..

•

8 Večernji list

. . . .

NEDJELJA, 6. KOLOVOZA 2017 .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

„ ""

I·

-I ·

•

. .

NEDJELJA, 6. KOLOVOZA 2017 • Večernji list 9

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . •

'

Bruna Eslh na Trgu maršala Tita koji bi krajem kolovoza trebao biti preimenovan u Trg RepubUke Hrvatske: za tu odluku ruku treba podići 26 zastupnika zagrebatke Skupštine

•

•

• •

I I

--•

' i I I • i • r -f

[

. ! I ! r

I I . r I I r I r I I I t

I

'

' ~

' •

-I

•

- -. -

10 Veternji list • NEDJELJA, 6. KOLOVOZA 2017 .

.................................... ..................................................................................................................................................................................................................................................... .... ..................... ........................................................

Razgovarao: IVICA RADOŠ

•

runa Esih, predsjednica stranke Neovisni za Hrvatsku (N1-IR), za­jedno s tajnikom stranke Zlatkom Hasanbegovićem i ostalim čla­novima izborila je prvu pobjedu: naziv Trg maršala Tita promijenit će se u Trg Republike Hrvatske.

Promjena imena trga je ma­nje-više gotova stvar? Trgu još nije promijenjeno ime jer odluka koju je donio skupštinski Odbor za imenovanje naselja, tr­gova i ulica treba biti izglasana u Skupštini grada Zagreba i, kako stvari stoje, to će se dogoditi kra­jem kolovoza. Na toj će se sjed­nici dovršiti procedura. Znači, očekujemo 26 ruku zagrebačkih vijećnika za preimenovanje. Mi smo, kao što je poznato, tražili jamstvo da će se to dogoditi u obliku konkretnih 26 potpisa vijećnika HDZ-a i Stranke rada i solidarnosti Milana Bandića uz, naravno, naše potpise. Na Zlat­ka Hasanbegovića, predsjednika Odbora za imenovanje naselja, tr­gova i ulica, i Tomislava Jonjića, povjesničara i odvjetnika te pred­sjednika skupštinskoga Kluba naše stranke, ujedno i člana toga odbora, iznimno sam ponosna jer su odigrali značajnu ulogu. Ni u jednom trenutku nismo preuzi­mali isključive zasluge da se to napokon dogodilo, ali je činjeni­

ca da smo se pojavili u ključnom trenutku i čvrstim stavom izrav­no utjecali u korist takve odlu­ke. Naime, nas je na nedavnim lokalnim izborima u Skupštinu ušlo petero, a upravo toliko ruku bilo je potrebno za konstituira­nje Gradske skupštine, odnosno za većinu od 26 vijećnika. Mi se u tom višedesetljetnom .Qrocesu vidimo malim, ali presudnim ka­menčićem koji je donio prevagu u korist konačnog preimenovanja trga, na to s pravom možemo biti i jesmo iznimno ponosni. Ali, da nismo bili u spomenutoj poziciji da možemo izvršiti politički priti­sak, do te odluke ne bi došlo.

Hasanbegović je htio udovoljiti Radi Bodć kako bi se odgodila poznata sjednica Odbora. Da, svakako, ali nisu htjeli ili mogli članovi drugih stranaka. Gospođa Borić je, kako je rekla, na sjednicu Odbora s godišnjeg odmora došla "kako ime toga trga ne bi šaptom palo". I to je bilo njezino pravo, iako je bila u ma­njini, odnosno jedina koji je bila protiv odluke o preimenovanju. Gospoda Hasanbegović i Jonjić naše su stavove iznijeli stručno i artikulirano. Nije stvar u tome da imate samo inicijativu, već se tre­ba znati čvrsto postaviti te jasno i suvereno baratati činjenicama.

