REPUBLIKA HRVATSKAI DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.

DOKUMENTI

Knjiga 12.

DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA

U REPUBLICI HRVATSKOJ(siječanj – lipanj 1994.)

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. – DOKUMENTI KNJIGA 12.

BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat – Dokumenti, knjiga 6.

Nakladnik: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata – Zagreb

Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje – Slavonski Brod

Za nakladnika: Dr. sc. Ante Nazor

Dr. sc. Stanko Andrić

Recenzenti: Dr. sc. Nikica Barić Dr. sc. Ante Nazor

Urednici: Željka Križe Gračanin, prof.

Ivan Radoš, prof.

Suradnici: Ivan Brigović, prof.

Julija Barunčić Pletikosić, prof. Ivan Brigović, prof.

Dr. sc. Ana Holjevac Tuković Mr. sc. Anđela Ljubas

Natko Martinić Jerčić, prof. Mate Rupić, prof. Slaven Ružić, prof. Janja Sekula, prof.

Domagoj Štefančić, prof. Ilija Vučur, prof.

Lektorica: Julija Barunčić Pletikosić, prof.

Izrada kazala: Željka Križe Gračanin, prof.

Prijepis: Indira Alpeza

Priprema za tisak: Kolumna d.o.o.

Tisak: Zebra, Vinkovci

Naklada: 500 primjeraka

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.

DOKUMENTI Knjiga 12.

DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA

U REPUBLICI HRVATSKOJ(siječanj – lipanj 1994.)

Zagreb – Slavonski Brod, listopad 2012.

V

SADRŽAJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7

1. 1994., siječanj, Knin – Iz izvješća o radu SUP-a Knin u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . .112. 1994., siječanj 3., Slunj – Izvješće SJB Slunj o sigurnosnoj situaciji na području njezine

nadležnosti u razdoblju od 17. prosinca 1993. do 1. siječnja 1994. godine. . . . . . . . . . . . . .423. 1994., siječanj 4., Drniš – Izvješće drniške Općinske izborne komisije o rezultatima

izbora za odbornike istoimene SO, koji su održani u prosincu 1993. . . . . . . . . . . . . . . . . . .434. 1994., siječanj 4., Knin – Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martića

general-potpukovniku Momiru Taliću i pripadnicima Prvog krajiškog korpusa VRS u kojemu im u svoje osobno i u ime MUP-a RSK čestita predstojeći pravoslavni Božić i Novu godinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45

5. 1994., siječanj 4., Knin – Izvješće Dežurne službe Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o zbivanjima na teritoriju RSK u razdoblju od 3. do 4. siječnja 1994. godine . . . . . . .45

6. 1994., siječanj 4., Knin – Izvješće o radu Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47

7. 1994., siječanj 5., Knin – Izvješće o radu Ministarstva financija RSK u razdoblju od 1. travnja do 31. prosinca 1993. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50

8. 1994., siječanj 7., Korenica – Izvješće SUP-a Korenica MUP-u RSK u Kninu o okolnostima nesretnog slučaja pogibije i ranjavanja pripadnika SVK i dragovoljaca iz RS u mjestu Počitelj nedaleko Gračaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53

9. 1994., siječanj 7., Knin – Izvješće Dežurne službe Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o zbivanjima na teritoriju RSK u razdoblju od 6. do 7. siječnja 1994. . . . . . . . . . . . . .54

10. 1994., siječanj 11., Knin – Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martića kojim se pripadnicima srpske zajednice u kanadskom gradu Torontu izražava zahvalnost za trud uložen u prikupljanje i dostavu medicinskih lijekova u RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . .55

11. 1994., siječanj 11., Knin – Izvješće o radu Ministarstva za zdravlje i zdravstveno osiguranje RSK u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .56

12. 1994., siječanj 11., Knin – Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK predsjedniku Vlade RSK o detaljima posjete američke delegacije, na čelu sa stalnom ambasadoricom SAD-a pri UN-u Madeleine Albright, lokalitetu Ovčara kod Vukovara i njezinom susretu s predsjednikom RSK Goranom Hadžićem i suradnicima u Borovu Naselju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58

13. 1994., siječanj 13., Slunj – Izvješće o radu SJB Slunj u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . .5914. 1994., siječanj 15., Knin – Odluka ministra obrane RSK, kontraadmirala Dušana

Rakića, kojom se zabranjuju troškovi na teret sredstava za financiranje MO RSK u svrhu reprezentacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .71

15. 1994., siječanj 16., Okučani – Dopuna žalbe Dragana Vlaisavljevića iz Okučana upućena zapovjedniku 18. korpusa SVK pukovniku Milanu Čeleketiću, kojom se zahtijeva Vlaisavljevićevo puštanje iz KPD-a Stara Gradiška te se navode detalji njegova dotadašnjeg ratnog puta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .72

VI

16. 1994., siječanj 18. – Izvadak iz dnevnika Save Radoševića u kojem opisuje situaciju na privremeno okupiranom teritoriju Zapadne Slavonije i RSK u cjelini, kao i tijek pregovora o prekidu ratnih sukoba u BiH vođenih u Ženevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .74

17. 1994., siječanj 19., Vukovar – Zapovijed Uprave PJM MUP-a RSK upućena zapovjednicima PJM u SUP-ovima Knin i Okučani kojom se zahtijeva upućivanje određenog dijela ljudstva pod njihovim zapovjedništvom na vršenje zadatka u istočnu Slavoniju i zapadni Srijem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .77

18. 1994., siječanj 27., Knin – Zapisnik istražnog suca Okružnog suda u Kninu o očevidu izvršenom nakon oružanog napada na službeno vozilo UNPROFOR-a u mjestu Radučić . .78

19. 1994., siječanj 28., Knin – Izvješće Centra državne bezbjednosti MUP-a RSK u Kninu o saznanjima operativne veze “Promina” vezanim uz “nedozvoljenu” razmjenu osobnih poštanskih pošiljaka između RSK i slobodnog područja RH, koja se odvija uz pomoć pripadnika UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .80

20. 1994., siječanj 28., Petrinja – Dopis predsjednice SO Petrinja Dušanke Prečanica predsjedniku Vlade RSK o planiranom posjetu američkog veleposlanika u RH Petera Galbraighta istoimenoj općini i razlozima otkazivanja istoga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .81

21. 1994., siječanj 30. – Izvadak iz dnevnika Save Radoševića u kojem opisuje aktualno stanje na području Zapadne Slavonije i RSK u cjelini, kao i tadašnja politička zbivanja u SRJ i BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .83

22. 1994., veljača 1., Kostajnica – Informacija o radu Izvršnog savjeta SO Kostajnica u razdoblju od 16. ožujka 1992. do 31. siječnja 1994. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .85

23. 1994., veljača 1., Beograd – Sporazum o koaliciji Srpske demokratske stranke Krajine i Srpske radikalne stranke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .91

24. 1994., veljača 2., Kistanje – Izvješće o miniranju kuća u vlasništvu osoba srpske nacionalnosti u mjestima Sonković i Prokljan tijekom 1993. i 1994. godine . . . . . . . . . . . .93

25. 1994., veljača 3., Beograd – Izvješće Ministarstva za inostrane poslove RSK o položaju RSK u međunarodnoj zajednici i pregovorima, njenom položaju na početku 1994. godine i odnosu prema pojedinim državama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .94

26. 1994., veljača 5., Beograd – Pravno mišljenje o Daruvarskom sporazumu dr. Vladana Vasiljevića i dr. Konstantina Obradovića, na zahtjev Veljka Džakule, Dušana Ećimovića i Mladena Kulića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .99

27. 1994., veljača 6., Knin – Odluka Vlade RSK o prihvaćanju programa rekonstrukcije monetarnog sustava i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . .101

28. 1994., veljače 7., Plaški – Obavijest o masovnoj sječi i preprodaji jelove građe na prostoru općine Plaški . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .101

29. 1994., veljače 9., Okučani – Molba Branka Vraneša za prijem u PJM Zapadna Slavonija iz koje je vidljivo njegovo sudjelovanje na ratištima u Prijedoru i Gradačcu u BiH. . . . . . .102

30. 1994., veljača 9., Okučani – Molba Predraga Bosanca za prijem u PJM Zapadna Slavonija iz koje je vidljivo njegovo sudjelovanje na ratištima u Kozarcu, Prijedoru i Gradačcu u BiH. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103

31. 1994., veljača 9., Okučani – Molba SUP-a Okučani MUP-u Knin da im se pošalje desetak ozbiljnih i odlučnih djelatnika PJM iz drugih područja RSK radi vršenja redovnih postupaka koje dotadašnji pripadnici PJM nisu mogli uspješno obavljati zbog privatnih veza sa stanovnicima općine Okučani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .104

32. 1994., veljača 10. – Izvadak iz dnevnika Save Radoševića o pregovorima u Ženevi i o otmici Veljka Džakule u Beogradu te o zbivanjima koja su potom uslijedila . . . . . . . . . .105

33. 1994., veljača 10., Knin – Dozvola za odlazak Hrvata iz mjesta Nunić preko graničnog prijelaza Gornje Miranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106

VII

34. 1994., veljača 17., Knin – Odluka Vlade RSK o korištenju dijela raspoloživih deviznih rezervi kojima upravlja Narodna banka RSK u 1994. godini za pokriće emisije novog dinara. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .107

35. 1994., veljača 14., Drniš – Odluka Skupštine općine Drniš o imenovanju Ratnog predsjedništva općine Drniš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108

36. 1994., veljača 14., [Knin] – Zapovijed o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica, preustroju uprava Ministarstva obrane RSK i primopredaji poslova mobilizacije i vojne obveze. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .109

37. 1994., veljača 15., Knin – Izvješće Komesarijata za izbjeglice RSK o broju izbjeglih raseljenih lica na području RSK do 15. veljače 1994. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .110

38. 1994., veljača 17., Knin – Uredba Vlade RSK o novom dinaru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11339. 1994., veljača 17., Knin – Zapisnik sa 75. sjednice Vlade RSK održane 5., 6., 15. i

17. veljače 1994. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11540. 1994., veljača 17., Beograd – Bilješka o razgovoru s Vjačeslavom Taloninom, tajnikom

Veleposlanstva Ruske Federacije u Beogradu, iz koje su vidljivi stavovi krajinske politike prema mogućoj reintegraciji RSK u Republiku Hrvatsku izravno ili putem autonomnog statusa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .129

41. 1994., veljača 17., Knin – Obavijest Ministarstva vanjskih poslova RSK Vladi RSK o želji profesora Sveučilišta Oxford, dr. Hugha McDonalda, da posjeti RSK i razgovara s krajinskim političkim vodstvom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .131

42. 1994., veljača 17., Dvor na Uni – Pismo predsjednika SO Dvor na Uni i Izvršnog savjeta Dvor na Uni, te pismo oca ubijenog pripadnika SVK Šaše Marijana, u kojima se oštro osuđuje ubojstvo, ukazuje na masovnu pojavu šverca s Muslimanima u Cazinskoj krajini i teror švercera nad stanovnicima i pripadnicima SVK na prostoru Banovine . . . . . . . . . . .132

43. 1994., veljača 18. – Protokol o reguliranju jedinstvene monetarne politike na području SR Jugoslavije, Republike Srpske i RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .135

44. 1994., veljača 21., Kistanje – Službena zabilješka s izjavom Milana Dragovića povodom rušenja njegove obiteljske kuće u mjestu Prokljan od strane mještana Sonkovića . . . . . . . .137

45. 1994., veljača 21., Knin – Obavijest SUP-a Knin o potjernicama protiv zapovjednika hrvatskih brigada s prostora Dalmacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .138

46. 1994., veljača 21., Knin – Materijali Resora državne bezbednosti RSK predsjedniku RSK s “izuzetim” spisima iz zapovjedništva UNPROFOR-a u Zagrebu o strategiji pregovora UNPROFOR-a s hrvatskom i srpskom stranom, te novoj strategiji koju žele nametnuti sukobljenim stranama u pregovorima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139

47. 1994., veljača 22., Knin – Ukaz predsjednika RSK Milana Martića o imenovanju Milana Čeleketića zapovjednikom Glavnog štaba SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .148

48. 1994., veljača 24., Knin – Obavijest Ministarstva pravosuđa i uprave RSK Okružnom sudu u Glini o nezakonitom vođenju istražnog postupka protiv Zorana Ponedjeljka koji je ubio potpukovnika Dušana Lukača . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .149

49. 1994., veljača 26., Stara Gradiška – Obavijest Uprave PJM o postupku preuzimanja mosta u Staroj Gradiški od strane vlasti RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .150

50. 1994., veljača 27., Stara Gradiška – Izvješće Uprave PJM o zbivanjima oko mosta u Staroj Gradiški, mogućem sukobu sa snagama UNPROFOR-a i konačnom rješenju kroz pregovore . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .151

51. 1994., veljača 28., Knin – Zapisnik sa 76. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15452. 1994., ožujak 1., Žitnić – Zahtjev Branka Baošića Skupštini općine Knin za dodjelu

stambene kuće u Drnišu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16153. 1994., ožujak 1., Knin – Službena zabilješka Ministarstva obrane RSK o sastanku

Vlade RSK i UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16254. 1994., ožujak 1., Knin – Skraćeni zapisnik s 1. redovnog zasjedanja Skupštine RSK . . . . .164

VIII

55. 1994., ožujak 2., Knin – Zapovijed predsjednika RSK i vrhovnog zapovjednika SVK Milana Martića o uvođenju radne obveze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .168

56. 1994., ožujak 3., Benkovac – Popis sela na području SO Benkovac upućen Komesarijatu za izbjeglice u Kninu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .169

57. 1994., ožujak 4., Slunj – Službene zabilješke SJB Slunj o informativnim razgovorima upućene SUP-u Vojnić. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .170

58. 1994., ožujak 11., Knin – Zapisnik sa 77. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .17459. 1994., ožujak 4., Plitvička Jezera – Poziv DP-a “Plitvice” SUP-u Korenica, da posjete

NP “Plitvička jezera” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .18360. 1994., ožujak 5., Knin – Informacija Uprave javne bezbjednosti SUP-u Korenica

o djelovanju diverzantske grupe HV-a na području Teslingrada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .18461. 1994., ožujak 8., Knin – Obavijest UNPROFOR-a predsjedniku RSK o imenovanju

predstavnika zapovjednika snaga UNPROFOR-a na UNPA područjima . . . . . . . . . . . . . .18562. 1994., ožujak 10., Plitvička Jezera – Poziv DP-a “Plitvice” Općinskom javnom

tužiteljstvu Korenica da spriječe pljačku u NP-u “Plitvička jezera” . . . . . . . . . . . . . . . . . . .18563. 1994., ožujak 13., Korenica – Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova

RSK o izvršenoj zadaći 18. pbr 15. korpusa SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .18664. 1994., ožujak 15., Korenica – Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova

RSK o bojnim djelovanjima u zoni odgovornosti 18. pbr 15. korpusa SVK . . . . . . . . . . . .18765. 1994., ožujak 16., Knin – Informacija Uprave javne bezbjednosti Skupštini RSK

o ubojstvu Marijana Šaše i Milana Grmuša u Dvoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .18866. 1994., ožujak 19., Knin – Zapisnik sa 78. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19167. 1994., ožujak 21., Knin – Skraćeni zapisnik nastavka sjednice 1. redovnog zasjedanja

Skupštine RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19868. 1994., ožujak 22., Knin – Dopis Uprave javne bezbjednosti SUP-ovima Vojnić i Glina

o provedbi monetarnog sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20369. 1994., ožujak 23., Knin – Izvješće Ministarstva informiranja RSK Vladi RSK

o njihovom posjetu Grčkoj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20470. 1994., ožujak 23., Knin – Obavijest Ministarstva obrane RSK Izvršnom savjetu Općine

Plaški o ustrojavanju sudova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20671. 1994., ožujak, 24., Knin – Protokol suradnje potpisan između Republike Grčke i RSK. . .20772. 1994., ožujak 25., Novi Sad – Molba Milana Kneževića Općinskom javnom tužiteljstvu

u Drnišu da spriječi kriminal u selu Štikovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20873. 1994., ožujak 26., Knin – Odgovor Ministarstva obrane RSK na poslaničko pitanje

Skupštini RSK u vezi nabave goriva za izvršenje evakuacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21074. 1994., ožujak 28., Knin – Obavijest Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima u RSK

o imenovanju Ilije Prijića vršiteljem dužnosti ministra unutarnjih poslova RSK . . . . . . . . .21175. 1994., ožujak 29., Knin – Dnevni red 1. redovnog zasjedanja Skupštine RSK . . . . . . . . . .21176. 1994., ožujak 30., Knin – Zapisnik sa 79. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21277. 1994., ožujak 30., Glina – Brzojav SUP-a Glina MUP-u Knin o kontroli gotovinskog

plaćanja novim dinarom kao valutom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22178. 1994., ožujak, Petrinja – Procjena sigurnosnog stanja Ministarstva obrane RSK

na području uprave “Banija” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22279. 1994., travanj 1., Vojnić – Obavijest SUP-a Vojnić Upravi javne bezbjednosti

MUP-a RSK o provedbi kontrole korištenja deviznih valuta u platnom prometu na području odgovornosti SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .227

80. 1994., travanj 2., Pakrac – Obavijest episkopa slavonskog Lukijana SUP-u Okučani o posjetu patrijarha srpskog Pavla Zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .228

81. 1994., travanj 5., Obrovac – Izvješće SJB Obrovac Komandi 4. lake brigade SVK o krivičnim djelima koja su počinili pripadnici brigade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .229

IX

82. 1994., travanj 6., Knin – Zapisnik s 80. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23083. 1994., travanj 8., Donji Čaglić – Službena zabilješka zapovjednika Odjeljenja milicije

Donji Čaglić o prolasku patrijarha Pavla s pratnjom kroz područje njihove nadležnosti . . .23584. 1994., travanj 8., Drniš – Zahtjev predsjednika SO Drniš predsjedniku RSK za

poduzimanje hitnih mjera protiv kriminala, pokretanje gospodarstva te zaustavljanje iseljavanja stanovništva s područja Općine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .236

85. 1994., travanj 8., Knin – Odluka Skupštine RSK o ratifikaciji “Zagrebačkog sporazuma” o prekidu vatre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .237

86. 1994., travanj 9., Petrinja – Obavijest SO Petrinja nadležnim institucijama RSK o spornim točkama linije razgraničenja na području Općine, koje su dogovorene “Zagrebačkim sporazumom” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .238

87. 1994., travanj 11., Knin – Iz zapisnika sa sastanka gospodarstvenika sjeverne Dalmacije i Like. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .239

88. 1994., travanj 11., Gradusa – Odluka SO Caprag o osnivanju Srpske mjesne zajednice Sunja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .242

89. 1994., travanj 11., Lički Osik – Izvješće SM Teslingrad SUP-u Korenica o političkim aktivnostima djelatnika SM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .243

90. 1994., travanj 12., Vukovar – Izvješće SUP-a Vukovar MUP-u RSK o događanjima na političkom skupu u organizaciji Srpske demokratske stranke svesrpskih zemalja . . . . . .245

91. 1994., travanj 13., Knin – Izvješće Uprave PJM MUP-u RSK o radu Uprave PJM, stanju i aktivnostima postrojba na terenu te trenutnom stanju tehničkih sredstava u skladištu PJM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .246

92. 1994., travanj 13., Knin – Izvješće Odjela analitike i informatike SUP-a Knin o stanju kriminaliteta na području nadležnosti SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .257

93. 1994., travanj 14., Knin – Zapisnik s 81. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25994. 1994., travanj 15., Knin – Zapisnik sa seminara Komesarijata za izbjeglice RSK . . . . . . . .26795. 1994., travanj 15., Vukovar – Izvješće sekretara SUP-a Vukovar MUP-u RSK

o prosvjednom skupu građana povodom bombardiranja položaja SVK od strane NATO-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .270

96. 1994., travanj 15., Pakrac – Zahtjev SO Pakrac Republičkoj komisiji za sprovođenje sporazuma za recipročnim mjerama hrvatske i srpske strane u provođenju “Zagrebačkog sporazuma” na području Općine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .271

97. 1994., travanj 18., Gradusa – Ostavka predsjednika SO Caprag zbog nezadovoljstva rješenjima iz “Zagrebačkog sporazuma” koja se tiču područja Općine . . . . . . . . . . . . . . . .273

98. 1994., travanj 19., Knin – Odluka predsjednika RSK o imenovanju središnje Komisije RSK za utvrđivanje linije razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .274

99. 1994., travanj 20., Plaški – Obavijest voditelja javnog poduzeća “Elektroprivreda Krajine” o krađi imovine poduzeća. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .275

100. 1994., travanj 20., Knin – Iz izlaganja Borislava Mikelića, mandatara za sastav nove Vlade RSK, zastupnicima Skupštine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .276

101. 1994., travanj 21., Knin – Skraćeni zapisnik s 4. sjednice prvog redovnog zasjedanja Skupštine RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .285

102. 1994., travanj 21., Knin – Odluka predsjednika RSK o formiranju regionalnih i općinskih komisija za određivanje linije razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .289

103. 1994., travanj 21., Glina – Izvješća o radu SM Glina za 1993. i prvo tromjesečje 1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .290

104. 1994., travanj 22., Knin – Zapisnik s 82. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .296105. 1994., travanj 26., Knin – Obavijest Komisije za razmjenu zarobljenika Vlade RSK

okružnim sudovima u Kninu i Glini o planiranoj razmjeni zarobljenika s hrvatskom stranom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .299

X

106. 1994., travanj 26., Knin – Zahtjev Službe za platni promet i financijsku kontrolu RSK svim pravnim subjektima na okupiranom području za dostavom podataka o financijskim potraživanjima od Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .301

107. 1994., travanj 27., Knin – Primjedbe načelnika Uprave javne bezbednosti MUP-a ministru unutarnjih poslova RSK na provedbu “Zagrebačkog sporazuma” o prekidu vatre na terenu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .302

108. 1994., travanj 28., Knin – Zapisnik s 83. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .303109. 1994., travanj 28., Knin – Obavijest SUP-a Knin podređenim organizacijskim

jedinicama o načinu ulaska policije u tampon zone, sukladno “Zagrebačkom sporazumu” 309110. 1994., travanj 28., Knin – Obavijest ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK

o provedbi “Zagrebačkog sporazuma”. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .310111. 1994., travanj 28., Knin – Prijedlog mjera i djelatnosti ministra unutarnjih poslova

RSK Vladi RSK za suzbijanje ilegalnog uvoza roba u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .313112. 1994., travanj 29., Glina – Obavijest SUP-a Glina Upravi javne bezbjednosti MUP-a

RSK o zadržavanju Jordanskog bataljuna UNPROFOR-a na granici prema Cazinskoj krajini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .314

113. 1994., svibanj 8., Gradusa – Dopis Izvršnog savjeta općine Caprag pomoćniku vrhovnog zapovjednika za nacionalnu sigurnost, generalu Mili Novakoviću, o problemima na području općine Caprag nakon potpisivanja “Zagrebačkog sporazuma” . . . . . . . . . . . . . . .315

114. 1994., svibanj 9., Knin – Zapisnik sa sastanka predstavnika vojnih i civilnih vlasti RSK i izaslanika glavnog tajnika UN-a Yasushija Akashija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .320

115. 1994., svibanj 10., Knin – Zapisnik s 84. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .326116. 1994., svibanj 10., Slunj – Obavijest SJB Slunj direktoru državnog poduzeća “Plitivce”

s rezultatima istrage o otuđivanju imovine iz kampa “Čatrnja” od strane pripadnika SVK .333117. 1994., svibanj 11., Kistanje – Izvješće SM Kistanje SUP-u Knin o naseljenim mjestima

i stanovništvu u zoni razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .334118. 1994., svibanj 12., Glina – Molba Milana Lukača iz Gline predsjedniku Vlade RSK

Borislavu Mikeliću da se istraži ubojstvo zapovjednika 24. pbr Dušana Lukača . . . . . . . . .335119. 1994., svibanj 12., Benkovac – Zapisnik s osnivanja Inicijativnog odbora za obnovu

i razvoj porušenih srpskih sela u Ravnim kotarima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .338120. 1994., svibanj 12., Benkovac – Prijedlog Inicijativnog odbora za obnovu i razvoj svete

srpske zemlje iz Benkovca dalmatinskom episkopu Longinu za obnavljanjem pravoslavnih sela. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .339

121. 1994., svibanj 12., Petrinja – Obavijest SO Petrinja o utvrđivanju linije razgraničenja i mogućnosti incidenata između stanovnika naselja “Kolonija” i UNPROFOR-a. . . . . . . .340

122. 1994., svibanj 12., Knin – Zapisnik sa sastanka kolegija SUP-a Knin . . . . . . . . . . . . . . . .341123. 1994., svibanj 16., Knin – Plan SUP-a Knin za osiguranje posjeta šibenskog biskupa

Srećka Badurine Republici Srpskoj Krajini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .343124. 1994., svibanj 17., Beograd – Protokol o reguliranju jedinstvenog carinskog i

vanjskotrgovinskog sustava na području SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .345

125. 1994., svibanj 19., Topusko – Zapisnik sa sjednice kolegija MUP-a RSK. . . . . . . . . . . . . .346126. 1994., svibanj 19., Knin – Zapisnik razgovora ministra vanjskih poslova RSK Milana

Babića i predstavnika UNPROFOR-a Enriquea Aguilara. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .348127. 1994., svibanj 19., Plaški – Izvješće Izvršnog savjeta općine Plaški Vladi RSK o stanju

u općini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .349128. 1994., svibanj 19., Knin – Izvješće Komesarijata za izbjeglice RSK Komesarijatu za

izbjeglice Republike Srbije o aktivnostima programa povratka izbjeglica u RSK. . . . . . . . .351129. 1994., svibanj 20., Knin – Zapisnik sa sastanka Milana Babića i predstavnika

Međunarodne konferencije o Jugoslaviji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .353

XI

130. 1994., svibanj 20., Knin – Dopis Komisije za razmjenu zarobljenika RSK o odgodi dogovorene razmjene s RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .356

131. 1994., svibanj 20., Petrinja – Obavijest SO Petrinja o ostavkama općinskih dužnosnika . .357132. 1994., svibanj 22., Knin – Izvješće SM Glina o informativnom razgovoru s Brankom

Mađarcem u vezi osiguranja naftnog crpilišta Prekopa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .359133. 1994., svibanj 23., Glina – Izvješće SUP-a Glina o pojavi kriminala i prijedlog mjera

za njegovo suzbijanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .360134. 1994., svibanj 23., Knin – Analiza pojave kriminala na području SUP-a Knin i

prijedlog mjera za poboljšanje rada SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .362135. 1994., svibanj 24., Knin – Izvješće novog upravitelja Okružnog zatvora Knin o

problemima i uvjetima rada u zatvoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .364136. 1994., svibanj 24., Knin – Zapisnik s 4. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .366137. 1994., svibanj 25., Knin – Zapovijed Okružnog suda u Kninu za izdavanje potjernice

za hrvatskim časnicima, vojnicima i stranim dragovoljcima u redovima HV-a . . . . . . . . . .376138. 1994., svibanj 25., Korenica – Plan mjera i zadataka za poboljšanje službe SUP-a

Korenica upućen MUP-u RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .378139. 1994., svibanj 26., Kostajnica – Zahtjev Odsjeka Sisak – Caprag Ministarstva obrane

RSK za osiguranjem smještaja stanovništva u slučaju evakuacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .382140. 1994., svibanj 30., Beograd – Obavijest direktora poduzeća “Inox Krajina” iz Beograda

Ministarstvu prosvjete RSK o organizaciji ljetovanja u Grčkoj za djecu iz osnovnih škola RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .383

141. 1994., svibanj 31., [Benkovac] – Zaključci proširenog predsjedništva SO Benkovac o političko-sigurnosnoj situaciji na području općine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .384

142. 1994., lipanj 2., Knin – Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK o posjeti američke delegacije području bivše Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .387

143. 1994., lipanj 2., Vukovar – Zahtjev Republičkog javnog tužiteljstva iz Vukovara Općinskom javnom tužiteljstvu u Korenici za informacije o nezakonitim radnjama u NP “Plitvička jezera” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .388

144. 1994., lipanj 3., Knin – Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK predsjedniku i ministru unutarnjih poslova RSK o djelovanju stranih organizacija u Zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .389

145. 1994., lipanj 3., Plitvička Jezera – Osvrt generalnog direktora DP “Plitvice” na izvješće UNESCO-a o NP-u “Plitvička jezera” kao dijelu svjetske baštine, upućen Vladi RSK i SO Korenica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .390

146. 1994., lipanj 4., Knin – Obavijest Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o posjeti američke delegacije Kninu i Gračacu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .392

147. 1994., lipanj 6., Knin – Zahtjev Ministarstva obrane RSK Vladi i Ministarstvu financija RSK za dodatnim novčanim sredstvima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .393

148. 1994., lipanj 6., Slunj – Službena zabilješka SJB Slunj o pljačkanju, maltretiranju i prijetnjama Hrvatima od strane pripadnika 21. dobrovoljačko-diverzantskog odreda SVK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .394

149. 1994., lipanj 6., Slunj – Službena zabilješka SJB Slunj o informativnom razgovoru s Matom Barićem u vezi krađe njegove stoke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .395

150. 1994., lipanj 6., Knin – Dopis predsjednika RSK predsjedniku Vlade RSK o neslaganju s ministrom informiranja RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .396

151. 1994., lipanj 7., Turanj – Pravila UNPROFOR-a za obavljanje policijskih poslova u zoni razdvajanja na osnovi sporazuma o prekidu vatre. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .397

152. 1994., lipanj 7., Turanj – Naputci UNPROFOR-a za obavljanje policijskih poslova u zoni razdvajanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .398

XII

153. 1994., lipanj 8., Trst – Dopis o. Ilije Ivića predsjedniku Vlade RSK o suradnji Italije i RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .401

154. 1994., lipanj 8., Vojnić – Obavijest Odsjeka za pogranične poslove SUP-a Vojnić MUP-u RSK o dopuštenju za prijelaz granice konvoju kamiona iz AP Zapadna Bosna . . .402

155. 1994., lipanj 8., Knin – Zapisnik s 5. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .402156. 1994., lipanj 8., Knin – Suglasnost Ministarstva prosvjete RSK za školovanje učenika

iz općine Pakrac u Subotici i Somboru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .413157. 1994., lipanj 8., Knin – Obavijest Komesarijata za izbjeglice RSK općinskim

povjerenicima da su u Republici Srbiji određene osobe za međuopćinsku suradnju s RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .413

158. 1994., lipanj 9., Knin – Prijedlog Državne komisije za ratne zločine i zločine genocida RSK Vladi RSK za obnovu Memorijalnog parka Petrova gora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .415

159. 1994., lipanj 9., Knin – Izvješće SUP-a Knin ministru unutarnjih poslova RSK o problemima i incidentima u sigurnosnim zonama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .416

160. 1994., lipanj 9., Knin – Dopis SUP-a Knin Stanicama javne sigurnosti Kistanje, Drniš i Vrlika sa zapovijedi ministra unutarnjih poslova RSK o mjerama praćenja djelatnosti UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .419

161. 1994., lipanj 9., Knin – Izvješće SUP-a Knin ministru unutarnjih poslova RSK o sigurnosnom stanju na području SUP-a Knin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .419

162. 1994., lipanj 9., Okučani – Izvješće SUP-a Okučani MUP-u RSK o sigurnosnom stanju na području SUP-a Okučani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .421

163. 1994., lipanj 10., Knin – Zabilješka Ministarstva vanjskih poslova RSK o sastanku Milana Babića i Enriquea Aguilara, koordinatora za civilne poslove UNPROFOR-a . . . . .423

164. 1994., lipanj 10., Knin – Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK zamjeniku supredsjedatelja Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji o pregovorima Vlada RSK i RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .424

165. 1994., lipanj 11., Bajina Bašta – Poruke i stavovi s gospodarsko-stručnoga skupa o rijeci Drini kao stupu srpske ekonomije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .426

166. 1994., lipanj 11., Knin – Dopis Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima RSK o suradnji sa SVK u privođenju vojnih obveznika koji su počinili krivična djela ubojstva. .427

167. 1994., lipanj 12., Drniš – Izvješće SJB Drniš SUP-u Knin o incidentu s pripadnicima UNPROFOR-a u Žitniću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .429

168. 1994., lipanj 13., Knin – Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK predsjedniku RSK o posjeti američkoga veleposlanika Petera Galbraitha RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .430

169. 1994., lipanj 13., Knin – Bilješka Službe predsjednika RSK o najavljenoj posjeti američkoga veleposlanika Petera Galbraitha RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .431

170. 1994., lipanj 14., Glina – Izvješće SUP-a Glina MUP-u RSK o privođenju osoba u KPD Stara Gradiška . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .432

171. 1994., lipanj 15., Drniš – Dopis SJB Drniš MUP-u RSK i SUP-u Knin o okupljanju Hrvata u Pakovu Selu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .434

172. 1994., lipanj 16., Knin – Zapisnik sa 6. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .435173. 1994., lipanj 16., Kostajnica – Obavijest Sekretarijata za upravu Općine Kostajnica

o podjeli nafte od strane UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .441174. 1994., lipanj 17., Glina – Izvješće SUP-a Glina MUP-u RSK o sigurnosnoj procjeni

granica RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .443175. 1994., lipanj 18., Okučani – Priopćenje za javnost Srpske radikalne stranke

o neuspjelim pregovorima RSK i RH. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .445176. 1994., lipanj 21., Beli Manastir – Dopis SUP-a Beli Manastir načelniku Uprave

javne bezbjednosti MUP-a RSK s podacima Baranjske divizije o sigurnosnom stanju na “granicama” RSK prema Hrvatskoj i Mađarskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .446

XIII

177. 1994., lipanj 22., Okučani – Izvješće SUP-a Okučani Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o sigurnosnoj procjeni državne granice RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .447

178. 1994., lipanj 23., [Drniš] – Zapisnik sa sjednice predsjednika RSK i tijela vlasti općine Drniš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .452

179. 1994., lipanj 23., [Kostajnica] – Zapisnik sa sjednice predsjedništva Srpske radikalne stranke u Kostajnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .455

180. 1994., lipanj 24., Gračac – Zahtjev SJB Gračac SUP-u Korenica za osiguravanjem nogometne utakmice koja bi se trebala odigrati u Gračacu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .456

181. 1994., lipanj 26., Knin – Dopis SUP-a Knin MUP-u RSK o sigurnosnoj procjeni državne granice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .457

182. 1994., lipanj 27., Knin – Prijedlog ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK o legalizaciji oružja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .459

183. 1994., lipanj 29., [Bojna] – Dopis enklave Bojna Izvršnom vijeću SO Glina o stanju u selima s većinskim srpskim stanovništvom u Općini Kladuša . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .460

184. 1994., lipanj 29., Knin – Dopis Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK ministru unutarnjih poslova RSK o sigurnosnoj procjeni državne granice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .462

185. 1994., lipanj 29., Korenica – Dopis SUP-a Korenica MUP-u RSK s osvrtom na provedbu akcije “Ugovor” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .464

186. 1994., lipanj 29., Knin – Zapisnik sa 7. redovne sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . .468187. 1994., lipanj 30., [Knin] – Izvješće Međunarodnog komiteta Crvenog križa o posjetu

civilnom zatvoru u Kninu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .476

Kazalo imena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .479Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .489

1

PREDGOVOR

Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (siječanj – lipanj 1994.) dvanaesta su knjiga u seriji koju je pod naslovom “Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. – Dokumenti”, od 2007. počeo objavljivati

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje Centar). U knjizi su predstavljeni dokumenti iz arhivskog gradiva “Republike Srpske Krajine” (RSK) koji se čuvaju u Centru i drugim arhivskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Objavljeni su kronološkim slijedom s potrebnim znanstvenim aparatom, a obuhvaćaju razdoblje prve polovice 1994. godine. Svi navedeni dokumenti prepisani su, a njihovi originali ili preslike originala u posjedu su Centra. Veći zahvati u tekstu naznačeni su stavljanjem teksta u uglatu zagradu, a u bilješkama je upozoreno na dijelove dokumenta koji su u izvorniku oštećeni i na dijelove koji su izostavljeni. Jednako tako, radi boljeg razumijevanja, u bilješkama su navedena imena ili prezimena sudionika koja se ne spominju u dokumentu ili podaci o drugim dokumentima i literaturi u kojima se spominje isti događaj.Dakako, dokumenti pokazuju stajališta njihovih stvaratelja i zahtijevaju posebnu kritičku raščlambu koja bi ukazala na neobjektivno i netočno navedene podatke u njima. Primjerice, da je iz Hrvatske od 1990. do travnja 1994. “prognano preko 350.000 Srba, da je prisilno promenilo ime i prezime oko 60.000 Srba, a samo ime 20.000 Srba”, da je “Srba na ovom prostoru u vreme Austro Ugarske 1896. godine bilo 31%, a na prostoru bivše BiH 67%”, da je “preko 100.000 Hrvata dobrovoljno napustilo prostor Krajine”, da je “samo u Jasenovcu na najsvirepiji način poklano i ubijeno oko 700.000 Srba, Jevreja i Roma”, a da je “1.200.000 Srba izginulo i ubijeno u Drugom svetskom ratu” (dok. 100), da je 1991. Srba u Hrvatskoj bilo “najmanje 30%” u ukupnom broju stanovnika (dok. 25), da je u napadnim djelovanjima hrvatskih snaga na prostoru Maslenice i Medačkog džepa 1993. “na jedan zvjerski način ubijeno oko 2000 Srba” (dok. 114), itd.Kao i prethodne knjige Dokumenata “RSK”, tako i ova svjedoči da vodstvo “RSK” nije odustalo od borbe “za jedinstvenu srpsku državu na etničkom srpskom prostoru” i da će za taj cilj “istrajati do kraja” (dok. 10), te da je i dalje odbijalo mirnu reintegraciju u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Tako je, kao i u prethodnom razdoblju, vodstvo pobunjenih Srba u Hrvatskoj tvrdilo da je “RSK jedna od novih država nastalih na tlu SFR Jugoslavije”, da “RSK već četiri godine živi kao i svaka druga država, jer ima ono što je Evropska zajednica zahtevala od Slovenije i Hrvatske radi priznanja: teritoriju, stanovništvo i zakonodavnu vlast”, da je “RSK jedna od pravnih naslednica SFR Jugoslavije”, “da je Srba u Hrvatskoj (valjda prema popisu iz 1991., op. u.) moralo biti najmanje 30%, a ne 11% (zapravo 12%, op. u), kako je to tvrdila hrvatska statistika (500.000 Srba u Krajini, 131.000 prognanih Srba iz Hrvatske u Srbiji, 120.000 u Krajini, 60.000 u Republici Srpskoj, te nepoznat broj neregistriranih Srba iz Hrvatske u spomenute tri države i u drugim zemljama)” (dok. 25). Dakako da su ti brojevi znatno preuveličani, odnosno netočni.

