List Osnovne škole Marina Držića

DubrovnikBroj 20

Veljača 2020.

VIDRA

Izdavač:OŠ Marina DržićaNovinarska radionicaVolantina 6, DubrovnikTelefon: 020 450 640ured@os-mdrzica-du.skole.hr

Ravnateljica:Zrinka Capor

Glavna urednica:Lara Mezei

Odgovorna urednica:Maris Batričević

Pomoćnice odgovorne urednice:Veronika ŠmanjakMarija Šiljeg

Uredništvo:Luka Anić, Marino Avramović, Mia Bačelić, Marita Batić, Matea Batinić, Maris Bazdan, Eni Fiorenini, Luka Gulan, Nina Hotko, Marin Hozić, Natalija Jančić, Dora Japunčić, Marta Jerković, Bruno Krile, Pia Majer, Lora Marunić, Lara Mezei, Valda Miović, Nikoleta Popović, Vjekoslava Potrebica, Mara Prkačin, Lovro Stanković, Antonio Svilokos, Eva Šanje, Rina Taslaman, Bruno Tošović, Tyra Vladić, Lea Vodopić, Lea Naomi Worman

Fotografija:Marta JerkovićLara Mezei

Naslovnica:Hana BubicaMargarita PavlićAnamaria Stanoš

Tisak i grafička obrada:ALFA-2 d.o.o.

Naklada:470 primjeraka

Dragi čitatelji, pred vama je još jedno izdanje Vidre. Prije svega želim zahvaliti svim novinarima na marljivome radu. Udobno se smjestite jer krećete na putovanje kroz zanimljive teme. Ove smo godine za vas pripremili puno raznolikih tekstova: razgovarali smo s gradonačelnikom o uvođenju ormarića u škole, saznali tko su modni uzori među profesorima, pitali se o budućnosti Zemlje, otkrili prve simpatije naših profesora, predviđali budućnost neobičnim horoskopom i još mnogo toga. Uživajte!

Vaša Lara

Tema broja ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... 3

Iz Škole... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... 8

O tome se govori..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... .... 18

Naši prvaci. ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ... 22

Vox alumni ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ... 24

Naši talenti ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ...28

Đir zbornicom ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... .. 30

Iz Dubrovnika .. ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ...34

Moda . ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ...38

Zabava..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... ..... .. 40

SADRŽAJDubrovačka razvojna agencija DURA u prošloj je školskoj godini učenike šestih razreda naše škole uključila u pilot-projekt participativnoga budžetiranja. Cilj je projekta bio da učenici osmisle ideju koja bi poboljšala njihov boravak u školi raspolažući iznosom od 10 000 kuna koje je osigurao Grad Dubrovnik.Nakon što su predstavnici DURA-e na satima razrednika predstavili projekt, učenici su dobili domaću zadaću – razmisliti o tome čime bi unaprijedili boravak u Školi. Neki su od prijedloga bili: zabava za sve učenike od 5. do 8. razreda koja bi se održavala jednom mjesečno, postavljanje klupa u školsko dvorište, postavljanje držača za bicikle, nabava ormarića, uređenje podruma, kantina, dnevni boravak za učenike, nove sprave za dvoranu itd. Svaki je razred odabrao dvije ideje: ormarići i dnevni boravak za učenike u podrumu (6. a), višenamjenski prostor na otvorenome i automat s pićem i grickalicama (6. b) te ormarići i obnova školskoga dvorišta (6. c). Na glasanju su odabrani ormarići, no nakon što je iz Grada Dubrovnika stigla obavijest da će ormarići svakako biti uvedeni u sve škole, pobjedu je odnijela ideja o dnevnome boravku u školskome podrumu.

Marta Jerković i Lara Mezei, 7. a

AKTUALNO: ŠTO JE S ORMARIĆIMA?

PILOT-PROJEKT PARTICIPATIVNOGA BUDŽETIRANJA ZA UČENIKE 6. RAZREDA

Želimo ormariće Iako smo maloljetni, imamo pravo glasa

te

mA

te

mA

BR

OJA

Vidra 2 Vidra 3

Možete li nam ukratko predstaviti sebe i DURA-u?Ja sam Melina Mohorić i radim u DURA-i kao viša stručna suradnica za lokalni razvoj i fondove Europske unije. DURA je dubrovačka razvojna agencija koju je 2007. godine osnovao Grad Dubrovnik, a osnovni joj je cilj pružanje podrške malim i srednjim poduzetnicima te ukupnom ekonomskom, društvenom i kulturnom razvoju grada Dubrovnika.Otkud ideja za projekt participativnoga budžetiranja, kako je sve krenulo?Ideja za projekt participativnoga budžetiranja Za bolji grad proizašla je iz zajedničke želje Grada Dubrovnika i DURA-e da građanima omoguće izravno uključivanje u proces odlučivanja o namjeni javnih financijskih sredstava, i to prema njihovim potrebama i prijedlozima. Participativno je budžetiranje proces koji vrlo uspješno provodi niz gradova diljem svijeta. Oni su nam bili uzor u osmišljavanju modela za Dubrovnik. Jeste li zadovoljni učeničkim angažmanom i idejama? Što su učenici naučili sudjelovanjem u projektu?Bili smo vrlo sretni kada smo vidjeli interes i angažman učenika. Ideje su bile raznovrsne, mnoge su bile originalne, a mnoge povezane s osnovnim potrebama učenika u školama. Cilj je projekta bio omogućiti učenicima da na transparentan način odluče kako žele iskoristiti sredstva koja su im dana na raspolaganje. Zadovoljni smo jer su učenici uvidjeli priliku da iskažu svoje potrebe i želje. Vjerujemo da su naučili da aktivnim angažmanom mogu i trebaju sudjelovati u važnim aktivnostima zajednice (kako škole, tako i svoga grada), da su shvatili na koji način mogu predstaviti i zastupati svoje ideje te kako raspolagati određenom količinom novca.Znaju li učenici raspolagati novcem? Jesu li bili svjesni što se može kupiti za iznos koji su dobili?Svijest o vrijednosti novca i raspolaganju njime razlikovala se ovisno o generaciji, što je bilo očekivano s obzirom na to da su ove godine u projektu sudjelovali učenici od petoga do osmoga razreda četiriju osnovnih škola. Starijima je bilo lakše procijeniti koliko bi određena oprema ili usluga mogla koštati. Mnogi su se

učenici dobro informirali o cijeni svojih prijedloga i s njima upoznali kolege iz razreda.Što su odabrale druge škole? Koliko su bile slične učeničke potrebe?Ormarići su se zaista pokazali kao želja i potreba učenika svih škola koje su sudjelovale u projektu. Gradonačelniku smo prenijeli vaše želje te je zbog toga Grad Dubrovnik odlučio osigurati ormariće za sve gradske škole. Dnevni boravak je također prijedlog koji se često pojavljivao, a realizirat će se u trima školama. Druge zanimljive ideje bile su: oproštajna zabava, kućica na drvetu, teleskopi, školski vrtlari itd.Planirate li u ovoj nastavnoj godini nastaviti s projektom participativnoga budžetiranja? Nastavljanje projekta participativnoga budžetiranja u osnovnim školama je svakako opcija i ove nastavne godine, no prije konačne odluke moramo definirati eventualne izmjene na temelju prošlogodišnjega iskustva.

Tyra Vladić i Bruno Krile, 7. b

RAZGOVOR S PREDSTAVNICOM DURA-eO ORMARIĆIMA SE I RANIJE GOVORILO

Želimo ih odavnoPrije dvije godine novinarke Vidre provjerile su što učenici misle o uvođenju školskih ormarića. Želja za ormarićima traje odavno, a ubrzo bi se trebala i ostvariti. Podsjetimo se što su tada rekli naši učenici.

Htio bih da se uvedu ormarići. Osim što bi

nam bilo puuuuno lakše, bilo bi super

da ih možemo uređivati!

Patrik Agić

Ja bih htjela da uvedemo ormariće. Bilo bi puno lakše da nosimo na sat

samo knjige koje nam trebaju, a da ostale

ostavljamo u ormariću. Lana Perišić

Mislim da bi to bilo dobro jer djeca ne bi nosila teške torbe.

Učenici koji žele mogli bi urediti ormariće iznutra, a izvana bismo

mogli zajedno nešto naslikati.Petrunjela Vuković, prof. likovne kulture

Gradonačelniku smo prenijeli vaše želje

Ormarići bi bili korisni da odmorimo leđa. Ne

vjerujem da bih ga uređivao, kakve god da škola naruči,

meni bi bili dobri.Lovro Prkoča

Mislim da je to vrlo dobra ideja jer su torbe teške i mislim da bi se trebalo naći rješenje za

to. Ja bih svoj ormarić uredio, zalijepio bih postere, raspored sati... Djeca su kreativna pa bi sigurno bilo lijepih ormarića.

Luka Radić

te

mA

te

mA

BR

OJA

te

mA

te

mA

BR

OJA

Vidra 4 Vidra 5

Zašto nam ne trebaju ormarići?Svi oko mene jedva čekaju ormariće. Ja ih ne želim! To nam ne treba!Evo zašto:- Nemamo ih gdje staviti jer je škola premalena. Ako ih stavimo u hodnike,

neće se moći prolaziti. - Morali bismo maknuti Bašćansku ploču. - Ako zbog ormarića nestane ogledalo na gornjemu katu, nećemo se imati

gdje slikavati.- Zbog gužve oko ormarića kasnilo bi se na sate. Dok bi jedni učenici

počeli s radom na satu, drugi bi još uzimali knjige.- Učenici bi koristili ormariće za nepodopštine i svašta podmetali jedni

drugima. - Namjerno bi se zaboravljalo knjige u ormarićima da se može izlaziti

preko sata.Bruno Tošović, 6. b

Učenici naše škole prošle su godine tijekom sudjelovanja u DURA-inu projektu participativnoga budžetiranja odabrali financiranje školskih ormarića. Škola je ubrzo obaviještena da Grad svakako planira financirati ormariće u svim školama, ali ne u ovoj godini, pa su se učenici odlučili za drugu ideju. Do danas nismo dobili ormariće. Možete li nam dati svoj komentar?Što se tiče ormarića, napravili smo istraživanje tržišta, provjerili kvalitetu i cijene. Zatim smo s ravnateljicama gradskih škola pokušali pronaći prikladna mjesta za njih jer svaka škola ima drukčije uvjete. Odlučili smo da ćemo u proračunu za 2020. godinu osigurati potreban iznos za kupnju ormarića za sve osnovne škole. Planiramo to ostvariti do proljeća 2020. Jednom ste javno izjavili kako se čovjeka drži za riječ, a vola za rogove. Što za Vas znači dati nekome obećanje?Sigurno je da morate ispuniti obećanje koje ste nekome dali. Ako ga ne ispunite, netko će vas na to uvijek podsjećati. Jedino je pitanje možete li dano obećanje ispuniti u roku koji ste smatrali realnim. Ponekad subjektivne okolnosti mogu dovesti do kašnjenja, ali najvažnije je da vi date sve od sebe da održite riječ. To je ključ.Znate li koliko su u prosjeku teške školske torbe?Moja kći ide u treći razred OŠ Mokošica i mislim da joj je torba sigurno teža od tri kilograma, ali ne bih točno znao.Prije dvije godine u Vidri smo radili istraživanje o tome. Učenici su svaki dan vagali torbe čija težina doseže čak i do sedam kilograma. Da, torbe su vam stvarno teške. Smatram da bismo ormarićima djelomično riješili to pitanje. Četvrti razred srednje škole završio sam u SAD-u i tamo su ormarići bili standard. Doma smo nosili samo one knjige koje su nam bile potrebne kako bismo se pripremili za sljedeći dan. Znate li koliko se novca mora izdvojiti za ormariće?Za ormariće se mora izdvojiti oko 400 000 kuna.Koliko Grad godišnje u prosjeku izdvaja za školstvo? Znate li gdje to smješta Dubrovnik u odnosu na ostale hrvatske gradove?Grad Dubrovnik posljednje dvije godine prednjači u investicijama u školstvu. U tome razdoblju u osnovne škole uloženo je skoro 200 milijuna kuna. Izgrađena je nova zgrada OŠ Montovjerna, energetski su obnovljene OŠ Marina Držića, OŠ Ivana Gundulića i OŠ Lapad, u kojoj je osim toga obavljena rekonstrukcija dvorane i potpuno uređenje škole. Planiramo izgradnju nove zgrade OŠ Mokošica kako bi i ona napokon imala jednosmjensku nastavu. Važno je napomenuti i da Grad Dubrovnik već četiri godine sufinancira kupnju udžbenika za osnovne škole, a posljednje dvije godine i za srednje škole. Također, srednjoškolcima i našim studentima dajemo brojne stipendije. Proračun upravnoga odjela koji se brine o školstvu iznosi preko 100 milijuna kuna. Upravo zato mislim da Grad značajno ulaže u školstvo.

