GODINA IV. BROJ 11. OŽUJAK 2005.

LIST HRVATSKIH KATOLIČKIH MISIJA U AUSTRIJI

Iz sadržaja:

O Uskrsu 3

Crkva u Hrvata 4

Upoznajmo Bibliju 5

Vjeran do smrti 7

Euharistija 9

Laici u crkvi 10

Povijest HKM-a Beč 12

Iz HKM-a u Austriji:

Graz 14

Innsbruck¸ 15

Linz 16

Salzburg 17

St. Pölten 18

Beč 19

Mladi u HKM-u Beč 20

Iz HKM-a Beč 21

Obnova crkve na Am Hof-u 22

Hodočašče na Kupres 23

Impressum: uređuje i odgovara: Hrvatska katolička misija Beč, (Kroatische katholische Mission) Am Hof, 1010 Wien, Schulhof 1. Tel.(01) 533 81 36; 533 83 94; fax (01) 533 30 19,

fra Ilija Vrdoljak, voditelj. Lektura: fra Franjo Jurinec i dr. Marko LukendaTehnička obrada i layout: mr. Rudolf Mijoč - Birin, e-mail: hkm@hkm-wien.at

mr. Rudolf Mijoč - Birin

LIST HRVATSKIH KATOLIČKIH MISIJA U AUSTRIJI

UVodnik

Ove godine nas je korizma sve iznenadila. Kao da se radi toga i zima sjetila da joj vrijeme izmiče i da hitno mora uključiti svoje hladnjake i istovariti zacrtane količine snijega. Božićni dani ostali su kao lijep san. Mnogi su pošli u domovinu da ih tamo proslave s najbližima iz obitelji. I ove godine se to vidjelo na Euharistijskim slavljima po našim Misijama kroz božićne blagdane. Jedino su polnoćke ostale prepune, kao i uvijek.

Početak godine bio je vezan i uz predsjedničke izbore u Republici Hrvatskoj. Dijaspora je ponovno bila prozvana što ne misli kako bi drugi htjeli da se ona ponaša i misli. Čak se pozivalo i na osporavanje njezina prava na biranje. Koliko je to otužno slušati od novokomponiranih "europejaca" dok to promklamiraju s TV ekrana gledajući vas drsko u oči. Sve će to ići malo drugačije, jer ipak postoji zakon i nije to samo tako lako strpati pod tepih, jer su se ipak neka vremena promijenila i neki režimi otišli, iako još postoje zaostaci iz njih. Mi iz dijaspore ne bojimo se da će nas netko kome ne odgovaramo samovoljno i nelegitimno izbaciti iz naroda komu pripadamo i oteti nam prava koja imamo, već mi ponovno postavljamo pitanje našega legitimnoga prava na izbore pismenim putem i tražimo obnovu biračkih lista. Jer nas u europskom i prekooceanskom iseljeništvu nipošto nema previše u popisima birača, nego premalo i pitamo se gdje smo, jer bismo svi htjeli imati mogućnost biranja.

U našim Misijama već smo ozbiljno ušli u korizmenu pripravu, iako se mi svećenici svim silama trudimo posjetiti preostale obitelji s blagoslovom njih i njihovih domova. Korizmeni dani i nedjelje dovode mnogo više vjernika u crkvu nego ostala razdoblja. Posebno su pobožnosti križnoga puta prihvaćene u pobožnosti našega puka. Kod nas u Beču svakoga korizmenog petka okupi se preko 700 vjernika na križni put i misno slavlje. Mnogi od njih jedva da stignu s posla kući presvući radno odijelo. Ti korizmeni petci su ujedno i karitativni, pa se uvijek u ime zajednice pomogne sirotinji ili učini nešto dobroga za one koji nemaju i ne mogu sami. Lijep je taj osjećaj i razumljiva poruka Krista-patnika koji se sav daje i nuka svoje vjernike da to isto učine prepoznavajući ga u njegovoj braći koja trpe.

Ova godina nam upravo o tom darivanju želi govoriti. Ona je posvećena Euharistiji i posvješćuje nam tu darujuću Ljubav koja se do kraja darovala i ne prestaje se i dalje darivati. Sve je rečeno kroz simbol KRUHA i na teološkoj i na antropološkoj razini. Blagovanje i hranjenje, primanje i davanje, Kruh života i kruh svagdanji su dubinski vezani uz misterij koji mi kršćani zovemo Euharistija. Mnogo je toga što bi ove godine trebalo posvijestiti u našim zajednicama. Ova korizma, kao da nam želi dati temeljnu euharistijsku katehezu.

S ovim brojem Naše rijeli počinjemo i s novom temom: Laici i njihova zadaća u Crkvi. Nadamo se da ćemo odgovoriti i na neka pitanja koja su uz tu temu vezana, te tako pojasniti i pozvati laike na pomoć i suradnju. Svi smo zajedno pozvani da širimo Božju Riječ, i mi svećenici i vi laici. “Gospodin želi da svoje Kraljevstvo širi i po laicima, to jest kraljevstvo istine i života, kraljevstvo svetosti i milosti, kraljevstvo pravde, ljubavi i mira.” (Lumen gentium IV, 36).

Vjerujemo da će ovaj broj "Naše riječi" doći prije Uskrsa u Vaše ruke, želimo da Vam ova korizma bude plodna dobrim djelima po našim Misijama u Austriji i ostalima do kojih dolaze naše novine. Blagoslovljeni uskrsni blagdani! Neka nas Uskrsnuli, obnovljene korizmom, povede u tek započetu godinu.

Vaš fra Ilija Vrdoljak

2.

Jakša

vo je stih iz starog korizmenog himna, Uskrsno svjetlo - AlelujaO koji započinje ranokršćanskom čežnjom: Uskrsno svjetlo i uskrsno jutro, najavljuju “O Sunce spasa, Isuse, zasini do dna u dušu...”neraspadljivu nadu Božjeg obećanja čovjeku: To je krik čovjeka koji se nalazi na putu u tuđoj “Ja sam uskrsnuće i Život!” Raspjevana Crkva zemlji, svjestan vlastite ranljivost i nedovrše-pjeva svom Zaručniku: “Već zora rumen nosti. Stoji pred nekim čudesnim očekivanjem prosipa, u visu pjesme ore se, pun slavlja svijet kao pjevač budućnosti i nade. Ona se u svojoj očekuje, od groze urla pakao!”punini ne može dogoditi u ovom vremenu, Tako već u vremenu započinje svečani poklič nego u vječnosti.“Aleluja”Teško nam je ovo vrijeme kušnji, gdje se

Nadahnuti Augustin poziva sve kršćane sukobljuju sile zla i dobra. Posebno smo toga svijeta: “Pjevajmo aleluja dobrom Bogu! Ovdje svjesni u korizmenom vremenu, kada se još pjevamo aleluja zabrinuti, da ga ondje želimo oteti marketingu materijalnih dobara i uzmognemo pjevati zbrinuti... O blaženog li susresti drugu dimenziju samoga sebe, svijet ondje aleluja, o bezbrižnog, o sigurnog od duše, savjesti i snagu duha.

protivnika... Pjevaj, kako to Teška je borba sa silom običavaju putnici: pje-zla u sebi. Znamo

vaj i putuj, pje-iz vlastitog vajući se tješi u iskus-tva:

trudu, a ne Zato nas odaj se lije-misao iz nosti - pje-poslanice vaj i pu-Hebrejima tuj!”hrabri: “Ne

K a d gubite pou-naše tijelo zdanja! postane be-Pripada mu smrtno i ne-velika pla-pokvarljivo, ća! Posto-

bit ćemo sli-janosti vam čni njemu, po-uistinu tre-

bjedniku nad ba, da biste, zlom i smrću. Tada vršeći volju Bo-

ćemo iskusiti misao žju, zadobili obe-staroga psalmist koji go-ćano” (10,35-36).

vori: “U tebi je izvor životni, tvojom svjetlošću mi svjetlost gledamo” (ps.36),Provjereno iskustvo korizmenog vre-

Isusovo uskrsnuće je poruka čitavom mena uvijek nas iznova upućuje na glavne čovječanstvu od starih grčkih tradicija, da odrednice odnosa prema Bogu, sebi i bliž-dolazi zlatno doba, gdje će čovjek živjeti njemu: moli, posti i čini djela milosrđa.miroljubivo, gdie će vladati vječno proljeće i zemlja će davati plodove za život čovjeku. U A iskusni psalmist unutarnjom čežnjom Isusovu uskrsnuću započinje novo stvaranje i više: “Ko ovca izgubljena ja zalutah, o potraži garancija “zlatnog doba”, doba Božjeg slugu svojega, jer zapovijedi tvojih ja ne kraljevsta.zaboravih”(ps.l 19).

