela, 'rteža i grafičkih listovada bi se izbjeglo nalijeganje stakla na papir i stvorilo neutralno polje izme"u slike i okvira. snovnaodluka paspartDu kartona je gusta i homogena struktura (zbog mogu&nosti točnog rezanja) i relativnaotpornost na vlagu.

7rste kiparstva* obzirom na smje%taj imamo vi%e vrsta kiparstva: arhitektonsko kiparstvo i slobodno kiparstvo.$iparstvo može biti vezano i za neke druge predmete osim zida, npr: oltar, portal, slavoluk, stup, vaza...

Arhitektonsko kiparstvo ili zidno kiparstvo Arhitektonsko kiparstvo znači da je kip vezan uz arhitekturu (uz zid) i postaje njezin sastavni dio. $ip seu arhitekturu može uklopiti pasivno i aktivno0 pasivno (polukip) ako je kip samo postavljen uz zid, aaktivno (reljef) ako je kip postao sastavni dio zida.Pokukip je kiparsko djelo modelirano (obra"eno) samo s prednje strane s koje ga doživljavamo2gledamo

en fa'e (anfas), a postavljeno2vezano uza zid (pasivno).8eljef (engl. relief0 fran'. relief0 njem. 8elief0 tal. rilievo) je dvodimenzionalno ili plo%no kiparstvo, to jestkiparsko djelo kod kojega figure (likovi) ne stoje slobodno u prostoru nego se u ravnoj plohi izdižu uslabijoj ili jače nagla%enoj ispupčenosti. 8azlikujemo dvije (glavne) vrste reljefa: niski reljef (bareljef) ivisoki reljef.

iski reljef bareljef (engl. +oB relief0 fran'. bas relief0 njem. 5la'hrelief0 tal. bassorilievo) je nizak, plitakreljef kod kojega se povr%inski obli'i u manjoj mjeri ističu iz kiparske povr%ine.


26/115

7isoki reljef je reljef kod kojega se povr%inski obli'i nagla%eno ističu iz kiparske povr%ine.

*lobodno kiparstvo*lobodno kiparstvo znači da kip postavljen UslobodnoV u prostoru tako da ga doživljavamo2gledamo sasvih strana i nije podre"en2uvjetovan nikakvim arhitektonskim ili sličnim elementima (kao zidu ili stupu),osim, ako treba, postamentu (baza2stopa, podnožje, nosač).

Pokretno kiparstvo1obil (engl.) je pokretni kip ili kiparska konstruk'ija s pokretnim dijelovima.

$onstruktivni elementi u arhitekturi$onstruktivni elementi u arhitekturi, to jest suodnos tereta i nosača, mogu se podijeliti na dvije skupine:konstruktivni elementi u arhitekturi tradi'ionalnih materijala i elementi modernih konstruk'ija.

$onstruktivni elementi u arhitekturi tradi'ionalnih materijala$onstruktivni elementi u arhitekturi tradi'ionalnih materijala mogu se promatrati na okomit

Documents

Likovna umetnost Hr