BILI SMO I KOD GRADONAČELNIKA

Možete li nam otkriti u kojim će još projektima učenici sudjelovati? Što Grad planira za ovu školsku godinu?Program participativnoga budžetiranja standard je u Europskoj uniji. Krenuli smo od mladih jer oni lako prihvaćaju nove ideje. Na taj način ljudi odlučuju o važnim projektima u svojoj zajednici, npr. žele li imati novo igralište, knjižnicu, neki sanitarni objekt i slično. To je cilj participativnoga budžetiranja – da ljudi sami odluče što je za njih najbolje. Krenuli smo od učenika u osnovnim školama. Zahvaljujući vama, uočili smo prednosti i mane, uočili smo što moramo popraviti te i u ovoj godini nastavljamo s tim projektom. Planiramo uključiti i srednje škole, a zatim gradske kotare i mjesne odbore.Kako ste zadovoljni suradnjom s gradskim školama?Mi smo iznimno zadovoljni! Gradske su škole kooperativne, traže maksimum, a mi im to pokušavamo omogućiti. Naš je prioritet da u sljedeće tri godine sve škole imaju jednosmjensku nastavu. Ako u tome uspijemo, znat ćemo da smo napravili dobar posao. Također želimo da

produženi boravak traje do četvrtoga razreda jer mislimo da bi tako učenicima i roditeljima bilo lakše.Možete li nam otkriti kakav ste učenik bili? Čini li Vam se da je nama danas lakše ili teže?Svako vrijeme nosi svoje izazove. Danas je učenicima zbog tehnologije lakše doći do informacija za razliku od nas koji smo podatke tražili u knjigama, leksikonima i rječnicima. Generacije prije nas nisu imale ni leksikone, svako vrijeme nosi svoje probleme, ali i prednosti. Bio sam prosječan učenik, ni po čemu se nisam izdvajao. Nisam imao sve petice, uglavnom sam bio vrlo dobar učenik. Na fakultetu sam možda bio malo bolji, ali uvijek je to bila neka zlatna sredina.Planirate li se ponovno kandidirati za gradonačelnika?Kandidirat ću se ako ispunim 70 % obećanja koja sam dao građanima.

Eva Šanje, 7. a

na proljećeOrmarići stižu

Zajedno do kreativnih ideja

Naša novinarka Eva s gradonačelnikom

te

mA

te

mA

BR

OJA

te

mA

te

mA

BR

OJA

Vidra 6 Vidra 7

IZBORI ZA DJEČJEGA GRADONAČELNIKANaši učenici najuspješnijiIzborna skupština Dječjega gradskog vijeća održana je 10. listopada 2019. Za dječjega gradonačelnika izabran je Orsat Bilić, učenik 6. b, a za njegovu zamjenicu Margarita Đurić, učenica 6. c odjela. Čestitamo našim učenicima i želimo im uspješan rad!

DANI OTVORENIH VRATA POLICIJSKE UPRAVES policijom smo sigurniSvake godine 29. rujna policija slavi svoj dan, tj. dan svoga zaštitnika svetog Mihovila. Na Danima otvorenih vrata Policijske uprave dubrovačko-neretvanske 26. rujna sudjelovali su učenici prvoga razreda.Cilj je ove aktivnosti policije da se najmlađim članovima našega društva približi rad policijskih službenika te stvori prijateljski odnos s njima kako bi osjetili sigurnost i povjerenje u okruženju policajaca. Učenici su posjetili prostorije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, vidjeli dio policijske opreme i vozila te poslušali predavanje o kretanju u prometu. Policijski službenici organizirali su odlazak u postaju te povratak u školu kako bi učenike naučili sigurnome kretanju nogostupom te načinu prelaska ceste.

VIJESTI

Pripremila Lea Vodopić, 5. a

PROJEKT ENERGETSKE OBNOVE NAŠE ŠKOLE

Bolji radni uvjeti u novoj godiniGradonačelnik Mato Franković i Miho Klečak iz tvrtke Capitalis 13. svibnja posjetili su našu školu kako bi potpisali ugovor o energetskoj obnovi. Projekt je završen 13. prosinca, što je bio povod još jednom gradonačelnikovu posjetu.Projekt energetske obnove vrijedan je više od 800 tisuća kuna, a financiran je sredstvima iz EU fondova te sredstvima Grada Dubrovnika. Velika škola dobila je novi krov, izolirani su vanjski zidovi, ugrađen je solarni sustav za pripremu potrošnje tople vode, a na prozore su postavljeni brisoleji. Time je Škola iz energetskoga razreda C prešla u razred B, a ukupna ušteda za grijanje objekta iznosi 50,42 %.Zadovoljni smo izvođenjem radova. Posebno sam zahvalna Gradu i Upravnome odjelu za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo što su našli sredstva za brisoleje koji nisu bili uključeni u projekt,

komentirala je ravnateljica Zrinka Capor.Ova obnova u konačnici znači bolje i kvalitetnije uvjete za sve osnovnoškolce i siguran sam da će boravak u školi sada biti ugodniji za sve koji tu borave, rekao je gradonačelnik Franković.

PREDSTAVA ČETIRI ČAROBNE RIJEČIHogwarts ili naša škola?Učenici naše škole 26. veljače u školskoj dvorani gledali su mađioničarsku predstavu Četiri čarobne riječi.Luka Vidović, najpoznatiji hrvatski mađioničar, u istome je danu održao dvije izvedbe u trajanju po 45 minuta, jednu za učenike od prvoga do četvrtoga, a drugu za učenike od petoga do osmoga razreda. Učenici su bili oduševljeni mađioničarskim trikovima, smijali se Lukinim šalama te s uzbuđenjem očekivali sljedeće iznenađenje. U neke su trikove bili uključeni i sami učenici, što je izazvalo najjači pljesak publike. Jer svakomu treba malo čarolije!

Trećaši ukrasili izlog u GraduU sklopu projekta ukrašavanja izloga Adventski kalendar na Stradunu učenici 3. b i 3. c odjela, pod vodstvom učiteljica Zrinke Radice i Zdenke Krupić, ukrasili su izlog Pisarnice na Gundulićevoj poljani. Izlog su nazvali Dobar veče, mi kucamo po početnim stihovima kolende.

BOŽIĆNE RADIONICELijepo je svojim rukama izraditi božićne ukraseUčenici prvoga i drugoga razreda produženoga boravka 11. prosinca posjetili su Etnografski muzej.Sudjelovali su u radionici izrade božićnih kuglica te snjegovića od piljevine na kojima će do Božića isklijati pšenica. Radionicu su pripremili učenici Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik Vlaho Kisić, Kristijan Papac i Mihael Capurso sa svojim profesoricama Amirom Ćerimagić i Marinom Biočić. Voditeljica Barbara Margaretić naše je učenike upoznala i s izložbom Perje, jabuke i zrno soli, božićnim nakitom iz fundusa zagrebačkoga Etnografskog muzeja.

UDRUGA PRIRODOPOLIS PONOVNO U DUBROVNIKULjepota fizike, Betinim stopamaDubrovačke knjižnice u ovoj su školskoj godini nastavile suradnju s Udrugom Prirodopolis iz Zagreba koja svojim radionicama potiče interes za prirodoslovlje.Radionica za naše učenike održana je 16. listopada u Narodnoj knjižnici − ogranak Lapad. Naziv je radionice Ljepota fizike, Betinim stopama jer je posvećena velikome dubrovačkom fizičaru Marinu Getaldiću, poznatomu po nadimku Bete. Učenici su u grupama isprobali mnoštvo pokusa iz područja mehanike, elektriciteta, topline i optike. Osmijesi i začuđenost na učeničkim licima pokazali su da su ih radionice zainteresirale te da vole takve projekte.

Gioachinova kuharicaZa učenike prvoga razreda u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića 10. svibnja izveden je edukativni glazbeno-scenski kolaž Gioachinova kuharica. Mozart kugle. Projekt je organizirala udruga Sve ostalo je glazba s ciljem da učenike upozna s osnovama  glazbene umjetnosti i povijesti  glazbe na njima zanimljiv i pristupačan način. Dok su glazbenici svirali djela autora od baroka do današnjih dana, voditelj je pripremao hranu i piće po receptima iz kuharice Gioachina Rossinija. Za kraj je priređen kratki kviz, a najuspješniji učenici osladili su se Mozart kuglama.

Gradonačelnik je proveo vrijeme i s

učenicima

Postizanje dogovora oko

energetske obnove

Dobrovoljaca nije

nedostajaloUčenici su doživjeli nezamislivo

Za sve dječje probleme tu su Margarita i Orsat

Kuhamo uz glazbu

Snjegović ne mora biti od snijega

Treba slušati policajca

Učenje kroz igru

te

mA

IZ Š

KO

Le

te

mA

IZ

ŠK

OL

e

Vidra 8 Vidra 9

U našoj se školi ove školske godine počeo provoditi preventivni program Vještine za adolescenciju (Lions Quest – Skills for Adolescence) koji je svrstan među šest najuspješnijih znanstveno evaluiranih programa socijalno-emocionalnoga učenja u svijetu. Nastao je kao rezultat suradnje Ureda Ujedinjenih naroda za prevenciju droge i kriminaliteta (UNODC) i Zaklade Lions Club International. Provodi se u više od osamdeset zemalja svijeta, a namijenjen je učenicima od deset do četrnaest godina.Osposobljavanje edukatora za provedbu ovoga programa uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja održano je tijekom rujna i listopada, a u Republici Hrvatskoj uključuje četrdeset jednu školu, odnosno četrdeset pet učitelja i stručnih suradnika. Naša je škola jedina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja se može pohvaliti činjenicom da ima djelatnice osposobljene za implementaciju ovoga programa koji će se provoditi u dvama razredima na satima razrednika. To su Martina Dumančić Vranješ i Veronika Šmanjak. Pilot-program trajat će dvije nastavne godine, podijeljen je u sedam cjelina koje sadrže četrdeset lekcija. Cilj mu je poticanjem pozitivnih vrijednosti raditi na izgradnji samopouzdanja i komunikacijskih vještina, pozitivnom upravljanju

emocijama, unapređivanju odnosa s vršnjacima, jačanju obiteljskih odnosa, osposobljavanju za donošenje zdravih odabira i postavljanju ciljeva za zdrav život. Budući da dosadašnji rezultati implementacije ovoga programa u svijetu pokazuju statistički značajne rezultate u smanjenju vršnjačkoga nasilja i uporabe sredstava koja izazivaju ovisnost, vjerujemo kako će i u našoj školi doprinijeti osnaživanju učenika i njihovu pripremanju za sve izazove odrastanja.

Veronika Šmanjak

LIONS QUEST – VJEŠTINE ZA ADOLESCENCIJU

Pozitivne vrijednosti kao putokazi

Posjet putničkome broduUčenici 3. a odjela 23. svibnja  posjetili su putnički brod NCL Star. Kapetan je ugostio djecu na mostu te im pokazao komande kojima se upravlja brodom. S učenicima je prošetao unutarnjim i vanjskim prostorima te ih svojim pričama uputio u posao pomorca. Na kraju obilaska djecu je dočekalo iznenađenje, doručak u restoranu Garden. Zahvaljujemo posadi broda i želimo im mirno more!

RADIONICA U ETNOGRAFSKOME MUZEJU

Igračke inspirirane hrvatskom tradicijomPovodom obilježavanja Međunarodnoga dana muzeja učenici prvoga razreda 15. i 16. svibnja sudjelovali su na

radionici Čičulin.Čičulin je naziv za igru lovice ili mačke i miša, a kasnije je postao krušjenica, odnosno greda na kojoj se

spremao kruh kako bi bio dalje od tla i prljavštine. Poslužio je kao inspiracija za nastanak autohtone hrvatske

igračke. Na igračku čičulin učenici su pokušali objesiti sve kolutove koji predstavljaju kruh, a da pritom ne

poremete ravnotežu konstrukcije. Isprobali su još nekoliko igračaka: zvutku, pagus i znatiželjnu nit. Sve su

igračke didaktičke, namijenjene djeci predškolske i rane školske dobi kako bi se zabavila, usvojila razvojne

vještine, ali i upoznala hrvatsku baštinu.

Mali zeleni i slatko cvijećeEdukativna radionica posvećena kulturi prehrane održana je 8. i 9. svibnja u Prirodoslovnome muzeju.Radionica je jedan u nizu događaja organiziranih ususret izložbi Hranitelji grada. Mirko Matić, proizvođač mikrobilja i jestivoga cvijeća, učenicima prvoga razreda objasnio je način uzgoja bilja, važnost nezagađenoga tla za proizvodnju i zdravlje čovjeka te istaknuo važnost kvalitetne prehrane. Učenicima je ispričao i ponešto o dugoj tradiciji konzumiranja cvijeća na dubrovačkome području. Prvaši su probali klice različitoga povrća, a na kraju se, na svoje iznenađenje, zasladili cvijećem.

U POSJETU UČENIČKOME DOMU PAOLA DI ROSAMališani obradovali časnu MilenkuČasna sestra Milenka prošle je godine otišla u mirovinu. Učenici produženoga boravka nisu zaboravili svoju omiljenu vjeroučiteljicu pa su je 8. studenoga posjetili u Domu Paola Di Rosa. Otpjevali su joj pjesme koje ih je naučila, a bilo je vremena i za igru. Učenici su bili jako sretni što ih je časna primila, a sigurno su i oni njoj uljepšali dan.

Jesam li dobro napravio?

Upoznavanje s mikrobiljem

Ali se ovo jede?