U Isusovu kraljevstvu pjevat će svi I tako noseći svoj križ, dotičemo onaj Isusov, u otkupljenici hvalospjev otkrivenja: “Spasenuje kojem su sve nade čovječanstva.i slava i moć Bogu našemu, Aleluja! Jer Taj nadahnuti kršćanski genij pjeva o križu zakraljeva Gospodin Bog naš, Svevladar, ovako;Aleluja! Radujmo se i kličimo i slavu mu dajmo, “O križu blagoslovljeni, Aleluja!” svem svijetu ti si ufanje!

Iskreom nadom u naš i svijet uskrsloga Ti nekoć drvo sramotno, Isusa i mi kličemo sa cijelom crkvom: “Već ide a sada vrata nebeska!”dan tvoj slavni, i s nova svud će cvasti cvijet.”

Radostan blagdan Isusova uskrsnuća Tako u svom čovjekovanju susrećemo Nadu, da svima nama smrtnicima u nadi da ćemo ga je naš križ ključ koji otvara božji svijet, vidjeti i dati mu slavu, želi kraljevstvo Očevo.

P. Sebastijan Golenić

VEĆ IDE DAN, TVOJ SLAVNI DAN, I S NOVA SVUD ĆE CVASTI CVIJET!

Foto:Mijoč-Birin

3.

4.

Hrvatka - Kraljevina Reformni pokret

vrijeme kralja Tomislava došlo je do dva crkvena pokrajinska sabora u Splitu (925. i 928). Ona su se održala da bi se U

riješilo pitanje prvenstva u crkvenoj organizaciji na Iako u Hrvatskoj nije bilo simonije a ni teritoriju cijele Hrvatske ali i okolnih kneževina. Stoga investiture, ipak je došlo do reformnog pokreta preko je na njih pozvan i zahumski knez Mihajlo. benediktinaca koji u X. i XI. stoljeću osnivaju duž

Splitski biskup Ivan je na saboru (925) obale opatije.dokazao kako je on nasljednik salonitanskog biskupa Da se obnova učvrsti, u Splitu je god. 1060. koji je iz apostolskih vremena, te da ima pravo na održan crkveni sabor. prvenstvo. Tome se protivio ninski biskup Grgur. Ipak Na njemu je zaklju-splitski biskup je dobio "prvenstvo nad svim čeno da će biskupe crkvama". Ninski se biskup tužio papi ali nije uspio te birati svećenici i puk, je morao prihvatiti skradinsku biskupiju jer je ninska zabranjena je ženidba bila ukinuta. Papi je, zbog sukoba s Bizantom, bio svećenicima (celibat) a važniji splitski biskup, a i hrvatskom kralju koji je time vjernicima sklapanje htio privući Splićane. Stoga je žrtvovana ninska brakova među srodni-biskupija. cima. Slavenska litur-

Na saboru se odredilo da se crkve moraju gija nije zabranjena, posvećivati, da se bolje pazi na crkvene predmete. nego su svećenici mo-Gospodarima se preporučilo da robove, jer ih je još rali naučiti latinski.bilo, koji žele postati svećenici školuju. Iako je papa Tada počinje želio da se u službi Božjoj zabrani slavenski jezik, bolje poučavanje vjer-ipak su biskupi zaključili da se u oskudici latinskog nika, češće propovije-svećenstva može misa služiti na slavenskom jeziku. danje, a uvode se pobo-

Nakon Tomislavove smrti, kako piše žnosti osobito prema Konstantin Porfirogenet, u Hrvatskoj je propovijedao Bogorodici i Majci neki Martin, hrom ali svet čovjek. On je najviše kršćana. Oko obnove pozivao Hrvate na miroljubivost i oni su se tome i mnogo su radili split-odazvali jer, kako svjedoči isti pisac, hrvatski ratni ski nadbiskup Lovro i brodovi nisu protiv nikoga ratovali nego su samo trogirski biskup Ivan Orsini, čovjek pun duha Božjega.branili svoju slobodu. U Istri gdje je bilo otpora obnovi, ustanovljuju

U kraljevskoj obitelji isticala se pobožnošću se opatije strogih kamaldoljana, obnovljenih kraljica Jelena. Ona je u Solinu izgradila dvije crkve: benediktinaca, a u Hrvatskoj se šire benediktinci sv. Stjepana i sv. Marije (Gospe od Otoka) koja se povezani s opatijom Montecassinom u Italiji. smatra najstarijim hrvatskim Marijanskim svetištem. Najvažniji su samostani: u Istri sv. Mihovila u

Limskoj drazi, Sv. Petar u Šumi, sv. Mihovila nad Pulom, a u Hrvatskoj sv. Krševana u Zadru, sv. Ambroza u Ninu, sv. Ivana kod Biograda, sv. Stjepana "pod borovima" kod Splita. Od ženskih samostana poznat je samostan sv. Marije u Zadru što ga je osnovala god. 1086. Čika. Benediktinke ovog samostana djeluju već tisuću godina i čuvaju mnoštvo dragocjenih umjetničkih radova i starih rukopisa

Priprema: Jakša

Upoznajmo svoju povijest

POVIJEST CRKVE U HRVATA

Hrvatska je za kneza T o m i s l a v a (910-928) ekonomski i vojnički bila jaka. On je ujedinio Hrvatsku i Slavoniju te se 925 okrunio za kralja. Jakost hrvatske države održala se do polovice X. stoljeća a tada je počela slabiti te je dužd Petar Orseolo godine 1000. zauzeo dalmatinske gradove.

Hrvatska je za kralja P e t r a K r e š i m i r a IV (1058-1074) ojačala. On je "Božjom pomoću" proširio vlast na kopnu, nad Slavonijom i Bosnom, a i nad morem.U to vrijeme došlo je do potpunog crkvenog odcjepljenja između Rima i Bizanta (1054). Granica između Istočne i Zapadne Crkve išla je preko naših krajeva. Osim toga na Zapadu je nastao klinijevski pokret. On je ustao protiv simonije (kupovanje duhovnih dobara) i investiture (da svjetovnjaci postavljaju biskupe, opate ili pape) i nastojao obnoviti kršćanski život.

