Djeĉji vrtić „Gajnice“

Hrvatskih iseljenika 6

10090 Zagreb

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O OSTVARIVANJU

PLANA I PROGRAMA RADA DJEĈJEG VRTIĆA

„GAJNICE“ ZA PEDAGOŠKU GODINU

2016./2017.

U Zagrebu, rujan 2017.

2

SADRŢAJ:

1. USTROJSTVO RADA ..................................................................................... 3

2. MATERIJALNI UVJETI .................................................................................. 9

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE ..................... 11

4. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD ................................................................. 18

4.1. DJECA S POSEBNIM POTREBAMA .................................................... 24

5. STRUĈNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA ....................... 35

6. SURADNJA S RODITELJIMA ..................................................................... 41

7. SURADNJA S VANJSKIM ĈIMBENICIMA ............................................... 43

8. VREDNOVANJE PROGRAMA .................................................................... 46

9. LJETNA ORGANIZACIJA RADA................................................................ 50

10. PRILOG: IZVJEŠĆE O PROVEDBI EDUKACIJE STRUĈNO –

RAZVOJNOG CENTRA „RANA STIMULACIJA OSJETILA – SENZORNA

INTEGRACIJA“ ................................................................................................. 52

3

1. USTROJSTVO RADA

Djeĉji vrtić „Gajnice“ 2016./ 2017. godine s 36 odgojnih skupina redovnog 10-satnog

programa ustrojen je na 5 lokacija. U 4 odgojne skupine provodili su se posebni programi i to:

1 skupina na njemaĉkom jeziku, 2 skupine na engleskom jeziku, 1 skupina senzorne

integracije. Program predškole provodio se u 2 skupine i kraći program engleskog jezika u 2

skupine. Program „Djeca u prirodi“ organiziran je za svu djecu školske obveznike. Teĉajevi

sportskog programa u organizaciji Malih sportaša provodili su se u 2 skupine, a u organizaciji

Cvrĉka ritmika u 2 skupine.

Kurikulum i godišnji plan ustanove odredili su strategiju odnosno smjer kojem

teţimo, a koji su saţeti u viziji i misiji.

Vizija naše ustanove je „Vrtić kao ugodno i poticajno mjesto za ţivljenje i uĉenje

djece i odraslih, te razvoj njihovih kompetencija.“ Svatko je pri tome imao svoju osobnu

viziju koja se meĊutim razvijala i oblikovala tijekom zajedniĉkih promišljanja, rasprava,

analiza i refleksija.

OdreĊene elemente suvremenog kurikuluma nalazimo i u prijašnjim godinama kada je

DV „Gajnice“ nastojao biti primjer dobre odgojno-obrazovne prakse, koja ove godine

posebno dolazi do izraţaja u misiji vrtića: „Implementacija integrativnih, razvojnih,

humanistiĉkih, konstruktivistiĉkih i sukonstruktivistiĉkih znaĉajki Nacionalnog kurikuluma u

kurikulum vrtića.“

I ove pedagoške godine odvijao se ĉitav niz aktivnosti koje su zahtijevale izuzetan trud

i angaţman svih nas, a posebno struĉnog tima koji je svojim profesionalizmom, odgovornošću

i struĉnošću bio velika podrška ravnatelju, odgojiteljima i ostalim djelatnicima. Pored

djelatnika ustanove velika pomoć nam je bio i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport,

posebno gospoĊa Bosiljka Devernay i Vesna Tokić s njihovim suradnicama. Naime, ovako

velika ustanova izuzetno je zahtjevna u organizacijskom smislu i svaka pomoć i podrška vrlo

su vaţni u osiguranju i podizanju kvalitete odgojno-obrazovnog procesa.

Posebna paţnja bila je posvećena i djeci s teškoćama u razvoju kojih svake godine ima

sve više. Naime sva znanja i iskustvo koje smo stekli dosadašnjim radom, a posebno

provoĊenjem IPA projekta „Mreţa rane podrške za bolju integraciju djece s teškoćama u

redoviti obrazovni sustav“ implementirali smo i ove pedagoške godine u naš kurikulum.

4

Kvaliteti rada s ovom populacijom pridonijelo je i odobrenje gradskog ureda za zapošljavanje

u stalni radni odnos 9 trećih odgojitelja koji su u ulozi asistenata u suradnji s ĉlanovima

struĉnog tima uspješno provodili integraciju djece s teškoćama.

Ovako velika ustanova i inaĉe je vrlo je zahtjevna u organizacijskom smislu, a ove

pedagoške godine bilo je izuzetno teško raditi zbog velikog broja bolovanja odgojitelja, a i

tehniĉkog osoblja te zbog nedovoljnog broja zaposlenih u kuhinji s obzirom na njen kapacitet.

Povećanjem broja odgojnih skupina posljednjih godina kuhinja se nije proširivala niti dodatno

opremala jer prostorni uvjeti to nisu dozvoljavali. No, u takvoj situaciji pomoglo bi barem

zapošljavanje novog djelatnika kuhara kako bi se na vrijeme i kvalitetno mogli primjenjivati

novi jelovnici.

Oteţavajući ĉimbenik nam je i radno vrijeme od 5,30 do 18 sati zbog ĉega nedostaje

sati za duţi zajedniĉki rad odgojitelja i njihove meĊusobne dogovore. Ipak smatramo da je uz

manje propuste i ovaj dio rada bio na zadovoljavajućoj razini i nije smanjio kvalitetu rada.

S obzirom na prostorne uvjete, objekt u Peruanskoj je u najlošijoj poziciji. Naime, 10

skupina je u minimalnom prostoru, 4 je u optimalnom, a svih 14 skupina je na igralištu koje je

najmanje po površini od svih naših objekata.

Bolovanja odgojno-obrazovnih djelatnika rješavali smo na zadovoljavajući naĉin

zahvaljujući razumijevanju Gradskog ureda jer smo na vrijeme dobivali odobrenja za zamjene

istih.

Svi djelatnici su realizirali svoju satnicu prama godišnjim zaduţenjima.

Ove godine je bilo upisano prema normativima u 36 skupine 814 djece. Dobrom

organizacijom (postepeni dolazak djece prema unaprijed dogovorenom terminu i

osiguravanjem dovoljnog broja odgojitelja) olakšan je proces prilagodbe. Odgojitelji su bili

dobro pripremljeni za ovaj period koji predstavlja temelj za dobru i uspješnu suradnju s

roditeljima koji obavezno borave prvih dana s djetetom u skupini.

5

Tablica 1. Broj djece po objektima

OBJEKT JASLICE VRTIĆ UKUPNO

GAJNICE – 1

Hrvatskih iseljenika 6 62 118 180

GAJNICE –2

Peruanska 1 83 208 291

GAJNICE – 4

Kerestineĉkih ţrtava 59 36 153 189

Blanje 17 i 19 44 110 155

UKUPNO: 225 589 814

Tablica 2. Prisutnost djece u vrtiću po mjesecima u odnosu na prošlu pedagošku godinu

MJESEC 9. 10. 11. 12. 1. 2. 3. 4. 5. 6.

PED.GOD.

2015./16.

85% 87% 80% 65% 67% 75% 79% 75% 88% 69%

PED.GOD.

2016./17.

78% 77% 81% 66% 57% 75% 80% 70% 83% 62%

Tijekom godine, uz izuzetak zimskog perioda te blagdana, prisutnost djece je velika, a

pored potrebe vaţna je i kvaliteta koja pridonosi ovolikoj prisutnosti.

Posebni program ranog uĉenja njemaĉkog jezika (10- satni program)

Ovaj program provodi se u DV „Gajnice“ 23 godine. Naţalost odgojiteljica-savjetnica

Mira Sporiš koja je zasluţna za ovu dugovjeĉnost i kvalitetno provoĊenje programa otišla je

na bolovanje koje je tragiĉno završilo, tako da smo imali odreĊenih problema u organizaciji i

provoĊenju jer je za razliku od engleskog jezika teško pronaći odgojitelja sa znanjem

njemaĉkog jezika. Program je ipak proveden na zadovoljstvo roditelja i djece uz veliki trud

odgojitelja koji su ga prema svojim mogućnostima realizirali. Pri tom bih posebno spomenula

razumijevanje roditelja koji su prihvatili nastalu situaciju.

6

Posebni program ranog uĉenja engleskog jezika (10- satni program)

Kako za ovaj program postoji velik interes i ove pedagoške godine imali smo dvije

skupine, u centralnom objektu i u objektu u Peruanskoj 1. Zahvaljujući struĉnom kadru koji se

neprestano usavršava rad se odvijao kvalitetno na zadovoljstvo djece i roditelja. Pored

struĉnosti odgojitelja, ove skupine karakterizira i dobra opremljenost literaturom, audio i

video zapisima. Ono što je posebno vrijedno su materijali i igre koje su osmislili sami

odgojitelji. Oni obogaćuju ponudu, izuzetno su privlaĉni za djecu i ujedno nezamjenjivi u

suvremenom naĉinu procesa uĉenja. Kao i u programu s njemaĉkim jezikom i u ovim

skupinama je kontinuirana i vrlo uspješna suradnja s roditeljima.

Posebni program senzorne integracije (10- satni program)

Za djecu jasliĉkog uzrasta provodimo program rane stimulacije osjetila za djecu

predškolske dobi. Vode ga odgojitelji koji su kroz struĉno razvojni centar i ostale vidove

edukacije osposobljeni za rad u ovom programu. Program se vrlo uspješno i kvalitetno

provodi, i roditelji i djeca su izuzetno zadovoljni te i sljedeće godine nastavljamo rad s još

više iskustva i znanja.

Program predškole

Program predškole provodio se u dvije skupine na lokaciji Hrvatskih iseljenika 6, tri

puta tjedno u trajanju od 250 sati. Za provoĊenje programa osiguran je jedan odgojitelj.

ProvoĊen je na naĉin da su djeci polaznicima osigurani optimalni uvjeti za poticanje

cjelovitog razvoja i razvijanje znanja, vještina i stavova odnosno ishodišnih kompetencija za

cijeloţivotno uĉenje. Tijekom intervjua uoĉena su neka djeca s posebnim potrebama, a za

jednog djeĉaka osiguran je treći odgajatelj koji je radio kao pomagaĉ u skupini za to dijete.

Broj djece se tijekom godine stalno povećavao zbog mjere grada Zagreba majka/ otac

odgojitelji jer su se mahom ispisivala djeca predškolskog uzrasta. Polaznici predškole su bili

ukljuĉeni u sva znaĉajnija zbivanja u vrtiću.

Kraći program engleskog jezika

7

Kako 2 skupine posebnog programa engleskog jezika ne zadovoljavaju interese

roditelja provodili smo i kraće programe i to u 2 objekta: Blanje i Peruanska 1. Svi potrebni

materijali se posebno nabavljaju za ovaj program, a koriste se i materijali i sredstva iz

redovitih skupina. Suradnja s roditeljima odvijala se uvidom u rad kroz prezentacije rada s

djecom u prisustvu roditelja, putem plakata i sl.

Sportske aktivnosti

Produţenjem ugovora s DSR „Mali sportaši“ ovaj se program odvijao tijekom godine

u 2 skupine u dvorani koja je adekvatno opremljena, a dio je opreme je i od samih

organizatora. Ovaj program je bio kvalitetan, roditelji i djeca su vrlo zadovoljni i planiramo i

dalje nastaviti suradnju. U suradnji s DSR „Mali sportaši“ organizirano je vrlo uspješno i

koturanje na našem terenu.

Ritmika

I ove godine roditeljima smo ponudili i kraći program ritmike i plesa. Zainteresiranih

je bilo za dvije skupine: u centralnom objektu i objektu Blanje. Program je vrlo uspješno

realiziran kao teĉaj u suradnji s Cvrĉkom.

Grad mladih

Program koji posebno dobro prihvaćaju djeca i roditelji, a i odgojitelji je petodnevni

boravak u prirodi u Gradu mladih. Programom su bila obuhvaćena sva djeca u šestoj i sedmoj

godini ţivota s izuzetkom opravdanih izostanaka. Program se provodio u 2 navrata i to od 10.

do 14. listopada 2016 te od 05. do 09. lipnja 2017. Boravak djece u prirodi je zaista dobro

osmišljen i dobro organiziran, a ponuĊeni sadrţaji potiĉu djecu na nove izazove, nova

iskustva i pruţaju im mogućnosti za stjecanje novih znanja.

Zakljuĉak

8

Potrebno je nastaviti vlastitim putem razvoja prema svojim specifiĉnim uvjetima,

kadrovskim i prostornim mogućnostima te socijalnom kontekstu.

9

2. MATERIJALNI UVJETI

Prostorno-materijalni i tehniĉki uvjeti rada od velike su vaţnosti za kvalitetu rada

ustanove. Oni mogu osnaţiti proces uĉenja, ali ga i osiromašiti. Dakle, kurikulum vrtića

korespondira s kvalitetom uvjeta, odnosno fiziĉkog i socijalnog okruţenja i svaka intervencija

u prostoru utjeĉe i na ţivljenje i uĉenje i djece i odraslih.

Kako bi prostorna organizacija bila multisenzoriĉka, opremljena bogatstvom

materijala u kojem će dijete izraziti svoj simboliĉki izriĉaj i biti u interakciji s prostorom

odgojitelji i struĉni tim propitivanjem i promišljanjem izraţavaju potrebe za opremanjem

skupina što se prema financijskim mogućnostima i realizira.

Vrlo je vaţna i primjerena oprema u funkciji planiranja, ostvarivanja, praćenja i

evaluacije odgojnog procesa pa smo osigurali ili iz donacije ili od vlastitih sredstava tehniĉku

opremu (raĉunala, fotografske aparate, diktafone, videoprojektore).

Većina sredstava uz financiranje grada su vlastita sredstva koja se ulaţu racionalno i

prema prioritetima pa se dio sredstava morao uloţiti i u sanaciju objekata (poplave skloništa,

vlaga u kupaonama i na zidovima soba dnevnog boravka, derutne i stare instalacije koje su

zahtijevale znaĉajnije zahvate).

I tijekom ove godine provodila se energetska obnova centralne zgrade Hrvatskih

iseljenika 6. Radovi još uvijek traju iako su zapoĉeli u listopadu 2015. Tu bih ponovno

istaknula pomoć gradskog ureda koji je podrţavao naše zahtjeve da se radovi odvijaju

vikendom kako bi djeca bila sigurna, a odgojno-obrazovni proces se odvijao nesmetano.

Tome su puno pridonijeli i svi zaposlenici djeĉjeg vrtića koji su takoĊer odradili puno sati

mimo svog redovnog radnog vremena.

Iz vlastitih sredstava nabavili smo

potrošni i dio materijala za razne popravke

struĉnu literaturu

znaĉajnija didaktiĉka sredstva

tekstil

suĊe

radnu odjeću i obuću

10

Vlastita sredstava koristili smo i za liĉenje prostora te nabavu namještaja i novih

garderoba.