Učenici su uživali u posjetu

Ponovni susret s dragom časnom

Tko će biti spretniji

te

mA

IZ Š

KO

Le

te

mA

IZ

ŠK

OL

e

Vidra 10 Vidra 11

Je li vam bilo dosadno? Stvarno ne želim biti dosadna! Tim je riječima Melita Rundek završila susret s grupom učenika šestih razreda koji je bio sve samo ne dosadan. Autorica brojnih knjiga za djecu i mlade, među kojima je i roman Psima ulaz zabranjen koji naši šestaši čitaju za lektiru, učenike je oduševila svojom neposrednošću i duhovitošću. Na susretu koji se održao 25. ožujka učenici su saznali puno zanimljivosti o autorici i njezinu djelu: da je svoju spisateljsku karijeru započela još u drugome razredu osnovne škole, i to iz ljubomore, da joj pomalo ide na živce roman Psima ulaz zabranjen  jer svi samo njega spominju, da je dobila mnoštvo književnih nagrada, da su roditelji željeli da postane liječnica pa zato u svakome romanu spomene neku dijagnozu... Svojom pričom i odgovorima na brojna učenička pitanja pokušala je prenijeti poruku o važnosti čitanja, a posebno je istaknula sljedeće: Najvažnije je biti dobar čovjek, a knjige u tome mogu pomoći.Zašto ste odlučili postati spisateljica? Postala sam pisac iz ljubomore. Naime, u drugome razredu osnovne škole prijateljica s kojom sam sjedila često se došaptavala s učiteljicom jer je pisala pjesmice. Onda sam i ja odlučila početi pisati i mogu reći da je početak bio uspješan. Pisci svojim djelima utječu na čitatelje, i svjesno i nesvjesno. Pokušavate li Vi utjecati na njih?Pokušavam. Ne volim da te pouke i te poante budu jako naglašene i da budu gnjavaža, ali naravno da moje knjige promiču humanističke vrijednosti. Mislim da trebamo biti dobri i tolerantni ljudi pa se to proteže i kroz moje knjige.Je li bilo zabavno pisati knjigu Psima ulaz zabranjen?Na nekim mjestima da, na nekim sam se mjestima jako smijala. Nadam da se to osjetilo i da se i vi smijete na tim istim mjestima.U tome romanu knjižničarka plače. Što ste time, kao spisateljica i knjižničarka, htjeli pokazati čitateljima?Željela sam pokazati koliko volim knjige, a htjela sam tom ljubavlju zaraziti i druge.Bude li Vama teško gledati uništene knjige?Knjižničarka sam, ali ne radim na mjestu otpisa knjiga. Kolegica koja tamo radi zna biti jako ljuta zbog toga kako se ljudi ponašaju prema knjigama. Knjige su vrijedne i treba ih čuvati.Koji su pisci Vaši uzori?Više nemam uzore. Čovjek u nekim trenutcima ima uzore, a onda u nekima shvati da treba tražiti svoj rukopis, da mora pisati na svoj način. Prije pisanja ne čitam djela dječje književnosti kako ne bi utjecala na mene, želim da moja priča bude originalna, samo moja. Koju biste nam knjigu preporučili?Preporučila bih da samo krenete čitati, da se upustite u golemo književno carstvo pa ćete u njemu sigurno sresti neku knjigu koja vam odgovara.Koji ste predmet najviše voljeli?Hrvatski jezik, ali i matematiku jer me odmarala od moje razbarušene umjetničke prirode.Čime se bavite u slobodno vrijeme?Bavim se slikarstvom i izradom nakita.Što Vas inspirira? Inspirira me život. Po njemu treba napraviti priču, ali pisac mora i izmišljati, uključiti maštu kako bi priča bila bolja.

Eva Šanje i Pia Majer, 7. a

Orlandov stup, simbol dubrovačke slobode, 1419. postavljen je na trg ispred crkve svetog Vlaha. Iz tog je razloga 2019. godina proglašena Orlandovom godinom, a u događanjima u njegovu čast sudjelovali su i naši učenici.Učenici 1. a i 1. c odjela produženoga boravka s učiteljicom Ivanom Kašikić rado su se uključili u proslavu. Iz projekta Legende o Orlandu izašla je slikovnica koju su sami osmislili i ilustrirali. Projekt je podržao Grad Dubrovnik. Predstavljanje slikovnice održano je 15. travnja u Luži, a u programu su sudjelovala i djeca Dječjega vrtića Palčica. Učiteljica Ivana Kašikić govorila je o inspiraciji za projekt, a učenici su recitirali svoje priče iz slikovnice. Bila sam inspirirana proslavom Orlandovih šesto godina u našemu gradu. U Znanstvenoj knjižnici pronašla sam zanimljivu knjigu koju sam odlučila pokazati učenicima. Bila je puna nepoznatih riječi, no sve smo ih protumačili. Otud ideja za slikovnicu. Moj učenik Toni Milošević i ja napisali smo rimovani tekst, a ostali su učenici crtali ilustracije. Na kraju priče Orlando se zaljubljuje u Dubrovnik i u Modestu, kćer jednoga plemića. Legenda kaže da je morao otići ratovati u Španjolsku i da je tamo izgubio život. Modesta je poludjela čekajući ga, otkrila je učiteljica Ivana Kašikić.Jedan dio slikovnica poklonjen je pedijatrij-skome odjelu Opće bolnice Dubrovnik za pro-jekt ranoga čitanja, a drugi dio dječjemu odjelu Narodne knjižnice Dubrovnik.

NAŠI ČUVARI BAŠTINE

Sretan rođendan, Orlando

Dva plakata za OrlandaProfesorice povijesti Jelena Šilje Capor i Marijana Njirić s učenicima su napravile dva plakata u sklopu projekta Kameni stražari našega Grada. U središtu prvoga plakata kip je Orlanda, spomenute su utvrde koje su služile za obranu Dubrovnika te sveti Vlaho koji je i dalje dio naše svakodnevice. Drugi plakat prikazuje europske zemlje u čijim se gradovima nalazi kip viteza Rolanda. Učenici su sudjelovali i na radionicama o Orlandu u organizaciji Dubrovačkih muzeja u Kneževu dvoru.

Mara Prkačin, 5. b

KNJIŽEVNI SUSRET S MELITOM RUNDEK

Najvažnije je biti dobar čovjek, a knjige u tome mogu pomoći

Toni s lakoćom slaže rime

Ako ih niste prepoznali, ove dame su naše učenice Osmijesi govore sve

Ljubav prema knjigama je zarazna

te

mA

IZ Š

KO

Le

te

mA

IZ

ŠK

OL

e

Vidra 12 Vidra 13

Učenici sedmih i osmih razreda naše škole sudjelovali su u trima DURA-inim radionicama u sklopu projekta Opera II (projekta Europskoga socijalnog fonda − Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali).

Startup weekend održao se 18. i 19. listopada u Školi i u DURA-i. Sudjelovalo je trinaest učenika. Podijeljeni u četiri tima, zajedno sa svojim mentorima razradili su poduzetničku ideju i prezentirali je ostalima. Idejni projekti koji su nastali možda u budućnosti posluže kao temelj za razvitak uspješne poduzetničke priče. Program je trajao šest sati. Učenici su prvo glumili razgovor za posao. Onima koji su bili u ulozi poslodavca mentori su pomogli s pitanjima koja moraju postaviti kako bi našli kvalitetnoga radnika. Ako su glumili da traže posao, morali su se naučiti predstaviti na najbolji način. Zatim su s mentorima izrađivali prezentacije o

svojim poduzetničkim idejama te ih predstavili drugima. Morali su ih razraditi po koracima (prostorni plan, broj zaposlenika, troškovnik, marketing, ciljana publika itd.). Pobijedili su Karmen Marija Đurić, Tyra Vladić, Vito Šutalo i Đuro Bunda s idejom kafića Colour Lab u kojem se piće služi u kemijskim posudicama. Učenici su se dobro zabavili i bolje upoznali poduzetnički svijet. STEM radionicama održanima u listopadu i studenome učenike se željelo motivirati na proučavanje i usavršavanje u tome području. Na prvoj radionici naučili su kako izraditi vlastiti IoT uređaj (Internet of Things) povezivanjem i kontroliranjem elektroničkih elemenata. Na drugoj su doznali kako upravljati bespilotnom letjelicom te se iskazali svojim znanjem i spretnošću.

Dora Japunčić, 8. c

DURA I OVE GODINE

Praksa za život

PROMJENA JE UVIJEK DOBRODOŠLA

Drago nam je što smo u ovoj školi

Svaka bi promjena trebala biti dobra jer nas uči novim stvarima i stavlja pred nas nove izazove. Promijeniti školu, naviknuti se na druge učenike i profesore sigurno nije lako. Razgovarali smo s učenicima koji su u ovoj školskoj godini stigli u našu školu kako bismo doznali njihove dojmove. Nadamo se da se osjećaju dobrodošli.

Kaja Petra Kovačević, 2. a:Draže mi je u ovoj školi

nego u prethodnoj, stekla sam nove prijatelje i

učiteljice su drage. Ugodno mi je ovdje. Škola mi je

daleko od kuće, ali navikla sam se.

Jakša Rubin, 6. b:Bolje mi je u ovoj školi, puno je ljepše uređena

nego škola u koju sam prije išao. Upoznao sam nove prijatelje, a s nekim sam

se učenicima i prije družio. Bio sam vrlo nervozan prvi dan škole, ali sada vidim da nije bilo razloga za to. Profesori su malo stroži u odnosu na prošlu školu, ali

jako su dragi i dobri.

Rita Erak, 5. b:Profesori su dragi, nisu

previše strogi. Nisam imala tremu ni prvi dan, brzo

sam stekla nove prijatelje i drago mi je što sam u ovoj

školi.

Tonija Polanda, 7. a:Volim ovu školu! Nervoza zbog promjene brzo je

prošla, profesori su strogi, ali dobri, imam puno novih prijatelja. Drago mi je što sam se premjestila jer

mislim da ću ovdje više naučiti i lakše upisati

srednju školu.

Darko Simatović, 5. c:Bio sam malo nervozan

prvi dan škole, no sviđa mi se ovdje. Odgovara mi što živim blizu. Profesori su

dragi i malo strogi.

Nikša Brzica, 8. c:Ovdje su profesori strogi, ali mislim da je to u redu. Škola je jednako udaljena od moje kuće kao i škola u koju sam prije išao pa tu nema promjene. Bio sam malo nervozan u početku, ali drago mi je da sam ovdje, najviše zato što sad imam mnogo novih

prijatelja.

Lovro Stanković, 6. a

Kako je biti novi učenik u našoj školi?

Autori najbolje poduzetničke ideje

Usavršavanje na STEM radionici

Ponuda u Colour Labu

Naučili smo upravljati bespilotnom letjelicom

Izrađivanje IoT uređaja

te

mA

IZ Š

KO

Le

te

mA

IZ

ŠK

OL

e

Vidra 14 Vidra 15

Polaznicima škole i vrtića s posebnim programom raspored se izrađuje individualno u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima. Rehabilitatorica Anita Garić otkrila nam je kako izgleda jedan njihov dan.Dan započinje okupljanjem u 7.30. Najprije odlažu torbe u ormare i obuvaju papučice. Na zajedničkoj ploči svako dijete ima svoj vizualni ili zvučni raspored. Na vizualnome rasporedu slike prostorija u koje moraju ići poslagane su jedna ispod druge. Na zvučnome rasporedu pritiskom na tipku čuju profesoričin glas koji im govori gdje imaju sljedeći sat. Tako znaju svoj raspored.Svako dijete ima svoj dnevni ritam. S učenicima se radi individualno pa svatko ima svoj raspored koji uključuje rad s logopedom i rehabilitatorom, učenje komuniciranja, govorenja, pisanja te vježbe grube motorike. Uče pravila ponašanja te kako biti samostalan u svim životnim aktivnostima.

Marita Batić, 7. c

U ranim jutarnjim satima 1. listopada učenici osmih razreda krenuli su u Vukovar na terensku nastavu koja je dio programa za osmaše iz cijele Hrvatske. Osmišljena je s ciljem da učenici saznaju više o vrijednostima Domovinskoga rata i značaju bitke za Vukovar. Nakon trinaest sati vožnje u pratnji razrednica, pedagoginje Helene Ševelj te profesora Marka Butigana stigli su u Memorijalni centar Domovinskog rata. U sklopu Centra nalazi se hostel Dubrovnik u kojemu su spavali.Prvi dan imali su organiziran program te su posjetili memorijalna mjesta na širemu području grada Vukovara na kojima su ih vodiči uveli u događaje iz 1991. godine. Prvo su posjetili Muzej vučedolske kulture i Muzej grada Vukovara. Vučedolski muzej nalazi se nekoliko kilometara od samoga centra Grada. Na području Muzeja arheolozi još od 1897. godine istražuju kulturu indoeuropskih naroda koji su taj lokalitet naseljavali, a dosad je istraženo svega 10 % teritorija. Vučedolci su svoja naselja smještali na visokim prapornim terasama uza samu rijeku. Kuće su gradili od kolaca i šiblja te ih obljepljivali ilovačom. Posebno obilježje njihove kulture raznovrsna je keramička proizvodnja. Iskopano je mnogo keramičkih predmeta kao što su bikonične zdjele, amfore, vrčevi itd. U to doba bili su poznati po razvijenoj metalurgiji, poljoprivredi i stočarstvu. Vučedolci su poznati po golubici koja je, po mišljenju arheologa, nastala 3000. godine prije Krista. Svugdje je poznata kao golubica, međutim, nedavno je otkriveno da je zapravo jarebica. U Muzeju se mogu vidjeti raznovrsni predmeti iz doba prije i malo poslije Krista. Prikazane su replike odjeće, obuće i nastambi, a moguće je pogledati i kratke filmove o naselju i vjerovanjima te kulture. Nakon posjeta muzejima sve su škole išle na prezentaciju o Domovinskome ratu u pastoralni centar.

Obišli su crkvu svetog Filipa i Jakova. Crkva je izgrađena 1766. i stradala je u ratu, ali nije potpuno uništena. Vukovarci su je uspjeli popraviti, no jedan su dio ostavili razrušen. Nakon ručka u Memorijalnome centru održane su dvije prezentacije. U prvoj je profesorica povijesti učenike upoznala s Domovinskim ratom te političkim problemima prije rata u cijeloj Republici Hrvatskoj. Pripadnik HV-a učenicima je govorio o napadima na Vukovar i okolicu. U Centru su razgledali i tenkove, zrakoplove te podrume koji su bili slični logorima. Učenici su imali kraće slobodno vrijeme za šetnju centrom Vukovara, a navečer i zabavu na brodu na Dunavu.Posljednji dan terenske nastave učenici su posjetili Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskoga rata. Na njemu je 938 križeva, a posebno su izdvojeni križevi za najmlađu i najstariju žrtvu. Obilazak je nastavljen posjetom vodotornju te odlaskom na Ovčaru i u Borovo Selo. U njemu je 2. svibnja 1991. ubijeno dvanaest hrvatskih policajaca. Učenike je najviše pogodio posjet vukovarskoj bolnici kroz koju su 1991. prošle tisuće vojnika i civila. Bolnica je jedan od najpoznatijih simbola stradanja grada Vukovara i njegovih stanovnika iz vremena oružane velikosrpske agresije. Zrakoplovi Jugoslavenske narodne armije bolnicu su prvi put bombardirali 24. kolovoza, a do 20. studenoga u njoj je već bilo zbrinuto 4000 ranjenika. Tada je na bolnicu padalo 700 granata dnevno, a liječnici i ostalo osoblje danonoćno su radili bez struje, vode, hrane i lijekova. Terenska nastava u Vukovaru završila je kvizom znanja te Školom mira, predavanjem čiji je cilj da učenici u svoje domove odnesu poruke mira, nenasilja i tolerancije jer se na njima gradi budućnost.