Grgur Ninski

Glagoljica

U P O Z N A J M O B I B L I J U

KULA BABILONSKA - Post 11,1 - 9

Povijesno značenje

Babilon - vječna opomena

đu biblijskog izvještaja i po-vijesti, koriste bogovi kako bi u velikoj ili ispitivati na koju kulu misli sveti procesiji mogli doći posjetiti ljude.pisac. On poopćuje ovu povijest, kao i kod potopa. Ne misli na neki Neka su pitanja oduvijek mučila određeni događaj, nego tumači ljude: kako su se ljudi proširili po pučku tradiciju u svjetlu objave. On svoj zemlji, odakle toliko različitih povezuje niz činjenica koje su se jezika, gdje je Bog i može li se do odigrale u raznim okolnostima i njega doći...?vremenima, ali koje su među sobom Kako Biblija odgovara na ta pitanja?slične i povezane, te stvara Jedan od tipičnih takvih primjera je dramatski prikaz koji postaje pripovijedanje o "kuli babilonskoj", religiozan tip, dramatska predodžba kratko, sažeto i zorno, sročeno u prošlosti i proročka vizija budu-svega nekoliko redaka.ćnosti Ovom kratkom, napetom dramom daje sveti pisac odgovor na Ta priča, u kojoj je mašta imala mučna pitanja što uznemiruju važnu ulogu, temelji se na povije-suvremenike koji su ugroženi snim činjenicama. Točno je da su velesilom Babilona. Babilon poku-nadolazeći narodi s Istoka preplavili šava silom osvojiti narode i poro-Mezopotamiju, to jest područje bljavanjem stvoriti jedinstvo. Ali između rijeke Tigrisa i Eufrata, te tu Božjoj volji čovjek se ne može podizali gradove od opeka na suncu Bog izriče presudu kakvu suprotstavljati. Čovjek neće nikada sušenih i vatrom učvršćenih, a mu je isti autor stavio u usta za potpuno ostvariti svoje planove. Oni povezivali su ih paklinom umjesto vrijeme dolaska u Zemaljski raj, će ostati nepotpuni kao i babilonske cementa. U zemlji svog podrijetla, ti nakon grijeha Adama i Eve. To što su kule koje izgledaju nedovršene.su narodi imali običaj slaviti vjerske ljudi htjeli napraviti jest zlo i Ova etiološka povijest postaje obrede na brdskim uzvišicama. Po osuđeno na propast, jer je napra-religiozni tip uvijek aktualne stvar-svemu sudeći, da bi ih nadoknadili vljeno bez njega. Dakle, ne može se nosti: sve što se suprotstavlja podizali su u dolini Eufrata i Tigrisa u suprotnosti s njim izgraditi sretna Božjem spasiteljskom naumu ostaje, divovske tornjeve (11,2-3). zajednica, trajnije društvo. Zašto? uza sav napredak znanosti, samo Kakvi su bili ti divovski Zato što ljudi ne mogu živjeti kao nacrt.tornjevi, nazvani "zigurati", to jest braća ako njega ne priznaju zajedni-

Autor priče je u Babilonu "tornjevi na katove"? Opisani su u čkim Ocem. Ako se ne traži Bog, gledao tip carstva koja su težila da tadašnjim tekstovima na klinastom ako nema duhovne dimenzije, nema zagospodare svijetom. Pobjednički pismu, u putopisnim pričama poštovanja osoba, stvorenih na sliku narodi nastoje silom sebi uklopiti povjesničara kakav je bio Herodot Božju, nema poštovanja različitih pobijeđene narode, asimilirati ih. koji je živio u 5. stoljeću prije Krista, kultura. Vlada zakon jačega, izrablji-Htjeli bi jedinstvo u jednoličnosti, a zahvaljujući arheološkim iskapa- vanje, podčinjavanje, neprija-uništavajući izvorne kulture drugih njima u tom području otkriveni su teljstvo, borba i mržnja, nastaju naroda: "Ne budimo raspršeni po tragovi tridesetak tornjeva. sukobi; borbe i diobe...svoj zemlji, nego se skupimo u jedno Ne treba u tumačenju "babi- "Na što sve nisu spremni?" po autoru ime" (11,4). Ta volja za vlašću lonske kule" tražiti sukladnost izme- priče kazuje Bog..."Ništa ih neće iskazivala se i kroz želju da se upiše spriječiti da ostvare što su naumili" ime na kamenje golemih građevina: (11,6). Točno je da je Bog čovjeku dao "Izgradimo grad i toranj koji će inteligenciju, i čovjek će postići vrhom prodrijeti u nebesa", to jest u nečuvena otkrića. Zar sve to treba područje Božje (11,6). Ti ljudi su poslužiti da svijet postaje sve htjeli da postoje sami po sebi, što čovječniji? Jedan suvremeni primjer znači bez Boga, ili, ako ga uspiju dobro to ilustrira. Znanstvenim i dosegnuti, onda će ga podrediti, s tehničkim napretkom razbuđene su njim zagospodariti i prisiliti ga da im nade da će se ostvariti zbližavanje služi. Ukratko, to je oholost i izazov. naroda. Zahvaljujući telekomuni- Prikazujući Boga ljudskim kacijama, televiziji, zrakoplovstvu, crtama, sveti pisac ga pokazuje kako ljudi svih kontinenata su brži, gleda, izlazi sa svojih visina, koje su odnosno za čas na istom polju u nedostupne, kako bi izbliza bolje odnosima jednih s drugima. vidio taj bezumni pokušaj ljudi, koji Međutim, da li su se odnosi među je u njegovim očima smiješan i ljudima poboljšali, ili pogoršali?... rugoban: "Bog siđe da vidi" (11,5) To Radio i televizija su postali sredstva je aluzija na veliko stubište "zigu- propagande i, na taj način, nasilja rata", koje je bilo namijenjeno da ga nad svijestima, brzi zrakoplovi nose

5.

jednako i bombe koje mogu neuspo- iz plodne zemlje, grijeh čovječanstva A kad čovjek proglasi sebe redivo više razoriti negoli ima kazna potopa, grijeh pobune središtem i izvorom svakog dobra mogućih putnika... čovječanstva protiv Boga - najteži, mjesto Boga, niječe svoju ovisnost o

kolektivni grijeh, istinski "grijeh Stvoritelju, gubi osjećaj za temeljni svijeta" - slijedi kazna raspršenja po smisao civilizacije i kulture, napre-svoj zemlji. tka i razvoja, to jest da je sve upra-

Ali uz kaznu uvijek je na vljeno služenju čovječanstvu. Tada djelu i Božja spasiteljska ljubav. se zemaljsko društvo bez Boga Prognanike iz raja Bog zaodijeva pretvara u grad oholih tlačitelja, krznenom odjećom i ulijeva im nadu tiranske sile i grubog robovanja u u spasenje, u pobjedu nad grijehom. kojem najviše stradavaju maleni i Grešnika Kajina uzima pod svoju slabi.

Babilon je vječna opomena i osuda svake civilizacije i kulture koja se želi osloniti samo na svoju moć a zaboravlja na Boga, koja je sama sebi dostatna te je uvjerena da joj spas ne dolazi od Boga već samo od vlastite ljudske sposo-nosti i moći. Grijeh je graditelja grada i kule što svojim vlastitim snagama bez Boga i protiv Boga žele stvoriti svoje blagostanje. Žele biti jednaki Bogu, svoji gospodari, biti kao "bogovi", kao što su poželjeli praroditelji. I sama sakralna građevina postaje uperena protiv Boga, prkos i izazov Onomu "koji jest". U tom hramu čovječanstva postavit će idola koji će čovjek sam stvoriti po svojim strastima i svojim nagonima. On svoje djelo, svoja tehnička dosti- Babilon postaje simbol poganske gnuća, stavlja na pijedastal božan- svjet-ske moći koja zaboravlja na

posebnu zaštitu i stavlja mu milosni stva i tome se klanja. pravoga Boga te svu svoju snagu i znak načelo. U kazni potopa spašava

moć ulaže u rast i rascvat pravednog Nou i njegovu obitelj i

ovozemnih vrijednosti bez sklapa s njim i sa svim čovječan-

Boga. Postaje simbol kralje-stvom savez mira. Kaznu uvijek prati

vstva ovoga svijeta, kra-milost. Samo kazna zbog pobune

ljevstva oholosti, požude i protiv Boga, što je predočeno

opačine; simbol grada grije-gradnjom kule, kao da završava bez

ha, oholosti i idolopoklon-svjetla milosti. Zar se Božja milost

stva.iscrpila? Ne, Božja ljubav i njegova

Babilon postaje simbol milost neiscrpive su. Odgovor nam

grada čaranja i gatanja, je početak dvanaeste glave što se

bahatosti i nemira, grada nadovezuje na gradnju babilonske

koji se klanja novcu, tehnici, kule.

vojnoj snazi, koji je osuđen Ovom glavom otvara se

na propast, jer Bog obara povijesno razdoblje. Abrahamovim svaku iluziju da čovjek može pozivom počinje novo razdoblje nešto protiv njega i mimo povijesti spasenja. Više nisu u njega.vidokrugu svetog pisca narodi i njihovi problemi, nego jedan čovjek, Kula babilonska na kraju jedna obitelj, jedan narod. A taj narod je puta kojim je čovje-je izabran da ponese blagoslov i čanstvo nakon pada krenulo. obećanja i da u punini vremena To je žalosna povijest grije-postane blagoslov "svim plemenima ha, nakon kojega slijedi na zemlji" (Post 12,3).kazna. Grijeh praroditelja

slijedi kazna izgona iz raja, Pripremio: Jakšagrijeh Kajinov kazna izgona

Nesloga je nastala zbog napu-štanja jedinstvene vjere; narodi ne mogu živjeti opušteno i u miru osim ako se ujedine u štovanju ili barem traženju pravoga Boga. Jedinstvo među ljudima je Božji dar.

