Lingua Montenegrina, Broj 05

LINGUA MONTENEGRINA asopis za jezikoslovna, knjievna i kulturna pitanja

LINGUA MONTENEGRINA

the magazine of linguistic, literature and cultural issues

God. III, br. 5

Izdava INSTITUT ZA CRNOGORSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE

VOJISLAV P. NIKEVI

Redakcijski odbor

Radoslav Rotkovi (Herceg Novi) Josip Sili (Zagreb)

Vuki Pulevi (Podgorica) Milorad Nikevi (Osijek) arko L. urovi (Cetinje)

Amira Turbi-Hadagi (Tuzla) Aleksandra Nikevi-Batrievi (Podgorica)

Przemysaw Brom (Katowice) Milica Luki (Osijek)

Aleksandra Banjevi (Podgorica) Jakov Sablji (Osijek)

Ljudmila Vasiljeva (Lavov) edomir Drakovi (Cetinje)

Aleksandar Radoman (Podgorica)

Glavni i odgovorni urednik Adnan irgi

Sekretar Redakcije

Jelena uanj

Cetinje, 2010.

LINGUA MONTENEGRINA, god. III, br. 5, Cetinje, 2010. Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje Vojislav P. Nikevi

3

UDK 811.163.4'373.613(497.16) 811.163.4'276(497.16) Izvorni nauni rad

Jelena UANJ (Podgorica) Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje Vojislav P. Nikevi

DEKOMPONOVANJE LEKSEMA I BIROKRATIZACIJA JEZIKA

NA PRIMJERIMA IZ CRNOGORSKIH DNEVNIH NOVINA

Cilj nam je da u radu izloimo naine dekomponovanja lekse-ma u jeziku, funkciju dekomponovanja i karakteristike upotrebe, te da na primjerima prikaemo dobre i loe strane primjene toga po-stupka u publicistikome stilu, odnosno da preko njih ukaemo na uticaj administrativnoga stila na publicistiki. Premda emo se kre-tati u okviru funkcionalne stilistike, osobenosti stilova pojedinano, s obzirom na ogranienost obima rada, nee biti predmet analize.

U radu emo se prevashodno baviti dekomponovanjem glago-la, manje imenica. Kod glagola emo neto vie panje posvetiti karakteristikama dekomponovanja, to nam kod imenica nee biti cilj, budui da je taj proces znatno jednostavniji. Osnovu rada ini-e sintaksiko-semantike analize i transformacije.

Kljune rijei: dekomponovanje, birokratizacija, publicistiki stil, administrativni stil, deverbativna imenica, deadjektivna imeni-ca, kopula, semikopulativni glagol

I. Uvod 1.0. Jezik je polifunkcionalna kategorija; karakteristike jezika zavise

od sfera njegove upotrebe. Time se bavi funkcionalna stilistika. Nema jedin-stvene podjele funkcionalnih stilova, ali se uglavnom prihvata podjela na pet stilova: administrativni, nauni, publicistiki (tj. publicistiko-novinarski), razgovorni i knjievnoumjetniki (beletristiki). Funkcionalni stilovi mogli bi se razvrstati na apstraktne i konkretne, tj. deskriptivne i pripovjedake. U ap-straktne spadaju administrativni, publicistiki i nauni, a u konkretne beletri-stiki i razgovorni.1 Razlike meu stilovima prvenstveno su sintaksiko-se-

1 Vieti: Ivo Pranjkovi, Funkcionalni stilovi i sintaksa, Suvremena lingvistika (elektroniki asopis: http://suvlin.ffzg.hr/index.php/suvlin/article/view/106/44), 41/42, 1996, str. 519; Josip Sili, Administrativni stil hrvatskoga standardnog jezika, Kolo, 4, Zagreb, 1996, str. 351.

Jelena UANJ

4

mantike i leksike (naroito u upotrebi termina). Tako je za prvu skupinu, koja je od znaaja za ovaj rad, na gramatikom planu karakteristian nomi-nalni stil, a za drugu verbalni. Ono to je u jednom stilu prihvatljivo, u dru-gome ne mora biti, ponekad i ne treba.

1.1. Pod birokratizacijom jezika podrazumijeva se proces irenja izraza specifinih za jezik administracije i politike na ostale segmente upotrebe jezi-ka, prije svega u publicistiki stil. Kako kae I. Klajn, [u] tampi, na radiju i na televiziji ustalila se navika da se argon politiara doslovce prenosi to je za izvetae i urednike najbezbednije, ma kako se protivilo i razumljivosti, i tradicionalnoj saetosti novinarskog stila, i zdravom jezikom instinktu.2 U odlike birokratskog stila biljee se: preopirnost, komplikovanost, neodre-enost i nominalni stil te stereotipnost. Iz toga vidimo da je jedno od obilje-ja birokratizacije (samim tim i administrativnoga stila, kao njezina izvorita) nominalizacija, koja se definie kao upotreba nominalnih sredstava umjesto verbalnih.3

1.2. I. Pranjkovi ukazuje na etiri tipa nominalizacija. To su: konden-zacija, dekompozicija, prepozicionalizacija i intenzifikacija. Nas ove zani-maju dekompozicija i intenzifikacija. Dekompozicija je postupak kojim se predikacija rastavlja na glagolski (kopulativni ili semikopulativni) i imenski dio, dok intenzifikacija podrazumijeva proirivanje imenskih konstrukcija novim imenskim rijeima pleonastinog karaktera, s ciljem da se precizira ili istakne sadraj poruke.4

1.3. Da bismo jasnije prikazali te procese, potrudiemo se da za svaki navedeni primjer sa dekomponovanom jezikom jedinicom u povrinskoj strukturi iskaza damo njen denominalizovani ekvivalent. U tu svrhu primje-njivaemo transformacioni test, odnosno rekonstrukciju dubinske strukture. Reenice u kojima se javljaju kopulativni i semikopulativni glagoli sa dever-bativnom odnosno deadjektivnom imenicom ili prijedloko-padenom kon-strukcijom analiziraemo s obzirom na njihove semantiko-sintaksike odli-ke. Rekonstruisane dubinske reenine strukture obiljeavaemo na sljedei nain: [ ...].

1.4. Za korpus smo uzeli dnevne novine koje su u Crnoj Gori izlazile 14. jula 2008. godine: Pobjeda, Vijesti, Dan, Republika. Da bismo primjere uinili preglednijima, izdanja smo poreali hronoloki i obiljeili indeksnim oznakama , , i 4 za svako izdanje, kao to slijedi:

Pobjeda = Pobjeda, 1. jula 2008; Pobjeda = Pobjeda, 2. jula 2008...;

2 Pavle Ivi, Ivan Klajn, Mitar Peikan, Branislav Brbori, Srpski jeziki pri-runik, Beogradska knjiga, Beograd, 2006, str. 185.

3 Milorad Radovanovi, Stari i novi spisi (Ogledi o jeziku i umu), Izdavaka knji-arnica Zorana Stojanovia, Sremski Karlovci Novi Sad, 2007, 78.

4 Ivo Pranjkovi, op. cit., 520521.

Dekomponovanje leksema i birokratizacija jezika...

5

Vijesti = Vijesti, 3. jula 2008; Vijesti = Vijesti, 1. jula 2008...; Dan4 = Dan, 4. jula 2008; Dan = Dan, 3. jula 2008...; Republika = Republika, 2. jula 2008; Republika4 = Republika, 4. jula

2008. 1.5. U radu se koriste meunarodni simboli za obiljeavanje vrsta rije-

i, sintaksikih jedinica i odnosa: N = imenica NDev = deverbativna imenica NDeadj = deadjektivna imenica Cop = glagolska kopula Lex = leksema Nom = nominativ Gen = genitiv Dat = dativ Acc = akuzativ Loc = lokativ [ ...] = rekonstruisana semantika baza na dubinskom nivou

II. Dekompozicija glagola

2.0. Pojam dekomponovanja glagolskih leksema u srpskohrvatskom je-ziku prvi je opisao i protumaio Milorad Radovanovi u doktorskoj disertaci-ji Imenica u funkciji kondenzatora, 1977. godine.5 On je tada taj postupak nazvao dekomponovanjem predikata, no smatramo da je dekomponovanje glagola, kako je sugerisao Sreto Tanasi,6 neto precizniji termin, jer se de-komponuju i glagolske lekseme koje nijesu u funkciji predikata, poput gla-golskih priloga sadanjega i prologa:

Bulatovi je bez povoda napao Rackovia, dva puta ga udario pesnicom u glavu, nanosei mu teke povrede. [ ...teko ga po-vreujui] (Republika, 11); I moji kolege bili su ugroene pruaju-i mi pomo jer je prijetila opasnost od daljeg obruavanja. [ I moje kolege bile su ugroene pomaui mi...] (Republika4, 10); Moneta e nastaviti sa unapreenjem svojega poslovanja i usluga, dajui kroz njih kao i do sada doprinos razvoju trita kapitala. [ Moneta e nastaviti sa unapreenjem svojega poslovanja i usluga, doprinosei kroz njih kao i do sada razvoju trita kapitala] (Vijesti, 17); Vlada RS se dajui garancije obavezala da e ispoto-

5 Vieti: Milorad Radovanovi, Imenica u funkciji kondenzatora, Zbornik za

filologiju i lingvistiku, XX/1-2, Matica srpska, Novi Sad, 1977. 6 Navedeno prema: M. Radovanovi, op. cit., str. 148, fusnota 4.

Jelena UANJ

6

vati sve naloge Pretresnog vijea hakog tribunala... [ Vlada RS se garantujui obavezala...] (Dan4, 4).

Dez avantura je potom odvela i do Japana, Indonezije te Dale-kog istoka, dostigavi kulminaciju njenim dvanaestogodinjim bo-ravkom u Evropi. [ ...kulminiravi7 njenim dvanaestogodinjim boravkom u Evropi] (Vijesti, 16); Nalog za ovo ekspresno ruenje krsta dao je lino i javno Gzim Hajdinaga, predsjednik optine, ui-nivi zajedno sa svojim sauesnicima brojne povrede u svom histe-rino brzopletom postupku... [ ...povrijedivi sa sauesnicima brojne (zakone) u svom histerino brzopletom postupku] (Dan, 8). Dekomponovanje je derivacioni postupak koji ima dvije faze. Prvo se

nominalizuje predikacija, a potom se iz nominalizovane predikacije izdvaja verbalni elemenat (pretie preticanje vri preticanje).8 Tu pojavu odli-kuje dvolani izraz u povrinskoj strukturi, koji ine glagol nepotpunoga znaenja (kopulativni ili semikopulativni), to nosi gramatika obiljeja vre-mena, vida i modalnosti, i deverbativna imenica, kao nosilac znaenja, umje-sto glagola. Uz nepunoznani glagol, kao rezultat dekomponovanja, moe se javiti i deadjektivna imenica, ali jedino kad je u semantikoj vezi s odgovara-juim glagolom, poput: mogunost (moi), vrijednost ( vrijeeti), sa-glasnost ( saglasiti se), zapanjenost ( zapanjiti se), savrenstvo ( usa-vravati), hrabrost ( hrabriti).9

2.1. Milorad Radovanovi navodi da se dekomponuju glagoli izrazito apstraktnoga znaenja: procjenjujem vrim procjenu, analiziram vrim analizu, ali ne i: kopam *vrim kopanje.10

2.1.1. Ipak, u pregledanom korpusu primijetili smo da je distinkcija konkretno : apstraktno pomjerena. Naime, zabiljeili smo nekoliko primjera u kojima se po istovjetnoj shemi dekomponuju glagoli veoma konkretnoga znaenja. Kod tih se glagola moe govoriti o dvama stepenima dekompono-vanja. Prvo se punoznani glagol nominalizuje uz ekstrakciju verbalnog dije-la u vidu glagola raditi, tako da dobijamo sintagmu nepunoznani glagol raditi + glagolska imenica (esto u prijedloko-padenom izrazu raditi + na + NDev(Loc)):

7 Na ovom stupnju analize nije nam cilj vrednovati upotrebu dekomponovanoga ili jednolanoga glagolskog oblika. elja nam je, zasad, rekonstruisati (mogui) glagol-ski oblik u dubinskoj strukturi i ukazati na njega. O valjanosti upotrebe jedne ili druge forme (i stilskoj i inoj) govorie se u nastavku rada.

8 M. Radovanovi, op. cit., str. 58. 9 Nataa Bugarski, Deadjektivna imenica kao sredstvo nominalizacije (u publici-

stikom stilu standardnog srpskog jezika), Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvi-stiku, XLVII/1-2, Novi Sad, 2004, str. 343.