U organizaciji domarske sluţbe kontinuirano su se obavljali razni popravci u svim

objektima:

popravci roleta, vrata, prozora, sprava na igralištu, pješĉanika

popravci krova

izrada sredstava za rad prema vlastitim ili zamislima odgojitelja

Svi zaposlenici svojim odgovornim odnosom prema imovini ustanove ili

obogaćivanjem materijalne sredine, izradom raznih sredstava za rad pridonose poboljšanju

materijalnih uvjeta. Za to su zasluţni i naši roditelji koji pomaţu ne samo u skupljanju raznih

materijala, donacijama, već su i partneri u odgoju i brizi o djeci.

Zakljuĉak

Potrebno je i dalje materijalne uvjete promatrati kao visok obrazovni potencijal te ih

promišljeno obogaćivati prema postojećim mogućnostima.

11

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

Skrb za tjelesni rast i razvoj djece temeljena je na provoĊenju: „Programa mjera

zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane u djeĉjim vrtićima“, te „Godišnjim

planom i programom odgojno- obrazovnog rada“ za pedagošku godinu 2016./2017.

Sve zadaće i mjere koncipirane su u skladu s „Programom zdravstvene zaštite djece,

higijene i pravilne prehrane“.

3.1. UTVRĐIVANJE, PRAĆENJE I UNAPREĐIVANJE ZDRAVLJA DJECE U VRTIĆU

UtvrĊivanje zdravstvenog statusa djeteta prije polaska u pedagošku ustanovu

ostvareno je na temelju:

- informativnog razgovora s roditeljem novoupisanog djeteta s ciljem dobivanja

podataka o psihofiziĉkom razvoju, zdravstvenom statusu, navikama i potrebama

djeteta do polaska u vrtić

- zdravstvenog lista djeteta izdanog od strane nadleţnog pedijatara

Tijekom godine na individualnim razgovorima i roditeljskim sastancima naglašavali

smo vaţnost dobre informiranosti osoblja vrtića o zdravstvenim poteškoćama djece,

promjenama zdravstvenog stanja i terapije kako bi što uĉinkovitije, u sluĉaju pogoršanja,

mogli pomoći djetetu u hitnim situacijama.

3.2. ZDRAVSTVENO HIGIJENSKI UVJETI RADA I SIGURNOST DJECE

3.2.1. ZDRAVA PREHRANA

Pravilno izbalansirana prehrana uz zastupljenost raznovrsnih i za djecu preporuĉenih

namirnica te kvalitetno pripremljeni obroci vaţeće su smjernice za pravilnu prehranu.

Prehrana se planirala prema „Prehrambenim standardima za planiranje prehrane djece u

djeĉjem vrtiću“. Uz sastav i kvalitetnu pripremu obroka, vaţno je okruţenje te prehrambene

navike djece. Tijekom cijele pedagoške godine kontinuirano se radilo na usvajanju kulturno

higijenskih navika, blagovanja i odlaganja pribora za jelo.

U pripremi hrane provodi se HACCP sustav kontrole higijenskih uvjeta.

12

Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i sanitarna inspekcija

redovito su provodili kontrolu kvalitete obroka i vode za piće. Sve provedene analize

pokazale su da su namirnice uravnoteţene u sastavu te da su svi elementi zastupljeni u

odgovarajućim koliĉinama. Bakteriološke analize obroka, posuĊa i ruku osoblja zadovoljavale

su mikrobiološke odredbe.

Analiza zdravstvene ispravnosti vode izvršena je jedanaest puta u Nastavnom zavodu

za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Sve analize pokazale su da je voda zdravstveno

ispravna za konzumaciju.

Osoblje vrtića posvećuje posebnu paţnju prehrani djece s prehrambenim alergijama te

djeci koja iz vjerskih razloga ne konzumiraju pojedine vrste namirnica.

PrilagoĊenu prehranu iz zdravstvenih razloga imalo je tridesetero djece te ĉetvero

djece zbog vjerskih razloga.

Od 02. sijeĉnja 2017. godine svi vrtići Grada Zagreba sudjeluju u pilot projektu pod

nazivom „Pravilna prehrana u djeĉjim vrtićima Grada Zagreba“ pod geslom „Imam pravo

rasti zdravo“. Projekt je nastao u suradnji Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport

Grada Zagreba, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i Prehrambeno-

biotehnološkog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu. Projekt je napravljen tako da se u svim

vrtićima Grada Zagreba primjenjuju isti jelovnici koji su izraĊeni tako da omogućavaju

uravnoteţenu prehranu djece, uzevši u obzir sva potrebna saznanja vezana uz izvore hranjivih

tvari, njihove funkcije i vrijednosti. TakoĊer, jelovnici su osmišljeni sezonski, što

podrazumijeva da se za svaku sezonu koriste namirnice koje su u ponudi u odreĊenoj sezoni.

Prilikom primjene dobivenih jelovnika primijetili smo da ima jako puno povrća i voća,

raznovrsnih namirnica te novih namirnica koje do sada još nismo ukljuĉili u naše jelovnike. U

pojedinim skupinama primijetili smo da djeca malo teţe prihvaćaju nove namirnice, pogotovo

ţitarice, suho voće te druge vrste kruha. Za zimske jelovnike koje smo dobili i primjenjivali

uputili smo primjedbe na koje nismo dobili nikakve odgovore od strane Gradskog ureda za

obrazovanje, kulturu i sport kao niti potrebnu aparaturu za pripremu pojedinih vrsta obroka.

Oĉuvanje kvalitete i lijepog izgleda hrane koja se prevozi u podruĉne objekte cilj je na

kojem kontinuirano radimo.

Kako nam je primarni interes zadovoljiti sve prehrambene potrebe djece, a poštujući

pri tome suvremene prehrambene standarde i normative, vaţno nam je da prehrana za djecu

13

bude privlaĉna okusom i izgledom te da svako dijete ima dovoljno vremene da bez ţurbe

konzumira za njega predviĊen obrok.

3.2.2. SKRB O ZDRAVLJU DJECE

Tijekom pedagoške godine sistematski se vodi briga o higijensko- epidemiološkom

stanju vrtića što ukljuĉuje redovito ĉišćenje i dezinfekciju prostorija u kojima borave djece te

ostalih prostorija. Osobita paţnja se posvećuje higijenskim uvjetima u centralnoj i podruĉnim

kuhinjama. Redovito se provode dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija.

Odrţavanje zadovoljavajućih higijenskih uvjeta na igralištu tijekom cijele godine bilo

je oteţano zbog toga što lokalno stanovništvo u poslijepodnevnim satima boravi na njemu.

Naţalost iza sebe ostavljaju nered i smeće te uništavaju sprave.

Igraĉke se redovito peru i dezinficiraju. Obzirom da se u odgojno-obrazovnom procesu

koristi pedagoški neoblikovani materijal ĉesta je pojava gomilanja nepotrebnog materijala što

zahtjeva veći nadzor i rad s odgojiteljima s ciljem odrţavanja higijenskih uvjeta.

Zdravstveno stanje djece utvrĊivano je temeljem uvida u pobol djece u odgojnim

skupinama te na osnovu lijeĉniĉkih ispriĉnica. Najĉešće su poboljevala djeca jasliĉkih

skupina. Pobol se znatno smanjuje odrastanjem djece, tako da su djeca predškolske dobi bila

bolesna jednom ili uopće ne.

Iako je bilo izostanaka većeg broja djece uglavnom zbog pobola od respiratornih

infekata u odgojnim skupinama evidentiran je manji broj djece koja su izostala duţe od

mjesec dana zbog pobola, a najveći broj izostanaka zabiljeţen je tijekom prosinca i veljaĉe.

Znaĉajan epidemiološki utjecaj na ţivot u odgojnim skupinama pored standardnih

akutnih respiratornih infekcija, ove godine imala je povećana pojava ušljivosti vlasišta.

Propisane protuepidemijske mjere u smislu izolacije oboljelih i sanacije prostora obavljale su

se prema potrebi. Iako je sanacija epidemije ušljivosti moguća jedino aktivnim sudjelovanjem

roditelja problem je taj što je ušljivost uvijek predmet stigmatizacije pa roditelji nerado

prijavljuju sluĉajeve odgojiteljima.

14

Tablica 3. Evidencija pobola djece

DIJAGNOZA BROJ DIJAGNOZA BROJ

B27 5 H10 47

B33 4 H10.0 1

B08 72 H68 1

B01 8 H69 1

B34 425 K12 7

B09 14 L30 3

B00 14 L04 5

B85 4 L50 11

B37 8 L08 1

B07 2 L22 2

A08 4 L01 1

A02 1 L20 2

A49 1 L02 1

A69 1 N39 3

A09 38 N10 1

A38 11 N30 4

A39 2 N47 1

J04.0 3 N76 1

J06 134 RO5 17

J00 93 R50 26

J15 1 R10.4 6

J01 10 R10 5

J02 43 R06 1

J03 26 R11 22

J04 45 R25 2

J20 33 R32 1

J40 48 R00 2

J35 9 R21 3

J35.2 1 R53 1

J06.9 8 S61.8 1

J11 24 S00 5

JO3.O 21 SO1 3

J18 37 S53 1

J35.1 2 S60 1

J45.0 1 S42 1

J20.8 1 SOO.8 1

J20 4 S62 1

J05 1 S60 1

J35 1 T22 1

J03.9 1 Q54 1

J45 1

H65 120

H66 5

H92 28

H60 2

15

Kroz godinu bilo je nešto većeg pobola od streptokoknog respiratornog infekta. U

suradnji s lijeĉnikom epidemiologom praćeno je kretanje pobola te nije došlo do pojave

epidemije. U cilju prevencije širenja bolesti odgojitelji i roditelji su upoznati sa

streptokoknom bolesti i mjerama prevencije.

Ĉesta je pojava da roditelji pokušavaju bolesno dijete ostaviti u vrtiću na brizi

vrtićkom osoblju. Vaţno je kod roditelja stvoriti svijest o opasnostima bolesnog djeteta u

skupini za bolesno dijete, ali i za zdravu djecu. Roditelji su educirani putem roditeljskih

sastanaka te pri individualnim razgovorima o vaţnosti suradnje s vrtićkim osobljem i potrebi

informiranja o bolesti djeteta te o njihovoj obavezi donošenja lijeĉniĉkih ispriĉnica. S vrtićke

strane, roditelji su informirani o postupcima koje smo provodili.

Sistematski tijekom godine provoĊena je kontrola procijepljenosti djece i upućivanje

na redovito cijepljenje. Uspjeli smo postići da u vrtiću nema neprocijepljene djece, osim onih

koji imaju medicinsku kontraindikaciju.

U jaslice/vrtić ukljuĉeno je tridesetero djece koja su alergiĉna na jednu ili više vrsta

namirnica, sedmero djece s febrilnim konvulzijama koja se kontroliraju kod neuropedijatra

(imali su ordiniranu mikroklizmu u sluĉaja nastanka febrilnih konvulzija), jedno dijete s

epilepsijom koje je takoĊer imalo ordiniranu mikroklizmu u sluĉaju nastanka epileptiĉnog

napadaja, ĉetvero djece koji se kontroliraju kod kardiologa zbog srĉanih grešaka, jedno dijete

s afunkcionalnim jednim bubregom, jedno dijete koje ima nasljednu intoleranciju na

fruktozu te nekoliko djece s dijagnozom astme ili kroniĉnog bronhitisa. Pri ukljuĉivanju u

skupine djece s posebnim potrebama odgojitelji su dobili informacije o zdravstvenom stanju

djeteta te usmene i pismene preporuke o naĉinu pomoći u sluĉaju potrebe.

Iz godine u godinu evidentiramo sve veći broj djece s dijagnosticiranom alergijom na

hranu i lijekove. Prehrana alergiĉne djece zahtjeva konstantnu paţnju odgojitelja te dobru

suradnju kuhinjskog osoblja i zdravstvene voditeljice s odgojiteljima i roditeljima.

Evidencija ozljeda ukazuje na devet ozljeda koje su zahtijevale kirurško zbrinjavanje u

zdravstvenim ustanovama.

Ozljede koje su se dogodile u pedagoškoj godini 2016./2017., a zahtijevale su

medicinsku obradu :

- napuknuće petne kosti - gips

- posjekotina na glavi - jedan šav

16

- posjekotina na glavi - dva šava

- posjekotina iznad desne obrve - jedan šav

- posjekotina na glavi - dva šava

- prijelom palca lijeve ruke - gips

- ispiranje oĉiju zbog stranog tijela (pijesak)

- prijelom zuba

- tri napuknuća kosti u podruĉju lakta - gips

Manje ozljede (oguljotine, podljevi, ugrizi, krvarenja iz nosa i sl.) zbrinute su unutar

vrtića ili u nadleţnoj pedijatrijskoj ambulanti. Većina ozljeda dogodila se u vremenu 10 -

11:30h.

TakoĊer, u svakom objektu postoje i osobe osposobljene za pruţanje prve pomoći, a i

u narednoj pedagoškoj godini 2017./2018 . u planu je odrţavanje teĉaja pruţanja prve pomoći.

Briga o spreĉavanju ozljeda ostaje naš trajni zadatak.

Praćenje rasta i razvoja djece provodio se antropometrijskim mjerenjima.

Tablica 4. Prikaz antropometrijskog mjerenja

Izmjereno

Iznad

granice

teţine

Iznad

granice

visine

Ispod

granice

teţine

Ispod

granice

visine

432 17 29 9 4

Antropometrijskim mjerenjem obuhvaćeno je 432 djece.

Uoĉen je veći broj djece s povećanom tjelesnom teţinom i visinom, uglavnom u

starijim odgojnim skupinama, dok je kod djece mlaĊeg uzrasta prisutan umjereni manjak

tjelesne mase.

Brojke iz godine u godinu ukazuju na trend povećanja broja preuhranjene i pretile

djece. Navedeni podaci nameću potrebu intenzivnijeg rada s roditeljima na temu zdrave

prehrane djece. Roditeljima treba ukazati na štetnost povećane tjelesne teţine ili pretilosti na

zdravlje djece te na negativne posljedice u odrasloj dobi. Nuţno je informirati roditelje o

vaţnosti pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti djece.

Nakon obavljenih mjerenja i izraĉuna obavijestili smo roditelje koji su rezultate

antropometrijskog mjerenja mogli vidjeti kod odgojitelja.

17

3.3. KULTURA ŢIVLJENJA I ZADOVOLJAVANJE OSNOVNIH POTREBA DJECE

Odgojno-obrazovni rad u odgojnim skupinama temeljen je na razvojnim osobinama i

prepoznavanju individualnih potreba djece pa se i iste u pravilu zadovoljavaju unutar

dogovorenog ritma njege, prehrane, kretanja i odmora. Praksa je da dnevni ritam bude

maksimalno fleksibilan i koliko je moguće više prilagoĊen individualnim potrebama djece.

Vrijeme obroka odreĊeno je u odnosu na dob i prilagoĊava se potrebama djece.