6.

Upoznajmo Bibliju

Zgrada UN-a New Yorku

Anto Orlovac, Vjeran do smrti. Život ma se priključuje studiozan svećenika i sl. Kao posljedica i mučeništvo banjolučkoga sveće- pristup i jedan emotivno anga- takvoga stanja javila se vjerska nika Ante Dujlovića, Biskupski žirani način ilustriranja rečenoga, ravnodušnost, uzmak pobožnosti i ordinarijat Banja Luka, 2004. što Orlovac primjenjuje u svojoj zamiranje duhovnoga života. Sve

knjizi Vjeran do smrti. Život i će se to promijeniti kad za župnika Dr. Anto Orlovac, već mučeništvo banjolučkoga sveće- bude imenovan mladi svećenik

afirmirani pisac tekstova o sveće- nika Ante Dujlovića. Anto Dujlović, kojem će to biti nicima žrtvama rata i o župama u prva i jedina župa. Njegovim vihorima ratova, podario nam je dolaskom oživljava vjerski zanos, knjigu Vjeran do smrti. Život i raste pobožnost i povjerenje mučeništvo banjolučkoga sveće- prema župniku, pogotovo od nika Ante Dujlovića. U knjizi su strane mladeži. Ali sreća neće sabrani dokumenti i izjave dugo trajati: dolazi rat, svećenik svjedoka koje je autor prikupio za djeluje u otežanim okolnostima, pisanje životopisa o mladom pastorizira i susjedne župe iz kojih svećeniku mučeniku u Banjo- su svećenici već otišli na sigurnije, lučkoj biskupiji, koja je deset- sam je izložen svakodnevnim ljećima već mjesto stradanja puka pogibeljima, te konačno tragično i duhovnih pastira, postojbina završava. Župa se od toga udarca mučenika. nije oporavila, dapače, političke Pisanje takvih djela zahtijeva prilike su pridonijele njezinu poseban napor duha i uma s tako nestanku.bolnom tematikom. Istina koju Antina zauzetost za pasto-autor želi iznijeti i svjedočiti nuka ralni rad u župi, njegova odanost ga na traženje dokumenata i župljanima, napor da u župi ostane svjedoka, provjeravanje činjenica, i onda kad je svima jasno da bi nilo revalorizaciju istraženoga, a duh mudro pobjeći što dalje, odčita-se opterećuje bolnom spoznajom o vaju se u njegovim pismima smrti nedužnoga čovjeka, o smrti Arhitektura knjige sklop je dviju biskupu, braći svećenicima, prija-kojoj je mržnja jedini motiv. Pri pripovijednih linija. U jednoj se teljima. U tim pismima vidimo tome valja zaboraviti osobni prati život Ante Dujlovića od vlč. Antu kao skromna i poslušna emotivni odnos prema temi, rođenja 1914. g. u Ivanjskoj kod svećenika. Pismo kolegi Perneku prema osobi o kojoj se piše i pisati Banje Luke, u brojnoj, siromašnoj ganutljiva je ispovijed mladića u isključivo i samo SINE IRA ET obitelji, preko njegova školovanja tjeskobi i nevolji, ali predana u STUDIO što je autoru i uspjelo. i svećeničkoga puta do tragične ruke Božje. Anto je slutio svoju Koliko je god dugogodišnja šutnja smrti u 29. godini života, točnije u smrt i svjesno joj je išao u susret. o mukama, progonima, ubijanju i noći između 10. i 11. srpnja 1943. To se najbolje vidi iz Antina pokušajima uništenja katolika na godine. pisma: prostorima bivše države onemo- Druga linija - koncipirana "Dakle, ostajem na župi. gućavala bilo kakve spoznaje o kao interpolacija u tom životopisu Sigurno ćete se začuditi, ali šta ću. nevinim žrtvama, o mučenicima - ocrtava povijest župe Gumjera, Sada sam najsigurniji za smrt. Ali za vjeru i narod, toliko je veća naša naseljene Poljacima, a koja je uza sve to, ništa se skoro ne radost nad svakom knjigom kojom njihovim odlaskom 1946. prestala plašim, veseo sam i raspoložen. se taj nedostatak nadoknađuje. Pri postojati. Prvi puta sam među partizanima, tome valja istaknuti da nisu svi Samo na trenutak može ali se čudim, da sam tako veseo. autori u jednakoj mjeri uspješni u izgledati da su to dvije posebne Blizu sam mučeništva. Moji ljudi osvjetljavanju toga odsječka povijesti, no produbljeno čitanje su svaki dan i noć kod mene. Rado povijesti, niti su koncepcijski otkriva sudbinsku povezanost ginem s njima. Molim Vas, molite srodni. Sadržaji takvih knjiga župe i Ante Dujlovića. Iako je bila se za mene, a to molim i drugu kreću se od čistoga nabrajanja izgrađena i crkva i župni stan, braću svećenike, da se mole, da žrtava, fotografija i kratkih bio- redale su se neprilike u toj župi, ustrajem. Bog zna hoćemo li se grafskih podataka, što je najčešće, prvenstveno vezane za sukob ikada više vidjeti. Ako ne na do prostudiranih dokumenata i svećenika i naroda, česte smjene zemlji, a u nebu sigurno." argumentiranih svjedočenja koji- župnika, odsutnost stalnoga (str. 70/71«)

Svećenik mučenik naroda i vjere

Naslovna stranica

7.

Tako bismo najkraće mogli na služenje.prepričati sadržaj knjige, izvijestiti Vlč. Antu Dujlovića pokopao je o onom što između korica piše. susjedni župnik Alfred Piehler, O eventualnom povodu ubojstva kasnije banjolučki biskup:" ... Anto govori župni oglas što ga je vlč. je pokopan na sredini groblja pod Anto Dujlović sastavio: "Molim još glavnim križem kojega danas više jednoč da dobro zapamtite da nema nema. Bilo je to 13. srpnja, dva i ne smije biti noćnih igranki, pa dana poslije ubojstva." (str. 86.). makar me to koštalo glave. Ne dam Orlovac je pohodio nekada-i ne mogu dopustiti, da se mladež šnju župu Gumjera. Želio je vidjeti kvari i da se širi nemoral!" (str. 79), gdje se nekoć nalazila crkva i Taj oglas vlč. Anto nije stigao mjesto mučeništva župnika Dujlo-pročitati, jer ga je smrt spriječila. vića, te groblje s njegovim grobom. Pod cijenu najteže kazne ne može Evo što piše Orlovac: "Gledamo dopustiti da se mladež prepušta uokolo: proplanak promjera nemoralu sudjelovanjem na tridesetak metara, okružen ,s razuzdanim zabavama u seoskoj nekoliko stabala lipa i hrasta koja gostionici. Kaznili su ga četnici su nekoć stajala oko gumjerske smrću za najobičniji i najneviniji crkve. Nigdje nikakva traga da je tu svećenički savjet, sa 11 uboda ikada bila kakva građevina." (str.