10 M. Radovanovi, op. cit., str. 57.


7

Sredinom ovog mjeseca najavili su dolazak investitori iz Slo-vake koji su spremni da izgradnju puta urade u okviru donacije... [ da put izgrade u okviru donacije] (Dan4, 15); Mogu se graditi od kamena, betona, cigle, drva, plastinih ili aluminijskih profila, gredica koje imaju vrlo dobru imitaciju drva ili se, pak, rade kombi-nacije jednoga s drugim ili vie materijala. [ ili se, pak, kombinu-je...] (Pobjeda, XII); Dio itelja Glavice (...) dohvatili su se krampa i lopate i rade na asfaltiranju jedne trase puta u njihovom naselju. [ asfaltiraju jednu trasu puta] (Dan, 17); Radnici Elektrodistri-bucije Podgorica radie na podizanju dva stuba na prunom prela-zu... [ podii e dva stuba...] (Republika4, 19); ...naveo je Rado-vi, dodajui da treba intenzivno i koordinirano raditi na naplati svih dravnih prihoda od turistike privrede... [ treba intenzivno i koordinirano naplaivati sve dravne prihode od turistike privrede / turizma...] (Vijesti, 21). Na narednom nivou nominalizuje se i sam glagol raditi, a konstrukcija

se proiruje novim glagolom, izrazito nekonkretizovanoga znaenja: vriti / obavljati / izvoditi... radove na neemu:

...na kojoj su strunjaci Regionalnog zavoda za zatitu spomeni-ka kulture iz Kotora vrili radove na njenoj rekonstrukciji i valori-zaciji. [ radili na rekonstrukciji i valorizaciji rekonstruisali i valorizovali...] (Dan, 13); Prema rijeima efa gradilita iz predu-zea Putevi Sabahudina Kozice, radovi se izvode na izgradnji puta, gdje je inae bilo zaposleno 30 radnika. [ radi se na izgradnji puta gradi se put] (Dan4, 8). Zanimljiv je i primjer:

Direktorka CNB Jelena urovi podsjetila je da je donacija Norveke od preko 400.000 eura omoguila da se urade najznaaj-niji radovi na restauraciji zgrade biblioteke i zatite njeni bogati fondovi... [ da se uradi najznaajnije na restauraciji... da se re-staurira najznaajnije...] (Dan, XVI),

u kojem glagol raditi nalazimo u vezi s istoznanom imenicom rad, ime do-bijamo tautoloku konstrukciju, koja u datom kontekstu nije stilski obilje-ena, tj. nema za cilj stilski efekat e bi navedena sintagma bila opravdana, ve prije svega ukazuje na nemar novinara (i lektora), ali i na to da znaenje toga glagola postaje sve manje konkretno.

2.1.2. Vratimo se dekomponovanju kao sintaksikom postupku. Kad se kao glagolski dio dekomponovanoga glagola nae kopula (glagol biti u finit-nom obliku), leksiko jezgro izraza ini deverbativna ili deadjektivna imeni-ca u razliitim prijedloko-padenim konstrukcijama. Naveemo ih redom,

Jelena UANJ

8

pri emu se u ovom dijelu rada neemo zadravati na odlikama njihove upo-trebe, no jedino na derivacionim mogunostima.

Cop + NDev(Nom)

U funkciji dekomponovanoga predikata e se u povrinskoj strukturi nalazi glagol biti u linom obliku i imenica derivirana iz punoznane rijei, u navedenom korpusu nali smo samo primjere upotrebe deverbativnih imeni-ca, u slubi imenskoga dijela predikata:

Oekivanja su da e time u BiH poeti stizati jeftiniji proizvodi iroke potronje iz zemalja Evropske unije [ Oekuje se da e...] (Dan, 4); ...a ova biva jugoslovenska republika je ve dugo vre-mena uvoznik hrane [ a ova biva jugoslovenska republika ve dugo uvozi hranu] (Dan, 4); Dobitnici diplome Lua su... [ Di-plomu Lua dobili su...] (Pobjeda, 9); Procjene su da Herceg-Novi u svim vrstama smjetaja ima oko 30 000 leajeva... [ Procjenjuje se da Herceg Novi...] (Pobjeda, 16); Namjera osiguravajue kue Delta lajf, kao predstavnika srbijanskog Delta holdinga, je da posta-ne regionalni lider u toj oblasti. [ Osiguravajua kua Delta lajf... namjerava da postane regionalni lider u toj oblasti] (Vijesti, 19).

NDev/Deadj(Nom) + Cop + Lex

M. Radovanovi11 istie konstrukcije toga tipa kao sasvim specifian oblik dekomponovanoga predikata. Konstituent Lex po pravilu je neki kvan-tifikator ili kvalifikator i sa kopulom ini sloeni predikat, pri emu nomina-lizovana predikacija izraena deverbativnom (ili deadjektivnom) imenicom ima funkciju reeninoga subjekta, a ne imenskog dijela predikata:

Procentualno poveanje broja gostiju u 2007. godini u odnosu na 2000. je 74,8 odsto. [ Broj gostiju procentualno se poveao...] (Re-publika, 19); Meutim, kako smatraju u Ministarstvu, kroz ostala uveanja deurstvo, prekovremeni i noni rad, primanja e biti znatno vea. [ ...primae znatno vie] (Republika4, 7); Njegova pri-mjena je jednostavna [ Primjenjuje se jednostavno] (Pobjeda, 19); Oekivanja regiona su ogromna... [ Region oekuje veoma mno-go...] (Pobjeda, 13); Prijavljivanje studenata bie 7. jula... [ Stu-denti e se prijavljivati 7. jula...] (Pobjeda, 3); Beina povezivost je nemogua, s obzirom na nedostatak kako Bluetootha, tako i infracr-venog porta. [ Nemogue je beino se povezati...] (Vijesti, 35).

11 Milorad Radovanovi, Spisi iz sintakse i semantike, Izdavaka knjiarnica Zo-

rana Stojanovia, Sremski Karlovci Novi Sad, 1990, str. 59.


9

Navodno, dva do tri miliona eura kotae uklanjanje betonskog dina, ali je vrijednost gradskog graevinskog zemljita na tom kvartu, od 10.000 kvadrata, oko osam miliona. [ ...ali gradsko graevinsko zemljite na tom kvartu vrijedi...] (Vijesti, 5); Vrijed-nost radova je 1.200.000 eura... [ Radovi vrijede...] (Dan4, XV).

Cop + NDev/Deadj(Gen)

Deverbativna ili deadjektivna imenica u genitivu u takvoj konstrukciji u funkciji predikata javlja se u slobodnoj upotrebi ili s prijedlogom od:

Opozicioni odbornici miljenja su da je informacija neozbiljna... [ Opozicioni odbornici misle...] (Pobjeda, 18); ...blokirali su pri-laz i ulaz na deponiju tako da danas nije bilo odlaganja ogromnih koliina otpada. [ tako da danas nijesu odlagane ogromne koli-ine otpada...] (Pobjeda, 9); Bilo je dosta polemike oko zemljita. [ Dosta se polemisalo...] (Dan, XII); Dosad su podaci uvani u fiskalnoj memoriji i poto u praksi nije bilo nikakvih zloupotreba, uvoenje terminala je bespotrebno. [ ...i poto se u praksi nita nije zloupotrebljavalo...] (Dan, 6); Predsjednik Upravnog odbora KK Crvena zvezda Mirko Petrovi rekao je da je prvi sastanak rad-ne grupe protekao bez konkretnih zakljuaka, ali da e rjeenja biti u roku od desetak dana. [ ...ali e se (to) rijeiti u roku od desetak dana] (Dan4, VI); Bilo je oscilacija u igri, to je i normalno u ovom pe-riodu priprema... [ Osciliralo se u igri...] (Republika4, 28).

Na naem razvojnom putu od izuzetnog je znaaja prepoznavanje pozitivnih stremljenja naunih postignua i njihove primjene... [ Na naem putu izuzetno je znaajno prepoznavanje...] (Dan, 13).

Cop + NDev/Deadj(Loc)

U korpusu koji smo odabrali brojni su primjeri upotrebe lokativne kon-strukcije deadjektivne ili deverbativne imenice s prijedlogom u i na uz kopu-lu (glagol biti u finitnom obliku), e se u dubinskoj strukturi rekonstruie pu-noznani glagol. Primjetno je da su mnogi takvi sluajevi, preuzeti iz admini-strativnoga stila, postali frazeologizmi novinarskoga stila.

Suhih je, vidno izrevoltiran, istakao da je u saznanju da ta taka nije procesuirana i nije proslijeena odbornicima... [ Suhih je, vidno izrevoltiran, istakao da je saznao da...] (Pobjeda, 19); ...ka-zao je Mugoa, dodajui da je u planu i nastavak radova na vodo-snabdijevaju u Tuzima i Zeti... [ ...dodajui da se planira i nasta-vak radova na vodosnabdijevanju / nastavak vodosnabdijevanja...] (Vijesti, 25); Osjeaj neijeg zadovoljstva platom u velikoj je za-visnosti od toga koliko njegove kolege zarauju. [ Oeaj neijeg

Jelena UANJ

10

zadovoljstva / Neije zadovoljstvo platom uveliko zavisi od toga...] (Vijesti, III); Kad platim prevoz i ovaj prostor, ja sam u gubitku. [ ...ja gubim] (Dan, 16); Gradonaelnik je jue najavio da je u pripremi novi tender za izgradnju Milenijum siti centra. [ Gradonaelnik je jue najavio da se priprema novi tender...] (Dan, XII); ...a povjerenje u ovu dravnu valutu je u porastu u podruju bankarskog sektora. [ a povjerenje u ovu dravnu valutu raste...] (Dan, 4); Perovi je istakao da je Institut u obavezi da put tranzicije skrati to je mogue vie... [ Perovi je istakao da se Institut oba-vezao da...] (Republika, 6); Ipak, ne smijemo dozvoliti da nas za-vara to to smo bili i bolji u igri protiv jedne takve ekipe kao to je Maarska... [ Ipak, ne smijemo dozvoliti da nas zavara to to smo igrali bolje protiv...] (Republika4, 31).

Ukoliko zagaiva nije u mogunosti da bez odlaganja hitno sprovede sve mjere za spreavanje i ograniavanje nastanka tete u ivotnoj sredini... [ Ukoliko zagaiva ne moe da bez odlaganja sprovede...] (Vijesti, 8); Kao ministar prosvjete gledau da budem pri ruci tim ljudima, da im pomognem, koliko drava bude u mo-gunosti. [ ...koliko drava bude mogla] (Dan, 5); TVCG je rani-je saoptila da, iz finansijskih razloga, nije u mogunosti da prenosi sva zasjedanja, ve samo ona od posebnog znaaja. [ TVCG je ranije saoptila da, iz finansijskih razloga, ne moe da prenosi sva zasijedanja...] (Republika, 3).

U cilju prevencije protiv poara tokom ljeta, Ministarstvu unu-tranjih poslova e, pored helikoptera i dva dromadera, na raspola-ganju biti jo pet aviona aero-klubova za izvianje prostora. [ ...Ministarstvo unutranjih poslova e, pored helikoptera i dva dro-madera, raspolagati i sa jo pet aviona...] (Dan, 18).

2.1.3. U povrinskoj strukturi na isti nain moe stajati i semikopula-

tivni glagol i deverbativna ili deadjektivna imenica. Semikopulativni glagoli nijesu konkretizovani i uza se imaju imenicu deriviranu iz nekoga punozna-nog glagola ili pridjeva, koja je nosilac znaenja u sintagmi. Deadjektivne imenice uz glagole ovoga tipa znatno su rjee od imenica deriviranih iz gla-gola. Stoga emo u ovom odjeljku uglavnom navoditi primjere deverbativnih imenica u dekomponovanom glagolu, bez napomene o njihovoj derivaciji. Ako smo pronali primjer sa deadjektivnom imenicom kao dopunom, navo-dimo ga zasebno, ali bez dodatnih pojanjenja.

Najei semikopulativni glagoli u dekomponovanoj glagolskoj leksemi jesu: vriti, voditi, obavljati, imati/nemati, dati, raditi... Za svaki od njih navo-dimo primjere.


11

Vriti Glagol vriti i njegov vidski par izvriti trai dopunu u akuzativu, izu-

zev kad je u pasivnom obliku, e imenica o kojoj govorimo uzima funkciju gramatikog subjekta i shodno tome stoji u nominativu.

Shodno dozvoli za arheoloka istraivanja, izdatoj od strane Re-publikog zavoda za zatitu spomenika kulture Cetinje, nadzor nad istraivanjima vri Dejan Gazivoda, arheolog te ustanove. [ ...istraivanja nadzire Dejan Gazivoda...] (Pobjeda, 12); Vujovi smatra da je dobro to se rasprava o reformi izbornog sistema otvo-rila i to sve vie subjekata smatra da je potrebno izvriti korekciju u postojeem izbornom sistemu. [ ...da je potrebno korigovati po-stojei izborni sistem] (Republika, 4); Pojedini dosadanji lanovi uprave smatraju da je Vlada, odnosno njeno Ministarstvo za eko-nomski razvoj, vrilo opstrukciju realizacije kljunih projekata da bi pokazali da ne valjaju... [ ...Ministarstvo za ekonomski razvoj, opstruiralo realizaciju kljunih projekata...] (Vijesti, 6); Sporni lan vaeeg Zakona o krivinom postupku (...) predvia i ovlaenje policije da takoe bez kontrole oduzme kompjuter i izvri pregled njegovog sadraja. [ da bez kontrole oduzme kompjuter i pregle-da njegov sadraj] (Vijesti, 5); Autobusi preduzea Olimpija eks-pres iz Budve ve deset mjeseci uspjeno vre prevoz putnika na podruju optine Bar. [ ...uspjeno prevoze putnike...] (Dan, 18).