2

Takav isključivi stav srpskoga vodstva očituje se i u obraćanju mandatara za sastav nove “Vlade RSK” Borislava Mikelića “zastupnicima Skupštine RSK” u travnju 1994., u kojem je govorio o “državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu RSK (s površinom od 17.000 km²) koja će se prije ili kasnije udružiti sa Republikom Srpskom odnosno Srbijom i Crnom Gorom u jedinstvenu državu”. Pritom je istaknuo (dok. 100):– da “na nacionalnom planu ova generacija Srba ima misiju da dovrši posao ujedinjenja Srba na njihovom cjelokupnom etničkom prostoru”,– da je “reintegracija Krajine u okviru Hrvatske pusta želja hrvatskog rukovodstva”,– da “odluka rukovodstva RSK da uđe u pregovore sa rukovodstvom Hrvatske oko mirovnog plana i uspostavljanje mirnodopske opcije, nije istovremeno i odluka da se priznaju granice Hrvatske u AVNOJ-skim okvirima”,– da su “Srbi u Krajini danas još čvršće riješeni da ne žele da budu u zajedničkoj državi sa Hrvatskom i da oni svoju sudbinu vežu sa Srbima iz Republike Srpske i SR Jugoslavije”,– da “hrvatskom narodu treba biti jasno da je na ovom prostoru više nemoguće uspostaviti hrvatsku državu i da je potrebno izvršiti međusobno priznanje koje će i međunarodno biti verifikovano što će omogućiti da se svaki budući konflikt sporazumom riješi”,– da “postojeće prilike i odnos snaga u svijetu još ne dozvoljavaju formalno ujedinjenje svih srpskih zemalja, ali da to ne sprečava izgradnju privrednog sistema RSK kao integralnog dijela jedinstvenog srpskog privrednog prostora”,– da se “formalno mora provoditi koncepcija ujedinjenja monetarnog i ekonomskog sistema putem jedinstvenog zakonodavstva, a u neposrednoj praksi da se mora ponašati sa stanovišta faktičkog ujedinjenja RSK sa Republikom Srbijom”,– da su “Hrvati pola vijeka eksploatisali srpska prirodna bogatstva, radnu snagu i drugo, pa je nužno da Srpska Krajina proporcionalno svom doprinosu, dobije svoj dio uključujući tu i umetnička djela, javne zgrade, infrastrukturu i ostale institucije, te da se to odnosi i na fabrike, hotele, i na svu imovinu koje je stečena u periodu od petstotina godina”,– da “od Hrvatske treba tražiti naplatu ratne štete iz prethodnih svjetskih ratova, ali i ovoga rata”,– da “Svijetu treba da se pokaže da su štete nastale na prostoru RSK, a ne u hrvatskim gradovima i na njihovim cestovnim pravcima” itd.S obzirom na činjenicu da je srpsko topništvo razorilo Vukovar, iznimno ciničan je Mikelićev prijedlog da se “posebno mora sagledati stanje i obnova Vukovara te da treba zahtjevati da sva sredstva koja su odobrena od strane Ujedinjenih nacija a usmerena su prema Hrvatskoj, budu usmerena prema RSK i započeti sanaciju Vukovara” (dok. 100).Jednako tako, u svibnju 1994. Milan Babić je, kao “ministar vanjskih poslova RSK”, međunarodnim predstavnicima ponovio stav “da nema reintegracije u Hrvatsku” te da je “RSK spremna da na ravnopravnoj osnovi pregovara sa Hrvatskom, ali da tu Hrvati prave probleme smatrajući pregovore početkom reintegracije” (dok. 129).U skladu s takvim isključivim stavom, srbijanska politika radila je na stvaranju jedinstvenog sustava institucija za sve “srpske države” na prostoru bivše Jugoslavije. Primjerice, na razini “Ministarstava zdravlja Republike Srbije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine dogovoreni su zajednički stavovi u pogledu jedinstvenog zdravstvenog sistema, mreža zdravstvenih ustanova i snabdijevanja” (dok. 11). Jednako tako, donesen je “Protokol o reguliranju jedinstvene monetarne politike na području SR Jugoslavije, Republike Srpske i RSK”, kojim je predviđeno da “novi dinar SRJ predstavlja novac sa svim funkcijama na području Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpska Krajina” (dok.

3

43, 58, 100), a potom i “Protokol o regulisanju jedinstvenog carinskog i vanjskotrgovinskog sustava na području SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine” (dok. 124). Istodobno su “MUP RSK” i MUP Republike Srbije zajednički djelovali u provođenju zadataka na teritoriju Republike Hrvatske, primjerice, “u istočnoj Slavoniji i zapadnom Srijemu” (dok. 17).Nastavljena je i suradnja između stranaka u “RSK” i Srbiji. Primjerice, početkom veljače 1994. potpisan je “Sporazum o koaliciji Srpske demokratske stranke Krajine i Srpske radikalne stranke”, koji su potpisali predsjednici tih stranaka dr. Milan Babić i dr. Vojislav Šešelj, te “predsednik Izvršnog odbora Srpske radikalne stranke RSK” Rade Leskovac (dok. 23). Dakako, nastavljena je i suradnja “RSK” s “Republikom Srpskom” u BiH, te podrška političkog vodstva “RSK” vodstvu Srba u BiH. Tako je u travnju 1994. “na platou ispred hotela ‘Dunav’ u Vukovaru održan miting podrške srpskom narodu u Republici Srpskoj, na kojem su govorili Goran Hadžić, Boro Bogunović, Branislav Stanimirović, svi predstavnici stranke SDS-a svesrpskih zemalja, te predsjednik skupštine Vukovar” (dok. 90). Spominje se i suradnja “RSK” s pojedinim oblastima Grčke, uz “konstataciju da se na zapadnim granicama RSK brani Grčka” (dok. 69), te da je između Republike Grčke i “RSK” čak potpisan protokol o suradnji (dok. 71).U prilog tome da je vodstvo “RSK” odbijalo gotovo sve inicijative koje su mogle doprinijeti normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa svjedoči odgađanje rješenja zahtjeva hrvatske strane za posjetu vukovarskom groblju, s kojim je “članove Vlade RSK” upoznao “sekretar Vlade i predsjednik Republičke komisije za razmjenu zarobljenika Savo Štrbac”, kao i odgađanje “pitanja porodičnih susreta rastavljenih familija”, ili odbijanje zahtjeva Srpske narodne stranke iz Republike Hrvatske čiji je predsjednik Milan Đukić predložio da se održi sastanak s predstavnicima “Srba iz UNP-a područja” (dok. 50).Dokumenti UNPROFOR-a, prezentirani u ovoj knjizi, pokazuju da je “službena pozicija hrvatske vlasti u pregovoru s vodstvom pobunjenih Srba bila sadržana u Ustavnom zakonu od svibnja 1992. godine (dva autonomna kotara s 5 odnosno 6 općina, ali ne i status nacije)”, da su Hrvati “nagovijestili da sve može biti predmet diskusije, izuzev otcjepljenja teritorija koji drže Srbi”, da je “najhitniji prioritet za hrvatsku Vladu primjena prekida vatre praćena otvorenjem strateških pravaca i obnavljanje energetskih sistema”, te da je za Hrvatsku “od velike političke i ekonomske važnosti vraćanje turista na dalmatinsku obalu”. Nasuprot tome, govoreći o srpskoj poziciji u pregovorima, u dokumentima UNPROFOR-a navodi se da su “Srbi imali dvije otvorene dugoročne pozicije: ujedinjenje sa Srbijom, moguće kroz konfederaciju srpskih zemalja ili ujedinjenjem RS i RSK ili nekakva integracija RSK u Hrvatsku kao jednakog partnera” (dok. 46).Prema spomenutim dokumentima UNPROFOR-a, “ultimativni cilj ovih pregovora je postići dogovor između hrvatske Vlade i srpskih vlasti o najvećoj mogućoj autonomiji za područja pod kontrolom Srba kako bi se omogućila mirna reintegracija tih prostora u RH i unapređenje dugoročne stabilnosti u ovoj regiji”. Tom cilju trebali bi pridonijeti ekonomski projekti (proljetna sjetva, prodaja sjemena, insekticida i goriva, opskrba vodom, itd.). No, i samo vodstvo UNPROFOR-a bilo je svjesno da je “neke od zadataka postavljenih od Savjeta bezbjednosti bilo izuzetno teško sprovesti u tadašnjim prilikama: kompletna demilitarizacija UNPA i ‘ružičastih zona’, obnavljanje UNPROFOR-ove kontrole skladišta sa srpskim teškim naoružanjem, ponovna uspostava hrvatske uprave u ‘ružičastim zonama’, nezavisno od UNPA (Srbi ne priznaju razliku između “ružičastih zona” i UNPA, op. u.), hrvatsko povlačenje sa osvojenih područja, povratak izbjeglica” (dok. 46).

4

Kao i do tada, predstavnici srpske strane Hrvate su i dalje najčešće nazivali “ustašama”, čime se valjda pokušavalo naglasiti kako je suvremena hrvatska država nastavak NDH iz Drugog svjetskog rata, što je bila jedna od smjernica srpske protuhrvatske promidžbe. No, dokumenti u ovoj knjizi svjedoče o pritužbama na kriminal i teror pojedinih organiziranih grupa kriminalaca nad stanovnicima hrvatske i srpske nacionalnosti, “u cilju iznuđivanja, krađe i otimanja imovine”, što je poprimilo tolike razmjere da su pojedinci zaključili da takvo “nasilje nije bilo ni u Drugom svjetskom ratu” (dok. 72). Posljedica toga bilo je iseljavanje građana, “što je slabilo odbranu Republike Srpske Krajine”; primjerice, “u opštini Drniš je u travnju 1994. živilo 3500 stanovnika” (dok. 84, 178). Problem iseljavanja Srba iz “RSK” u svom je govoru u travnju 1994. naglasio i novi mandatar “Vlade RSK”, istaknuvši da je “prioritetan”, zapravo “urgentan zadatak vraćanje izbeglih iz Republike Srpske Krajine i naseljavanje prostora u Krajini sa Srbima koji su napustili Republiku Hrvatsku” (dok. 100).U uvjetima političke nestabilnosti i loše ekonomske situacije vodstvo “RSK” zanemarivalo je održavanje postojeće infrastrukture, a pogotovo kulturno-povijesnog naslijeđa. Primjerice, prometnice su bile u tako lošem stanju zbog neodržavanja, da se javno govorilo da “sigurnost saobraćaja nije bila zadovoljavajuća” (dok. 1, 13). Loše ekonomsko stanje čak je utjecalo i na slabu opremljenost i logistiku “Posebnih jedinica milicije MUP-a RSK”, koja je, prema navodima iz dokumenata, bila ispod svake razine, odnosno “oko 20% od potrebnog” (dok. 91). Jednako tako, nije se poduzimalo ništa da se spriječi uništavanje objekata, inventara, knjiga, muzejske i arhivske građe Memorijalnog parka Petrova gora, tako da su “propadanju izloženi originalni objekti Centralne partizanske bolnice, muzejski eksponati, arhiva neprocjenjive vrijednosti o žrtvama srpskog naroda, Spomenik Petrova gora, Omladinski prihvatni centar i strogo zaštićeni predjeli prirode, knjige, kancelarijski inventar i dr.” (dok. 158).Takvo stanje pogodovalo je masovnom “švercu” pojedinih skupina Srba s muslimanima u graničnom području s Cazinskom krajinom u Bosni i Hercegovini, te teroru “švercera” nad stanovnicima i pripadnicima SVK na okupiranom prostoru Banovine (dok. 13, 42). Nastavljeno je paljenje kuća (“stambenih objekata”) u “vlasništvu lica hrvatske nacionalnosti koji su napustili područje RSK-e” (dok. 13), ali i “miniranje kuća u vlasništvu osoba srpske nacionalnosti” (dok. 24). Istodobno, izvješća o stanju kriminaliteta pokazuju da je u 1993. smanjen broj krivičnih djela u odnosu na prethodnu godinu, te da je na to “najviše utjecalo gotovo masovno napuštanje RSK od strane građana hrvatske nacionalnosti” koji su do tada “dosta često bili objekti krivičnih djela” (dok. 13).Uz spomenuto, dokumenti iz toga razdoblja svjedoče o trošenju prirodnih bogatstava RH (primjerice, eksploatacija nafte te masovna sječa i preprodaja šume, naročito jele, dok. 28, 82), o odgovornosti lokalnih srpskih političara za odlazak Srba iz zapadne Slavonije krajem 1991. (dok. 16), o postojanju planova za evakuaciju stanovništva “RSK” u slučaju napada hrvatskih snaga (dok. 73), o tome da su u Hrvatskoj ratovale dobrovoljačke četničke jedinice, koje je u studenom 1991. obišao četnički “vojvoda” Vojislav Šešelj, preporučivši lokalnim Srbima da “kad JNA dođe do Virovitice sazidaju betonski zid” kao granicu srpske države (dok. 21), itd.Istodobno, pokazuju da u 1994. godini nisu prestale rasprave o “Daruvarskom sporazumu” (18. veljače 1993.), pa su njegovi potpisnici sa srpske strane Veljko Džakula, Dušan Ećimović i Mladen Kulić zatražili pravno mišljenje od “eksperata za međunarodno pravo” dr. Vladana Vasiljevića i dr. Konstantina Obradovića, da bi dokazali da u tom sporazumu

5

“nema nikakvih elemenata koji bi ukazivali da su nasilno ili na drugi način pokušali otuđiti dio državne teritorije, niti mijenjati državne granice” (dok. 26).Dokumenti u ovoj knjizi govore i o demografskim prilikama na pojedinim područjima “RSK”, zapravo na okupiranom području RH (dakako, navedene brojeve treba provjeriti). Tako je, prema podacima “Ministarstva obrane RSK”, na okupiranom području Banovine (općine Glina, Petrinja, Dvor, Kostajnica i Sisak-Caprag) u ožujku 1994. živjelo “oko 70.924 stanovnika”, a u vojnoj evidenciji bilo je “oko 15.076 v/o (odnosno 21,25% od ukupnog broja stanovnika)”. Na tom je području djelovao “39. korpus SVK sa svojim nižim jedinicama (24., 26., 31., 33. pbr., Samostalni odred Gradusa i 87. pob Čerkezovac), u kojima je angažirano 11.050 v/o, pretežito srpske nacionalnosti. Od 496 v/o nesrpske nacionalnosti u jedinicama SVK angažirane su 383 v/o (među njima 137 Hrvata, uključujući 10 oficira i 7 podoficira, i 19 muslimana), u privrednim organizacijama po osnovu radne obaveze 72, a 41 v/o nesrpske nacionalnosti angažirana je u CZ i odbrani (na temelju radne obaveze i CZ angažirano je 86 Hrvata i 2 muslimana). Od v/o koji su se izjasnili kao Jugoslaveni najviše ih je bilo angažirano u Petrinji – 165, zatim u Glini – 49 i u Gradusi 5. Istodobno, 441 v/o s toga područja nalazila se u drugim srpskim zemljama, što znači van teritorija RSK, a 464 v/o nalazilo se u inozemstvu, što znači van granica bivše Jugoslavije” (dok. 78). Istodobno, prema izvješću “Komesarijata za izbjeglice Republike Srpske Krajine”, sredinom veljače 1994. na području “RSK” bilo je 125.000 “izbjeglih i raseljenih lica”, među kojima 14.353 djece do 18. godine života (dok. 37).Prema tome, činjenica da se sadržaj dokumenata u ovoj knjizi, koji govore o politici vodstva “RSK” ne razlikuje od sadržaja dokumenata “RSK” u prethodnim godinama (od 1990.), svjedoči o kontinuitetu srpske politike u ostvarenju svoga krajnjeg cilja – da svi Srbi žive u jednoj državi, te o odlučnosti srpskih dužnosnika da je provedu do kraja, bez obzira na žrtve.

Urednici knjige

7

KRATICE

A – aktivnia/a – ad actaAOP – automatska obrada podatakaAP – automatska puškaAP – autonomna pokrajinaAP ZB – Autonomna pokrajina Zapadna BosnaAVL – aktivno vojno liceAVNOJ – Antifašističko vijeće narodnog

oslobođenja Jugoslavijeb. – bataljunBiH – Bosna i HercegovinaBJR – bivša jugoslavenska republikaBOV – borbeno oklopno vozilobr. – brojBst – bestrzajni topCARE – Cooperative for Assistance and Relief

Everywhere (humanitarna organizacija)CL – civilno liceCSB – Centar službe bezbjednostiCVOJ – Centar vođenja, osmatranja i javljanjaCZ – Civilna zaštitač. – časDASK – Državni arhiv SisakDB – državna bezbjednostDI – drvna industrijaDIC – dokumentacijsko informativni centarDIP – drvno industrijski pogondipl. – diplomiranidipl. ecc – diplomirani ekonomistdipl. ing. – diplomirani inženjerdjev. – djevojačkiDM – njemačka markaDP – državno poduzećeDr./dr. – doktordr. – drugoDTG – diverzantsko-teroristička grupa

DV – dalekovodDZ – Dom zdravljae. br. – evidencijski brojECMM – European Community Monitor

Mission (Europska komisija za nadzor)EEZ – Europska ekonomska zajednicaEI – Elektronska industrijael. – električniEZ – Europska zajednicag. – godinag. – gospodingbr. – gardijska brigadag-din – gospodingod. – godinagosp. – gospodinGP – građevno poduzećeGP – granični prijelazGŠ SVK – Glavni štab Srpske vojske KrajineGŠ VJ – Generalštab Vojske JugoslavijeHIC – Hrvatski informativni centarHINA – Hrvatska izvještajna novinska agencijaHMDCDR – Hrvatski memorijalno-

dokumentacijski centar Domovinskog rataHP – Hrvatska policijaHV – Hrvatska vojskaICRC – International Committee of the Red

Cross (Međunarodni odbor Crvenog križa)IDG – izviđačko diverzantska grupaIGM – industrija građevnog materijalaINA – Industrija nafteIO – izvršni odborIO SO – Izvršni odbor Skupštine općineIS – izvršni savjetIS SO – Izvršni savjet Skupštine općineJB – javna bezbjednostJMBG – jedinstveni matični broj građana

8

JNA – Jugoslavenska narodna armijaJP – javno poduzećeJRiM – javni red i mirK – korpuskap. – kapetankbr. – kućni brojkč – komandant četeKD – kazneno djeloK-da – komandak-dant – komandantk-dir – komandirkIk – kapetan I. klasekm – kilometarko – komandant odjeljenjakom. bat. – komandant bataljunaKPD – kazneno-popravni domkriv. – krivičanKU – kazneni upisnikkut. – kutijakv – komandant vodaKV – kvalificiraniKWH – kilovatsatKZ – kazneni zakonKZ – kriptozaštitaKZJ –Kazneni zakon JugoslavijeLD – lični dohodaklpbr – laka pješačka brigadam – metarM.P. – mjesto pečataM.Z./MZ – mjesna zajednicaMC – medicinski centarMES – minsko-eksplozivna sredstvamil – milicajacMIP – Ministarstvo inostranih poslovamj. – mjesecMKBJ – Međunarodna konferencija za bivšu

JugoslavijuMKCK – Međunarodni komitet Crvenog križaml.ins. – mlađi inspektormm – milimetarMO – Ministarstvo obraneMPB – milicijski posebni bataljonmr. – magistarMTB – motorizirana brigada

mtb – motorizirani bataljunmtbr – motorizirana brigadaMTS – materijalno-tehnička sredstvaMUP – Ministarstvo unutrašnjih poslovan/r – na rukeNATO – North Atlantic Treaty Organization

(Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora)NB – Narodna bankaNB SRJ – Narodna banka Savezne Republike

JugoslavijeNC – Nastavni centarNC VJ – Nastavni centar Vojske JugoslavijeND – novi dinarNIK – Naftna industrija KrajineNIS – Naftna industrija SrbijeNN – nepoznatiNO – narodna obranaNO – neotkrivenNOR – narodnooslobodilačka borbaNOSL – neovlašteno službeno liceNR Makedonija – Narodna Republika

MakedonijaNŠ – načelnik štabaO i O – osmatranje i obavještavanjeo. g. – ove godineOC – obučni centarOJT – općinsko javno tužiteljstvoOJT – općinski javni tužilacOM – odjeljenje milicijeONO – općenarodna obranaOŠ – osnovna školaOSL – ovlašteno službeno liceOSNO – Općinski sekretarijat narodne obraneOUN – Organizacija Ujedinjenih narodaOUP – organi unutrašnjih poslovap. – pješačka (brigada)p.b. – pješački bataljunP.K. – poljoprivredni kombinatp.o. – po ovlaštenjuP/O – po odlucipbr – pješačka brigadaPBS – Privredna banka SarajevoPIO – penzijsko i invalidsko osiguranjePJ – poslovna jedinicaPJM – posebna jedinica milicije

9

PKD – Poljoprivredni kombinat DrnišPKR – privredna komoraPM – puškomitraljezPO – policijski odborpo (pom.) – pomoćnikPOB – pozadinska bazaPPD – protuprovalna djelatnostppuk – potpukovnikpred. – predsjednikpriv. – privatniprof. dr. – profesor doktorPTM – početna točka mjerenjaPTT – pošta, telefon, telegrafPZ – poljoprivredna zadrugaR – rezervnir. – rođenRBR – ručni bacač raketareg. – registarske (oznake)REP – republičkiRH – Republika HrvatskaRIZ – Radio industrija ZagrebRJ – ratna jedinicaRJT – Republičko javno tužiteljstvoRK – radna knjižicaRO – radna obvezaRO – radna organizacijarođ. – rođenRR – ratne rezerveRS – Republika SrpskaRSK – Republika Srpska KrajinaRŠCZ – Republički štab civilne zaštiteRTV – radiotelevizijaRUJP – Republička uprava javnih prihodaRZ – radna zajednicas. r. – svojom rukomSAD – Sjedinjene Američke DržaveSAO – Srpska autonomna oblastSB – Savet bezbednostiSB UN – Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija

(Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda)SDB – Služba državne bezbednostiSDP – Socijaldemokratska partijaSDS – Srpska demokratska strankaSDS Krajine – Srpska demokratska stranka

Krajine

sekr. – sekretarSFRJ – Socijalistička Federativna Republika

JugoslavijaSIGS – specijalni izaslanik generalnog sekretaraSJB – stanica javne bezbednostiSL – službeno licesl. – sličnosl. – službenoSM – stanica milicijeSMD – surface mounted device (površinski

montiran uređaj)SMON – stanica milicije opće nadležnostiSNS – Srpska narodna strankaSO – skupština općineSO – srpska oblastSOd – samostalni odredSPC – Srpska pravoslavna crkvaSPP FK – Služba za platni promet i financijsku

kontroluSPS – Srpska partija socijalistaSRJ – Savezna Republika JugoslavijaSRS – Srpska radikalna strankaSRT – Srpska televizijaSRTV – Srpska radiotelevizijaSSSR – Savez Sovjetskih Socijalističkih

RepublikaSŠC – srednjoškolski centarSUP – Sekretarijat unutrašnjih poslovaSV – Srpska vojskaSV RSK – Srpska vojska Republike Srpske

KrajineSVK – Srpska vojska KrajineSZS – Savezni zavod za statistiku

TV – televizijaŠC – školski centarŠG – šumsko gospodarstvot. – točkatj. – to jesttj. – tjelesneTKTR – tajna kontrola telefonskih razgovoratkz. – takozvaniTO – teritorijalna obranaTOF – tvornica oplemenjenih folijaTSCIP – tvornica sulfatne celuloze i papiraTU – telekomunikacijski uređaji

10

TV – televizijaUAZ – Uljanovski automobilski zavodUHF – Ultra high frequency (ultra visoka

frekvencija)UJB – Uprava javne bezbjednostiUKP – uređaj kriptozaštiteUKV – ultrakratki valoviUN – Ujedinjeni narodiUNA – USA – United Nations Association of

the United States of AmericaUNCIVPOL – United Nations Civil Police

(Civilna policija Ujedinjenih naroda)UNESCO – United Nations Educational,

Scientific and Cultural Organization (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu)

UNHCR – United Nations High Commissioner for Refugees (Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice)

UNICEF – United Nations Children’s Fund (Dječji fond Ujedinjenih naroda)

UNPA – United Nations Protected Area (Zaštićena područja Ujedinjenih naroda)

UNPROFOR – United Nations Protection Force (Zaštitne snage Ujedinjenih naroda)

UP – unutrašnji posloviUP – upravni poslovi

v.d. – vršitelj dužnostiv.r. –vlastitom rukomv/o – vojni obveznicivbr – višecijevni bacač raketaVES – vojno-evidencijska sposobnostVF – visoko frekventniVHF – Very high frequency (vrlo visoka

frekvencija)VIP – very important person (vrlo važna osoba)VJ – Vojska JugoslavijeVKV – visokokvalificiranVMA – Vojnomedicinska akademijaVOd – vojni odjeljakVP – vojna poštaVRK – Vojska Republike KrajineVRS – Vojska Republike SrpskeVRSK – Vojska Republike Srpske KrajineVSO – Vrhovni savjet obraneVT – vojno-teritorijalniZgb – zagrebačkiZKP – Zakon o kaznenom postupkuZNG – Zbor narodne gardeZOUP – zakon o unutarnjim poslovimaZR – zona razdvajanjazv. – zvaniŽTP – Željezničko transportno poduzeće

11

11994., siječanjKninIz izvješća o radu SUP-a Knin u 1993. godini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Stanica milicije MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KistanjeSEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE KNIN

G O D I Š N J I I Z V J E Š T A J

januar 1994. godine

OPERATIVNO – PREVENTIVNA DJELATNOST, SUZBIJANJE KRIMINALITETA, JAVNI RED I MIR, POGRANIČNI POSLOVI, KRETANJE I BORAVAK STRANACA, REGULACIJA I KONTROLA SAOBRAĆAJA NA CESTAMA, ZAKONITOST U RADU I PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE I STRUČNO USAVRŠAVANJE

[…]1

U V O DTokom 1993. godine aktivnost SUP-a Knin bila je usmjerena na planu zaštite života i lične sigurnosti ljudi, sprečavanju i otkrivanju KD-a, pronalaženju i hvatanju učinilaca KD-a i njihovom privođenju nadležnim organima, održavanju javnog reda i mira, kontroli i regulaciji saobraćaja na putevima i drugim poslovima javne bezbednosti, kao i učešću u ratnim dejstvima, u čuvanju granice, prelazu preko državne granice i čuvanju i obezbeđenju ličnosti i objekata. Gotovo na samom početku godine SUP je radio u otežanim uslovima – ratnog stanja i ratnih dejstava kojima je bio obuhvaćen dio područja koja ona pokriva (područje Obrovca i Benkovca). Radnici SUP-a aktivno su učestvovali i u obrambenim aktivnostima i pravovremeno izvršavali zadatke iz te oblasti.Na kvalitet rada službe utjecali su i materijalno tehnički faktori, međutim i unatoč tome kroz primijenjene načine postupanja i korištenja određenih metoda u operativnom radu postignuti su dobri rezultati što je i vidljivo iz statističkih pokazatelja. Obzirom na postojeći kadar iako su postignuti dobri rezultati mišljenja smo da mogu biti i znatno bolji, a to znači da treba raditi na usavršavanju sektorskog oblika pokrivanja i opsluživanja terena, kao i primjeni efikasnijih metoda i taktike postupanja službe, kadrovskom i tehničkom opremanju službe, obuci postojećih kadrova, iniciranju kod nadležnih organa da se donesu propisi koji još nisu doneseni, a od značaja su za rad organa UP-a kao i drugih institucija društva, te ažuriranje rada pravosudnih organa i inspekcijskih službi.

I. OPERATIVNO PREVENTIVNA DJELATNOSTTeren koji pokriva SUP Knin podijeljen je na teren koji pokriva SUP i teren koji

pokrivaju stanice javne bezbednosti.

Stanice javne bezbednosti su:– Drniš,– Benkovac,– Obrovac.

1 Priređivači su izostavili sadržaj izvješća.

12

SUP Knin u svom sastavu ima 4 odjeljenja i to:– Odjeljenje milicije,– Odjeljenja za suzbijanje kriminaliteta,– Odjeljenje za upravne poslove,– Odjeljenje za zajedničke poslove.Odjeljenje milicije podijeljeno je na SM i Odsjek za pogranične poslove.

Stanice milicije su:– SM opšte nadležnosti,– SM za kontrolu i regulaciju saobraćaja,– SM Kistanje,– SM Vrlika.Stanica milicije opšte nadležnosti Knin u svom sastavu ima jedno stanično odjeljenje i

to Strmicu. Stanična odjeljenja Oklaj i Manojlovac u toku drugog mjeseca potpali su pod nadležnost VRSK.

Odsjek za pogranične poslove u svom sastavu ima jedno odjeljenje milicije za kontrolu prelaska preko državne granice i to Strmicu. U toku ratnih dejstava pet odjeljenja se rasformiralo.

Odjel za suzbijanje kriminaliteta ima dva odsjeka i to:– Odsjek za opšti kriminalitet,– Odsjek za privredni kriminalitet.Uže područje SUP-a Knin podijeljeno je na 6 teritorijalnih sektora i 4 sektora za

saobraćaj.Stanica milicije Kistanje ima tri teritorijalna sektora.Stanica milicije Vrlika ima dva teritorijalna sektora.Saobraćajni sektor produžuje se na teritorij SJB Drniš, Benkovac i Obrovac, te SM

Kistanje i Vrlika.SJB Drniš, Benkovac i Obrovac imaju u svom sastavu:– Odsjek za krim. obradu,– Stanice milicije,– Odsjek za upravne i zajedničke poslove imaju SJB Benkovac i Obrovac, dok će se u SJB

Drniš oformiti u narednom periodu.Teritorij SJB je podijeljen na teritorijalne sektore:SJB Drniš ima dva teritorijalna sektora i jedan saobraćajni.SJB Benkovac ima šest teritorijalnih sektora, jedan saobraćajni.SJB Obrovac u svom sastavu ima dva teritorijalna sektora i jedan saobraćajni. Isto tako

ima dva odjeljenja milicije i to u Karinu Gornjem i Žegaru, dok su se rasformirala Odjeljenja milicije u Muškovcima i Medviđi.

Iz napred navedenog proizlazi da je teritorij koji pokriva SUP Knin podijeljen na 21 teritorijalni sektor i 7 saobraćajnih sektora.

U ovom izvještajnom periodu došlo je do kadrovskih promjena na većini sektora, za vođe sektora odredili smo iskusnije radnike kojima je bolje poznata problematika na određenom sektoru. Svi radnici koji opslužuju sektore ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta SUP-a Knin.

13

Djelovanje operativnih radnika je dobro. Poslovi na operativnom sektoru obavljaju se u okviru timskog rada, sa podijeljenim konkretnim zadacima. Vođenje i popunjavanje dosjea sektora vrši se na propisani način. Radno povezivanje radnika na sektorima sa radnicima Odjela za kriminalitet i radnicima za kontrolu i regulaciju saobraćaja, kao i pozorničko – patrolna djelatnost, ostvarena je u okvirima timskog rada sa planiranim konkretnim zadacima, sa kojima se zadužuju radnici kroz planove rada ili radne naloge.

Raspored službe vrši se na taj način da se pozorničko – patrolna služba, kao i služba kontrole i regulacije saobraćaja određuje dnevnim rasporedom, a ostale službe kroz planirano izvršavanje zadataka i prema operativnim potrebama. Služba načelno dnevno traje 8 časova, a broj ljudstva i vrijeme određivanja službe uvjetovano je operativnom problematikom i potrebama.

Grafikoni događaja vode se kod komandira stanica milicije. Ti grafikoni koriste se radi preventivnog planiranja određenih zadataka na planu poduzimanja operativnih mjera i radnji.

Dnevne rasporede službe vrše komandiri SM i njihovi pomoćnici, odnosno zamjenici, a u donošenju plana rasporeda učestvuju pored komandira, pomoćnika odnosno zamjenika i šefovi odsjeka i načelnici odjela.

Postavljeni zadaci izvršavaju se uglavnom pravilno i pravovremeno, ali se još kod jednog dijela radnika osjeća nezainteresiranost ili slaba upornost, što nastojimo otkloniti konkretnim ukazivanjem pojedinačno ili na radnim sastancima i stručnoj nastavi.

U toku 1993. pozornička i patrolna služba obavljala se u smjenama i to po 8 časova u smjeni, a po sistemu dvije prve, dvije druge, dvije treće smjene, nakon koje su radnici slobodni dva dana.Što čini ukupno službi:

– pješice 19652– motornim vozilom 4824– kombinovano 1480 SVEUKUPNO SLUŽBI 25956

Broj upućenih službi tokom dana: 2– danju………………………– noću……………………….– kombinirano……………….

SM za regulaciju i kontrolu saobraćaja ostvarila je ukupno službi:– pješice 8054– motornim vozilom 5740– kombinirano 1707 SVEUKUPNO SLUŽBI 1550

Na samom početku 1993. godine tj. 22. januara izvršena je agresija na RSK od strane neprijateljske vojske Republike Hrvatske i to na Ravne kotare, odnosno na područje opštine Benkovac i Obrovac. Radnici SUP-a Knin, kako aktivni tako i rezervni sastav milicije, učestvovali su u izvođenju borbenih dejstava na pravcu Karin – Novigrad – Pridraga. Tako da su sve aktivnosti koje se odnose na djelokrug SUP-a bile usmjerene prioritetno na izvođenje borbenih dejstava u navedenom području. Po naredbi kninskog korpusa VRSK vođe sektora

2 Nečitko u izvorniku.

14

i njihovi pomoćnici bili su angažirani na privođenju vojnih obveznika po uručenju poziva, tako da su u periodu 2. i 3. mjeseca ukupno priveli 3003 vojna obveznika. U vrijeme te agresije sa naših okupiranih područja izbjeglice su neorganizirano dolazile na naše područje, gdje ih je nespremno dočekao Štab civilne zaštite. U toj stihiji velika većina njih je ulazila u napuštene stanove i kuće koje su bile vlasništvo građana hrvatske nacionalnosti, a naša služba je bila u nemogućnosti da spriječi useljenje. Međutim naša služba je u kratkom roku operativno pokrila teren, te izvršila popis svih izbjeglica koji su se uselili u tuđe stanove i kuće. U 760 slučajeva sačinili su službene zabilješke koje su dostavljene nadležnim organima kako bi oni izdali privremena rješenja za korištenje objekata.

Prema uredbi Vlade RSK provođene su mjere policijskog časa u vremenu od 22,00 – 05,00. Na samom početku većina građana nije poštovala zabranu kretanja, ali su naši radnici uspješno obavili svoj dio posla tako da su u nekoliko navrata priveli oko 200 punoljetnih građana i to u gradu Kninu, koje su zadržali do isteka policijskog časa, odnosno 05,00 časova. Nakon ovih privođenja građani su ozbiljno shvatili i uglavnom su nakon toga poštivali policijski čas i u tom vremenu zahvaljujući policijskom času imali smo relativno mali broj izvršenih KD-a. Na području Knina izvršeno je 25 racija i 10 zasjeda. Racije koje su vršene u suradnji sa vojnom policijom pretežno su privedeni vojni obveznici koji se nisu odazvali na mobilizaciju, ili su pobjegli iz jedinice bez dozvole.

Racija je vršena kako po danu tako i u večernjim časovima i to pretežno na glavnim ulicama grada Knina i otvorenim ugostiteljskim objektima. Privedeno je oko 650 vojnih obveznika u 15 navrata. 10 racija sprovedeno je u samom gradu i to hvatanje i privođenje “dilera” koji su prodavali i kupovali devize. Raciju su sprovodili vođe sektora, operativa skupa sa pozornicima. Privedeno je 50 lica od kojih je oduzeto 900 DM, 250 $, 30 švajcarskih franaka i dinara u protuvrijednosti 300 DM. Isto tako je oduzeto 1800 kutija cigareta od lica koji su ih prodavali građanima po višoj cijeni nego što je stvarna cijena koštanja. Na području Kistanja provedeno je 6 racija i 3 zasjede. Prilikom provođenja racija privedena su 72 lica, uglavnom se radi o vojnim obveznicima koji se nisu odazvali pozivu. Zasjede su provođene radi hvatanja počinilaca KD-a. Na području SM Vrlika provedene su 4 racije i 10 zasjeda. Prilikom provođenja racija privedeno je 57 lica. Isto se radi o licima koji se nisu odazvali mobilizaciji. Na području SJB Obrovac provedene su 4 racije, 7 pretresa terena, dok blokada i zasjeda nije bilo. Na području SJB Benkovac provedene su 3 racije sa ciljem privođenja vojnih obveznika koji samovoljno napuštaju položaj i nemaju odgovarajuće dozvole, a privedeno je 300 lica. Osim toga zajedno sa pripadnicima vojne policije proveli su posebnu raciju koja je trajala 3 dana i kom prilikom su priveli 272 lica. Na području SJB Drniš provedeno je 9 racija, 7 blokada i 39 zasjeda.

Problemi koji se javljaju prilikom provođenja određenih operativnih radnji i mjera su nedostatak određenih materijalnih i tehničkih sredstava i opreme.

Kao i protekle godine tako i ove zapaženo je da opštinske službe, tj. njihovi izvršni organi ne funkcionišu kako treba, što nam otežava svakodnevno obavljanje zadataka, pošto moramo koordinirano raditi sa tim službama, a osim toga dosta slabo funkcionišu i službe pod ingerencijom Republike, kao što su inspekcije (tržna i financijska).