Rina Taslaman, 8. c

OSMAŠI NA TERENSKOJ NASTAVI U VUKOVARU

Budućnost se gradi mirom

DNEVNI RASPORED U ŠKOLI S POSEBNIM PROGRAMOM

Individualan pristup svakome djetetu

Lovrov dan u školiKao i druga djeca, i Lovro dolazi u školu u 7.30. Nakon presvlačenja raspored počinje s rehabilitatorom koji mu priprema zadatke prema njegovim sposobnostima. Ovih dana vježba slaganje svoga imena. Nakon trideset minuta sa stola uzima sliku senzorne sobe te odlazi na fizioterapiju. Tamo vježba sagibanje, bacanje lopte u koš i pravilno trčanje. U 9 u pratnji terapeuta odlazi u blagovaonicu na marendu. Nakon toga na rasporedu je logoped s kojim vježba na komunikatoru. U 10.15 ima

zajedničku aktivnost s ostalim učenicima gdje u krugu pjevaju pjesme i rade zadatke te poligon u kojemu se uče strpljivosti i čekanju na red. U 11 je ručak, a zatim slijede igra i opuštanje u senzornoj sobi. Odlazi kući u pratnji člana obitelji. Sljedeći dan opet dolazi u isto vrijeme i uči nove stvari važne za život samostalnoga muškarca.

Lora Marunić, 5. a

Vučedolci su bili vješti keramičari

Pred simbolom

obrane Vukovara Pomoć u

snalaženju s dnevnim

rasporedom

Učenici su odali počast žrtvama rata

te

mA

IZ Š

KO

Le

te

mA

IZ

ŠK

OL

e

Vidra 16 Vidra 17

RAD S DJECOM S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

“Vi im date malo, a oni vrate puno”

Uključivanje djece s teškoćama u razvoju u redovno školovanje vrlo je važno za njihov razvoj. Uz igru, učenje i druženje dijete ima priliku za bolji razvoj i socijalizaciju, a djeca s urednim razvojem imaju priliku učiti prihvaćati različitosti i pomagati osobama kojima je to potrebno. Naša je škola već dugo otvorena prema djeci s teškoćama u razvoju. Stručno-razvojna služba u suradnji s pomoćnicima u nastavi i učiteljima nastoji zadovoljiti potrebe učenika te stvoriti atmosferu u kojoj će se djeca osjećati prihvaćeno i sretno. Cilj je da, kada odrastu, budu ravnopravni članovi društva te da razviju vještine potrebne za život. U sljedećim intervjuima pročitajte što kažu osobe koje su najviše uključene u rad s učenicima s teškoćama u razvoju.

Ivana Šeparović, defektologinja Kako učenici prihvaćaju djecu s teškoćama?Prihvaćanje djece s teškoćama ovisi o više čimbenika. Mlađa ih djeca lakše prihvate, pogo-tovo ako su se već susretala s njima u vrtiću. Ako se učenici prvi put susreću s djecom s teškoćama u razvoju, poželjno je pripremiti i njih i njihove roditelje jer stav djece uvelike ovisi o stavu roditelja. Među starijim učenicima nailazi se na suprotna stajališta, one koji prihvaćaju tu djecu i one koji ne žele imati ništa s njima. Primjećujete li da se u današnje vrijeme ljudi drukčije odnose prema djeci s teškoćama?Primjećujem pozitivne pomake i bolju pri-hvaćenost djece s teškoćama jer im već dulji niz godina odgojno-obrazovni sustav omogućuje integraciju. Veliku ulogu u tome imaju njihovi roditelji, ali i mediji. Što poduzimate da bi se djeca s teškoćama što bolje integrirala i bila prihvaćenija?Učitelji razredne i predmetne nastave razgovorom i zajedničkim aktivnostima potiču učenike na prihvaćanje i pomaganje. Djelatnici Škole s posebnim programom educiraju učenike i roditelje te ih potiču na suradnju sudjelovanjem na priredbama, posjetima Školi i sl. Postojala je grupa pomagača iz nižih razrednih odjela koja je sudjelovala u zajedničkim aktivnostima s našim učenicima. Bilo bi poželjno obnoviti takvu suradnju. Na koji način djeca s teškoćama u razvoju izražavaju svoje osjećaje?Moglo bi se reći da spontanije izražavaju svoje osjećaje, pogotovo privrženost. Vrlo su otvorena pri upoznavanju novih osoba. Koliko je težak Vaš posao?Ovaj je posao težak. Tko ga ne radi s ljubavlju, ne bi ga mogao svakodnevno obavljati. Svoj posao shvaćam kao poziv, i dalje me ispunjava.

Martina Dumančić Vranješ, socijalna pedagoginja Kako učenici prihvaćaju djecu s teškoćama?U našoj je školi praksa da se od prvoga razreda radi na prihvaćanju djece s teškoćama. Mislim da su dobro integrirana u razredne odjele. Kako se odvija prilagodba na školu?Svaki je početak težak, ali po-trebno je od početka raditi na tome da ih druga djeca pri-hvate i da oni prihvate drugu djecu. Vrlo je važna učiteljica, stručno-razvojna služba i svi učenici.

Jeste li se susreli s ruganjem djeci s teškoćama? Bilo je takvih situacija, ali to bi učenici napravili uglavnom iz neznanja ili šale te ne bi shvaćali da svojim riječima vrijeđaju. Nakon razgovora shvatili bi što su napravili pa bi se ispričali. Je li teško raditi s djecom s teškoćama?Nije. Vi im date malo, a oni vrate puno. Usporedila bih ih sa škrinjom koja krije puno toga za sve nas.

Ana-Marija Mihočević, pomoćnica u nastavi Kako je dječak kojemu pomažete uklopljen u razredni odjel?Uglavnom odradi sve što treba, čak i danima kad mu se ništa ne da. Dječak se odlično uklopio.

Što mu se najviše sviđa u školi?Najviše mu se sviđa veliki odmor. Druži se s nekoliko prijatelja iz razreda, a često je s rođakinjom koja po-hađa četvrti razred. Je li bilo kakvih neugodnih situacija s vršnjacima?Ne, jako su dragi i puni razumijevanja.

Pia Majer, 7. a

(NE)MOGUĆA MISIJA − URAZUMITI ODRASLE

Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu (M. Gandhi)Svatko svojim ponašanjem može pridonijeti boljitku u svijetu, bio dijete ili odrasla osoba. Katkad je dovoljno napraviti samo jedan mali korak. Djevojčice o kojima smo pisali nisu razmišljale o tome kako su premlade da nešto poduzmu, već su svojom borbom pokazale da pojedinac doista može napraviti razliku. Neke su dokazale da je i riječ dovoljna da potakne druge na promjenu ponašanja i veću brigu prema stvarima do kojih bi svima trebalo biti stalo.

Malala YousafzaiMalala je rođena u pakistansko-me gradu Mingori. Njezin je otac bio ravnatelj škole pa je odma-lena pokazivala veliku želju za znanjem. Kada je imala deset go-dina, djevojčicama je zabranjeno ići u školu i na druge aktivnosti. Iskoristila je priliku koju joj je pružio BBC kako bi se borila za prava žena i djevojčica, što se nije svima svidjelo. Talibani su jednoga dana zaustavili njezin školski autobus i u nju ispalili tri metka. Uspjela je preživjeti i još se više posvetila svojoj bor-bi. Dobila je Nobelovu nagradu za mir 2014. godine. Jednom je prilikom izjavila: Ekstremisti su pokazali čega se najviše boje: djevojčice s knjigom.

Sophie CruzSophie je petogodišnja djevojčica iz SAD-a čiji su roditelji imigranti. U strahu da će njezina obitelj biti deportirana, napisala je pismo papi Franji u kojem ga je zamolila da o tome razgovara s predsjednikom Obamom i Kongresom. U slučaju neuspjeha bila je spremna i sama napisati pismo predsjedniku. Sophie se i danas zalaže za prava imigranata, čak je održala govor na Maršu žena u Washingtonu.

Emma GonzalezNakon napada u kojemu je ubijeno sedamnaest uče-nika njezine škole, Emma se aktivi-rala oko reforme zakona o oružju. Sa svojim je pri-jateljima održala nekoliko skupo-va s temom jače kontrole oružja u SAD-u kako bi se spriječile masovne pucnjave u škola-ma, vrtićima i dru-gim ustanovama.

Greta ThunbergGreta je šesnaestogodišnja aktivistica koja upozo-rava svjetsku javnost na ekološke i klimatske pro-mjene. Postala je poznata po akciji Školski štrajk za klimu kojom je htjela natjerati švedske vlasti na veću brigu o okolišu. U travnju prošle godine odr-žala je govor u Europskome parlamentu, a u rujnu u Ujedinjenim narodima.

Tyra Vladić, 7. b

Primjećujem bolju

prihvaćenost djece s

teškoćama

Asistentica Ana-Marija

smatra da su svi

vršnjaci puni razumijevanja

te

mA

O t

Om

e S

e G

OV

OR

I te

mA

O t

Om

e S

e G

OV

OR

I

Vidra 18 Vidra 19

Recikliranje je postupak sakupljanja odbačenih proizvoda, njihovo razvrstavanje i pretvaranje u nove materijale. Ono je vrlo važno za smanjenje otpada i očuvanje okoliša, ali većina ljudi zanemaruje tu činjenicu. Ako otpad odložimo u pripadajuće spremnike, reciklirat će se i ponovno upotrijebiti. Ako ga bacimo u kontejner s miješanim komunalnim otpadom, postat će neupotrebljiv i naštetiti našemu zdravlju.Ako odaberemo recikliranje, možemo pomoći u očuvanju šuma, od biootpada nakon devet do dvanaest mjeseci dobiti organsko gnojivo te smanjiti prekomjerno gomilanje plastičnoga otpada kojemu je potrebno petsto godina za razgradnju. Na taj način možda ćete limenku koju ste bacili za šest tjedana ponovno držati u rukama.Čovjek se prema prirodi odnosi nesmotreno, zbog naših su nepromišljenih postupaka dijelovi planeta u opasnosti. Globalno zatopljenje uzrokuje sve brže otapanje ledenjaka i podizanje razine mora. Rast temperature mogao bi otopiti trećinu ledenjaka na Himalaji te dvije trećine na Alpama. Na Antarktici je 44 % obale okovano ledenim pločama. Međutim, kako se oceani sve više zagrijavaju, češće se čuju vijesti da stotine tisuća godina star led puca, odnosno da se razdvaja i topi.Najmanje sto osamdeset morskih životinjskih vrsta nesvjesno konzumira plastiku zbog čega svjedočimo sve češćim poražavajućim vijestima poput one da je u travnju 2019. godine trudna ženka kita pronađena mrtva s 22 kilograma plastike u želudcu. Znanstvenici predviđaju da će do 2050. godine u morima biti više plastike nego ribe. Plastika je štetna jer se raspada u sitne komadiće (mikroplastiku) koji se stoljećima zadržavaju u prirodi, putuju zrakom i vodom daleko od mjesta na kojemu su ostavljeni.Recikliranjem produžujemo život predmetima, smanjuje-mo zagađenje okoliša i živimo u čišćemu svijetu.

500 recikliranih plastičnih boca – 1 koš za smeće18 recikliranih plastičnih boca – 1 nogometna majica15 recikliranih plastičnih boca – 1 jakna500 recikliranih limenki – 1 bicikl

Svjesnost o ozbiljnosti stanja okoliša dovela je do nastojanja država i organizacija da pridonesu njegovu očuvanju. U Europskoj se uniji proizvodi sve manje plastičnih proizvoda. Umjesto njima stanovnici se mogu

koristiti papirnatim slamkama, čašama, štapićima za uši i slično. I Grad Dubrovnik svjestan je toga problema te je poduzeo niz aktivnosti za očuvanje okoliša. Rjeđim dolascima kruzera smanjila se količina otpadnih voda i olakšao način gospodarenja krutim otpadom.Udruga DEŠA – Dubrovnik početkom je studenoga na Facebooku objavila anketu kako bi istražila osobne navike stanovnika o odvojenome prikupljanju otpada. Rezultati su pokazali da malo manje od polovice ispitanika razvrstava pojedine vrste otpada, a puno njih izrazilo je nezadovoljstvo jer smatra da unatoč njihovu trudu sve ionako završi zajedno na odlagalištu Grabovici. Na radionici koju je DEŠA organizirala u suradnji s Gradom Dubrovnikom naši učenici iz produženoga boravka naučili su što je kompostiranje, na koji se način ono vrši te ponovili i utvrdili sve što znaju o razvrstavanju otpada.Nije to jedina zelena aktivnost kojoj su naši učenici prisustvovali. U listopadu je organizirana sadnja drveća u akciji Posadi drvo, ne budi panj. Građani su pozvani da u svojim vrtovima posade autohtone vrste stabala – rogač, košćelu i ljutu naranču. Za sve je zainteresirane Grad Dubrovnik osigurao velik broj sadnica. Cilj je akcije bio podizanje razine svijesti o važnosti drveća za očuvanje okoliša i kvalitetniji život. Učenici iz produženoga boravka u školskome su dvorištu posadili slatku i ljutu naranču. Ponosni smo što je i naša škola bila dio ovoga vrijednog projekta.Vodite brigu o Zemlji jer čuvajući prirodu, čuvate sebe.