nožem i tri metka, dva mu probila 96.). Čitajući Orlovčev tekst glavu, jedan prsa. Čak se jedan saznajemo: "Tu nam o. Sitnik četnik javno u selu hvalio, kako ga pokazuje gumjersko katoličko je ubo u slabine i vrtio nož da gore groblje. Opet baš nikakva traga, ni boli. I lakat vlč. Ante bio je potpuno križa, ni spomenika, ni ograde, čak razmrskan. ni bilo kakva kamena, samo lijepa

Sad nam je jasno u čemu je hrastova šuma, a ima i nešto bila Dujlovićeva veličina. On je bio crnogorice i šipražja." (Str.97)”skroman svećenik, dobio je proble-matičnu župu, pa je s ljudskoga Iz ovoga teksta slijedi kao gledišta bio gubitnik. Ali, privukao da smo zaboravili da su mučenici je mlade k crkvi, oživio župu, bio je najveće blago za Crkvu. Grobovi moralni autoritet svojim župljani- mučenika bili su gotovo oltari oko ma, što je sigurno dokaz da je u kojih su se okupljali i na kojima su Božjim očima bio itekako uspješan. kršćani kroz stoljeća crpili snagu i Taj mladić iskazao je neviđenu hrabrost u teškim vremenima hrabrost odabravši život u župi a ne progona. Sjetimo se samo rimskih bijeg, odabravši moral a ne dodvo- katakomba. A što je s Antinim ravanje sili, ma kakvim ona oru- grobom? Čini se kao da nitko nije žjem bila opremljena. Platio je poduzeo ozbiljne korake kojima bi životom, odgovorio je na poziv se zauzeo za svoje svećenike-mu-Onomu koji ga je pozvao u život i čenike i časne sestre kao što svaka

druga obitelj to čini za svoga člana koji je ubijen, mučen ili nestao. Obitelj za svoga člana traži istinu, istražuje, ide na sud i ne dozvoljava da njegova žrtva padne u zaborav.

Ne možemo vjerovati, ali je istina da se mučeniku ni za grob ne zna. Neka barem Orlovčeva knjiga bude sjećanje i svjedočanstvo o onomu što smo zanemarili - njegovati grobove naših mučenika, jer to zaslužuje svaki pokojnik a posebno mučenik za Boga i narod.

Marko Lukenda

Zadnja stranica

Glasovi preko groba

Glavni spomenici civilizacije dvadesetog stoljeća bit će,

bez sumnje, imenici žrtava. Knjige mrtvih. Beskrajni

katalozi mučenih i pobijenih u ime velikih političkih

ideja....

... Ne znati za grob, ili ne moći obilaziti grob svojega

najdražega - to je poslije svakog modernog rata bila

sudbuna tisuća majki, udovica, očeva, potomaka,

sudbina koju je kadkad teže podnostit nego samu smrt....

... Moderna industrija smrti ubija čovjeka dvostruko:

u njegovoj biološkoj i u njegovoj mikrokozamskoj

dimenziji. Izbrisuje njegovu pojedinačnost, njegovu

konkretnu neponovljivost u Vremenu. Ako bi teološki bilo ispravno reći da je čovjekova

osobnost Božje djelo, ta industrija smrti je onda usmjerena i na brisanje

Boga.

Samo je jedno sredstvo čovjeku na raspolaganju u

nasušnom nastojanju da doskoči toj sveopćoj

nivelaciji smisla: njegovanje pamćenja.

Ispisivanje imena ljudi, podataka o njihovu životu i njihovoj smrti, o njihovim

navikama, vrlinama i grijesima, o njihovim

srodnicima, prijateljima, o njihovim poslovima

i sklonostima - to je posao, čiju cijenu nikad ne možemo dovoljno naglasiti, dostojno

izraziti. Samo jedno spašeno ime,

oteto zaboravu, nepostojanju, opisano u svojoj osobnosti - kadro

je otvoriti pred nama sliku života i punoga

smisla: tragičnoga možda, to da, ali nikakvo

bezvrijedno.

Ivan Lovrenović(Žrtve i mučenici, str. 307.

fra Marijan Karaula)

8.

Svećenik mučenik naroda i vjere

S 24; Mk, 14, 22), a znači zahvala ili stranjeniji naziv, premda nije i veti Otac Ivan Pavao II ovu zahvaljivanje. Odatle je naša najstariji. Tko se bude trudio u Sv. je godinu proglasio godi-misa također zahvaljivanje Bogu pismu Novoga zavjeta pronaći nom Euharistije. Započela je 10. za njegova djela stvaranja, ovaj naziv, neće ga naći jer ono listopada 2004. euharistijskim otkupljenja i posvećenja. Zato što mi danas nazivamo misa, prvi kongresom u Guadalajari u svaki puta kada se okupljamo na su kršćani jednostavno zvali Meksiku, a završava u Rimu 29. slavlje Euharistije izvršavamo lomljenje kruha (Dj 2, 42). listopada 2005. Euharistija je Isusov nalog kojeg čujemo u izvor i vrhunac svega kršćanskog samim riječima pretvorbe: Ovo života. Gotovo da nema krštene činite meni na spomen! (Lk 22, 19). osobe koja nije bila na Euharistiji, Isus je Euharistiju ustanovio na bilo prilikom samoga krštenja ili Posljednjoj večeri na Veliki podjele kojeg drugog sakramenta četvrtak, dan uoči svoje muke i ili o velikoj svetkovini kao što je smrti. U znakovima kruha i vina Uskrs i Božić. Pa ipak se za čak i koji su u središtu samog one redovite posjetitelje Euhari-euharistijskog slavlja i koji stije ne može sa sigurnošću reći "rosom Duha Svetoga" tj. zazi-da im je sasvim poznat tijek, riječi, vom Duha Svetoga postaju nje-geste i simboli Euharistije. Zato govo Tijelo i Krv, Isus je zauvijek danas Euharistija, napose među među nama prisutan. mlađim ljudima pobuđuje osjećaj

I prvi su kršćani od dosade i zato bi nam bilo korisno najranijih početaka Crkve bili vje-u godini Euharistije posvetiti rni tom Kristovom nalogu. Djela pažnju tom sakramentu po kojem Apostolska nam svjedoče kako je Krist na najintenzivniji način su kršćani u Jeruzalemu bili među nama prisutan. postojani u nauku apostolskom, u To je želja Svetog Oca, zajedništvu, u lomljenju kruha i u to je zadatak svakog vjernika koji molitvama...Svaki bi dan jedno-mora razumjeti da znanje o vjeri dušno i postojano hrlili u hram, u ne smije ostati na razini onoga što kućama bi lomili kruh te u radosti i smo naučili na vjeronauku kad prostodušnosti srca zajednički smo bili djeca, nego je kao uzimali hranu. (Dj 2, 42.46). To su sastavni dio ljudskog života koji činili prvoga dan u tjednu, tj. u se također neprestano mijenja i nedjelju, na dan Gospodnji i dan ona podložna promjenama. Ina-Isuso-vog uskrsnuća. če se dospije do žalosne

činjenice da je ono općenito ljudsko znanje o svijetu, stvarima, pojavama i vremenu napre-