Otežanom obavljanju poslova doprinosi ratno stanje, zbog čega se pravovremeno ne postupa sa vojnim licima koji učestalo sudjeluju u raznim nedozvoljenim radnjama. Također se vrši presija od strane vojske da demobilišemo rezervni sastav i da ga predamo na raspolaganje vojsci, što smo mi u dobroj mjeri i učinili.

15

Radnici SUP-a Knin su po potrebi (zadatku) odlazili u druge SUP-ove (Glina, Beli Manastir i Vukovar). A isto tako određeni broj radnika po potrebi je premješten u okviru SUP-a.

Na području Drniša naši radnici zajednički djeluju sa pripadnicima granične milicije (vojskom RSK) u cilju zaštite tamošnjeg stanovništva, očuvanja imovine i čišćenju pomenutog dijela od ubačenih elemenata. U tom smislu naši radnici (SJB Drniš) dovedeni su u situaciju da skupa sa pripadnicima VRSK poduzimaju zakonite mjere i radnje u cilju sprečavanja nečasnih radnji (krađa, paljevina i ubistava) prema počiniocima i u tom smislu je dolazilo do određenih problema radi neažurnosti i loše evidencije o dolasku, kretanju i odlasku pripadnika dobrovoljačkih jedinica VRSK od strane vojnih službi, te prilikom saznanja o počinjenom KD-u (a u većini slučajeva počinioci su dobrovoljci) naši radnici ne mogu doći do istih pošto se premještaju iz jedinice u jedinicu ili se vraćaju kući, a da o tome ne postoje adekvatni podaci.

Također su naši radnici angažirani na obezbeđenju vitalnih objekata:– zgrade SUP-ova,– zgrade Srpskog radio Knina,– zgrada TV Knina,– vodovod,– zgrada suda,– zgrada elektro-prenosa.Osim toga vršili su i obezbeđenje objekata gdje su bili smješteni građani hrvatske

nacionalnosti koji su dobrovoljno zatražili preko Crvenog krsta da napuste RSK i da idu u Republiku Hrvatsku, a što im je i omogućeno u više navrata u toku 3., 4. i 5. mjeseca 1993. godine.

U toku januarske agresije život su izgubila 4 pripadnika SUP-a Knin, a 35 ih je ranjeno.

I / 1 Kontrolna djelatnostKontrolna služba obavlja se u sklopu donesenog plana za obavljanje kontrolne službe.

Većinu kontrolnih službi obavljali su dežurni rukovodioci uglavnom noću i u večernjim satima. Na području SJB Obrovac izvršene su 73 kontrole dežurne službe i patrolnih službi, od čega je 26 kontrola bilo noću. U 3 noćne kontrole i jednoj dnevnoj patrole su zatečene neispravne. Na području SJB Benkovac kontrola je izvršena u 160 slučajeva. Kontrolnu službu vršili su načelnik, komandir, zamjenik komandira i dežurni rukovodilac. Kontrola je vršena na punktovima, auto-patrolama, patrolama u gradu i dežurnoj službi. Osim toga kontrolna djelatnost praćena je kroz radne naloge, te pisane izvještaje radnika.

Kontrolom je uočeno da postoji visok stepen prijateljstva, solidarnosti te ima slučajeva da radnici još uvijek izbjegavaju preduzeti zakonske radnje koje su dužni po službenoj dužnosti. Uglavnom je bilo slučajeva da pojedini radnici spavaju na radnom mjestu, zatim indolentno postupanje prilikom obavljanja poslova. Protiv takvih radnika preduzete su disciplinske mjere. Od ukupnog broja kontrola, 50 je izvršeno noću, 40 danju i 70 kombinovano.

Na području Vrlike izvršeno je 60 kontrola kojom prilikom je uočeno više slučajeva kršenja discipline od strane radnika kao što su kašnjenje u službu, nedolazak u službu, nebudnost itd.

Na području SM Kistanje od 12 planiranih kontrola provedeno je 9. Isto tako je uočeno više slučajeva kršenja discipline.

16

Na području Knina (SMON) izvršena je 381 kontrolna služba, te je uočeno više slučajeva kršenja discipline od strane radnika. Takvi radnici su za blaže slučajeve opominjani, a za teže slučajeve protiv istih su pokrenuti disciplinski postupci i izricate mjere.

I / 2 Zakonitost u radu, primjena sredstava prinude, upotreba vatrenog oružjaKroz svakodnevno izvršavanje službenih zadataka po ovlaštenim službenim licima ovog

Sekretarijata, a posebno onih koji se nalaze na izvršavanju konkretnih zadataka, tamo gdje se očekuje da bi moglo doći, bilo to iz objektivnih ili subjektivnih razloga, do prekoračenja ovlaštenja, dajemo usmena upozorenja kako postupati na tom zadatku u cilju da ne bi došlo do neželjenih posljedica.

U svim slučajevima gdje se pretpostavlja da bi moglo doći do primjene određenih sredstava prinude i pružanja otpora OSL, takva lica su pozivana i sa njima su obavljeni neposredni razgovori u kojima ih upozoravamo na posljedice koje mogu proizaći iz njihovog vladanja i ponašanja.

Na području SJB Obrovac u 8 slučajeva primjenjena je fizička snaga nad 11 lica, dok drugih sredstava prinude nije bilo. U svih 8 slučajeva upotreba fizičke snage ocjenjena je kao opravdana.

Na području SJB Benkovac radnici su u jednom slučaju upotrebili fizičku snagu i to opravdano, a u jednom slučaju su upotrebili vatreno oružje gdje je posljedica smrt napadača.

Na području SM Kistanje u dva navrata upotrebljena su sredstva prinude, a kod jednog napada i vatreno oružje radi zastrašivanja lica koje je zatečeno na izvršenju KD-a.

Na području Kistanja bila je jedna žalba građana na postupak OSL, te je predmet predan na odlučivanje kod SUP-a Knin.

Upotrebe hemijskih i plinskih sredstava nije bilo.Na području Drniša nije bilo upotrebe gumene palice, dok su fizičku snagu (zahvat)

upotrebili u nekoliko navrata radi privođenja nekoliko lica po raznim osnovama, ali nije bilo posljedica po izvršenje zadataka, kao ni žalbi građana na postupanje istih.

I / 3 Napad na ovlaštena službena licaTokom izvještajne godine evidentiran je 21 napad na OSL ovog SUP-a. U većini

slučajeva, tj. 12 slučajeva, podnesena je krivična prijava.Na području SJB Obrovac evidentirano je 10 slučajeva napada na OSL pri vršenju

službe. Napadi su se uglavnom očitovali upotrebom fizičke snage ili verbalnim napadom, dok je u jednom slučaju pri privođenju vojnog obveznika došlo do aktivnog otpora više lica uz upotrebu vatrenog oružja, pri čemu je došlo do ranjavanja jednog pripadnika milicije.

Na području SJB Benkovac imali smo 2 slučaja napada na OSL prilikom obavljanja službene dužnosti. U svakom napadu učestvovalo je po jedno lice. U jednom slučaju radilo se o napadu fizičkom snagom, kojom prilikom su OSL nanesene lakše tjelesne povrede, dok se u drugom slučaju radilo o napadu sa vatrenim oružjem. U tom slučaju radi odbijanja napada u nužnoj odbrani napadač je lišen života. Koliko raspolažemo informacijama nijedan napad nije bio unaprijed organiziran, a postupci OSL bili su ispravni i mislimo da nije bilo netaktičnosti, neopreznosti i drugih grešaka. Oba napada bila su po danu. Napadač koji je lišen života bio je pripadnik vojske RSK.

Osim navedenog bio je jedan pokušaj napada gdje su pripadnici VRSK sa vozilom “Bov” pokušali napasti patrolu na punktu, međutim nakon razgovora i intervencije došlo je do smirivanja situacije, tako da nije bilo aktivnog napada.

17

Na području Drniša evidentirana su 4 napada koji su se dogodili u poslijepodnevnim časovima, a rezultat su netaktičkog postupanja pripadnika službe javne bezbednosti.

Na području Knina evidentiran je 1 slučaj gdje je vođa sektora trebao privesti 1 lice radi narušavanja JRM, pucanjem iz vatrenog oružja dao je aktivan otpor nakon čega je savladan i priveden u stanicu na daljnju obradu.

Na području SM Vrlike evidentiran je 1 slučaj napada. Dva lica su došla u stanicu milicije i fizički napali 1 milicionara (nakon privatnog konflikta).

Na području SM Kistanje evidentirana su 3 napada i to:– radi razoružanja duševnog bolesnika, napad na patrolu vatrenim oružjem,– radi lišenja slobode grupe koja je vršila KD-a gdje su 4 lica pružili aktivni otpor sa

vatrenim oružjem,– radi lišenja slobode počinilaca KD-a gdje su 3 lica iz grupe dočekala patrolu sa

uperenom AP, a uz primjenu sredstava prinude isti su savladani.Posljedica u nijednom slučaju nije bilo. Uglavnom se radilo o napadima prilikom

konkretnih akcija, dok napada prilikom intervencija nije bilo. Napadi nisu bili planirani već je došlo do spontanog opiranja i pružanja otpora. Ocjena rukovodioca je da OSL prilikom pružanja takvih intervencija nisu dovoljno obučeni i ne posjeduju dovoljno iskustva koje im je potrebno da bi se izbjegla primjena sredstava prinude u tim napadima.

I / 4 Pružanje pomoći ovlaštenim službenim licimaU više navrata evidentirano je pružanje pomoći i saradnje građana sa radnicima i to po

pitanju hvatanja izvršilaca KD i lica koja narušavaju JRM pucajući na javnom mjestu iz vatrenog oružja. Kod većeg djela građana prisutna je doza straha od osvete i nezamjeranja, što je za očekivati za vrijeme rata, jer su sva lica koja dolaze na udar zakona naoružana, te se kod takvih lica u veoma malom broju građani pojavljuju kao svjedoci i ne žele saradnju.

I / 5 Žalbe građana na postupak OSLU izvještajnom periodu evidentirane su dvije žalbe građana na postupanje prilikom

izvršavanja službenih poslova i zadataka OSL. Jedna žalba je podnešena na području SM Kistanje, a druga na području SJB Benkovac. Što se tiče ove žalbe u Benkovcu ocjenjuje se da je opravdana, a protiv radnika je pokrenut disciplinski postupak i isti je suspendiran.

I / 6 Povreda radne disciplineTokom izvještajne 1993. godine evidentirano je 140 povreda radne dužnosti i discipline.

Zbog teže povrede radne dužnosti i discipline iz rezervnog sastava SUP-a trajno je udaljeno 69 pripadnika. Novčanom kaznom kažnjena su 43 pripadnika. Mjere suspenzije izrečene su u 29 slučajeva.

II. STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETA1. Opšte stanjeU 1993. godini evidentirano je ukupno 1384 krivična djela (vidi tabelu 1). U odnosu

na prethodnu godinu povećan je broj KD-a za 418. U najvećem broju krivičnih djela materijalna šteta je iskazana u dinarima, međutim zbog hiperinflacije kao i dvije provedene denominacije nije imalo nikakvog smisla date podatke sumirati, jer bi došli do nerealnih rezultata.

Od 1384 KD-a izvršioci su bili poznati u 186 slučajeva, što je 13,4% u ukupnoj masi prijavljenih KD-a.

18

Po nepoznatom počiniocu u momentu izvršenja prijavljeno je 1198 KD-a od čega je naknadno otkriveno 649 djela ili 54,1%, a ostalo neotkriveno 549 KD ili 45,9%.

Osim ovog otkriveno je još 10 djela za koja su prijave podnešene u 1992. godini. Tako kad se uzmu u obzir i ova djela procent otkrivačke djelatnosti je 55%.

Ukupan broj otkrivenih KD-a, što po poznatom, što naknadno otkriveno iznosi 845 KD-a.

Gore navedeni podaci ukazuju na dosta visok stepen otkrivačke djelatnosti, što je i pohvalno u mirnodopskim uvjetima, a onda i više od toga u ovim našim ratnim uvjetima. Procent otkrivačke djelatnosti u odnosu na prethodnu godinu povećao se sa 52,27% na 55%.

U izvještajnom periodu prijavljeno je 1014 lica.Analizirajući strukturu po spolu u većini slučajeva počinioci su muškarci, Srbi i uglavnom

se u svojoj djelatnosti udružuju u grupe, to znači da je većina KD-a počinjena grupno, a manje pojedinačno.

Analizirajući dobnu strukturu najveći procent otpada na lica od 16 – 24 godine. U ovoj izvještajnoj godini značajno mjesto zauzimaju recidivisti kojih je bilo u 47 slučajeva. Počinioci KD-a uglavnom spadaju u stalež srednjeg i lošeg imovnog stanja.

Najbrojnija KD su teške krađe i krađe koje u ukupnom broju iznose 735 teških krađa i 112 krađa.

Vjerojatno tome pridonosi vrijeme u kojem živimo, a to je velik broj izbjeglica i nezbrinutih lica, galopirajuća inflacija, pad životnog standarda, kao i spora reakcija pravosudnih organa, tako da počinioce na vrijeme ne stigne kazna.

Također značajno mjesto zauzima razbojništvo, kojih je bilo 37. Isto tako, kao i prethodne godine, ima dosta KD-a izazivanja opšte opasnosti 77 djela. U odnosu na prethodnu godinu smanjeno je za 63 djela. Ovim krivičnim djelima nanose se velike materijalne štete, jer se uglavnom radi o namjernom podmetanju eksplozivnih naprava sa kojim se ruše kuće, sakralni objekti, miniraju automobili, a imamo i slučajeva oštećenja javnih uređaja i objekata.

Razlog ovom je vjerojatno što ima dosta lica u formacijama RSK koji su skloni paljenju i napadima na sve što nije srpsko, pa čak i ako je srpsko iz nekog revanšizma.

U ovoj godini za razliku od prethodne ima dosta djela nedozvoljene trgovine (33). Tu se uglavnom radi o švercu devizama ili ilegalnoj preprodaji robe. Još uvijek značajno mjesto zauzima i KD-a ubistva.

U ovoj godini evidentirano ih je 25. To je dosta velika brojka. Međutim, tu imamo tendenciju smanjenja u odnosu na prethodnu godinu kad su bila 43 slučaja ubistva.

Pored navedenih KD-a u izvještajnoj godini evidentirano je 66 događaja i to:– samoubistva 30– ranjavanje 9– požari 3– ostalo 24U odnosu na prethodnu godinu imamo znatno manje događaja, posebno samoubistava

kojih je u prethodnoj godini bilo u 53 slučaja. U ovoj godini ima 30 samoubistava i to 18 na području Knina i Drniša, 1 na području Obrovca i 11 na području Benkovca.

19

Tabela broj 1

Radne jedinice Broj KD

Učinilac pozn. u mo-mentu izvršenja

% Učinilac nep. u mom. izvrš.

NO otkr.

% Ostalo neotkr.

% NO iz pr. god.

%

Knin 917 81 8,8 836 448 53,58 388 46,42 10 54,78Benkovac 238 48 20,16 190 106 55,7 84 44,3Obrovac 114 48 42,10 66 42 63,6 24 36,4Drniš 115 9 7,8 106 53 50,0 53 50,0U K U P N O 1384 186 13,4 1198 649 54,1 549 45,9 10 55,0

OPŠTI KRIMINALITET

Od ukupnog broja KD-a (1384) na opšti kriminalitet otpada 1228 krivičnih djela.Struktura krivičnih djela opšteg kriminaliteta:– krađa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112 (9,1)– teška krađa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 735 (59,8)– oduzimanje vozila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 (2,3)– ugrožavanje bezbedn. ljudi i imovine . . . . . . 77 (6,2)– ubistvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 (2,0)– ostala djela protiv života i tijela . . . . . . . . . . 39 (3,1)– ugrožavanje saobraćaja . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 (4,3)– razbojništvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 (3,0)– ostalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120 (9,7)

1. Krivična djela protiv društvene i privatne imovineU ovoj oblasti u izvještajnom razdoblju evidentirano je ukupno 964 djela. U momentu

izvršenja počinilac je bio poznat u 34 slučaja, a nepoznat u 930 slučajeva. Počinilac je naknadno otkriven za 422 KD-a, što u postotku iznosi 45,37%.

U odnosu na prethodnu godinu imamo znatno više KD-a i to za 457 djela.Broj KD-a učinjen na štetu društvene imovine iznosi 29,10%, a na štetu privatne

imovine 70,90%.

Tabela broj 2

Naziv kriv. djela po zakonu RSK

Broj KD u 1993.g.

Izvršilacpoznat

Izvršilacnepoznat

Izvršilac nak.Otkriven %

Razbojništvo 37 1 36 15 41,6Teška krađa 735 12 723 302 41,7Krađa 112 15 97 66 68,04Oduzimanje vozila 29 - 29 16 55,17Oštećenje tuđ. stvari 44 6 38 20 52,63Oduzimanje tuđ. stvari 1 - 1 1 100,0Pljačka 1 - 1 - ”Ostala KD 5 - 5 2 40,0Ukupno 964 34 930 422 45,37

20

Jedna od karakteristika imovinskog kriminaliteta je velik broj KD-a s nepoznatim počiniocem u vrijeme podnošenja krivične prijave, što je i vidljivo iz gore navedene tabele.

Također su i vidljivi dobri rezultati otkrivačke djelatnosti, što se vidi iz broja naknadno otkrivenih KD-a.

Prema objektu napada, teške krađe su najviše vršene u vozila, uglavnom se uzimalo gorivo i rezervni dijelovi. Osim vozila, drugi značajan objekat napada jesu obiteljske kuće i to uglavnom kuće u izgradnji i kuće čiji vlasnici odsustvuju, te to počinioci iskoriste. Također značajan objekat napada bile su i prodavaonice i kiosci.

Najčešći predmeti KD-a uglavnom je vrjednija tehnička roba, mada i sve više razni prehrambeni artikli, što je sve vezano sa neprestanim padom životnog standarda, kao i drugim socijalnim problemima.

Najčešće vrijeme izvršenja KD-a je uglavnom noću, mada u prijavama nemamo decidirano određen sat napada. U samom gradu Kninu najproblematičnija je ulica Stefana Nemanje, jer se u njoj dešava najviše KD-a.

Gledano po strukturi najbrojnije KD je teška krađa, krađa, oštećenje tuđe stvari i razbojništvo.

2. Krivična djela protiv života i tijelaU izvještajnoj godini u ovoj oblasti evidentirano je 64 KD-a.3

Naziv KD Ukupan broj Poznato izvrš. Nepozn. izvrš. NO

%3

Ubistvo 25 4 21 14Ubistvo iz neh. 7 4 3 2Pokušaj ubist. 15 11 4 2Teška tjel. pov. 17 10 7 7 100,00Ukupno 64 29 35 25 71,4

I u ovoj godini imamo velik broj KD-a ove vrste. Mada je došlo do blage tendencije smanjenja, jer je u ovoj godini 5 KD-a manje. Za pozitivno je što se broj ubistava značajno smanjio i to sa 43 djela na 25 djela. Mada još uvijek je mnogo ovih djela što je posljedica stanja ni rata ni mira kao i većeg posjedovanja različitog oružja od strane stanovništva. Jedan od značajnih faktora koji pridonosi ovim djelima je i česta alkoholiziranost ljudi, ili neki beznačajni verbalni dueli koji se tragično završe.

Na području Obrovca evidentirano je ukupno 11 KD-a ove vrste. U momentu izvršenja počinilac je bio poznat u 5 slučajeva, a operativnim radom naknadno je otkriveno još 5 krivičnih djela, tako da je samo 1 slučaj ostao neotkriven. U 5 ubistava u Obrovcu ubijeno je 13 lica i to 8 žena (7 Hrvatica i 1 Srpkinja). U 5 navrata žrtve su bili muškarci (4 Hrvata i 1 Srbin). Ubijene osobe bile su starije dobi. Sve osobe su ubijene iz vatrenog oružja, glavni razlog je bila mržnja – osveta.

Na području Knina evidentirano je 11 ubistava u kojim je ubijeno 12 lica. 7 slučajeva je rješeno, dok su 4 slučaja ostala nerasvijetljena. Od 12 ubijenih lica, 4 su žene a 8 muškaraca, a gledano po nacionalnoj strukturi 6 je Hrvata i 6 Srba. Od ubijenih lica troje ih je tridesetih godina, a ostali su uglavnom stariji. Počinioci su muškarci srpske nacionalnosti.

3 Djelomice nečitko u izvorniku.

21

Na području Benkovca evidentirano je 5 ubistava. Kom prilikom je ubijeno 8 lica, 5 hrvatske nacionalnosti i 3 srpske.

Na području Drniša evidentirana su 4 ubistva u kojima su žrtve bili Hrvati, a počinioci Srbi.

Broj i nacionalna struktura ubijenih po SJB:

Mjesto Srbi % Hrvati % UKUPNOKnin 6 50 6 50 12Benkovac 3 37,5 5 62,5 8Obrovac 2 15,3 11 84,7 13Drniš 4 4 100,0 4Ukupno 15 29,8 26 70,2 37

Analizirajući dobnu strukturu ubijenih uglavnom se radi o starijim licima.Analizirajući nacionalnu strukturu, nešto više ubijenih je Hrvata. Na području Knina

taj broj je isti. Na području Benkovca imamo 2 Hrvata više ubijena. Na području Obrovca imamo 9 više Hrvata ubijenih. Glavni razlog tih ubijenih Hrvata u Obrovcu uglavnom je bila mržnja, tj. stanje do kog je došlo u januarskoj agresiji. Na području Drniša svi ubijeni su Hrvati, tu se uglavnom radi o starijem stanovništvu koje je tu ostalo, a počinioci su pripadnici VRSK (dobrovoljci) koji obično dođu do dotičnih od kojih traže hranu i piće, a često puta dođe do nesporazuma koji tragično završe.

Dobna struktura ubijenih:

Godine starosti Ukupno % Srbi Hrvatido 10 god. – – – –10 – 20 – – – –20 – 30 1 2,7 1 –30 – 40 5 13,5 4 1preko 40 god. 31 83,8 6 25Ukupno 37 11 26

Naziv radne Ukupno KD Ukupan brojubijenih

U B I J E N I

Srbi M Ž Hrvati M ŽKnin 11 12 6 5 1 6 2 4Benkovac 5 8 3 3 - 5 2 3Obrovac 5 13 2 1 1 11 4 7Drniš 4 4 - - - 4 3 1U k u p n o 25 37 11 9 2 26 11 15

3. Krivična djela protiv dostojanstva ličnosti i moralaU izvještajnoj godini na području SUP-a Knin evidentirana su 3 djela ove vrste.Na području Knina evidentirana su 2 silovanja i to jedno po poznatom, a jedno naknadno

otkriveno. U jednom slučaju oštećena je bila mlađe dobi, a u drugom starica šezdesetih godina.

22

Na području Obrovca evidentirano je jedno krivično djelo obljube nad nemoćnim licem. Počinilac je bio poznat u momentu izvršenja. Prijavljena je jedna osoba. Žrtva je bila Srpkinja stara 29 godina, mentalno zaostala.

Naziv KD Učinilac poznat Učinilac nepoznat Naknadno otkriven %

Silovanje 1 1 1 100,0Obljuba nad nemoć. licem 1 - - -U k u p n o 2 1 1 100,0

U ovoj godini u odnosu na prethodnu imamo za jedno djelo manje. Broj ovih djela je gotovo beznačajan, kako u ovoj tako i u prethodnoj godini. Sva oštećena lica su srpske nacionalnosti.

4. Krivična djela protiv sigurnosti ljudi i imovineU toku 1993. godine u ovoj oblasti evidentirano je 80 KD-a. U momentu izvršenja

počinilac je bio poznat u 23 slučaja ili 28,7%, počinilac je naknadno otkriven za 30 KD-a (37,5%). Kao što se vidi iz napred navedenih podataka, 27 KD-a je ostalo nerješeno. U odnosu na prethodnu godinu imamo znatno smanjenje broja KD-a i to za 60 djela. Možda jedan od razloga smanjenja ove vrste KD je što se i većina stanovništva hrvatske nacionalnosti koji su uglavnom oštećena ovim djelima iselila sa naših područja, a osim toga ovo stanje rata i mira traje već 3 godine tako da euforija osvetništva pomalo prolazi. Smanjenju broja ovih djela je pridonio i dosta dobar rad naše službe, a što se i vidi u broju naknadno otkrivenih KD-a. Posebno je značajno za ova djela da je došlo do njihovog smanjenja jer su to djela u kojima se uglavnom nanose velike materijalne štete.

Najviše tih djela evidentirano je na području Knina i to 54 djela, na području Obrovca 6 djela, na području Drniša 8 djela i na području Benkovca 12 djela.

Naziv KD Broj KD Odmah pozn. Nepoznato NO %Izazivanje opš. opasnosti 77 20 57 30 52,6Ugrožavanje sigur. 3 3 – – –Ukupno 80 23 57 30 52,6

5. Ostala krivična djela opšteg kriminalitetaOvdje su iskazane, s obzirom na zaštitni objekat, različite skupine krivičnih djela opšteg

kriminaliteta i to protiv:– slobode i prava čovjeka i građana, radnih odnosa, časti i ugleda, braka, porodice i

omladine, zdravlja ljudi, pravosuđa, javnog reda i pravnog saobraćaja, sigurnosti javnog prometa, te ostala KD-a iz krivičnog zakonodavstva RSK i SRJ.

23

Struktura ovih krivičnih djela za izvještajno razdoblje:4

Naziv KD Broj KDu 1993.

Učinilac poznat

Učinilac nepoznat

Naknad. otkriv.

%

Ugrožavanje saobraćaja 52 49 3 2 66,6Teška djel. prot. bezbed. saobrać.4 2 2 - - 100,0Napad na SL 15 14 1 1 100,0Prevara 14 1 13 12 92,3Sprečavanje SL u vršenju dužnosti 4 2 2 2 100,0Lažno predstavlj. 3 - 3 3 100,0Nasiln. ponašanje 6 4 2 2 100,0Neovlaštena nabav. i držanje oružja 5 - 5 5 100,0Narušav. nepovred. stana 3 3 - - 100,0Neovlaš. posjedovanjeradio stanice 2 - 2 1 50,0

Ostala KD 11 6 5 5 100,0Ukupno 117 81 36 33 91,6

U ovoj oblasti evidentirano je 117 KD-a. Od tog broja djela kod 81 djela počinilac je poznat u momentu izvršenja. Počinilac je naknadno otkriven kod 33 djela, a ostao neotkriven samo u 3 slučaja.

Vezano za ova KD-a posebna se pažnja posvećuje prevenciji i kriminalističkoj obradi KD-a sa elementima nasilja zbog njihovog odražavanja na ukupno stanje javnog reda i bezbednosti.

III. PRIVREDNI KRIMINALITETU ovom odsjeku radi se na suzbijanju privrednog kriminaliteta, a isto tako je obuhvaćeno

i suzbijanje javne neprijateljske djelatnosti pa je i po toj vrsti poslova obrađen i prijavljen određeni broj KD-a i njihovih izvršilaca.

U toku godine u ovoj oblasti podnešeno je 156 krivičnih prijava. U odnosu na prethodnu godinu imamo 4 prijave manje.

Unatoč nastojanju da se u suzbijanju privrednog kriminaliteta angažuju podjednako svi bitni činioci društvene samozaštite, naša služba i dalje ima najveće učešće u otkrivanju i prijavljivanju delikata iz tog područja.

Struktura prijavljenih djela:

Naziv KD Broj KD Broj prijavljenih licaNedozvoljena trgovina 33 39Šumska krađa 27 35Prikrivanje 15 20Falsifikovanje isprave 16 20Utaja 1 1Utaja poreza 1 1Zloupotreba ovlasti u privredi 4 6

4 Teška djela protiv bezbjednosti saobraćaja.

24

Navođenje na ovj. neis. sadr.5 5 5Zauzimanje zemlj. u druš. vla.6 5 5Nezakonit ribolov 1 1Droga 5 5Zloupotreba poverenja 1 1Pronevjera 1 1Zaključenje štetnih ugovora 3 5Zloupotreba služb. položaja 3 3Falsifikovanje služb. isprava 1 1Pomaganje neprijatelju 1 1Ugrožavanje terit. cjeline 2 2Slabljenje morala 3 3Izbjegavanje vojne obaveze 11 11Protivljenje pretpostavljenom 1 1Služba neprijat. vojsci 2 2Nesavjestan rad u službi 2 7Bjegstvo iz oruž. snaga 3 3Neprijateljska djelatnost 1 6Ratni zločin 2 2Podstrehivanje 1 1Oružana pobuna 2 3Ostala djela 1 1Nesavjesno poslovanje 2 4U K U P N O 156 196

5,6Osnovni uslovi i okolnosti koje pogoduju izvršenju ovih djela su svjesno nepoštivanje i

izvrdavanje zakonskih i normativnih akata, zanemarivanje svih funkcija kontrole poslovanja, ostvarivanje sprege na ključnim radnim mjestima unutra i izvan preduzeća, a pogotovu s privatnim sektorom, koncentraciji funkcije kao i neadekvatnoj kadrovskoj politici. Ovo se odnosi na KD-a koja su počinjena u okviru privrednih subjekata.

Kada promatramo strukturu prijavljenih KD-a, očigledno je da nedozvoljena trgovina predstavlja jedan od sve prisutnijih oblika kriminalnog djelovanja, što je rezultat trenutnog stanja na tržištu i potražnje za određenim vrstama robe. Služba je kontinuirano u toku cijele godine nastojala da suzbije navedenu pojavu podnošenjem krivičnih prijava protiv izvršilaca i pravovremenim oduzimanjem robe, a što je rezultiralo da je izvjestan broj izvršilaca naknadno kod nadležnih opštinskih organa registrovao djelatnost, tako da se dio sredstava slio u budžet Krajine. U konkretnim predmetima radi se o pojedinačnim slučajevima tako da nije riječ o organiziranim krijumčarskim kanalima ili organiziranim grupama, a uglavnom su predmet trgovine bile robe široke potrošnje.

Predmet nedozvoljene trgovine pored navedenih roba široke potrošnje bila su i drva za ogrjev, naročito u 8. i 9. mjesecu ove godine, a što je rezultat slabe snabdjevenosti

5 Ovjera neistinitog sadržaja.6 Zauzimanje zemlje u društvenom vlasništvu.

25

građana drugim oblicima energije, a što je izvjestan broj izvršilaca nastojao da iskoristi radi ostvarivanja imovinske koristi. Tom prilikom došlo je do učestalosti izvršenja šumskih krađa, kao i pustošenja šuma. U smislu sprečavanja navedene pojave, radnici ovog Sekretarijata u suradnji sa JP “Šume Krajine” PJ Knin, poduzeli su odgovarajuće mjere i radnje koje su rezultirale podnošenjem krivičnih prijava i oduzimanjem drva, koja su zatim podijeljena porodicama poginulih radnika MUP-a RSK na području regije.

Veća pažnja posvećena je nedozvoljenoj trgovini devizama, kao pojavnom obliku koji je izazvao pozornost građana, u kom smislu su radnici ovog SUP-a planskim akcijama u više navrata privodili lica koja se bave navedenim poslom, te od istih povremeno oduzimali devize i novac, a u većini slučajeva isto je vraćeno ili zbog nepostojanja zakona koji sankcioniše navedenu pojavu ili zbog nedostatka dokaza. U slučajevima gdje su postojali elementi KD-a nedozvoljene trgovine devizama podnešene su prijave protiv izvršilaca. Od 33 krivične prijave nedozvoljene trgovine, 8 prijava odnosi se na nedozvoljenu trgovinu devizama.

Kao rezultat raznih oblika nedozvoljene trgovine je pojava falsifikovanih novčanica, uglavnom američkih dolara i DM, koje su se pojavile u opticaju pred kraj 1993. godine, a u toku su odgovarajuće provjere. Uglavnom se radi o pojedinačnim slučajevima. Problem kod dokazivanja postojanja KD-a je slaba povezanost djelova bivše SFRJ i trenutna ratna situacija.

Zbog proizvodnje, odnosno uzgoja opojnih droga (uglavnom se radi o indijskoj konoplji), podnešeno je 5 krivičnih prijava, iako se radi o pojavama koje zahtijevaju veću pažnju i angažovanje s obzirom da se raspolaže informacijama da su u posljednje vrijeme konzumatori maloljetna lica. Nije zabilježeno veće prisustvo jačih opojnih droga, ali se u zadnje vrijeme javljaju neki znakovi istog, te se na tom planu i poduzimaju mjere operativne kontrole koje su u toku.

Pred kraj 1993. radnici ove službe izvršili su kontrolu u više privrednih subjekata na području regije vezano za korištenje kratkoročnih kredita iz sredstava primarne emisije. Tom prilikom utvrđene su izvjesne nepravilnosti u smislu da su odgovorna lica u preduzećima na osnovu fiktivne dokumentacije podnosila zahtjev za odobravanje kratkoročnih kredita, a u dogovoru sa odgovornim licima “Beobanke” PJ Knin, radi navodnog oživljavanja proizvodnje u RSK (uzgoj pšenice, kukuruza, tov junadi i sl.), a odobrena sredstva koristili protivno njihovoj namjeni, uglavnom za kupovinu robe široke potrošnje, a u izvjesnim slučajevima i za kreditiranje privatnih preduzeća. Protiv odgovornih lica PZ “Benkovac”, DP “Agroprodukt”, PZ “Đeverske” i PZ “Orlić Markovac” podnešene su krivične prijave zbog osnovane sumnje da su počinili KD-a zloupotrebe službenog položaja i sklapanje štetnog ugovora. U toku je daljnji rad na suzbijanju navedenih problema iz domena korištenja sredstava iz primarne emisije.

U toku je krim. obrada u vezi falsifikovanja saobraćajnih dozvola i prekucavanja brojeva na šasiji i motoru putničkih vozila koja potječu iz KD-a krađe sa ratom zahvaćenih područja.

U dvanaestom mjesecu privremeno je oduzeto 30 putničkih vozila radi provjere dokumentacije na osnovu kojih su registrovana i eventualnog prekucavanja brojeva, kojom prilikom je podnešeno 5 krivičnih prijava za krivično djelo falsifikovanja isprave, 10 vozila je vraćeno vlasnicima pošto je utvrđeno da su dokumenta ispravna, a u toku je daljnji rad na provjeri ostalih vozila i prikupljanju novih saznanja.

IV. KRIVIČNA DJELA IZ ČLANA 62. – ČLANA 90. KZ RSKU 1993. godini nije evidentirano niti jedno djelo iz ove oblasti.

26

V. POTRAŽNA DJELATNOST I POJAČAN NADZORNa poslovima pojačanog nadzora, a i potražne djelatnosti, u toku 1993. nisu postignuti

baš zadovoljavajući rezultati. Jedan od razloga je što je dolazilo do promjene izvršilaca na tim poslovima, a onda vezano za to i do problema kod objedinjavanja podataka.

U toku 1993. za licima je raspisano 64 potraga. Od toga je 8 potraga realizirano. Za predmetima je raspisano 38 potraga, od toga niti jedna nije realizirana.

Od 27 oduzetih automobila samo su 3 pronađena.Operativna pokrivenost lica pod pojačanim nadzorom i to lica sa našeg područja ostvaruje

se putem saradničkih veza, korištenjem informacija, ličnim zapažanjem, kao i preko vođa sektora zaduženih za lica sa njihovih sektora. Informacije o kretanju i boravku lica pod pojačanim nadzorom izmenjuju se na radnim sastancima.

Na planu potražne djelatnosti ostvarena je dobra saradnja između svih organa na našem području. Svi radnici su upoznati sa potragama i to za licima, predmetima, vozilima, itd. Upoznavanje putem depeše, sastanaka kao i radnih naloga preko nadležnih rukovodioca.

Također su napravljeni registri predmeta. Jedan od problema koji se javlja u našem gradu je što još uvijek ne dobijamo glasnike i registre potraga. Na našem području evidentirano je 26 lica pod lokalnim pojačanim nadzorom.

U toku godine na našem području legitimirano je 1131 lice.

VI. KRIMINALISTIČKO TEHNIČKI POSLOVIU izvještajnoj godini ukupno su izvršena 682 uviđaja na licu mjesta KD-a.Uviđaji su vršeni kod krvnih delikata u 87 slučajeva, imovinskih delikata u 212 slučajeva,

kod saobraćajnih delikata u 116 slučajeva, kod požara i eksplozija u 69 slučajeva i kod ostalih događaja u 198 slučajeva.

Problem koji se javlja kod ovog Sekretarijata je što nema pogodne ustanove gdje bi spomenute tragove mogli slati na vještačenje i ispitivanja.

Iako su rezultati dosta dobri, ipak ima problema vezano za nabavku adekvatnog materijala koji je neophodan za rad, isto tako i opreme koja je dosta stara i dotrajala, boljoj stručnosti radnika, a isto tako većoj pažnji od strane ovlaštenih radnika koji bi trebali posvećivati veću pažnju obezbeđenju lica mjesta događaja kako ne bi došlo do uništavanja tragova prije nego što osobe ovlaštene za vršenje uviđaja završe svoj dio posla.

Na području Knina prilikom vršenja uviđaja izuzimani su predmeti i tragovi te je u 26 slučajeva zatraženo vještačenje koje je uglavnom davalo pozitivne rezultate.

Kod navedenih uviđaja izvršeno je fotografisanje lica mjesta u 303 slučaja, a lice mjesta skicirano je u 97 slučajeva, a kod 3 slučaja izvršeno je snimanje kamerom.

Na području Obrovca na licu mjesta uviđaja fiksirano i pronađeno tragova: 10 tragova papilarnih linija, 5 tragova stopala obuće, 18 tragova krvi, 2 traga kose i dlake, 41 trag kugle i ča(h)ure, 5 tragova baruta, 15 tragova projektila, 23 traga oruđa, 9 tragova boje i lakova, 41 trag stakla, 10 tragova zemlje i prašine, 5 tragova točkova, 8 tragova požara i eksplozija, 13 tragova saobraćajnih nezgoda i 12 ostalih tragova.

Na području Benkovca pronađeno je 1698 raznih tragova.Svi tragovi nađeni na licu mjesta unešeni su u zapisnik o uviđaju, skicu ili fotografisani.

Ovi tragovi korišteni su u dokazne svrhe u krivičnom ili prekršajnom postupku, neposredno ili putem vještačenja koje je vršeno u centru za kriminalistička vještačenja i ispitivanja u Banja Luci i Beogradu.