Čudno je da su HDZ-ovci sada podigli ruke za promjenu imena Trga maršala Tita,a27 godina su šutjeli? Do moje kandidature za gradona-

čelnicu Zagreba i vrlo dobrih iz­bornih rezultata koji su potaknuli osnivanje naše stranke Neovisni za Hrvatsku nije se, nažalost, na političkoj sceni često moglo vi­djeti da postoje oni koji nakon izbora provode ono što obećava­ju u kampanji. Zbog medija koji su uporno inzistirali na pitanju Trga maršala Tita, a na koje sam se uvijek spremno i bez kalkula­cija jasno izjašnjavala, proizveo se dojam da nam je to jedina točka programa, no to nije bilo točno. Pa i sada, iako smo prei-• menovanje trga bili istaknuli kao preduvjet za početak pregovora O' sastavljanju skupštinske većine, postoji niz lokalnih i komunalnih tema koje smo na tim pregovo­rima otvorili i za koje ćemo se zalagati u budućem radu. Osim toga, suradnja koju smo započeli potpisivanjem zajedničkog spo­razuma isključivo je programska, kako u sporazumu i jasno piše. I dok se programske točke toga sporazuma na boljitak Zagreba i Zagrepčana budu ispunjavate na primjeren, zakonit i stručan na­čin, Neovisni za Hrvatsku bit će konstruktivan partner i pozitivan kritičar.

što mislite o Bandiću? Njega svi poznajemo kao pragma­tičnog političara i vrlo spretnog čovjeka koji otvoreno kaže da je u svemu što radi i čime se bavi politika i da se on u skladu s tim mora odnositi prema ljudima i pojavama - nema tu romantike s njegove strane. To je legitimno sve dok je on legitimno izabran od građana grada Zagreba. što se njegova stava o preimenova­nju trga tiče, vjerujem da je po­stupao slično. No prelomio je u tom ključnom trenutku nešto što je do tada zvučalo praktički ne­moguće. Naposljetku, što god da je do nje dovelo, njegovu odluku smatram povijesnom, a da me pritom njegovi motivi manje za­nimaju .. Bitan je r~zultat, a on je, bez obzira na disonantne tonove marginalnih skupina, u korist ne samo Zagreba već čitave Hrvat­ske i rasterećujuće budućnosti svih njezinih građana, bez obzira na to s koje "strane" stajati. Upra­vo je ovo d0kaz da je Neovisnima za Hrvatsku bitna budućnost na­ših građana, ·a da su oni koji u 21. stoljeću nariču za maršalom i Ju­goslavijom zapeli u 1945.

U vrbu HDZ-a prigovaraju vam da stf? se prodali Bandiću? Ono što se pritom namjerno zabo­ravlja, pogotovo u HDZ-ovskim krugovima iz kojih sam imala prilike to čuti, jest činjenica da je HDZ također dionik tripartitnog sporazuma o kojemu smo pri­čali, štoviše, HDZ je već godina­ma ranije u Zagrebu bio partner Bandiću, ali ovo je prvi put da je potpisan sporazum o program­skoj suradnji - i to na traženje upravo NHR-a. Poznato je i da nismo ucjenjivali tražeći sineku­rice i fotelje. Naš je preduvjet za sjedanje za stol bio transparen­tan i jasan, njega se moglo, ali i nije moralo prihvatiti. U trenutku kada smo istaknuli svoj zal1tjev nismo mogli znati kako će cijela ta priča s trgom završiti. Dakle, mogli smo glatko biti i odbijeni i danas biti u oporbi, ali mi bismo se i tada ponašali na isti način prema svim temama - i gradskim i ideološkim.

Bruna Esih na ovogodišnjem javnom prosvjedu inicijative Krug za trg

Kada Pupovac govori o srpskim zločinima, onda su to pogreške, a kada te ••pogreške'' pripisuie Hrvatlma, onda ie to genocid

Bandić Je, na kraju, dao novo ime trgu. Njemu je očito bilo bitno da se trg zove Trg Republike HrVatske, a s obzirom na to da je s nazivom izašao istom kada i s prihvaća­njem našeg zahtjeva i najavom o preimenovanju, nama je time napravio određeni ustupak. Na kraju, takav naziv trga nije bio naš odabir, ali to sada vidim ma­nje bitnim.