Zadovoljavanje potreba djece za dnevnim odmorom u jaslicama i vrtiću provodilo se u

pravilu prema individualnim potrebama, omogućujući djeci da tijekom dana imaju mirni

kutak u kojem mogu odrijemati ili se samo odmoriti. Isto tako djeca „nespavaĉi“ mogu se

baviti mirnim aktivnostima.

3.4. ZDRAVSTVENI ODGOJ

Oĉuvanje i unapreĊivanje zdravlja najvaţniji je segment djelovanja u radu s djecom

predškolske dobi. To podrazumijeva adekvatnu preventivnu zaštitu u svim podruĉjima ţivota

djeteta kao i u odnosu na sve njegove potrebe. Zbog toga je od iznimne vaţnosti: osiguravanje

higijenskih uvjeta u svim prostorima (unutarnji, vanjski) gdje borave djeca, provoĊenje

svakodnevne trijaţe i izolacije bolesne djece, praćenje pobola i provedbe mjera za

sprjeĉavanje širenja zaraznih bolesti, praćenje procijepljenosti djece, poticanje stjecanja

pravilnih prehrambenih navika i kulture hranjenja, podrţavanje odgojno-zdravstvenih i

sportskih programa u cilju prevencije pretilosti, educiranje djece o vaţnosti samozaštite i

prevencije povreda, upućivanje na mjere sigurnosti i brigu za vlastito zdravlje, poticanje

ekološke osviještenosti i zdravih stilova ţivljenja. Preduvjet za ostvarivanje tog cilja je

raspolaganje s potrebnim znanjima i vještinama. Stoga je zdravstveni odgoj svih sudionika u

odgojno-obrazovnom procesu, ukljuĉujući i roditelje, od iznimne vaţnosti.

3.5. ZAKLJUĈAK

Provedene su planirane zadaće u cilju provedbe mjera zdravstvene zaštite djeteta u

vrtiću. VoĊena je propisana dokumentacija.

18

4. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD

Bitne zadaće odgojno – obrazovnog rada za pedagošku godinu 2016./2017. usklaĊene

su s polazištima, vrijednostima, naĉelima i ciljevima Nacionalnog kurikuluma za rani i

predškolski odgoj i obrazovanje.

Posebno istiĉu potrebu:

oblikovanja kurikuluma usmjerenog na izgradnju individualnih kompetencija samog

djeteta i stjecanje neposrednog iskustva te osvještavanje osobne uloge u tom procesu

ukljuĉivanje u program predškole djece koja nisu obuhvaćena nijednim oblikom

redovnog programa, a u godini su prije polaska u školu.

Evaluacija raĊena krajem pedagoške godine 2015./2016. pokazala je da većina odgojitelja

ne razlikuje, odnosno izjednaĉava profesionalne kompetencije koje bi trebali imati s

kompetencijama za cjeloţivotno uĉenje.

Stoga indikatori samoprocjene osobne uloge u izgradnji kurikuluma odgojne skupine

krajem ove pedagoške godine polaze od profesionalnih kompetencija odgojitelja i

transverzalnih (generiĉkih) vještina. Oni su procjenjivani na skali sudova od 1 (nedovoljno)

do 7 (izvrsno).

Indikatori samoprocjene profesionalnih kompetencija odgojitelja

1.1. Kontinuirani rad na podizanju razine kvalitete cjeline i pojedinih aspekata materijalnog i

socijalnog okruţenja za stjecanje neposrednog iskustva i izgradnju individualnih

kompetencija djece u skupini

1.2. Osiguravanje primjerene potpore djetetu u zoni slijedećeg razvoja

1.3. Primijenjene strategije uĉenja ukljuĉuju kretanje, tjelesne aktivnosti i stimulaciju svih

osjetila, osobito temeljnih (vestibularno, proprioceptivno, taktilno) – vidljivo i u procesu

praćenja i dokumentiranja

1.4. Uspješnost suradnje s kolegicom iz skupine na timskom planiranju, organiziranju i

reflektiranju o zajedniĉkim uĉincima rada na ponuĊenim strategijama uĉenja i graĊenju

individualnih kompetencija djeteta

1.5. GraĊenje bliskih, povjerljivih i reciproĉnih odnosa s roditeljima djece u skupini razvojem

suradnje koja teţi partnerskoj razini

19

2.1. Djelotvornost planiranja, programiranja i vrednovanja odgojno-obrazovnog konteksta

skupine kao poticajno-razvojnog (uz uvaţavanje djeĉjih sposobnosti, mogućnosti, potreba,

interesa)

2.2. Sposobnost samostalnog konstruiranja, implementiranja i evaluacije integriranog kurikula

skupine u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama, odnosno kurikuluma djeĉjeg vrtića

2.3. Djelovanje kao refleksivnog praktiĉara, koji vrednuje i samovrednuje svoju implicitnu

pedagogiju propitujući njenu djelotvornost u funkciji stalne tendencije rasta kvalitete

Indikatori samoprocjene transverzalnih (generiĉkih) vještina

3.1. Kritiĉko mišljenje

3.2. Kreativnost

3.3. Inicijativa

3.4. Rješavanje problema

3.5. Procjena rizika

3.6. Donošenje odluka

3.7. Kontinuirano upravljanje osjećajima

3.8. Timski rad

Rezultati evaluacije razine i kvalitete osobne uloge u implementaciji elemenata

Nacionalnog kurikuluma prikazani su u zbirnim tablicama:

samovrednovanje osobnih kompetencija odgojitelja i unutar njih posebno za djecu u 2.

i 3. godini ţivota te za djecu u 4., 5., 6. i 7. godini ţivota (tablica 5)

samovrednovanje transverzalnih (generiĉkih) vještina po objektima i unutar njih

posebno za djecu u 2. i 3. godini ţivota te za djecu u 4., 5., 6. i 7. godini ţivota (tablica

6)

20

Tablica 5. Samovrednovanje osobnih kompetencija odgojitelja (po objektima)

Tablica 6. Samovrednovanje transverzalnih (generičkih) vještina (po objektima)

ODGOJITELJI KOJI RADE S DJECOM U 2. I 3.

GODINI ŢIVOTA

ODGOJITELJI KOJI RADE S DJECOM U 4., 5., 6. I 7. GODINI

ŢIVOTA

INDIKATORI PROSJEĈNA OCJENA PO OBJEKTIMA PROSJEĈNA OCJENA PO OBJEKTIMA

G1 G2 G4 BLANJE G1 G2 G4 BLANJE

3.

3.1. 4 5,27 5,75 5 4,9 5 4,1 5,4

3.2. 4,3 5,27 5,75 4,75 5,1 5,59 4,7 5,15

3.3. 3,6 5,36 5,25 4,75 4,7 5,23 4,2 5,05

3.4. 3,3 5,55 5,5 5 5,7 5,47 4,3 5,4

3.5. 4,6 5,55 6 5,25 5,8 5,59 4,1 4,5

3.6. 4,6 5,55 5,25 5 4,5 5,18 4 5,25

3.7. 5,3 5,55 5,5 5,25 4,7 5,76 5 4,4

3.8. 5 6,27 5,25 5,75 5,6 5,82 4,5 6,85

UKUPNO 4,3 5,5 5,5 5,1 5,4 5,5 4,4 5,25

ODGOJITELJI KOJI RADE S DJECOM U 2. I 3.

GODINI ŢIVOTA

ODGOJITELJI KOJI RADE S DJECOM U 4., 5., 6. I 7. GODINI

ŢIVOTA

INDIKATORI PROSJEĈNA OCJENA PO OBJEKTIMA PROSJEĈNA OCJENA PO OBJEKTIMA

G1 G2 G4 BLANJE G1 G2 G4 BLANJE

1.

1.1. 4 4,82 6,5 5 4,8 4,82 4,1 4,8

1.2. 4,6 5,55 5,75 5 4,9 4,94 4,2 5,65

1.3. 4,6 5,36 5,5 4,25 5,1 4,94 4,5 4,75

1.4. 4 6,27 5,25 6 5,9 6 5 6,7

1.5. 4,3 5,09 5,25 4,75 5,5 5,35 5,1 6,6

2.

2.1. 4,6 5,18 5,25 4 4,9 5 4,3 4,5

2.2. 4 4,64 5,5 5 4,6 4,59 3,9 4,25

2.3. 4 4,55 5 4,25 4,8 4,94 3,9 4,45

UKUPNO 4,3 5,2 5,5 4,8 5,1 5,1 4,4 5,2

21

One otvaraju mogućnost dodatnih analiza i diskusija tijekom sljedeće pedagoške

godine.

Rang-korelacija profesionalnih kompetencija odgojitelja koji rade s djecom u 2. i 3.

godini ţivota prikazana je u tablici 7. Najviše se procjenjuju odgojitelju u objektu G4 (5,5), a

najniţe odgojitelji u objektu G1 (4,3).

Tablica 7. Rang-korelacija profesionalnih kompetencija odgojitelja koji rade u odgojnim

skupinama djece u 2. i 3. godini života

RANG OBJEKT PROSJEĈNA

PROCJENA

RASPON PROSJEĈNIH

PROCJENA

1. G4 5,5 5 (2.3.) – 6,5 (1.1.)

2. G2 5,2 4,64 (2.2.) – 6,27 (1.4.)

3. Blanje 4,8 4 (2.1.) – 6 (1.4.)

4. G1 4,3 4 (1.1., 1.4., 2.2., 2.3.) – 4,6 (1.2.,

1.3., 2.1.)

Rang-korelacija samovrednovanja transverzalnih (generiĉkih) vještina odgojitelja koji

rade s djecom u 2. i 3. godini ţivota prikazuje se u tablici 8. Najviše se procjenjuju odgojitelji

objekta G4 i G2 (5,5), a najniţe odgojitelji u objektu G1 (4,3).

Tablica 8. Rang-korelacija samovrednovanja transverzalnih (generičkih) vještina odgojitelja

koji rade u odgojnim skupinama djece u 2. i 3. godini života

RANG OBJEKT PROSJEĈNA

PROCJENA

RASPON PROSJEĈNIH

PROCJENA

1,5 G4 5,5 5,25 (3.3., 3.6., 3.8.) – 6 (3.5.)

1,5 G2 5,5 5,27 (3.1., 3.2.) – 6,27 (3.8.)

3. Blanje 5,1 4,75 (3.2., 3.3.) – 5,75 (3.8.)

4. G1 4,3 3,3 (3.4.) – 5,3 (3.7.)

Rang-korelacija profesionalnih kompetencija odgojitelja koji rade s djecom u 4., 5., 6.

i 7. godini ţivota prikazana je u tablici 9. Najviše se procjenjuju odgojitelji u objektu Blanje

(5,2), a najniţe u objektu G4 (4,4).

22

Tablica 9. Rang-korelacija profesionalnih kompetencija odgojitelja koji rade u odgojnim

skupinama djece u 4., 5., 6. i 7. godini života

RANG OBJEKT PROSJEĈNA

PROCJENA

RASPON PROSJEĈNIH

PROCJENA

1. Blanje 5,2 4,25 (2.2.) – 6,7 (1.4.)

2,5 G1 5,1 4,6 (2.2.) – 5,9 (1.4.)

2,5 G2 5,1 4,59 (2.2.) – 5,35 (1.5.)

4. G4 4,4 3,9 (2.2., 2.3.) – 5,1 (1.5.)

Rang-korelacija samovrednovanja transverzalnih (generiĉkih) vještina odgojitelja koji

rade s djecom u 4., 5., 6. i 7. godini ţivota prikazana je u tablici 10. Najviše se procjenjuju

odgojitelji u objektu G2 (5,5), a najniţe u objektu G4 (4,4).

Tablica 10. Rang-korelacija samovrednovanja transverzalnih (generičkih) vještina odgojitelja

koji rade u odgojnim skupinama djece u 4., 5., 6. i 7. godini života

RANG OBJEKT PROSJEĈNA

PROCJENA

RASPON PROSJEĈNIH

PROCJENA

1. G2 5,5 5 (3.1.) – 5,82 (3.8.)

2,5 G1 5,4 4,7 (3.7.) – 5,8 (3.5.)

2,5 Blanje 5,25 4,4 (3.7.) – 6,85 (3.8.)

4. G4 4,4 4 (3.6.) – 4,7 (3.2.)

Dobivene prosjeĉne samoprocjene izrazito su visoke i, naţalost, nisu realan odraz

situacije u praksi. Raskorak izmeĊu „implicitnih“ i „eksplicitnih“ teorija ĉesto nije prepoznat

pa se deklarativno prihvaća odreĊena teorija, a sasvim se drugo primjenjuje u praksi.

Mentalni modeli, tj. jednostavne generalizacije odgojitelja koje odreĊuju njihovo

djelovanje, nerijetko polaze od nedovoljno kompleksnog poznavanja razliĉitih podruĉja

znanja i vještina nuţno ukljuĉenih u njihovo praktiĉno djelovanje.

Niti jedna osoba ne posjeduje neku kompetenciju u apsolutnom smislu, već na

odreĊenom stupnju koji smještavamo na skalu razvijenosti (odnosno procjene) i ostavljamo

prostor za daljnji razvoj vjeţbom i obrazovanjem.

23

Kvalitetni odgojitelji, koji kontinuirano utvrĊuju i razvijaju svoje kompetencije, u

pravilu se stroţe procjenjuju.

Uz redoviti desetsatni program vrtić je provodio:

program predškole za djecu u godini prije polaska u osnovnu školu (dvije skupine

djece koja nisu ukljuĉena u redoviti program vrtića)

program rane stimulacije osjetila za djecu u 2. i 3. godini ţivota (jedna skupina djece)

desetsatni program ranog uĉenja engleskog jezika za djecu predškolske dobi (dvije

skupine djece)

desetsatni program ranog uĉenja njemaĉkog jezika za djecu predškolske dobi (jedna

skupina djece)

kraći program ranog uĉenja engleskog jezika (dvije skupine djece)

kraći program za potencijalno darovitu djecu (dvije skupine djece)

program „Djeca u prirodi“ u Gradu mladih, Granešina, za djecu u godini prije polaska

u osnovnu školu

Posebno istiĉemo iznadprosjeĉnu motiviranost odgojitelja koji provode Preventivni

program rane stimulacije osjetila jer se zbog visoke razine kvalitete odgojno-obrazovnog

procesa te kvalitetne suradnje s roditeljima, u kojoj prevladavaju elementi partnerskog

odnosa, uspio odrţati usprkos sloţenim ekonomskim uvjetima u kojima ţivimo.

Glavna obiljeţja naših programa temelje se na interaktivnim, humanistiĉkim,

konstruktivistiĉkim i sukonstruktivistiĉkim znaĉajkama kurikuluma. Ono što naše programe

ĉini prepoznatljivima primjena je novih znanja iz podruĉja suvremene neuroznanosti i

senzorne integracije. U razradi mogućih strategija uĉenja u navedenim programima velika se

paţnja pridavala kretanju, tjelesnim aktivnostima i stimulaciji svih osjetila, osobito temeljnih

(vestibularno, proprioceptivno, taktilno). Multisenzorno okruţenje omogućilo je djeci

doţivljaj i razumijevanje svijeta koji ih okruţuje te ih je polako i primjereno uvodilo u svijet

apstrakcije.