Pronađeni tragovi na licu mjesta po vrsti traga su: 82 traga papilarnih linija, 22 traga stopala, 99 tragova krvi, 1 trag izlučevine, 12 tragova kose, 9 tragova tekstilnih vlakana, 5

27

tragova zubi, 27 tragova zrna, 144 traga ča(h)ure, 33 traga baruta, 385 tragova projektila, 19 tragova oruđa, 155 tragova metala, 32 traga boja i lakova, 191 trag stakla, 52 traga zemlja prašina, 50 tragova točkovi, 13 tragova sijalice, 54 traga narkotici, 6 tragova požari, 60 tragova eksplozija, 6 specifičnih tragova, 16 tragova ostavljenih predmeta i 33 ostala traga.

Od ukupnog broja tragova, na vještačenje je poslano 19 dokumenata, krvi i urina 7, oružja i čahura 3 i narkotika 3.

VII. JAVNI RED I MIROrgan unutrašnjih poslova usmjeravao je svoju aktivnost na preventivnom pokrivanju

područja u cilju osiguranja povoljnog stanja javnog reda i mira.Mjere i radnje koje su pri tome poduzimane provođene su kroz sektorski način vršenja

službe na osnovi prethodne analize stanja i sigurnosti, u cilju pokrivanja preventivno onih mjesta i prostora gdje se moglo očekivati narušavanje javnog reda i mira.

Što se tiče javnog reda i mira u toku 1993. godine, on je najnestabilniji bio na samom početku godine u vrijeme ratnih dejstava na benkovačkom frontu i neko vrijeme iza toga.

Za napomenuti je da nije bilo većeg organiziranog narušavanja JRM, a problemi su uglavnom bili nošenje oružja u naselju, na javnom mjestu i pucanje iz istog. To je jedno vrijeme bila masovnija pojava kad su se borci vraćali sa položaja i oružje nosili kući, pa tako jedan dio vremena provodili sa oružjem u kafanama.

U slučajevima kad bi ocijenili da se takva lica nalaze pod utjecajem alkohola, iste smo privodili i zadržavali do otrežnjenja. Nestabilnosti JRM doprinosilo je samovoljno ponašanje nekih pojedinaca koji su dolazili sa ratišta i smatrali da imaju neke posebne zasluge, međutim, trenutno stanje JRM se dosta poboljšalo i uz maksimalno angažiranje naših radnika bit će na zadovoljavajućem nivou.

U toku 1993 godine podnešene su 293 prekršajne prijave iz oblasti JRM. Upoređujući sa prethodnom godinom, evidentna je blaga tendencija porasta, tj. imamo 23 prijave više. Ukupan broj prijavljenih lica je 406.

Naziv prekr. djela Ukupno Broj prijavlj.Drsko ponašanje 61 82Tuča na javn. mjestu 50 85Omalovažavanje 7 10Svađa i vika 117 171Neovlašteno pucanje 37 37Ostali prekršaji 21 21Ukupno 293 406

Osim ovih prijava evidentirano je i 279 prijava iz oblasti ostalih prekršaja (rad ugostiteljskih objekata), gdje je prijavljeno 279 lica. Ujedno je podnijeto 160 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

Najčešće vrste prekršaja su svađe i tuče zbog nerješenih imovinskih odnosa. Najčešće mjesto izvršenja prekršaja su ulice i trgovi u naseljenim mjestima, dvorišta obiteljskih kuća, ili linije na kojima je stacionirana vojska.

Najčešća okolnost pod kojom se vrše prekršaji je utjecaj alkohola.Procjena stanja iz ove oblasti mogli bi imati i tendenciju povećanja prekršaja i to iz

razloga neadekvatne kaznene politike, kao i usljed neodgovarajuće suradnje drugih organa u postupku.

28

U toku 1993. godine prijavljeno je više javnih skupova: “Posjelo tromeđe” u Strmici gdje je bilo prisutno oko 5000 posjetilaca, gdje je naša služba adekvatno obavila svoj posao, te nije bilo nikakvih incidenata ni narušavanja JRM.

Na kninskoj tvrđavi održan je “Pozorišni kninski festival” koji je trajao 10 dana i gdje isto nije bilo nikakvih incidenata niti primjedbi od strane građana i organizatora na održavanje JRM.

Polaganje kamena temeljca crkve Svetog Save u ulici Kneza Lazara, kao i kretanje litije gradom isto je prošlo bez incidenata. Jedino u večernjim satima su bile dvije intervencije gdje je protiv alkoholiziranih prekršioca podnešena prijava.

U SŠC imali smo gostovanje “Bore Čorbe”, a nakon toga i takmičenje u malom nogometu, koje je trajalo 8 dana i koje je prošlo bez incidenata.

VIII. KONTROLA I REGULACIJA SAOBRAĆAJAOd strane ovog Sekretarijata stalno se prati saobraćajna problematika, te s tim u vezi donose

konkretni planovi o pokrivanju i praćenju tokova saobraćaja, njegovom usmjeravanju, kako bih se obezbijedili najoptimalniji uvjeti za njegovo što sigurnije odvijanje.

Prema napred izrađenom planu o pokrivenosti puteva svakodnevno se vrši raspored, pri čemu se posebno vodi računa o pokrivenosti određenih pravaca i punktova koji su prema određenim pokazateljima saobraćajno ugroženiji.

Ova pokrivenost nije zadovoljavajuća, razlog tome je dosta velika i razgranata cestovna mreža, te nedostatak ljudstva za te poslove. Ni tehnička opremljenost organa za izvršenje tih zadataka nije zadovoljavajuća.

Jednim djelom na pokrivenost utječe stabilizacijsko ponašanje, a što se posebno odnosi na potrošnju goriva i maziva. Svim patrolama se po potrebi daju drugi zadaci koji su neodgodivi, što djelomično negativno utječe na obavljanje poslova iz oblasti regulacije i kontrole saobraćaja.

U toku ove godine u normalnom odvijanju saobraćaja nije bilo poteškoća uvjetovanih modernizacijom saobraćajnica, a niti je bilo potrebe za privremeno isključivanje iz saobraćaja teretnih i drugih sporohodnih motornih vozila. Također na našem području nije bilo dužih zastoja u saobraćaju koji su izazvani elementarnim nepogodama ili težim saobraćajnim nezgodama.

U odnosu na prethodnu godinu aktivnost službe je u blagom poboljšanju, mada je i dalje prisutan problem pokrivenosti cesta potrebnim brojem patrola. Razlog nepokrivenosti je dosta velika i razgranata cestovna mreža, te mali broj ljudstva za obavljanje tih poslova, kao i slaba stručnost radnika koji vrše kontrolu i regulaciju saobraćaja, a istu obavljaju uglavnom milicionari rezervnog sastava.

Opremljenost cestovnih pravaca horizontalnom i vertikalnom signalizacijom na magistralnim cestama je haotična (i ono što je i nekad postojalo sve je porušeno), također na regionalnim putevima je ista situacija, dok na lokalnim putevima uopšte nema signalizacije.

Što se tiče samog grada Knina ista je stvar kao i sa magistralnim i regionalnim cestama.Bezbednost saobraćaja na cestama na području koje pokriva ova služba nije

zadovoljavajuća, a posebno na regionalnim i lokalnim cestama. Nedostaci su uglavnom konstruktivne prirode, a odnose se na suženje puta, nepravilno ili nepropisno izvedene nivelete puta, poprečni i uzdužni nagibi, krivine, odroni materijala na cesti, te nikakvo održavanje cesta od nadležnih preduzeća, a pored iznešenog potrebno je istaći da je saobraćajna kultura vozača na jako niskom nivou.

29

U toku 1993. godine na magistralnoj cesti Gračac – Obrovac nastupila su veća oštećenja prouzrokovana granatiranjem. Isto tako na području Benkovca zbog ratnih dejstava kao i čestoga pokretanja težih vozila ratne borbene tehnike na dosta puteva je došlo do oštećenja. Isto tako u Benkovcu na većini puteva uglavnom nedostaju oznake, nisu obilježeni pješački prelazi, a evidentan je nedostatak većeg broja saobraćajnih znakova.

Na području SUP-a Knin ukupna dužina cestovne mreže iznosi– magistralne ceste 249 km– regionalne ceste 230 km– lokalne ceste 345 kmU toku ove godine na području ovog SUP-a nije vršena rekonstrukcija ni na jednoj

od lokalnih cesta. Bezbednost saobraćaja na području ovog organa nije zadovoljavajuća, a posebno na regionalnim i lokalnim cestovnim pravcima. Poseban problem je loše ili gotovo nikakvo održavanje postojećih puteva.

Regulacija i usmjeravanje tokova saobraćaja prvenstveno se vrši saobraćajnim znakovima. Prema potrebi regulaciju saobraćaja vršimo putem milicionara, što se posebno odnosi na vrijeme dolaska radnika na posao i odlaska sa posla, kao i u svim drugim slučajevima kad se za to ukaže potreba.

Način vršenja službe, regulacija i kontrola saobraćaja vrši se prema unapred utvrđenom planu i programu. U većini slučajeva pored opštih, daju se i konkretni pismeni zadaci, te prati njihovo izvršenje.

Od izvršioca ovih poslova traži se samoinicijativnost, zapažanje i predlozi u cilju poboljšanja efikasnosti i bezbednosti saobraćaja. Radi toga češće se vrše kontrolne službe koju obavljaju načelnici odjela, komandiri stanice, šefovi odsjeka i pomoćnici komandira stanice. I pored navedenih problema prema ukupno evidentiranim izvršenim poslovima i zadacima konstatirano je da je aktivnost milicionara zadovoljavajuća.

Akcije iz ove oblasti provedene su prema planu i programu na nivou SUP-a, kao i akcije lokalnog karaktera, koje su se pokazale kao korisne u svim vidovima službe.

Postupanje operativnih radnika prema prekršiocima uvjetovano je učinjenim prekršajima i načinom izvršenja istog.

Za teže prekršaje podnose se zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka, dok su česta upozorenja i opomene. Za sada ne primjenjujemo pozivanje vozača na saobraćajnu obuku, već kod izričitih prekršioca vodimo određene razgovore, što je dalo pozitivne rezultate.

Saobraćajna preventiva i aktivnost na tom planu odvija se svakodnevno kroz redovno vršenje poslova iz oblasti regulacije i kontrole saobraćaja. Česti su kontakti sa predstavnicima organizacija i organa koji se bave poslovima saobraćaja, održavanja cesta i drugim, a u cilju postizanja veće bezbednosti u saobraćaju.

I pored toga zbog nedostatka financijskih sredstava mnogi problemi su duže prisutni.Saobraćajne nezgode u 1993. godini:

Saobraćajne nezgode

Smrtno stradalih

Lakše povređenih

Teže povređenih

289 18 74 43

U odnosu na prethodnu godinu imamo manje saobraćajnih nezgoda i to za 54 nezgode. Broj smrtno stradalih se povećao sa 13 na 18, broj lakše povređenih se povećao sa 44 na 74, a broj teže povređenih se povećao sa 40 na 43.

30

Za izazvane saobraćajne nezgode podnešene su 54 krivične prijave i 1433 prekršajne prijave. U odnosu na prethodnu godinu broj krivičnih prijava je isti, a broj prekršajnih prijava se povećao sa 1374 na 1433 (za 59 prijava).

Najviše prekršajnih prijava podnešeno je na području Knina i to 1270, a najmanje prijava na području Benkovca, glavni razlog tome je što se na tom području izvode ratna dejstva pa se izbjegava prijavljivanje i teži se preventivnom radu, odnosno opominjanju učesnika.

Najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda gdje je kao posljedica nastupila smrt je nepropisna i neprilagođena brzina, kao i vožnja pod utjecajem alkohola.

Analizirajući stanje u saobraćaju na području ovog Sekretarijata za konstatirati je da je saobraćajna problematika uvjetovana subjektivnim i objektivnim okolnostima.

Nedostatak financijskih sredstava onemogućava bržu izgradnju i modernizaciju cesta, kao i njihovo kvalitetnije održavanje. Kao subjektivni faktor još uvijek je prisutan nizak stupanj saobraćajne kulture. Bitan činilac u ovoj problematici je i dotrajalost motornih vozila.

IX. KONTROLA PROMETA PREKO DRŽAVNE GRANICEDo napada Hrvatske vojske na RSK dana 22. 01. 1993. godine, na području SUP-a Knin

postojalo je 6 graničnih prelaza (Žitnić, Peruča, Musapstan, Rovanjska, Kakma i Strmica), kada se ukinuti svi prelazi osim Strmice.

Na prelazu posao je organiziran smjenski 12 – 24, 12 – 48, a kad su vanredne prilike prelazi se na rad po sistemu 12 – 24.

U toku godine radnici su po potrebi odlazili na ratište, zatim u ispomoć drugim organima na području ovog SUP-a.

Ova služba je u ratnim dejstvima imala jednog poginulog, jednog ranjenog kao i jednog poginulog u službi na izvršenju zadatka.

Radnicima na prelazu su u toku godine dolazili u ispomoć radnici iz drugih SUP-ova (Vukovar, Beli Manastir), kao i radnici saobraćajne stanice milicije i interventne jedinice.

U svrhu formiranja prelaza i podizanja na što profesionalniji nivo otvoreni su (formirani) svi potrebni dosjei za tu vrstu jedinice i uredno vođeni (registrovani) kako ulazi, tako i izlazi iz RSK, bilo da je riječ o putnicima, vozilima, robi, posebno stranim licima, te registar potjernica i potraga za licima, predmetima, vozilima, oružjem i ostalim stvarima.

U toku godine ostvarena je kontinuirana suradnja sa radnicima DB-a, sa carinskim organima, financijskom policijom i inspekcijskim organima.

Sredinom ove godine, a posebno u zadnja 2 mjeseca, na ovom punktu carinski organi su preuzeli nadležnost u svojoj domeni.

Po naredbi Vlade o zabrani ulaska i izlaska RSK, koja je striktno sprovođena, zabranjivan je izlazak ili ulazak bez posebnih dozvola članovima EZ i Unprofora.

Za vrijeme vršenja službe radnici GP Strmica nisu u nijednom navratu upotrebili sredstva prinude.

U navedenom periodu radnici su registrovali ulazak u RSK:– 1108 autobusa sa 32742 putnika,– 8773 putnička automobila sa 22175 putnika,– 2135 kamiona i drugih specijalnih vozila.

U izlasku iz RSK registrovano je:– 874 autobusa sa 31577 putnika– 8577 putničkih automobila sa 21433 putnika– 1015 kamiona i drugih specijalnih vozila.

31

Sva roba koja je dovožena ili izvožena je posebno registrovana. Zbog toga što nisu imali ili su imali ali neadekvatnu dokumentaciju za robu, kako u ulasku, tako i pri izlasku iz RSK, od lica koja su prevozila takvu robu oduzeto je razne prehrambene robe, tekstilne robe, tehničke robe, građevinskog materijala, oružja i druge robe u vrijednosti od 200 000 DM.

Za svu oduzetu robu izdate su potvrde o privremeno oduzetim stvarima i napisane službene zabilješke, nakon čega je roba uredno skladištena, a pismena dostavljena u Odjel za društveno ekonomski kriminalitet radi poduzimanja obrade.

Zbog neispravnosti od putnika su oduzete 174 legitimacije, 18 pasoša i 7 službenih legitimacija.

Od stranih državljana pri ulasku u RSK oduzeto je 240 legitimacija. Sa svim licima, a naročito onim iz Republike Hrvatske, od strane nadležnih iz ovog organa i radnika DB obavljen je informativni razgovor.

Na osnovu raspisanih potjernica pronađeno je, lišeno slobode i sprovedeno nadležnim organima 14 lica.

Na GP Strmica registrovano je jedno davanje mita, zbog čega je licu koje je to učinilo određen pritvor i podnešena krivična prijava.

Pored registrovanih pojava prilikom rada i kroz druge aktivnosti došlo se do saznanja da vojni obveznici ili trgovci koji nemaju uredne papire za ulaz ili izlaz iz Krajine koriste puteve preko Like, kako bi izbjegli kontrolu na navedenom punktu. Jedan od takvih puteva koji je u neposrednoj blizini prelaza je i put Strmica – Tiškovac – Drvar, međutim taj put se u novije vrijeme sve češće pokriva i postavljaju se zasjede.

Radi što profesionalnijeg i kvalitetnijeg obavljanja poslova bilo bi potrebno periodično po procjeni nadležnih vršiti zamjenu ljudstva na navedenom prelazu.

X. PROTUPOŽARNA ZAŠTITAU ovom izvještajnom periodu na području koje pokriva ovaj Sekretarijat evidentirano

je 195 požara. Na području Obrovca evidentirano je 8 šumskih požara na otvorenom prostoru na području MZ Kruševo i Zaton. Svi požari su izazvani kao posljedica ustaškog granatiranja tih područja.

Na društvenom zemljištu prouzrokovana je veća materijalna šteta. Izgorjela je uglavnom šuma. Isto tako na području Obrovca evidentiran je jedan slučaj podmetanja požara u privatnoj štali, gdje je nastupila manja materijalna šteta.

Na području Benkovca evidentiran je 171 požar. Uglavnom uzroci požara su ratna dejstva, a dešavali su se većinom na rubnom dijelu opštine. Na sve požare naši radnici nisu ni izlazili već samo na one veće, dok je kod manjih požara efikasno djelovala vatrogasna jedinica i nije bilo sumnje u podmetanje. Povrijeđenih i poginulih lica u ovim požarima nije bilo, a u većini slučajeva opožarena je makija i sitno raslinje, tako da se nije radilo o šteti velikih razmjera.

XI. UPRAVNO – PRAVNI POSLOVIVeoma značajnu funkciju i aktivnost organa unutrašnjih poslova predstavlja i rješavanje

u upravnom postupku o pravima, obavezama i pravnim interesima građana i pravnih lica. U toku 1993. upravno pravni poslovi izvršavani su u skladu sa zakonskim propisima, pri tome se vodilo računa da se što efikasnije ostvaruju prava i interesi radnih ljudi i građana, preduzeća i drugih organizacija.

Kod zaprimanja zahtjeva i izdavanja radnih isprava nastoji se pravnim i fizičkim licima izaći u susret, tako da se često puta radi i duže od radnog vremena, tj. po potrebi.

32

Problem koji se javlja kod ovih poslova je naslijeđen iz prethodne godine, a to je mnoštvo lica bez adekvatnih isprava, te vezano za to poteškoće u prijavljivanju tih lica, izdavanju novih isprava i rješavanju svih drugih pitanja vezanih za to. Također bitan problem koji se ovdje javlja je nepostojanje AOP-a, što onemogućava adekvatnu ažurnost.

Zahtjevi za izdavanje javnih isprava rješavaju se istog dana, ili u roku 2 – 3 dana, a također i u ostalim upravnim stvarima zahtjevi se rješavaju u zakonskom roku koji je predviđen Zakonom o opštem upravnom postupku.

U upravnim stvarima gdje se odlučuje o slobodnoj ocjeni uvedena je praksa kolegijalnog rješavanja i odlučivanja (oružje, municija, eksploziv).

Podnosiocima zahtjeva pruža se stručna pomoć u popunjavanju obrazaca, kod putnih isprava i ličnih karata, kao i druga obavještenja, u odnosu na pojedine nejasnoće.

Poduzimaju se mjere da se nedostaci koji se pojave u radu otklone.

1. Oružje, municija i eksplozivU ovim poslovima se postupa shodno Zakonu o nabavljanju, držanju i nošenju oružja.

Stranka podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja, a isti se rješava na slijedeći način: nakon što se utvrdi da lice koje je podnijelo zahtjev za nabavku oružja nije osuđivano za krivična i prekršajna djela koja ga čine nepodobnim za držanje i nošenje oružja, dostavljaju se predmeti Odjelu za operativne poslove, radi provjere.

Po izvršenoj provjeri, operativni radnici dostavljaju službene zabilješke radniku koji radi na poslovima oružja i municije.

Da li je lice kome je izdano odobrenje za nabavku oružja nabavilo oružje, prati se putem prispjelih odobrenja i putem registra izdatih odobrenja.

Međutim u ovim slučajevima javlja se neodgovornost takvih lica na način da nabave oružje, te u zakonskom roku, ili nikako ne prijave oružje. Drugi slučaj je da stranka ne nabavi oružje u određenom roku, nakon toga nadležnom Sekretarijatu za upravne poslove ne vrati odobrenje. Iz oba ova slučaja proizlazi da ne možemo imati potpunu sliku o tome koliko je oružja u zakonskom roku od 6 mjeseci nabavljeno.

U ovom periodu se naročito pojavljivao problem oko nabavljanja, odnosno posjedovanja oružja bez odobrenja za nabavu. Masovno se pojavilo interesovanje građana za prijavu oružja koje je na takav način pribavljeno – bez odobrenja za nabavu.

Uglavnom se to pravdalo da se radi o ratnom plijenu, ili nekom drugom načinu pribavljanja oružja. Takvo oružje smo, ukoliko lice podnese zahtjev za prijavu oružja, registrovali, jer smo smatrali korisnim da se oružja legalizuje i evidentira u evidenciji. Također smo imali pojavu kao u prethodnoj godini da su se pojavljivala lica koja nisu imali prebivalište na ovom području, a koja su našla za shodno da iz nekih razloga prijave oružje kod ovog Sekretarijata.

Ponašanje i djelovanje imaoca oružja u cilju pokretanja postupka za oduzimanje oružja u ovom periodu, isključivo se pratilo zapažanjem operativnih radnika na terenu.

U ovom djelu također nije najbolja saradnja između operativnog i upravnog dijela službe.Oružje oduzeto bez prava na naknadu, nađeno i predano oružje zadržava se u prostorijama

ovog organa.Na području ovog organa 4 osobe bave se sakupljanjem starog oružja i za to posjeduju

odobrenje. Kod navedenih lica ima 42 komada oružja u posjedu, od čega 17 pištolja, 6 kubura, 14 pušaka i 5 sablji i bodeža.

Provjera za lica koja vrše neposrednu fizičku zaštitu u postupcima ovjerenja za držanje i nošenje oružja vrši se na način kao kod izdavanja odobrenja za nabavu oružja.

33

Promjene u pogledu ponašanja lica kojima je ovjereno Uvjerenje za držanje i nošenje oružja, također se prati preko operativne službe.

Nadzor nad oružjem koje je namjenjeno za obavljanje poslova neposredne fizičke zaštite, oružja koje je u posjedu streljačkih organizacija i školskih kabineta, vrši se od strane operativnih radnika.

Nije poznato koliko na ovom području ima lica koja ilegalno posjeduju oružje, ali se pretpostavlja da se radi o većem broju.

Odobrenje za nabavku pištolja i revolvera izdavali smo u svim slučajevima, ako je lice podobno za držanje i nošenje oružja.

Razlog za držanje i nošenje ove vrste oružja bio je zanemariv.

Izdato odobrenja za nabavu oružja

Knin Obrovac Benkovac

184 125 5 54

U odnosu na prošlu godinu imamo drastično smanjen broj zahtjeva (1023).

M u n i c i j aO opravdanosti zahtjeva odlučuje se na taj način, što se prilikom izdavanja odobrenja

prati stanje putem registra o izdanim odobrenjima, da bi se utvrdilo u kojem razdoblju i koja količina municije je nabavljena.

Na osnovu toga izdaje se 100 komada municije za pištolje i lovačke karabine.Nije nam poznato da li je bilo slučajeva ilegalnog nabavljanja municije.U 1993. izdano je 13 odobrenja za nabavu municije.

E k s p l o z i vNa našem području ima jedna ovlaštena organizacija koja se bavi prometom eksplozivnih

tvari.Opravdanost zahtjeva utvrđuje se na taj način, što nakon zaprimljenog podneska za

izdavanje odobrenja, operativni radnici izlaze na lice mjesta da bi se utvrdilo da li je zahtjev opravdan, o čemu se sačinjava službena zabilješka.

Nije nam poznat niti jedan slučaj u 1993. godini da je bilo zloupotrebe eksploziva.Nismo imali problema sa osobama koje rukuju sa eksplozivom, kako u preduzećima,

tako i sa pojedincima.U 1993. imali smo dva odobrenja za nabavku eksploziva.

Transport oružja, municije i eksplozivnih tvariU toku 1993. godine izdana su 2 odobrenja za prevoz eksplozivnih tvari. U oba slučaja

vršen je prevoz cestovnim saobraćajem.

Nadzor nad prometom oružja i municijeNa našem području postoje 3 prodavnice koje se bave prometom oružja i municije. Nisu

evidentirani slučajevi prodaje oružja i municije, a da za nabavljanje nije izdato odobrenje.Po osnovu člana 33. za neovlašteno nabavljanje, držanje i nošenje vatrenog oružja

podnešeno je 5 krivičnih prijava, za koja djela je prijavljeno 5 lica.

Popravljanje i prepravljanje oružjaNa našem području nema niti jedna radionica koja se bavi popravljanjem i prepravljanjem

oružja.

34

2. Putne ispraveU 1993. godini znatno je opao broj zahtjeva za izdavanje putnih isprava. Razlog tome je

zabrana izlaska iz zemlje vojnim obveznicima.Pasoši koji su izdati do 30. 07. 1993. izdavani su u skladu sa čl. 5. Zakona o putnim

ispravama (Službeni list SRJ br. 30 / 79) državljana SRJ uz prethodne provjere u indeksu zabrana da ne postoje smetnje u smislu člana 43. Zakona o putnim ispravama.

Od 30. 07. 1993. izdavale su se potvrde za dobivanje jugoslovenske putne isprave.Nismo imali slučajeva odbijanja zahtjeva za izdavanje, produženje putnih isprava, kao i

izdavanje potvrda za dobivanje jugoslavenske putne isprave.Javljaju se problemi kod zahtjeva koje podnose roditelji za djecu koja se nalaze na

studijama u SRJ. U vezi toga problema uputili smo dopis u kojem se traži dodatno mišljenje, odnosno tumačenje kako postupati u takvim slučajevima, pošto smo zauzeli stav da svako lice neposredno mora podnijeti zahtjev.

Nije bilo pojava zloupotrebe putnih isprava u ovom organu.U toku 1993. izdato je novih putnih isprava 165, produženo je 138, a izdato potvrda

(nakon prestanka izdavanja pasoša) 443.

3. Javni skupoviNa području ovog organa u ovom izvještajnom razdoblju prema Zakonu o javnim

skupovima nije bilo problema u obavljanju poslova iz ove oblasti. Nije bilo zabrana održavanja javnih skupova. Na području Obrovca nije bilo javnih skupova. Na području Benkovca isto tako nije bilo javnih skupova, osim što su održana 2 javna skupa u zatvorenom prostoru. Skupovi su održani u vezi predizbornih aktivnosti i prošli su bez incidenata.

Na području Knina prijavljeno je i održano više javnih skupova: “Posjelo Tromeđe”, “Pozorišni kninski festival”, “Polaganje kamena temeljca”, to sve je bilo na otvorenom prostoru. A u zatvorenom prostoru imali smo gostovanje “Bore Čorbe” i takmičenje u malom nogometu.

Podaci o javnim skupovima:– broj prijavljenih javnih skupova 7– broj zabranjenih javnih skupova –– broj javnih skupova na kojima je došlo do narušavanja JRM –

4. DržavljanstvoU toku 1993. godine nismo imali slučajeva prijema i otpusta iz državljanstva RSK.

5. Vozačke dozvoleU toku 1993. nismo imali problema oko izdavanja, produžavanja, zamjenjivanja i

oduzimanja vozačkih dozvola, dozvola za upravljanje poljoprivrednim traktorima, potvrda o poznavanju prometnih propisa i dozvola za vozača instruktora.

Napominjemo kao i do sada, da je kvalitet izrade vozačkih i saobraćajnih dozvola nezadovoljavajući, što nam je i najčešća primjedba građana, pa bi u tom smislu trebalo nešto učiniti kako bi kvalitet izrade vozačkih i saobraćajnih dozvola bio bolji.

U smislu člana 170. Zakona o bezbednosti prometa na cestama nismo imali slučajeva upućivanja vozača na provjeru znanja.

U toku 1993. nismo imali slučajeva upućivanja vozača na izvanredne kontrole zdravstvenog pregleda.

Isto tako u izvještajnom periodu nismo izvršili niti jednu zaštitnu mjeru bezbednosti i zabrane upravljanja motornim vozilom.

35

U izvještajnom periodu broj izdatih vozačkih dozvola je 1507, dok su 323 dozvole produžene.

6. Registracija vozilaRegistracija vozila u 1993. godini vršena je na osnovu propisa i Pravilnika o registracijimotornih vozila, Službeni glasnik RSK 8 / 92.Poteškoća oko registracije motornih i priključnih vozila imamo iz više razloga, a to je

nedostatak tablica, a neke tablice ni do danas nisu naručene kao što je slučaj za poljoprivredne traktore, radne strojeve, traktorske prikolice, itd., kao i neadekvatan radni prostor (skučen).

Sekretarijat za unutrašnje poslove u toku 1993. godine registrovao je:– vozila s plavim reg. tablicama MUP-a . . . . . . . . . . . . . . 46– vozila s plavim reg. tablicama SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . 42– vozila sa oznakom KNN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2895

Broj oduzetih registarskih tablica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 650 pari

7. Matičarstvo i lično imePoslovi iz ovog domena obavljaju se u opštinskom organu uprave koji imaju detaljnije

podatke.

8. Udruženje građanaKako je već poznato, udruženja građana su se prije nekoliko godina preregistrovala u

društvene organizacije, tako da je u registru udruženja građana ostala svega 3 udruženja.Iz naših saznanja nismo ustanovili da se neko od udruženja bavi nezakonitim radom.

9. Lične karte, prebivalište i boravište građanaU ovom izvještajnom razdoblju imali smo problema oko prijavljivanja prebivališta

građana, a oni se sastoje u sljedećem:– građani neredovno prijavljuju prebivalište i promjenu adrese i stana, tako da ima

slučajeva da se građani odjave od jednog organa, a ne prijave u zakonskom roku kod drugog organa.

Imamo još uvijek problema sa prijavama prebivališta građana (izbjeglica) koji su uslijed ratnih dejstava prebjegli na naše područje, a nemaju urednu odjavu prebivališta iz organa gdje su prethodno živjeli.

Nismo imali slučajeva pokretanja prekršajnog postupka iz domena prebivališta i boravišta građana.

Problem izbjeglica i njihove prijave rješavamo na taj način da im izdajemo lične karte na osnovu izvoda iz matične knjige rođenih, ili dokumentacije koju posjeduju. Još uvijek nije riješen problem sa izbjeglicama koje nemaju nikakvu dokumentaciju.

U izvještajnom periodu izdato je ukupno 5315 ličnih karata. Odjavljeno je 486 lica, a prijavljeno 646 lica.

10. Jedinstveni matični broj građanaJedinstveni matični broj se određuje na osnovu izvoda iz matične knjige rođenih, zahtjeva

ovjerenog kod nadležnog matičara, ili nekog drugog identifikacionog dokumenta, za svakog državljanina RSK.

Za sada ne vršimo obavještavanje matičnih ureda o određenom JMBG zbog organizacionih problema.

U toku 1993. godine na našem području određeno je 5242 jedinstvena matična broja građana.

36

11. Kretanje i boravak stranacaU toku ove godine nismo imali slučajeva pokretanja prekršajnih postupaka protiv stranih

državljana.Isto tako nije bilo slučajeva bjegstva stranaca. Na našem području uredno se vodi

evidencija boravka stranaca. U drugom periodu godine konkretno je i zadužen radnik za rad sa strancima, ali budući da prvi dio godine nije pokriven nemamo potpunih podataka.

12. XII. ANALITIČKI POSLOVIGlavni problem analitičke službe je nedostatak opreme, tj. adekvatnog sistema za AOP-a.Situacija u ovoj godini je gotovo ista kao i u prethodnoj što se tiče opreme, međutim,

došlo je do napretka u službi što se tiče ručnih evidencija. U toku ove godine sve operativno kriminalističke evidencije su oformljene i ažurirane sa podacima 1992. i 1993. godine.

Da bi ostvarili veću ažurnost podataka bio bi nam potreban jedan veći sistem multi – korisnički i multi – programski, koji bi omogućio i povezivanje sa dislociranim jedinicama našeg Sekretarijata, a zatim i povezivanje sa drugim SUP-ovima, kao i sa Banja Lukom i MUP Srbije.

Osim hardverske opreme bio bi nam potreban i softver koji bi pratio tu savremenu opremu.

Da bi se ovo sve ostvarilo trebalo bi dosta financijskih sredstava, što vjerojatno nije moguće u ovim ratnim uslovima.

Zbog toga bi se trebao više vršiti lagani pritisak na MUP Srbije da oni iznađu kakvu mogućnost što se tiče opreme, kao i transformacije njihovih softverskih paketa za naše potrebe.

U okviru ove službe vodi se kaznena evidencija, opšta abecedna, evidencija određenih kategorija učinilaca KD-a, evidencija KD-a po nepoznatom počiniocu, evidencija lica oštećenih krivičnim djelom, evidencija ukradenih i nestalih stvari, evidencija nadimaka, evidencija posebnih osobitih znakova učinilaca KD-a, kao i legitimirana lica.

XIII. POSLOVI TELEFONSKO – TELEGRAFSKIH VEZA1. Organizacija rada na poslovima vezeOpremljenost sredstvima veze i njena funkcionalnost još uvijek nisu na zadovoljavajućem

nivou na području ovog SUP-a.Međutim i tu su postignuti zadovoljavajući rezultati ako znamo da je naš sistem veza bio

u sklopu RH, tako da smo se u kratkom roku morali povezati sa Republikom Srpskom i Srbijom, kao i sekretarijatima, stanicama milicije na području Republike Srpske.

Sistem telegrafskih veza razrađen je prema MUP-a RSK, CSB Banja Luka, SJB Drniš, Obrovac i Benkovac, SUP Korenica, Vojnić, Glina, Beli Manastir, Vukovar.

Što se tiče telefonskih veza često dolazi do prekida, osim toga dosta se teško uspostavljaju veze, dok su veze sa specijalnim linijama i teleprinterom vrlo često u prekidu, pa smatramo da se u narednom periodu ovoj problematici mora posvetiti veća pažnja, kako bi se uspostavile nove i bolje veze, odnosno već postojeće efikasnije i svrsishodnije koristile.

XIV. VANPROGRAMSKI POSLOVI, RATNI PLIJENOd početka ratne agresije naša služba pruža pomoć organima vojne bezbednosti koji

nemaju dovoljno osposobljene kadrove za sve vrste poslova. Možemo reći da na gotovo sve vrste uviđaja gdje nastupaju teže posljedice izlaze naši ljudi.

37

Prilikom ovih poslova javljaju se poteškoće, pošto često organi bezbednosti nepravovremeno nam dostave potrebne podatke, ili obave neke druge radnje koje su potrebne za date događaje.

Što se tiče ratnog plijena, nije se pristupilo generalnoj realizaciji ovog problema, ali u glavnim slučajevima u kojima se radilo o većim materijalnim stvarima prišlo se realizaciji, te zajedno sa preduzećima koja su bila zainteresirana, odnosno oštećena išlo se na oduzimanje tih predmeta i predavanje dotičnim organizacijama.

Kao primjer možemo navesti područje SJB Benkovac gdje su takve stvari realizirane sa preduzećem “Ravni Kotari”, gdje se sa objekta “Nadin” išlo na vraćanje mašina (traktori, radne mašine), buradi i drugog materijala, a isto tako i sa objekta “Žažvić” osim toga išlo se na oduzimanje vozila koja potječu od ratnog plijena, a jedan dio tih vozila predat je i ondašnjem TO i drugim strukturama kojima su bila neophodna vozila.

U toku 1993. godine oduzeto je:– putničkih vozila 36– teretna vozila 4– bager 1– traktor 1– vojna kampanjola 1– motocikl 6– ogrevnog drveta 180 m³– dijelova za vozila 24– pušaka 74– pištolja 42– bomba 32– zolje 4– noža 4– PM 4– razne municije 14.256 kom.– aparat za pravljenje sladoleda 1– tehnika (TV, video, magnetofon, muzičke linije) 25– aparat poker 1– mašina (šivaćih, veš) 5– radijatora 52 kom.– ključeva od poker aparata 22– motornih pila 8– namještaj (kauč, stolice, kuhinjski elementi, zamrzivač) 31– razne robe 53 kom.

U narednom periodu planiramo nastaviti sa akcijom oduzimanja vozila, kao i drugih predmeta, a dosta vozila imamo u obradi, pošto čekamo nalaz i mišljenje vještaka zbog izvršenih falsifikata.

Suradnja sa drugim organima i organizacijama po ovim pitanjima je dosta loša, jer sud kao i tužilaštvo vrlo slabo rade, a predstavnici opština i MZ su neorganizovani, pa nam i ne mogu u vezi sa ovim pružiti gotovo nikakvu pomoć.

Što se tiče pojedinaca, većina ide linijom nezamjeranja tako da i tu nemamo neke koristi.

38

XVI. TEHNIČKA I MATERIJALNA OPREMLJENOSTTehnička i materijalna opremljenost je dosta loša. Nedostaju automobili šareni, civilni,

motocikli, radio veze kolske, motorole, ćirilične pisaće mašine, štampač za lične karte, poligraf, kratko naoružanje, lisice, palice, dio uniformi, “STOP” palice, pištaljke itd.

Što se tiče objekata SUP-a, SJB i SM potrebno je izvršiti adaptaciju i dogradnju postojećih.

Od postojeće opreme i vozila koji su u upotrebi sve je u dosta lošem stanju, bilo zbog nedostatka rezervnih dijelova, dugog vjeka upotrebe, ili nemarnog odnosa prema istoj.