Ona je podsjetila na izjavu predsjednika Francuske Nikolasa Sarkozija koji je odluno saoptio da nee biti daljeg proirivanja dok se ne izvri potpuna ratifikacija Lisabonskog sporazuma. [ ...dok se potpuno ne ratifikuje Lisabonski sporazum] (Pobjeda, 3); Dostava listinga se vri na zahtjev suda, kada se protiv korisnika vodi krivini postupak, u cilju istrage. [ Listinzi se dostavljaju na zahtjev suda...] (Vijesti, 9); Samo moemo da nagaamo kako su mine tu dospjele, jer do unazad dvije godine na tom dijelu korita ri-jeke Graanice vrena je eksploatacija pijeska i niko nije primijetio bilo kakve eksplozivne naprave. [ ...na tom dijelu korita rijeke Graanice eksploatisan je pijesak...] (Dan, 11).

Raditi

Ve smo govorili o glagolu raditi u vezi s dekomponovanjem puno-znanih glagola kojima se oznaavaju apstraktne ili konkretne radnje. Ove se, uz napomenu da taj glagol unosi znaenje procesualnosti i dugotrajnosti vrenja imenicom oznaene radnje, osvremo na njega kao na produktivan glagol u sintaksikom postupku dekomponovanja.

Glagolska rekcija mijenja se s promjenom glagolskoga vida. Ako je glagol nesvren, uz njega se najee nalazi imenica u lokativu s prijedlogom

Jelena UANJ

12

na, mada se javlja i dopuna u akuzativu. Uz glagole te osnove svrenoga vida (uraditi, izraditi, odraditi...) stoji imenica u akuzativu, odnosno u nominativu ako je reenica pasivna:

Radie na kontroli ostavljanja smea i otpada i upozoravati ne-savjesne da ne ugroavaju i zagauju ivotnu sredinu. [ Kontro-lisae ostavljanje smea...] (Dan, 17); Ministarstvo ekonomije ve due vremena radi na osmiljavanju, pripremi, realizaciji i praenju brojnih aktivnosti na unapreenju energetske efikasnosti u Crnoj Gori. [ osmiljava, priprema, realizuje i prati brojne aktivnosti....] (Dan, 8).

Mogu se graditi od kamena, betona, cigle, drva, plastinih ili aluminijskih profila, gredica koje imaju vlo dobru imitaciju drva ili se, pak, rade kombinacije jednoga s drugim ili vie materijala. [ ili se, pak, kombinuje...] (Pobjeda, XII); Profesor Pravnog fakulteta Miomir Dragaevi, koji je radio transformaciju kompanije, u prvoj fazi nova drutva e preuzeti sve obaveze i dio imovine dosadanje eljeznice. [ ...koji je transformisao kompaniju...] (Dan, 7).

Uradiemo pripremu projektne dokumentacije za novi most u zo-ni Kombinata aluminijuma... [ Pripremiemo projektnu dokumen-taciju / projekat...] (Republika, 21); Biva direktorka Doma zdravlja Bar Ana Kalamperovi kazala je Danu da je raspodjela stanova uraena zakonito... [ da su stanovi zakonito raspodijeljeni] (Dan, 12); Odradili smo dobre pripreme, uestvovali na svim prestinim takmienjima. [ Dobro smo se pripremili] (Vijesti, 29).

initi / Ostvariti / Praviti

Navedeni glagoli upotrebljavaju se kao sintaksiki i semantiki sino-nimi. Veoma su frekventni u graenju dekomponovanih glagola. Tranzitivni su (i oni i njihovi vidski parovi) i trae dopunu u akuzativu bez prijedloga:

Na marginama okruglog stola, u razgovoru za Dan, Plaks je ocijenila da je u odnosu na prolu deceniju uinjen znaajan napre-dak. [ ...Plaks je ocijenila da se u odnosu na prolu deceniju zna-ajno napredovalo] (Dan, 3); Treba se upitati zato nas ba ono ini tako uznemirenima i kada taj razlog osvijestimo lake e se biti s njim suoiti. [ Treba se upitati zato nas ba ono tako uznemira-va...] (Republika, 23).

HLT je u proloj godini ostvario 50,2 miliona eura dobiti, od kojih je 27 miliona eura rasporeeno na pokrivanje gubitka iz pret-hodnih godina... [ HLT je u proloj godini dobio 50,2 miliona eura...] (Pobjeda, 5); Crnogorski studenti su svoje kolovanje ostvarili posredstvom Univerziteta Mediteran... [ Crnogorski


13

studenti kolovali su se posredstvom Univerziteta Mediteran] (Pobjeda, III); On smatra da je naa drava ostvarila izuzetan na-predak na putu integracija... [ On smatra da je naa drava izuzet-no napredovala na putu integracija / u integracijama] (Republika, 6); Uprava Elektroprivrede odbila je optube Regulatorne agencije za energetiku (RAE) da su propustili da ostvare dobitak od deset do 14 miliona eura... [ ...da su propustili da dobiju deset do 14 milio-na eura] (Vijesti, 14); Tu taktiku uvijek koriste i pokazala im se uspjena poto su prole sezone ostvarili 23 pobjede... [ ...poto su prole sezone pobijedili 23 puta] (Vijesti, 30).

Izbor najboljih banaka napravljen je na osnovu poslovnih rezul-tata, glasanja, ocjena novinara i dopisnika Juromanija. [ Najbolje banke izabrane su na osnovu...] (Republika, 5); On smatra da je u pitanju neija avantura, organizovana da se napravi opstrukcija. [ organizovana da se opstruira (neto)...] (Republika4, 19).

Obaviti

Vidski par obaviti / obavljati trai dopunu u akuzativu. Izrazito je pro-duktivan u procesu dekomponovanja glagola, naroito kad je reenica pasiv-na (e deverbativna imenica u nominativu ima funkciju subjekta):

Testiranja kandidata obavlja tim strunjaka, to je opet stvar do-govora sa klijentom. [ Kandidate testira tim strunjaka...] (Vije-sti, VI); Na tom suenju bie pozvan i vjetak balistiar Milovan Mihailovi koji e obaviti uporeivanje projektila aura. [ Na to suenje bie pozvan i vjetak balistiar Milovan Mihailovi, koji e uporediti projektile aura] (Pobjeda, 8); Upozoravamo sve graane da e nae ekipe svakodnevno obavljati kontrolu. [ da e nae ekipe svakodnevno kontrolisati (to)] (Pobjeda, 9); Zidanje crkve su obavili domai majstori iz ovog kraja... [ Crkvu su zidali domai majstori...] (Pobjeda, 10); to je ranije mogue, klub planira da obavi razgovore sa Bartonom i njegovim zastupnicima... [ ...klub planira da razgovara sa Bartonom i njegovim zastupnicima...] (Po-bjeda/Arena, 6); Ocijenjeno je da je Tivat optina koja je odlino obavila pripreme za sezonu. [ Ocijenjeno je da je Tivat optina koja se odlino pripremila za sezonu...] (Republika, 7).

Zato je besmisleno da se upravljanje tim znanjem obavlja stihij-ski. [ ...da se tim znanjem upravlja stihijski] (Vijesti, VI); Da bi se mogao obavljati prevoz, po evropskim standardima, autobusi moraju biti stari nekoliko godina... [ Da bi se moglo prevoziti] (Dan, XIII); Poreski obveznici e morati da donesu kasu u servis u Pod-gorici ili nekom drugom gradu kako bi bila obavljena popravka. [ ...kako bi bila popravljena] (Dan, 6); On istie da je, nakon to su

Jelena UANJ

14

nadleni dozvolili vlasnicima privremenih objekata da rade i ovog ljeta, dogovoreno da uklanjanje tih objekata bude obavljeno od 15. septembra do 15. oktobra... [ ...da ti objekti budu uklonjeni] (Dan, 18); Pavievi je bio kategorian da trajkaki odbor nee dozvoliti ni da se raspodjela stanova obavlja mimo njih. [ ...da se stanovi raspodjeljuju mimo njih] (Republika, 9); Sahrana Ljubomira Tomia obavie se danas u 16 asova na Starom groblju u Nikiu. [ Lju-bomir Tomi bie sahranjen danas...] (Republika4, 28); Na dijelu Uli-ce 4. jula, koji se rekonstruie od raskrsnice sa Ulicom Vojislavljevi-a do Bulevara 40, oko 280 metara, radi se atmosferska kanalizacija i obavljaju pripreme za postavljanje ivinjaka. [ ...i priprema se po-stavljanje ivinjaka] (Pobjeda, 16); Svi graevinski radovi na raskrs-nici kod Radoja Dakia zavreni su jue, a obavljeno je i postavlja-nje horizontalne i vertikalne signalizacije... [ ...a postavljena je i horizontalna i vertikalna signalizacija] (Pobjeda, 18).

Voditi

Ove emo navesti primjere i za glagole derivirane iz glagola voditi: izvoditi, provoditi, sprovoditi. Uza sve njih, ako nijesu pasivni, deverbativna imenica kao nosilac znaenja dekomponovanog glagola stoji u akuzativu bez prijedloga:

Poljski parlament je ratifikovao Lisabonski ugovor, poljski predsjednik sam je vodio pregovore o njemu... [ ...poljski pred-ednik sam je pregovarao o njemu] (Republika, 13); On je podsje-tio da se radi o rezoluciji koju je predloio PZP i kojom se zahtijeva od nadlenih organa da provedu efikasnu i djelotvornu istragu u cilju otkrivanja kako neposrednih izvrilaca tako i nalogodavaca sve uestalijih napada na poslenike javne rijei. [ ...kojom se za-htijeva da nadleni organi efikasno i djelotvorno istrae (to)...] (Re-publika4, 3); Odbornici e polemiku voditi i o Predlogu odluke o za-vrnom raunu GO za prethodnu godinu. [ Odbornici se polemi-sati i o Prijedlogu odluke...] (Vijesti, 25); ...najavljujui teke dane Jelisejskoj palati u trenutku kada Pariz preuzima estomjeseno predsjedavanje Unijom s ambicijama da sprovede reformu evrop-skih institucija u skladu sa tim sporazumom. [ ...s ambicijama da reformie evropske institucije...] (Pobjeda, 12).

Obiljeavanje se provodi saglasno planu Martija Ahtisarija pre-ma kojem se demarkacija izvodi prema dogovoru o dravnoj granici koji je Makedonija 2001. godine potpisala s vlastima tadanje SR Jugoslavije. [ Obiljeava se saglasno planu Martija Ahtisarija prema kojem se demarkira (granica) prema dogovoru...] (Republi-ka, 12); Zato se o svakom lanu konstantno vodi posebna briga...


15

[ Zato se o svakom lanu konstantno posebno brine] (Vijesti, VII); Novinarka Mila Milosavljevi zabiljeila je da je razgovor vo-en u njegovom stanu u Krunskoj ulici u Beogradu, na Svetog Nikolu. [ ...zabiljeila je da su razgovarali u njegovom stanu...] (Dan, XVIII).

Imati / Nemati

Glagol imati (i njegova odrina varijanta) izuzetno je est u dekompo-novanim glagolima. To je prelazni glagol, koji zahtijeva dopunu u akuzativu bez prijedloga:

Zanimljivo je da je arko Vukevi u Nionu imao i razgovor sa predstavnicima slovake ekipe Artmedija Petralka... [ Zanimlji-vo je da je arko Vukevi u Nionu razgovarao sa predstavnici-ma...] (Republika, 29); U okruenju imaju odlinu saradnju sa hrvatskim lukama. [ U okruenju odlino sarauju sa hrvatskim lukama] (Republika, 5); Ipak, ljudi iz kluba imali su drugaije mi-ljenje... [ Ipak, ljudi iz kluba mislili su drugaije] (Republika4, 29); Pred rijeb smo imali samo elju da izbjegnemo timove iz okruenja, to nam se ispunilo. [ Pred rijeb smo samo eljeli da izbjegnemo...] (Vijesti, 30); Razvoj Interneta unaprijedio je i djelat-nost dravnih slubi za nezaposlene, kao i privatnih firmi koje pod razliitim uslovima povezuju one koji imaju potrebu za novim ljudi-ma i one koji trae posao. [ ...koje pod razliitim uslovima povezu-ju one kojima trebaju novi ljudi i one koji trae posao] (Vijesti, II).

Drutveni poloaj i gubitak posla nema jednak uticaj na sve oso-be. [ Drutveni poloaj i gubitak posla ne utiu jednako na sve oso-be] (Vijesti, III); ...pa zaposleni esto nemaju ni osjeaj da su konku-rentniji i da su njihova kompanija i proizvodi/usluge kvalitetniji. [ ...pa zapoljeni esto i ne oeaju da su konkurentniji...] (Vijesti, VII); Moda neemo ni imati potrebu da to radimo. [ Moda nee-mo ni trebati to da radimo] (Vijesti, 3); Uprava Bajerna saoptila je da nema namjeru da pusti Lukasa Podolskog iz kluba... [ Uprava Bajerna saoptila je da ne namjerava da pusti...] (Vijesti, 31).