Programi su obogaćeni pomno odabranim posjetima, predstavama, izloţbama i

radionicama. Spomenute aktivnosti nuţno su povezane s procesima uĉenja u konkretnim

skupinama, što je jedan od bitnih kriterija njihovog odabira.

Odolijevamo pritiscima roditelja da kompletna populacija djece odreĊenog godišta

posjećuje iste muzeje i dogaĊanja, bez obzira na trenutne interese djece i njihovu dob.

24

Kao posebno uspješno izdvajamo:

Tjedan mobilnosti – voţnja vlakom na relaciji Podsused – Zagreb Glavni kolodvor (uz

posebnu pratnju i brigu osoblja HŢ-a)

posjet Tehniĉkom muzeju – izloţba i radionica povodom Dana kruha

Boţićni koncert Glazbene škole Pavla Markovca

Program filmske pismenosti za predškolce „Vrtići u kvartovskom kinu“

Preventivno-edukativni program HAK-a „Vidi i klikni“

Izloţbu „Hommage à Miljenko Stanĉić“ u Umjetniĉkom paviljonu

posjet Hrvatskom restauratorskom zavodu – obilazak i radionica „Slagaonica reljefa“

povodom Dana otvorenih vrata

ukljuĉivanje u projekt Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i odrţivi razvoj

„Together“

Pohvaljujemo napore da se, usprkos financijskim i organizacijskim poteškoćama,

program „Djeca u prirodi“ u Gradu mladih, Granešina, i dalje provodi.

Zakljuĉak

U pedagoškoj godini 2017./2018. nastavit ćemo rad na utvrĊivanju i razvijanju

profesionalnih kompetencija i transverzalnih (generiĉkih) vještina kroz provoĊenje akcijskih

istraţivanja i uĉenje putem zajedniĉkih rasprava odgojitelja i ĉlanova struĉnog tima.

4.1. DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

Što se tiĉe prve zadaće koja se odnosi na poduzimanje odgovarajućih mjera za što

kvalitetnije uključivanje djece s posebnim zdravstvenim potrebama u odgojno-obrazovni

proces istiĉemo da je tijekom cijele godine prikupljana dokumentacija o zdravstvenom stanju

djece. Odgojitelji i ostali djelatnici dobili su pravovremene informacije vezane uz isto.

25

PrilagoĊavanje jelovnika kod djece koja su alergiĉna na jednu ili više vrsta namirnica

vršeno je cijelu pedagošku godinu.

Tijekom godine, na ciljanim struĉnim aktivnima provedena je edukacija odgojitelja o

specifiĉnostima pojedinih kroniĉnih bolesti (alergije, epilepsija, febrilne konvulzije i sl.) te

edukacija odgojitelja i ostalog osoblja o postupanju u kriznim situacijama (davanje diazepam

klizme, davanje epi pen injekcije, gušenje, povrede i sl.).

Druga se zadaća odnosila na rano otkrivanje djece s teškoćama u razvoju i one s

faktorima rizika kao i potencijalno darovite djece. Struĉni tim je odmah po ukljuĉivanju djece

s teškoćama u razvoju i faktorima rizika preuzeo relevantnu dokumentaciju i informacije od

roditelja. Za osmero novoupisane djece prepoznata je potreba intenzivnijeg praćenja te su

provedene opservacije. Opservacije su se provodile u odgojnim skupinama i individualno, a

sve u suradnji struĉnog tima i odgojitelja. Osim djece koja su se pratila od samog upisa,

pratila su se i ona za koju su odgojitelji i struĉni suradnici smatrali da trebaju dodatni poticaj u

nekim podruĉjima razvoja ili posebne intervencije kako bi se prepoznale i zadovoljile njihove

posebne potrebe. Tijekom cijele godine kontinuirano se radilo na ranom otkrivanju djece s

teškoćama u razvoju i one s faktorima rizika kao i potencijalno darovite djece.

Psihološkom opservacijom i praćenjem funkcioniranja u pedagoškoj godini

2016./2017. obuhvaćeno je 170 djece, dok je njih 141 obuhvaćeno psihološkom procjenom i

primjenom psihodijagnostiĉkih tehnika i postupaka. 20 djece je nakon navedene procjene ove

pedagoške godine upućeno u nadleţnu ustanovu na specijalistiĉki pregled, dijagnostiku i

tretman.

Teškoće na planu kognitivnog i/ili socio-emocionalnog razvoja koje su utvrĊene

temeljem dokumentacije i/ili provedene dijagnostike i opservacije prikazane su u Tablici 11.

Tablica 11. Zastupljenost broja djece prema vrsti posebne potrebe koja su u praćenju

psihologa u pedagoškoj godini 2017./2018.

Vrsta teškoće Broj djece

Poremećaji eliminacije (enureza, enkopreza) i autostimulativna ponašanja 3

Socio-emocionalne teškoće i poteškoće u ponašanju (ispadi bijesa,

agresivnost, autoagresivnost, selektivni mutizam) 27

Hiperaktivnost/deficit paţnje 11

Poremećaji socijalne komunikacije 14

26

Daroviti 39

Krizna obiteljska situacija (rastave, nasilje u obitelji) 15

Intelektualne teškoće 1

Disharmoniĉan razvoj 36

Ukupno 146

Roditelji 107 djece ukljuĉeni su u savjetodavni rad struĉnog suradnika psihologa.

Nadalje, prepoznavanje i praćenje razvojnih potreba i mogućnosti djece koja su

školski obveznici ostvarilo se i kroz primjenu Testa spremnosti za školu (TSŠ). Ukupno je

procijenjeno 64 djece za koju su odgojitelji, roditelji i/ili ĉlanovi struĉnog tima smatrali da je

vaţno identificirati zrelost pojedinih podruĉja (predmatematiĉko znanje, poznavanje

ĉinjenica, perceptivne sposobnosti, grafomotorika) koja su vaţna za uspješan poĉetak

školovanja. Od navedenog broja pojedina djece u većoj mjeri ne zadovoljavaju kriterije

zrelosti (njih 10) te su roditelji i odgojitelji savjetovani kako stimulirati pojedina podruĉja i

cjelokupni razvoj djeteta u vidu spremnosti za polazak u školu. Svi roditelji procijenjene djece

pozvani su dobiti usmenu informaciju o rezultatima procjene.

Edukacijski rehabilitator je procjenjivao potrebe i mogućnosti djece unutar pojedinih

razvojnih podruĉja prema psihofiziĉkim osobinama odreĊene kronološke dobi, a veliku je

paţnju pridavao definiranju senzornog profila djeteta te razvojnoj i društvenoj razini njegove

igre. Uz opservaciju koja se odvijala u odgojnoj skupini i tijekom individualnog pristupa

djetetu odgojitelji su prilagali svoju opservaciju te su usmeno razmjenjivali svoja zapaţanja.

Definiranje razvojnih zadaća za svako dijete proizašlo je iz prepoznatih potreba, mogućnosti

na svim podruĉjima razvoja, njegovih interesa, senzornog profila, kvaliteti socijalne

komunikacije s odgojiteljima i ostalom djecom iz skupine, razvojne razine igre, opće

samostalnosti te mogućnosti praćenja dnevnog ritma odgojne skupine.

Edukacijsko-rehabilitacijskom opservacijom i praćenjem obuhvaćeno je ukupno 112

djece. Od tog broja njih 51 prepoznato je ove pedagoške godine. Za 81 dijete prepoznata je

potreba daljnjeg praćenja razvoja. To je 12,5% više u odnosu na prošlu pedagošku godinu.

Ĉetrnaestero djece ima dokumentaciju prvostupanjskog tijela vještaĉenja.

Tablica 12 prikazuje kako se manifestiraju teškoće kod osamdeset i jednog djeteta koje

je u praćenju edukacijskog rehabilitatora.

27

Tablica 12. Vrste teškoća djece koja su u praćenju edukacijskog rehabilitatora

Vrsta teškoće Broj djece

UPADNOSTI SOCIJALNE KOMUNIKACIJE 17

HIPERAKTIVNOST/ DEFICIT PAŢNJE 12

SPECIFIĈNOSTI UNUTAR MOTORIĈKOG RAZVOJA 17

USPOREN PSIHOMOTORNI RAZVOJ 7

NESPECIFICIRANE TEŠKOĆE 28

Ukupno 81

Tablica 13 prikazuje kako se manifestiraju teškoće djece koja su u praćenju

edukacijskog rehabilitatora i zastupljenost po dobi.

Tablica 13. Vrste teškoća djece koja su u praćenju edukacijskog rehabilitatora i zastupljenost

po dobi

Broj djece s obzirom na godinu roĊenja

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

UPADNOSTI SOCIJALNE

KOMNIKACIJE 0 1 5 6 3 2 0 0

HIPERAKTIVNOST/DEFICIT

PAŢNJE 1 2 2 2 2 2 1 0

SPECIFIĈNOSTI UNUTAR

MOTORIĈKOG RAZVOJA 0 1 4 1 4 2 5 0

USPOREN PSIHOMOTORNI

RAZVOJ 0 3 0 2 0 1 1 0

NESPECIFICIRANE TEŠKOĆE 1 1 6 5 9 3 3 0

UKUPNO 2 8 17 16 18 10 10 0

Tijekom pedagoške godine od ukupnog broja provedenih dijagnostika, otkriveno je 85

nove djece s govorno-jeziĉnim teškoćama (24 manje nego prošle pedagoške godine) ĉime

brojimo 335 djece s govorno-jeziĉnim i komunikacijskim teškoćama, toĉnije 39% ukupnog

broja upisane djece. Otkrivanje djece s teškoćama realizirano je prikupljanjem informacija o

odstupanju u razvoju govora i jezika od strane struĉnog tima, odgojitelja, od strane roditelja

te logopedskom dijagnostikom. Temeljem trijaţnih i dijagnostiĉkih logopedskih postupaka

rane intervencije djeca s odstupanjima u govorno-jeziĉnom i komunikacijskom razvoju te

njihovi roditelji ukljuĉeni su u logopedski tretman gdje im je pruţen i primjeren oblik podrške

i savjetovanja, a ostvarena je i suradnja sa specijaliziranim ustanovama u kojima je pojedino

dijete ukljuĉeno. Ovakvim pristupom rane intervencije u pedagoškoj godini 2016./2017. u

28

porastu je broj djece s komunikacijskim teškoćama te broj djece ukljuĉene u program rane

intervencije. Ovakvi rezultati pripisuju se i senzbiliziranosti i educiranosti odgojitelja prema

urednom govorno-jeziĉnom razvoju i njegovim odstupanjima ekvivalentnim kronološkoj dobi

djeteta te dijagnostiĉkim materijalima koji omogućuju precizniju dijagnostiku u uoĉavanju

problema.

Temeljem statistiĉkih pokazatelja zastupljenosti govorno-jeziĉnih i komunikacijskih

poremećaja u vrtiću tijekom ove pedagoške godine moţemo zakljuĉiti kako više od polovice

djece s govorno-jeziĉnim teškoćama ima ozbiljne teškoće koje zahtijevaju sustavan i

kompleksan pristup u radu. TakoĊer se uoĉava kako je u ovoj pedagoškoj godini prepolovljen

broj djece s usporenim govorno-jeziĉnim razvojem za razliku od lani no skoro pa je

udvostruĉen broj djece s posebnim jeziĉnim teškoćama. Ovo se tumaĉi na naĉin da su djeca

uoĉena ranom intervencijom u prošloj godini sada godinu dana starija te njihove teškoće ulaze

u kategoriju adekvatnu njihovoj kronološkoj dobi. TakoĊer se uoĉava manji broj djece s

fonološkim poremećajem što je rezultat provoĊenja pravovremene logopedske terapije.

Uoĉava se i porast broja djece s djeĉjom govornom apraksijom ĉiji broj se od lani

udvostruĉio.

Treba naglasiti kako se uoĉava veći broj djece s govorno-jeziĉnim teškoćama u dobi

od 2-3 godine te 3-4 godine, ĉemu u prilog ide rana intervencija koju provodimo, a smanjuje

se broj djece s govorno-jeziĉnim teškoćama u dobi od 4-5 godina što je rezultat osvještavanja

odgojitelja i roditelja kako pravovremeno djelovanje dovodi do brţih rezultata.

Uzimajući u obzir spolne razlike uoĉava se znatno veći broj govorno-jeziĉno-

glasovnih i komunikacijskih teškoća kod djeĉaka, osobito u kategoriji Posebne jeziĉne

teškoće gdje je omjer ĉak 4:1.

Tablica 14. Zastupljenost govorno-jezičnih teškoća prema poremećajima

Artikulacijske teškoće 150 djece (45%)

Fonološki poremećaj 41 dijete (12%)

Posebne jeziĉne teškoće 63 djece (19%)

Mucanje 25 djece (7%)

Usporen govorno-jeziĉni razvoj 28 djece (8%)

Komunikacijske teškoće 14 djece (4%)

Disfonija (Poremećaj glasa) 5 djece (1%)

29

Apraksija 5 djece (1%)

Down sindrom 2 djece (0,5%)

Rinofonija (Rascjep nepca) 2 djece (0,5%)

Tablica 15. Zastupljenost govorno-jezičnih teškoća s obzirom na dob djece

1-2 godine 1%

2-3 godine 7%

3-4 godine 13%

4-5 godina 18%

5-6 godina 25%

6-7 godina 26%

7-... godina 10%

Tablica 16 prikazuje po kojem su modelu djeca s teškoćama u razvoju ukljuĉena u

program. Ĉetvero djece, osim Djeĉjeg vrtića „Gajnice“, polazi i Program odgoja i

psihosocijalne rehabilitacije za djecu predškolske dobi u Centru za odgoj i obrazovanje Slava

Raškaj.

Tablica 16. Model prema kojem su djeca s teškoćama u razvoju uključena u program

Model ukljuĉivanja djece s teškoćama Broj djece

1. 3x tjedno po 1 sat 1

2. 3x tjedno po 3 sata 1

3. 3x tjedno po 3,5 sata 1

4. 3x tjedno po 4 sata 3

5. 4x tjedno cjelodnevno 1

6. Svaki dan 3,5 sata 1

7. Svaki dan 4 sata 1

8. Svaki dan 5 sati 1

9. Svaki dan 5,5 sati 1

10. Svaki dan 6 sati 1

11. Svaki dan 7 sati 1

Ukupno : 13

30

Cjelodnevni 10-satni program Svi ostali

Treća zadaća se odnosila na pružanje primjerene i rane podrške razvoju kompetencija

djece s posebnim potrebama usklađene s njihovim individualnim posebnostima i razvojnim

karakteristikama.