Za potrebe SUP-a Knin neophodno bi bilo nabaviti sljedeće:– šarenih automobila. . . . . . . . . . . . . . . . . . 25– civilnih automobila . . . . . . . . . . . . . . . . . 20– kolske radio stanice . . . . . . . . . . . . . . . . . 30– motorola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40– pištolja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50– štampač za lične karte . . . . . . . . . . . . . . . . 1– pisaće mašine – ćirilične. . . . . . . . . . . . . . 30– poligraf . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1– motocikla. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20– lisica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 600– palica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .600– pištolja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40– uniformi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .300– “STOP” palica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .300

XVII. KADROVSKA PROBLEMATIKAAnalizirajući problematiku iz oblasti organa unutrašnjih poslova, utvrđeno je da je na

izvršenju tih poslova i zadataka na nivou Sekretarijata ukupno angažirano 646 radnika.Od tog ukupnog broja radnika 446 ja aktivnih, a 200 je rezervni sastav.Od ukupnog broja aktivnih radnika 384 su OSL, a 62 NOSL.Ako izvršimo analizu sistematizacije po Pravilniku, bilo bi nam potrebno 746 radnika.Kao što se vidi iz prethodnih podataka, ako uključimo i rezervni sastav još uvijek nam

gledano po sistematizaciji nedostaje 100 izvršilaca.U nekim slučajevima zbog nedostatka stručnog i kvalificiranog kadra nastaju određeni

problemi pri izvršavanju određenih službenih poslova i zadataka. Poseban nedostatak stručnih i kvalificiranih radnika osjeća se u radu SJB Drniš, Dežurnog operativnog centra, kao i dežurne službe SJB i SM.

BROJNO STANJE RADNIKA AKTIVNIH I REZERVNIH PO ORGANIZACIONIM JEDINICAMA NA DAN 31. 12. 1993. GOD.7

Organizaciona jedinica Rezerv.

Aktiv. OSL NOSL Sistem.

radnici po prav.7 sastavSUP Knin 3 2 1 3 – Odjeljenje milicije 2 1 1 2 – Odsj. za poslove mili. – – – 3 –

7 Pravilnik.

39

Stanica mil. opš. nad. 35 34 1 69 13SM Kistanje 30 29 1 41 6SM Vrlika 4 4 – 34 29Odsjek za bezbed. saobraćaja 20 19 1 58 15Odsj za pog. poslov.8 – – – 41 – Dežurn. operat. cent. 18 16 2 11 14Odjel za suzb. krim. 16 13 3 30 1Odjelj. za uprav. i drug. unut. poslove9 9 – 9 13 –

Odsjek za anal. info.10 1 2 4 – Odsjek za vezu i kriptozaštitu 5 4 1 9 2Odjeljenje za ZP11 12 1 11 30 18SJB Drniš 17 11 6 84 27SJB Benkovac 97 82 15 226 15SJB Obrovac 61 53 8 88 19Jedinica za pos. nam. 105 105 – – – OM kasarna Strmica 1 1 – – 19GP Strmica 4 4 – – 12Ranjenici – - – – 10U K U P N O 442 380 62 746 200

1. Stručno usavršavanjeU toku 1993. godine na nivou SUP-a Knin organizirano je stručno usavršavanje i

osposobljavanje radnika u svrhu podizanja stručnosti i unapređenja metodike i oblika rada kroz organizovanje nastave po SJB.8 9 10 11

Na području Obrovca obuka nije provođena zbog ratnih dejstava i neposredne opasnosti koja vlada na tom području. U većini radnih jedinica zbog neadekvatnog prostora nije ni sprovođena fizička obuka radnika.

U mjesecu decembru na nivou SUP-a Knin provedeni su ispiti radnika (pismeni testovi) i na osnovu testova dana je ocjena znanja za svakog radnika pojedinačno koja ulazi, tj. odlaže se u personalni dosje radnika.

2. Stambena problematikaOvaj organ je vrlo loše riješen što se tiče stambene problematike. Oko 85% radnika

nema rješeno stambeno pitanje.Pored stambene problematike imamo i problem sa radnim prostorom, koji također nije

adekvatan i kojem bi isto trebalo posvetiti pažnju u narednom periodu.Što se tiče prostora probleme smo rješili u SM Kistanje, a vjerojatno ćemo iduće godine i

u Kninu jer planiramo nove prostorije tj. šaltersku službu za upravne poslove.

8 Odsjek za pogranične poslove.9 Odjeljenje za upravne i druge unutrašnje poslove.10 Odsjek za analitiku i informatiku.11 Odjeljenje za zajedničke poslove.

40

Tabela broj 1

Sektori Patrolnirejoni

Pozornički rejon Stalni Povremeni

Teritorijalni 21 21 10 6Saobraćajni 7 5 4

Tabela broj 2

Službe

Dan

ju

Noć

u

Kom

bini

rano

Uku

pno

Pješ

ice

Mot

orni

m v

ozilo

m

Sred

stva

jav.

prev

oza

Mot

ocik

l

Kom

bini

rano

Pozornička 8648 5976 98 14722 11232 2793 697Patrolna 6502 4710 22 11234 8420 2029 783Kontrola saobraćaja 15501 8054 5740 1707Kontrola službe 683

Tabela broj 3

Pregled operativnih mjera i radnji

Ukupno Opšti krim. D e k Ostali krim.Ukupno 138Zasjeda 62Racija 52Blokada 7Pregled stanova i dr. prostorija 7Pretraga lica 180Ostalo

Tabela broj 4

N A P A D N A O S L

UKUP. broj napada

BROJ lica učesnika

Posledice napada Mjera poduzeta prema napadačuTeže lakše Krivične prij. Prekršajne prij.

21 27 12 9

41

Tablica broj 5

Rezer.radn.

Aktiv.radn. Broj OSL protiv kojih su vođeni postupci

P o k r e n u t o

Disciplinski postupci

D o v r š e n o

108

29 Broj izrečenih mjera

69 Isključeni iz radnog odnosa

Izrečene mjere od rukovodiocaOdbijanje izvršenja službenih poslova Vrsta težih povreda

radne discipline

Samovoljno napuštanje radnog mjestaIzdavanje ili izvršenje naređenjaNepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjeraPonašanje koje šteti ugledu služ.Ostali slučajeviP o k r e n u t o K

rivični postupci

Do v r š e n oO s u đ e n oO s l o b o đ e n o

1 O p r a v d a n o Žalbe građana

1 N e o p r a v d a n o

2 U K U P N O

Tabela broj 6 a12

Tabela broj 6 b

Broj lokalnih potragaUkupno na snazi

krajem godineRaspisano tokom

tekuće godine Realizirano iz

129Tekuće godine Prethodne godine

11

Tabela broj 6 c13

Broj legitimisanih lica

UKUPNO

Pod nadzorom Uhvaćeno na Otkrivenopočinilacakrivičnih

djelaCentralni Lokalni Central.

pot.13Lokalnu

pot.

1131 - 129 - - -

12 Izbačena jer u izvorniku nije popunjena.13 Centralna potraga.

42

Tabela broj 6 d

Nepoznati leševi

UKUPNOOd toga

Identifikovano Ostalo3

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 23., kut. 29.

21994., siječanj 3.SlunjIzvješće SJB Slunj o sigurnosnoj situaciji na području njezine nadležnosti u razdoblju od 17. prosinca 1993. do 1. siječnja 1994. godine

I Z V J E Š T A J

sastavljen dana 03. 01. 1994. godine u prostorijama SJB Slunj, a u vezi događaja koji su se dogodili u vremenskom razdoblju od 17. 12. 1993. od 6,00 sati do 01. 01. 1994. godine do 06,00 sati.

U navedenom vremenskom razdoblju bile su sljedeće novosti:

KRIVIČNA DJELADana 19. 12. 1993. godine u SJB Slunj privedeni su zbog nedozvoljene trgovine

JOVETIĆ DARKO i KRAGULJAC VELJKO iz Plaškog, koji su prevozili veću količinu robe namjenjene muslimanima u Cazinskoj krajini. Nad istima je izvršena krim. obrada, roba oduzeta slijedi krivična prijava.

Dana 20. 12. 1993. godine u SJB Slunj privedeni su ĐURIĆ BRANKO iz Tušilovića i TRKULJA MARKO iz Nove Kršlje, koji su prevozili veću količinu robe namjenjene ilegalnoj trgovini. Roba i kamion su oduzeti, krim. obrada izvršena, slijedi krivična prijava.

Dana 22. 12. 1993. godine BANDA MILE iz “Elektre” prijavljuje krađu ulja iz trafo – stanice u Cvitoviću, prijava zaprimljena.

SAOBRAĆAJNE NEZGODEDana 20. 12. 1993. godine u 17,30 sati dogodila se saobraćajna nezgoda u Slunju, u

blizini mosta rijeke Korane, u kojoj je učestvovao BABIĆ MILE sa putničkim vozilom reg. broja KE 12 – 18 i teretno vozilo “Tam – 110” kojim je upravljao vojni policajac DEVIĆ MILOŠ. Teže tjelesne povrede zadobio je Babić Mile, dok je na vozilima nastala veća materijalna šteta. Uviđaj izvršen.

Dana 21. 12. 1993. godine dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je došlo do prevrtanja putničkog vozila reg. oznake KE 29 – 61 kojim je upravljao BAJAČIĆ MILAN, sa Mukinja. Teže tjelesne povrede zadobio je suvozač ŠUPUT NEDELJKO iz Jezerca, uviđaj izvršen.

Dana 28. 12. 1993. godine u 12,30 sati dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je vozač putničkog vozila UN-a, reg. broja UNPF 8161 sa kojim je upravljao ALAIN ROUT, koji je udario u parkirani autobus u Slušnici reg. broja KE 3891, vlasništvo “Auto-prevoza Korenica”, nastala manja materijalna šteta. Uviđaj izvršen, slijedi sl. zabilješka.

43

OSTALI DOGAĐAJIDana 24. 12. 1993. godine u Gornjoj Glini je izvršio samoubistvo vješanjem JURČEVIĆ

NIKOLA, uviđaj je izvršen.

Izvještaj podnio: Mane Ćaćić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 11., DVD br. 1248.

31994., siječanj 4.DrnišIzvješće drniške Općinske izborne komisije o rezultatima izbora za odbornike istoimene SO, koji su održani u prosincu 1993.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OPŠTINA DRNIŠOpštinska izborna komisijaBroj: 458 / 7 – 94Drniš, 04. 01. 1994. godine

Na osnovu člana 47. Zakona o izboru poslanika (Službeni glasnik RSK broj 15 / 92) i člana 15. Zakona o izboru odbornika skupštine opštine (Službeni glasnik RSK broj 15 / 92), Opštinska izborna komisija donosi

U V J E R E N J Eo izboru odbornika u Skupštinu opštine

D r n i š

Nakon provedenih višestranačkih izbora 12. 12. 1993. g. i 26. 12. 1993. godine u Republici Srpskoj Krajini, u izbornoj jedinici 13 Drniš, za odbornike u Skupštini opštine Drniš izabrani su:

Ime i prezime zanimanje godine života

adresa predlagača broj glasova

1. BOŠKO JOŠIĆBiračko mjesto: Baljci – Mirlović Polje

zidar 34 Baljci SDS – Krajine 151

2. NEDJELJKO JANKOVIĆBiračko mjesto: Baljci – Mirlović Polje

električar 27 Baljci SDS – Krajine 145

3. NENAD ĐOMLIJABiračko mjesto: Oklaj, Lukar, Matase, …

ugostitelj 22 Mratovo SRS 100

4. DRAGAN ČULINABiračko mjesto: Oklaj, Lukar, Matase, …

tokar 29 Lukar SDS – Krajine 121

5. DUŠAN TODOROVIĆ Biračko mjesto: Siverić

KV radnik 40 Siverić SRS 83

6. SLAVKA LONČARBiračko mjesto: Siverić

nastavnik 38 Siverić SDS – Krajine 86

44

7. ŽIVKO RAIČBiračko mjesto: Velušić, Trbounje

VKV 43 Velušić SDS– Krajine 66

8. NEBOJŠA ŠARIĆBiračko mjesto: Žitnić

stroj. teh.14 24 Žitnić SRS 92

9. MILAN MANOJLOVIĆBiračko mjesto: Razvođe

tokar 22 Razvođe SDS – Krajine 66

10. PREDRAG GUŠAVACBiračko mjesto: Kanjane, Kadina Glavica, …

mehaničar 41 Kanjane SDS 93

11. VOJIN MIODRAGBiračko mjesto: Kanjane, Kadina Glavica, …

ekon. teh.15 37 Kanjane SDS – Krajine 121

12. DRAGOMIR KOLARBiračko mjesto: Kanjane, Kadina Glavica, …

vozač 31 Kanjane SDS – Krajine 129

13. VLADIMIR VUKAŠINBiračko mjesto: Kričke, Ružić

strojobravar 28 Kričke SRS 139

14. DAMIR PERIŠIĆBiračko mjesto: Kričke, Ružić

vozač 35 Kričke SDS – Krajine 153

15. VASO JANJIĆBiračko mjesto: Kričke, Ružić

VKV vozač 35 Kričke SDS – Krajine 202

16. ZLATKA ZRNIĆBiračko mjesto: Kričke, Ružić

građ. teh.16 39 Kričke SDS – Krajine 228

17. ĐORĐE VUKAŠINBiračko mjesto: Drniš, Varoš

el. teh.17 41 Drniš SRS 220

18. JELENA BORJANBiračko mjesto: Drniš, Varoš

dipl. ing. polj.18

27 Drniš SRS 243

19. BORŠKO KRASIĆBiračko mjesto: Drniš, Varoš

konobar 34 Varoš SDS – Krajine 219

20. GORAN KRASIĆBiračko mjesto: Drniš, Varoš

ing. elektr.19 32 Drniš SDS – Krajine 250

21. JOVO BIBIĆBiračko mjesto: Drniš, Varoš

VKV vozač 33 Drniš SDS – Krajine 220

22. NATAŠA KALINIĆBiračko mjesto: Drniš, Varoš

profesor 44 Drniš SDS – Krajine 228

23. RAJKO ANDRIĆBiračko mjesto: Drniš, Varoš

automeh.20 41 Drniš SDS – Krajine 228

24. ŠPIRO MILOŠBiračko mjesto: Drniš, Varoš

električar 34 Drniš SDS – Krajine 250

25. MIRKO SUBOTA autoelekt.21 43 Drniš SDS – Krajine 268

14 15 16 17 18 19 20 21

14 Strojarski tehničar.15 Ekonomski tehničar.16 Građevinski tehničar.17 Elektro-tehničar.18 Diplomirani inženjer poljoprivrede.19 Inženjer elektrotehnike.20 Automehaničar.21 Autoelektričar.

45

Predsjednik KOMISIJE: Đorđe Popac:

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., kut. 2.

41994., siječanj 4.KninDopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martića general-potpukovniku Momiru Taliću i pripadnicima Prvog krajiškog korpusa VRS u kojemu im u svoje osobno i u ime MUP-a RSK čestita predstojeći pravoslavni Božić i Novu godinu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAKABINET MINISTRABroj: 08 / 1 – 7 – / 94.Knin, 04. 01. 1994. god.

Prvom korpusuVojske Republike Srpskegeneral – potpukovnikuMomiru Taliću

U ime pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova i moje lično, čestitam Vam predstojeće božićne praznike i pravoslavnu Novu godinu, kao i svim pripadnicima Vašeg korpusa, sa željama da ih provedete u miru, zadovoljstvu i dobrom raspoloženju.

Uvjeren sam da će korpus, na čijem se čelu nalazite, i dalje ostati jedan od najboljih i da će i u buduće hrabro i neustrašivo braniti i odbraniti srpske zemlje i srpski narod.

M I N I S T A RMilan Martić

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., kut. 6014.

51994., siječanj 4.KninIzvješće Dežurne službe Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o zbivanjima na teritoriju RSK u razdoblju od 3. do 4. siječnja 1994. godine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMUP – UJB – DEŽ. SLUŽBAKnin, 04. 01. 1994.

46

B I L T E NDNEVNIH ZBIVANJA ZA 03/04. 12. 1994.22

KRIVIČNA DJELA:– Dana 03. 01. 1994. god. oko 12,30 č. u izbjegličkom kampu u Mokrom Polju došlo je do svađe i tuče između izbjeglica iz Smokovića, Kovačević Jovana i Višić Dušana, kojom prilikom je Dušan zadobio lakše, a njegova supruga teške tj. povrede. Obrada je u toku.– U Vukovaru izvršena provala u prodavnicu “Fruška Gora”, vl. Stanišić Đorđa, odakle je odnešena razna roba (alkoholna pića, cigarete, prašak za veš i sl.). Izvršen uviđaj, obrada u toku.– U toku novogodišnjih praznika, izvršena provala u trgovačku radnju “Dva lovca” u Sotinu, odakle je odnešeno raznog alkoholnog pića, sokova i dr. Izvršen uviđaj, obrada u toku.– Ivanić Vladimir iz Hajtića, SO Glina, prijavio krađu akumulatora sa osobnog vozila marke “Z – 128”,23 izvršen uviđaj. Obrada u toku.– Kukolača Milan iz Gline prijavio je provalu u kuću, vl. Martinović Stanka, koji živi u Petrinji. Izvršen uviđaj.– Radnici OM Bilje zatekli u krađi milicionara Daraboš Željka, da krade 300 komada crijepa. O svemu je upoznat rukovodilac SM Darda. Operativni rad u toku.

OSTALI DOGAĐAJI:– Mještani zaseoka Turić – Polača, zapazili su na padinama planine Kozjak nepoznato lice u vojničkoj uniformi, koje se raspitivalo o selu i tražilo prenoćište i kada su mu ponudili, isto je pobjeglo. Organizirana je istraga terena, pa je lice pronađeno i privedeno u SUP Knin, te je ustanovljeno da se radi o duševnom bolesniku Uzelac Nedeljku, r. 1969. g. u Vrhovinama. Isti je smješten u MC Knin radi lječenja.

SAOBRAĆAJ:– Za protekla 24 časa, na području RSK desile su se 3 saobraćajne nezgode i to u Vukovaru, gdje su Dobrić Dragan iz Tenja i Dobrić Ratko iz Borova, vozači bicikla, zadobili teže tjelesne povrede.

ZADRŽANA LICA:– Dereta Marko iz Knina – SUP Knin – radi krim. obrade– Bošković Mihajlo iz Beograda – SUP Knin – radi krim. obrade

D E Ž U R N I Jovan Rašuo

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 19.

22 U izvorniku je očito došlo do pogreške, budući da je uvidom u spis razvidno kako isti prikazuje sigurnosnu situaciju u RSK tijekom 3., odnosno 4. siječnja 1994. godine.23 Misli se na osobno vozilo tipa “Zastava 128”.

47

61994., siječanj 4.KninIzvješće o radu Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK u 1993. godini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMinistarstvo za ekonomske odnose,privredni razvoj i industrijuKnin, 04. 01. 1994. godine

I Z V J E Š T A Jo radu Ministarstva za ekonomske odnose, privredni

razvoj i industriju u 1993. godini

Na osnovu člana 43. i 44. Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju (prečišćeni tekst, jun 1993. godine), zadaci i poslovi iz djelokruga Ministarstva obavljaju se prema godišnjem programu rada kojeg donosi ministar.

Na osnovu ovog programa, rukovodioci organizacionih jedinica Ministarstva sastavljaju operativne planove rada sa definisanim zadacima i rokovima za njihovo provođenje, a isti se izrađuju za svaki kvartal.

U nastavku iznosim realizaciju najavljenih aktivnosti utvrđenih Programom rada Ministarstva za 1993. godinu, kao i ograničenja radi kojih neke od započetih aktivnosti nisu dovedene do kraja.

1. Organizacijsko – kadrovska pitanja– izvršene su izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji Ministarstva. Organizacionim rješenjima, te rasporedom organizacionih jedinica omogućeno je pokrivanje cjelokupne teritorije RSK svim aktivnostima Ministarstva.– Kadrovsko ekipiranje Ministarstva izvršeno je djelomično. Popuna kadrovima vršena je u skladu s Terminskim planom popunjavanja, a u zavisnosti od objektivno utvrđenih potreba, uz napomenu da do dijela visokostručnog kadra Ministarstvo nije uspjelo doći unatoč objavljenim oglasima, zbog slabe materijalne stimulacije.– osigurane su odgovarajuće materijalne pretpostavke za rad Ministarstva u svim organizacijskim jedinicama (poslovni prostor u Kninu u Petrinji, te minimum neophodnih osnovnih sredstava i inventara).

2. Realizacija zadataka po područjima rada Ministarstva

2.1. Privredni sistem i svojinski odnosiU cilju stvaranja zakonodavnih pretpostavki za funkcionisanje privrednog sistema RSK, u 1993. godini Ekonomski savjet Ministarstva izradio je nacrte zakona i u saradnji s Privrednom komorom RSK organizirao javnu raspravu o istima u Republici, nakon čega je Skupština RSK ovaj paket zakona donijela na sjednici 28. 10. 1993. godine, i to:– Zakon o preduzećima,– Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzećima,– Zakon o zadrugama,– Zakon o davanju u zakup preduzeća ili dijelova preduzeća u državnoj svojini,

48

– Zakon o informacijskom sistemu Republike Srpske Krajine,– Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ličnom radu,– Zakon o koncesijama.

Također izrađeni su nacrti zakona i dati u proceduru:– nacrt Zakona o transformaciji svojine,– nacrt Zakona o denacionalizaciji.

Pored navedenih aktivnosti u području zakonske regulative, realizirani su i ostali zadaci od kojih spominjem samo najbitnije:– praćenje provođenja Odluke o podržavljenjua) imenovanja upravnih odbora preduzeća od republičkog i oblasnog značaja,b) praćenje rada upravnih odbora uz aktivno učešće i stručnu pomoć,– izrada Programa ekonomskog opstanka i oporavka privrede RSK, s posebnim osvrtom na anti – inflacioni program,– izrađen je i ponuđen Vladi Program mjera na oživljavanju industrijske proizvodnje RSK,– ostvarena je saradnja i stalni kontakt s preduzećima i opštinskim rukovodstvima vezano za problematiku poslovanja industrijskih preduzeća,– izrađen je i dostavljen Vladi Nacrt ekonomske politike u 1994. god.

2. 2. Područje privrednog razvojaSvim izvršnim savjetima opština početkom maja 1993. godine Ministarstvo je dostavilo

dopise sa tezama i odgovarajućom metodologijom za izradu razvojnog koncepta opštine, kojem je poslu trebalo pristupiti odmah. Razvojni koncepti opština bili bi dobra polazna osnova za izradu razvojnog koncepta oblasti, odnosno Republike u cjelini i modeliranje njenog privrednog sistema.

Na žalost, do danas razvojni koncept osim opštine Donji Lapac nije izradila niti jedna druga opština (odnosno nije dostavila o tom povratnu informaciju).

Vezano za realizaciju zadatka iz nadležnosti Ministarstva, treba napomenuti da je veći stepen saradnje ostvaren direktnim kontaktom sa preduzećima nego li sa sekretarijatima za privredu opština, od kojih neki nisu pokazali niti minimum interesa za saradnju.

Prikupljanje i obrada (bilansiranje) podataka iz planova proizvodnje industrijskih preduzeća za 1993. godinu (mjesečno i kvartalno) za preduzeća u državnoj svojini, te praćenje realizacije istih i to:

a) podaci o asortimanu, količini i vrijednosti proizvodnje,b) bilans energetskih potreba (dostavljan je redovno nadležnom Ministarstvu),c) potrebe za kadrovima (preduzeća su izradila ratne sistematizacije sa neophodnim

brojem izvršilaca, ali je popuna išla dosta teško zbog angažovanosti najvećeg broja muške radne snage u ratnim jedinicama. S tim u vezi Ministarstvo je tražilo rješenja u saradnji s Ministarstvom za odbranu i Vladom),

d) potrebe za financijskim sredstvima (preduzeća su u svojim planovima proizvodnje iskazivala potrebu za financijskim sredstvima za tekuće obrtne potrebe, odnosno za oživljavanje proizvodnje, a Ministarstvo je iste redovno bilansiralo i izradilo za svaki kvartal plan raspodjele sredstava iz primarne emisije koji je upućen Vladi).

Vezano za spomenuti Program oživljavanja industrijske proizvodnje kojeg je ovo Ministarstvo izradilo u julu 1993. godine, snimljena je cjelokupna problematika u oblasti industrijske proizvodnje, utvrđeni bilansi potreba kao i ograničavajući faktori, te je na Vladi inicirana tematska sjednica vezana za ovu aktivnost.

49

Tematska sjednica Vlade održana je 18. 08. 1993. godine i tek nakon toga plasirana su prva sredstva iz primarne emisije za oživljavanje industrijske proizvodnje, ali nedovoljna za veće i kvalitetnije pomake.

Vezano za područje investicija, a polazeći od obima i uslova u kojima se ova aktivnost odvija, Ministarstvo je izradilo, a Vlada donijela u maju 1993. godine Metodologiju za izradu i ocjenu efikasnosti investicionih programa u RSK.

Koncem oktobra 1993. godine, Ministarstvu za industriju Republike Srbije ovo je Ministarstvo ponudilo program poslovne saradnje industrijskih preduzeća RSK i Republike Srbije za konkretna preduzeća (uglavnom republičkog značaja), gdje očekujemo pomoć i saradnju.

Dobra saradnja ostvarena je i sa naučnim institucijama, institutima i preduzećima van RSK (Ekonomski fakultet Banja Luka, Ekonomski institut Beograd, CIP Beograd,24 “Simpo” Vranje, itd.), a sve u cilju povezivanja kako na području nauke tako i privrednog razvoja.

2. 3. Područje informatikeResor za informatiku imao je zadatak da u okviru Ministarstva za ekonomske odnose,

privredni razvoj i industriju radi na razvoju informatičke djelatnosti, s ciljem da osigura preduslove za organizirano djelovanje i praćenje dugoročne razvojne politike države. S tim ciljem osmišljena je strategija razvoja informatike u RSK i naznačeni su osnovni pravci kojima se treba kretati polazeći pri tome od uslova u kojima živimo.

U tom smislu određeno je da do kraja 1995. godine projekat informacijskog sistema RSK počne funkcionisati.

Strategijom razvoja informacijskog sistema država određeni su:– veliki sistemi (platni promet i financijska kontrola, bankarske organizacije, Privredna komora RSK i statistika),– računski centri – nosioci razvoja informatike u RSK,– standardi podataka od zajedničkog interesa države,– mreže elektroničkih računala u institucijama države s ciljem da se informatiziraju organi državne uprave.

Za ostvarenje strategije razvoja informatike Vlada RSK je prihvatila:– Zakon o informacijskom sistemu Republike Srpske Krajine,– kontrolu nabave računske opreme na prijedlog Ministarstva,– koncept idejnog projekta komunalnog informacijskog sistema,– prijedlog glavnog projekta razvoja informacijskog sistema Republike Srpske Krajine,– uvođenje i informatizaciju poslovanja u organima državne uprave,– plan obrazovanja informatičara.

Ministar M. P.25 Arbutina Nebojša, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 36.

24 Saobraćajni institut CIP Beograd.25 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Knin.

50

71994., siječanj 5.KninIzvješće o radu Ministarstva financija RSK u razdoblju od 1. travnja do 31. prosinca 1993. godine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO FINANSIJABroj: 04 – 01 – 10 / 1 / 94Knin, 5. 01. 1994.

I Z V J E Š T A JO RADU MINISTARSTVA FINANSIJA ZA PERIOD OD

1. 04. DO 31. 12. 1993.

Knin, januar 1994. godine

IZVJEŠTAJ O RADUMINISTARSTVA FINANSIJA

UVODMinistarstvo finansija kao organ državne uprave obavlja poslove državne uprave koji se

odnose na financijski sistem Republike Srpske Krajine, budžet, sredstva solidarnosti, poreski sistem i poresku politiku, sistem obezbeđenja sredstava za finansiranje društvenih djelatnosti i socijalno osiguranje, bankarski sistem, sistem osiguranja imovine i lica, svojinsko pravne i druge stvarno pravne odnose na nepokretnostima, režim i promet nepokretnosti i druge poslove određene zakonom. Pregled organizacije i djelokrug rada Ministarstva i sa kojim se sve problemima susreće ovo Ministarstvo iznijet ćemo u nastavku teksta ovog izvještaja.

I. Organizacija i djelokrug rada Ministarstva finansijaPravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu

finansija utvrđene su organizacione jedinice i njihov djelokrug, način rukovođenja organizacionim jedinicama, ukupan broj radnih mjesta s nazivom i opisom poslova za svako radno mjesto.

U Ministarstvu su obrazovane osnovne organizacione jedinice – resori i to:1. Resor za privredno finansijski sistem,2. Resor za poreski sistem,3. Resor za budžet i finansiranje javnih rashoda i prihoda,4. Resor za imovinsko pravne poslove.U Resoru za budžet i finansiranje javnih rashoda i prihoda obrazovana su dva odjeljenja

kao niži organizacioni oblik i to:a) Odjeljenje za bilanse javnih rashoda i prihoda,b) Odjeljenje za izvršenje rashoda budžeta Republike. Kao posebna organizacija

obrazovan je Sekretarijat Ministarstva.Što se tiče funkcionisanja pojedinih resora, sem Resora za imovinsko pravne poslove

možemo istaći da su ostali u potpunosti zaokružili pravnu regulativu iz oblasti koju pokrivaju.Resor za imovinsko pravne poslove na žalost do danas nije profunkcionisao iz sljedećih

razloga.

51

Kako se radi o vrlo složenim poslovima koje mogu da rješavaju dipl. pravnici sa velikim iskustvom isključivo u toj struci, nismo bili u mogućnosti da obezbjedimo takve kadrove i pored naše upornosti, jer na oglas kojega smo raspisali za 15 slobodnih radnih mjesta nismo imali adekvatan odaziv kadrova.

Smatrali smo da Ministarstvo za pravosuđe i upravu ima najveći broj pravnih kadrova stručnih za ove poslove da ih može kvalitetno rješavati, pa smo zato vršili pregovore sa Ministarstvom pravosuđa da se poslovi iz imovinsko pravnog resora sistematiziraju u okviru njihovog Ministarstva, gdje smo u kontaktima sa njima imali određena razumijevanja, ali do danas ovaj posao nije završen. To ujedno predstavlja prioritetni zadatak ovog Ministarstva, obzirom da svakodnevno stiže pošta iz ove oblasti, ali zbog nepopunjenosti kadrovima ovog resora nismo u mogućnosti isto rješavati.

II. Kadrovska problematika, te tehnička i ostala opremljenost MinistarstvaZa obavljanje poslova iz oblasti koju pokriva u Ministarstvu finansija su sistematizirana

ukupno 32 radna mjesta, od kojih 25 neposrednih izvršilaca i 6 pored ministra su postavljena lica.

Veliki problem nam predstavlja nedostatak stručnih kadrova u svim resorima. Za ilustraciju navodimo slijedeće:

– u Sekretarijatu Ministarstva od sistematiziranih 4 popunjena su 2 radna mjesta,– u Resoru za privredno finansijski sistem od sistematiziranih 8 popunjena su 3 radna

mjesta,– u Resoru za poreski sistem od sistematiziranih 7 popunjeno je 1 radno mjesto,– u Resoru za budžet i finansiranje javnih rashoda i prihoda od sistematiziranih 9

popunjeno je 6 radnih mjesta,– u Resoru za imovinsko pravne poslove nije popunjeno nijedno radno mjesto.Pored nedostatka kadrova veliki problem predstavlja nedostatak adekvatnog prostora

za rad, jer obezbeđenje prostora uslovljava i dolazak novih kadrova. Za napomenuti je da Ministarstvo finansija raspolaže sa 4 kancelarije, a za normalno funkcionisanje istom je potrebno obezbjediti 12 kancelarija s obzirom na strukturu i broj izvršilaca, na što smo u više navrata ukazivali. Nemoguće je da u jednoj prostoriji radi čak 5 radnika i to: (zamjenik ministra, pom. ministra, sekretar Ministarstva). Da REZIMIRAMO:

Po našoj ocjeni postojeći republički aparat u cjelini nema potrebnu stručnost, popunjenost i materijalno obezbjeđenje za provedbu seriozne politike.

III. Izvršeni poslovi i radni zadaciVeć smo u prethodnom tekstu naveli da i pored mnogih nedostataka ovo Ministarstvo je

uradilo kompletne zakonske propise i provedbene akte iz oblasti fiskalne politike.Navodimo najznačajnije donešene akte:– iz oblasti privredno finansijskog sistema:– Zakon o računovodstvu,– Zakon o finansijskom poslovanju,– Uredbu o kontnom planu,– Uredbu o nomenklaturi sredstava za amortizaciju sa godišnjim amortizacionim stopama

i načinu obračuna amortizacije, odnosno otpisa vrednosti nematerijalnih i materijalnih ulaganja,

– Pravilnik o načinu u rokovima vršenja popisa i usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem,

52

– Pravilnik o sadržini konta u kontnom planu,– Pravilnik o načinu revalorizacije i razgraničenja rashoda finansiranja,– Zakon o igrama na sreću, koji zbog trajanja ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti

još uvijek nije saživio.– Iz oblasti poreskog sistema:– Zakon o izmjenama i dopunama zakona o javnim potrebama,– Zakon o izmjenama i dopunama zakona o neposrednim porezima,– Zakon o stopama neposrednih poreza, pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda

teritorijalnim jedinicama,– Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na promet,– Zakon o izmjeni i dopuni zakona o kontroli utvrđivanja i naplati javnih prihoda,– Zakon o izmjenama i dopunama zakona o administrativnim taksama i 4 uredbe o

usklađivanju visine administrativnih taksa,– Uredba sa zakonskom snagom o posebnim porezima koji se plaćaju za vrijeme ratnog

stanja i neposredne ratne opasnosti,– Uredba sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli utvrđivanja

i naplati javnih prihoda,– Dvije (2) uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o stopama

neposrednih poreza, pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda teritorijalnim jedinicama,– Uredba o obračunavanju i plaćanju poreza na lične dohotke,– Odluka o visini posebne takse koja se plaća pri izdavanju odobrenja za jednokratno

organiziranje prigodne lutrije tombole i ostale slične igre,– Odluka o visini posebne takse koje se plaća pri izdavanju odobrenja za otvaranje

igračnica,– Odluka o visini posebne takse koja se plaća pri izdavanju odobrenja za priređivanje

igara na sreću i zabavnih igara,– Pravilnik o načinu obračunavanja i plaćanja posebnog poreza na finansijske transakcije.– Iz oblasti budžeta RSK:– Zakon o budžetu RSK za 1993. godinu,– Odluka o privremenom finansiranju budžeta za 1. 3. 94. godine,– Uredbe (3) sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za

1993.– i razne druge odluke koje je nametala ratna svakodnevica.Veliki problem Ministarstva finansija predstavlja što mnogi od ovih akata nisu objavljeni

u Službenom glasniku RSK, a ako su i objavljeni isto je uređeno sa nekoliko mjeseci zakašnjenja, tako da javnost nije upoznata sa tim propisima.

Na kraju da kažemo da sav naš trud za oživljavanje monetarne i fiskalne strategije u ovim uslovima imao je malo rezultata. Zbog blokade u provedbi zašto se ne smatramo odgovornim po važećim zakonima, jer su precizno propisane obaveze i odgovornosti.

MINISTAR FINANSIJA M. P.26 Vojin Peurača, dipl. ecc. [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 37.

26 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo finansija, Knin.

53

81994., siječanj 7.KorenicaIzvješće SUP-a Korenica MUP-u RSK u Kninu o okolnostima nesretnog slučaja pogibije i ranjavanja pripadnika SVK i dragovoljaca iz RS u mjestu Počitelj nedaleko Gračaca

RSK MUPSUP Korenicabroj: 08 – 02 / 1 – 3 / 94. šifrovano – dx –Korenica, 07. 01. 1994. godineMUP-a RSK Knin

U cijelosti vam prenosimo depešu od SJB Gračac broj: 08 – 02 – 1 / 2 – 08 / 94. od 05. 01. 1994. godine.RSK MUP M. P.27

SUP KorenicaSJB Gračacbroj: 08 – 02 – 1 / 2 – 08 / 94.Gračac, 05. 01. 1994. godine

MUP-a RSK KninSUP Korenica

Dana 05. 01. 1994. godine oko 12,00 časova u mjestu Počitelj, SO Gračac, na borbenom položaju “Krovije” smrtno su stradali Radmilo Sretko i Dukić Vlade, dok je Srebro Miloš lakše povređen, a Marčeta Nikola teže povređen. Radmilo Sretko, Srebro Miloš i Marčeta Nikola su pripadnici jedinice iz Glamoča koja se nalazi u mjestu Počitelj.

Do stradanja je došlo usljed nestručnog rukovanja sa topom tipa “bst – bo – 82 mm”, kojom prilikom je iz istog ispaljena jedna granata, a napred navedeni su stradali od barutnih gasova pošto su se u momentu ispalenja granate nalazili iza topa.

Tijela poginulih Dukića i Radmila nalaze se u Domu zdravlja Gračac koja će nakon izvršenog doktorskog pregleda preuzeti vojni organi radi sahrane.

Povređeni Marčeta Nikola i Srebro Miloš nalaze se u MC Knin na oporavku.Na licu mjesta izvršen uviđaj od strane istražnog suca Opštinskog suda u Gračacu Miljuš

Olivera i radnika SJB Gračac.U vezi sa navedenim događajem podnijet će se odgovarajuća pismena Okružnom javnom

tužilaštvu Knin.

Načelnik:Drago VeselinovićSekretar: M. P.28

Marko Veselinović

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 20., kut. 6.

27 Prijemni pečat: RSK, MUP, Knin, broj: 08-98-1/94., primljeno 10. 1. 1994.28 Prijemni pečat: RSK, SUP Korenica, primljeno 7. 1. 1994.

54

91994., siječanj 7.KninIzvješće Dežurne službe Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o zbivanjima na teritoriju RSK u razdoblju od 6. do 7. siječnja 1994.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMUP – UJB – DEŽ. SLUŽBAKnin, 07. 01. 1994.