Sveta misa je najrasprostra-dovalo, razvilo se i obogatilo

njeniji naziv koji dolazi od otpu-novim spoznajama i iskustvom,

sne molitve i blagoslova koji se dok je vjersko znanje zaostalo. Naziv hoće podsjetiti na Gospo- dijeli na kraju mise, a nekoć se

dina koji je taj obred, izrazit za zvao missio ili missa. Kad se misa židovsku gozbu, običavao vršiti slavila na latinskom jeziku, sve-kada je kao predsjedatelj stola ćenik je na kraju umjesto dana-blagoslivljao i dijelio kruh, pose- šnjih riječi: Idite u miru, običavao Euharistija je naime središnji bno na Posljednjoj večeri. Zato se reći: “Ite, missa est” što znači: sakrament Crkve i to nije njegov Euharistija još zove i Gospodnja Idite, misa je ili Idite, počela je jedini naziv! Tko se potrudi otvoriti večera. Po lomljenju kruha su vaša misija, tj. ono što ste čuli i zadnji dio malog (dječjeg) mo-učenici prepoznali uskrsnulog vidjeli, Onoga koga ste susreli, litvenika, primjetit će da se na Gospodina i Učitelja, (Lk 24, 13-35), nostite u svoje obitelji i na svoja popisu sakramenata na trećem a prvi će kršćani upravo tim radna mjesta. To je naziv koji nas mjestu nalazi Euharistija i da se u izrazom nazivati svoje euhari- hoće upozoriti da se vjernički većini slučajeva pokraj u zagradi stijske sastanke. poziv ne događa samo unutar nalaze još dva naziva: misa i

crkvenih zidina, nego se hoće pričest. Pričest je samo jedan dio ostvariti u sasvim konkretnim Euharistije, onaj naime kada zadacima i situacijama svako-blagujemo kruh i vino. Ovaj nam Euharistija je naziv koji se danas dnevice. je naziv poznat po Prvoj pričesti nažalost rijetko upotrebljava, no

koju smo primili kad smo bili spominje se u Novom zavjetu na Pripremio Jakšadjeca. Misa je pak raspro- nekoliko mjesta (Lk 22,19; 1 Kor 11,

Euharistija = Sveta misa

Euharistija - centar kršćanskog života

Ustanovljenje Euharistije

Euharistija - izvor i vrhunac kršćanskoga života

Isus je Euharistiju ustanovio na Posljednjoj večeri na Veliki četvrtak, dan uoči svoje muke i smrti. U znakovima kruha i vina koji su u središtu samog euhari-stijskog slavlja i koji "rosom Duha Svetoga" postaju njegovo Tijelo i Krv, Isus je zauvijek među nama prisutan.

9.

Foto: Mijoč - Birin

vim brojem, Mojsijevoj knjizi Ponovljeni zakon je pokušala ovaj negativni stav i kako je već u veli se ovako: "Ti si moj narod razlike "klerik - ne klerik" malo

posvećen Jahvi, Bogu svome: tebe izgladiti.O u v o d n i k u rečeno, počinjemo je Jahve, Bog tvoj, izabrao da među Kad se danas priča o kleru, novu temu i to: Laici i svim narodima koji su na zemlji onda se misli na svećenike i đakone, njihovo mjesto u budeš njegov predragi vlastiti što znači - oni koji su zaređeni - Katoličkoj crkvi. Ovdje narod.” Pnz 7,6 A prorok Izaija kaže nasuprot stoje laici koji su ne

želim govoriti o laicima koji žele i ovako: "Slavit će me divlje zvijeri, zaređeni. mogu obavljati jednu od zadaća čaglji i nojevi, jer vodu ću stvoriti u U svjetovnom značenju koju im je Crkva odredila. Crkva u pustinji, rijeke u stepi, da napojim "laik" je onaj koji je nestručnjak, svojoj dogmatskoj konstituciji - svoj narod, izabranika svoga. I kako bi rekli ovdje nije" Fachmann". Lumen gentium - o Crkvi, kaže na narod koji sam sebi sazdao moju će Toliko o značenju "Laik".samom početku IV glave ovako: kazivati hvalu" Iz 43, 20-21.

"Sveti Sabor, prikazavši službe 2. Vatikanski sabor, u već b) Laici - narod u odnosu na vođe.hijerarhije, rado obraća misao na spomenutoj dogmatskoj konstituciji

U drugoj Mojsijevoj knjizi, stalež onih vjernika, koji se zovu "Lumen gentium", posvetio je jednu Izlasku se kaže: "Siđi pa se opet laicima. Iako je sve ono što je čitavu glavu (IV) laicima i njhovoj popni s Aronom - odgovori mu rečeno o Božjem Narodu jednako zadaći u Crkvi: Navedimo samo Jahve (Mojsiju) - Ali neka svećenici i upravljeno i laicima, redovnicima i neke naslove: Laici u Crkvi, narav i narod ne navaljuju da se popnu svećenicima, ipak neke stvari poslanje laika, Apostolat laika, prema Jahvi, da ne izginu. Mojsije posebno spadaju na laike, svećenička služba laika, proročka siđe narodu i sve mu kaza. Izl 19 24-25muškarce i žene, prema njihovu služba laika, kraljevska služba laika. Prorok Izaija reče: "Gle, Jahve položaju i misiji. Temelje tih stvari razvaljuje zemlju, razara je, nakazi treba bolje promotriti s obzirom na Za sad samo jedan mali joj lice, raspršuje stanovnike njene. posebne prilike našega vremena. uvod iz “Narav i poslanje laika”: Pod Svećenik će biti ko i narod, gospodar Jer sveti pastiri dobro znaju koliko imenom laik ovdje se razumiju svi ka i sluga, gospodarica ko i laici doprinose dobru cijele Crkve. vjernici osim članova svetoga reda i sluškinja, prodavač ko i kupac, Pastiri znaju da nisu od Krista redovničkog staleža odobrenog od zajodavac ko i zajmoprimac, ustanovljeni da sami preuzmu svu Crkve, to jest vjernici koji, pošto su vjerovnik ko i dužnik." Iz 24, 1-2.spasonosnu misiju Crkve prema krštenjem združeni u jedno tijelo s

svijetu, nego da je njihova uzvišena Kristom, učinjeni Božjim narodom u Znači, laici su oni koji nisu služba tako pasti vjernike i tako na svoj način postali dionici Kristove zaređeni - tj. nisu svećenici.nadzirati njihove službe i karizme, svećeničke, proročke i kraljevske

da svi jednodušno sudjeluju na svoj službe, vrše, koliko na njih spada, u način za opće dobro." U ovom tekstu Crkvi i u svijetu misiju čitavoga je svaka riječ bitna i treba je onako kršćanskog naroda." LG 31.shvatiti kako piše, koliko je ona

Laik označava krćansku važna za laike, toliko je još vaćnija Za sada toliko, u slijedećem

zajednicu nasuprot Židovima i za redovnike i svećenike. broju nešto više o službama laika u

nevjernicima. Tako da prvo Ckrvi i što sve oni mogu i trebaju

značenje "Laik" nije razlikovanje raditi.

između svećenika i naroda unutar Znamo da ima laika koji

crkve, nego suprotnosti, tj. jedna No pođimo redom i u ovom predaju vjeronauk u školi, neki rade

napetost između crkve i svijeta. U 1. broju od same riječi "LAIK". Riječ kao pastroralni suradnici u župi,

Petrovoj poslanici se kaže: "Vi ste, "Laik" dolazi od latniske riječi predvode sprovode, a rade i kao

naprotiv, izabran rod, kraljevsko "laicus", isto tako i od grčke riječi dušobriznici u bolnicama. Sad

svećentvo, sveti puk, narod koji je "laikos". "Laikos" je pridjev od riječi pročitajte što i kako radi jedan "laik"

postao Božjoj svojinom da razgla-"laos" što znači narod, puk. u Beču. On je završio studij

site slavna djela onoga koji vas teologije i namještenik je Bečke

pozva iz tame u svoje divno svjetlo. nabiskupije, djeluje kao dušobrižnik

Vi nekoć niste bili njegov narod, a u bolnici.

sada ste narod Božji; vi ste nekoć “Laos” označava masu ljudi,

bili bez milosrđa, a sada ste dobili mr. Rudolf Mijoč - Birinneobrazovanih i jednstavnih i one

milosrđe." 1. Pet 2, 9-10. koji su nižeg staleža. U srednjem

U prvim stoljećima kršćan-vijeku Laik dobiva značenje jedno-

stva bilo jepuno napetosti između stavnog vjernika - jer obrazovani su

Kršćanske zajednice kao cjeline i bili samo oni koji su bili privilerigani,

nekršćana. Kad su Kršćani postali kler, te vođe naroda.

slobodni i kad je Kršćanstvo postalo državna vjera, onda je kler uzimao sve više nadmoć. Tu se razlikuju dvije stvari. a) laik stoji nasuprot

U Septuaginti, prijevodu kleru i b) "laici" su pripadnici

Starog zavjeta sa hebrejskog jezika izabranog Božjeg naroda.