U naredna dva mea imaemo mogunost da vidimo kako igra-ju Turci, ali od nas sve zavisi. [ U naredna dva mea moi emo da vidimo] (Dan, II); Predsjednik Vlade ima dodatnu mogunost da u sluaju nerijeenog ishoda glasanja istog broja za i protiv nje-gov glas vrijedi dvostruko. [ Predednik Vlade dodatno moe da...] (Dan, 5).

Jelena UANJ

16

Kao dopuna ovom glagolu moe se nai i imenica u lokativu s prijed-logom na (npr. imati na umu naumiti), ali primjere takve upotrebe u izu-enom korpusu nijesmo pronali.

Dati / Dobiti

Sintaksiki, glagoli dati i dobiti zahtijevaju dopunu u akuzativu (u funkciji pravog objekta). Zanimljiviji su sa semantike strane jer dekompo-novani glagoli iji su oni verbalni lanovi iskazuju odnos aktivnosti i pasiv-nosti radnje oznaene imenicom (vidi taku 2.2.11).

Na kraju je pobjednik na aukciji bio ovjek koji je dao ponudu od 399.300 dolara... [ ...ovjek koji je ponudio 399.300 dolara...] (Republika, 32); Kroz Sporazum o saradnji biemo u prilici da se bavimo vanim pitanjima i za jednu i za drugu stranu, kao i za regi-on, u kojem elimo da damo zajedniki doprinos miru i stabilnosti. [ ...kao i za region, u kojem elimo da zajedno doprinesemo miru i stabilnosti] (Republika4, 4); On je u stabilnom stanju, ali je jo ne-zahvalno davati bilo kakve prognoze... [ ...ali je jo nezahvalno bilo to prognozirati] (Vijesti, 32); Veoma su direktni i ponekad ih ponese ar razgovora, te moe da se desi da neka obeanja olako daju. [ ...te moe da se desi da neto olako obeaju] (Vijesti, XI); A zato im dati 45 odsto poveanja kad oni i to, i mnogo vie od to-ga uzimaju svaki dan od pacijenata... [ A zato im poveati (pla-tu) 45 odsto...] (Dan4, 17).

Prole godine bilo je predloeno da zastava bude crveno-plavo-bijele boje, ali na taj predlog Vlada nije dala saglasnost. [ ...ali sa tim prijedlogom Vlada se nije saglasila] (Dan, 14); Saglasnost na Ugovor dali su Odbor direktora EPCG i Savjet ARD-a. [ S Ugo-vorom su se saglasili Odbor direktora EPCG i Savjet ARD-a] (Po-bjeda, 4); Ekonomski fakultet je dao mogunost kandidatima koji nijesu primljeni na studijskom programu ekonomija da se upiu na primijenjene studije menadmenta. [ Ekonomski fakultet omogu-io je kandidatima...] (Dan, 13).

Nakon procjene, dobijali su ocjenu tanosti njihovog odgovora. [ Nakon procjene, ocjenjivana je tanost njihova odgovora...] (Vi-jesti, III); Predsjednik Skuptine Kosova Jakup Krasnii kae da su na Kosovu dobili obeanje od najviih zvaninika Crne Gore da e Crna Gora donijeti odluku o priznanju? [ ... kae da su im na Ko-sovu najvii dravnici Crne Gore obeali...] (Vijesti, 2); U kasnim popodnevnim satima, Sluba zatite i spasavanja dobila je poziv iz sjedita ruske korporacije da im je u kancelarije ula otrovna arka dugaka pola metra. [ ...Sluba zatite i spasavanja pozvana je iz


17

edita...] (Vijesti, 21); Na poetku samita, 84-godinji Mugabe je iskoristio priliku da dobije regionalno priznanje svoje pobjede, dan nakon to je poloio zakletvu za esti mandat. [ ...Mugabe je isko-ristio priliku da se njegova pobjeda regionalno prizna...] (Republika, 12); Jedan od tri informatiara zloupotrebljava administrativne lozinke kako bi dobio pristup u tajne podatke kao to su visina plate kolege i line e-poruke, pokazalo je nedavno istraivanje. [ ...kako bi pristupio u tajne podatke...] (Republika, 24).

Nositi

Navodimo primjere upotrebe svih zabiljeenih glagola (oba vida) izvede-nih iz glagola nositi. Svi se javljaju u konstrukciji s akuzativom bez prijedloga:

Cvetkovi je ranije sasluan pred istranim sudijom, koji je posli-je toga donio rjeenje o proirenju istrage protiv obojice... [ ...koji je poslije toga rijeio da se proiri istraga protiv obojice...] (Dan, III); Vlada Hrvatske je nedavno donijela odluku za poveanje kapaciteta na plinovodnom sistemu od Bosiljeva prema Splitu... [ Vlada Hr-vatske je nedavno odluila da povea kapacitet...] (Dan, 6); Etiki savjet Udruenja novinara Hrvatske donio je jednoglasnu odluku da se vlasnik nedjeljnika Nacional Ivo Pukani iskljui iz Udruenja. [ Etiki savjet Udruenja novinara Hrvatske jednoglasno je odluio da se...] (Pobjeda, 13); Iz HLT-a su najavili i da e u narednim dani-ma podnijeti i tubu Privrednom sudu... [ Iz HLT-a su najavili i da e u narednim danima tuiti Privrednom sudu (nekoga)...] (Republi-ka4, 5); Predsjednik Vlade i ef DPS-a Milo ukanovi jue je u Ati-ni izdejstvovao razumijevanje Grke da Crna Gora ove godine podnese aplikaciju za lanstvo u EU, a za svoju partiju lanstvo u So-cijalistikoj internacionali. [ ...da Crna Gora ove godine aplicira za lanstvo u EU...] (Vijesti, 3).

Doi do

U posljednje vrijeme konstrukcija doi do + NDev/Deadj(Gen) postaje sve frekventnija: zbog obezlienoga karaktera pogodna je za izricanje predi-kacije bez imenovanja agensa, tj. vrioca radnje:

Duim odleavanjem vina na ovom talogu dolo bi do osloba-anja neprijatnih i nepoeljnih jedinjenja. [ Duim odleavanjem vina na ovom talogu oslobodila bi se neprijatna i nepoeljna jedi-njenja] (Pobjeda, X); Do sukoba je dolo i u Darhanu, drugom po veliini industrijskom gradu u Mongoliji. [ Sukobili su se i u Darhanu...] (Pobjeda, 11); kola koju pohaa neimenovani djeak smatra da je dolo do diskriminacije, jer je slavljenik dijelio poziv-

Jelena UANJ

18

nice u uionici. [ kola koju pohaa neimenovani djeak smatra da je diskriminisan...] (Republika, 32); U sudaru dolo je do prevr-tanja prikolice, zbog ega je nesreni farmer ostao bez 25 tona krompira. [ U sudaru se prevrnula prikolica...] (Republika4, 32); ...koja titi podatke ukoliko doe do pada raunara. [ ...koja titi podatke ukoliko padne raunar] (Vijesti, 35); Do hapenja renomi-ranih vojnih oficira dolo je nekoliko sati prije nego to je pred Ustavnim sudom poelo sasluanje u sluaju protiv partije AK.. [ Renomirani vojni oficiri uhapeni su nekoliko sati prije...] (Vijesti, 10); On je rekao da u odboru manjinskih akcionara Rivijere vjeruju u Vladu kao i u to da je moda dolo do neke greke. [ ...kao i u to da je moda neko pogrijeio] (Vijesti, 17).

Ii

Ovaj glagol nalazimo u vezi sa dvjema prijedloko-padenim kon-strukcijama: s glagolskom imenicom u lokativu s prijedlogom u (to je ea upotreba) i sa deverbativnom imenicom u instrumentalu s prijedlogom s(a) (rjee). Konstrukcijom se izraava cilj, tenja, namjera, opredjeljenje da se neka radnja (iz)vri:

On je rekao da su u zakon uvrtena samo ovlaenja koja idu u korist poslodavaca. [ ...koja koriste poslodavcima / kojima je cilj korist poslodavaca] (Vijesti, 8); to se tie gradskog prevoza, nae opredjeljenje je da kroz privatno i javno partnerstvo na planski ure-enim lokacijama idemo sa pouzdanim partnerom u formiranje fir-me koja treba da podstakne bolji javni prigradski i gradski prevoz. [ ...opredijelili smo se da ... formiramo firmu sa pouzdanim part-nerom...] (Republika, 21). Instrumentalna sintagma s prijedlogom s(a) uz ovaj glagol nema nave-

denu znaenjsku nijansu i, zapravo, stilski je neprikladna: Uskoro treba da poaljemo ambasadora u Grku, a vrlo brzo e-

mo ii i sa donoenjem odluke o otvaranju ambasada u Turskoj i Maarskoj. [ ...a vrlo brzo emo donijeti odluku o otvaranju ambasada...] (Vijesti, 2).

2.2. Kad se govori o dekomponovanju leksema, nabrojati konstrukcije

koje se prepoznaju kao manje ili vie frekventne u povrinskoj strukturi, na-vesti primjere i rekonstruisati njihove jednolane glagolske ekvivalente na dubinskom nivou spada u laki dio posla. Najzanimljivije pitanje u vezi s tim procesom jeste otkriti zato je dekomponovanje tako produktivno i, na kraju krajeva, koliko je i e opravdano.


19

U vezi s time prenosimo zakljuak M. Radovanovia: ...nije sluajna si-tuacija da jezici sa razvijenim nominalizacionim procesima, kao prateu osobi-nu, pokazuju i visok stepen produktivnosti sintaksikih modela sa dekompono-vanim predikatom, a istom pravcu razmiljanja, kao argument, skladno se pri-druuje i konstatacija da su nominalizacioni procesi, kao i procesi dekompono-vanja predikata, u srpskohrvatskom jeziku, barem, posebno frekventno zastu-pljeni primerima u tzv. specijalnim funkcionalnim stilovima jezikog standar-da, tj. u onim njegovim ulogama kada ovaj funkcionie kao instrument inte-lektualizovanih, a, po tematici, relativno uoptenih i apstraktnih domena je-zike upotrebe (podvukla J. .), kao to su npr. pravo, nauka, novinarstvo, politika, administracija itd.12 Kako je predmet naeg interesovanja publici-stiki (i administrativni) stil, u ovom dijelu rada analiziraemo paradigmatine primjere valjane upotrebe dekomponovanih leksema u jeziku crnogorskih no-vina, ali i sluajeve e dolazi do mijeanja kodova, pa se elementi karakteristi-ni za administrativni stil neosnovano javljaju u publicistikome.

Nainima upotrebe, karakteristikama i razlikama u znaenju punozna-nih i dekomponovanih glagola, uz Radovanovia,13 vie od drugih bavila se Milka Ivi,14 pa emo se kretati u granicama njihovih nalaza i zakljuaka.

2.2.1. Dekomponovani glagol u funkciji predikata spada u takozvane analitike predikate. Premda vielan (podrazumijeva konstrukciju glagol + imenica naspram jedne punoznane glagolske rijei u dubinskoj strukturi), on je ekonomian na semantikom nivou: ne mora davati informaciju o vriocu radnje, o objektu na kojem se radnja vri, ni o okolnostima pod kojima se vri. Te se informacije mogu smatrati redundantnima, nebitnim, pa se i ne moraju iznositi, ili se, pak, moe eljeti namjerno izbjei navoenje koje od njih.

U maloj svemirskoj letilici koja e dosei visinu od oko 100 km bie obavljeno vjenanje, kau organizatori. [ U maloj svemirskoj letilici koja e dosei visinu od oko 100 km vjenae se (mladenci)...] (Pobjeda, 20); Na dananjem zasjedanju bie podnijet i predlog o davanju saglasnosti na Ugovor o transportu vode iz sistema Plat i

12 Milorad Radovanovi, Spisi iz sintakse i semantike, str. 5354. 13 Uz ve pominjana djela Milorada Radovanovia vieti i sljedee knjige: Socio-

lingvistika, Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovia, Sremski Karlovci Novi Sad, 2003; Planiranje jezika i drugi spisi, Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovia, Sremski Karlovci Novi Sad, 2004; te radove: Jo o pojavi dekomponovanja jezikih jedinica, Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku, XLV/1-2, Novi Sad, 2002; Dekompo-zicija i univerbizacija, Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku, XLVII/1-2, No-vi Sad, 2004.

14 Milka Ivi, O zelenom konju (novi lingvistiki ogledi), Slovograf, XX vek, Beo-grad, 1995, str. 180187.

Jelena UANJ

20

odravanje tog vodovoda. [ Na dananjem zasijedanju predloie se i da se saglase s Ugovorom o transportu vode...] (Dan, 19).