Mišljenja su podijeljena o prei­menovanju trga. Branko Lustig, koji Je preživio holokaust, povu­kao se, nije mogao, kako je re­kao, protiv Tita, a vaši politički istomišljenici su za promjenu. Zašto niste podržali Bandićevu ideju referenduma? Referendum na lokalnoj razini ne bi polučio nikakav uspjeh jer je izlaznost mala. To bi bio gubitak vremena i novca. To je jedan od razloga zbog čega smo smatrali da je referendum nepotreban. Uostalom, nikada se zbog pro­mjene imena ulice ili trga nije

•

raspisivao referendum. O tome odlučuje Gradska skupština, od­nosno kroz povijest ona politička opcija koja je na vlasti.

Lijevi aktivisti su, prosvjeduju­ći, nosili parole "Vratite Istru i Dalmaciju". Kako to komenti­rate? Sve da je to baš tako jednostav­no, pozivati se u 21. stoljeću na eventualne dobre strane neko­ga tko je bio zločinac zaista je bespredmetno. Zna se da je Hr­vatska demokratska država i da postoji jasna razdjelnica kada je to postala, koja je to godina. Da­kle, stvaranje moderne, suverene hrvatske države i Domovinski rat temelji su na kojima moramo gra­diti svoje današnje politike. Treba napraviti jasnu pojmovnu i sadr­žajnu distinkciju između pojma jugoslavenstva ihrvatskedržave, -između totalitarizma, koji god on bio, i demokracije. Na prosvjedi­ma protiv promjene imena trga, sjetimo se, bile su jugoslavenska i sovjetska ikonografija. Iako se

=l w ~ n. .\:) :::::; u: ~ cr o CD

Sa Zlatkom Hasanbego­vićem u skupštinskim klupama: Prijatelji smo, aU različito artikuliramo neke stvari

time manipulira, ovo ne spada u raspravu o antifašizmu i fašizmu, nego je rasprava o demokraciji i totalitarizmu.

Titoisti pripajanjem Dalmacije i Istre matici zemlji opravdavaju Titove zločine. To je tek djelomično točna kon­strukcija, ali poanta je u tome da matica na koju se pozivaju i koju spominjete nije hrvatska, nego jugoslavenska. Zanimljivo, taj je trg dobio ime maršala Tita 1946., dok je on bio živ i zdrav. Tako je sam sebi odabrao najljepši trg i dao mu svoje ime, a istodobno su se u to isto ime či nili najveći zločini, masovne likvidacije, me­som neistomišljenika i njihovih bližnjih punile su se jame i pro­tutenkovski rovovi. Ništa njega ne može ekskulpirati. Uostalom, kad bilo gdje u svijetu netko po­čini zločin i prijeti mu zatvor, p ogotovo ako je ubio čovjeka, sudac ga ne pita što je do tada dobro učinio, nego zašto je poči­nio zločin. Sve što je Josip Broz za

' " ' .

NEDJELJA, 6. KOLOVOZA 2017. Večernji list 11

o o o o o o o o o o o • • o o o o I • o •o o o o o o o o o o • • • o o o o o o o o• o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o • o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o • o o o o • • • • • • o+ o + o o o o o o o ' o o o o o o o• ' • • o o o o o o o o o o o o o o o o o o o' o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o I o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o' o o o o o o O o o o o o o o o o o o o o o o o o o o' o o o o o o o o' o o o • o • o o o • • • o o • • o • o o ' o • • • o o o • o•' o o o

života moguće dobro napravio ne možemo tvrditi dane bi napravio bilo tko drugi da je bio na njego­voj poziciji, ali ne bi baš svatko drugi naređivao i blagoslivljao masovne likvidacije. Ćak i neke koji su do jučer bili najglasniji u obrani Tita ovaj put nismo čuli. Pratila sam i SDP kako se ponaša. Pojedinci su se pjenili, prijetili vraćanjem imena kad se jednom vrate na vlast, ali gene­ra1no je reakcija bila mlaka, što nas ne bi trebalo čuditi. Posve bi logičnim trebalo biti da 2017. i desetljeće od saborske deklara­cije i europskih rezolucija protiv totalitarizma nitko ozbiljan ne bi htio danas-sutra participirati u vlasti na način da brani notor­noga zločinca.