na grčki, laik ima dva značenja. Nakon 3. stoljeća u spisima

crkvenih otaca, laik označava onoga a) Božji narod, koji je izdvojen od koji "ne pripada redu". Reformacija drugih naroda, pogana. U petoj

3. Laik u novozavjetnoj i kršćan-skoj tradiciji

Značenje riječi “LAIK”

1. “Laik” u profanom grčkom jeziku

2. Laik u starozavjetno-židov-skom ozračju

Laici i njihova zadaća u Crkvi

10.

mjesto, gleda se ga kao blago koje je otvorili poklon koji ste dobili od ijah bolestan i sam, tako blizu, skoro na dohvat ruke, a u Boga ili još uvijek čeka lijepo sam sa svojom dija-tom trenutku tako daleko i toliko pospremljen u kutu? Otvorite gnozom bolesti, a že-Bželjeno da bi smo sve dali da ga se poklon, iznenadite se čime Vas ljan razgovora, sam i napušten i dočepamo. U susretima s ljudima dobri Bog dariva, i vidjet će te, kako tužan sam bio, a nije bilo nikoga da ponekad znadem pitati ljude, kako je su lijepi i dragi, a napose trajni mi kaže riječ, riječ utjehe i sa zdravljem? Odgovori budu sva- plodovi koje donose njegovi darovi.ohrabrenja, riječ toplu i blagu, riječ kojaki, a najčešće negativni. Zani- Želio bih te pozvati da imaš osjećajnu, jednostavno rečeno nije mljivo je za primijetiti da ja pitam za hrabrosti otvoriti poklon koji ti je bilo nikoga pokraj mene. Nikoga zdravlje, a dobivam odgovor nega- darovao Bog i vidjet ćeš, tvoj život nije bilo ni da me utješi, ni da me tivan. Naime, vidite i sami kako dobit će novi sjaj i ljepotu. Odje-hrabri, da mi dade barem malo nade sami sebe uhvatimo u riječima, a da dnom ćeš shvatiti da je tvoj život u život. Sam nisam imao snage za ih uopće ne promislimo. Sa zdra- vrijedniji od svega, vidjet ćeš da je molitvu a drugoga nekoga nije bilo vljem siguran sam nemamo nikad tada u tebi život i da je u tebi nešto da sa mnom moli Boga za pomoć.probleme, nažalost, već sa bolešću. novo nastalo, nešto je uskrsnulo. Dragi čitatelju, htio bih te Bolest je vrijeme krize. Bolest je Duh Božji koji je u tebi pratiti će te i pitati, “Jesi li već nešto slično vrijeme dezorijentiranosti. Bolest je hrabriti na tvojem putu. Vjeruj i vid-doživio u tvom životu?” Ne znam vrijeme patnje tijela i duše. I u to jet ćeš da će i tvoja bol i tuga, bolest i kakav je tvoj odgovor, ali pretpos-vrijeme bolesti, osjećamo se smrt naći smisao i ispunjenje u tavljam, da nitko od nas dragovoljno usamljeni. Bogu. To je naša nada i vjera da Bog ne želi u bolnicu i da u takvim

pomaže u konkretnom životu, tu trenucima svatko od nas, htio on gdje živimo. To je i poruka priznati ili ne, treba čovjeka s kojim Uskrsnuća.može razgovarati o tome što ga

Mi kao ljudi s puno obaveza trenutno muči. Bolest s kojom se koje stoje pred nama, koje trebamo susrećemo u životu, a napose u dnevno obaviti, jaučemo “pa ne-bolnici, te dijagnozom bolesti, koju

Moj posao, moje zvanje je mam vremena” ni za sebe, a kamo li nam serviraju kao lijepi poklon na pastoralni suradnik (Pastoralassi-za nešto drugo ili drugoga. Jedna pladnju, svatko bi se drage volje stent), kojim se već duže vrijeme kratka anegdota: Posjetio prijatelj odrekao ili zamijenio nekom dru-bavim, točnije otkako sam došao u prijatelja i kaže mu, hajdemo na gom, a najradije bismo zamijenili Beč. Moje je poziv biti s ljudima i uz brzinu popiti jednu kavu, jer nemam zdravljem, koje u tom trenutku ljude kada me zovu i trebaju ili kad previše vremena. A ovaj mu odgo-postaje odjednom tako važno. jednostavno dođem u bolesničku vori, ako si došao na kavu, onda ćeš Odjednom zdravlje dobiva počasno sobu. si uzeti vremena ili je u protivnom

Unutar Katoličke crkve, niti nećemo piti. Jer kava se pije postoje dušobrižnici koji su zare-polako, uz razgovor. Jedna slikovita đeni i koji nisu zaređeni, tj. koji su prispodoba koja nam i te kako puno oženjeni te imaju obitelj. Ja sam toga može reći. Čuti ono što nam oženjen i imam dvoje djece, sina i drugi želi reći je dar Božji. Sjesti kćerku. Možda mislite, pa kako pokraj drugoga i uzeti si vremena je možeš to stalno raditi, stalno susre-isto dar Božji. A taj dar Božji dobili tanje patnje, tuge, žalosti, očaja i smo i ti i ja i to badava. Nismo ga smrti. Ništa lijepoga u tvojem poslu, dobili zato da ga sakrijemo ispod umiranje i smrt. Naravno da je pokrivača, ili da ga zakopamo da potrebna solidna izobrazba, za istrune. Dobili smo dar od Boga, da dušobrižnika bolesnih, kao i daljnje ga živimo, da ga s drugima stalno obrazovanje. Ali to nije sve. dijelimo. Potrebno je nešto više da bi mogao biti dušobrižnik bolesnih. Naime, poslanje Crkve. Usprkos takoj realnosti i težine svakodnevnice s Poznato nam je kad dobije-kojom se susrećem, rado sam mo poklon za imendan ili rođendan, dušobrižnik bolesnika. Rado sam s da ga ne čuvamo zapakirana godina-ljudima, jer znam da mi Bog daje ma, već strepeći od radoznalosti i snagu i znam da crpim s izvora žive veselja okomimo se na dar, jer mu se vode te da od toga živim svako-radujemo u nadi da će nas raz-dnevno.veseliti, uljepšati život. Svatko je od

nas dobio jedan poklon od Boga. mr. Miljenko Lisjak Htio bih Vas pitati, jeste li možda

Uzmi si vremena!

Ja kao laik i dušobrižnik

Moje zvanje je dušobrižnik bolesnih.

Otvori dar od Boga!

Dušebrižništvo bolesnihIskustvo jednog laika - dušobrižnika

11.

POVIJEST HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE U BEČU

Nastavak 8.

12.

P. Efrem dijeli pričest u HKM-u Beč

Foto: Arhiva HKM-a Beč

1973. GODINA 198.280 zaposlenih radnika s Svoj posao u ure-U HKM-u U BEČU područja bivše Jugoslavije. Ta dovno vrijeme.

brojka je realno iznosila oko Misna slavlja su u Godina 1973. jedna je od 230.000, ako se pribroji ono crkvi Am Hof sva-

najvažnijih godina u povijesti mnoštvo koje je radilo "na crno" i ke nedjelje u 11 i HKM-a. Premda je, doduše, nije ušlo u statistike ureda za 18 sati i velik broj započela iznenađujuće strogom zapošljavanje. To su godine vjernika (oko 2000-2500) dolazi presudom okružnog suda u Tuzli, velikih poslova i nagloga uspona na misna slavlja. Ukupan broj 18. siječnja, fra Stjepanu Paviću i austrijskog gospodarstva. hrvatskih radnika prema procje-Peri Skopljaku, kako te godine nama voditelja Misije je preko piše ravnatelj inozemne pastve 10. 000. mons. Vladimir Stanković i U misiji se od kolovoza nadodaje da u toj presudi ima i 1973. uvode redovite jutarnje znakova prijetnje i opomene, ta Mise u 7 sati. Radi velikoga broja godina svjedoči da je HKM u krštenika je početkom listopada Beču postigao svoju stabilnost i uvedena svake subote u 16 sati sigurnost, te da ga izvanjska Misa krštenja koja se zadržala sve