U vonjacima obavezno treba uraditi zimsko prskanje prepara-tima na bazi mineralnih ulja... [ treba obavezno zimi prskati (vo-e)] (Pobjeda, VIII); Berba se obavlja svaki dan ili svaki drugi dan, ako nije vrijeme previe toplo i suvo. [ Bere se (groe) svaki dan...] (Pobjeda, VIII); Proces razlaganja obavljaju bakterije mlije-ne kisjeline tokom burne fermentacije. [ Bakterije mlijene kieline razlau (to) tokom burne fermentacije] (Pobjeda, X); Na-kon zakazivanja sjednice gradonaelnik Kankara dao je kratko sa-optenje. [ Nakon zakazivanja ednice gradonaelnik Kankara kratko je saoptio] (Dan, 20); Iako smo napravili manje promjene, novi sistem nije toliko strog koliko se misli. [ Iako smo malo izmijenili (sistem), novi sistem...] (Dan4, VII).

U istom periodu graani su putem telefona podnijeli 28 prija-va... [ U istom periodu graani su putem telefona prijavili 28 (ko-munalnih prekraja)] (Pobjeda, 16); ...crnogorski kik-bokseri os-tvarili su veliki uspjeh, ocijenjeno je iz Kik boks saveza Crne Gore. [ crnogorski kik-bokseri veoma su uspjeli (na takmienju)] (Re-publika4, 28); ...dok Baovi nije sasluan jer je u bjekstvu. [ jer bjei / je pobjegao (od nekoga/neega)] (Pobjeda, 8). Dekomponovani glagol, vidimo u prvoj grupi primjera, izuzetno je po-

godan za situaciju s anonimnim odnosno uoptenim agensom. Ako uporedimo prvi i drugi primjer, zapaamo da je u prvome informacija o vriocu radnje re-dundantna (agens je uopten, vjenava se dvoje ljudi), a u drugom, pak, pri-mjeru moemo samo da nasluujemo ko je podnio prijedlog i ko treba da se sa-glasi s Ugovorom, to su informacije neophodne za razumijevanje vijesti.

U navedenim primjerima druge skupine upotrebljava se dekompono-vani glagol kad se eli neutralisati tranzitivnost predikacije. Kao to se vidi iz rekonstruisanih dubinskih struktura, kod tranzitivnih predikacija iskaz ostaje nedovren bez navoenja objekta ili okolnosti, a ta se nedovrenost ne oea kad se upotrijebi dekomponovana glagolska struktura.

Treu grupu ine primjeri u kojima se pri rekonstrukciji punoznanoga glagola reenica javlja kao nepotpuna.

Moramo priznati da analiza koju smo ove sproveli ima bitan nedosta-tak izvlaenje reenica iz konteksta. Dekomponovani oblik efikasan je i po-eljan kad su bitne informacije ve izneene, te ih je suvino ponavljati. Ipak, u novinarskome diskursu (e, da bi se valjano prenijela vijest, treba precizno odgovoriti na pitanja: ko, ta, e, kad, kako i zato) upotrebom dekompono-vanoga predikata esto se maskiraju znaajni podaci, naroito pri prenoenju politikih novosti.


21

Slikovit je primjer: Ne smiju se davati izjave u kojima gradonaelnik Mugoa kae

da e KAP-u dati placeve za stanove, sindikatu plac za izgradnju Doma sindikata (Vijesti, 24),

e se upotrebom dekomponovanoga glagola u predikatu i refleksivnoga pasi-va pokuava uoptiti agens. Kaemo pokuava jer se iz nastavka reenice vi-di ko je u zapravo vrilac radnje, tj. ko je dao izjavu (gradonaelnik Mugoa). Takvim postupkom, prije svega pasivnom konstrukcijom, izvrena je i speci-fina eufemizacija, ublaavanje izneenoga stava time to se ono to se odno-si na konkretnu osobu prenosi na neimenovano, anonimno mnotvo ljudi.

2.2.2. Upotrebom dekomponovanoga glagola saoptava se prethodna drutvena institucionalizovanost, tj. organizovanost i strukturiranost aktivno-sti koja se obavlja.

Iz tog suda Vijestima je jue potvreno da je optunica, podi-gnuta 20. juna, stigla u sud krajem prole sedmice i da je Gvozde-noviu upuen poziv kako bi mu akt bio uruen. [ ...da je Gvo-zdenovi pozvan kako bi mu akt bio uruen] (Vijesti, 11); Odradili smo dobre pripreme, uestvovali na svim prestinim takmienjima. [ Dobro smo se pripremili...] (Vijesti, 29); Poetkom nedjelje smo imali sastanak sa ministrom prosvjete... [ Poetkom nedjelje sastali smo se sa ministrom prosvjete] (Dan, 11); Pored gradona-elnika Milovana Jankovia, u razgovoru sa ministrom Simoviem uestvovali su i potpredsjednici... [ ...sa ministrom Simoviem razgovarali su i potpredednici...] (Dan, 15); Bistricu namjeravamo da u naredne dvije godine zatitimo i stavimo zabran ribolova. [ Bistricu namjeravamo da u naredne dvije godine zatitimo i zabra-nimo ribolov] (Dan, 17); Saa Boovi, direktorica, naglasila je da je ast to se dodjela nagrada svake godine odrava u biblioteci Njego. [ ...naglasila je da je ast to se nagrade svake godine dodjeljuju u biblioteci Njego] (Dan, 20); Prije poetka sjednice gradonaelnik Tivta Miodrag Kankara odrao je kratke konsultaci-je sa predsjednicima partija... [ ...Miodrag Kankara kratko se konsultovao sa predednicima partija...] (Dan4, 14); Novi ef stru-nog taba Saa Petrovi izvrio je jue prozivku u Komu, na kojoj su mu se javila 39 fudbalera, a odmah nakon toga uz asistenciju svog pomonika Zlatka Kostia su i odradili prvi trening. [ ...Sa-a Petrovi prozvao je jue (fudbalere) u Komu..., a odmah nakon toga uz asistenciju svog pomonika Zlatka Kostia su i prvi put tre-nirali] (Pobjeda/Arena, 4).

Jelena UANJ

22

Postignuta je saglasnost i sa generalnim sekretarom SSCG Ve-selinom Vujanoviem... [ Usaglaeno je i sa generalnim sekreta-rom SSCG Veselinom Vujanoviem...] (Dan4, 10). Dekomponovani glagol unosi znaenje oficijelnosti, koje glagol iz ko-

ga se izvodi ova konstrukcija ne sadri. Ribolov moe biti zabranjen i zato to je voda zatrovana ili iz nekih drugih razloga, ali kad se stavi zabran ribo-lova, to znai da je kakvim aktom propisano da se u tim vodama ne smije ri-bati i da se svako ogluenje o tu zabranu zakonom kanjava. Kad se u sportu kae da su odraene pripreme, to podrazumijeva organizovane i dobro plani-rane pripreme. Vode se zvanini razgovori, a razgovara se neformalno.

Ta razlika karakteristina je za apstraktne stilove (u koje spadaju i publi-cistiki i administrativni). Upotreba dekomponovanih oblika glagola u tom slu-aju postaje odlika loega stila jedino kad se preesto upotrebljava. Negativni uticaj moe imati kad preko medija ue u razgovorni stil i u njemu se ustali.

2.2.3. Jednolani i vielani dekomponovani glagol s istom osnovom ne moraju imati isto znaenje, nijesu obavezno sinonimi:

Ne ulazei u zasnovanost argumenata koje je iznio, uoavamo da je Fejt ovakvim izjavama napravio ozbiljan diplomatski prestup. [ ...uoavamo da je Fejt ovakvim izjavama ozbiljno diplomatski prestupio] (Dan, 11); Ustavni sud je dao primjedbu da kreditor ne moe biti Dom zdravlja ve banka i to smo otklonili. [ Ustavni sud je primijetio...] (Dan, 12); Valjda bi se tada ve jednom uvela rasvjeta od mosta do mlinova. [ Valjda bi se tada ve jednom rasvijetlilo od mosta do mlinova] (Dan, 16). U primjeru:

Uviaj je obavila deurna ekipa podgorike policije, a okolnosti nezgode se ispituju. [ Deurna ekipa podgorike policije uvidjela je...] (Republika, 2)

dekomponovanim glagolom obiljeava se institucionalizovanost radnje. Ujed-no, punoznani glagol uvieti ne moe biti upotrijebljen kao njegov sinonim.

2.2.4. Nepotpunu sinonimnost zabiljeili smo i u primjerima kad se de-komponovanim glagolom izraava apstraktna radnja, dok njegov jednolani ekvivalent nosi obiljeje konkretnosti iskazane radnje:

On je dodao da su SAD fokusirane na iransku diplomatiju i me-unarodne organizacije koje mogu da izvre pritisak da se iranska nuklearna situacija rijei. (Republika, 12) [upor. Uzeo je au i pri-tisnuo papir. (razg.)]; Drago mi je to sam ostvario i kontakt s pu-blikom, to su osjetili emociju u pjesmi... (Vijesti, 40) [upor. Kon-taktirao sam sa Savom telefonom. (razg.)].


23

2.2.5. Dekomponovani glagol moe biti izuzetno podoban za determi-nisanje radnje. Naime, u nekim sluajevima radnja izraena punoznanim glagolom ne moe se lako kvalifikovati (odrediti prilogom za nain ili nekom drugom determinantom). Ta se prepreka prevazilazi dekomponovanjem, pri emu se determinator vee za imenicu deriviranu iz toga glagola (ili pri-djeva), te umjesto priloke odredbe na sintaksikom planu nalazimo atribut.

Oevici su zadobili slabe opekotine, ak i oni udaljeni nekoliko stotina kilometara od epicentra eksplozije. [ Oevici su se slabo opekli...] (Republika, 13); Vujanovi je kazao da je tokom njego-vog susreta sa Kostom iskazano oekivanje da e Crna Gora preko svog sudije Neboje Vuinia, dati puni doprinos kvalitetu rada ove institucije. [ ...da e Crna Gora preko svog sudije Neboje Vuini-a puno doprinijeti kvalitetu rada ove institucije] (Pobjeda, 2); Ne mislim da smo imali nekih propusta, sem to to prvo vee nijesmo imali direktnog prenosa... [ Ne mislim da smo neto propustili, sem to prvo vee nije direktno prenoeno...] (Vijesti, 42); Imali smo tri jake provjere, igrali smo odlino protiv najjae reprezentaci-je na svijetu i mislim da smo na pravom putu da doemo do igre ka-kvu svi prieljkujemo... [ Triput smo se jako provjerili...] (Vijesti, 28); Prole sezone Zeta je napravila istorijski uspjeh plasmanom u drugo kolo kvalifikacija za Ligu ampiona... [ Prole sezone Zeta je istorijski uspjela plasmanom...] (Vijesti, 30).

Pekarska industrija nema materijalnih mogunosti da to preuz-me, ve e morati nadoknaditi to kroz cjenovni rast svojih proizvo-da koje e plasirati potroaima, smatra Blei. [ Pekarska indu-strija materijalno ne moe da to preuzme...] (Pobjeda, 7); Herceg-novski gradonaelnik Dejan Mandi zahvalio se Agenciji za pre-strukturiranje privrede i strana ulaganja, Savjetu za privatizaciju i Vladi Crne Gore koja je dala konanu saglasnost... [ ...zahvalio je Agenciji za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, Savjetu za privatizaciju i Vladi Crne Gore koja se konano saglasila...] (Pobjeda, 9). Posebnu panju posvetiemo prvom primjeru, jer je najeksplicitniji. Kad

se kae da su oevici zadobili slabe opekotine, atributom je obiljeen kvalitet, stepen opekotina. Ako se prilog istoga znaenja upotrijebi uz glagol opei, kao to je uraeno u zagradi, promijenie se znaenje, a reenica lako moe dobiti ironian prizvuk (slabo su se opekli mogli su i bolje). Zamijenimo li prilog slabo kakvim drugim, npr. malo, opet neemo dobiti eljeno znaenje. Taj prilog u reenicu donosi kvantitet umjesto kvaliteta, pa e se pomisliti da su opekotine bile male po veliini, a ne po intenzitetu. Stoga je najprikladniji nain za determinisanje toga tipa upravo dekomponovani oblik glagola.