Koje su vaše sljedeće akcije? što se tiče Zagreba, u Skupštini smo dobili niz zanimljivih odbo­ra. Neke stvari za nas su izazov jer se do sada profesionalno nismo time bavili, već smo promatra­li kao građani. Ne treba se toga bojati, pogotovo zagrebačkih ko­munalnih tema. Nije to filigran­ski posao i nema otkrivanja tople vode. Unutar stranke inzistirat ćemo na poštenju i kvalitetnom stranačkom kadru koji svakim danom širimo kako bismo na loka1noj i na nacionalnoj razini pokrili sve teme i probleme gra­đana s kojima, prije svega, želimo ostati bliski. Odnarođenost- to je formula neuspjeha dosadašnjih elita, no nažalost ne na njihovu štetu, već štetu građana i držav­nih interesa. U ZagrebtJ, gdje čini­mo skupštinsku većinu, pod stal­nim povećalom imat ćemo način trošenja gradskih sredstava. To je ono na što smo upozoravali i isti­cali u kampanji.

Stranka se zove prema vašim imenima Neovisni za Hrvatsku - Bruna Esih i Zlatko Hasanbe­gović. Zašto? U trenutku kada smo krenuli s registracijom stranke bili su vrlo izvjesni novi parlamentarni izbo­ri. U tom trenutku bilo je upitno hoćemo li stići registrirati stran­ku te, čak i ako uspijemo, koliko će ime nove političke stranke javnosti stići biti prepoznatljivo. Poslužili smo se trikom s našim imenima u imenu stranke, nika­ko zbog taštine, već zbog prepo­znatljivosti i ostvarivanja boljih rezultata. Nije valjda neskromno ustvrditi da su naša osobna ime­na i danas poznatija od imena Neovisni za Hrvatsku, što će i službeno biti ime stranke nakon · sabora stranke koji će se održati u jesen.

Hasanbegović vas je, mogu se čuti komentari, "pojeo". On je u prvom planu, a vi ste u njegovoj sjeni? S tim osobno nemam problem. I sama, među ostalim, čujem ta­kve stvari. Zlatko i ja se poznaje­mo dulje od 15 godina. Prijatelji smo i na potpuno različit način artikuliramo neke stvari, a da se pritom radi o istom sadržaju. Me­đutim, sada, kad je najaktualnija tema bila preimenovanje trga, je li sasvim prirodno da Zlatko Ha­sanbegović i Tomislav Jonjić, oba doktori povijesti koji su se dugi niz godina bavili tim temama, i koji su zbog istograzlogaobojica članovi Odbora za imenovanje ulica, budu u prvom medijskom

planu? Trudim se gledati tko je od nas bolji u onome što treba predstaviti i približiti javnosti. S druge strane, i statutarno se naše ulege razlikuju., ja sam predsjed­nica stranke i moram se brinuti praktički o cjelini i svakoj odlu­ci od kojih većina javnosti nije dostupna, radilo se o opremanju stranačkih prostora, političkim pregovorima, osnivanju kluba ili izgradnji stranačke strukture. Zlatko je politički tajnik, a ujedno i glasnogovornik stranke - biti što bliži javnosti i jest njegova obve­za. Ne osjećam se nimalo ugro­ženom i ne smatram se slabijom karikom. A drukčijih interpreta­cija našeg odnosa ili mene osob­no uvijek će biti. Bože moj, to je politika.

U Saboru ste oporba HDZ-u, a svoje mandate možete zahvaliti upravo toj stranci, zar ne? Da, naši su mandati proistekli s liste HDZ-a, tu činjenicu poštu­jem. Ni u jednom se trenu nismo na osobnoj razini zainatili i po­čeli postavljati kao oporba. Da je s druge strane bilo više sluha pa, rekla bih, i političke pameti, mo­gli smo i do sada biti dobri par­tneri HDZ-u u stvarima u kojima možemo naći prirodno suglasje i zajednički interes, a on može biti isključivo nacionalni interes. što će biti u budućnosti, vidjet ćemo, ali dobre odnose, kad su mogući, nikad ne isključujem.