B I L T E NDNEVNIH ZBIVANJA ZA 06./07. 12. 1994.29

KRIVIČNA DJELA:– Noću 5. / 6. 1. u B. Vrhu30, SO B. Manastir31, izvršena krađa 10 kokošiju, vl. Opančar Milana. Krađu izvršili Petrović Zlatko i Todorović Dalibor, koji su zatečeni, te su kokoši vratili, a protiv istih će biti podnešena kriv. prijava.– Dana 6. 1. u B. Manastiru, po NN izvršena provala u prostorije Centra za socijalni rad, otuđena 4 televizora i 4 grijalice. Uviđaj izvršen, krim. obrada u toku.– Dana 6. 1. u mjestu Bapska, SO Vukovar, po NN počiniocu izvršena krađa 4 točka sa put. vozila, 3 svinje, bure rakije, vl. Karlović Ane.Krim. obrada u toku.– Dana 6. 1. u Vukovaru, po NN počiniocu izvršena krađa prednjeg vjetrobranskog stakla sa put. vozila, vl. VRS. Obrada u toku.– Dana 6. 1. Popović Nada iz Vukovara prijavila krađu put. vozila “Golf” reg. oznake VU – 92 – 42, po NN počiniocu. Zaprimljena kriv. prijava– Dana 6. 1. u Borovu Naselju, SO Vukovar, po NN počiniocu izvršena provala u prodavaonicu “Auto – Bačka”, otuđeno razne robe, vrijednosti oko 2.000 DEM. Uviđaj izvršen, krim. obrada u toku.– Noću 6./7. 1. oko 22,00 č. u Kovačiću (zaseok Kotaraši), došlo je do ranjavanja u glavu Matijaš Radomira iz Strmice, pripadnik rezervnog sastava milicije SUP-a Knin, koji se kretao put. vozilom “Z – 125”32, reg. oznake KNN – 26 – 17, pored grupe ljudi koji su bili uz Badnjak, iz grupe je pucano iz AP, gdje istog metak pogađa u glavu, te dolazi do prevrtanja vozila. Isti je zadobio teške tj.33 povrede, opasne po život, te prebačen u MC Knin. Zbog osnovane sumnje da je to djelo počinio Zečević Špiro, r. 1958. g., isti je lišen slobode i priveden u SUP Knin. Uviđaj će biti izvršen ujutro.

OSTALI DOGAĐAJI:– Noću 6. / 7. 1. u mjestu Pavićima kod Đevrska, oko 21,40 č. pronađen mrtav Milošević Zoran, r. 1967. g., koji je izvršio samoubistvo eksplozivnom napravom. Uviđaj će biti naknadno izvršen.

29 U izvorniku je očito došlo do pogreške, budući da je uvidom u spis razvidno kako isti prikazuje sigurnosnu situaciju u RSK tijekom 6., odnosno 7. siječnja 1994. godine.30 Branjin Vrh.31 Beli Manastir.32 Misli se na vozilo tipa “Zastava 125”.33 Tjelesne.

55

– Noću 5. / 6. 1. u Dom zdravlja u Belom Manastiru, dovezen Jaka Želimir, r. 1972. g., koji se sam ranio iz AP. Uviđaj će biti naknadno izvršen.

PREK. DJELA34:– Nije bilo.-

SAOBRAĆAJ:– Na području RSK, u toku 24 časa, desile su se 2 saobr. nezgode, i to SUP Korenica i Vukovar. Manja mater. šteta.

ZADRŽANA LICA:– Zečević Špiro iz Knina – SUP Knin – radi krim. Obrade.

D E Ž U R N IĐorđe Bjelinić

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 19.

101994., siječanj 11.KninDopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martića kojim se pripadnicima srpske zajednice u kanadskom gradu Torontu izražava zahvalnost za trud uložen u prikupljanje i dostavu medicinskih lijekova u RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAKABINET MINISTRABroj: 08 / 1 – 7 – 125 – 1 / 94.Knin, 11. 01. 1994. god.

Draga braćo Srbi, iz Toronta!Primili smo vašu pošiljku vrijednih i neophodnih lijekova, koje nam je predao gospodin

Boro Mirković. Prijatno smo iznenađeni vašom pažnjom i brigom za nas ovdje, koji se već treću godinu grčevito borimo za slobodu srpskog naroda i jedinstvenu srpsku državu na etničkom srpskom prostoru.

Najtoplije se zahvaljujem, u ime svih onih koji će lijekove koristiti, osoblja Oblasne bolnice “Sveti Sava” Knin, kojima ćemo ih ustupiti, kao i u svoje lično ime, na pomoći koju ste nam pružili.

Posebno se zahvaljujem uvaženom i cjenjenom dr. Drobac Miši, dr. Vlaović Branislavu i dr. Vasiću, za koje nam je rečeno da su od samog početka dali najveći doprinos i iskazali najveću brigu za našu patnju i teškoće.

Možemo vam obećati da ćemo do kraja istrajati i u što skorijem vremenu stvoriti snažnu, jedinstvenu srpsku državu na srpskom etničkom prostoru.

34 Prekršajna djela.

56

Primite izraze našeg dubokog poštovanja.

M I N I S T A RMilan Martić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., kut. 6014.

111994., siječanj 11.KninIzvješće o radu Ministarstva za zdravlje i zdravstveno osiguranje RSK u 1993. godini

R E P U B L I K A S R P S K A K R A J I N AM I N I S T A R S T V O ZA Z D R A V L J E

M. P.35

Broj: 11 / 94Knin, 11. januar 1994. g.

I Z V J E Š T A JO RADU MINISTARSTVA ZA ZDRAVLJE ZA PERIOD

od 01. 01. do 31. 12. 1993. g.

Ministarstvo zdravlja je Planom rada za 1993. g. prihvaćenim od strane Vlade RSK utvrdilo radne zadatke za razdoblje od 01. 01. 1993. do 31. 12. 1993. g.

I pored brojnih problema objektivne prirode koje ćemo sabrati u zaključku ovog izvještaja, Ministarstvo zdravlja je tokom 1994. godine obavila slijedeće zadatke:

– izradilo konačan tekst Plana mreže zdravstvenih ustanova kojeg je Vlada i usvojila i time zaokružila proces uspostave mreže zdravstvenih ustanova Republike Srpske Krajine,

– u 1993. g. formirane su specijalizovane bolnice u Petrinji (psihijatrijska i grudna bolnica),

– bivša ratna bolnica Petrova Gora formirana je u Vojniću kao Opšta bolnica “Sveti Georgije” Vojnić,

– u više navrata izvršen je obilazak zdravstvenih ustanova na teritoriji cijele RSK,– Ministarstvo je aktivno učestvovalo u organizaciji zdravstvene službe u izvanrednim

uslovima nastalim agresijom od 22. 01. 1993. godine. S tim u vezi Ministarstvo je uspostavilo bliži kontakt sa zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj i Republici Srbiji i obezbedilo dovoljan broj medicinskog kadra,

– nakon izbijanja rata uspostavljen je brz kontakt sa predstavnicima UNPROFOR-a i uspostavljen je vazdušni most za prevoz ranjenika iz Knina prema Banja Luci i Beogradu,

– Ministarstvo je uspostavilo dobar kontakt sa međunarodnim i domaćim humanitarnim organizacijama i aktivno učestvovalo u usmjeravanju svih vrsta pomoći,

– utvrđen je i najvećim dijelom izvršen Plan specijalizacija za 1993. g. za sve zdravstvene ustanove na teritoriji RSK,

35 Prijemni pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin, broj: 06-5-28/94., primljeno 12. 1. 1994.

57

– donesen je i na Skupštini potvrđen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti,

– u junu 1993. g. na tematskoj sjednici Vlade podnesen je izvještaj o stanju u zdravstvu i predložen je paket od 18 mjera za poboljšanje situacije u zdravstvu. Ove predložene mjere Vlada RSK je prihvatila kao mjere Vlade,

– formirana je komisija za polaganje stručnih ispita koja je i radila u nekoliko seansi,– izvršena kontrola poslovanja zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Vlada RSK,– donešen je Pravilnik o bližim uslovima za dobivanje naziva primarijus,– u saglasnosti sa Ministarstvom energetike donešena je bilansa snabdjevanja zdravstvenih

ustanova gorivom za potrebe prevoza i grijanja. Na žalost u najvećem broju slučajeva zbog objektivnih razloga nije se radilo po ovim bilansama,

– Ministarstvo je učestvovalo sa jednim stručnim referatom na I. kongresu domova zdravlja SRJ, kojom prilikom je organizovan i sastanak predstavnika Ministarstava zdravlja Republike Srbije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Na istom sastanku na nivou ministara dogovoreni su zajednički stavovi u pogledu jedinstvenog zdravstvenog sistema, mreža zdravstvenih ustanova i snabdijevanja,

– republički inspektor za lijekove je obišao sve republičke zdravstvene i apotekarske ustanove i podnio izvještaj po regijama. S tim u vezi poduzete su odgovarajuće mjere za poboljšanje stanja u vezi sa lijekovima,

– republički sanitarni inspektor za vode i sisteme vodosnabdijevanja izvršio je kompletan pregled vodnih objekata u čitavoj RSK i podnio detaljni izvještaj. S tim u vezi donešena su rješenja i upute kao i naređenja nadležnim komunalnim vlastima u vezi snabdjevanja pitkom vodom,

– tokom 1993. g. Ministarstvo je koordiniralo poduzimanje mjera protiv dvije epidemije hepatitisa na Kordunu i u Sjevernoj Dalmaciji. Uz velike teškoće obe epidemije su pod kontrolom,

– u septembru 1993. g. organizovan je sastanak direktora svih zdravstvenih ustanova i apotekarskih ustanova RSK u Topuskom sa temom: “Stanje u zdravstvu RSK sa pregledom mjera”. Po ocjeni Ministarstva sastanak je uspio i doneseni su vrijedni zaključci,

– u novembru 1993. g. održan je sastanak na nivou ministarstava RSK, Republike Srbije i Autonomne Pokrajine Vojvodine u vezi kadrova i kadrovske pomoći naročito u vezi sa ljekarima opšte prakse. Zbog vremenskih neprilika i drugih tehničkih okolnosti realizacija ovog dogovora je odgođena,

– tokom 1993. g. Ministarstvo se je i kadrovski proširilo imenovanjem još 2 pomoćnika ministra. Zahvaljujući tome prikupljeni su i izvještaji iz svih zdravstvenih ustanova kojih u našoj Republici ima 26, u kojim izvještajima su podneseni svi relevantni podaci o kadru, prostoru i opremi što predstavlja solidnu osnovu za daljnji koordinirani rad Ministarstva.

ZAKLJUČAKPo našem mišljenju na ukupan rad zdravstva u RSK utjecali su:– ratno stanje i energetska kriza,– ekonomska blokada,– nerješen status izbjeglica i drugih lica čije zdravstveno osiguranje zavisi od budžeta.

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 27.

58

121994., siječanj 11.KninObavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK predsjedniku Vlade RSK o detaljima posjete američke delegacije, na čelu sa stalnom ambasadoricom SAD-a pri UN-u Madeleine Albright, lokalitetu Ovčara kod Vukovara i njezinom susretu s predsjednikom RSK Goranom Hadžićem i suradnicima u Borovu Naselju

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA M. P.36

RESOR DRŽAVNE BEZBJEDNOSTIBroj: 08 / 2 – 10 / 94.Knin, 11. 01. 1994.

– PREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N

Dana 6. 01. 1994. godine, RSK su posjetili stalni ambasador SAD pri UN gospođa Merlin37 Albright, američki ambasador u RH Piter38 Galbraith, asistent državnog sekretara za ljudska i humanitarna pitanja SAD Smatuch39 i još osmero članova delegacije kao i njihova pratnja. U delegaciji su još bili:Elaine ShocasDavid SchlflerJames RubinThlophilius RoseLaura Bovman40

Daum LevisRick BoltzapleThomas Grej41

Američka delegacija je 06. 01. 1994. godine doletela helikopterom u Erdut, u jutarnjim satima, odakle su vozilima produžili na farmu “Ovčara” nedaleko od Vukovara.Na “Ovčari” je američka delegacija tražila i ispitivala postojanje masovne grobnice u koju su, prema njihovim navodima, zakopani pobijeni Hrvati iz Vukovara i okoline za vrijeme ratnih dejstava 1991. godine. Na “Ovčari” je američka delegacija kontaktirala sa predstavnicima UN. Ambasadorica Albright je sa sobom ponjela dvije ljudske lubanje, iskopane na farmi, koje je dobila od pripadnika UN prisutnih na farmi “Ovčara” od ranije.Nakon posjete “Ovčari” američka delegacija je u Radničkom domu u Borovu Naselju održala sastanak i razgovor s delegacijom RSK. Delegaciju RSK su činili predsjednik RSK Goran Hadžić, Milan Ilić i Božidar Petrović. Sastanak je trajao oko 1 čas, a američka delegacija je u razgovoru inzistirala na ispitivanju mogućnosti zajedničkog suživota Hrvata

36 Prijemni pečat: RSK, Vlada RSK, Knin, broj: 05-5-70/94., primljeno 17. 1. 1994.37 Madeleine.38 Peter.39 Priređivači nisu utvrdili ime.40 Bowman.41 Grey.

59

i Srba na području RSK, kao i mogućnost povratka Hrvata u Slavoniju, Baranju i zapadni Srem. Naročito je američki ambasador u RH Piter Galbraith tražio od predsjednika RSK Hadžića odrješit odgovor “da” ili “ne” da se iseljeni i “protjerani” Hrvati mogu vratiti u RSK. Predsjednik Hadžić je odgovorio ambasadoru Galbraithu da nema nikakvih zapreka da se oni Hrvati koji se nisu ogrešili o Ustav i zakone RSK, vrate u RSK, poštujući važeću proceduru.Nakon završenog razgovora, američka delegacija je oko 14 časova iz Erduta helikopterom napustila RSK istog dana

M. P.42 N A Č E L N I K Drača Aco, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 30.

131994., siječanj 13.SlunjIzvješće o radu SJB Slunj u 1993. godini REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆ STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJ

Broj: 08 – 03 / 1 – 2 – 2 – str. pov. 2 / 1994.Slunj, 13. 01. 1994. godine.-

SEKRETARIJATU UNUTRAŠNJIH POSLOVAV O J N I Ć

PREDMET: Godišnji izvještaj, dostavlja se.-

UVODPodručje opštine koje pokriva SJB Slunj veličine je 1100 km², sa istočne strane graniči

sa teritorijom koja je pod kontrolom muslimanskih snaga, dok je sa zapadne strane teritorij koji kontrolišu ustaške snage.

U toku 1993. godine radnici SJB Slunj pored poslova iz nadležnosti organa unutrašnjih poslova bili su angažirani i na benkovačkom ratištu prilikom agresije ustaških snaga na Republiku Srpsku Krajinu.

OPERATIVNO PREVENTIVNA DJELATNOSTSlužba u Stanici javne bezbjednosti Slunj organizirana je sektorskim načinom rada.

Područje opštine podijeljeno je na 6 sektora, a služba se vrši povremenim obilascima, a

42 Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.

60

sektor Slunj je sektor I. kategorije koji je podijeljen na dva pozornička rajona i pokriven je stalno. Vođe sektora su stručni radnici sa dužim radnim iskustvom u organima unutrašnjih poslova. Služba se vrši u 8 sati automobilom i pješice kao i kombinirano.

/ Vidi tabelu broj 1 i 2 /.

KONTROLNA DJELATNOSTKontrolna djelatnost provodi se svakodnevno, a ponekad i više puta dnevno radi

specifičnosti zadataka koje patrole obavljaju.Prilikom kontrole radnici su u većini slučajeva službu vršili ispravno, dok u manjem

broju primjećeni su manji propusti na koje im je ukazano, a isti propusti nisu se ponavljali. Prilikom kontrole radnicima su pružene stručne pomoći od strane rukovodioca gdje su im dana uputstva za pravilan rad. / Vidi tabelu broj 2 /.

ZAKONITOST U RADU, PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE,UPOTREBA VATRENOG ORUŽJAU vremenskom periodu 1993. godine u SJB Slunj nije bilo niti jednog slučaja primjene

sredstava prinude, a niti upotrebe vatrenog oružja od strane ovlaštenih službenih lica aktivnog, a tako niti rezervnog sastava milicije.

NAPAD NA OVLAŠTENA SLUŽBENA LICANapad na ovlaštena službena lica u 1993. godini evidentiran je jedan slučaj na patrolu

koja je obilazila sektor uz neposrednu blizinu granice kod mjesta Bogovolja. Patrola je dana 31. 08. 1993. godine oko 19,30 sati kontrolisala zaustavljeno vozilo “Jugo 45” reg. broja VN 34 – 22 koje je iza sebe imalo laku prikolicu u kojoj su se nalazile 2 bačve po 200 litara nafte namjenjene za prodaju muslimanima. Patrola je pokušala izvršiti operativnu radnju, ali je jedan od prisutnih repetirao vatreno oružje, “puškomitraljez” cal. 7, 62 mm uperio u patrolu i zahtijevao da se patrola udalji sa lica mjesta kako bi navedenu naftu prodali muslimanima u Cazinsku krajinu. Operativnim radom došlo se do saznanja počinioca gdje je ova SJB podnijela krivičnu prijavu OJT Vojnić protiv dva izvršioca napada na ovlaštena sl. lica. / Vidi tabelu broj 4 /.

PRUŽANJE POMOĆI OVLAŠTENIM SLUŽBENIM LICIMAU vremenskom periodu 1993. godine u SJB Slunj nije evidentiran niti jedan slučaj

pružanja pomoći ovlaštenim službenim licima od strane građana, jer se zato nije ukazala potreba.

ŽALBE GRAĐANA NA POSTUPAK OVLAŠTENIH SLUŽBENIH LICAU navedenom periodu nije bilo žalbi građana na rad i postupak ovlaštenih službenih lica.

POVREDA RADNE DISCIPLINEU navedenom vremenskom razdoblju u 1993. godini povreda radne discipline bilo je

u jednom slučaju, gdje su učestvovali dva aktivna radnika milicije i dva rezervna radnika milicije. Aktivni radnik milicije je dao mito patroli u kojoj se nalazio jedan aktivni radnik milicije i dva rezervna radnika. Isti su primili mito i od drugih građana radi propusta robe kroz punkt u Kordunskom Ljeskovcu, koja je povežena radi prodaje muslimanima u Tržačkoj Rašteli.

Protiv aktivnih ovlaštenih lica vodi se disciplinski postupak radi povrede radne discipline, dok su rezervni radnici otpušteni iz službe i poslani na raspored u TO opštine.

Protiv sve četvorice podnešena je krivična prijava Opštinskom javnom tužilaštvu Vojnić.

61

II. STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETAOpšte stanjeU toku 1993. godine na području SJB Slunj ukupno je evidentirano 138 krivičnih djela,

a materijalna šteta procjenjuje se na oko 347420 DM, što je u usporedbi sa 1992. godinom smanjenje za 57 krivičnih djela. Na takvo smanjenje broja krivičnih djela najviše je utjecalo gotovo masovno napuštanje RSK od strane građana hrvatske nacionalnosti koji su dosta često bili objekti krivičnih djela analizirajući podatke za 1992. godinu.

Po poznatom počiniocu u momentu izvršenja bilo je 25 krivičnih djela i to uglavnom nedozvoljene trgovine “šverca” sa muslimanima iz zapadne Bosne, dok je po nepoznatom počiniocu evidentirano 113 kriv. djela, a od toga je 56. kriv. djela naknadno otkriveno, dok 57 nije otkriveno što u postocima iznosi 49% naknadne otkrivenosti, a u usporedbi sa 1992. godinom postotak naknadne otkrivenosti smanjen je sa 63% na 49%. Na takvo stanje dosta je utjecalo smanjenje broja operativnih radnika u SJB Slunj, nedovoljna sektorska pokrivenost terena, kao ignoriranje zakona od strane počinilaca. Za istaći je i činjenica da opština Slunj nema opštinskog suca već se krivične prijave dostavljaju OJT Vojnić i OJT Glina, što dosta utječe na operativnost i efikasnost izvršnih organa vlasti i usporava izgradnju pravnog poretka u cjelini.

Od ukupnog broja 121 prijavljenog lica u 1993. godini, 113 su muškarci, a 8 su žene. Više od 50% počinilaca pripada starosnoj skupini od 25 – 35 godina starosti, a uglavnom su to lica sa završenom osmogodišnjom i srednjom školom. Tri počinioca su recidivisti – povratnici koji su počinili u različito vrijeme tri krivična djela razbojništva i dva krivična djela teške krađe.

Praćenjem stanja kriminaliteta uočeno je da se efikasnije i brže rješavaju ona krivična djela gdje se krim. obrada poduzima odmah po zaprimljenoj prijavi od građana.

Najugroženiju skupinu krivičnih djela čine djela iz glave 14. KZ RSK, a to su krivična djela protiv imovine. Od težih krivičnih djela u grupaciji krivičnih djela protiv života i tijela ostvareno je smanjenje sa 31 krivičnog djela u 1992. na 9 kriv. djela u 1993. godini.

MALOLJETNIČKA DELIKVENCIJAUčešće maloljetničke delikvencije je zanemarivo, jer su prijavljena tri počinioca i to

dva maloljetnika za nedozvoljenu trgovinu koji su ispitivani uz prisutnost roditelja i jedan maloljetnik za dva krivična djela teške krađe provaljivanje, koji je obrađivan uz prisutnost socijalnog radnika, jer taj maloljetnik od ranije predstavlja socijalni problem i ima poteškoće u razvoju.

OPŠTI KRIMINALITETNajugroženiju skupinu krivičnih djela u 1993. godini sačinjavaju kriv. djela protiv

imovine, gdje je od ukupno evidentiranih 138 kriv. djela 75 kriv. djela protiv imovine, a sličan je podatak za 1992. godinu, gdje je od 195 evidentiranih kriv. djela 93 bilo protiv imovine.

Potrebno je istaći da se dosta često prilikom izvršenja kriv. djela pojavljuju uniformisana naoružana lica o čemu je nadležna vojna komanda pravovremeno obaviještena, ali nije ostvarena saradnja na odgovarajućem nivou. Oštećeni i saradnici koji bi mogli dati korisna obavještenja zaplašeni su takvim radnjama, kao i opštom političkom i bezbednosnom situacijom, te se jako teško dolazi do informacija. Nakon kratke bolesti krajem 1992. i krajem 1993. godine preminula su dva operativna radnika inspektora sa dugogodišnjim iskustvom, dok je jedan napustio posao najviše zbog materijalne situacije, tako da SJB Slunj nije kadrovski stručno popunjena, što u narednom periodu treba predstavljati zadatak ne

62

samo SJB Slunj već SUP-a Vojnić i MUP-a Knin. Do sada je presudan faktor bio entuzijazam operativnih radnika i njihovo samoodricanjem izvršavanje zadataka, međutim treba se osvrnuti na materijalni status radnika koji je u ovakvoj situaciji sveden na egzistencijalni minimum. Normalno funkcioniranje službe, vraćanje autoriteta i ugleda, kao i povećanje postotka naknadne otkrivenosti moglo bi biti dovedeno u pitanje ako se u dogledno vrijeme ne riješi način financiranja službe i radnika.

U Beogradu je osnovana policijska akademija, što treba iskoristiti u stručnom osposobljavanju operativnih radnika, jer je porast organiziranog kriminala neminovan i potrebno je stalno usavršavanje i specijalizacija krim. tehničara, pirotehničara, operativnih radnika iz oblasti opšteg i privrednog kriminaliteta i dr.

KRIVIČNA DJELA PROTIV IMOVINEU izvještajnom periodu evidentirano je 75 krivičnih djela, što iznosi preko 50% od

ukupnog broja evidentiranih kriv. djela u 1993. godini, dok je u 1992. godini od 195 evidentiranih na ovu vrstu kriv. djela prijavljeno 93. Materijalna šteta procjenjuje se na oko 201120 njemačkih maraka i to za društvenu imovinu 24700 DM, a za privatnu imovinu 176420 DM. Za ovu vrstu kriv. djela ukupno je prijavljeno 55 počinilaca.

Od evidentiranih 75 kriv. djela u ovog grupaciji, 38 je naknadno otkriveno a 37 je ostalo neotkriveno, a najugroženija su kriv. djela velike krađe, gdje je evidentirano 45 kriv. djela što predstavlja povećanje za 5 kriv. djela u odnosu na 1992. godinu. Također je indikativan porast kriv. djela razbojništva sa dva u 1992. godini na 13 u 1993. godini, ali je operativnim radom 9 naknadno otkriveno. U otkrivanju počinilaca i pronalaženju predmeta ima određenih problema, jer situaciju otežava slaba komunikacijska povezanost sa susjednim SJB i SUP-ovima. Također je bilo slučajeva prodaje otuđenih predmeta muslimanima u zapadnu Bosnu, što je za sada nemoguće pronaći i realizirati.

STRUKTURA KRIVIČNIH DJELA PROTIV IMOVINE

Naziv KD po KZ RSK

Broj KD u 93. g.

Učinilac poznat u mom.

izvršenja

Učinilac nepoz. u mom.

izvršenja

Nakn. otkriv. %

– krađa 12 – 12 5 45– teška krađa 45 – 45 21 48– razbojništvo 13 – 13 9 75– oduzimanje vozila 1 – 1 – –– oštećenje tuđe stvari 2 – 2 2 100

– prevara 1 – 1 – –– prikrivanje 1 – 1 1 100

KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELAU odnosu na 1992. godinu kada je evidentirano 31 kriv. djelo protiv života i tela, u 1993.

je evidentirano 9 kriv. djela, a na takvo smanjenje najviše je utjecalo napuštanje RSK od strane građana hrvatske nacionalnosti. Naknadnim otkrivanjem otkrivena su i prijavljena 3 počinioca za 3 kriv. djela i to jedno ubistvo i dva kriv. djela teške tjelesne povrede. Od 6 kriv. djela ubistava 5 je neotkriveno, dok je 1 naknadno otkriveno, a žrtve su u 3 slučaja bili Srbi i u 3 slučaja Hrvati. Sve žrtve su ubijene vatrenim oružjem sa manjeg odstojanja, a izvršenim uviđajem nisu pronađeni tragovi koji bi ukazivali na prethodno iživljavanje nad žrtvom.

63

U suradnji sa SUP-om Vojnić i SDB operativnim radom naknadno su otkrivena 4 kriv. djela ubistava, odnosno terorizma koje su pripadnici ubačene DTG počinili i na okrutan način masakrirali 9 lica srpske nacionalnosti u toku 1992. godine.

Naziv KD po KZ RSK

Broj KD u 1993. g.

Učesnik poznat Učesnik nepoznat

NO %

– ubistvo 6 – 6 1 20%– teška tj.povreda 3 – 3 2 66%

KRIVIČNA DJELA PROTIV DOSTOJANSTVA LIČNOSTI I MORALAU izvještajnom periodu evidentirano je 1 krivično djelo pokušaja silovanja koje je

operativnim radom naknadno otkriveno, a radilo se o pokušaju silovanja koje je počinio pripadnik dobrovoljačke jedinice nad jednom starijom ženom. U tok 1992. godine evidentirana su 2 kriv. djela silovanja, koja su također naknadno otkrivena.

Naziv KD Broj KD Poznati Nepoznati NO %– silovanje 1 – 1 1 100

KRIVIČNA DJELA PROTIV OPŠTE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINEOd ukupnog broja evidentirano je 16 kriv. djela izazivanja opšte opasnosti i to 15

namjerno izazvanih paljevina i jedno postavljanje eksplozivne naprave pod vozilo koje je koristio predsjednik SO Slunj. Naknadnim otkrivanjem otkrivena su dva kriv. djela, dok je 14 ostalo neotkriveno, što je slab postotak otkrivenosti, oko 10%. Sličan je podatak za 1992. godinu, kada je evidentirano 20 kriv. djela izazivanja opšte opasnosti, 4 su naknadno otkrivena a 16 je bilo neotkriveno.

Najčešći motiv za izvršenja kriv. djela je osveta prema imovini Hrvata koji su bili uključeni u oružanu pobunu protiv srpskog naroda RSK, a otkrivanje počinilaca kao i dokazivanje je veoma otežano.

Namjerno postavljanje eksplozivne naprave pod vozilo SO Slunj imalo je određene političke konotacije i došlo je do uznemirenja, kako građana tako i lica zaposlenih u SO Slunj, međutim prema do sada prikupljenim obavještenjima postoji osnov sumnje da je to uradilo lice koje je u vreme izvršenja bilo bitno smanjeno uračunljivo zbog opšteg revolta prema funkcioniranju organa opštinske vlasti, bez ikakve političke ili stranačke isključivosti i opredeljenosti.

OSTALA KRIVIČNA DJELA OPŠTEG KRIMINALITETAEvidentirano je 1 kriv. djelo oduzimanja vozila na štetu UNPROFOR-a koje je drugog

dana pronađeno, ali počinilac još nije otkriven, međutim greškom pripadnika civilne policije43 ključ je ostao u vozilu, a vrata otključana što je počinilac iskoristio.

Osim toga evidentirana su dva oštećenja tuđe stvari koja su oba naknadno otkrivena, jedna prevara i jedno prikrivanje, ali ova kriv. djela ne predstavljaju posebne probleme sa bezbedonosnog aspekta.

43 Misli se na Civilnu policiju UNPROFOR-a.

64

NEDOPUŠTENA TRGOVINA I ZLOUPOTREBA OPOJNIH DROGAKrivična djela nedopuštene trgovine i zloupotrebe opojnih droga u izvještajnom

periodu nisu se pojavljivala, a osim toga operativni radnici za sada ne raspolažu nikakvim informacijama koje bi ukazivale na pojavu droge na području SJB Slunj.

KRIVIČNA DJELA PROTIV PRIVREDEU izvještajnom periodu evidentirana su i obrađena 24 kriv. djela iz oblasti kriv. djela

protiv privrede i to 20 kriv. djela nedozvoljene trgovine, jedno kriv. djelo nesavjesnog rada u službi, 1 kriv. djelo primanja mita i dva kriv. djela davanja mita, što je pad u odnosu prema podacima za 1992. godinu gdje je evidentirano 38 kriv. djela.

U toku 1993. godine poduzeto je više raznih akcija na suzbijanju nedozvoljene trgovine sa muslimanima iz zapadne Bosne, uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta oduzeta je veća količina robe, međutim najveći broj počinilaca je prekršajno prijavljen što je u ovoj situaciji efikasniji i operativniji način. Vrijednost oduzete robe gdje je pokrenut krivični postupak procjenjuje se preko 60000 DM, a ukupno su prijavljena 23 lica. SJB Slunj trenutno nema operativnog radnika stručno osposobljenog za privredni kriminalitet, što će u narednom periodu predstavljati problem i to je potrebno uzeti u obzir u programskoj orijentaciji za 1994. godinu.

KRIVIČNA DJELA čl. 62. do 90. KZ RSKPrema pokazateljima za 1993. godinu nije bilo evidentiranih krivičnih djela ugrožavanja

sigurnosti ili nasilja nad građanima pripadnicima drugog naroda, narodnosti ili etničke grupe, a također niti pojava iznuđivanja iskaza, otmice, prinude i slično.

KRETANJE I BORAVAK STRANACASJB Slunj je novoformirana stanica koja za sada ne rješava problematiku boravka stranaca,

jer izuzev pripadnika UNPROFOR-a na području SO Slunj ne borave strani državljani.U tri slučaja u prostorije SJB Slunj privedeni su pripadnici UNPROFOR-a koji su

fotografirali bez potrebnog odobrenja, te su im filmovi uz potvrdu oduzeti.

POTRAŽNA DJELATNOST I POJAČANI NADZORU toku 1993. godine nije bilo centralnih potraga, a raspisane su 2 lokalne potrage i to

jedna je istog dana uspješno realizirana u saradnji sa SUP-om Šabac, dok je jedna lokalna objava za vozilom UNPROFOR-a još uvijek na snazi.

– Pojačani nadzorSJB Slunj za sada nema lica pod pojačanim centralnim i lokalnim nadzorom, a praćenja

lica za koja smo operativno zainteresirani ostvaruje se preko vođa teritorijalnih sektora i saradničkom mrežom.

KRIMINALISTIČKO – TEHNIČKI POSLOVIU toku 1993. godine radnici SJB Slunj izvršili su ukupno 57 uviđaja, što iznosi 50%

u odnosu prema 113 kriv. djela zaprimljenih po nepoznatom počiniocu. Prilikom vršenja uviđaja, na licu mjesta u dva slučaja pronađeni su i fiksirani tragovi otisaka papilarnih linija i poslani na vještačenje u Odelenje krim. tehnike Banja Luka. Kod krvnih delikata u tri navrata na licu mjesta pronađene su ča(h)ure koje su za sada pohranjene u SJB Slunj.

U tri slučaja o događaju je putem telefona obaviješten istražni sudija OJT Vojnić koji nije izašao na lice mjesta, a takva međugradska udaljenost i nepovezanost stvara određene poteškoće u radu. U jednom slučaju vršena je rekonstrukcija kriv. djela ubistva koje je zahtijevao OJT Glina.

65

Iz oblasti krvnih delikata izvršeno je 6 uviđaja, iz oblasti imovinskih delikata 18, kod saobraćajnih nesreća 6 i kod požara i eksplozija 16 uviđaja. Osim toga izvršeno je 11 uviđaja kod ostalih događaja, kao što su samoubistva, samoranjavanja, saobraćajne nesreće sa materijalnom štetom i drugi događaji.

Kronični nedostatak kriminalističko – tehničke opreme djelimično je rješen putem pomoći mještana Kordunskog Ljeskovca i Kremena zaposlenih u Njemačkoj, ali je prilikom vršenja uviđaja vidljiv nedostatak nesesera za uviđaj, filmova, raznih praškova, četkica, folija i drugo. U posljednje vrijeme razvijanje filmova i izrada fotografija također predstavlja problem. Dvojica krim. tehničara za sada su sasvim dovoljno, međutim njihovo stručno usavršavanje treba dalje nastaviti u većim centrima što također treba predstavljati zadatak za 1994. godinu.

PRIMJENA NEKIH ODREDBI ZKP-aOsim krvnih delikata gdje se ostvaruje izvjesna saradnja sa javnim tužilaštvom u Glini,

u drugim oblastima kriminaliteta nije ostvarena saradnja. U jednom slučaju i to za kriv. djela nedozvoljene trgovine smo pismeno obavješteni da se kriv. prijava odbacuje, a devize oduzimaju, dok o ostalim podnešenim kriv. prijavama nismo obavješteni, niti su nam naknadno upućeni zahtjevi za prikupljanje obavještenja u smislu čl. 151. ZKP-a.

Izvršeno je 15 pretraga stanova i drugih prostorija na temelju čl. 210. st. 1. ZKP, ali uz prisutnost svjedoka i sastavljanje zapisnika.

Ukupno su izdane 64 potvrde o privremenom oduzimanju predmeta na temelju čl. 211. st. 4., čl. 151. i čl. 154. ZKP vezano za podnošenje krivič. prijava i to sve bez naredbe istražnog sudije, jer se na takav način najefikasnije mogu pronaći predmeti i osigurati dokazi.

PROTIVDIVERZIONA ZAŠTITASJB Slunj u svom formacijskom sastavu ima jedno odelenje koje djeluje pri SUP-u Vojnić

po pozivu u slučaju ubacivanja DTG.Odelenje do sada nije bilo angažirano, a u slučaju potrebe bit će stavljeno u funkciju pod

jedinstvenom komandom komandira posebne jedinice milicije. Ta jedinica je u osnivanju i ne raspolaže savremenom protiv – diverzantskom opremom.

ODNOS PREMA PRIPADNICIMA UNPROFOR-aU toku 1993. godine nije bilo većih problema u odnosima prema pripadnicima

UNPROFOR-a, tako da se odnosi u cjelini mogu ocijeniti kao korektni.U tri slučaja radnici SJB Slunj su intervenirali i u prostorije SJB Slunj priveli pripadnike

UNPROFOR-a zbog osnovane sumnje da su vršili fotografiranje zabranjenih zona i objekata, kojom prilikom su im uz potvrdu oduzeti filmovi. Vojne institucije do sada nisu u svim za fotografiranje zabranjenim zonama i objektima postavile potrebna upozorenja, što stvara određene probleme u radu.

Pripadnici civilne policije UNPROFOR-a prijavili su tri nestanka vozila otuđenih od strane nepoznatih lica, a operativnim radom dva vozila su pronađena i vraćena, dok jedno vozilo nije pronađeno i za njim je raspisana lokalna objava.

Prilikom vršenja uviđaja kod težih kriv. djela obavezno se obavještava civilna policija UNPROFOR-a koja prisustvuje vršenju uviđaja i tu je odnos veoma korektan.

Određenih problema sa pripadnicima poljskog bataljona UNPROFOR-a u Slunju bilo je iz razloga što su građanima bez odobrenja nadležnih organa omogućili telefoniranje u inozemstvo, ali rješavanje te problematike je u toku. Osim smrtnih i drugih hitnih slučajeva za sada se telefoniranje od UNPROFORA zabranjuje.

66

JAVNI RED I MIRU navedenom periodu stanje javnog reda i mira na području koje pokriva SJB Slunj je

zadovoljavajuće.Nije bilo narušavanja javnog reda i mira u većem obimu, već se radi o svađama,

neovlaštenom pucanju iz vatrenog oružja na javnim mjestima, a u manjoj mjeri o drskom ponašanju.

Podnešeno je u 1993. godini 103 prekršajne prijave i prijavljeno je 127 lica.

VRSTA PREKRŠAJA Broj prekršaja Broj prijavljenih lica– drsko ponašanje 1 2– tuča na javnom mjestu 5 10– neovlaštena pucnjava 2 2– svađa i vika 8 14– prelazak ilegalni državne granice 2 7– Zakon o ličnom radu 85 92

REGULIRANJE I KONTROLA SAOBRAĆAJA NA CESTAMAPodručje saobraćajnog sektora SJB Slunj prelaze magistralne ceste Zagorje, Slunj, Plitvice

i Grabovac, Vaganac, regionalne ceste Slunj – Tržić i Slunj – Cetingrad, te lokalne ceste koje povezuju naselja na području opštine Slunj.

Stanje cesta na području saobraćajnog sektora Slunj je nezadovoljavajuće iz razloga što su ceste dosta oštećene i na njima ima dosta udarnih rupa. Osim toga nedostaje vertikalna i horizontalna signalizacija.

Ceste su u ovakvom stanju zbog toga što od nastanka rata, tj. 1991. godine, nije vršena popravka niti rekonstrukcija istih.

Iz razloga što bezbednijeg saobraćaja potrebno je izvršiti popravak cesta, te postaviti oštećene ili uklonjene saobraćajne znakove, te ocrtati središnje i rubne linije na cesti.