Jelena UANJ

24

2.2.6. Jo jedan, s aspekta birokratizacije jezika neutralan ali na sinta-ksiko-semantikom nivou produktivan, momenat u dekomponovanju glago-la predstavlja pluralizacija predikacije. Jednolanim glagolom ne moe se la-ko iskazati kvantitet predikacije, stoga se posee za dekomponovanjem, pri emu se izvedena imenica javlja u mnoini:

Udario ga je njome po glavi i nanio mu teke povrede mozga i prelom lobanje, te oteenje ivaca. [ Udario ga je njome po glavi i teko mu povrijedio mozak, prolomio lobanju i otetio ivce.] (Re-publika, 11); Do glavnog turnira stigla je iz kvalifikacija, a na putu do polufinala napravila je nekoliko iznenaenja i jednu senzaciju, kada je savladala najbolju teniserku svijeta Anu Ivanovi. [ ...a na putu do polufinala iznenadila je nekoliko puta i napravila jednu senzaciju...] (Republika4, 30); Dobijali smo i nezasluene javne opomene i kaznene poene. [ I nezaslueno smo javno opominjani i kanjavani u poenima] (Republika4, 28); Osim to je sa umilja-jem izvrio dvostruko ubistvo, Bulaji je optuen i da je doveo u opasnost ivote Dragana Kostia, Jelene Markovi, Ugljee aria, Nenada Buzia i prisutnih gostiju u lokalu. [ Osim to je sa umi-ljajem dvaput ubio...] (Vijesti, 10); Dok je hauba otvorena, pro-vjerite kaieve, kablove i crijeva, koje treba promijeniti ako postoje oteenja ili pukotine. [ ...koje treba promijeniti ako su oteeni ili pukli] (Vijesti, IX); Koliko e mladom vaterpolisti trebati snage da se izbori za ivot, najbolje svjedoi podatak da trenutno nije poznato ni kada e ljekari poeti da daju prve prognoze o njegovom stanju. [ ...da trenutno nije poznato ni kada e ljekari poeti da prognoziraju njegovo stanje] (Pobjeda/Arena, 8). 2.2.7. Ve smo iz prethodnih analiza uoili da je dekomponovanje ne-

kad nuno sredstvo za semantiko diferenciranje, za iskazivanje nijansi zna-enja. Ono, vieemo, moe imati i prosto stilski efekat, razbijati jednoli-nost izraza i unositi slikovitost:

Prema nekim informacijama, Ministarstvo e izai s prijedlo-gom da se za najugroenije kategorije, odnosno srednji medicinski kadar plate poveaju oko 40 odsto, a za nekvalifikovane oko 50 odsto. [ ...Ministarstvo e predloiti da se...] (Republika, 9); Predsjednik Francuske Nikola Sarkozi spreman je da doe u Var-avu i lino ubijedi poljskog predsjednika Leha Kainjskog da ipak stavi potpis na Lisabonski ugovor... [ ...da ipak potpie Lisabon-ski ugovor...] (Republika, 13); Vrtoglavi uspon Sivaspora poeo je 2005. godine, kada je prvi put izborio plasman u elitni rang. [ ...kada se prvi put plasirao u elitni rang] (Vijesti, 30).


25

U vezi s obiljejima stila mogao bi biti i sljedei primjer (koji svakako nije usamljen), e se dekomponovani glagol upotrebljava da se u dvjema uzastopnim klauzama ne bi javio isti oblik:

Ubrzo se protiv njega pobunio cezar Galije, Julijan Apostata, a uz to izbila je pobuna u Aziji. [ ...a uz to se pobunio (narod protiv Rimljana) u Aziji] (Dan, XVII). 2.2.8. Naspram jednoga glagola stoji vie njegovih dekomponovanih

varijanti, sa razliitim semikopulativnim verbalnim elementima. Takvo se-mantiko razraivanje doprinosi bogatstvu rjenika i nijansiranju znaenja.

Povrijediti (se):

injenica da Ikodinovi moe da pomjera noge i reaguje na spoljne nadraaje pokazuje da nije pretrpio teke neuroloke povre-de... (Vijesti, 29); Od ispaljenih hitaca, lake tjelesne povrede su za-dobili Jelena Markovi, Dragan Kosti i Ugljea ari. (Vijesti, 10); On je iz pitolja ispalio hitac u njega, nanosei mu teku tjele-snu povredu. (Vijesti, 10); U madridsku bolnicu je primljeno 125 povrijeenih, od ega je jedan u kritinom stanju zbog povreda gla-ve, a veina je zaradila posjekotine ili se otrovala alkoholom. (Po-bjeda/Arena, 6).

Pobijediti:

Potpuno zaslueno, osporavani sastav Luisa Aragonjesa odnio (je) konanu pobjedu u Austriji i vajcarskoj. (Pobjeda/Arena, 6); Prvog dana nijesmo bili kompletni, pa su Bugari lake doli do po-bjede nego drugog, kada je u skoro svim setovima do pred kraj vla-dala rezultatska ravnotea i neizvjesnost. (Pobjeda/Arena, 9); Neiz-vjesnost na ovom meu viena je samo u prvom setu, dok je pobjeda zaslueno pripala mlaoj sestri Vilijams... (Pobjeda/Arena, 12).

Zahtijevati:

U meuvremenu, trajkaki odbor Klinikog centra uputio je zahtjev menadmentu ove ustanove da se sastanu kako bi precizirali detalje o nainu rjeavanja stambenih problema zaposlenih u ovoj ustanovi. (Republika, 9); Socijalistika partija Srbije podnijela je jue zvanian zahtjev za prijem u Socijalistiku internacionalu... (Vijesti, 11); Danas sam generalnom sekretaru SI Luisu Ajali predao zvanian zahtjev SPS-a za prijem u lanstvo. (Vijesti, 11).

Dogovoriti:

Oni su ogoreni to nijesu postigli nikakav dogovor s nadle-nim ministarstvima... (Republika, 7); Najvei sportski dnevnici

Jelena UANJ

26

As i Marka slau se u ocjeni da je Fudbalski savez panije ve napravio dogovor sa del Boskeom, koji bi tako na klupi trebalo da naslijedi Luisa Aragonjesa. (Pobjeda/Arena, 6).

Omoguiti / Onemoguiti:

Crnogorski poslodavci stiu mogunost stvaranja poslovnih kontakata na meunarodnom nivou.... (Pobjeda, 6) Donacija je usmjerena toj djeci, radi pruanja mogunosti za njihov napredak i bolji ivot. (Pobjeda, 9); Nad njima je vrena vasektomija da bi se izbjegla mogunost raanja mutanata u iroj populaciji. (Dan, 19). 2.2.9. Postoje i sluajevi kad se od dekomponovanoga glagola ne moe

rekonstruisati jednolani glagolski ekvivalent. To se deava kad u jeziku uz imenicu ne postoji odgovarajui glagol s istim znaenjem:

Imam kontakte sa OFK Beogradom, a jue sam razgovarao i sa menaderom koji me je upoznao sa mogunou da napravim ino transfer. [ *...koji me je upoznao sa mogunou da se ino trans-feriem] (Pobjeda/Arena, 2); Kako ne bi dolazilo do konflikata u vaspitanju, prije svake odluke konsultujte se sa partnerom. [ *Ka-ko se ne bi konfliktovalo u vaspitanju...] (Pobjeda, III). Vano je napomenuti da ove ne govorimo tek o rijeima stranoga

porijekla: Vlada je uinila napor i obezbijedila sredstva. [ *Vlada se na-

porila i obezbijedila sredstva.] (Dan4, 10). 2.2.10. Eufemizam se definie kao upotreba blae rijei ili izraza umje-

sto pravoga naziva za kakvu neprijatnu pojavu.15 I u funkciji ublaavanja znaenja dekomponovanje je produktivan postupak:

Otjerao je isto toliko Njemaca iz Vojvodine da bi mogao, u Osmoj ofanzivi da protjera Srbe krajinike iz BiH i Hrvatske u Vojvodinu (koja e biti budui problem i zato to mnogi folksdoj-eri i dalje imaju tapije na svoja imanja) i napravi etniko ienje u korist Hrvata. [ ...i etniki oisti u korist Hrvata...] (Dan, 13); On je iskoristio trenutak kada su ostali pritvorenici bili u krugu zatvora i izvrio samoubistvo vjeanjem u kupatilu zatvora... [ ...i objesio se u kupatilu zatvora...] (Dan, 28); Prema njegovim rijeima, na-kon ove presude je oigledno da ubijanja Srba izvrena u proteklom ratu mogu proi nekanjeno. [ ...nakon ove presude je oigledno da to to su ubijeni Srbi u proteklom ratu moe da proe nekanje-

15 Ivan Klajn u: Pavle Ivi, Ivan Klajn, Mitar Peikan, Branislav Brbori, Srpski

jeziki prirunik, Beogradska knjiga, Beograd, 2006, str. 215.


27

no] (Dan4, 4); Kako stanovnitvo u narednih 25 godina bude sve starije u zemljama sa srednjim ili niskim primanjima, doi e do znatnog poveanja udjela smrtnih sluajeva, koji su posljedica ne-zaraznih bolesti. [ ...poveae se broj smrtnih sluajeva, koji su posljedica nezaraznih bolesti. / umirae vie ljudi od nezaraznih bolesti] (Pobjeda, IV); Poljoprivrednik Vukajlo Brkovi (73) i nje-gov sin Branko (44), slubenik plavske Ispostave policije, smrtno su stradali jue oko 13 sati u selu Brezojevica kod Plava... [ ...poginuli su jue oko 13 sati...] (Republika4, 2).

Iako na Skuptini akcionara niko nije elio da to javno komen-tarie, Radomir Milovi je, po svemu sudei, prva rtva najava da e neko snositi odgovornost to nije privatizovan pljevaljski ener-getski kompleks. [ ...prva rtva najava da e neko odgovarati to nije privatizovan pljevaljski energetski kompleks] (Republika, 5); Dolo je i do svae izmeu Vlade i drugog Saveza sindikata, prvi put. [ Posvaali su se Vlada i drugi Savez sindikata, prvi put] (Republika, 9); Opta je konstatacija da ima dosta nekorektnosti i nerealnosti u cjenovniku koji nam je dostavljen. [ Opta je kon-statacija da je cjenovnik koji nam je dostavljen dosta nekorektan i nerealan] (Vijesti, 2). Eufemizam u prvoj grupi primjera razumljiv je i, ako se moe tako re-

i, opravdan. Mnogo e blae djelovati kad se proita da je neko izvrio sa-moubistvo vjeanjem no ako proitamo da se neko objesio. Drugu grupu ve karakterie vea birokratizovanost izraza. Eufemizam se, naime, tu ne koristi zbog italaca, da bi se umanjio utisak, izazvale slabije emocije, ve da bi se zatamnio smisao i umanjio znaaj onoga to se govori. To je karakteristino za jezik politike, ali u novinarstvu (koje bi trebalo da tei preciznosti i jasno-i) teko da moe imati osnova i opravdanja.

2.2.11. Pasiv se sintaksiki obiljeava na dva naina trpnim glagol-skim pridjevom uz pomoni glagol (participski pasiv) ili aktivnim glagolom s povratnom rjecom se (refleksivni pasiv). Semantiki (leksiki) pasivizacija se moe izraziti i dekomponovanim punoznanim glagolom. O tome smo govorili u vezi s glagolima dobiti i dati. Navodimo primjere e se radnja oznaena ime-nicom deverbativnoga porijekla uz razliite glagole nekonkretizovanoga zna-enja u okviru dekomponovanoga predikata upotrebljava u aktivu i pasivu i e upravo nekonkretizovani glagol nosi znaenje aktivnosti ili pasivnosti:

poraziti / biti poraen

...nevjerovatni vajcarac e izai na megdan Mariju Aniu, koji mu je u prvom kolu Vimbldona 2002. godine nanio posljednji poraz na najbroj podlozi. (Vijesti, 29); Kadetska reprezentacija

Jelena UANJ

28

Crne Gore doivjela je dva poraza prvog dana otvorenog prvenstva Evrope u Geteborgu. (Vijesti, 29). 2.2.12. Svi elementi i efekti dekomponovanja to smo ih dosad naveli,

vieli smo, ne javljaju se i ne djeluju uvijek izolovano jedan od drugoga. Ov-e emo obratiti panju na svega jedan primjer:

Pod rukovodstvom DPS-a dogodio se i proces privatizacije. (Dan, 2).

Interesantan je iz vie razloga. Subjekat reenice proces privatizacije nalazi se na kraju: sintagma pleonastinoga karaktera16 koju ini dekompo-novana imenica. Ovako razgraena imenica ne trai nikakvu dalju dopunu, nije potrebno precizirati to se privatizuje (objekat). Taj se proces ne sprovo-di, ne realizuje, ne vri, ne obavlja (to su sve, vieli smo, potencijalni semi-kopulativni glagoli u funkciji verbalnog konstituenta dekomponovanoga pre-dikata): on se, naprotiv, dogaa. Odabir toga glagola, sa specifinom eufemi-stikom funkcijom u datome kontekstu, ukazuje nam na medijalno stanje, aktiva nema, pa time ni vrioca radnje. To nije ak ni anonimni agens: priva-tizacija se dogaa, sama od sebe. Istu obezlienost imala bi i konstrukcija (ta-koe esta u publicistikom stilu): dolo je do privatizacije. Priloka odredba s poetka reenice pod rukovodstvom DPS-a odreuje tek vrijeme ili okol-nost vrenja radnje.

Dakle, datom formulacijom reenice itaoci nijesu saznali ni vrioca ni objekat privatizacije, a vrlo je teko odrediti i nain privatizovanja. Prenee-na vijest nejasna je, nepotpuna i neprecizna i odlian je primjer uticaja biro-kratizacije na jezik novina.