Radilo se na poticanju svih oblika rane intervencije. Za pedesetero djece s teškoćama u

razvoju izraĊen je „Individualizirani odgojno-obrazovni program rada“ koji su odgojitelji

koristili u svom radu. Kroz boravak struĉnih suradnika u odgojnim skupinama, na radnim

sastancima i kroz individualne razgovore struĉnih suradnika s odgojiteljima dogovarane su

smjernice za rad u skladu s posebnim potrebama, mogućnostima i interesima djece, voĊenje

dokumentacije, praćenje djece te izrada Individualiziranih odgojno-obrazovnih programa

rada. Odgojitelji su savjetovani kako prilagoditi metode i sredstva rada djeci s posebnim

potrebama te osigurati što poticajniju okolinu kako bi se ispunili njihovi potencijali i umanjile

teškoće. Tijekom protekle pedagoške godine kontinuirano su odrţavani radni sastanci za

djecu s posebnim potrebama te radni sastanci za treće odgojitelje, a vodili su ih struĉni

suradnici (edukacijski rehabilitator, logoped, psiholozi).

Kroz individualni edukacijsko-rehabilitacijski rad i rad u odgojnoj skupini poticao se

razvoj vještina koje je pojedino dijete trebalo usvojiti. O radu s djetetom odgojitelji su

redovito informirani kako bi nastavili poticati razvoj i kroz cjelodnevni boravak u odgojnoj

skupini. Posebna se paţnja posvećivala specifiĉnostima osjetilne obrade svakog djeteta kako

bi se stvorili optimalni preduvjeti za uĉenje i igru te kvaliteti njihovog ukljuĉivanja u

komunikaciju, igru i svakodnevne rutine.

Logopedski rad u odnosu na odgojitelje provodio se kontinuirano tijekom cijele

godine. U suradnji s odgojiteljima, tijekom pedagoške godine uoĉen je, a potom i

dijagnosticiran znaĉajan broj djece s govorno-jeziĉnim ili komunikacijskim teškoćama.

Savjetodavni rad s odgojiteljima vezan za poticanje specifiĉnih vještina pojedinog djeteta

odvijao se kontinuirano tijekom pedagoške godine individualno te putem radnih sastanaka

gdje se odgojitelje kontinuirano educiralo o specifiĉnostima pojedinih govorno-jeziĉnih ili

komunikacijskih teškoća.

Djeca s teškoćama u razvoju su tijekom cijele godine upućivana na dijagnostiku i

tretmane u specijalizirane ustanove (Klinika za djeĉje bolesti Zagreb, Poliklinika za

rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim

i motoriĉkim smetnjama „Goljak“, Centar za rehabilitaciju ERF, Kliniĉki bolniĉki centar

31

“Sestre milosrdnice“, Centar za rehabilitaciju „Zagreb“). Ostvarena je suradnja sa

specijaliziranim ustanovama i sustruĉnjacima koji rade s djecom s posebnim potrebama

(Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Klinika za djeĉje bolesti Zagreb,

Savjetovalište ERF-a, Djeĉji vrtić „Bajka“, Centar za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“).

TakoĊer je provedena i studentska praksa dviju studentica Logopedije u trajanju od 120h za

svaku studenticu.

Roditelji djece s teškoćama u razvoju savjetovani su od strane struĉnih suradnika i

odgojitelja. Savjetovanja struĉnih suradnika temeljila su se na opservaciji, praćenju i procjeni,

a za djecu koja su ukljuĉena u individualni rad i na provedenom radu s djetetom. Neki su

dobili pismene upute za rad s djetetom u obitelji te su ga putem video snimaka mogli vidjeti u

situacijama igre, poticajnih aktivnosti, komunikacije ili uĉenja relevantnim za savjetovanje.

Tijekom razmjene zapaţanja i iskustava planirane su zajedniĉke metode, strategije i sredstva

pri dolaţenju do ţeljenih razvojnih ciljeva.

Logopedski rad u odnosu na roditelje ostvarivao se kontinuiranom suradnjom tijekom

cijele godine. Suradnja se ostvarivala kroz individualne roditeljske sastanke koji su se

odrţavali prema potrebi, najĉešće na preporuku logopeda. Individualni razgovori prema

potrebi provodili su se u prisutstvu ostalih ĉlanova struĉnog tima ako je kompleksnost teškoća

djeteta to zahtijevala. Kroz cijelu godinu provodile su se individualne logopedske vjeţbe i

logopedske vjeţbe u prisutnosti roditelja te individualni razgovori i savjetovanja roditelja.

Obitelji djece s govorno-jeziĉnim teškoćama dobile su program poticanja govorno-jeziĉnog

razvoja u obitelji. Ukoliko se radilo o ozbiljnijim odstupanjima u odnosu na kronološku dob

djeteta, djeca su upućena na kompletnu obradu u specijaliziranu ustanovu. U svibnju su

odrţani intervjui roditelja i djece za upis djece u vrtić.

Po pitanju ostvarenja ĉetvrte zadaće, edukacija odgojitelja djece s teškoćama u

razvoju, posebno trećih odgojitelja s ciljem prepoznavanja i zadovoljavanja djetetovih

potreba, stvaranja preduvjeta za učenje i igru te poticanja djetetovog aktivnog sudjelovanja i

cjelokupnog razvoja uz stjecanje, učvršćivanje i primjenu saznanja iz područja senzorne

integracije, realizirano je sljedeće.

Tijekom protekle pedagoške godine kontinuirano su odrţavani radni sastanci za djecu

s posebnim potrebama, a vodili su ih struĉni suradnici (edukacijski rehabilitator, logoped,

psiholozi). Na tim su sastancima odgojitelji i struĉni suradnici razmjenjivali svoja iskustva u

radu s djecom, a odgojitelji su savjetovani za daljnji rad. ObraĊene su i sljedeće teme:

32

„Odgojno-obrazovna podrška darovitoj djeci“ koju su odrţale psihologinje Ana Nukić i Sanja

Jozić, „Kako saĉuvati glas“ koju je odrţala logopedinja Anita Kaĉavenda te „Mirni kutić i

naĉini umirivanja“ koju su odrţali edukacijska rehabilitatorica Jelena Kotarski u suradnji s

psihologinjama vrtića.

Uz radne sastanke za sve odgojitelje vrtića na kojima se govorilo o djeci s teškoćama u

razvoju, provedeni su i radni sastanci za treće odgojitelje i novije ĉlanove kolektiva. Odrţano

je ukupno 8 radnih sastanaka za 3. odgojitelje. Budući da većina djece s teškoćama u razvoju

s kojima su radili treći odgojitelji i sve veći broj djece pokazuje specifiĉnosti osjetilne obrade,

odgojitelji su upoznati sa svih 7 osjetilnih sustava te kako prepoznati dijete sa specifiĉnostima

osjetilne obrade i prilagoditi mu pristup, metode, sredstva rada i okolinske uvjete. Kroz 5

radnih sastanaka izloţene su sljedeće teme: „Uvod u senzornu integraciju i taktilno osjetilo“,

„Vestibularno osjetilo“, „Proprioceptivno osjetilo“, „Auditivni sustav“, „Vizualni sustav i

osjet mirisa i okusa“.

Na ostalim radnim sastancima treći su odgojitelji upoznati s time koja je njihova uloga

u odnosu na dijete s teškoćama, roditelje, suradnike i cijelu odgojnu skupinu. Upoznati su s

naĉinom voĊenja dokumentacije te su razmjenjivali zapaţanja i iskustva sa struĉnim

suradnicima koji su ih savjetovali. Raspravljalo se o potrebnim sredstvima, metodama i

postupcima u radu s djecom s teškoćama u razvoju. Na jednom su sastanku tri odgojiteljice

koje su bile u ulozi trećih odgojitelja tijekom pedagoške godine 2015/2016. izloţile svoja

iskustva u radu s djecom te su prezentirale svoj rad.

Struĉni su suradnici provodili vrijeme s djecom i odgojiteljima unutar odgojne

skupine, a neki su odgojitelji prisustvovali njihovom individualnom radu s djetetom kada su

takoĊer savjetovani.

Osigurano je 9 trećih odgojitelja koji su pruţali podršku dvadeset i troje djece.

Tablica 17. Raspodjela trećih odgojitelja u radu s djecom s teškoćama u razvoju

Broj trećih odgojitelja 9

Raspodjela

5 odgojitelja za po troje djece

4 odgojitelja za po dvoje djece

Ukupan broj djece: 23

33

Uz individualna savjetovanja, demonstraciju rada s djetetom i radne sastanke,

odgojitelji su prisustvovali odgojiteljskim vijećima i aktivima unutar vrtića te su upućivani na

struĉnu literaturu i edukacije izvan vrtića. Djeĉji vrtić „Gajnice“ je kao struĉno-razvojni

centar za senzornu integraciju tijekom pedagoških godina 2015./2016. i 2016./2017.

organizirao edukaciju „Rana stimulacija osjetila – senzorna integracija“ kroz 7 modula u koje

su ukljuĉena i 4 odgojitelja iz samog vrtića.

U pogledu pete zadaće i unaprjeđenja odgojno – obrazovne podrške potencijalno

darovitoj djeci istiĉemo da je u okviru kraćeg programa odgojno – obrazovnog rada s

potencijalno darovitom djecom provedeno 17 radionica od veljaĉe do svibnja 2017. Radionica

se provodila svaki tjedan u dvije skupine i ukupno je bilo ukljuĉeno 15 djece. Poticanje

cjelovitog razvoja potencijalno darovite djece tako je omogućeno kroz specijalizirani kraći

program izvan redovitog koji slijedi naĉela diferencijacije i individualizacije. Po pitanju

pruţanja savjetodavne potpore roditeljima potencijalno darovite djece u prepoznavanju i

poticanju njihovih specifiĉnih sposobnosti, vještina i potreba istiĉemo da su realizirana i dva

roditeljska sastanka roditelja djece ukljuĉena u kraći program. Prvi roditeljski je bio na

samom poĉetku programa i to radioniĉkog tipa, realiziran zajedno s djecom, a odnosio se na

uvid u aktivnosti koje će se odvijati kroz program.

Voditeljice programa vodile su razvojne mape za svako dijete koje su uz ostale djeĉje

radove dani po završetku programa roditeljima. U realizaciju programa je bilo ukljuĉeno

ukupno 3 odgojitelja i dva struĉna suradnika psihologa. Svaki tjedan izvoditelji kraćeg

programa sastajali su se na tjednoj koordinaciji povezanoj uz pripremu, planiranje i

vrednovanje kraćeg programa.

Što se tiĉe pruţanja primjerene odgojno – obrazovne podrške drugoj djeci koja nisu

ukljuĉena u kraći program, a prepoznata su kao potencijalno darovita, za njih 11 provodilo se

obogaćivanje i proširivanje sadrţaja redovitih programa, u suradnji s matiĉnim odgojiteljima

skupine.

Što se tiĉe odgojno - obrazovne podrške odgojiteljima realizirano je struĉno

predavanje na Odgojiteljskom vijeće na temu Odgojno – obrazovna podrška darovitoj djeci i

radionice po objektima.

Zakljuĉak

34

Broj djece s teškoćama u razvoju u stalnom je porastu. Biljeţi se sve veći broj djece sa

sve višim stupnjem teškoća. U svakodnevnom se radu teţi tome da se što bolje usklade realne

potrebe i mogućnosti djeteta kao i uvjeti za integraciju u samom vrtiću. I ove su godine

znaĉajno doprinijeli tome treći odgojitelji koju su, ne samo pridonijeli poticanju cjelokupnog

razvoja, integraciji i stvaranju optimalnijih uvjeta boravka djece s teškoćama u odgojnoj

skupini, već su i doprinijeli kvaliteti cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa. S obzirom sve

veći broj djece s teškoćama, takva je podrška potrebna i nuţna kako bi se što kvalitetnije

odgovorilo na posebne potrebe djece.

35

5. STRUĈNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA

Bitne zadaće u ovoj pedagoškoj godini su bile:

1. Participacija odgojitelja u akcijskim istraživanjima s ciljem osposobljavanja odgojitelja

za postizanje, zadržavanje i kontinuirano razvijanje kvalitete prakse i kurikuluma

2. Intenzivnije i kvalitetnije procesno dokumentiranje kako bi raznovrsna pedagoška

dokumentacija bila osnovno polazište za sustavno praćenje i istraživanje procesa učenja

djece te za kvalitetne analize i refleksije u svrhu profesionalnog razvoja odgojitelja

Podrţavajući proaktivan pristup u usavršavanju vlastite prakse velika većina

odgojitelja provela je tijekom pedagoške godine akcijsko istraţivanje. Temu istraţivanja

odgojitelji su sami birali u skladu sa svojim radnim iskustvom i znanjem, razinom razvijenosti

istraţivaĉkih vještina, interesima i profesionalnim potrebama. Najĉešći izbor tema odnosio se

na istraţivanja iz podruĉja senzorne integracije, rane pismenosti i obogaćivanja prostorno-

materijalnog konteksta. Iz opisa etapa istraţivanja oĉito je da još uvijek veliki broj odgojitelja

ne razumije pravi smisao i tijek akcijskog istraţivanja. Jednom dijelu odgojitelja je na vrlo

niskoj razini vještina kritiĉkog mišljenja i refleksivnosti pa se etape istraţivanja opisuju

idiliĉno i ĉesto se udaljava od samog fokusa istraţivanja. Odgojitelji su savjetovani oko

provoĊenja budućih akcijskih istraţivanja i predloţeno im je da teme koje se bave razvojem

socijalnih vještina, suradnjom s roditeljima, likovno-kreativnim, glazbenim i dramskim

stvaralaštvom budu zastupljenije.

I ove godine, kao i prošle, iz evaluacija odgojitelja oĉito je nerazumijevanje razlike

izmeĊu struĉnih kompetencija odgojitelja i onih kompetencija koje se razvijaju kod djece. U

evaluacijama odgojitelji navode da trebaju dodatno usavršiti neke kompetencije kao što su:

sposobnost propitivanja i osvještavanja vlastitih vrijednosti i stavova – (samo)refleksivnost i

kritiĉko mišljenje, uspješnost osmišljavanja kvalitetnog prostorno-materijalnog okruţenja,

kvaliteta komunikacije i suradniĉkih odnosa s djecom, suradnicima i roditeljima, digitalna

kompetencija, tako da će nam to biti polazište za struĉno usavršavanje u idućoj pedagoškoj

godini.

I ove pedagoške godine se struĉno usavršavanje odgojnih djelatnika odvijalo na razini

vrtića i izvan njega.

36

Na razini vrtića kroz:

dnevne refleksije odgojitelja po objektima,

tjedne sastanke svih odgojitelja ili odgojitelja u manjim skupinama i struĉnih suradnika po

objektima (najmanje jednom mjeseĉno tematski vezano za djecu s posebnim potrebama),

mjeseĉne sastanke i razmjenu iskustava odgojitelja koji rade u jeziĉnim skupinama

(cjelodnevni posebni program „Rano uĉenje engleskog jezika“, cjelodnevni posebni

program „Rano uĉenje njemaĉkog jezika“, posebni kraći program “Rano uĉenje engleskog

jezika” dva puta tjedno u trajanju 45 minuta) - razmjena iskustava vezano za sami odgojno-

obrazovni proces, poticaje i aktivnosti, suradnju s roditeljima, prezentaciju prakse i ostale

specifiĉnosti rada u takvim programima,

povremene sastanke trećih odgojitelja u skupini za djecu s teškoćama i struĉnih suradnika,

razmjene iskustava meĊu objektima našega vrtića (realizirane dvije posjete objektu G-2).