Prema istraživanjima agencija, vaša stranka ima jako loš rej­ting? Nikad nisam vjerovala u ta istra­živanja, ali se volim ponašati kao da jesu točna, pogotovo ako su loša za nas jer onda se zamisli­te sami nad sobom i kako raditi bolje. Međutim, poznati su mi način i metodologija rada veći­ne tih agencija. Nažalost, to su najčešće plaćene ankete tako da se njima nema smisla previše za­marati. Koliko se sjećam, prema Ipsos Pulsu imamo 0,4 posto, a druga agencija, 2Xl komunikaci­je, istodobno nam daje 3,5 posto. Prvo i ne zvuči najbolje, a drugo je ohrabrujuće - kome vjerovati?

Kakogledatenalustracijuiotva­ranje arhiva? Što se tiče lustracije i otvaranja arhiva, to je istovjetno. Gdje god možemo rasvijetliti činjenice, to nazivamo lustracijom, rasvjetlje­njem. Mislim da bi za cjelokupni hrvatski narod bilo ozdraVl.juju­će i katarzično da svi prihvatimo znanstveno i stručno utvrđene V• • •

cm1emce.

čujuseprigovorljersteumlado­sti pjevali s Goranom Barom, lje­vičarom, a sada ste desničarka? I u političkom, a kamoli u ovom smislu podjele na desno i lije­vo su besmislene, a izvan naših granica u ozbiljnim političkim raspravama nepostojeće. Treba­mo se sukobljavati oko progra­ma i programskih točaka. Oko svjetonazorskih načela uvijek se vode raspr~ve, a za njih se kao ljudi moramo zalagati i izvan politike, kao što u skladu s nji­ma odgajamo i svoju djecu, ali ne odgajamo ih da se zbog njih s nekim ne ci.tuže. što se tiče pje­vanja s Goranom Barom, upravo stoga nema u tome ničega spor­noga. Takvi prigovori doista jesu malograđanski. Odgojena sam

u Zagrebu, među ostalim bavila sam se i pjevanjem, moji su pri­jatelji sa svih „strana", nikad na njih nisam gledala kao na lijeve ili desne, ali voljela sam u svemu znati tko su i da znaju tko sam ja i da to međusobno poštujemo.

Biste li opet pjevali s Barom? Više ne pjevam, osim kuhajući. Ali, kao i u mladosti, ne bih imala problem s tim, a suradnju s njim pamtim kao ugodnu.

I

Europska unija sve se jače cen-tralizira. Nekeatributedržavno­sti u EU smo izgubili. Iako tada kao stranka nismo post0jali, i tada su pojedinci iz NHR-a izražavali određene sumnje. Ne zbog Europe kao za­jednice, ali zajednice neovisnih država, nego upravo zbog cen­tralizacije. Ulazeći u EU, sve smo shvatili vrlo pojednostavljeno. Unija je postala naš cilj, ali nika­da nije postala sredstvo s pomoću kojega je lakše definirati i ostva­riti svoje nacionalne interese. Ali ono što jesmo preuzeli s ulaskom u EU jesu mnoge odgovornosti. Mi smo se danas sveli na to da ispunjavamo 0no što se od nas traži, želimo se svidjeti, ali veliku korist za sebe same nismo si znali priskrbiti. U EU postoje različite struje i stalne su promjene otkad smo u njega ušli, ali Hrvatska na to nije nikada in1ala odgovor. gu­ramo se u tzv. 1nainstream koji to nije i govorimo o transformativ­nim procesima koji su tek jezično pokriće za nešto što je već dugo na snazi, dok volje za pravu tran­sformaciju nema. Po mom skro­mnom mišljenju, Hrvatska se u vanjskoj politici ne snalazi najbo­lje, što ne čudi jer je većina naših diplomatskih kadrova školovana za vođenje politike u ch:žavi koja je mogla biti i zvati se kako god, ne nužno Hrvatska. Trenutno je pakNHRmožda najbliskiji pogle­dima predsjednice Republike Hr­vatske, u smislu naše pripadnosti srednjoeuropskom krugu .

•

Ako se nastavi centralizacijaEU na štetu suverenosti, je li u bu­dućnosti moguć „Croexit"? Ne znam što će biti u budućnosti, ali "Croexit''t kako ga Vi nazivate, za sada nije izgledao.