Lara Mezei, 7. a

MISLIM, DAKLE RECIKLIRAM

Je li budućnost Zemlje zelena?

Tko reciklira u našoj školi?Petrunjela Vuković, profesorica likovne kulture: Stvarno se trudim stvarati što manje otpada i recikliram ga što više mogu. Koristim platnene vrećice umjesto plastičnih, ako kupim neku plastiku, kasnije se njome služim za miješanje boja, držanje olovaka i slično. Razvrstavam papir, plastiku, staklo i tekstil. Trudim se učenicima izgraditi stav da je recikliranje važno pa zajedno skupljamo plastične čepove za jednu udrugu u Čakovcu koja ih prikuplja te razmijeni za novac kojim kupuju lijekove slabostojećim obiteljima i djeci kojima su potrebni.

Maris Rašica, 2. c: Kad dođem djedu i baki, djed i ja

razvrstavamo otpad. Najčešće razvrstavamo

plastiku i papir te u vrtu skupljamo

biootpad.

Dora Poljak, 4. c: Doma imamo posebnu vrećicu za papir pa, kad se ta vrećica

napuni, tata je nosi i baci u predviđeni

spremnik. Također, kada vidim neki papirić na putu, odnesem ga u

kantu.

Đive Ćatić, 5. a: Kod kuće razvrstavamo

papir, plastiku i miješani otpad. Čepove koje skupimo nosimo profesorici likovnog. Također imamo velik

vrt u koji nosimo ostatke hrane.

Andrija Vukšić, 7. c: Puno pijem iz plastičnih boca, ali ih recikliram.

Također recikliram karton i ostalu plastiku.

Nikad ne bacam otpad u prirodu, već u predviđeni spremnik.

Potraga za zeleno orijentiranim i ekološki osviještenim učenicima i profesorima nije se pokazala iznimno uspješnom. Rijetki su ti pohvale vrijedni pojedinci koji ulažu trud da smanje i razvrstaju otpad.

Marta Jerković, 7. a...nismo panjeviSadimo drvo...

Treba naučiti kako pravilno razvrstavati otpad

te

mA

O t

Om

e S

e G

OV

OR

I te

mA

O t

Om

e S

e G

OV

OR

I

Vidra 20 Vidra 21

U školskoj godini 2018./2019. naši učenici ostvarili su izvrsne rezultate na županijskim i državnim natjecanjima. Na priredbi za Dan škole nagrađeni su učenici koji su osvojili prva tri mjesta.

ŽUPANIJSKA NATJECANJA 2019.

HRVATSKI JEZIKNa Županijskome natjecanju iz hrvatskoga jezika za 8. razred treće mjesto osvojila je učenica 8. a Lucija Vučićević s mentoricom Veronikom Šmanjak.

LIDRANONa Županijskoj smotri Lidrano predstavili su se: Lucija Violić (3. r.) s monologom Crvenkapica na drugi način Zorana Pongrašića, Nina Kovačić (5. r.) literarnim radom Recept za prijateljstvo te školski list Vidra čija je glavna urednica Marta Jerković (6. r.). Lucijina je mentorica Marijana Vrljić, a Ninina Ivana Marić. Odgovorna urednica Vidre je Maris Batričević.

TALIJANSKI JEZIKPod vodstvom Vanje Margaretić učenica 8. r. Lucija Vučićević osvojila je drugo, a Iva Vlahović treće mjesto na Županijskome natjecanju iz talijanskoga jezika.

BIOLOGIJANa Županijskome natjecanju iz biologije učenik 7. r. Robert Chiddenton osvojio je drugo mjesto. Mentorica je Franica Barač.

KEMIJAUčenik 8. razreda Baldo Petar Tutman na Županijskome natjecanju iz kemije osvojio je prvo mjesto, a Antun Bašić treće. U kategoriji sedmih razreda Robert Chiddenton osvojio je treće mjesto. Njihova je mentorica Slavka Vuletić-Šagarjelo.

Najveći uspjesi naših učenika

Robert

Andrija

Baldo

USPJEŠNO SMO ZAPOČELI I OVU ŠKOLSKU GODINU

NATJECANJE U ČITANJU NAGLASNa Županijskome natjecanju u čitanju naglas učenica 4. r. Ivana Lakić, koja je odabrala djelo Zorana Pongrašića Mama je kriva za sve, osvojila je treće mjesto. Voditeljica je Karmen Sandri Stanišić.

ŽUPANIJSKE VICEPRVAKINJE U STOLNOM TENISUŽupanijsko natjecanje u stolnom tenisu održano je u Veloj Luci 17. prosinca. Ženska ekipa u sastavu: Ivana Vidojević, Paulina Cetinić i Ivana Vlahović osvojila je drugo mjesto. Voditelj je Antonio Giron.

ŽUPANIJSKI PRVACI U PLIVANJUUčenici naše škole osvojili su prvo mjesto na Županijskome natjecanju u plivanju održanome 11. prosinca i plasirali se na Državno natjecanje koje će se održati krajem siječnja u Rijeci. U ekipi su nastupili: Zvonimir Miloglav, Bruno Tošović, Andrija Cetinić, Bruno Damić, Toni Šarić, Roko Zvone, Marko Tevšić, Borna Jelčić i Lovro Brać. Voditeljica je Sandra Tošović.

Lucija

POVIJESTPaula Mojaš, učenica 8. r., osvojila je drugo mjesto na Županijskome natjecanju iz povijesti. Mentorica je Marijana Njirić. Učenici sedmih razreda pod vodstvom mentorice Jelene Šilje Capor ostvarili su sljedeće rezultate: Nikola Pasković prvo, Luka Anić drugo, a Bruno Damić treće mjesto.

INFORMATIKANa Županijskome natjecanju iz informatike učenici 7. r. pod vodstvom mentorice Sandre Lambete postigli su sljedeće rezultate: Andrija Cetinić prvo, a Šimun Lučić drugo mjesto.

TEHNIČKA KULTURATreće mjesto na Županijskome natjecanju iz tehničke kulture, modelarska liga, za 8. r. zauzele su učenice Antonia Šurković i Stella Ribičić, čija je mentorica Nives Radović.

SPORTSKA NATJECANJA 2019. KOŠARKANa Državnome natjecanju u košarci sudjelovali su: Patrik Kolak, Ante Ljuban, Josip Vukšić, Marin Savinović, Janko Šutalo, Martin Mucić, Petar Miović, Domagoj Bjelopera, Lukas Papac, Stijepo Antunica, Mateo Muhoberac i Antonio Jović. Trener je Željko Vreća.

PLIVANJEUčenici Patrik Kolak, Dominik Lončarić, Šime Šimunović, Lukša Tešanović, Bruno Tošović, Lovro Stanković, Marko Tevšić i Borna Jelčić predvođeni mentoricom Sandrom Tošović sudjelovali su na Državnome natjecanju u plivanju.

Pripremio Luka Anić, 8. c

Nikola

te

mA

NA

ŠI P

RV

AC

I te

mA

NA

ŠI P

RV

AC

I

Vidra 22 Vidra 23

1. Kada se budiš?

a) 10 minuta prije

škole

b) 30 minuta prije

škole, moram

se srediti

c) sat vremena p

rije škole,

moram se p

ripremiti za

nastavu

2. Što radiš na zadnji dan škole?

a) zabavljam se s

prijateljim

a

b) spremam se z

a putovan

je

c) počinjem s pr

ipremama za

novu škol

sku godinu

3. Što ti je

najvažnije u školi?

a) zabava

b) društvo

c) ocjene

4. Što radiš na velikome odmoru?

a) zabavljam se

b) tračam

c) ponavljam

za sljede

ći sat

5. Kakvu odjeću nosiš u školu?

a) što mi prvo

padne pod

ruku

b) ono što je

u modi

c) ono što je

čisto

6. Nastala je svađa u razredu, što ti radiš?

a) najčešće s

udjelujem

u njoj

b) ništa ne n

apravim

c) odlazim po p

rofesora

7. Koja je tvoja najdraža aktivnost u slobodno vrijeme?

a) zezanje

b) tračanje

c) čitanje

8. Koliko ljudi obično dolazi na tvoj rođendan?

a) nekoliko n

ajbližih os

oba

b) između dvade

set i tride

set

c) ne volim slavi

ti rođenda

ne

9. Što najčešće radiš tij

ekom sata?

a) prepisujem

s ploče

b) vrijeme pro

vodim na m

obitelu

c) pažljivo p

ratim

10. Koje su ti najčešće ocjene?

a) ima svega

b) uglavnom četv

rtice

c) same petice

KURIKULARNA REFORMA U PRIRODNIM PREDMETIMA

Više vremena i bolji rezultati

U ovoj školskoj godini učenike sedmih i osmih razreda dočekala je promjena. Nastava fizike i biologije neće trajati cijelu godinu, već će učenici prvo imati jedan predmet, a zatim drugi. Intervjuirali smo nekoliko učenika kako bismo doznali njihove dojmove o novoj organizaciji nastave.

Valda Miović, 8. c

Marija Granić, 8. cMislim da je ova

promjena jako dobra jer ne moram cijelu godinu učiti oba

predmeta. Sada imam fiziku i postižem bolje rezultate jer se mogu fokusirati na jedan predmet. Željela bih da se tako napravi i s hrvatskim jezikom i matematikom jer bi

nam bilo lakše.

Marko Vlašić, 8. aDa je barem ovo

napravljeno s hrvatskim i engleskim jezikom! Sviđa mi se ovako,

moram manje učiti jer imam samo fiziku.

Martin Mucić, 8. bOvako mi je dobro

jer manje učim, lakše mi se usredotočiti, ali mislim da u ostale

predmete ne bi trebalo uvesti ovaj način rada.

Pia Majer, 7. aSada imam biologiju,

što je dobro jer mislim da fizika nije toliko laka. Super je što ne moramo učiti oba

predmeta, ali smatram da bi učenje fizike

pomoglo u svladavanju matematike i kemije pa bi bilo dobro da je ipak imamo cijelu

godinu. Htjela bih da se izmjenjuju geografija i povijest jer bi nam to

olakšalo učenje.

Jan Nikola Kovačević, 8. c

Mislim da je izmjena fizike i biologije dobra

ideja. Tako imamo manje predmeta, fiziku ćemo riješiti u veljači. Volio bih da se isto napravi s povijesti i

geografijom.

Borna Lakić, 8. cSviđa mi se imati samo

fiziku jer tako imam više vremena za učenje drugih predmeta. Želio bih da se na ovakav

način organizira nastava kemije i

povijesti.

Vito Jakobušić, 8. aMožda je sada malo bolje i lakše, ali bilo bi mi svejedno i da je ostalo po starome. Dobro je što se sada ne moram brinuti o

biologiji.

Ilija Sambrailo, 7. cPromjena nije loša,

ne moramo učiti oba predmeta istovremeno. Radi se na drugačiji način, ali katkad je naporno imati isti predmet četiri sata tjedno. Vratio bih na

staro.

KVIZ

Koji si tip učenika?

Najviše odgovora A

OPUŠTEN

Ti si ona osoba u razredu

koju nije briga za tuđe

mišljenje. Ne opterećuješ

se ničim u životu, a kamoli

školom. Pripazi jer zbog

toga katkad ostavljaš

pogrešan dojam.

Najviše odgovora B

POPULARAN

Voliš popularnost i moraš

biti u centru pažnje u

svakome trenutku, zato svi

dolaze na tvoje tulume. To

ne mora značiti da te svi

vole − budi oprezan, moraš

razlučiti tko su ti pravi

prijatelji.

Najviše odgovora C

ŠTREBER

Ti si klasični tip štrebera,

no probaj se opustiti. Nema

ništa loše u tome što si

disciplinirana osoba, no

moraš u život unijeti malo

zabave.

Mia Bačelić, 8. c

te

mA

VO

X A

LU

mN

I te

mA

VO

X A

LU

mN

I

Vidra 24 Vidra 25

BLIŽE SE UPISI U SREDNJE ŠKOLE

U koju ćeš ti srednju?Osmašima se uskoro bliži kraj osnovne škole i dolazi trenutak kada trebaju odabrati koju će srednju školu upisati. Odabir nije lak. Mnogi od njih još uvijek ne znaju gdje će se upisati, a mnogi znaju, no nemaju dovoljno bodova. Pitali smo nekoliko osmaša koji su njihovi planovi. Nadamo se da će svi uspjeti upisati ono što doista žele i da će biti uspješni u srednjoj školi.

Pia Majer, 7. a

Dora Japunčić, 8. c:Htjela bih upisati jezičnu gimnaziju zbog toga što volim jezike i jako mi dobro idu. Također znam da je škola jako dobra, a prijatelji su mi rekli da su zadovoljni profesorima. Imat ću dobro društvo. Nadam se da ću se baviti jezicima kad odrastem.

Matteo Luca Karlić, 8. b:Ne mogu se odlučiti između

obrtničke, smjer arhitektonski tehničar, i opće gimnazije. U gimnaziji bih možda više naučio za maturu i lakše

upisao fakultet koji želim, no arhitektonski tehničar više mi

odgovara po predmetima.

Lukša Tešanović, 8. b:Ja bih htio upisati

medicinsku školu ili privatnu gimnaziju. Najvjerojatnije medicinsku jer bih htio ići na medicinski fakultet i

biti liječnik. Čuo sam da je škola dobra i da su profesori

također dobri.

Antonio Jović, 8. a:Upisat ću ekonomsku

jer mi se čini jednostavna.

Josip Kosović, 8. a:Planiram upisati nautiku jer tu ima para. Čuo sam

da je škola teška, ali dobra.

Laura Babić, 8. b:Želim upisati ekonomsku gimnaziju zbog toga što

želim biti financijski menadžer, a ta me škola može dobro pripremiti. Svi mi govore kako je

škola super!