Ovakva praksa pridonosi intenzivnijem povezivanju odgojno – obrazovnih djelatnika kako

unutar istoga objekta, tako i meĊu pojedinim objektima. Razmjene iskustava odgojitelja

meĊu objektima su obuhvaćale izravan uvid u praksu o ĉemu je prisutan pozitivan stav

meĊu odgojiteljima,

rad odgojiteljskog vijeća

Tijekom pedagoške godine 2016./2017. odrţano je šest sjednica Odgojiteljskog vijeća sa

sljedećim temama:

1. sjednica: Osvrt na rad tijekom 7. i 8. mjeseca;

Organizacija rada na poĉetku pedagoške 2016./2017. godine;

2. sjednica: Rasprava i usvajanje Godišnjeg plana i programa odgojno-obrazovnog

rada za pedagošku godinu 2016./2017.;

Operativni programi i planovi rada ĉlanova struĉnog tima;

3. sjednica: Odgojno-obrazovna podrška potencijalno darovitoj djeci (psihologinja

Sanja Jozić);

4. sjednica: Pojam jednakosti u matematici (doc.dr.sc. Dubravka Glasnović Gracin);

5. sjednica: Pokret kao temelj cjelokupnog razvoja (defektologinja Jelena Kotarski);

6. sjednica: Prijedlog i usvajanje izvješća o realizaciji Godišnjeg plana i programa

rada vrtića za pedagošku godinu 2016./2017.;

Organizacija rada u srpnju i kolovozu 2017. godine.

module Struĉno-razvojnog centra vrtića

37

U listopadu 2016. godine nastavio se zapoĉeti ciklus edukacije u Struĉno – razvojnom

centru Djeĉjeg vrtića „Gajnice“ „Rana stimulacija osjetila – senzorna integracija“. U ovoj

pedagoškoj godini je odrţano preostalih pet modula na kojima su, uz vanjske sudionike,

prisustvovale i ĉetiri odgojiteljice (Leona Tramošljanin, Martina Ĉupić, Jelena Tuškan, Ana

Ricijaš) iz našega vrtića te u oţujku završile edukaciju.

Nositelji modula u obliku pripreme samih modula, predavanja, prikaza prakse,

radionica, uvida u odgojno-obrazovni proces većinom su bili djelatnici Djeĉjeg vrtića

„Gajnice“ (ĉlanovi struĉnog tima te sljedeći odgojitelji: Iva Bakarić, Ines Ban, Verica

Ĉovran, Martina Jurić, Snjeţana Karija, Ivana Kovaĉ, Marica Ledinšĉak, Katica Malkoĉ,

Marija Osredeĉki, Ruţica Podhraški, Zdenka Tolić i ostali odgojitelji podruĉnih objekata

Kerestineĉkih ţrtava 59 i Peruanska 1 gdje je bio ostvaren uvid u odgojno-obrazovnu

praksu u sklopu modula „Kurikulum“).

U objektu Gajnice 2 ove pedagoške godine nastavili smo zapoĉetu suradnju s prof. dr.

sc. Arjanom Miljak s ciljem istraţivanja i daljnjeg razvijanja odgojno – obrazovne prakse i

kurikuluma vrtića. Dvije posjete su ostvarene u obliku supervizije i podrške odgojiteljima.

U skladu s Godišnjim planom i programom rada vrtića, nastavljena je uspješna

suradnja s Djeĉjim vrtićem „Olga Ban“ iz Pazina u okviru koje je organizirana jedna struĉna

posjeta ravnateljice DV „Olga Ban“ i odgojiteljica našem podruĉnom objektu na lokaciji

Kerestineĉkih ţrtava 59 kada su imali priliku izravno vidjeti proces kao i primjere dobre

prakse rada u jaslicama. TakoĊer, drţimo da su vrlo vrijedno iskustvo i refleksivni sastanak

odrţan nakon obilaska objekata na kojem su se mogla razmijeniti iskustva, problematizirati o

suvremenim koncepcijama rada, odrţivosti kvalitete rada, motivaciji, itd.

Mreţa suradnika oblik je struĉnog usavršavanja odgojitelja koji se nastavio i ove

pedagoške godine, a znaĉajan je po tome što okuplja jednom mjeseĉno oko petnaestak

odgojitelja našega vrtića te tri vanjska odgojitelja koji problematiziraju o struĉnim temama

prema vlastitom izboru, a vezane su uz njihovu odgojno-obrazovnu praksu.

Izvan vrtića kroz:

struĉne skupove u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje

38

razliĉite konferencije, struĉne skupove, seminare, radionice, teĉajeve i sl. koje organiziraju

drugi vrtići, udruge i organizacije, a prepoznati su kao kvalitetni i suvremeni oblici struĉnog

usavršavanja.

Ravnateljica Predobra Mavrović, psihologinja Sanja Jozić i logopedinja Anita

Kaĉavenda prisustvovale su struĉno-znanstvenom skupu Jesenska škola HPKZ-a u Opatiji u

listopadu 2016. ĉija tema je bila „Poduzetništvo – izazovi u odgojno-obrazovnom sustavu“, a

na kojem su psihologinja Sanja Jozić i logopedinja Anita Kaĉavenda odrţale izlaganje na

temu „Mreţa podrške roditeljima djece s teškoćama u razvoju – iskustvo provedbe EU

projekta u djeĉjem vrtiću“.

Odgojiteljica Ivana Burić sudjelovala je na trodnevnom struĉno-znanstvenom skupu

„Sretna djeca“ u listopadu 2016. godine na temu likovnog stvaralaštva.

Psihologinja Sanja Jozić je na 24. Godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa koja se

odrţala u studenome 2016. u Opatiji imala izlaganja sa sljedećim temama: „Mreţa rane

podrške pri integraciji djece s teškoćama u redovito obrazovanje – iskustvo provedbe EU

projekta u djeĉjem vrtiću“ i „Uloga senzorne integracije u socio-emocionalnom razvoju djece

predškolske dobi“.

Logopedinja Anita Kaĉavenda prisustvovala je trećem drţavnom skupu za struĉne

suradnike logopede pod nazivom „Procjena i tretman specifiĉnih teškoća uĉenja – novi

pristupi“ u veljaĉi 2017. godine u Puli.

U veljaĉi 2017. godine naš vrtić je bio domaćin meĊuţupanijskog struĉnog skupa pod

nazivom „Rana stimulacija osjetila u kontekstu djeĉjeg vrtića“ u organizaciji Agencije za

odgoj i obrazovanje. Na skupu je sudionicima bila prezentirana odgojno-obrazovna praksa

Djeĉjeg vrtića „Gajnice“ uvidom u sami proces podruĉnog objekta na lokaciji Kerestineĉkih

ţrtava 59 te kroz izlaganje pedagoginje Marije Šegović i video prikaz odgojiteljice Verice

Ĉovran na temu „Stvaranje temelja za izgraĊivanje matematiĉke kompetencije“. Odrţana je i

radionica na kojoj su prezentirane igre koje potiĉu predĉitalaĉke i predmatematiĉke vještine, a

vodile su je odgojiteljice Verica Ĉovran, Snjeţana Karija, Katica Malkoĉ i Ruţica Podhraški.

Ravnateljica Predobra Mavrović, pedagoginje Marija Šegović i Iva Mondecar te

odgojiteljica Ruţica Podhraški prisustvovale su drţavnom struĉnom skupu za odgojitelje pod

39

nazivom „Inovacije, istraţivanja, izazovi u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju“.

Pedagoginja Iva Mondecar i odgojiteljica Ruţica Podhraški su odrţale dvije radionice

na temu „Uĉenje putem osjetila – taktilno osjetilo“ te je prezentirana i njihova projekcija pod

nazivom „Profesionalni razvoj odgojitelja“.

Defektologinja Jelena Kotarski je u travnju 2017. godine odrţala izlaganje u Djeĉjem

vrtiću „Vrapĉe“ na temu „Floortime pristup“.

U svibnju 2017. godine su pedagoginja Iva Mondecar i odgojiteljica Ruţica Podhraški

na meĊuţupanijskom struĉnom skupu „Vaţnost profesionalnog razvoja odgojitelja za

stvaranje kvalitetnog kurikuluma djeĉjeg vrtića“ odrţanom u Djeĉjem vrtiću „Zipkica“ u

Zaboku imale prikaz prakse na temu „Profesionalni razvoj odgojitelja“.

Od znaĉajnijih edukacija treba izdvojiti sudjelovanje pedagoginje Ive Mondecar kroz

cijelu pedagošku godinu edukaciji u Struĉno-razvojnom centru Djeĉjeg vrtića „Vjeverica“

„Sportski program“ u okviru kojega je bila na šest modula, a preostala dva su planirana za

jesen 2017. godine. Odgojiteljice Vesna Badanjak i Ana Planinc ukljuĉene su u edukaciju

Struĉno-razvojnog centra Djeĉjeg vrtića „Milan Sachs“ „Provedba dramsko-scenskog izriĉaja

kroz tradicionalne i suvremene medije“ kroz koju su do sada prisustvovale na dva odrţana

modula.

Odgojiteljice Mateja Skrbeta i Melani Trbušić su nekoliko mjeseci bile ukljuĉene u

teĉaj njemaĉkog jezika na Goethe institutu.

MeĊu ostalim struĉnim skupovima, izdvajamo još dvodnevnu edukaciju „NTC sustav

uĉenja“ u organizaciji Hrvatske Mense na kojoj su bile odgojiteljice Jelena Tuškan, Marija

Osredeĉki i Andrea Bobić.

Na 21. Danima djeĉjih vrtića Grada Zagreba u radu fokus grupa sudjelovale su

ravnateljica Predobra Mavrović, pedagoginja Iva Mondecar, psihologinja Sanja Jozić i

odgojiteljice Ivana Burić i Martina Jurić. Ravnateljica Predobra Mavrović, psihologinja Ana

Nukić i zdravstvena voditeljica Vlasta Bucković prisustvovale su struĉnom skupu na temu

„Standardizacija kriterija kvalitete kao preduvjet razvoja kurikuluma djeĉjeg vrtića“ u

Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Zakljuĉak

40

Potrebno je nastaviti s jaĉanjem struĉnih kompetencija svih odgojno-obrazovnih

djelatnika vrtića te intenzivirati osobni angaţman u struĉnom usavršavanju.

41

6. SURADNJA S RODITELJIMA

Po pitanju ostvarenja prve zadaće koja se odnosila na osnaživanje partnerstva

odgojitelja i roditelja s ciljem postizanja cjelovitog razumijevanja djetetovih potreba i

interesa istiĉemo sljedeće:

Prije poĉetka pedagoške godine, s roditeljima novoupisane djece pojedinaĉno je

dogovorena dinamika dolaska u skupinu u procesu prilagodbe kroz fleksibilnu

organizaciju koja se proteţe kroz jutarnje i popodnevne sate i njihov aktivan boravak u

odgojnoj skupini tijekom procesa prilagodbe; ovakav pristup pokazao se vrlo

povoljnim za uspješnu prilagodbu novoupisane djece

Odrţani su roditeljski sastanci za ciljane skupine:

- za roditelje novoupisane djece

- za roditelje ĉija su djeca ukljuĉena u programe Djeca u prirodi, Program predškole i sl.

- redoviti roditeljski sastanci u odgojnim skupinama koji su imali edukativni i

interaktivni karakter; u pojedinim odgojnim skupinama realiziran u suradnji sa ĉlanom

struĉnog tima koji je odrţao struĉno predavanje i/ili radionicu

Ove pedagoške godine poseban naglasak je stavljen na unapreĊenje i realizaciju

interaktivnih i komunikacijskih roditeljskih sastanaka te sastanaka edukativnog

karaktera po odgojnim skupinama

Kao i prethodnih godina, i ove godine naglasak je stavljen na individualne razgovore

na kojima odgojitelji i roditelji razmjenjuju zapaţanja o djetetovom napredovanju,

potrebama, interesima i sl.; na taj naĉin roditelji i odgojitelji postaju partneri koji

zajedniĉki kvalitetnije zadovoljavaju djetetove razvojne potrebe

Po pitanju druge postavljene zadaće koja se odnosila na poticanje roditelja na aktivno

sudjelovanje u kurikulumu odgojne skupine istiĉemo:

Na poĉetku pedagoške 2016./2017. godine su sve odgojne skupine zajedno s

roditeljima djece dogovorile okvirni plan suradnje za tekuću godinu. Roditelji su

upoznati s oblicima suradnje (roditeljski sastanci, radionice, prezentacije, individualni

razgovori i sl.) i njihovim znaĉajem.

42

U nekoliko odgojnih skupina suradnja izmeĊu odgojitelja i roditelja se pokazala jako

dobrom što je rezultiralo posebnim angaţmanom roditelja oko:

o Organizacije zajedniĉkog izleta djece i roditelja

o Suradnje u provoĊenju akcijskih istraţivanja

o Ukljuĉivanja razliĉitih zanimanja roditelja i specifiĉnih vještina u sam rad

skupine

U procesu suradnje s roditeljima naglašavalo se praćenje uĉenja i napredovanja djeteta

u grupi kroz transparentno dokumentiranje (fotografije, djeĉji radovi, izjave, video

zapisi), ali i korištenje prezentacijskih tehnika koje jasno dokumentiraju proces rada

Treća zadaća odnosila se na pružanje edukativne podrške roditeljima čija djeca su u

godini prije polaska u osnovnu školu s ciljem poticanja ključnih kompetencija za cjeloživotno

učenje. U tom smislu provedeno je informiranje roditelja o rezultatima procjene spremnosti za

polazak u školu djece koja su školski obveznici. Na temelju tih rezultata, kao i praćenja djece

od strane odgojitelja i struĉnog tima realizirano je savjetovanje roditelja o razvojnim

potrebama djece i o aktivnostima kojima mogu doprinijeti djetetovoj spremnosti za polazak u

prvi razred osnovne škole.

Zakljuĉak

Nuţno je nastaviti produbljivati partnerstvo roditelja i odgojitelja kroz razmjenu

iskustava i znanja o djetetu.

43

7. SURADNJA S VANJSKIM ĈIMBENICIMA

U ovoj pedagoškoj godine nastavili smo kontinuirano izgraĊivati suradniĉke odnose s

lokalnom, širom i struĉnom društvenom zajednicom. Teţili smo unapreĊivanju razine

kvalitete suradnje s ciljem poboljšanja odgojno-obrazovne prakse i struĉnog usavršavanja

odgojitelja te osiguranja optimalnih uvjeta za ţivljenje djece u vrtiću.