Podržavate, dakle, inicijativu Tri mora predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koju podrža­va i SAD? Apsolutno, kao ravnotežu ne samo Bruxellesu nego i politici Njemačke koja ponovno gura Hrvatsku u balkanske integraci­je. Mi smo prošli trnovit put da se izvučemo iz balkanskih asoci­jacija, a za vrijeme Demovinskog rata to smo i krvlju platili. Nakon 27 godina samosta1nosti trebali bismo se pozivati na one koji su to odavno bili shvatili, ne_ samo na Starčevića koji, uz predsjed­nika Tuđmana, čini temelje po­litičke paradigme NHR-a, nego i na Vladu Gotovea. Nije li Goto­vac rekao da Hrvatska mora biti mjera svakog koraka koji činimo? Onda nam u tom smislu europska integracija ne bi trebala predstav­ljati nikakav problem, još manje opasnost.

Jeste li'euroskeptik? Nisam ak0, ponavljam, gledam EU kao zajednicu slobodnih na­cionalnih država. Moj pogled na

Podržavam lnldlativu Tri mora kao ravnotežu polltid Nfema&e kola gura Hrvatsku u balkanske integracije

Moji su prijatelji sa svih "strana: nikad na njih nisam gledala kao na lijeve ili desne,

• • • pa ni u pjevanju s Goranom Barom nema ništa spornoga. Ne bi mi bilo problem ponovo pjevati s njim

Europu i ono o čemu Hrvatska treba voditi brigu svodi se na te ključne riječi - biti slobodna i ni o keme ovisna država u zajednici istih.

Mediji vrh vaše stranke, kon­kretno vas i Hasanbegovića, prikazuju kao ekstremiste? Jednostavno - mi to nismo. Ali ako se nešto ponovi tisuću puta, a nema nikakvih dokaza za to, onda je to proizvodnja izmišljenih ne­prijatelja kako bi onaj koji takvu sliku proizvodi dobio smisao postojanja. Mi smo odgovorna, slobodarska, nacionalno svjesna stranka i ne vidim da bi to ijednog dobronamjernog žitelja Hrvatske moglo ugrožavati.„ Uostalom, ži­vimo u demokraciji i onaj komu smeta NHRmože slobodno i dalje posjećivati tribine u Srbu i tamo se osjećati svoj među svojima. Ili pisati pamflete u Novostima gdje nas vole etiketitati kao „naci-kar­tel" i sl„ i to sve o trošku države

u kojoj se, tomu unateč, osjećaju ugroženima. A ta stalna ugrože­nost uvijek urodi plodom pa se iz godine u godinu obilato nađe novih proračunskih sredstava. „

I

Kako komentiratenedavnuizja­vuMiloradaPupovca, u povodu godišnjice ustanka u Srbu, da je 1941. „bilo i grešaka"? • Kada gospodin Pupovac govori • o srpskim zločinima, onda on to naziva pogreškama, a kada se te „pogreške" pripisuju hrvatskom narodu, ondaih uvijek i isključivo naziva genocidom i programom. Naravno, te laži su nametnule breme kolektivne krivnj~ koja se konstantno nameće hrvatskom narodu. Za Srb mogu reći da se ono što je tamo 1941. započelo nastavilo 1991„ dakle na istom mjestu i s istim metodama - zlo-V • • c1n1ma.

Toseu vrijeme Jugoslavije zvalo Dan ustanka naroda Hrvatske. Nije tu bilo nikakvog ustanka, nego je to bio progon n esrpskog stanovništva. Na žalost, protjera­ni se nikad nisu vratili na svoja

. ognjišta, a oni koji su uspjeli pre­živjeti skrasili su se većinom u bjelovarskom kraju i do dana da­našnjega nisu dobili povrat svoje preotete imovine. Pitali ste me za lustraciju, rasvjetljenje. Evo, o do­gađajima u Srbu 1941. zna se sve, događaji su potpuno rekonstrui­rani, rasvijetljeni i struka o tome nema nimalo dilema, ali činje­

nice se prešućuju i apsolutno ne uvažavaju. Pupovac i društvo ne­dolazak predsjednice i državneg vrha u Srb nazivaju sramotnim bojkotom. Nije to nikakav bojkot, to je najmanje što prozvani treba­ju napraviti - ne postoji nikakva državnička obveza tamo otići niti je to državni praz11ik u Republici Hrvatskoj. •