Na području koje pokriva saobraćajni sektor SJB Slunj dužine cesta su sljedeće:– magistralne ceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .62 km,– regionalne ceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .39 km.Kadrovske mogućnosti SJB Slunj su takve da ne mogu obezbediti dovoljan broj radnika

za obavljanje poslova oko kontrole i regulacije saobraćaja.Tehničke mogućnosti organa su loše iz razloga što nedostaje oprema i pribor za obavljanje

uviđaja kod saobraćajnih nezgoda, te je dosta loše stanje vozila.Da bi se ovakvo stanje popravilo potrebno je pribaviti dovoljan broj “STOP” tablica sa

ličnim izvorom svjetlosti, lampe jačeg kapaciteta za osvjetljavanje većeg prostora, komplet saobraćajnih znakova koji se koriste za obezbeđenje lica mjesta, pribor za izradu skica lica mjesta, u što se ubrajaju: cestovni krivuljari, ravnala, trokuti, razmjernik, rotring pera, paos papir i tuš. Osim toga potrebno je pribaviti fotoaparat sa blicom i baterijom, te ostali pribor koji je potreban u tu svrhu.

Saobraćajno odelenje je bilo formirano u 12. mjesecu 1992. godine, ali zbog agresije Hrvata na RSK 22. 01. 1993. godine zbog odlaska ljudstva na benkovačko ratište, a isto tako velika angažiranja milicije u suzbijanju nedozvoljene trgovine / šverca / sa muslimanima zapadne Bosne, odelenje se rasformiralo i do danas nije formirano radi nedostatka ljudstva.

U 1993. godini na području koje pokriva SJB Slunj evidentirano je 24 saobraćajnih nezgoda, od toga 4 teške nezgode u kojoj su dva lica smrtno stradala i 2 teško povređena.

67

Najčešći uzroci kod prometnih saobraćajnih nezgoda su neprilagođena brzina uvjetima i stanju puta.

KONTROLA PROMETA PREKO DRŽAVNE GRANICEPodručje koje pokriva SJB Slunj ima jedan granični prijelaz, Maljevac, na kojem službu

vrše radnici SJB Krnjak – Tušilović, te nismo upoznati sa problematikom na graničnom prelazu.

KRIPTOZAŠTITAOva Stanica javne bezbednosti Slunj u toku 1993. godine nije popunila radno mjesto

kriptozaštite.

ZAŠTITA OD POŽARAU navedenom vremenskom periodu evidentirano je 15 podmetanja požara stambenih

objekata vlasništvo lica hrvatske nacionalnosti koji su napustili područje RSK-e.

UPRAVNI POSLOVIU Stanici javne bezbjednosti Slunj u toku 1993. godine obavljani su poslovi vezani

za: putne isprave, nabavljanje, držanje i nošenje oružja, državljanstvo, vozačke dozvole, registracije vozila, lične karte i ostali upravni i opći poslovi.

Kako je zgrada SJB Slunj u toku ratnih dejstava zapaljena, u njoj je uništena sva arhiva vezana za vozačke dozvole i saobraćajne dozvole, pa se susrećemo sa problemima koji ne prate ostale SJB na našem području. Uz veoma mali broj izvršilaca i na malom i neadekvatnom poslovnom prostoru, te uz nedostatak odgovarajućih mašina, aparata i pomagala, ova SJB i radnici koji rade opće i upravne poslove izvršili su slijedeće poslove:

– Putne ispraveOva SJB u toku 1993. godine izdala je 45 suglasnosti za izdavanje putnih isprava naših

građana, koji su putne isprave izradili na području Jugoslavije.

– Nabavljanje, držanje i nošenje oružjaPoslovi oko izdavanja odobrenja za nabavku oružja, municije i eksploziva koje obavlja

Stanica javne bezbjednosti Slunj u toku 1993. godine izgleda ovako:– podnešeno zahtijeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .39,– izdato odobrenja za nabavku oružja . . . . . . . . . 32– odbijeno zahtijeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2,– u postupku zahtijeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11,– izdato oružanih listova . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19,– zamjena oružnih listova . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3.

Što se tiče registracije u 1993. godini registrirano je i to:– pištolja – revolvera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15,– lovačke puške. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5,– lovački karabin. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1.

Problemi koji se javljaju po pitanju oružja jesu nedostatak određenih registara, jer do danas nismo dobili potreban broj registara za izdavanje odobrenja za nabavu oružja, registar za izdavanje oružnih listova, te registar za izdavanje municije i eksploziva, već se koriste pomoćni registri. Smatramo da bi navedene registre trebalo u što skorije vrijeme odštampati i dostaviti na upotrebu.

68

Problemi registracije oružja koje su građani pronašli ili su ga zarobili u toku ratnih dejstava, gdje navedeno oružje smatraju ratnim plijenom, ova SJB nije dobila potrebno uputstvo od MUP-a Knin kako postupati sa ovakvim zahtjevima građana. Ova stanica javne bezbjednosti nije imala u toku 1993. godine niti jedan pismeni zahtjev za legalizaciju takvog oružja, već su se građani usmeno obraćali. Smatramo da bi bilo potrebno donijeti određena uputstva radi boljeg i ažurnijeg rješavanja zahtijeva za registraciju ovakve vrste oružja.

Što se tiče izdavanja odobrenja za nabavu municije, ova SJB Slunj u toku 1993. godine nije izdala niti jedno odobrenje, a isto tako nije izdala niti jedno odobrenje za nabavu eksploziva.

– DržavljanstvoPoslovi vezani uz državljanstvo su manjeg obima, a do sada SJB Slunj riješila je dva

zahtjeva otpusta iz državljanstva. Razlog nerješavanja državljanstva jeste taj, što do sada nije rješeno pitanje državljanstva u RSK. Međutim, treba po organizacionoj šemi odrediti tko će raditi te poslove, da li SJB ili sekretarijati, jer se već sada pokazalo da zahtjevi za otpust iz državljanstva se dugo ne rješavaju upravo zbog toga što nije precizirano tko će posao raditi. Mišljenja smo da to treba biti isključivo u nadležnosti SJB kako bi predmeti bili ažurnije riješeni.

– Vozačke dozvole– podnešeno zahtijeva i izdato vozačkih dozvola u 1993. g . . . . . . . . . . . . . . 260Već smo u početku naveli da su poslovi oko izdavanja vozačkih dozvola u SJB Slunj

specifični, jer smo jedina SJB koja je ostala bez arhive, pa je nužno oformiti nove dosjee vozača. Mnogi vozači u toku ratnih dejstava ostali su bez vozačkih dozvola, pa je to još jedan dodatni problem koji bi trebalo rješiti na nivou MUP-a.

– Registracija vozila– U toku 1993. godine registrirano. . . . . . . . . .262,– produženo registracija . . . . . . . . . . . . . . . . . .430.

Poslovi oko registracije motornih vozila su isto tako problematični što nije sačuvana arhiva – kartoteka, pa je to jedan od dodatnih problema kada se gubi trag vozilima i njihovo praćenje. Počinjemo od formiranja novih dosjea vozila kao i kartoteke vozila. U više navrata potraživali smo kartone za vozila koje nismo do danas dobili. Nemoguće je pratiti vozila bez kartoteke, a sve je veća potreba traganja za ukradenim vozilima. Sva tehnička oprema koju je posjedovala SJB Slunj ukradena je i uništena tokom ratnih dejstava, tako da kompjuter koji je sadržavao sve podatke o vozilima nestao je iz SJB.

Registraciju poljoprivrednih traktora, motora i ostalih vozila nismo u ovoj godini vršili zbog toga što nismo dobili tablice za registraciju istih.

– Poslovi matičarstva i ličnog imena nisu ni rađeni u SJB Slunj, već u opštini Slunj, a do danas nismo dobili uputstvo da bi se radilo kod nas. Poznato nam je da su građani tražili promjenu imena ili prezimena, ali nisu podnosili zahtjeve.

– Jedinstveni matični broj građana za RSK za područje Korduna isključivo radi SUP Vojnić zbog kompjutera. To je za nas još jedan dodatni problem, što građani moraju više puta dolaziti sa sela u Slunj da bi rješili svoje građanske obaveze, ili su prinuđeni u slučaju hitnosti sami odlaziti u Vojnić.

69

– Poslovi vezani za udruženje građana nisu započeti u SJB Slunj, jer nije došlo uputstvo tko radi te poslove, pa smo imali u toku godine jedan slučaj registracije udruženja građana, a registraciju je provela opština Slunj.

Lična karta, prebivalište i boravište građana– izdato ličnih karata. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .396,– prijava prebivališta u SO Slunj . . . . . . . . . . . .200,– odjava prebivališta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26,– prijava i odjava boravišta . . . . . . . . . . . . . . . . . 7,– zahtjevi za iselenje iz RSK . . . . . . . . . . . . . . . .13.

Izrada ličnih karata je ove godine vršena u većem obimu zbog izmjena lične karte. Zbog nedostatka mašine za pričvršćivanje slika na ličnoj karti, te nedostatka kompjutera, prisiljeni smo lične karte slati u SUP Vojnić na doradu, što i SUP-u Vojnić i SJB Slunju čini dodatne probleme.

– Stalno nastanjene strance nismo imali u SJB Slunj, ali smo imali 13 zahtijeva građana za iselenje u Hrvatsku kojima zahtjev nije rješen dosta dugo vremena, a uglavnom se radi o starijim i bolesnim licima.

Ova SJB Slunj u toku 1993. godine izdala je raznih uvjerenja i potvrda građanima 248. Potvrde su najčešće izdavane građanima koji su selili u Republiku Srbiju radi selidbe njihove imovine.

Sve navedene poslove, te poslove vođenja blagajničkog poslovanja, obračuna ličnih dohodaka, otpreme pošte, vode dva referenta i dva daktilografa. Mišljenja smo da se hitno mora nešto učiniti na popuni radnih mjesta kako bi poslovi bili ažurni i efikasniji.

STRUČNO OBRAZOVANJEU toku 1993. godine 2 radnika su završila kurs za krim. tehničara, a 5 milicionara

pripravnika je završilo tečaj u Golubiću.Što se tiče obuke rezervnog sastava milicije, povremeno se održava teoretska nastava.

KADROVSKI POSLOVIBrojno stanje SJB Slunj na dan 31. 12. 1993. godine izgleda ovako: 28 aktivnih ovlaštenih

službenih lica, 9 pripadnika rezervnog sastava milicije i 6 neovlaštenih radnika. Navedeno brojno stanje u svakom slučaju nije zadovoljavajuće i najozbiljnije treba uzeti u razmatranje kadrovsku problematiku, te navedenu stanicu pokušati popuniti sa odgovarajućim brojem ovlaštenih službenih lica, kao i neovlaštenih osoba koji obavljaju upravne poslove. Kod upravnih poslova nismo vršili popunu radnih mjesta po sistematizaciji iz razloga što nismo imali adekvatan prostor da potrebne radnike razmjestimo kako bi mogli nesmetano obavljati svoje poslove, ali čim se izvrši rekonstrukcija stanice navedeni radnici biti će primljeni i raspoređeni po sistematizaciji radnih mjesta. Kod ovlaštenih službenih lica također imamo problema oko popunjavanja radnih mjesta gdje je predviđena viša i visoka stručna sprema, jer za sada takovih profila radnika nemamo, ali ćemo ubuduće i to pokušati rješiti na zadovoljavajući način.

TEHNIČKA I MATERIJALNA OPREMLJENOSTOd tehničko materijalnih sredstava u SJB Slunj sada su u upotrebi: jedno teretno vozilo

“Tam 110”, putnički automobil “Zastava 101” 5 komada, “Jugo 55” 2 komada, “Zastava 128” 1 komad, “Golf” dizel 1 komad, specijalno vozilo marica “Renault” 1 komad, “Lada Niva” 1 komad.

70

Od sredstava veze posjedujemo 4 male prenosne stanice UKV […]44 i 2 komada stanica “RIZ” 4800.

Što se tiče opreme uniforme i oružja trenutno imamo dovoljno uniforma i oružja.Nedostaju nam sredstva za vezivanje lisice i gumene palice za sve radnike.Od tehničkih pomagala nedostaje nam skoro sve:– terminal, teleprinter, električno računalo, dvije električne pisaće mašine, oprema za

laboratorij za krim. tehniku, 4 telefona, komplet automehaničarskog alata sa dizalicama, potrebne bušilice za izradu ličnih karata i pasoša, kao i kutija za uzimanje otisaka papilarnih linija.

POSLOVI TELEFONSKO – TELEGRAFSKIH VEZASJB Slunj trenutno koristi telefonske veze koje su u dosta lošem stanju i često dolazi do

prekida telefonskih veza, tako da sve razgovore koje moramo obaviti telefonskom redovnom linijom nismo u mogućnosti obaviti već koristimo vojnu centralu preko vojnog poligona, koja nas po potrebi dalje prespaja. Teleprinterske veze do sada nisu uspostavljene, a niti stanica raspolaže sa teleprinterom koji bi eventualno u skorije vrijeme proradio. UKV veze također ne funkcioniraju jer nije uključen repetitor.

OBRAMBENE PRIPREMERadnici SJB Slunj u toku 1993. godine direktno su bili uključeni u ratna dejstva ukupno

40 dana, a bila su uključena 64 radnika. Krajem 1. i 2. mjeseca 1993. godine na južno – dalmatinskom ratištu u trajanju od 30 dana u tri grupe bilo je ukupno 54 radnika SJB Slunj.

Polovinom 9. mjeseca 1993. godine nakon eskalacije ratnih dejstava na Kordunu, u formacijski sastav 13. pješadijske brigade bilo je uključeno 1 odelenje SJB Slunj, odnosno 10 radnika u trajanju od 10 dana.

U toku 1992. i 1993. godine ukupno su poginula – umrla 3 radnika SJB Slunj i to Bunčić Željko, koji je učestvovao u akcijama oslobođenja “Koridora” u Republici Srpskoj gdje je i poginuo, dok su dvojica radnika i to Bjeljac Ranko i Pilja Ilija umrli prirodnom smrću.

Bjeljac Ranko i Pilja Ilija umrli su prirodnom smrću, međutim njihovu smrt treba usko povezati sa ratnom psihozom i situacijom u kojoj se nalazimo, jer i izlječive bolesti se iskompliciraju i postanu neizlječive, tako da se i Bjeljac Ranko i Pilja Ilija po našem mišljenju mogu smatrati žrtvama rata.

Za vrijeme ratnih dejstava na južno – dalmatinskom ratištu polovinom 2. mjeseca 1993. godine, ranjen je načelnik SJB Slunj Klipa Ljuban, što predstavlja i ukupan broj ranjenih pripadnika SJB Slunj.

N A Č E L N I K Ljuban Klipa

Prijepis, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 1068 – 2.

44 Nečitko u izvorniku.

71

141994., siječanj 15.KninOdluka ministra obrane RSK, kontraadmirala Dušana Rakića, kojom se zabranjuju troškovi na teret sredstava za financiranje MO RSK u svrhu reprezentacije

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO ODBRANEBroj: 01 – 118 – 1Knin, 15. 01. 1994.

Na osnovu člana 299. stav. 2. Zakona o Srpskoj vojsci Krajine (“Službeni glasnik RSK” br. 2/93), a zbog izuzetnih poteškoća u mat. i financijskom obezbeđenju Ministarstva odbrane RSK i Srpske vojske Krajine, d o n o s i m

O D L U K U1. Zabranjujem stvaranje rashoda na teret sredstava odobrenih za finansiranje MO RSK na ime reprezentacije / pića, kava, ručkovi i slično /, svim licima na dužnosti u MO RSK i upravama MO.2. Zabranjujem priznavanje i isplatu troškova pića, jela, telefonskih i drugih usluga, osim troškova prenoćišta – smeštaja / uključujući i doručak, ako se obavezno naplaćuje uz smeštaj /, po računima hotelsko – ugostiteljskih organizacija prilikom obračuna i isplate naknade za službeno putovanje. Ako se na službenom putovanju koristi pansion ili polupansion priznaju se stvarni troškovi pansiona, odnosno polupansiona i 20% dnevnice – ako se koristi pansion, odnosno 40% dnevnice – ako se koristi polupansion.3. Izuzetno, priznavanje ograničenih troškova iz tačke 1. i 2. ove odluke može se vršiti samo po mome odobrenju.4. Sa odredbama ove odluke upoznati sva lica na službi u MO RSK i upravama MO.5. Ova odluka se primjenjuje od dana donošenja.NK / ŠR

Dostavljeno:– MO RSK,– upravama MO M. P. 45 M I N I S T A R– arhiva. kontraadmiral Dušan Rakić (v. r.)

Izvornik, strojopis, ćirilicaHrvatski informativni centar, A-030-5.

45 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo odbrane, Knin.

72

151994., siječanj 16.OkučaniDopuna žalbe Dragana Vlaisavljevića iz Okučana upućena zapovjedniku 18. korpusa SVK pukovniku Milanu Čeleketiću, kojom se zahtijeva Vlaisavljevićevo puštanje iz KPD-a Stara Gradiška te se navode detalji njegova dotadašnjeg ratnog puta

DRAGAN VLAISAVLJEVIĆOKUČANI, N. Vujasinović 12.

Dopunu žalbe,dostavlja

KOMANDI 18. KORPUSA– na ličnost k – danta, pukovnikaČeleketić Milana –

Naredbom br. 18 – 19 k – danta VP 9162 Okučani od 12. 01. 1994. godine izrečena mi je disciplinska kazna 180 (stoosamdeset) dana vojničkog zatvora sa obrazloženjem da sam počinio disciplinski prestup iz člana 179. tačka 3. Zakona o službi u SVK. Takođe u obrazloženju je naznačeno da je disciplinski prestup dokazan prijavom patrole vojne policije VP 9162 Okučani i mojim priznanjem.U blagovremeno ostavljenom roku na navedenu naredbu izjavio sam žalbu u kojoj sam detaljno obrazložio sled događaja od 04. 01. 1994. godine do 11. 01. 1994. godine kada sam priveden od strane patrole vojne policije u KPD St.46 Gradiška.Ovom prilikom bi detaljnije obrazložio svoj rad od izbijanja sukoba u z.47 Slavoniji do privođenja:– po izbijanju sukoba u z. Slavoniji, u saglasnosti sa načelnikom štaba NO Gradiška Pucar Boškom organizovao sam sa kap. I klase Grujičić Milutinom ISTURENI ŠTAB TO OKUČANI gdje smo obavljali sledeće poslove:– naoružavanje, oblačenje, pripremanje ljudstva i prebacivanje preko Mlake u z. Slavoniju,– prihvatanje – materijalno obezbeđivanje i upućivanje svih dobrovoljačkih odreda i pojedinaca (“Vukovi sa Vučjaka”, Odred Save Ostojića, dobrovoljaca iz Srbije i sl.) u z. Slavoniju,– uspostavljanje i održavanje (danonoćno) svih radio veza u trokutu Okučani – Mlaka – Gradiška, te prenošenje naređenja, obavijesti za Banja Luku i Beograd,– neprestana veza sa CVOJ Banja Luka – Bihać – Beograd radi davanja svih potrebnih podataka o upotrebi helikoptera i lokaciji za spuštanje, te koridora za prolaženje,– davanje svih potrebnih informacija pukovniku Džubiću48 radi utvrđivanja ciljeva za avione i ostala dejstva,– svakodnevno davanje istih podataka u isturena komandna mjesta (pukovnik Simić Ratomir i Simić Novica),– kompletno kontaktiranje – organizovanje dolazaka i izvještavanje sa područja z. Slavonije (TV i radio i sve novinske kuće),

46 Stara.47 Zapadnoj.48 Priređivači nisu utvrdili ime.

73

– svakodnevno kontaktiranje sa svim bolnicama i medicinskim ustanovama (VMA Beograd, MC Banja Luka, Gradiška) gdje su se nalazili naši ranjenici, radi praćenja liječenja i oporavka i slanje izvještaja komandi Štaba TO Okučani,– prihvatanje i organizovanje boravka svih pojedinaca koji su dolazili na područje z. Slavonije (političara, aktivnih i rez. oficira, predstavnika SPC, Udruženja Srba i opštinskih delegacija),– organizirano prihvatanje izbjeglica preko Mlake (organizovanje prevoza na relaciji Međeđa – Banja Luka) i praćenje njihovog upućivanja u Republiku Srbiju,– organizacija prihvatanja izbjeglica sjeverno od Pakraca do Podravske Slatine, kada sam sa VP i redovnom policijom Gradiška i Banja Luka nekoliko dana radio na prebacivanju istih, a poslije više od mjesec dana na dobijanju i davanju informacija gdje se ko od izbjeglica nalazi,– do odlaska kIk Grujičić Milutina u Banja Luku radio sam na pripremi i organizaciji prvih razmjena ranjenika i poginulih u rejonu Srbac – Davor, gdje smo dobili naše ranjenike liječene u Pakracu, a što je dugo vremena bio prioritetan zadatak,– radio sam na informativnom djelovanju sa Udruženjem Srba, te Crvenim krstom Jugoslavije i Vojvodine, te sa sveštenicima Ivišević Boškom iz Medara, ocem Radovanom iz Gradiške, a po pitanju upućivanja potrebne pomoći izbjeglicama,– radio sam na neprestanim kontaktima i prihvatao delegacije Vlade Banja Luke i svih ostalih opština po Republici Srpskoj i Srbiji,– bio sam ovlašten od strane k – danta TO Okučani, a radi odlazaka u vojne komande i institucije, a radi ostvarivanja zahtjeva TO Okučani,– takođe sam otvorio deviznu štednu knjižicu u PBS Gradiška, na koju su pristigle dvije devizne uplate (jedna od Mirić Dušana iz Kanade, a druga iz SR Njemačke), obe uplate su upisane i tako upisane predane u Opštinu Okučani predsjedniku Opštine Vitez Milutinu. Opunomoćenici za dizanje uplata sa knjižice bili smo ja i kIk Grujičić Milutin, i za to vrijeme na knjižicu su stigle samo dvije uplate.– takođe otvorena je i dinarska štedna knjižica (opunomoćenici smo bili ja i kIk Grujičić Milutin), izvršena jedna uplata Vlade Banja Luke za potrebe novih tabli Okučani,– radio sam na izdavanju dozvola za prelazak preko mosta na rijeci Savi (dnevno se izdavalo i preko 300 dozvola),– za cijelo vrijeme radio sam na izuzimanju opreme, oružja i municije po svim skladištima banjalučkog korpusa, pa i iz Srbije, sa vlastitom organizacijom utovara i prevoza,– radio sam na izradi reklamnog materijala za uniforme vojske i milicije z. Slavonije.Sve ove nabrojane poslove radio sam zajedno sa kIk Grujičić Milutinom u periodu od 15. 08. 1991. godine do sredine aprila 1992. godine, kada je kompletna dokumentacija o radu predana Opštini Okučani predsjedniku Opštine Vitez Milutinu.Polovinom aprila, po predaji dokumentacije isturenog štaba TO Okučani Opštini Okučani, na poziv sada pokojnog poručnika Veljka Milankovića, tada k – danta “Vukova sa Vučjaka”, odlazim na Vučjak gdje obavljam dužnost pomoćnika za informacije i propagandnu djelatnost i sa jedinicom sam prošao sva ratišta na “Koridoru”, a po oslobađanju “Koridora” sa jedinicom sam bio na gradačačkom ratištu.U septembru mjesecu 1992. godine uz suglasnost poručnika Milanković Veljka odlazim u Bugarsku, radi pripreme izvođenja vitalnih poslova – dobijanju licence bugarskog ministarstva za vanjsku trgovinu za izvoz nafte i naftnih derivata za Republiku Srpsku i Srpsku Krajinu.

74

Po uspješnom obavljanju toga posla i pribavljanju potrebnih licenci 24. 12. 1992. godine ponovo dolazim u z. Slavoniju, gdje boravim do 20. januara 1993. godine. U tom periodu obilazim sve institucije u Okučanima (vojne – političke), gdje ne dobijam nikakva zaduženja, a između ostalog odlazim u UNPROFOR i u mandatu šefa za z. Slavoniju Fišera49 i od gđice Grunrung dobivam potvrdu da su Okučani pod kontrolom UNPROFOR-a, što je stvorilo mogućnost prihvatanja roba iz inostranstva u z. Slavoniju (Okučane) u tranzitu preko Republike Srbije. Kako u Okučanima nisam dobio nikakva zaduženja, niti sam dobio poziv da se javim u vojsku, ponovo odlazim u Bugarsku radi nastavka započetih poslova i dobivam radnu vizu koja važi do 30. 04. 1994. godine.Posrednim putem preko firmi u Srbiji, a nakon što sam uspio dobiti rješenje od Komiteta za sankcije, organizujem i upućujem u područje z. Slavonije robu široke potrošnje (so, šećer, prašak), kao i vojnu opremu – vojničke čizme, s napomenom da je mojim posredstvom, a preko preduzeća “Nada” Okučani, uveženo preko 1.400 pari čizama.Prilikom razgovora sa majorom Babcem50 dogovorio sam se da uputim novu pošiljku vojničkih čizama, što se obavezujem da realizujem odmah po povratku u Bugarsku, s napomenom da sam uspio ugovoriti isporuku 5.000 pari vojničkih čizama, što daje mogućnost obezbeđenja vojničke opreme i za druge jedinice. Osim toga spreman sam pomoći jedinice 18. korpusa uvijek i u skladu sa mojim mogućnostima.Ujedno molim da riješite i moj zahtjev za privremeno oslobađanje iz ratne jedinice, a radi odlaska na rad u Bugarsku za vrijeme trajanja radne vize – to znači do 30. aprila 1994. godine, do kojeg datuma sam se spreman ponovo javiti u svoju jedinicu, a u međuvremenu obezbjediti pomoć, kako je to već gore naznačeno.Na osnovu gore izloženog predlažem kao i u žalbi od 14. 01. 1994. godine, tj. da se naredba stavi van snage i da mi se odobri odlazak na rad u Bugarsku.

KPD St. Gradiška, 16. 01. 1994. godine

Podnosilac žalbeDragan Vlaisavljević, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 596.

161994., siječanj 18.Izvadak iz dnevnika Save Radoševića u kojem opisuje situaciju na privremeno okupiranom teritoriju Zapadne Slavonije i RSK u cjelini, kao i tijek pregovora o prekidu ratnih sukoba u BiH vođenih u Ženevi

Utorak, 18. 01. 1994.

Jutros odlaze Jelena i Tanja. Kažu da im je bilo ugodno i da smo im baš pravi prijatelji. Naš narod kaže: siromašan čovjek daje sve od sebe, bolje rečeno sve što ima. Eto, takvi smo i mi. Danas još imaju posla i u Rajiću, pa će vjerovatno otići do Jeleninog rođaka – on je

49 Gerald Fischer.50 Stevo.

75

liječnik specijalista pedijatar u bolnici u Gradiški n/S,51 da kod njih prespavaju pa bi u četvrtak dalje za Beograd.

Palo je noćas i snijega. Pobijelio je – palo ga je oko pet centimetara, ali je put čist.Danas u 13 sati počeli su razgovori u palati nacija u Ženevi o krizi u Bosni, o srpsko –

hrvatskim odnosima.Prilikom slijetanja na ženevski aerodrom došlo je do kvara na oba dva lijeva točka na

avionu kojim je dolazio predsjednik Milošević52 i Karadžić.53

Po dolasku, predsjednik Milošević je rekao da je srpska strana ispunila svoje obaveze, na muslimanskoj je strani da ispuni svoje i mirovni sporazum može biti potpisan.

Mi smo iskazali svoju opredijeljenost za mirovni proces i želimo da ga uspješno završimo, izjavio je predsjednik Crne Gore Momir Bulatović. Skidanje sankcija je uslov sa srpske strane da se potpiše mirovni sporazum – to je u korpusu mirovnog sporazuma. Ne možemo više vjerovati na riječ i obećanja rekao je predsjednik Bulatović.

Novina je što hrvatsku stranu u ime Republike Herceg Bosne u razgovorima zastupa Mile Akmadžić umjesto Mate Bobana.

Danas mi je bio težak dan. Pokušao sam montirati metalni prihvatnik za bravu na vratima, ali su mi tri vijka pukla – nisam imao s čim izvršiti kvalitetno predbušenje, drvo je tvrdo (jasen) i došlo je do pucanja. Sad bi mi trebao vidija borer i ručna bušilica da to izbušim.

Navečer, pred sami mrak, došao je Dragan Kolundžić sa još dvojicom momaka po kola (nabraja Dragan da je to naredio Zoran,54 da je tamo i Dobrijević55 i Fadil56 – valjda time hoće da naredbu učini zastrašujućom i po mene ozbiljnijom u koliko bi se ja protivio da ih predam). “Stojadin” je star – može on još da ide, za “Ladu” ja ne mogu osigurati gorivo, ali mi je žao tih vozila jer znam da će to oni brzo raskupusiti. Pozajmili su od Ćuće iz daruvarskog odreda točkove i odšlepali sa Pincom57 “stojadina” i rekli da će sutra doći po “LADU NIVU”.

Zajedno sa Dželajlija Brankom slušam na Radiju “Zapadna Slavonija” izlaganja, valjda članova nekakvog izbornog štaba Milana Martića za područje Srpske oblasti Zapadne Slavonije: Prodanović Milorada – Cape, Milana Mrzić, Steve Ratković, Zorana Miščević, Dragana Dobrojević i još jednog kome nisam glas prepoznao.

Pljuju li pljuju i mnoge neistine govore. Zastupnik “višeg srpskog interesa” se pita kako se može glasati za čovjeka koji je odgovoran za egzodus zapadne Slavonije. Pazi molim te – odgovoran Babić,58 a mi bili Autonomna oblast Zapadna Slavonija bez ikakvog, odnosno ikakve formalno pravne povezanosti sa tadašnjom Republikom Srpskom Krajinom. Istina, neke opštine (mislim da su to bile Pakrac i Daruvar) donijele su i odluke o pripajanju RSK, na našem području brdski dio stanovništva izjasnio se pored kulturne i za političku autonomiju, ali to i formalno nije provedeno. Gospodin Dobrojević zaboravlja da je on ispred mjesnog ureda Voćin pozvao narod da se pakuje i da ide pravac Banja Luka.

51 Misli se na Bosansku Gradišku.52 Slobodan.53 Radovan.54 Miščević.55 Dragan.56 Krupić.57 Misli se na vojno vozilo tipa “Pinzgauer”.58 Milan.

76

Zaboravlja da je Vukelić59 bio predsjednik najvišeg organa vlasti na području zapadne Slavonije – predsjednik Narodne skupštine Autonomne oblasti Zapadna Slavonija. Oni su valjda za sva vremena i od svakog dobili oprost za sve svoje neurađene poslove i za sve odgovornosti po sudbinu srpskog naroda zapadne Slavonije.

Zoran Miščević misli da će pod predsjedavanjem gospodina Martića prošetati se Viroviticom, Podravskom Slatinom, što znači vojno osloboditi i preostalo područje zapadne Slavonije.

Srijeda, 19. 01. 1994.Savezna Republika Jugoslavija i Republika Hrvatska danas su u 14,10 sati potpisale

zajedničku izjavu o daljoj normalizaciji odnosa, kako kaže ministar vanjskih poslova SRJ Vladislav Jovanović, koji je ispred jugoslovenske vlade potpisao izjavu da je to dokument od značaja jer sankcioniše nastojanja ka normalizaciji odnosa između dvije države.

Potpisivanju su prisustvovali predsjednici Milošević, Bulatović, Karadžić i Tuđman.60 Ispred hrvatske strane izjavu je potpisao predsjednik, odnosno p. predsjednik Vlade Mate Granić. Što se tiče ostalih rezultata pregovora između tri zaraćene strane u Bosni, Britanci smatraju da je jaz između pregovarača velik i da se neće moći prevazići. Srbi su učinili i na ovom mirovnom razgovoru određene ponude, ali sa njima muslimani nisu zadovoljni.

Ni između hrvatske ni muslimanske strane nisu postignuti sporazumi po pitanju teritorijalnih razgraničenja. Muslimani svojim teritorijalnim zahtjevima smanjuju hrvatski teritorij na nekih 12%, traže gotovo cijeli prostor srednje Bosne i izlaz na more uz obalu Neretve. Na ove zahtjeve hrvatska strana diplomatski izjavljuje da je bar došlo do jasnih teritorijalnih zahtjeva muslimana i da se sada bar mogu utvrditi sporni teritoriji.

Francuska se saglasila da se sa dužnosti glavnog komandanta mirovnih snaga u Jugoslaviji povuče general ŽAN KOT.61

U Petrinji promotivni skup Milana Martić. U izbornom štabu koji će večeras govoriti na ovom skupu nalaze se novinar Stanko Bjelica, ministar za fizičku kulturu u Vladi SRJ, Zoran Bingulac, Borislav Mikelić, načelnik banijskog korpusa pukovnik Stanko Letić.

Narodna volja – demokratska i slobodna biće pretvorena u privolu.Za tu privolu pomagao je izgleda i sam Babić i njegov izborni štab svojim neodmjerenim

izjavama da je Radovan Karadžić samo strani državljanin, da veze između Republike Srbije i Republike Srpske Krajine postoje samo autobusne…, pomogao je da ga se tuče vlastitim riječima.

Strani izvještači na udarnim mjestima svojim informativnih glasila javljaju da je između SRJ i RH postignuta suglasnost da se pristupi mirovnim načinom procesu normalizacije odnosa. Talijani smatraju da je mir u Bosni sve dalje, posebno što su muslimanske snage ohrabrene najnovijim uspjesima na području srednje Bosne. Srbi i Muslimani spremaju oružje.

Politika zapada prema Bosni je krahirala, smatraju Englezi. Da li će engleskih 2.400 pripadnika mirovnih snaga ostati u Bosni mora se odlučiti u narednih petnaest dana, odnosno pet sedmica. Muslimani su bolje naoružani zahvaljujući kršenju embarga o uvozu oružja, izjavio je dosadašnji belgijski general Fransis Brikmon,62 koji kaže da su muslimani

59 Veljko.60 Franjo.61 Jean Cot.62 Francis Briquemon.

77

ocijenili da na taj način mogu promijeniti situaciju u svoju korist ohrabreni novim uspjesima u srednjoj Bosni. Interesantno je da ovako iskrene i poštene izjave komandanti mirovnih snaga daju tek kad odu sa dužnosti komandanta mirovnih snaga.

Njemačka priprema da do 30 aprila `94. u Hrvatsku vrati sto hiljada izbjeglica.U naseljima u graničnom pojasu sa Hrvatskom u Sloveniji je nekoliko stotina Hrvata

dobilo otkaze, čak i oni koji su pred mirovinom. Ovo je rezultat sve zategnutijih odnosa između ove dvije zemlje.

Do sada je u južnoj Kaliforniji od posljedica zemljotresa poginulo 42 lica, preko tri hiljade ih je povrijeđeno.

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 596.

171994., siječanj 19.VukovarZapovijed Uprave PJM MUP-a RSK upućena zapovjednicima PJM u SUP-ovima Knin i Okučani kojom se zahtijeva upućivanje određenog dijela ljudstva pod njihovim zapovjedništvom na vršenje zadatka u istočnu Slavoniju i zapadni Srijem

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAUPRAVA POSEBNIH JEDINICA MILICIJE ŠIFRIRANO “DX”DEPEŠA BROJ: 056 / 94VUKOVAR, 19. 01. 1994. GODINE

SUP-A K N I N M. P.63

(KOMANDIRU PJM)SUP-A O K U Č A N I(KOMANDIRU PJM)

NA OSNOVU NAREDBE MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE – UPRAVA POSEBNIH JEDINICA IZVRŠAVA ODREĐENE POSLOVE I ZADATKE IZ DJELOKRUGA RADA OUP-A, U SARADNJI S MUP-A REPUBLIKE SRBIJE, A NA TERITORIJU ISTOČNE SLAVONIJE I ZAPADNOG SREMA.OBZIROM DA CJENIMO DA SU POSTOJEĆE SNAGE PRIPADNIKA MILICIJE NEDOVOLJNE ZA IZVRŠENJE OVOG ZADATKA

N A R E Đ U J E M

1. SUP-A OKUČANI IZ SASTAVA PJM ODABRATI 30 PRIPADNIKA I STAVITI U GOTOVOST ZA IZVRŠENJE OVOG ZADATKA.-

63 Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac, broj: 08 – 05/1 – 352/1 – 94., primljeno 19. 1. 1994.

78

2. SUP-A KNIN IZ SASTAVA PJM ODABRATI 10 PRIPADNIKA I STAVITI ODMAH U GOTOVOST ZA IZVRŠENJE.-SVI PRIPADNICI TREBA DA BUDU OPREMLJENI:– DUGIM I KRATKIM NAORUŽANJEM,– GUMENA PALICA,– SREDSTVA ZA VEZIVANJE,– BATERIJSKA LAMPA,– PANCIR KOŠULJA (KOLIKO IH IMA),– KOMBINEZON SVEČANI,– CIVILNO ODELO,– TRENERKA I PATIKE,– PRIBOR ZA LIČNU HIGIJENU,– PRIBOR ZA ČIŠĆENJE ČIZAMA.IZ SASTAVA JEDINICE OBAVEZNO ODREDITI I RUKOVODIOCE, KOJI ĆE PREDVODITI LJUDSTVO PRI IZVRŠENJU ZADATAKA.-NAVEDENI SUP-A OBEZBEDITI SREDSTVA ZA PREVOZ PRIPADNIKA PJM DO ODREDIŠTA.-O MOMENTU POLASKA NA IZVRŠENJE ZADATKA PRAVOVREMENO ĆEMO VAS IZVESTITI DEPEŠOM KAO I O ODREDIŠTU GDJE ĆE BITI IZVRŠEN PRIHVAT JEDINICE.-

NAČELNIK TAČNOST PREPISA ZA SUP OKUČANI OVJERAVAKRSTA ŽARKOVIĆ V. d. S E K R E T A R A-a64

Relić M.,65 [v.r.] M. P.66

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 10., kut. 33.

181994., siječanj 27.KninZapisnik istražnog suca Okružnog suda u Kninu o očevidu izvršenom nakon oružanog napada na službeno vozilo UNPROFOR-a u mjestu Radučić

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Posl. br. Kri – 5 / 94 OKRUŽNI SUD U KNINU

OKRUŽNO JAVNO TUŽILAŠTVO KNIN K N I N

64 Potpis nečitak.65 Miladin.66 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Okučani.

79

U prilogu dopisa dostavljamo vam Zapisnik od 23. januara 1994. god., s lica mjesta u Radučiću, zaseok Ljevaje, povodom oružanog napada na vozilo Unprofora “Nissan Patrol”, reg. br. UNPF 2943.