SuraĊivali smo s vanjskim ekspertom prof. dr. sc. Arjanom Miljak koja je u dva

navrata posjetila podruĉni objekt na lokaciji Peruanska 1 podupirući tako razvoj

profesionalnih znanja i kompetencija odgojitelja.

Suradnjom sa struĉnim ustanovama unaprijedili smo odgojno-obrazovnu praksu i

struĉno usavršavali djelatnike Vrtića. Ustanove s kojima smo suraĊivali su sljedeće:

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Agencija za odgoj i obrazovanje

Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju

Uĉiteljski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu

Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoriĉkim smetnjama

Klinika za djeĉje bolesti Zagreb

Poliklinika SUVAG

Centar za autizam

Centar za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“

Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba

Grad mladih – Granešina

Djeĉji vrtići Grada Zagreba

Djeĉji vrtić „Olga Ban“, Pazin (ostvarena je jedna struĉna posjeta djelatnika DV

„Olga Ban“ podruĉnom objektu DV „Gajnice“ na lokaciji Kerestineĉkih ţrtava 59)

Osnovna škola bana Josipa Jelaĉića, Zagreb

Osnovna škola Dragutina Domjanića, Zagreb

Osnovna škola Stenjevec, Zagreb

Centar za poticanje darovitosti djeteta „Bistrić“

44

Goethe-Institut Zagreb

Hrabri telefon u sklopu projekta „Od politike do stvarnosti – promjena stavova i

praksi od tjelesnog kaţnjavanja do mjera za zaštitu djece“

Suradnja s Filozofskim, Uĉiteljskim i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom

nastavljena je i ove pedagoške godine kroz organizaciju struĉno-pedagoške prakse za studente

pedagogije, predškolskog studija i logopedije.

Nastavljena je suradnja s ustanovama radi osiguranja materijalnih uvjeta za djelatnost

vrtića te proširenje vrtićkih kapaciteta:

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport

Vijeće gradske ĉetvrti Podsused-Vrapĉe

Suradnja je ostvarena i nastavljena i s mnogobrojnim ĉimbenicima s podruĉja kojem

pripada Vrtić te s ĉimbenicima koji obogaćuju odgojno-obrazovni proces:

Centar za socijalnu skrb Susedgrad

Lokalne osnovne škole (OŠ Dragutina Domjanića, OŠ bana Josipa Jelaĉića, OŠ

Stenjevec)

Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad

Dom zdravlja

Policijska uprava Ĉrnomerec

Knjiţnica Vladimira Nazora

Tehniĉki muzej

Hrvatski restauratorski zavod

Umjetniĉki paviljon

Kazalište Mala scena

Glazbena škola Pavla Markovca

Produkcija Z

Jozo Bozo

Studio „Suncokret“

Kazalište „Budilica“

Udruga Djeca susreću umjetnost – Sedmi kontinent (sudjelovanje u projektu „Vrtići

u kvartovskom kinu“)

45

HAK (provedene su radionice za djecu u sklopu projekta „Vidi i klikni“)

Hrvatske ţeljeznice (u ĉijoj organizaciji je obiljeţen Dan mobilnosti)

Klizaĉki klub „Aksel“

Mali sportaši

Zakljuĉak

Nastavit ćemo s produbljivanjem i podizanjem razine kvalitete suradnje s društvenim

ĉimbenicima te osvještavati vaţnost takve suradnje i otvorenosti za unapreĊivanje djelatnosti.

46

8. VREDNOVANJE PROGRAMA

Svi sudionici odgojno – obrazovnog procesa, kao i suradnici izvan vrtića, sustavno i

kontinuirano provodili su praćenje kvalitete rada ustanove. Sukladno tome, provedena je

unutarnja procjena odnosno samovrednovanje i vanjsko vrednovanje programa (vanjski

supervizor i refleksivni prijatelji iz drugih vrtića).

Na taj naĉin realizirana je bitna zadaća i intenzivirana je analiza kvalitete odgojno-

obrazovne prakse vrtića unaprijed utvrĊenim standardima (samovrednovanje i vanjsko

vrednovanje).

Bitna zadaća realizirala se kroz sljedeće strategije:

- odrţane su tjedne refleksije na nivou pojedinog objekta,

- odrţane su dnevne refleksije manjih timova odgojnih djelatnika,

- realizirano je kvalitativno i kvantitativno praćenje ostvarenja kvalitete putem

indikatora procjene na kraju pedagoške godine (vidi više u poglavlju Odgojno –

obrazovni rad),

- provodilo se kontinuirano dokumentiranje procesa na svima razinama. Uz obaveznu

pedagošku dokumentaciju, tijekom ove godine posebno se istiĉu i drugi oblici

dokumentiranja (uraci djece, foto, audio i video zapisi, radne mape (portfolio), pisane

bilješke odgojitelja, itd.)

- gotovo svi odgojitelji su sudjelovali u provoĊenju akcijskog istraţivanja

Samovrednovanje obuhvatilo je sve ĉimbenike unutar vrtića:

- Odgojitelje i druge stručne djelatnike vrtića koji samorefleksijama i zajedniĉkim

refleksijama o kvaliteti razliĉitih aspekata i cjeline odgojno – obrazovnog procesa na

tjednim sastancima sa struĉnim suradnicima u pojedinim objektima kontinuirano i

sustavno propituju svoje ideje, razmišljanja, stavove i djelovanje (putem snimki

razgovora, foto i video snimki i rasprave te rada u malim grupama). U manjim

timovima odgojitelji se sastaju dnevnom dinamikom u svrhu dobivanja razliĉitih

interpretacija i razumijevanja aspekata vlastite prakse ĉime odgojitelji jedni drugima

47

postaju refleksivni prijatelji. Nekoliko naših odgojitelja i tri odgojitelja iz drugih vrtića

odrţavaju mjeseĉne sastanke na kojima zajedniĉki vrednuju kvalitetu svoje prakse s

ciljem unaprjeĊenja iste. Na taj naĉin formirana je „mreţa suradnika“ koja je nastavila

s aktivnim radom i ovu pedagošku godinu.

- Djecu koja su svojim djelovanjem i samorefleksijom na vlastito sudjelovanje u

pojedinim procesima davali povratnu informaciju o razini kvalitete programa.

- Roditelje koji su putem roditeljskih sastanaka, individualnih razgovora i weba mogli

izraziti svoje zadovoljstvo u kontekstu vrednovanja programa te putem anonimne

ankete na kraju pedagoške godine (zasebno u pojedinim odgojnim skupinama).

Vanjsko vrednovanje ostvareno izvan vrtića odnosilo se na:

- refleksivne prijatelje iz drugih vrtića (Djeĉji vrtić „Olga Ban“, Pazin) - organizirana je

jedna struĉna posjeta ravnateljice DV „Olga Ban“ i odgojiteljica našem podruĉnom

objektu na lokaciji Kerestineĉkih ţrtava 59 kada su imali priliku izravno vidjeti proces

kao i primjere dobre prakse rada u jaslicama

- supervizore Struĉno – razvojnog centra (prof. dr. sc. Rea Fulgosi – Masnjak), kao i

druge sudionike edukacije unutar Struĉno – razvojnog centra koji su u sklopu modula

imali uvid u odgojno – obrazovnu praksu u podruĉnim objektima na adresi

Kerestineĉkih ţrtava 59 i Peruanska 1 nakon kojih su dali svoje refleksije

- nadleţne institucije – Ministarstvo, znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za odgoj i

obrazovanje (realizirana je posjeta struĉne savjetnice prilikom uvida u rad pojedinih

odgojitelja i struĉnih suradnika za potrebe napredovanja u struci)

- vanjske eksperte – prof.dr.sc. Arjana Miljak

Podruĉja vrednovanja:

- ukupna kvaliteta odgojno-obrazovnog procesa

- poštovanje prava djece (ĉetiri grupe prava: pravo preţivljavanja, razvojna prava,

zaštitna prava, prava sudjelovanja)

48

- inkluzija djece s posebnim potrebama

- suradnja s roditeljima

- profesionalni razvoj struĉnjaka u ustanovi

Dobiveni pokazatelji s obzirom na navedena podruĉja vrednovanja su sljedeći:

- Osiguran je siguran i opremljen vanjski i unutarnji prostor vrtića primjeren za uĉenje

djece predškolske dobi i struĉnih djelatnika vrtića (prostorno-materijalni uvjeti su u

funkciji ostvarivanja odgojno – obrazovnog procesa s naglaskom na poboljšanje uvjeta

tijekom boravka na zraku i raĉunalne opremljenosti vrtića potrebne za struĉno

usavršavanje odraslih)

- Što se tiĉe pokazatelja raznovrsnosti programa koje vrtić nudi roditeljima istiĉemo da

je uz redoviti desetsatni program vrtić provodio:

program predškole za djecu u godini prije polaska u osnovnu školu (dvije skupine

djece koja nisu ukljuĉena u redoviti program vrtića)

program rane stimulacije osjetila za djecu u 2. i 3. godini ţivota (jedna skupina djece)

desetsatni program ranog uĉenja engleskog jezika za djecu predškolske dobi (dvije

skupine djece)

desetsatni program ranog uĉenja njemaĉkog jezika za djecu predškolske dobi (jedna

skupina djece)

kraći program ranog uĉenja engleskog jezika (dvije skupine djece)

kraći program za potencijalno darovitu djecu (dvije skupine djece)

program „Djeca u prirodi“ u Gradu mladih, Granešina, za djecu u godini prije polaska

u osnovnu školu

- Stavljen je veći naglasak na kvalitetno provoĊenje fleksibilne organizacije prilagodbe

djeteta, dnevnog ritma odgojne skupine i poštivanja biološkog ritma svakog djeteta u

kontekstu djeĉjih potreba (za odmorom, snom i hranom) iz kojih proizlaze njihova

temeljna prava

- Po pitanju kvalitete inkluzije djece s posebnim istiĉemo da je: 392 djece s posebnim

potrebama ukljuĉeno u redovni program vrtića, 9 trećih odgojitelja je ukljuĉeno u rad s

49

djecom s posebnim potrebama u ulozi pomagaĉa u njihovoj inkluziji i 173 djece je

bilo ukljuĉeno u indicirani tretman u sklopu vrtića.

- Njegovan je kvalitetan partnerski odnos roditelja i vrtića vidljiv kroz aktivno

ukljuĉivanje roditelja u kurikulum pojedine odgojne skupine i zajedniĉko donošenje

odluka vezanih uz razvoj, uĉenje i socijalni ţivot djece u grupi (uz pomoć suvremenih

oblika suradnje s roditeljima te komunikacijskih i edukativnih roditeljskih sastanaka

kroz godinu). TakoĊer, ove pedagoške godine roditelji su sudjelovali na okruglom

stolu zajedno s odgojiteljima u objektu Peruanska 1 s ciljem razmjene iskustava i

analize kvalitete vrtića.

- Realizirano je stručno usavršavanje odgojitelja i stručnih suradnika kroz razliĉite

aktive, seminare, edukacije, treninge te aktivno sudjelovanje djelatnika vrtića u

Struĉno-razvojnom centru u svojstvu predavaĉa (vidi više u poglavlju Stručno

usavršavanje odgojnih djelatnika).

50

9. LJETNA ORGANIZACIJA RADA

Ljetnu organizaciju rada pored ankete za roditelje uvjetovale su okolnosti vezane za

izvoĊenje radova u centralnom objektu Hrvatskih iseljenika 6. Naime, u centralnom objektu

su se izvodili radovi na djeĉjem igralištu (izmjena sprava, asfaltiranje površina, ureĊenje

travnatih površina). Djeca iz tog objekata su bila smještena u podruĉnom objektu

Kerestineĉkih ţrtava 59. Ĉitavo ljeto djeca iz Posuseda su boravila u svom objektu u Blanju.

U skladu s brojem skupina osiguran je dovoljan broj odgojno-obrazovnih i ostalih djelatnika

tako da se rad odvijao u vrlo dobrim uvjetima na zadovoljstvo i djece i odgojitelja. Kroz

ĉitavo ljeto obavezno je bio prisutan ravnatelj ili netko od ĉlanova struĉnog tima. Roditelji su

na vrijeme obaviješteni o potrebi i opravdanosti upravo ovakve ljetne organizacije te nije bilo

nikakvih nezadovoljstava.

Na vrijeme su obavljene sve pripreme, a poseban naglasak je bio na:

sigurnom boravku djece u vrtiću

timskom pristupu u dogovaranju pri izboru zadataka, sredstava i sadrţaja rada s

djecom

prilagodbi djece, roditelja i odgojitelja na nove prostore

zaštiti od sunca

profesionalnom odnosu prema roditeljima

aţurnom voĊenju dokumentacije

konkretnim zaduţenjima tehniĉkog osoblja

prilagodbi uvjeta rada u vrijeme ekstremno visokih temperatura

Pored toga obavljena je i materijalna priprema:

dopuna igraĉaka i pribora za igru, posebno za igre na zraku

bazena i mlaznica za igre s vodom

osigurana voda za piće na nekoliko mjesta na igralištu

Rad odgojitelja organiziran je tako da rade preteţno s djecom iz svojih objekata kako

bi olakšali boravak djece u novom prostoru.

51

Rad ovog ljeta protekao je bez ozbiljnijih ozljeda djece. S obzirom na dobre prostorne

uvjete i odgovorni odnos prema radu svih zaposlenika moţemo reći da su i u ovom razdoblju

djeci pruţeni uvjeti u kojima su zadovoljene sve djeĉje potrebe.

52

10. PRILOG: IZVJEŠĆE O PROVEDBI EDUKACIJE STRUĈNO –

RAZVOJNOG CENTRA „RANA STIMULACIJA OSJETILA –

SENZORNA INTEGRACIJA“

Tijekom protekle pedagoške godine nastavljena je edukacija Struĉno-razvojnog centra

Djeĉjeg vrtića „Gajnice“ „Rana stimulacija osjetila – senzorna integracija“ koja je zapoĉela

18. oţujka 2016. godine. U pedagoškoj godini 2015./2016. odrţana su prva dva modula, a

protekle je godine odrţano preostalih pet modula. Edukaciji je prisustvovalo ukupno 31

odgojitelj i struĉni suradnik iz 14 razliĉitih djeĉjih vrtića iz grada Zagreba i Zagrebaĉke

ţupanije.

Treći je modul odrţan 21. listopada 2016. godine. Edukacijska rehabilitatorica Jelena

Kotarski, struĉna suradnica Djeĉjeg vrtića „Gajnice“, odrţala je predavanje Uvod u osjetilne

sustave i tako sudionike upoznala s time što je senzorna integracija i zašto je vaţna rana

stimulacija osjetila. TakoĊer je odrţala predavanja o taktilnom, vestibularnom i

proprioceptivnom sustavu, a odgojiteljice iz Djeĉjeg vrtića „Gajnice“ prikazale su snimke

svog rada te prezentirale kako one unutar svojih odgojnih skupina rade na ranoj stimulaciji

navedenih osjetilnih sustava. Uz predavanje na temu Taktilni sustav, primjere iz prakse

prezentirale su odgojiteljica mentor Katica Malkoĉ i odgojiteljica Ines Ban, na temu

Vestibularni sustav odgojiteljica Zdenka Tolić, a na temu proprioceptivni sustav odgojiteljica

Marica Ledinšĉak koja je uz to odrţala i radionicu.