III. Dekompozicija imenica

3.0. Panju lingvista i stilistiara dugo je privlaio samo dekompono-vani predikat, naravno kad je rije o ovoj oblasti. Ipak, sve se vie govori i o dekomponovanju ostalih vrsta rijei, prvenstveno imenica. Mogu se dekom-ponovati i poimeniavati i prilozi i pridjevi (pri emu nastaju prijedloko-padene konstrukcije: veoma brzo pri velikoj brzini Pranjkovi tu pojavu naziva prepozicionalizacijom;17 ili pak imenske sintagme tipa: borben bor-benoga karaktera...), pa ak i veznici (radi u cilju, s ciljem), ali se time zbog ogranienosti obima rada neemo detaljnije baviti.

3.1. Duka Klikovac na dekomponovanje imenica gleda kao na odraz eksplicitne kategorizacije: od svih nivoa apstrakcije na kojima se moe

16 O pleonastinosti konstrukcija toga tipa bie govora u poglavlju o dekompozi-

ciji imenica. 17 Ivo Pranjkovi, op. cit., 521.


29

kategorizovati neka stvar, postoji jedan na kojem ovek dobija najvie infor-macija sa najmanje kognitivnog napora to je osnovni nivo kategoriza-cije.18 U odnosu na taj osnovni nivo, postoje i vii i nii nivoi.

U potonje vrijeme sve je ei sljedei postupak: iz jednog imenikog pojma izvodi se njemu nadreen (vii) pojam i imenuje imenicom, a prvo-bitna imenica postaje njena odredba:19 tako ljeto postaje ljetnji period ili ljet-nji mjeseci, kola prerasta u kolski objekat, hrana u prehrambeni proizvod:

Na Cetinju je 1.648 nezaposlenih i za njihov rad se trai ansa na seoskom podruju. [ u selima] (Pobjeda, 7); On je, govorei o zavrnom raunu budeta za prolu godinu, kazao da realizacija finansijskog plana u prvoj godini funkcionisanja GO nije na zado-voljavajuem nivou. [ nije zadovoljavajua ne zadovoljava] (Republika, 19); Statistike na dravnom nivou su ogranienog dometa... [ u dravi...] (Dan, 4).20 Svaki stil, odnosno svaki tekst bira oblike kategorizovanja koji najvie

odgovaraju potrebnom nivou saznajnosti, odnosno informativnosti. Pranjko-vi upotrebu imenica apstraktnijega znaenja u navedenim i slinim sintag-mama naziva intenzifikacijom, istiui da takve rijei, koje u datim sluajevi-ma gotovo da bivaju obeznaene, esto postaju rijei-paraziti:21

Postupak javne rasprave je neprihvatljivo skraen... [ Javna rasprava je neprihvatljivo skraena] (Dan, 11) Kao prioritete Pariz je najavio rjeavanje pitanja u oblasti energetike i klimatskih pro-mjena, inicijativu za sklapanje sporazuma o imigrantima na nivou EU i ponovno pokretanje pitanja zajednike politike u oblasti od-brane i poljoprivrede. [ u energetici i klimatskim promjenama; u odbrani i poljoprivredi] (Dan, X); Dravni sekretar SAD, Kondo-liza Rajs, saoptila je u svom godinjem izvjetaju da Crna Gora, na neki nain, nije dovoljno uradila na polju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala... [ u borbi protiv...] (Pobjeda, 3); Da-nas ste u fazi potroake groznice. [ u potroakoj groznici] (Re-publika, 24); Pripremamo se za 2009. u kojoj e se definisati dalja politika na planu visokog obrazovanja. [ u visokom obrazovanju] (Republika, 9); Akcija spasavanja trajala je do kasno sino. [ Spasavanje je trajalo] (Republika4, 12); ...i ocijenio da irsko ne Lisabonskom ugovoru nee zaustaviti proces proirenja. [ proi-renje] (Vijesti, 3); ...kazao je na jueranjoj sjednici Skuptine

18 Duka Klikovac, O javnom jeziku. (Eksplicitna kategorizacija imenikih poj-

mova). Jezik danas, br. 8, Matica srpska, Novi Sad, 1998, str. 17. 19 Ibidem. 20 Za vie primjera ovoga tipa pogledati taku 3.1.3. 21 Ivo Pranjkovi, op. cit., 521-522.

Jelena UANJ

30

Gradske optine Golubovci edo Dobrovi, raspravljajui o infor-macijama oko aktivnosti na podsticanju otkupa... [ oko podstica-nja otkupa] (Vijesti, 24); Potonik u intervjuu Vijestima istie ulogu nauno-istraivake djelatnosti u procesu pridruivanja Crne Gore Evropskoj uniji... [ naunog istraivanja u pridruivanju] (Vijesti, 6); U okviru simpozijuma, koji je bio posveen profesio-nalnoj orijentaciji i na kome uglavnom Nacionalna sluba za zapo-ljavanje Srbije predstavlja svoja istraivanja i iskustva u radu sa nezaposlenima... [ Na simpozijumu] (Pobjeda, 20); Simovi je rekao da ima jo mnogo prostora gdje e se preduzetnitvo iskazati u sektoru poljoprivrede, a posebno da e nova kreditna linija koja se priprema na nivou Vlade u jednoj zdruenoj akciji resornih mini-starstava... [ u poljoprivredi; u Vladi] (Pobjeda, 7). Znaenje svake od boldom istaknutih imenica obuhvaeno je znae-

njem imenice uz koju stoje. Informativnost se ne bi umanjila i kad bi se one uklonile iz reenice, no njihova upotreba u granicama intelektualizovanih sti-lova nije greka. Kodifikacijom svakoga stila posebno trebalo bi ograniiti njihovu upotrebu, jer im svakako nema mjesta u razgovornom jeziku.

3.1.1. Navedeni primjeri mogli bi se smatrati pleonastinim. Pleona-zam podrazumijeva gomilanje istoznanih rijei i moe biti namjerni i nena-mjerni.22 Oba se tipa iz administrativnoga stila (koji im je zbog svoje anali-tinosti najpodloniji) lako prenose prije svega u publicistike tekstove (a odatle i u razgovorni stil).

Namjerni pleonazam bio bi stilogen, dakle, izraajni specifikum speci-jalnih (apstraktnih) stilova. Karakterie ga korienje imenica oblast, podru-je, akcija, polje, nivo, stanje, sfera, proces, faza, okvir, milje, domen, sektor, plan, pitanje, postupak i sl. Neki od ovih intenzifikatora unose novu nijansu znaenja u sintagmu. Tako na primjer, akcija implicira odlunog i efikasnog organizatora, ponekad uz masovan odziv graana, dok imenica proces moe implicirati dugotrajnost radnje, ako ne sa neizvesnim ishodom, a ono svakako uz mnotvo prepreka:23

Akcija spasavanja trajala je do kasno sino. [ spaavanje je trajalo] (Republika4, 12); Proces upoznavanja sa realnom statisti-kom bie dug, ali je to jedino pravo rjeenje. [ Upoznavanje s realnom statistikom bie dugo...] (Dan, 14); Proces paljenja olimpijske vatre na samom stadionu, Nacionalnom stadionu, pozna-tom kao Ptije gnijezdo, ve je osmiljen... [ Paljenje olimpij-ske vatre...] (Pobjeda/Arena, 5).

22 O tome vie vieti u: Josip Sili, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika,

Disput, Zagreb, 2006, 68. 23 Duka Klikovac, op. cit., str. 19.


31

Prva dva primjera potvruju reeno o upotrebi imenica akcija (organi-zovanost i uee vie ljudi) i proces (ove je dugotrajnost procesa data i eksplicite), dok trei primjer ima neto drugaije znaenje od navedenoga. U njemu se imenicom proces izraava isplaniranost, odnosno organizacija aktivnosti koja se vri (paljenja vatre).

Upotreba imenica optijeg znaenja moe imati i funkciju eufemizacije: Policijski izvori iz Madrida kau da je nesreni navija vjero-

vatno bio u tekom alkoholisanom stanju i da je zbog toga izgubio kontrolu i pao. [ ...bio teko alkoholisan / pijan...] (Vijesti, 31). S druge strane, odlika je birokratizovanoga stila stihijska upotreba ta-

kvih izraza, kad se u reenici gomilaju jedan za drugim: Od sredine prole godine i poetka sprovoenja akcije separat-

nog odlaganja otpada, na podruju optine zapaljena su 33, za tu svrhu namijenjena, plastina kontejnera... [ (sprovoenja) sepa-ratnog odlaganja otpada, u optini...] (Dan, 14). U tom smislu reenica koja slijedi mogla bi se okarakterisati kao alar-

mantna: ...kazao je odbornik DPS-a Haris Krupa i pozvao odbornike

opozicije da sa svojim radom pomognu u pravcu zatite ivotne sredine. (Dan, 15). Naime, imenica pravac upotrijebljena je bez stvarnoga osnova, kao

manir u izraavanju, ime se pokazuje da ona u datom idiomu nema znae-nja, da je tzv. rije-parazit.

Moe se shvatiti i drukije: davno je primijeeno da se u padenom siste-mu crnogorskoga jezika gubi razlika u oznaavaju pravca (Dat.) i cilja, tj. mje-sta zavretka kretanja (Acc.). Mogue je da se u naem primjeru to poistovjei-vanje reflektovalo i na imenicu, pa se umjesto cilja javio pravac. U navedeno-me kontekstu cilj bi bio sasvim prihvatljiv, mada informativno redundantan:

...i pozvao odbornike da svojim radom pomognu u zatiti ivot-ne sredine / pomognu u cilju zatite ivotne sredine / pomognu da se zatiti ivotna sredina. 3.1.2. Nenamjerni, pak, pleonazmi najee nastaju usljed nedovoljno-

ga poznavanja termina, tj. jezika. Oni su mana svakoga stila, pa i specijalnih. Navodimo neke to smo ih pronali u crnogorskim dnevnim novinama koje smo uzeli za uzorak, ali treba naglasiti da su oni podjednako esti i u razgo-vornome stilu i da bi im trebalo posvetiti znatno vie panje:

Narednih dana emo uputiti i zahtjev Tenderskoj komisiji tako da oekujemo da e u toku jula mjeseca biti raspisan tender, kazao

Jelena UANJ

32

je Boro Vuini. [ u julu: u toku = u; jul = mjesec] (Pobjeda, 4); ...Bokovi je rekao da je na zboru sa radnicima dogovoreno da se svakodnevno u vremenskom intervalu od 11 do 12 okupljaju ispred Optine... [ intervalu: interval = vrijeme] (Vijesti, 23); Na da-nanji dan cijena kotanja vekne hljeba o kojoj smo ve govorili prevazilazi i 85 centi... [ danas cijena vekne hljeba: cijena hljeba = hljeb kota] (Pobjeda, 7); Posebno mi se dopada to su knjige tampane irilinim pismom to doprinosi ouvanju srpske kulture i tradicije. [ irilicom] (Dan, XIV); Obrazlaui optunicu, tuilac Vukevi je navela da je tokom istranog postupka ustvreno da su optueni poinili krivino djelo na nain kako je to predstavljeno. [ tokom istrage...; kako je predstavljeno / na predstavljeni nain: kako = nain] (Dan, 8); Nadam se da e ovo biti primjer drugim festivalima, kako treba i na koji nain raditi. [ kako treba raditi / na koji nain treba raditi: kako = nain] (Vijesti, 17). 3.1.3. Eksplicitnost je jedna od bitnih karakteristika administrativnog

stila, tenja da izraz bude to precizniji i taniji. Umjesto implicitnih gramati-kih sredstava, koriste se eksplicitna leksiko-gramatika obiljeja. To, rekli smo, esto uzrokuje pojavu i korienje pleonastikih konstrukcija. Neke od tako nastalih sintagmi prerastaju u idiome, ustaljene konstrukcije:

Imao sam uslove da dobijem vajld kartu, jer sam ispunio mini-malne kvote za streljaki sport. [ streljatvo] (Pobjeda/Arena, 9); Sa druge strane, mislimo da Crna Gora ima veliki potencijal za raz-voj turistike privrede. [ turizma] (Dan, 14); ...tako da smo odlu-ili da u avgustu ponemo sa radovima ne bi li sve pripremili za zimski period kada je grijanje neophodno... [ zimu] (Dan, XIII); ...posljednji je put nastupio u pulskoj Areni prije est godina kada je koncert pred oko osam hiljada gledalaca prekinulo olujno nevrije-me. [ prekinula oluja] (Dan, XXI); da e izrada planske doku-mentacije biti usmjerena u tom pravcu. [ planova] (Pobjeda, 4); Na afrikom kontinentu ima mnogo takvih primjera... [ U Africi] (Pobjeda, 12); Hrvatska dravna nagrada Red Danice Hrvatske s lentom i likom Katarine Zrinske je najvie priznanje za civilne oso-be... [ civile] (Pobjeda, 6); To je, prije svega, cijena benzina, za-tim cijene parkinga, planih rekvizita, prehrambenih proizvoda i na-pitaka... [ hrane] (Pobjeda, 17); Postavlja se pitanje, sasvim be-zazleno i dobronamjerno: Dokle e SDP, kao koalicioni partner DPS-a, da stvara incidentne situacije u crnogorskom parlamentu... [ incidente] (Vijesti, 2); Traeni kandidati su uglavnom staro-snog doba izmeu 30 i 40 godina. [ starosti] (Vijesti, VI); On je obeao materijalnu pomo, te najavio sanaciju stanova na drugom spratu, odnosno izgradnju novog potkrovlja i stavljanje krovnog po-


33

krivaa. [ krova] (Pobjeda, 17); Obratio sam se ministru pro-svjete i nauke prof. dr Sretenu kuletiu da provjeri da li je odabran odgovarajui metod za obezbjeenje klimatizacije kolskog objekta. [ kole] (Vijesti, 24). Naveli smo vei broj primjera prije svega da bismo ukazali na njihovu

uestalost. Frekventnost ovih i slinih frazeologizama tolika je da su neki od njih ve postali uobiajeni u svakodnevnome govoru.