Iz našega kuta gledanja, to zaplitanja neće moći omesti u do današnjeg dana. Prije podne-su godine velikoga gastarbei-njegovom poslanju i ulozi. vne mise u 11 sati se moli svake terskog iseljeničkog vala i naglog nedjelje Gospina krunica. Radi što porasta i hrvatskih radnika po ljepšeg liturgijskog slavlja radi se Austriji, ali i u HKM-u u Beču. To na osnivanju kvalitetnijeg crkve-su godine pojačanoga socijalnog nog zbora kojeg preuzima dirigent rada, gdje se nastojalo priskočiti u Josip Percinlić. pomoć novopridošlima i organi- Vjeronaučna pouka je zirati za njih socijalnu i pastoralnu nedjeljom u 10 sati, sat prije skrb. Te godine će se, radi pove- misnog slavlja. U listopadu se ćanog broja naših radnika u uvodi i vjeronauk za odrasle. 20. Donjoj Austriji, otvoriti i nove svibnja je 11 djece primilo prvu filijale: Korneuburg, Möllersdorf, pričest i organizirana je zaje-Bad Vöslau, Glognitz i Pernitz dnička zakuska u dvorani. Krizmu koje će okupljati naše radnike na je podijelio te godine našoj djeci misna slavlja i zajedničke susrete i 9. 12. kard. Kuharić u sklopu duh. druženja. obnove, a priprava krizmanika je

obavljena na jesen 1973. PASTORALNA ZBIVANJA U 1973. su vjenčana 42

para u našoj crkvi, a te godine je Proučavajući 1973. godi-kršteno čak 216 djece. To je vrlo nu u HKM-u u Beču nailazi se na1973. Godina je puna

osjećaj velike zbivanja i događanja, i koliko god i višestruke je započela deprimirajućom zauzetosti u presudom, ona je završila veličan-pastoralnom i stvenim slavljem i duhovnom socijalnom obnovom koju je predvodio sam radu. Taj se rad zagrebački nadbiskup, kard. ocrtava kao Franjo Kuharić.dobro organi-

GODINA NAJVIŠEG USPONA ziran i zahvaća AUSTRIJSKOG GOSPODARSTVA sva bitna pod-

ručja tipična za Statistike o broju zapo- pastoral iselje-

slenih stranih radnika u Republici nika. Misijski Austriji registrirale su u studenom ured radi 1973. godine rekordan broj od redovito

Te godine će se, radi povećanog broja naših radnika u Donjoj Austriji, otvoriti i nove filijale: Korneuburg, Möllersdorf, Bad Vöslau, Glognitz i Pernitz ...

Predvoditelj duhovne obnove 1973.g.u Beču Kardinal Franjo Kuharić

Fto

: A

rhiv

a H

KM

-a u

Beču

o

velika brojka, ako se uzme u obzir naših radnika iz Beča autobusima Obnova je u Beču htjela da su tih godina uglavnom dolazili 27. 5. u Mariazell, koji će postati ohrabriti i osokoliti ljude. Reći im gastarbeiteri-samci. U toj godini omiljeno mjesto hodočašćenja. da je njihova domovinska Crkva s je podijeljeno 12.000 pričesti u Zajedno s ostalim gru- njima. Posaditi u njih nadu za nova našoj Misiji. pama stranih radnika proslavljen vremena i dati smisao njihovom

je 2. 12. u 11 sati u Votivkirche žrtvovanju. Ona je okupila sve NAJVAŽNIJA ZBIVANJA zajedničkim misnim slavljem koje slojeve: i odrasle i mladež i djecu.

je predvodio papinski nuncij Jesu li je onda razumjeli naši ljudi Čitajući izvješća sa sasta- mons. dr. Rossi, Dan useljenka. koji su i ne sluteći postajali dionici

naka naših svećenika s tijelima Ove zajedničke svečanosti koje će jedne snage koja je rasla i koju tek koja su se bavila stranim radni- se održati do danas i dugo tražiti danas možemo sagledavati.cima, primjećuje se stalna zauze- svoje pravo ime (Tag der Natio- Polnoćkom, točno u 24 tost i briga oko mnogih problema nen, Gastarbeitersonntag, Auslän- sata, proslavili su naši radnici koji su pratili ovu novonastalu dersonntag, Sonntag der Völker) Božić u Beču, a zahvalnicom na društvenu grupaciju o kojoj se govori nam o jednoj brizi domaće Staru godinu oprostili su se od malo znalo. Jedno od pitanja je Crkve da izvanjski pokaže svoje jedne osobito bogate i važne bilo i pitanje njihova slobodnog zanimanje za strance i da im godine. Ona je i za samu Misiju od vremena i pokušaj da im se brige vanjskim znakom pošalje znakove presudnog značenja, jer će u lipnju za domom i obitelji pokušaju podrške. 1973. HKM postati kapelanija olakšati. To su godine kada nastaju župe sv. Petra sa samostalnim centri za strane radnike i kada ih se DUHOVNA OBNOVA vođenjem matica, a od 1. 1. 1974. pokušava okupljati kroz različite postat će i samostalnom perso-

Vrlo je značajna duhovna skupove. I u našo Misiji je to nalnom župom u smislu odredaba obnova koja je održana u HKM-u vidljivo u 1973. godini. papinske instrukcije "De pastorali od 7 do 9. 12. 1973. Potrebno ju je Organiziranje filmova, migratori cura", o čemu ćemo znati pročitati kao hrabar i, povrh tečaja za njemački jezik, dječijih pisati u slijedećem broju.svega, mudar potez. Tri godine prije priredaba za Nikolinje, Majčin bila je također duhovna obnova u dan za strane majke u suradnji s fra Ilija VrdoljakMisiji, međutim ova je bila pose-udrugom žena iz Schwechata,

Nastavit će se bna. Predvodila su je tri najznačaj-zajednička proslava Božića uz nija čovjeka hrvatske Crkve: pjesmu i tombolu, priredbe uz kardinal Kuharić kao dovođenje pjevača i zabavljača iz predsjednik BKJ, p. dr. domovine. Kolikogod to izgledalo Bonaventura Duda i prvo amaterski i naivno, u tim godi-novinarsko pero Crkve u nama je to za naše ljude bilo vrlo Hrvatskoj, don Živko Ku-značajno. Mnogima je od njih stić. Misija je pozvala vje-neradni dan, pun sivila i teških rnike da uđu vjernički u misli, bio daleko teži od onih ovu obnovu i da politiku tjednih dana u kanalima i na ostave izvan zidova crkve, gradilištima. Često su subote i imajući u vidu sve što se nedjelje bili dani opijanja i zabo-događalo oko same Misije rava u zadimljenim i smrdljivim i Crkve u domovini. Teme barakama u koje su bili natrpani obnove su vrlo znakovite: kao srdele, sa željom da što prije "Je li nas Bog zabo-prođu. To su bili dani njihova ravio?", "Brak bez doma", lutanja kolodvorima puni bezna-"Zar sam ja čuvar brata dnih iščekivanja i opasnosti da svoga?", "Jesmo li Kajini upadnu u mreže varalica i probi-ili Josipi?","Poštenje bez svjetova koji su ih mamili u svoje domovine", Ljubav na mreže da bi im izvukli teško zara-biblijski način". Ova đeni novac. To su teme za romane i obnova i proslava je ino-filmove o malim ljudima i o nekim zemni uvod u velebna olovnim vremenima gastarbei-slavlja koja će slijedećih terske povijesti, koja da jedva godina uslijediti u domo-koga zanima. Tih godina je trebalo vini i izazvati veliki druš-je itekako misliti i na te probleme.tveni preokret i javni nas-1973. pošla je velika grupa tup Crkve iz ilegale.

Plakat za “Duhovnu obnovu 1973.

Foto: Arhiva HKM-a Beč

13.

Povijest HKM-a Beč