Vjerojatno se svi možemo sjetiti barem jedne situacije u kojoj smo postupili instinktivno, bez prethodnoga razmišljanja. U ovome ćemo tekstu pronaći odgovore na pitanja što je instinkt, koje odluke donosimo na nesvjesnoj, instinktivnoj razini te na koji način događaji u kojima sudjelujemo utječu na odlučivanje.Jedan je od zanimljivih primjera u kojima možemo uočiti oslanjanje na instinkt rješavanje provjera znanja. Iako smo učili, dogodi se da naiđemo na pitanje na koje ne znamo odgovoriti, a odjednom nas instinktivno privuče odgovor a, b ili c. To je sasvim uobičajeno, ali i fascinantno! Ova je situacija dokaz da naše iskustvo, u ovome slučaju učenje, utječe na naše odlučivanje iako toga nismo svjesni. Dok smo mi u nedoumici i razmišljamo o odgovoru, naš mozak pretražuje po sjećanju i neizravno nam ga dojavi. Okolina ima velik utjecaj na naše odluke i razmišljanje. Većini nas važno je mišljenje prijatelja i obitelji, što znači da nas oni često usmjeravaju u procesu donošenja odluka. Događaj kojemu smo prisustvovali ili razgovor koji smo vodili netom prije odlučivanja znatno utječu na smjer kojim će naše rasuđivanje krenuti. Zamislite da ste na satu likovnoga dobili zadatak da nacrtate igrače sporta po svome izboru, a večer prije bili ste na treningu odbojke. Vrlo je velika vjerojatnost da ćete za predmet crtanja odabrati upravo igrače odbojke.Na naše odlučivanje utječu i osjećaji. Često se pogrešne odluke donose upravo pod utjecajem snažnih kratkotrajnih emotivnih stanja, stoga savjetujemo da važne odluke ostavite za trenutak kad vama ne vladaju emocije, bile one pozitivne ili ne.Brojne su situacije u kojima moramo donijeti neku odluku. Onih manje važnih (što odjenuti u školu, kupiti sendvič

ili grickalice za marendu, popiti vodu ili sok kad smo žedni) ponekad nismo ni svjesni, dok o onima važnim za našu budućnost (odabir srednje škole, odustajanje od treniranja ili od sviranja instrumenta) trebamo dobro promisliti kako ne bismo pogriješili.

Kako odabrati srednju školu?Odabir srednje škole jedna je od najvažnijih odluka koju učenik donosi na kraju osnovne škole. U odlučivanju mogu pomoći sljedeći savjeti:- Izdvojite svoje mišljenje od mišljenja drugih učenika.

Ono što žele ostali ne bi vam trebalo biti presudno za donošenje odluke. Nemojte upisati srednju školu samo zato što je ona izbor vaših prijatelja.

- Razmislite o tome što biste željeli učiti, što volite i što vam dobro ide. Pokušajte zamisliti koje biste zanimanje htjeli obavljati nakon školovanja, to vas može usmjeriti prema željenoj srednjoj školi.

- Razgovarajte s roditeljima, učiteljima i osobama koje vas dobro poznaju. Svaki je savjet dobrodošao, ali odluka bi na kraju trebala biti vaša.

- Proučite srednje škole koje vas zanimaju – otkrijte koji se predmeti uče, imaju li praktičnu nastavu, koje su mogućnosti nastavka školovanja, zaposlenja i slično.

Instinkt – pomoć iz nesvjesnoga

KAD PODSVIJEST NADVLADA

*Instinkt je primarna pokretačka sila ponašanja u ljudi, potiče akciju prije nego što se javi pomisao na posljedice, vođen je unutarnjim silama i nije povezan s razumom. (www.enciklopedija.hr)

Natalija Jančić, 6. a

Ako ti treba pomoć u

odlučivanju, čitaj dalje!

te

mA

VO

X A

LU

mN

I te

mA

VO

X A

LU

mN

I

Vidra 26 Vidra 27

Ivan Kristić (7. c), Judo klub „Dubrovnik 1966“Treniram već devet godina. Dosad sam osvojio 40 medalja. Taj sport mi se sviđa zbog mnogo različitih tehnika i jer se na treningu ispušem ako sam nervozan. Treneri su mi odlični, a posebno bih naglasio Stijepa Roka koji mi je i trener i pravi prijatelj.

Možda idete u razred s budu-ćim dobitnicama Oscara, zvi-jezdama sportskih natjecanja i plesnih podija ili slikarica-ma čija će platna biti izlože-na u Louvreu. Učenici su nam predstavili svoje talente, a mi im želimo puno uspjeha u budućnosti.

U ČEMU SMO DOBRI

Snalazimo se i u umjetnosti i sportu

Naše učenice u predstavi BlizankeUčenici 5. i 6. razreda 15. ožujka u Kazalištu Marina Držića pogledali su predstavu Blizanke. Nastala je po romanu njemačkoga književnika Ericha Kästnera koji je preveden na brojne svjetske jezike, a postao je poznat diljem svijeta nakon što je po njemu snimljen film Zamka za roditelje. U predstavi su sudjelovale naše tri učenice: Franka Rajčević (6. c), Mara Knego (6. c) i Mara Roza (6. b) kao članice Plesnoga studija „Lazareti“.Franka:Plesom sam se počela baviti s deset godina, a nedugo nakon toga pozvali su me da glumim u Blizankama. Prije svakoga nastupa osjećam malu tremu, ali znam da će sve dobro proći. Išla sam na puno natjecanja i osvojila puno nagrada, a najvažnija mi je bila prvo mjesto na svjetskome prvenstvu 2018. u Rimu. Želim se time baviti još dugo. Mara K.:Izabrala sam ples jer mi je zanimljiv, a volim i glumu. Treneri su mi odlični i znaju biti strogi kada treba. Kada glumim, imam tremu, ali zato pokušavam ne gledati u osobe koje poznajem. U predstavi Blizanke imala sam ulogu izviđačice, glumila sam i plesala. Jako mi se svidjelo biti članica glumačke ekipe.Mara R.:Kad sam imala tri godine, mama me upisala na ples. Volim ga jer puno putujemo i zabavljamo se. Mislim da bi se trebalo upisati još dječaka i djevojčica jer je jako zabavno plesati. Uz ples se bavim glumom u Kazalištu Marina Držića. Svidjelo mi se sudjelovati u predstavi Blizanke.

Čestitamo našim

stepericama iz 7. b Karolini Gospodnetić i Ines Rossetti

koje su nastupile u finalu

Supertalenta!

Luka Gulan, 6. b

Matea Batinić, 6. a

Eni Fiorenini (6. a), Gimnastički klub „Dubrovnik“Bavim se gimnastikom već pet godina.Odabrala sam je jer mi se činila zanimljivom. Planiram se njome baviti još dugo. Mislim da mi najbolje ide parter, a sretna sam uvijek kada uspijem napraviti neki novi element.

Petar Miović (8. c), Košarkaški klub „Dubrovnik“Želio sam se upisati na neki sport pa sam odabrao košarku zbog svoje visine, a znao sam i da ću tamo imati dobro društvo. Treniram skoro tri godine. Treneri su dosta strogi jer žele da odigramo najbolje što možemo. Mislim da bih jednoga dana mogao igrati u NBA ligi ako budem još bolji na treninzima i počnem se zdravo hraniti.

Nika Pušak (6. c), Plesni studio „Lazareti“Preporučila bih drugima da se upišu na ples jer je jako zabavan. Treniram ga tri godine. Super mi je jer tamo imam puno prijateljica, a i često putujemo. S Plesnim studijem „Lazareti“ posjetila sam Rim, Skoplje, Zagreb, Sarajevo, Split... Prije nastupa imam tremu, ali nestane kad počnem plesati.

Ema Čeović (6. b), slikarska radionica Rajne InićSlikanjem sam se počela baviti u drugome razredu. Stalno sam nešto crtala pa me mama upisala. Već nekoliko godina idem na radionicu slikanja. Voditeljica Rajna Inić na satovima nam objašnjava nove tehnike slikanja te svake godine odredi novu temu. Na kraju godine imamo izložbu. Slikanje me ispunjava, ali ne planiram se njime profesionalno baviti.

Ivan ima 40 medalja

...a Petar sanja o NBA ligi

Ema crta odmalena, no ne želi se time baviti kad odraste

Luka Gulan (6. b), Košarkaški klub „Dubrovnik“Treniram košarku sedam godina. Počeo sam se njome baviti zato što ju je moj tata volio. Uvijek sam trenirao sa starijima od sebe, ali nekako sam se naviknuo. Najradije bih igrao za Zadar i postao kapetan. Treninzi su jako naporni, ali nakon njih se osjećam odlično!

Lukin je san biti kapetan KK-a Zadar...

te

mA

NA

ŠI t

AL

eN

tI t

em

A N

AŠ

I tA

Le

Nt

I

Vidra 28 Vidra 29

Nina Hotko, 5. b

HOBIJI NAŠIH PROFESORA

Od plesa do dekoriranja torti

PRVE SE SIMPATIJE NE ZABORAVLJAJU

Sjećate li se svoje prve simpatije?

ANA BAČIĆ, prof. njemačkoga

jezika Moj hobi je (bio) zumba. Žao mi je

što više ne idem jer instruktorica sada vodi

samo dječju grupu. Volim zumbu zbog kombinacije plesa i aerobika te zbog

zajedničkoga druženja.

IVANA CRNČEVIĆ, prof. matematike

Moj je hobi kuhanje. Obožavam kuhati

djeci i praviti kolače za proslave. Najviše volim praviti male

pizze i dekorirati torte. Često pravim kolače sa

svojom svekrvom.

PETRUNJELA VUKOVIĆ, prof. likovne kultureIdem na pilates, jako mi se sviđa. Ranije

sam se bavila baletom i džudom, ali mi je

pilates draži. Moji su hobiji još i šetanje

psa, slikanje, šivanje te provođenje vremena u

prirodi.

NIVES RADOVIĆ, prof. tehničke kulture

Volim čitati jer me opušta i razvija mi maštu. Još od

djetinjstva puno čitam.

ZRINKA CAPOR, ravnateljica

Uživam u vrtlarenju. Volim sve što ima veze s đardinom, pogotovo saditi cvijeće. To me

baš opušta. Volim čitati časopise o vrtlarenju.

MARIJA ROKO, učiteljica razredne

nastaveU djetinjstvu mi je ples bio hobi, a sad mi je

posao. Radim s djecom u školi, a imam i svoj plesni klub Convivo.

IVANA ŠIJAKOVIĆ PETRIC,

prof. hrvatskoga jezika Nekad sam pjevala u ženskoj klapi, ali sada

uglavnom trčim za dvogodišnjim dječakom

i pokušavamnaći vremena za

druženje s prijateljima.

ANE ČERJAN, učiteljica razredne

nastaveU slobodno vrijeme

idem na aerobik, učim krasopis, puno čitam. Najdraži mi je pisac

Jorge Bucay. Nedavno sam krenula na

edukacije za mentalnu aritmetiku.

Netko je skriva, netko taji, al’ na licu ona sjaji (Zvonimir Golob)

Franica Barač, prof. prirode i biologije: Moja prva simpatija bio je jedan pametni dječak, nosio je naočale. Danas je liječnik.

Lea Naomi Worman, 5. c

Svjetlana Živalj, prof. engleskoga jezika: Da, to je bilo u vrtiću. Moja prijateljica i ja zaljubile smo se u istoga dječaka, ali i dalje smo bile prijateljice.

Ivica Zec,

prof. geografije:

Prvi put sam se

zaljubio u drugom

ili trećem razredu.

Zaljubljenost je

trajala jednu školsku

godinu, ali nikad joj

to nisam priznao. I

danas je sretnem po

susjedstvu.

te

mA

DIR

ZB

OR

NIC

Om

te

mA

DIR

ZB

OR

NIC

Om

Vidra 30 Vidra 31

Mario Aletić, prof. matematike i fizike

Želim učenicima razviti kritičko mišljenjeVeć godinu dana radite u našoj školi. Kakvi su Vaši dojmovi?Moji su dojmovi jako dobri, Škola je poprilično dobro opremljena za nastavu fizike. Drago mi je što radim u školi u koju sam nekada išao. O kolegama mogu reći samo najbolje, uvijek su spremni pomoći. Učenici su mi jako dobri jer su znatiželjni. Što Vas je potaklo da postanete profesor fizike?Potaklo me to što želim učenicima razviti kritičko mišljenje te razumijevanje fizike i svijeta oko njih. Htio bih ih navesti na propitivanje onoga što ih okružuje. Koju ste srednju školu i fakultet završili?Završio sam Obrtničku i tehničku školu, smjer Arhitektonski tehničar. Onda sam upisao fiziku na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu.Kad biste mogli promijeniti nešto u ovoj školi, što bi to bilo?Volio bih puno više opreme za pokuse iz fizike tako da možemo imati laboratorijski rad.Tko Vam je uzor od poznatih fizičara?To je malo teško pitanje. Svakako bih spomenuo Ruđera Boškovića te Richarda Feymana, Thomasa Kuhna i Karla Poppera koji nisu bili samo fizičari nego i filozofi.Kako volite provoditi svoje slobodno vrijeme?U slobodno vrijeme volim čitati, gledati filmove, igrati videoigrice, putovati te tu i tamo malo programirati.Dom ili priroda? Gdje Vam je draže?Draži mi je dom, ali volim katkad otići na izlet po dubrovačkoj okolici.

Marin Hozić, 8. c

Kristina Primorac, prof. prirode

Škola = učeniciKakav je Vaš dojam o našoj školi i učenicima? Za mene vrijedi: škola = učenici. Školska je zgrada ništa bez učenika. Za ovu školu, a osobito za učenike kojima predajem, mogu reći da mi se sviđaju.Što ste htjeli biti po zanimanju kad ste bili dijete? Kao dijete htjela sam biti učiteljica i frizerka.Koji Vam je predmet bio najdraži u osnovnoj školi?Hrvatski jezik i kemija.Bavite li se nekim sportom?Ne.Koliko već predajete u školi? Radite li još gdje? Gotovo tri godine. Radim još u OŠ Marina Getaldića gdje predajem kemiju i prirodu.