3.2. Radi cjelovitijeg uvida u problematiku, navodimo i nekoliko pri-mjera pleonazama pri dekomponovanju pridjeva, tj. priloga:

a) stilogeni izrazi: Nikiki gigant od jue ima i novi logo na kojem je predstavljen metalni krug podijeljen na dva dijela, crno-crvene boje. [ crno-crven] (Dan, 19); Ako su plodovi namijenjeni za prodaju u svjeem stanju, proizvodnju kompota i za zamrzavanje, beru se dan do dva prije potpune zrelosti. [ svjee] (Pobjeda, VIII); U saoptenju se navodi da su sjednici prisustvovali svi la-novi odbora direktora osim Nikole Martinovia koji je glasao ele-ktronskim putem. [ elektroniki] (Pobjeda, 5).

b) pleonazmi: Tokom perioda od 5 godina carinske stope na uvoz u BiH bie postepeno smanjivane... [ U 5 godina: tokom = pe-riod = 5 godina] (Dan, 4); Skup povreda koje je pretrpio mogu i u kasnijem periodu da izazovu komplikacije. [ kasnije] (Repu-blika, 31); Danas, kao i u ranijem vremenu, uvijek je bio i ostao aktuelan. [ ranije] (Dan, XIV); Tokom jueranjeg dana orga-nizatori budvanskog festivala priredili su zavrnu konferenciju za novinare... [ jue] (Republika, 16).

IV. Analiza primjera birokratizacije jezika

u crnogorskim dnevnim novinama 4.0. Poto smo objasnili kako se vri dekomponovanje leksema, teorij-

ski obrazloili birokratizaciju jezika, u ovom dijelu rada analiziraemo neko-liko primjera razliite tematike iz izuavanoga korpusa a u kojima je vidan uticaj administrativnoga stila na publicistiki.

4.1. Dnevni listovi Pobjeda i Republika 1. jula 2008. godine donose ovu vijest:

Potroai sa podruja Zete: Bijelo Polje, Bistrice, Ponari, Vu-kovci, Berislavci, Plavnica, eljeznika stanica Zeta, radio-predaj-nik i Dom zdravlja Golubovci danas e od 9 do 11 sati ostati bez napajanja elektrinom energijom.

Do prekida u napajanju doi e zbog radova na zamjeni preki-daa u TS 35/10 kV Ponari. (Pobjeda, 17; Republika, 19)

Jelena UANJ

34

U Pobjedi se jo dodaje: U sluaju loeg vremena radovi e biti odloeni. I. Klajn, rekosmo u Uvodu, navodi etiri bitne osobine birokratskoga

stila: preopirnost, komplikovanost, neodreenost i stereotipnost. Primjer ko-ji smo naveli kratak je sam po sebi, pa na osnovu njega ne moemo komenta-risati preopirnost, ali ostale karakteristike mogu se lako identifikovati.

Komplikovanost i neodreenost nalaze se u tome to se u ovako krat-kome tekstu upotrebljavaju brojne obezliene konstrukcije s dekomponova-nim leksemama. U tom nedostatku glagola te u monotonosti nominalizovanih i dekomponovanih oblika ogleda se i stereotipnost datoga teksta.

Znamo da je administrativnome stilu svojstven visok stepen shematizo-vanosti, da potuje stroga pravila, razvijene obrasce.24 Ti se obrasci jasno pri-mjeuju u navedenome tekstu, koji su novinari proslijedili itaocima onako ka-ko su ga dobili, bez ikakvih, a neophodnih, novinarskih (i lektorskih) interven-cija. Prije svega, ponavljaju se iste ili sline fraze: ostati bez napajanja, prekid u napajanju; radovi na zamjeni, radovi e biti odloeni. No, idemo redom.

Treba imati na umu da je vijest objavljena u novinama upuena upravo potroaima struje koji ive u pomenutim mjestima, ne nekoj instituciji koja se bavi distribucijom struje ili ime slinim. Stoga treba jasno da ukae na to to e se desiti, kad e se desiti, zato e se to desiti, ko e biti odgovoran...

U prvoj reenici saznajemo da potroai (itelji se nazivaju potroaima, sasvim u skladu s terminologijom administracije, tj. elektroprivrednoga predu-zea) iz dijela Zete jedno vrijeme nee imati struju. Umjesto imenice struja upotrebljava se struni termin elektrina energija. Administrativna praksa uslovila je da se umjesto sintagme imati/nemati struju upotrijebi znatno dua i komplikovanija sintagma: ostati bez napajanja elektrinom energijom.

Druga reenica pravo je olienje birokratizovanoga stila: u esnaest ri-jei sadri ak dvije vielane dekomponovane jedinice. Bezlinom kon-strukcijom doi do prekida u napajanju zaobilazi se imenovanje agensa, ne otkriva se ko e to stanovnicima dijela Zete iskljuiti struju, tj. da upotrijebi-mo terminologiju iz teksta, da prekine napajanje elektrinom energijom. Na-javljuje se neto to e se sigurno desiti, ali oito bez iije intervencije (upor. Iz seizmoloke slube javie da moe doi do zemljotresa (razg.)). Iz nastav-ka reenice vidimo da e neko ipak intervenisati, tj. raditi na zamjeni preki-daa. Upotrebom nominalizovanog oblika zbog radova na zamjeni... u funk-ciji uzrone reenice nanovo je izbjegnuto imenovanje vrioca radnje (tj. ra-dova na zamjeni prekidaa).

24 Marina Katni-Bakari, Lingvistika stilistika, Open Society Institute, Center

for Publishing Development, Electronic Publishing Program, Budimpeta (elektroniko izdanje), 1999, 31.


35

Impersonalizovana je i posljednja reenica toga kratkog saoptenja (koju objavljuje samo Pobjeda). Ona donosi nove formule birokratizovanoga jezika. Umjesto precizne uslovne reenice (Ako bude padala kia), itamo frazu: U sluaju loeg vremena, e se ne definie ni to bi to loe vrijeme moglo da bude (oblanost, kia slabija ili jaa, pljuskovi, grmljavina...). Na kraju, sasvim dosljedno, pasivna konstrukcija jo jednom uklanja vrioca radnje iz fokusa, on postaje redundantan, irelevantan, pa se i ne navodi. Ra-dovi e biti odloeni, a ko e ih odloiti, kao i ko e ih obavljati, iz citiranoga se teksta ne moe saznati.

Istina, zna se da se distribucijom struje u Crnoj Gori bavi Elektropri-vreda Crne Gore, tj. lokalne elektrodistribucije, i da je saoptenje dolo iz ne-ke od tih institucija. No to ne mijenja mnogo stvar kad govorimo o stilu ko-jim je tekst pisan i nainu na koji je vijest prezentovana itaocima.

Tekst koji smo naveli odlikuju sve osobine administrativnoga stila. Ne-ma nita neobino, nita negativno kad na taj nain komuniciraju institucije meusobno ili institucija i pojedinac. Ipak, kad se takav tekst nae u novina-ma, postaje primjer loega novinarskog stila, jer u njemu dolazi do tzv. za-mjene koda (code confusing). U novinskom tekstu, naime, neprimjereno se, neadekvatno primjenjuju karakteristike drugoga koda, tj. drugoga funkcio-nalnoga stila.25

Primjer tzv. promjene koda (code switching), kad se s jednog naina izraavanja, adekvatnog u odreenim nejezikim situacijama, prelazi na dru-gi, tj. izraavanje se prilagoava novonastalim, drugaijim nejezikim mo-mentima, nalazimo u istome obavjetenju koje itamo u Vijestima od 1. jula 2008. godine, str. 25:

Potroai sa podruja Zete, sela Bijelo Polje, Bistrica, Ponara, Vukovaca, Berislavaca, Plavnice, eljeznika stanica Zeta, radio-predajnik i Dom zdravlja nee imati struje od 9 do 11 asova. U tom vremenu radnici Elektrodistribucije mijenjae prekida u TS 35/10 kV Ponari. Tako sroena vijest sasvim je precizna, jasna i, za razliku od prethod-

noga njezina vida, potpuna i zamjerke joj po pitanju informativnosti ne moe biti, premda se i ove domainstva nazivaju potroaima a prilog tada de-komponuje u imensku sintagmu u tom vremenu.

4.2. Uticaj birokratskoga izraavanja izrazit je u sljedeem primjeru: Nalozi za odvoz vode, kako se navodi u saoptenju, izdaju se u

cilju blagovremenog i organizovanog preduzimanja potrebnih mjera

25 O zamjeni i promjeni koda vie vieti u: Radovanovi, Milorad, Sociolingvistika,

Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovia, Sremski Karlovci Novi Sad, 2003, str. 168.

Jelena UANJ

36

oko obezbjeenja vode za bezvodna podruja i sprjeavanja sue u Glavnom gradu. (Pobjeda, 17) Novinar se, istina, ogradio napominjui da je u pitanju dio saoptenja

jedne institucije, ali kako je ve intervenisao u saoptenju, nije ga prenio cije-lo, valjalo bi da je izmijenio i nain na koji se u njemu govori. Brojne nomi-nalizacije i dekomponovanja uslovili su da izraz bude dug i nejasan. Dio pre-duzimanje potrebnih mjera frazem je preuzet iz administrativnih ablona koji ne nosi nikakvu novu informaciju: sve to bi on mogao da znai obuhvaeno je pridjevom organizovanog. Reenica bi, stoga, bila jasnija kad bi glasila:

Nalozi za odvoz vode, kako se navodi u saoptenju, izdaju se radi blagovremenog i organizovanog obezbjeenja vode za bezvod-na podruja i spreavanja sue u Glavnom gradu

ako bi se novinar odluio da zadri nominalni stil. Ako bi pak nominalni stil zamijenio verbalnim, jedna od mogunosti bila bi:

Nalozi za odvoz vode, kako se navodi u saoptenju, izdaju se da bi se blagovremeno i organizovano obezbijedila voda za podruja u kojima je nema i sprijeila sua u Glavnom gradu. 4.3.1. Sljedea reenica preuzeta je iz reportae o selu u Andrijevici.

Novinar razgovara s ovjekom u kafani i biljei sljedeu njegovu reenicu: esto mi ovdje imamo nae seoske okrugle stolove gdje uz

obavezne i neobavezne razgovore vrimo degustaciju i piskavice i debelice. [ degustiramo i piskavicu i debelicu] (Dan4, 17). Iz konteksta se vidi da je reenica primjer razgovornoga stila. Nije uobi-

ajeno da seljani isprobavanje i konzumiranje rakije i hrane nazivaju degusti-ranjem, ali mi ove neemo ulaziti u karakteristike rjenika. Uostalom, moe biti da je rije upotrijebljena u ali ili ak ironino. Nas interesuje neto drugo.

Rekli smo da se dekomponovani glagol esto upotrebljava da bi se rad-nji dao karakter institucionalizovanosti, organizovanosti. Tako bi se u nekom saoptenju, uputstvu, pa i reportai iz kakve vinarije moglo govoriti o vrenju degustacije prije nego se pie pusti u promet.

Dekomponovanje, koje nosi izraz apstraktnosti, intelektualizovanosti oznaene radnje, nije postupak koji karakterie, niti treba da karakterie raz-govorni stil. I ova reenica, dakle, predstavlja primjer zamjene koda, a ove je navodimo da ukaemo na to da se birokratizacija jezika ne oitava samo u jeziku masovnih medija, ve da je njen opseg mnogo vei.

Pri tom, poznato je da novinar ne prenosi uvijek doslovan iskaz sago-vornika, ve stilski intervenie. Stoga je mogue da i u toj reenici dekompo-novani izraz nije izvoran, ve rezultat naknadne intervencije novinara.


37

4.3.2. Reenica koja slijedi dio je reportae o Plavu: Sunce ovih dana sija punim kapacitetom, to je neuobiajeno za

krajeve sa planinskom prepoznatljivou. (Dan, 16) Reportae su podstil publicistikoga stila i karakterie ih jaa veza s

knjievnoumjetnikim izrazom. Slikovitost i metaforinost njegova su obilje-ja. Ipak, reklo bi se da se novinar izgubio izmeu tenje za slikovitou i biro-kratske frazeologizacije.

U novinama se sve ee izvjetava o punim smjetajnim kapacitetima, o proirenju kapaciteta neke institucije, o poboljanju infrastrukturnih kapa-citeta... Imenica kapacitet zauzela je si

Documents

Lingua Montenegrina, Broj 05