Ĉetvrti je modul odrţan 25. studenog 2016. godine. Edukacijska rehabilitatorica Jelena

Kotarski odrţala je tri predavanja o auditivnom, vizualnom, olfaktornom i gustativnom

osjetilnom sustavu, a odgojiteljice iz Djeĉjeg vrtića „Gajnice“ prikazale su snimke svog rada

te prezentirale kako one unutar svojih odgojnih skupina rade na ranoj stimulaciji navedenih

osjetilnih sustava. Nakon predavanja na temu Auditivni sustav svoj rad vezan uz isti osjetilni

sustav prezentirala je odgojiteljica mentor Ruţica Podhraški, nakon predavanja na temu

Vizualni sustav odgojiteljica Verica Ĉovran, a nakon teme Olfaktorni i gustativni sustav

odgojiteljica Ivana Kovaĉ koja je odrţala i radionicu. Odgojiteljica Snjeţana Karija upoznala

je sudionike s jednim od posebnih cjelodnevnih programa Djeĉjeg vrtića „Gajnice“ Rano

učenje engleskog jezika te je putem video snimaka prezentirala svoj rad unutar odgojne

skupine. Odgojiteljica Zdenka Tolić i odgojiteljica mentor Katica Malkoĉ na isti su naĉin

upoznale sudionike s Posebnim preventivnim programom rane stimulacije osjetila za djecu

53

predškolske dobi. Putem video snimaka takoĊer su pokazale kako odgojitelji Djeĉjeg vrtića

„Gajnice“ obogaćuju vanjski prostor osjetilnim poticajima.

Peti je modul odrţan 25. sijeĉnja 2017. godine. Sudionicima je omogućeno da dobiju

uvid u odgojno-obrazovnu praksu Djeĉjeg vrtića „Gajnice“ te je organiziran obilazak

odgojnih skupina u objektu na adresi Kerestineĉkih ţrtava 59 i objektu na adresi Peruanska 1.

Voditelji obilaska bili su vrtićki pedagozi, Marija Šegović, pedagog savjetnik, i pedagoginja

Iva Mondecar. Nakon obilaska odgojnih skupina pedagoginja Marija Šegović upoznala je

sudionike s time koji su temelji koji se razvijaju u ranoj dobi, a ĉijem razvoju pogoduju

poticajne aktivnosti u osjetilno obogaćenoj okolini, vaţni za izgraĊivanje matematiĉke

kompetencije. Odgojiteljica Verica Ĉovran prikazala je putem video snimaka i objasnila kako

je unutar svoje odgojne skupine primijenila ta saznanja kroz rad s djecom. Pedagoginje

Šegović i Mondecar te odgojiteljica Ĉovran odrţale su i radionicu na temu Matematiĉke igre

kada su sudionici aktivno sudjelovali u nekim od igara za izgradnju matematiĉke

kompetencije.

Šesti je modul odrţan 24. veljaĉe 2017. godine. Zaposlenici Djeĉjeg vrtića „Gajnice“

prezentirali su svoja iskustva u radu s djecom s teškoćama u razvoju. Psihologinja Sanja Jozić

govorila je o iskustvu provedbe EU projekta „Mreţa rane podrške za bolju integraciju djece s

teškoćama u redoviti obrazovni sustav“ koji je zapoĉeo u kolovozu 2013. godine i trajao 15

mjeseci. Sudionici su upoznati s najznaĉajnijim aktivnostima projekta od kojih su posebno

izdvojene adaptacija i opremanje dvorane s ciljem rane stimulacije, posebno djece s

teškoćama u razvoju, ukljuĉivanje djece s teškoćama u igraonicu "Rana stimulacija osjetila" i

edukacija odgojitelja i struĉnih suradnika vrtića u Struĉno-razvojnom centru "Rana

stimulacija osjetila - Senzorna integracija". Odgojiteljica mentor Ruţica Podhraški je na

primjeru djeĉaka s teškoćama u razvoju koji je bio u njenoj odgojnoj skupini prezentirala svoj

rad u kojem je koristila saznanja iz podruĉja senzorne integracije. Kroz prikaze iz prakse je

govorila o implementaciji segmenata senzorne integracije u radu s djecom s teškoćama i

njihovim roditeljima. TakoĊer je odrţala radionicu s edukacijskom rehabilitatoricom Jelenom

Kotarski kada su sudionici na temelju video snimke zajedno osmišljavali kakvu bi podršku

pruţili djetetu s teškoćama u razvoju unutar njegove odgojne skupine. U nastavku modula,

psihologinja Sanja Jozić govorila je o ulozi trećih odgojitelja u radu s djecom s teškoćama u

razvoju. Odgojiteljice Djeĉjeg vrtića“Gajnice“ Iva Bakarić, Marija Osredeĉki i Martina Jurić

koje su bile u ulozi trećih odgojitelja prezentirale su svoja iskustva u radu s djecom s

teškoćama u razvoju. Odgojiteljica Iva Bakarić govorila je o naĉinu voĊenja pedagoške

54

dokumentacije i razvojne mape djeteta s teškoćama. Odgojiteljica Marija Osredeĉki

predstavila je svoj rad s djetetom s teškoćama i suradnju s njegovim roditeljima, a

odgojiteljica Martina Jurić je uz fotografije snimljene tijekom svog rada govorila je o vaţnosti

obogaćene okoline u radu s djecom s teškoćama u razvoju.

Sedmi, ujedno i zadnji modul edukacije, odrţan je 23. oţujka 2017. godine. Gosti

predavaĉi istaknuli su vaţnu ulogu kretanja u cjelokupnom razvoju djeteta. Profesor

kineziolog Emil Lordanić iz Djeĉjeg vrtića „Vjeverica“ prezentirao je svoj rad te je kroz video

snimke prikazao neke od aktivnosti koje redovito provodi sa djecom unutar vrtića. Posebno je

istaknuo vaţnost aktivnosti u koje se aktivno ukljuĉuju sva djeca, bez obzira na individualne

razlike. Profesorica logopedije, logoped ritmiĉar i Marte Meo terapeut Renata Rade iz

Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora „SUVAG“ kroz svoje je izlaganje i video

materijale istaknula vaţnost pokreta u razvoju komunikacije i govora, a posebno se osvrnula

na svoj rad s djecom s teškoćama u razvoju. Nakon izlaganja je uslijedila radionica. Sudionici

su aktivno sudjelovali u govorno-motoriĉkim igrama koje je vodila profesorica Rade koja je te

iste igre redovito primjenjivala u svom radu s djecom s teškoćama u razvoju.

Nakon svakog provedenog modula uslijedila je evaluacija sa refleksijom i

zakljuĉcima. Sudionici su svaku prezentaciju i radionicu vrednovali ocjenama od 1 do 5 pri

ĉemu je 1 znaĉilo nedovoljno, a 5 odliĉno. Svaki od provedenih sedam modula ocijenjen je

prosjeĉnom ocjenom 5, a sudionici su iskazali veliko zadovoljstvo prezentiranim sadrţajem i

steĉenim znanjem.

Prilog: Agenda svih sedam modula

55

STRUĈNO-RAZVOJNI CENTAR ZA PROVEDBU PROGRAMA „RANA

STIMULACIJA OSJETILA – SENZORNA INTEGRACIJA“

MODUL 1.

Petak, 18. oţujka 2016.

Vrijeme DogaĊanje Predavaĉ

9:00 – 9:45 Okupljanje sudionika i prijava

9:45 – 9:55 Uvodna rijeĉ

Predobra Mavrović, prof.,

ravnateljica

DV „Gajnice“

Marija Ivanković, prof.,

voditeljica Sluţbe za

predškolski odgoj i

obrazovanje, MZOS

mr. sc. Vesna Tokić,

savjetnica u Gradskom uredu

za obrazovanje, kulturu i

sport

9:55 – 10:40 Djeĉji vrtić kao struĉno-razvojni centar –

centar izvrsnosti

Marija Ivanković, prof.,

voditeljica Sluţbe za

predškolski odgoj i

obrazovanje, MZOS

10:40 – 11:00 Uvod u edukaciju

Sanja Jozić, struĉni suradnik

psiholog

DV „Gajnice“

11:00 – 11:15 Stanka

11:15 – 12:45 Neuroznanost i uĉenje: Neuroedukacija prim. dr. sc. Ljiljana Popović

Mioĉinović

12:45 – 13:30 Ruĉak

13:30 – 15:00

Suvremene strategije uĉenja u kurikulumu

ranog i predškolskog odgoja i

obrazovanja

izv. prof. dr. sc. Biserka

Petrović-Soĉo

15:00 – 16:00 Refleksija, zakljuĉci i evaluacija

MODUL 2.

Ĉetvrtak, 21. travnja 2016.

Vrijeme DogaĊanje Predavaĉ

9:00 – 9:30 Okupljanje sudionika

9:30 – 11:00 Uvodno o senzornoj integraciji Prof.dr.sc. Rea Fulgosi

Masnjak

11:00 – 11:30 Stanka

11:30 – 13:00 Senzorna integracija – pojavnost

disfunkcije i povezani poremećaji

Prof.dr.sc. Rea Fulgosi

Masnjak

13:00 – 14:00 Ruĉak

14:00 – 15:30 Izazovi u terapiji senzorne integracije Mihaela Grubišić,

56

bacc. physioth, bacc. therap.

occup., terapeut senzorne

integracije

15:30 – 16:00 Refleksija, zakljuĉci i evaluacija

MODUL 3.

Petak, 21. listopada 2016.

Vrijeme DogaĊanje Predavaĉ

8:30 – 9:00 Okupljanje sudionika

9:00 – 10:30

Uvod u osjetilne sustave - predavanje

Taktilni sustav – predavanje i prikazi iz

prakse

Jelena Kotarski, mag. educ.

rehab.

Katica Malkoĉ, odgojitelj –

mentor

Ines Ban, odgojitelj

10:30 – 11:00 Stanka

11:00 – 12:30 Vestibularni sustav - predavanje i prikazi

iz prakse

Jelena Kotarski, mag. educ.

rehab.

Zdenka Tolić, odgojitelj

12:30 – 13:30 Ruĉak

13:30 – 15:00 Proprioceptivni sustav – predavanje,

prikazi iz prakse i radionica

Jelena Kotarski, mag. educ.

rehab.

Marica Ledinšĉak, odgojitelj

15:00 – 15:30 Refleksija, zakljuĉci i evaluacija svi

MODUL 4.

Petak, 25. studenog 2016.

Vrijeme DogaĊanje Predavaĉ

8:30 – 9:00 Okupljanje sudionika

9:00 – 10:30 Auditivni sustav – predavanje i prikazi iz

prakse

Jelena Kotarski, mag. educ.

rehab.

Ruţica Podhraški, odgojitelj

– mentor

10:30– 10:50 Stanka

10:50 – 12:00 Vizualni sustav – predavanje i prikazi iz

prakse

Jelena Kotarski, mag. educ.

rehab.

Verica Ĉovran, odgojitelj

12:00 – 12:45 Olfaktorni i gustativni sustav

Jelena Kotarski, mag. educ.

rehab.

Ivana Kovaĉ, odgojitelj

12:45 – 13:45 Ruĉak

57

13:45 – 14:15

Posebni cjelodnevni program

“Rano uĉenje engleskog jezika” – prikazi

iz prakse

Snjeţana Karija, odgojitelj

14:15 – 14:45

Posebni preventivni program rane

stimulacije osjetila za djecu predškolske

dobi – prikazi iz prakse

Katica Malkoĉ, odgojitelj –

mentor

Zdenka Tolić, odgojitelj 14:45 – 15:00 Osjetilni poticaji u vanjskom prostoru

15:00 – 15:30 Refleksija, zakljuĉci i evaluacija svi

MODUL 5.

Petak, 27. sijeĉnja 2017.

Vrijeme DogaĊanje Predavaĉ

8:30 – 9:00 Okupljanje sudionika

9:00 – 12:00

Uvid u odgojno – obrazovnu praksu

(objekti na lokacijama Kerestineĉkih

ţrtava 59 i

Peruanska 1)

Voditelji:

Marija Šegović, pedagog-

savjetnik

Iva Mondecar, pedagog

12:00 – 13:00 Stvaranje temelja za izgraĊivanje

matematiĉke kompetencije

Marija Šegović, pedagog-

savjetnik

Verica Ĉovran, odgojitelj

13:00 – 14:00 Ruĉak

14:00 – 15:00 Radionica – matematiĉke igre

Marija Šegović, pedagog-

savjetnik

Iva Mondecar, pedagog

Verica Ĉovran, odgojitelj

15:00 – 15:30 Refleksija, zakljuĉci i evaluacija Svi

MODUL 6.

petak, 24. veljaĉe 2017.

Vrijeme DogaĊanje Predavaĉ

8:30 – 9:00 Okupljanje sudionika

9:00 – 10:30 Mreţa rane podrške djeci s teškoćama –

iskustvo provedbe EU projekta

Sanja Jozić, struĉni suradnik

psiholog

10:30 – 11:00 Stanka

11:00 – 11:30 Radionica – odreĊivanje bitnih zadaća u

radu s djecom s teškoćama

Jelena Kotarski, mag. educ.

rehab.

Ruţica Podhraški, odgojitelj

mentor

11:30 – 12:30 Implementacija segmenata senzorne

integracije u radu s djecom s teškoćama i

Ruţica Podhraški, odgojitelj

58

njihovim roditeljima – prikazi iz prakse mentor

12:30 – 13:30 Ruĉak

13:30 – 15:00

Uloga trećih odgojitelja u radu s djecom s

teškoćama - predavanje, prikazi iz prakse

Sanja Jozić, struĉni suradnik

psiholog

Iva Bakarić, odgojitelj

Marija Osredeĉki, odgojitelj

Martina Jurić, odgojitelj

15:00 – 15:30 Refleksija, zakljuĉci i evaluacija

MODUL 7

ĉetvrtak, 23. oţujka 2017.

Vrijeme DogaĊanje Predavaĉ

8:30 – 9:00 Okupljanje sudionika

9:00 – 10:30 Sport kao igra Emil Lordanić, prof.

kineziolog

10:30 – 11:00 Stanka

11:00 – 12:30 Kretanjem do komunikacije

Renata Rade, prof. logoped

ritmiĉar

Marte Meo terapeut

12:30 – 13:30 Ruĉak

13:30 – 15:00 Radionica:

Govorno-motoriĉke ige

Renata Rade, prof. logoped

ritmiĉar

Marte Meo terapeut

15:00 – 15:30 Refleksija, zakljuĉci i evaluacija