Eni Fiorenini, 6. a

Andi Drobac, prof. matematike

Slobodno vrijeme posvećeno je sportuJeste li zadovoljni našom školom?Škola je lijepa, učenici su dobri, poslušni i vrijedni, a kolege dobri i susretljivi.U kojoj ste školi prije predavali?U Poštanskoj i telekomunikacijskoj školi u Zagrebu.Imate li neki hobi? Koji Vam je najdraži sport?Bavim se sportom, najdraži su mi vaterpolo i košarka, a volim i planinarenje.Volite li čitati, koja Vam je najdraža knjiga?Ne volim baš čitati, a najdraža mi je knjiga U registraturi.Volite li više planine ili more?Oboje volim jednako.Volite li zelenu menestru?Da, volim.

Vjekoslava Potrebica, 5. c

Marija Šiljeg, prof. hrvatskoga jezika

Oduvijek sam voljela hrvatski jezikBivša ste učenica ove škole. Koliko se škola promijenila?Škola izgleda šarenije, u moje vrijeme sve su učionice bile jednake, sada su oslikane. Što se tiče velike škole, nema velikih promjena. Najveća mi je novost nova zgrada male škole i nova dvorana. Išla sam u školu u dvije smjene.Volite li posao koji radite?Naravno. Osim što volim svoju struku, volim i rad s djecom pa ne mogu zamisliti bolji posao od predavanja hrvatskoga jezika.Zašto ste odlučili biti profesorica hrvatskog jezika?Oduvijek sam voljela hrvatski jezik, pogotovo u srednjoj školi. Zanimaju me i gramatike drugih jezika. Zato je bilo logično upisati kroatistiku.Biste li htjeli mijenjati što u školi?Ne bih mijenjala ništa, škola jako lijepo izgleda, kolektiv je dobar, a učenici jako dragi.Koji su Vaši hobiji?Volim kuhati, pogotovo praviti kolače. Najviše hvale moj cheesecake.

Nikoleta Popović, 5. a

Ivana Crnčević, prof. matematike

Matematika je zabavna i korisnaKakvi su Vaši prvi dojmovi o našoj školi? Jeste li se navikli na učenike i kolege? Prvi mi je dojam da je škola dobro organizirana i da su djeca prilično dobra. Na učenike sam se navikla, nadam se da su i oni na mene. Kolege su mi super, zadovoljna sam školom.Volite li biti profesorica matematike i zašto? Volim biti profesorica matematike zato što mi je drag taj predmet i volim ga pokazivati djeci. Želim da shvate da je matematika zapravo zabavna i korisna.Jeste li još u djetinjstvu htjeli biti profesorica? Obožavala sam svoju profesoricu matematike, ali nisam razmišljala o tome da ću jednoga dana i ja biti profesorica.Slažete li se s uvođenjem tableta u nastavu? Tableti mogu biti korisni, ali ih ja ne bih uvodila zato što smatram da je pametna ploča dovoljna. Bolje bi bilo da digitalne nastavne sadržaje učenici prouče kod kuće.Što radite u slobodno vrijeme?Trenutačno su svi moji hobiji pali u vodu jer imam dvoje male djece. Čitam im slikovnice, igramo se, šećemo parkom, pravimo kolače, pečemo palačinke. Oni su mi glavna zanimacija.

Maris Bazdan, 5. c

te

mA

DIR

ZB

OR

NIC

Om

te

mA

DIR

ZB

OR

NIC

Om

Vidra 32 Vidra 33

DUBROVČANI KOJI ZNAJU FORMULU USPJEHA SVE JE MOGUĆE AKO

VJERUJETE U SVOJU IDEJU

Umjetnici među našim sugrađanima trude se turistima ponuditi nešto izvorno i originalno, različito od kineskih proizvoda kojih su pune suvenirnice. Jedna je od njih Iris Vuletić, bivša učenica naše škole, koja je razglednice pretvorila u umjetnička djela.

Kako ste došli na ideju da napravite 3D razglednice?Na ideju o 3D ukrasima došla sam davno, još za vrijeme studiranja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Za jednoga studijskog putovanja u Veneciju vidjela sam zanimljiv suvenir s prikazom grada u planovima i pomislila sam kako bih trebala osmisliti nešto slično o Dubrovniku. Ideja da to osim ukrasa bude i razglednica došla je na samome kraju.

Je li Vam u tome pomogao tko od prijatelja ili drugih osoba i na koji način?Ideju sam prenijela prijateljima, poslušala njihova mišljenja i neka od njih uvažila. U ostvarenju ideje najviše mi je pomogla jako dobra prijateljica Kristina Mirošević, grafička dizajnerica iz Studija Bonsenjo. Nacrtala sam cijelu scenografiju, a ona je u računalnim programima odradila grafičku pripremu za lasersko izrezivanje.

Kako ste proširili vijest o razglednicama?Na samome početku nisam napravila ništa određeno kako bih promovirala svoj proizvod. To su umjesto mene učinili Lena i Pero iz trgovine suveni-rima Craft&Stones. Na svojoj su Facebook stranici objavili slike i video koji su vrlo brzo izazva-li oduševljenje. Nakon toga su mi pristupili novinari sa željom da objave nešto o 3D razgled-nicama jer im se koncept jako svidio.

Kad biste mogli, biste li što promijenili u ostvarenju svoje ideje?Ohrabrila bih se i još prije krenula u ostvarenje ideje.

Što savjetujete drugima kako bi uspjeli?Moj bi savjet bio da vjeruju u sebe i svoje ideje, ali da budu otvoreni za sugestije. To se posebno odnosi na umjetnike i kreativce bilo koje vrste. Ponekad smo toliko slijepo vođeni vlastitom idejom da najčešće ne vidimo zamke koje su nam pred nosom. Nemojte se sramiti prokomentirati ideju s drugima. Ako i ne poslušate savjet koji ste dobili, možete pristupiti problemu s drugoga gledišta, što znatno olakšava posao.

Imate li omiljenu razglednicu?Jako volim putovati i razglednice su mi omiljeni suveniri, bilo da ih šaljem obitelji i prijateljima ili da ih zadržim za sebe. Najdraže su mi razglednice s putovanja crno-bijele fotografije koje sam uokvirila i od kojih slažem kompozicije po zidovima. Tako ih uvijek mogu gledati i s

radošću se prisjećati lijepih trenutaka.

Jeste li kao mali zamišljali da ćete se ovim poslom baviti kad narastete?Oduvijek sam voljela crtati i slikati te sam odmalena znala da se želim baviti nekim kreativnim poslom. Moj talent prepoznala je profesorica likovnoga u OŠ Marina Držića pa mi je predložila da upišem Umjetničku školu. Nakon srednje škole odlučila sam upisati Akademiju i nastaviti razvijati svoje ideje i umjetničke sposobnosti. Uz podršku roditelja imala sam sreću upisati željeni fakultet pa se u životu mogu baviti onime što sam oduvijek željela.

U travnju 2019. godine šest mladih sugrađana različitih

profesija otvorilo je Muzej crvene povijesti s eksponatima

iz razdoblja SFRJ-a. To su: grafička dizajnerica Kristina

Mirošević, povjesničar Ivan Lujo, arhitekt Tomi Šoletić,

novinar Nino Glavinić, dizajner svjetla Marko Mijatović te

voditelj projekta Krešimir Glavinić.

Tko je dobio ideju o stvaranju Muzeja? Kako?

Početna ideja o Muzeju pala je na pamet meni, ali

konačan rezultat, koji se uvelike razlikuje od nje, djelo je

svih onih koji su sudjelovali. Mislim da se ideja pojavila

sama od sebe jer sam se već bavio kreativnim radom,

organizacijom različitih manifestacija i istraživanjem.

Ljudima koji se bave kreativnim radom dosta ideja pada

na pamet. Neke su bolje, a neke lošije. Nakon nekog

vremena procijenio sam da je ideja o Muzeju dovoljno

kvalitetna i da se isplati pokušati ju ostvariti.

Možete li izdvojiti jednu osobu koja Vas je najviše

poticala u ostvarivanju Vaše ideje?

Ako bih morao izdvojiti jednu osobu, onda bi to bila bivša

učenica vaše škole, danas dizajnerica Kristina Mirošević

koja je najviše zaslužna za današnji izgled Muzeja. Uvijek

se trebamo truditi učiti nove stvari, bilo to neposredno od

ljudi ili posredno preko njihovih djela. Mislim da su nas

potaknuli svi koji se u životu trude raditi ono što vole i

što će biti od koristi zajednici u kojoj žive.

Kako je teklo oglašavanje Muzeja?

Budući da smo se odlučili baviti temom koja je dosta

zanimljiva našemu društvu, nismo se morali previše

mučiti sa širenjem vijesti o projektu. Ipak, važno je znati

u čemu si dobar, a u čemu nisi, pa smo u projekt uključili

prijatelja koji se bavi marketingom i njemu prepustili taj

dio.

Je li tijekom stvaranja bilo svađa? Kako ste ih

rješavali?U projektu je sudjelovalo desetak ljudi različitih karaktera

pa je bilo nesuglasica i razilaženja u mišljenju. Međutim,

svi smo imali isti cilj pa je to olakšalo postizanje dogovora.

Kad se radi u većoj grupi, važno je na početku odrediti tko

je za što zadužen. Svatko u svom dijelu posla treba imati

konačnu riječ i njegova se odluka treba poštovati. Ipak,

svaki član treba biti otvoren za savjete i mišljenja ostalih.

Možemo li svi mi jednoga dana doživjeti uspjeh?

Naravno da možete. Trebat će vam ispravan motiv, velika

želja, puno truda i znanja, ali i malo sreće.

Što sve možemo vidjeti u Muzeju?

U Muzeju se nalazi preko šesto eksponata iz 20. stoljeća

koji nam donose pričuo povijesti socijalizma u Hrvatskoj.

Koji Vam je najdraži izložak?

To je zasigurno kiosk K-67 jer je u nas gotovo zaboravljen.

Iako je prošlo više od pedeset godina od njegove

proizvodnje, i dalje ga krasi suvremen dizajn. Uvijek me

podsjeti da lijepe stvari ne moraju biti dostupne samo

pojedincima već mogu koristiti mnogima.

Malcolm Gladwell, kanadski novinar i pisac, u svojoj je knjizi Izvan prosjeka: Priča o uspjehu predstavio teoriju da je za uspjeh u bilo kojemu području potrebno barem 10000 sati rada. Što je još važno za uspjeh, otkrili su nam mladi dubrovački kreativci koji su se ohrabrili svoje ideje pretvoriti u djelo.

KREŠIMIR GLAVINIĆ, JEDAN OD OSNIVAČA MUZEJA CRVENE POVIJESTI

Potaknuli su nas svi koji rade

ono što vole i što koristi zajednici

IRIS VULETIĆ, VLASNICA OBRTA RISAN I AUTORICA 3D RAZGLEDNICE DUBROVNIKA

Odmalena sam znala da se želim baviti nekim kreativnim poslom

Tipičan interijer iz razdoblja Jugoslavije

3D razglednica Dubrovnika

te

mA

IZ D

UB

RO

VN

IKA

te

mA

IZ

DU

BR

OV

NIK

A

Vidra 34 Vidra 35

Sigurni smo da si ponosan jer si iz

Dubrovnika, grada bogate povijesti

i kulture koji se smatra najljepšim

gradom Mediterana. No koliko ga zapravo

poznaješ? Riješi kviz i otkrij jesi

li

stranac u svome gradu.

1. Dubrovnik je smješten:

a) u podnožju planine Sniježnice

b) u podnožju brda Srđa

c) pokraj jezera.

2. Zaštitnik Grada je:

a) sveti Duje

b) sveti Vlaho

c) sveti Alojzije.

3. Dubrovnik je u povijesti bio:

a) gradb) republika

c) nijedno.

4. Zidine su duge:

a) 1940 metara

b) 1700 metara

c) 950 metara.

5. Himnu slobodi napisao je:

a) Ivan Gundulić

b) Marin Držić

c) Marin Getaldić.

6. Porporela se nalazi ispod:

a) Minčete

b) Revelina

c) Svetog Ivana.

7. Lukobran u gradskoj luci zove se:

a) Gružb) Lokrumc) Kaše.8. Unutar zidina nalazi se najstarija

europska:a) poštab) ljekarna

c) banka.

9. U Dubrovniku je snimana popularna

televizijska serija:

a) Igra prijestolja

b) Igra postolja

c) Igra mostova.

10. Dubrovnik je pod zaštitom

UNESCO-a od:

a) 1979. godine

b) 1879. godine

c) 1997. godine.

11. Otok ispred Grada zove se:

a) Lokrumb) Mrkanc) Bobara.

12. Tvrđava na Srđu zove se:

a) Imperijal

b) Lapadc) Neptun.

13. Najpoznatija ulica u Starom gradu je:

a) Od puča

b) Miha Pracata

c) Placa (Stradun).

14. Sate na zvoniku otkucavaju:

a) crvenci

b) zelenci

c) plavci.15. Mandat kneza trajao je:

a) jednu godinu

b) jedan tjedan

c) jedan mjesec.

16. Zelenci se zovu:

a) Maro i Baro

b) Ivo i Miho

c) Đuro i Vlaho.

17. Dubrovačko kazalište nosi ime:

a) Marina Držića

b) Iva Vojnovića

c) Marina Getaldića.

18. Orlandov lakat dug je:

a) 61,8 cmb) 51,2 cmc) 49,9 cm.

19. Unutar zidina ne nalazi se:

a) Minčeta

b) Bokarc) Lovrijenac.

20. Gradonačelnik Grada Dubrovnika je:

a) Mato Franković

b) Andro Vlahušić

c) Dubravka Šuica.

Mara Prkačin, 5. b

RJEŠENJA:

1. b), 2. b), 3. b), 4. a), 5. a), 6. c), 7. c), 8. b), 9. a), 10. a), 11. a), 12. a), 13. c), 14. b), 15. c), 16. a), 17. a), 18. b), 19. c) i 20. a)

REZULTATI

0 − 10 točnih odgovora

Gotovo ništa nisam znao, očekivao sam bolje. Nadam se da sam sada nešto naučio.

11 − 17 točnih odgovora

Nešto sam znao, a neka sam pitanja provjerio na internetu ili s ukućanima. Mogao

sam bolje.

18 − 20 točnih odgovora

Svaka mi čast!

KVIZ O DUBROVNIKUKoliko poznaješ GradNakon završene Umjetničke škole u Dubrovniku i Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, naša bivša učenica Lucija Tomašić Šarić odlučila je potpuno promijeniti svoje zanimanje i krenuti putem slastičarstva. Ta ju je odluka odvela u školu kuhanja Le Cordon Bleu u Londonu. Najveće zadovoljstvo Lucija je pronašla u otvorenju vlastite pastićerije.

Kako je došlo do otvorenja Male trube?Do otvorenja je došlo i slučajno i namjerno. Nakon nekoliko godina rada na drugim mjestima nisam bila sigurna kako i što raditi da bih i sama bila zadovoljna. Tada se pojavila ideja o Maloj trubi.Je li Vas tko na to potaknuo?Potaknuo me muž. Ogromna podrška u početku bila je i mama, a kasnije i ostatak obitelji.

Koliko se brzo u Gradu proširila vijest o slastičarnici? Mislim da se vijest vrlo brzo proširila s obzirom na to da smo malen grad. Ipak, i danas ima onih koji ne znaju da smo otvorili novu slastičarnicu.Je li na putu do otvorenja bilo poteškoća?Srećom, nije bilo većih poteškoća osim maloga kašnjenja s otvaranjem. Sve ostalo išlo je po planu. Što savjetujete drugima kako bi uspjeli?Dobro se raspitajte što je sve potrebno kako biste otvorili ono što želite. Ako je potrebno, budite dosadni – najvažnije je da vam sve bude potpuno jasno. Budite spremni na veliko odricanje jer ste, jednom kad otvorite nešto svoje, u tome 150 % svaki dan.

Koji se kolači najčešće kupuju u Maloj trubi?Ljudi u Maloj trubi kupuju sve – od slatkoga do slanoga. Ne mogu ništa posebno izdvojiti jer svatko ima svoj favorit. To nam je jako drago vidjeti.Koji je Vaš najdraži kolač?Najviše volim pojesti rozatu.

Natalija Jančić, 6. a

LUCIJA TOMAŠIĆ ŠARIĆ, VLASNICA PASTIĆERIJE MALA TRUBA

Pravo je zadovoljstvo otvoriti nešto svoje

Lucija na Chef’s Stageu u Šibeniku

te

mA

IZ D

UB

RO

VN

IKA

te

mA

IZ

DU

BR

OV

NIK

A

Vidra 36 Vidra 37

Tko je vaš modni uzor?Martina: Nemam modnog uzora.Kristina: Nemam modnog uzora.Ana: Nemam ga.

Pratite li modne trendove?Martina: Pratim.Kristina: Pratim modne trendove.Ana: Pratim, volim kombinirati staro s novim.

Gdje najčešće kupujete odjeću?Martina: Kada putujem, pronađem nešto što mi se sviđa.Kristina: Kupujem odjeću u Zagrebu.Ana: Online, u Zari.

Je li vam važno kako ste se obukli ili uzmete prvo što vidite u ormaru?Martina: Važno mi je da je usklađeno bojom i materijalom.Kristina: Važno mi je kako ću se obući.Ana: Volim kombinirati što ću obući i na posao i privatno.

Mislite li da je izgled važan za dojam koji ostavljate kolegama i učenicima?Martina: Važan je za prvi dojam, ali ne i presudan.Kristina: Mislim da je važno kako se oblačim.Ana: Da, odjeća ne čini čovjeka, ali ipak utječe na to kako nas učenici doživljavaju.

Koji vam se od novijih trendova ne sviđa?Martina: Čizme ljeti. Kristina: Ne sviđaju mi se rasparane hlače.Ana: Rasparane hlače i sve što je oversized. Također smatram da se tajice ne bi trebale nositi kao hlače.

Mislite li da je moda bila bolja kada ste bili mlađi?Martina: Mislim da ne. Kristina: Mislim da je bila bolja.Ana: Da, ali ne sve. Odjevni predmeti su bili kvalitetniji.

TRENDOVI U ŠKOLI

Pod modnim povećalom

ODIJEVANJE PO KUĆNOME REDU ŠKOLE

Budi svoj, ali pazi!Od prvoga smo razreda upoznati s pravilima odijevanja u školi. Znamo da ne smijemo nositi japanke,

kratke hlače i suknje, majice bez rukava i sl. Provjerili smo što je od novih trendova primjereno za školu.

Hudice (majice s kapuljačom)

Ovaj trend smije se nositi u školu. Udobne majice s kapuljačom već neko vrijeme nisu rezervirane samo

za sportske aktivnosti i slobodno vrijeme. Lako se uklapaju u dnevni stajling i nikad nisu bile veći hit.

Crop tops (majice koje otkrivaju trbuh)

Nošenje takvih majica zabranjeno je u školama zbog nedoličnoga pokazivanja tijela. Jako su popularne

među tinejdžericama iako je zima. Ako ih stvarno želite nositi, možete ih kombinirati uz hlače visokoga

struka. Tako ćete izgledati pristojno.

TenisiceTenisice su se prije nosile samo u sportskome izdanju, a danas se nose uz haljine i suknje. U tome

trendu nema ništa sporno pa se smije nositi u školu.

Neka tvoja odjeća za školu ne odstupa od tvoga stila, no prilagodi je tako da ne privlači previše

pozornosti. Što god da odjeneš, bitno je da se dobro osjećaš u tome. Najvažnije je da tvoja odjeća bude

čista, uredna i da ti roditelji ne bankrotiraju!Tyra Vladić, 7. b

Iako odijevanje ne čini čovjeka, neosporno je da moda ima važnu ulogu u tome kakav dojam ostavljamo drugima. Pitali smo profesoricu Anu Bačić, vjeroučiteljicu Kristinu Ćibarić i pedagoginju Martinu Dumančić Vranješ što misle o modnim trendovima. Također nas je zanimalo što učenici misle o odijevanju profesorica. Pročitajte tko je najbolje prošao na modnome sudu!

Tko vam je od profesorica modni uzor?

Franka Rajčević, 6. c:Profesorica Veronika Šmanjak jer ima iste tenisice kao ja i jer

imamo sličan stil.

Dora Japunčić, 8. c: Među profesoricama nemam modnoga uzora, ali uvijek volim pogledati što su obukle, pogotovo profesorice Vanja Margaretić i Nives Radović

Mara Knego, 6. c: Mislim da se profesorica Alis Šteta lijepo oblači i da ima smisla za modu.

Tonija Polanda, 7. a:Profesorica Nives Radović iz tehničkoga jer se prelijepo i

preslatko oblači.

Valda Miović, 8. cPopularan, ali zabranjen trend

Tenisice idu na sve

MartinaKristina

Ana

te

mA

mO

DA

te

mA

mO

DA

Vidra 38 Vidra 39

Marino Avramović, 8. c

MOJ NAJDRAŽI KUTAK

„There’s no place like home“

Učenici su nam otvorili vrata svojih domova te pokazali prostorije koje im se najviše sviđaju i u kojima provode najviše vremena.

Ime koje dobijemo po rođenju prati nas cijeli život, njime se predstavljamo, po njemu nas prepoznaju, a mnogi malo znaju o tome što se krije iza njega. Provjerili smo koliko su učenici upoznati s podrijetlom i značenjem svojih imena.

Ivana Lakić, 4. aMeni je dnevni boravak najdraža prostorija zato što u njoj provodim najviše slobodnoga vremena, gle-dam televiziju i družim se s obitelji i prijateljicama, a ponekad i učim. Tu se vo-lim igrati i sa svojom mač-kom. U dnevnom boravku imam izlaz na balkon, gdje se također mogu odmoriti.

Lea Avramović, 4. aVolim svoju sobu, u njoj na miru učim, čitam lek-tiru i pišem domaći. Kada mi prijateljice dođu na druženje, igramo se po cijeloj kući, ali najviše vremena provodimo u sobi. Najviše mi se sviđa to što imam lijep pogled s prozora.

Marija Granić, 8. cNajviše vremena sa svojom obitelji provodim u dnevnome boravku pa mi je to najdraža prostorija u kući. Tu gledam televiziju, mazim se sa psom i odmaram se.

Matea Batinić, 6. aSoba mi je najdraža prosto-rija u kući jer u njoj provo-dim najviše vremena. Uglav-nom pišem domaći i učim na radnome stolu, a ponekad i u krevetu. Kada mi dođu prijateljice, u sobi igramo društvene igre tako da nam nitko ne smeta. S prozora imam pogled na su-sjedstvo i to mi se baš sviđa.

Mia Bačelić, 8. c

NOMEN EST OMEN

Zašto se tako zoveš?

LucijaLucija Radić, 8. b: Ne znam ništa osim da sam ime dobila po tati.Ime Lucija znači svjetlost, često se davalo djeci koja su rođena u zoru. Dolazi iz latinskoga jezika. Ovo je ime prvo na popisu imena koja su roditelji u posljednjih deset godina odabirali za svoje djevojčice.

PetarPetar Miović, 8. c: Znam samo da znači stijena.Ime Petar grčkoga je podrijetla, izvedeno je od riječi „petros“, što znači kamen ili stijena. U Njemačkoj je ime Peter najčešće davano ime u posljednjih 120 godina.

MarinMarin Hozić, 8. c: Jedino što znam o svome imenu je da ima veze sa San Marinom i svetim Marinom.Ime Marin dolazi od latinske riječi „marinus“ i povezano je s morem. Od davnina je poznato u primorskim gradovima, pogotovo u Italiji. Dan svetog Marina obilježava se 3. rujna i državni je praznik u San Marinu.

DoraDora Japunčić, 8. c: Znam da na latinskom znači zlato, a kad sam se rodila, imala sam svijetlu put, oči i kosu i po tome sam dobila ime.Ime Dora izvorno je iz Grčke. Izvedeno je od riječi „doron“, što znači dar. Također se tumači i kao skraćeni oblik imena Doris.

AnaAna Krnetić, 5. c: Ne znam apsolutno ništa o svom imenu.Ime Ana potječe iz starohebrejskoga jezika od riječi „hannah“, što znači milost, zahvalnost. Kao i Lucija, Ana je jedno od najčešćih imena u Hrvatskoj.

MartaMarta Čatić, 7. a: To je biblijsko ime i znači gospođa.Ime Marta hebrejskoga je podrijetla i znači gospođa ili gospodarica. Također se smatra kršćanskim imenom jer se spominje u Evanđelju po Luki.

Dnevni boravak omiljena je prostorija mnogim učenicima

Leina soba pravi je raj za djevojčice

te

mA

ZA

BA

VA

te

mA

ZA

BA

VA

Vidra 40 Vidra 41

Antonio Svilokos, 7. cIlustracije: Filip Medić, 6. a

HOROSKOP

OvanZaspat ćeš na satu, bit ćeš uzoran na kraju godine, ići ćeš u Zagreb i na YouTubeu ćeš dobiti milijardu pratitelja u jedan dan.

BikZaljubit ćeš se u Raka, slomit ćeš nogu, na podu ćeš naći tisuću kuna i prehladit ćeš se u sljedeća tri dana.

LavKupit ćeš motor, a sljedeći dan netko će ti kupiti auto, kad narasteš, bit ćeš

kuhar, nepravedno ćeš tjedan dana biti u zatvoru pa nećeš moći pisati domaći rad.

VagaIći ćeš na Supertalent, tata će ti kupiti sat, bit ćeš odvjetnik kad narasteš i prehladit ćeš se na dan odlaska na ekskurziju.

StrijelacBit ćeš jako

poznat, kupit ćeš šećer da napraviš kolač,

napisat ćeš priču o detektivu i složiti auto od legića.

RibePreplivat ćeš jedan kanal, preseliti se u Kanadu, napraviti tajno mjesto

u kanadskoj šumi i tamo ćeš se skrivati u hitnim situacijama, u

šumi ćeš naći plišanog medu koji izgleda kao tvoj prvi medo. 

JaracKad takneš Minčetu,

sve će bijele mačke

u Dubrovniku

trepnuti, ako

imaš Brawl Stars,

deinstalirat ćeš

ga, kad odrasteš,

bit ćeš kuhar i

na crni petak

ćeš dobiti manju

ocjenu iz testa iz

matematike.

RakDobit ćeš psa i nazvati ga Riko, ulovit ćeš jastoga, kad budeš bolestan, izliječit će te narodni travar i

Luka Modrić će ti dati autogram.

DjevicaNakon što nekoga označiš na

Instagramu, on će ti za tri dana kupiti sat, za deset godina ćete se vjenčati, na Stradunu ćeš se poskliznuti na koru od banane.

BlizanciDobit ćeš

brata, upisat ćeš se na

košarku, a ako

već jesi, onda

ćeš se upisati

na nogomet,

udebljat ćeš se deset kilograma i najbolji

prijatelj će te

povesti u kino.

Škorpion

Na svoj rođendan dobit ćeš posao u

Hollywoodu, ali ćeš ga odbiti, netko

će ti u budućnosti ubaciti virus u

računalo, netko će ti puhnuti u uho

na glazbenome i slučajno ćeš stati

mački na rep, a ona će te ogrebati.

VodenjakZaljubit ćeš se u Raka, oženit ćeš sina u

emisiji Ženim sina?, auto će ti stati na pola puta do posla i u godinu dana ćeš pročitati

pet knjiga.

te

mA

ZA

BA

VA

te

mA

ZA

BA

VA

Vidra 42 Vidra 43