U Kninu, 27. januar 1994.

Istražni sudija:Željko Lalić

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Posl. br. – Kri – 5 / 94OKRUŽNI SUD U KNINU

Z A P I S N I Kod 23. januara 1994. god.

sastavljen u ime Okružnog suda u Kninu, na licu mjesta u Radučiću, kod zaseoka Ljevaje, povodom oružanog napada na vozilo Unprofora “Nissan Patrol”, reg. br. UNPF 2943.Od suda prisutni:Željko Lalić – istražni sudijaSkorić Zorka – zapisničar

Od strane SUP-a:Šorgić Dušan – krim. tehničarBabić Željko – oper. radnik

Početak uredovanja 9,30 časova

Povodom obavijesti dežurne službe SUP-a Knin da je u rajonu Radučića zaseok Ljevaje došlo do oružanog napada na vozilo Unprofora “Nissan Patrol” reg. br. UNPF 2943, 22. januara 94. u poslijepodnevnim časovima oko 17,30, dana 23. januara 1994. zajedno sa operativnim radnicima SUP-a Knin izišao sam na lice mjesta radi vršenja uviđaja.

Lice mjesta neosigurano, promjenjeno na način da je oštećeno vozilo uklonjeno sa lica mjesta i nalazi se na parkiralištu u kasarni “Boško Žunić”.

Lice mjesta kako je rečeno nalazi se u rajonu Radučića kod zaseoka Ljevaje na asvaltnoj cesti Kistanje – Knin. Kao početna točka mjerenja uzet je telegrafski stup br. 64. Na cesti i to na njenoj desnoj strani gledajući u smjeru Knina, pronađena su zrnca stakla, vjerojatno od ostakljenih dijelova automobila i to u dužni 4 m x 2,5 m. Na desnoj strani ceste pronađene su i dvije čahure cal. 7,62 mm, čahura br. 1 na udaljenosti 26 m od PTM, a čahura br. 2 na udaljenosti od 23,20 m od PTM, obadvije gledano od PTM u pravcu Radučića, gledano u istom smjeru od PTM pored lijeve strane ceste na udaljenosti od 90 cm od njenoga ruba a 20,50 m pronađena je čahura 7,62 mm. Gledano u pravcu Knina sa desne strane od ceste pronađene su dvije grupe čahura i to prva grupa od 8 čahura 7,62 mm u promjeru 2 x 3 m rasuta u krugu na udaljenosti od 31,50 m od PTM u pravcu istoka, u istom pravcu na udaljenosti od 43,60 m od PTM pronađena je grupa od 6 čahura cal. 7,56 mm.

Na licu mjesta drugih tragova nema.Pregledom terenskog vozila “Nissan Patrol” UNPF 2943 vidjela su se slijedeća oštećenja,

razbijeno zadnje staklo na poklopcu prtljažnika, lijevo staklo, zadnji blatobran, vidljiva oštećenja karoserije automobila u vidu prostrela od vatrenog oružja na zadnjem poklopcu karoserije vozila četiri prostrela promjera 0,5 x 0,5 cm i to u predjelu zadnjeg branika, također jedan prostrel na lijevoj strani vozila neposredno iznad zadnjeg lijevog točka promjera 0,5 x 0,5 cm. Također oštećen zadnji točak vozila na način da je izduvan. Drugih

80

oštećenja nema, osim jednog prostrela koji je prošao kroz lijevu stranu vozila oštetivši naslonjač od sjedišta zadnjeg suvozača na desnoj strani, odnosno lijevoj suvozača i vozača i zaustavlja se neposredno ispod volana, odnosno upravljača vozila. Drugih oštećenja nema.

Lice mjesta snimljeno i fotografisano od strane krim. tehničara, pa će foto elaborat i skica lica mjesta biti sastavni dio ovog zapisnika.

Dovršeno u 12,30 sati.

Zapisničar M. P.67 Istražni sudijaZorka Skorić, [v.r.] Željko Lalić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, Okružni sud Knin, KRI-5/94.

191994., siječanj 28.KninIzvješće Centra državne bezbjednosti MUP-a RSK u Kninu o saznanjima operativne veze “Promina” vezanim uz “nedozvoljenu” razmjenu osobnih poštanskih pošiljaka između RSK i slobodnog područja RH, koja se odvija uz pomoć pripadnika UNPROFOR-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVACENTAR DRŽAVNE BEZBDJENOSTI – KNINBroj: 08 / 2 – 4 – 275 / 94Knin, 28. 01. 1994. AKCIJA “HORIZONT”

IZVJEŠTAJ OPERATIVNE VEZE

I. PODACI O IZVORU SAZNANJA:Operativna veza “Promina”, na njenu inicijativu održan je sastanak 19. 01. 1994. godine u Drnišu, podacima se može vjerovati.II. PODACI O NEPRIJATELJSKOJ DJELATNOSTI:Operativna veza “Promina” obavještava da se u mjestu Tepljuh i Siverić nalaze punktovi UNPROFOR-a. U poslednjih mjesec dana primjećeno je da pripadnici UNPROFOR-a sa ovih punktova odlaze u Šibenik preko Žitnića, a prilikom ovih odlazaka građanima hrvatske i srpske nacionalnosti čine usluge prenoseći pisma i pakete. Kao primjer “Promina” navodi da su Kalinić Petar i Nataša iz sela Varoš, SO Drniš, poslali paket u Split Natašinim roditeljima Šarac Vladi i Nadi, u paketu se nalazilo meso, vino, rakija i dr. Paket je poslan oko nove 1994. godine. Iz Splita Šarac Vlade je po istim pripadnicima UNPROFOR-a poslao Petru i Nataši muzičku liniju, a ne zna se da li je bilo drugih predmeta.Preko UNPROFOR-a iz Zagreba dobio je paket Mrđen Ante iz Siverića, Hrvat, od svoje kćerke Antice. Sadržaj paketa nije poznat.Lukavac Anđelka iz Tepljuha poslala je pismo preko UNPROFOR-a u Split kćerki Vujević Edi udatoj za Hrvata, rodom iz Štikova.

67 Okrugli pečat: RSK, Okružni sud Knin.

81

Poseban uticaj na stvaranje prijateljskih odnosa ovih sela sa pripadnicima UNPROFOR-a i omogućavanje slanja pisma i paketa ima Ćosić Vladimir iz Tepljuha, inače zaposlen u Crvenom krstu Knin. Kod Ćosića vrlo često navraćaju pripadnici UNPROFOR-a, EZ-a i MKCK-a.III. PODACI O IZVRŠIOCIMA NEPRIJATELJSKE DJELATNOSTI:IV.V. NAPOMENA, OCJENA I PREDLOZI OPERATIVNOG RADNIKA:Operativna veza “Promina” upućena je da i dalje prati ponašanje pripadnika UNPROFOR-a i ostvarene kontakte mjesnog stanovništva sa istima.

DOSTAVLJENO: OPERATIVNI RADNIK1. načelniku Centra, Tesla Đuro, [v.r.]2. analitici,3. operativnom radniku.

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 5.

201994., siječanj 28.PetrinjaDopis predsjednice SO Petrinja Dušanke Prečanica predsjedniku Vlade RSK o planiranom posjetu američkog veleposlanika u RH Petera Galbraighta istoimenoj općini i razlozima otkazivanja istoga

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJABroj: 1 – 14 / 94.Petrinja, 28. 01. 1994.

VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE n/r predsjednika

PREDMET: Informacija o najavljenoj posjeti američkog ambasadora.-

Vezano za tel. razgovor sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Krajine, g. Bjegovićem68 od 28. 01. 1994. godine, dostavljam slijedeću informaciju:

Dana 21. 01. 1994. godine (petak) g. Mark Baskin, predstavnik UNPROFOR-a za civilna pitanja, izrazio je htjenje i želju američkog ambasadora da 26. 01. 1994. godine, u okviru svog boravka u Republici Srpskoj Krajini, posjeti Petrinju. G. Baskinu je odgovoreno da o tako nečemu ne odlučujemo u Petrinji, već da je neophodno zatražiti suglasnost nadležnog ministarstva, odnosno Vlade.

68 Đorđe.

82

Napominjem da je kretanje američkog ambasadora za 26. 01. 1994. godine prema izjavi g. Baskina bilo: oko 8,30 časova dolazak u Turanj, zatim u Topuskom posjeta pripadnicima UNPROFOR-a, posjet pravoslavnoj crkvi u Glini, te oko 15,00 časova dolazak u Petrinju i posjet opštini i školi.

Dana 22. 01. 1994. godine (subota) u 14,15 časova uspostavila sam vezu sa g. S. Petkovićem,69 pomoćnikom ministra inostranih poslova, upoznala ga sa nastalom situacijom i iznijela lični stav da ovaj posjet ne bi trebalo prihvatiti jer se radi o američkom ambasadoru u Hrvatskoj i mogućim konotacijama tog posjeta, nakon čega je g. Petković odgovorio da se posjet i razgovor mogu prihvatiti, dati čak i obavjest na radiju, uz napomenu da se ne prihvaćaju zadaci, obaveze, operacionalizacija istih itd., uz upućivanje na institucije sistema i države. Isti dan o svemu je informisan načelnik Stanice javne bezbednosti u Petrinji g. Željko Ostojić, s kojim je dogovoreno da 26. 01. prisustvuje primanju. (Inače, načelnik SJB obavezno prisustvuje svim sastancima koje organizuje UNPROFOR sa civilnim vlastima i saradnja sa g. Ostojićem je izuzetno dobra).

24. 01. 1994. godine (ponedjeljak) obavješten je g. Baskin da je prijem američkog ambasadora moguć.

26. 01. do 12,00 časova g. Baskin dostavlja poruku u opštinu da će posjetilac kasniti oko 1 čas.

Isti dan oko 15,00 časova slučajno saznajem da je na radiju u dnevniku čitano saopštenje – protest g. Petkovića američkoj ambasadi u Beogradu, vezano upravo za posjet američkog ambasadora Republici Srpskoj Krajini.

Nakon toga, telefonom zovem g. Ostojića, molim ga da pokuša provjeriti šta se zapravo događa. G. Ostojić mi, nakon razgovora sa svojim kolegama u Glini, predlaže da američkog ambasadora ne primimo u Petrinji, već da ga, ili vratimo nazad ili proslijedimo prema Mošćenici, odnosno Hrvatskoj.

Ovaj prijedlog prihvaćam, nakon čega su o našoj odluci obavješteni pripadnici civilnog sektora UNPROFOR-a.

Na kraju podvlačim, g. američki ambasador nije bio u Petrinji, Dušanka Prečanica nije organizirala njegov posjet Republici Srpskoj Krajini, odnosno Petrinji, a s tim nikakve veze nema ni Željko Ostojić, načelnik SJB Petrinja.

Smatram da se u konkretnom slučaju radi o propustima određenih ministarstava i nedostatku uputstva za rad lokalnih organa vlasti.

Napominjem na kraju da su svim razgovorima sudjelovali i moji saradnici.S poštovanjem,

M. P.70 PREDSJEDNIK SKUPŠTINE OPŠTINE PETRINJA Prečanica Dušanka, dipl. pravnik, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 4.

69 Sretko.70 Okrugli pečat: RSK, Skupština opštine Petrinja.

83

211994., siječanj 30.Izvadak iz dnevnika Save Radoševića u kojem opisuje aktualno stanje na području Zapadne Slavonije i RSK u cjelini, kao i tadašnja politička zbivanja u SRJ i BiH

Nedjelja, 30. 01. 1994.

Novi komandant mirovnih snaga za bivšu BiH, engleski general MAJKL ROUZ,71 na Palama se sastao sa predsjednikom RS dr. Radovanom Karadžić.

Sa vojničkog aspekta bombardovanje srpskih položaja u Bosni ne bi postiglo cilj – to zapadni stručnjaci znaju. Zapadne sile su područje bivše Jugoslavije predvidjele za podjele i stavljanje pod svoje interesne sfere, zato su i inicirali rat, ali je on sada izmakao njihovoj kontroli i boje se da se ne proširi i ugrozi Evropu i svijet, rekao je načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, general – potpukovnik MOMČILO PERIŠIĆ.

Direktor francuskog instituta za međunarodne odnose smatra da zračni udar i uništenje neke artiljerijske baterije srpske u Bosni ne bi značilo mnogo. Ostaje staro pravilo da je najjači onaj tko vlada terenom. Da je zračni udar tako jednostavan i da garantuje uspjeh, to bi odavno bilo učinjeno.

Žirinovski danas u popodnevnim satima stiže u Jugoslaviju i nosi, kako kaže, poruku Srbima da postoji i drugačija Rusija.

U Wašinktonu72 se sve otvorenije govori o učešću regularne hrvatske vojske u Bosni i upućuju se prijetnje i nagovještaji mogućim sankcijama.

Organi UN u Zagrebu saopštili su da raspolažu podacima da u Bosni u ratu učestvuje šest armijskih brigada Hrvatske vojske od 3.000 vojnika (pretpostavljam da to ima svaka brigada).

Sinoć je na zasjedanju Demokratske stranke izabran novi predsjednik stranke ZORAN ĐINĐIĆ, umjesto Dragoljuba Mićunovića.

U Beogradu se danas održava 3. otadžbinski kongres SRS u Domu sindikata. Za predsjednika stranke je ponovo izabran Vojislav Šešelj.

Siniša i ja smo iskopali rupu za banderu radi dovoda struje od Kraguja prema Brusniku.Tom prilikom sam upoznao i Dragana Dragaš, diplomiranog inženjera geodezije iz

Knina, koji je po nečijoj volji deportovan sa još desetak ljudi sa područja Knina i Benkovca u zapadnu Slavoniju. Dragan je inače i direktor Republičke geodetske uprave RSK i umjesto da radi na sređivanju katastarskih podataka i katastarskog premjera od interesa za RSK, njega je neki Titov oficir na brzinu pretvoren u srpskog oficira, vjerovatno iz nekog inata, poslao ovamo, čisto kao opomenu radi pune poslušnosti. Dijete mu je imalo operaciju u predjelu mošnica i jednostavno je želio da sačuva zdravlje djeteta nakon operacije te je ostao malo kod kuće, a njegova viša komanda iz nesposobnosti, neznanja i straha nije smjela ostati sama na terenu bez njegove pomoći – inače je uspješan Dragan artiljerac, pa se odlučila proglasiti ga i dezerterom.

Na krimskom poluostrvu provode se predsjednički izbori od kojih će zavisiti i eventualno pripajanje krimskog poluostrva Ruskoj Federaciji, a od 1953. godine odlukom tadašnjeg

71 Michael Rose.72 Washington.

84

predsjednika Hruščova73 ovo područje je pripojeno Ukrajini i sada se nalazi u sastavu Ukrajine.

Ponedjeljak, 31. 01. 1994.Dan sunčan, lijep sa kraćim naoblakama.Komšija Siniša je danas zaklao svinjče. Bilo je teško 135 kg. Platio ga je 270 DM.Vladimir Žirinovski je sinoć održao u hotelu “Jugoslavija” u Beogradu konferenciju za

novinare, gdje je pored ostalog rekao da će njegova stranka vazdušni napad snaga NATO na bosanske Srbe smatrati i objavom rata Rusiji. Rekao je dalje da Rusija još uvijek u Evropi ima 300 hiljada vojnika, ako bude trebalo doći će svi na Balkan da zaštite srpski narod. Da li je on samo bukač ili ozbiljan političar ostaje da se vidi. Svijet se pribojava onoga šta on govori – uspoređuje ga sa Hitlerom.74

Da li vjerovati Vojislavu Šešelju kada je u pitanju rješenje srpsko – hrvatskih odnosa između Srba iz bivše Republike Hrvatske i sadašnje hrvatske države, koji je bio vatreni zagovornik granice Virovitica, Karlovac, Karlobag, a navodno u hrvatskom listu “GLOBUS” izjavljuje da je za nas (pod ovim “nas” ne znam na koga sve misli) hrvatski teritorij bivše jugoslovenske republike Hrvatske koji je izvan teritorije Republike Srpske Krajine. Pa zapadna Slavonija je gotovo cijela izvan teritorija RSK, gledajući na onaj teritorij koji bi trebao biti, nezavisno i od Vensovog75 plana, pod kontrolom Srba, odnosno srpski prostor. Bez obzira što on neka Miloševićeva76 obećanja Tuđmanu,77 ako ih je i dao, smatra mrtvo slovo na papiru, mislim da je i on političar bez velikog uticaja kao i te 1991. kada je nama obećavao i govorio da se ništa ne iznenadimo ako već 15. 12. 1991. JNA bude kod Podravske Slatine i kad dođe do Virovitice da ziđemo betonski zid i da im ne damo dalje, jer oni koliko su ludi vratiće nam i Slovence. Eto, to su doslovno njegove riječi izgovorene u novembru mjesecu prilikom posjete pripadnicima dobrovoljačkih četničkih jedinica.

Dr. Nikola Koljević vidi rasplet događaja između Republike Hrvatske i RSK na dva načina. Jedan od načina bi mogao biti i neka “POVIJESNA NAGODBA”, na temelju koje bi se moglo prići mirnomu mijenjanju granice. Drugi pristup mogao bi da se, uz jamstva Republike Hrvatske, dade neka vrsta vrlo visoke autonomije Srbima u Krajini.

Šešelj smatra da najnoviji sporazum postignut između Tuđmana i Miloševića šteti Krajini, u toliko što njih dvojica trguju teritorijima, iako ne zna tačno kojom prilikom su se o svemu vrlo konkretno dogovorili, ali kaže da zna da Milošević žrtvuje Dalmaciju, Liku, Baniju, Kordun i zapadnu Slavoniju, a za uzvrat bi se Tuđman trebao odreći zahtjeva prema istočnoj Slavoniji i Baranji.

Kad su u pitanju izbori u Krajini i zašto se Milošević zalaže za Milana Martića kao svojeg kandidata, Šešelj smatra da Milošević gura Martića jer mu je ovaj beskrajno odan. Preko njega može provesti sve šta mu padne na pamet. A Babić78 je, ipak, čvrsta i jaka ličnost, ima izrazite političke sposobnosti i talent, a ne želi bespogovorno slušati Miloševića. Zbog toga Milošević zna: pobijedi li na izborima Babić, svi njegovi sporazumi sa Tuđmanom padaju u vodu.

73 Nikita Sergejevič Hruščov.74 Adolf.75 Cyrus Vance.76 Slobodan.77 Franjo.78 Milan.

85

Jelena mi je poslala pismo, kaže da je sa nogom nešto bolje, da se malo može osloniti na prste i da će sa Ećimovićem79 i Mladenom80 pokušati otići za Beograd. Spakovao sam slanine i jabuka da ponese za djecu. Poslao sam i pisma koja je poslala Saška i baka Nevenka sa preporukom da se ne sekira na stalne tugovaljke njene mame.

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 596.

221994., veljača 1.KostajnicaInformacija o radu Izvršnog savjeta SO Kostajnica u razdoblju od 16. ožujka 1992. do 31. siječnja 1994.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUPŠTINA OPŠTINE KOSTAJNICAIZVRŠNI SAVJET

INFORMACIJA O RADU IZVRŠNOG SAVJETA SO KOSTAJNICAU PERIODU 16. 03. – 31. 01. 1994.

Kostajnica, februar, 1994.

I UVODNI DIOIzvršni savjet SO Kostajnica izabran je na sjednici Skupštine opštine Kostajnica održanoj 16. 03. 1992. godine na osnovu programa rada koji je predložen Skupštini, a s radom je počeo 01. 04. 1992. godine.U sastav izvršnog savjeta ušli su:1. Ljubomir Marajnović, predsjednik IS-a2. Željko Damjanić, Komandant Štaba TO, zadužen za resor bezbjednosti i unutrašnjih poslova3. Stevo Trubić, načelnik Ministarstva odbrane, zadužen za resor odbrane4. Perica Kutlić, v.d., sekretar organa uprave, zadužen za resor organa uprave i finansija5. Stevo Glušac, direktor JP Banijakoop zadužena za resor poljoprivrede6. Boško Milojević, direktor Srednje škole Kostajnica, zadužena za resor školstva, kulture, sporta7. Niko Štrbac, direktor Šumarije Šaš, zadužen za resor poljoprivrede i šumarstva8. Savo Kačar, direktor Doma zdravlja Sv. Arhangeli, zadužen za resor zdravstva i socijalne zaštite9. Bogdan Šarengaća, direktor JP “Komunalac” Kostajnica, zadužen za resor infrastrukture i stambeno-komunalnih djelatnosti

79 Dušan.80 Mladen.

86

10. Mićo Bašić, direktor Fonda stambeno-komunalnih djelatnosti i puteva, zadužen za resor energetike, saobraćaja i veza11. Nikola Maljković, direktor PP “Kolibri” Panjani, zadužen za resor privatnog poduzetništva koji je postao članom IS-a znatno kasnije.

Cilj informacije je da novi sastav Skupštine opštine i novi Izvršni savjet upoznao s tim kako smo radili, šta smo uspjeli rješiti, a što nismo. Vrlo važno je napomenuti da nam je mandat počeo u ratnom haosu gdje nikakvih ni začetaka države nismo imali tako da su Odluke koje smo donosili bile aktuelne za vrijeme u kojem su se događaji odigravali.Ovaj problem konstantno prati rad Izvršnog savjeta, a mislimo da će se novi Izvršni savjet susresti sa istim problemima. Posebno se to odnosi na nepostojanje pravne države, nemogućnost uspostave vlasti, posebno na nivou Republike, nedostatak zakonskih propisa i Uredbi potrebnih za njihovo provođenje, međusobna neusklađenost postojećih propisa i njihova totalna neprimjenjivost u ratnim uslovima.I Skupština i obje Vlade RSK su donijele mnogo propisa koje je bilo nemoguće provesti na terenu. Dodatni problem je bio trajanje rata u Republici Srpskoj tako da su veze RSK i sa RS i sa SRJ potpuno popucale, a posebno se bitno situacija promijenila uvođenjem sankcija prema SRJ, što su isto tako osjetile i RSK i RS. Dakle, radili smo u situaciji kad se raspadao i ostatak bivše Jugoslavije, a mi smo našu Državu morali graditi od nule kada nismo znali radimo li za mir ili za rat jer su nam ratni sukobi visili nad glavom.Grad Kostajnica je posebno nastradao u ratnim sukobima tako da smo imali još jedan dodatni problem. Osnovni zadatak Izvršnog savjeta tada je bio uspostava civilnih funkcija života, procjena budućih događaja i postavljenje sistematskih rješenja i pravila ponašanja kao i neprestana borba sa običnim životnim problemima stanovništva opštine Kostajnica.Možemo reći da smo na ovom polju uradili zaista mnogo što je rezultiralo i pozitivnim pomacima, a o njima će biti riječi u informaciji. Izvršni savjet je za svog mandata održao 31 redovnu i 7 vanrednih sjednica i na sve i jednoj je postojao kvorum što dovoljno govori o ozbiljnosti rada. Problematika kojom smo se bavili je različita, a pokušavali smo da svaku sjednicu posvetimo određenoj grupi problema kako bi naški najbolji način da ih riješimo.Najveći dio vanrednih sjednica bio je posvećen problemima 26. Kostajničke brigade i našoj želji da im se pomogne što je moguće više.Mislimo da je važno napomenuti da je u RSK skoro potpuno centralizirana vlast tako da su i Opštinske skuštine i Izvršni savjet skoro sasvim razvlašteni što se pokazalo kao veliki nedostatak jer se većina problema morala rješavati u opštinama.Sa istim problemom će se susresti i nova Skupština i novi Izvršni savjet.Što se tiče saradnje sa Skupštinom opštine ona je, po Izvršnom savjetu, morala biti bolja obzirom na vrijeme u kojem smo radili, iako ne možemo reći da nije bile korektna.Mislimo da je bilo nekoliko bitnih stvari u čijem rješavanju nismo naišli na podršku Skupštine. Mislimo prije svega na rješavanje problema Osnovne škole Vuk Karadžić u Kostajnici, Dom zdravlja Kostajnica, rješavanje stambene problematike, posebno kadrova i izbjeglica, benzinske pumpe u Kostajnici itd.

II RESOR BEZBJEDNOSTI I UNUTRAŠNJIH POSLOVAŠto se tiče bezbjednosti možemo konstatirati da je Opština Kostajnica jedna od najbezbednijih u RSK. Da bi se to potvrdilo potrebno je vratiti se u vrijeme kad je Izvršni savjet preuzeo funkciju, vrijeme ratnog haosa, paljevina, ubistava, miniranja itd.Kostajnica danas nema:

87

– paravojnih formacija– političkih ili drugih nerazjašnjenih ubistava– paljevina, miniranja, rušenja– “reketa” koji je popularan na svim opštinama oko nas– upada diverzantskih grupa koje su sve na vrijeme osujećene, i slično

Na nekoliko sjednica Izvršni savjet je razmatrao problematiku bezbjednosti na opštini Kostajnica i uvijek na vrijeme procjenjivao i rješavao sve prisutne tenzije koje su mogle dovesti do bilo kakvih poremećaja ili pogoršanja.Ovdje moramo posebno naglasiti izuzetnu podršku i pomoć Komande 26. Kostajničke brigade u rješavanju svih problema na koje smo nailazili, a mislimo da je i 26. brigada osjetila da je Izvršni savjet stajao iza nje u svim segmentima gdje joj je mogao pomoći.Od krupnijih stvari koje je preduzimao Izvršni savjet potrebno je napomenuti osnivanje Fonda za privremeno i dopunsko finansiranje potreba odbrane, a čija sredstva su usmjerena na opremanje brigade, podjele pomoći borcima 26. brigade iz Opštinskih robnih rezervi, iniciranje pomoći koje su Kostajnički kolektivi upućivali brigadi, obezbjeđivanje goriva za prevoz boraca, obuće, odjeće, ostale opreme itd.Cjelovitu informaciju o svemu ovom izradiće Odjeljenje Ministarstva Odbrane iz Kostajnice za potrebe 26. brigade, a tražićemo da se informacija prezentira i SO Kostajnica, razumljivo dijelovi koji ne budu vojna tajna.Saradnju sa SJB Kostajnica možemo isto tako nazvati korektnom obzirom da je ona povezana u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova RSK, ali je u nekoliko akcija pokazala da može odraditi svoj dio posla kvalitetno bez obzira na lošu, posebno tehničku opremljenost.Izvršni savjet, inače, nema nikakvih nadležnosti ni nad 26. brigadom niti nad Stanicom javne bezbjednosti.

III RESOR ODBRANENad Odjeljenjem Ministarstva odbrane u Kostajnici Izvršni savjet također nema nikakvih nadležnosti iako smo zajednički pokrivali dio poslova, posebno oko organizacije civilne zaštite, radne obaveze i slično. Izvršni savjet je jedno vrijeme finansirao Odjeljenje Odbrane sve dok ovaj problem nije rješen u okviru Ministarstva odbrane RSK.Moramo napomenuti da je i na ovom polju urađeno dosta, od ustrojavanja evidencija, organizacije jedinica civilne zaštite, razgraničenja poslova sa 26. brigadom i ostalim institucijama, spremanja skloništa posebno uz objekte škola, pripremanje vatrogasne jedinice.Mislimo da smo na svim poljima uspostavili doista korektnu saradnju.

IV RESOR ORGANA UPRAVE I FINANSIJAUvođenjem totalne centralizacije vlasti opštine su sa ovlaštenjima svedene na nivo Mjesnih kancelarija. Najveći problem je bio nepostojanje nadležnosti Izvršnog savjeta za rješavanje problema na terenu i nepostojanje sistematskih rješenja koja su trebale dati Skupština RSK i Vlada RSK. Izvršni savjet je ne osnovu svojih procjena pokušao postaviti organizaciju organa uprave kako bi se omogućio njihov efikasniji rad, kao i pronaći odgovarajuća kadrovska rješenja. Uslovi za rad su bili izuzetno složeni obzirom na stalno prisutne tenzije i nedostatak zakonske regulative.Uspjeli smo riješiti problem ekiširanja Sekretarijata za poslove uprave i upravni nadzor, inspekcijske službe i slično. Većina službi koje su prije bile pod nadležnosti Izvršnog savjeta,

88

postale su dijelovi Republičkih institucija tako da Izvršni savjet nije imao nikakve nadležnosti kontrolom njihova rada. To se odnosi na upravu prihoda, finansijsku policiju, tržišnu i sanitarnu inspekciju, službu za socijalnu zaštitu, službu za boračko-invalidsku zaštitu itd. Poseban problem su bili dijelovi javnih preduzeća nad kojima ni Skupština opštine ni Izvršni savjet nisu imali nikakvih nadležnosti. Isto tako Vlada RSk je obećala donijeti propise kojima bi se na jednoobrazan način riješio rad organa uprave u svim opštinama u RSK.Mislim da će pitanje rješavanja nadležnosti po pitanju ovih resora biti najveći kamen spoticanja u radnu novog Izvršnog savjeta, kao i nedostatak zakonske regulative.Što se tiče finansija, mislim da će one predstavljati najveći problem i Skupštini opštine i novom Izvršnom savjetu. Sistematski su rješenja postavljena tako da se sva prikupljena sredstva slijevaju u Budžet RSk, a za potrebe opština se vraćao iznos od 10% što u uslovima inflacije koja je vladala i kašnjenja doznaka nije predstavljalo ništa.Opština Kostajnica je jedna od rijetkih koja je poštovala ovakav sistem finansiranja tako da su sva sredstva od poreza prikupljena na području Opštine upućivana prema budžetu RSK, a otud se vraćao iznos koji je bio zanemarljiv.Najveći problem su predstavljali materijalni troškovi škola, odnosno troškovi grijanja, javnog prevoza i slično, koji su se trebali finansirati iz budžeta RSK.Ovaj problem će ostati otvoren sve dok se kvalitetno na riješi na nivou Republike.

V RESOR POLJOPRIVREDEIzvršni savjet je ovom problemu posvetio izuzetno veliku pažnju posebno i razloga uslova u kojima živimo.Izvršni savjet je odredio tri nosioca razvoja poljoprivrede na području opštine Kostajnica i to JP “Banijakoop” Kostajnica, PZ Crkveni Bok i PZ Dubica iako ni ostali nisu zanemarivani.I na ovom polju pokazalo se da Republičke institucije koje su na sebe preuzele većinu poslova oko organizacije poljoprivredne proizvodnje nisu u stanju da kvalitetno obave svoj dio posla, a posebno se to odnosi na Ministarstvo za energetiku.Isto tako veliki problem su bile mnogo puta nerazumljive Odluke određenih republičkih organa koje nisu imale veze sa stanjem na terenu. Izvršni savjet je u svom mandatu osim pomoći nosiocima poljoprivredne proizvodnje posebno pomogao u slijedećem:– obezbeđivanje kreditnih sredstava za poljoprivrednu proizvodnju iz primarne emisije NB RSK i NBJ– obezbeđivanje potrebnih količina goriva– obezbeđivanje potrebnih količina repromaterijala za poljoprivredu

Isto tako uređena je stočna pijaca u Rosuljama, mlin u Rosuljama, izrađeno 30-ak vodenica po selima i slično.Na planu veterinarske zaštite pokušali smo da omogućimo bolje uslove Veterinarskoj stanici Kostajnica za rad tako da je rješeno pitanje snabdjevanja dovoljnim količinama goriva, pomoć pri nabavi lijekova, pomoć u akciji cjepljenja pasa i svinja kako bi se spriječila pojava zaraznih bolesti i slično. Ostao je neriješen problem veterinarske zaštite stoke na području Mjesnih zajednica koje su se prije rata vratile u sastav opštine Kostajnica.I novom Izvršnom savjetu će biti problem sa kojim smo se i mi borili, a to je da se za potrebe poljoprivrede obezbjede dovoljne količine goriva i repromaterijala za sjetvu i žetvu, ponovna organizacija otkupa mlijeka po selima, zaštita stoke, nedostatak lijekova i slično.

89

Izvršni savjet je u nekoliko navrata raspisivao natječaj za dodjelu na korištenje napuštenog zemljišta, a naše rješenje je koristila i Vlada RSK prilikom donošenja Uredbe.Isto tako planirano je zasijavanje većih površina u organizaciji nosilaca poljoprivredne proizvodnje što je samo djelomično urađeno.

IV RESOR ŠKOLSTVA, KULTURE, SPORTAOrganizacija školstva i nastava u ratnim uslovima je bio jedan od prioritetnih zadataka Izvršnog savjeta. Mislimo da smo ovaj dio posla izuzetno dobro odradili.U uslovima stalne ratne prijetnje, neprestanih podizanja borbene gotovosti i prekidanja nastave i prošla školska godina i polugodište ove su završeni bez većih problema.U proteklom periodu obezbeđeno je gorivo za grijanje škola, pripremljena skloništa za djecu, izvršena dezinfekcija školskog prostora, na vrijeme demobilisani nastavnici i profesori, obezbeđeni udžbenici itd.I ovdje je najveći problem bio nesposobnost Ministarstva za prosvjetu da odradi svoj dio posla, a to se prije svega odnosi na izradu odgovarajućih nastavnih programa, osiguranje udžbenika, rješavanje pitanja ogrjeva i goriva za razvoz učenika, usklađenost nastavnog kalendara, obezbeđivanje većih LD za nastavnike i profesore, obezbeđivanje sredstava za materijalne troškove i slično.U ovom periodu je potpuno sanirana zgrada srednje škole u Kostajnici i započeta sanacija zgrade Osnove škole u Kostajnici. Najveći problem je predstavljala zgrada Osnovne škole u Kostajnici koja ja najviše uništena, a posebno nakon oslobođenja grada Kostajnice. O kompletnom problemu je upoznata Skupština opštine koja je i dala zadatak Izvršnom savjetu da se zgrada hitno sanira. Najveći dio radova na sanaciji zgrade i sportske dvorane je završen, a najveći problem je nedostatak sredstava i materijala da se zgrada završi. Izvršni savjet se nekoliko puta obraćao Vladi za pomoć i usprkos obećanjima nije bilo rezultata.Stanje ostalih školskih objekata na području opštine je loše, posebno onih u kojima je boravila vojska tako da će se i oni vrlo hitno sanirati.Što se tiče sporta, aktiviran je rad FK “Mladost”, osnovano je sportsko društvo, aktiviran je rad bokserskog kluba uz pokušaje aktiviranja ostalih sportova, održana su tri turnira u malom futbalu pod pokroviteljstvom Izvršnog savjeta, itd.Od aktiviranja kulturnog života posebno je važan rad KUD-a “Una” Kostajnica, gostovanje Krajiškog narodnog pozorišta iz Banja Luke. U planu su povećanje bibliotekarskog fonda u Narodnom univerzitetu, izdavanje knjige pjesama kostajničkih pjesnika.Važno je napomenuti i gostovanje raznih grana umjetnika u Narodnom univerzitetu kao i organizacija nekoliko izložbi.Izvršni savjet je maksimalno pomogao u opremanja Srpskog radija Kostajnica. Obezbeđen je 250vatni predajni, a instalisanjem – novog antenskog sistema umnogome će se pojačati čujnost radio stanice.Obezbeđena je i satelitska oprema kao i dio potrebne opreme za početak rada lokalne stanice koja bi trebala početi sa radom u najskorije vrijeme.

VII RESOR PRIVREDEOpština Kostajnica je jedna od rijetkih u RSK koja uspjela pokrenuti dio svojih proizvodnih kapaciteta. Ovdje prije svega mislimo na GP “Nina Maraković”, Tvornicu obuće “Una”, ali isto tako i na IPD Kostajnica koja radi kao i “Pounje” koje je također radilo jedno vrijeme kao i dubički IPD.

90

Čitav prošli period konstantno je prisutan problem nedostatka električne energije, goriva, nemogućnost dobijanja ljudi iz vojske na radnu obavezu, nefunkcionisanje platnog prometa sa SRJ i RS, nedostatak novaca, nedostatak materijala, prisutne sankcije, itd.Ukratko, možemo reći da je privreda radila u nemogućim uslovima.Iz tog razloga i smatramo da je održavanje i ovog nivoa proizvodnje izuzetan uspjeh.Opština Kostajnica ima dva preduzeća od Republičkog interesa GP N. Maraković i Trikotaža “Pounje”. To je i najbitniji razlog za to da Izvršni savjet nije uspio rješavati bar dio problema u “Pounju”, iako smo pokušali i preko Ministarstva za industriju i preko Vlade RSK.Preduzećima od opštinskog značaja Izvršni savjet je formirao Upravne odbore i od svih preduzeća je zatražen izvještaj o radu poslije predaje završnih računa za 1993. god.Potrebno je napomenuti izuzetno korektnu saradnju sa Ministarstvom za industriju po svim ovim pitanjima.

VIII RESOR INFRASTRUKTURE I STAMBENO KOMUNALNIH DJELATNOSTIOd mjera i aktivnosti koje je preduzeo Izvršni savjet su sanacija mosta između dvije Kostajnice, djelomična sanacija mosta u Dubici, popravak drvenih mostova, čišćenje grada sve do nestanka goriva, sanacija zgrada oštećenih od ratnih dejstava, sanacija željezničke pruge na dijelu Volinja-Kostajnica-Majur-Hrastovac, nasipanja seoskih puteva.Na području stambeno-komunalnih djelatnosti još uvijek ne postoji gotovo nikakva zakonska regulativa tako da je Izvršni savjet radio na osnovu svojih procjena i konzultacija sa susjednim opštinama.U proteklom periodu popisan je kompletan stambeni fond kojim raspolaže opština Kostajnica i dati prijedlozi kako da se on koristi, ali Skupština opštine nije usvojila date prijedloge.Poseban problem predstavlja nedefinisan status napuštene imovine.O kompletnoj stambeno-komunalnoj problematici treba da se brine Fond za stambeno komunalne djelatnosti i puteve opštine Kostajnica.

IX RESOR ZDRAVSTVA I SOCIJALNE ZAŠTITEŠto se tiče zdravstvene zaštite moramo napomenuti izuzetno velike probleme u Domu zdravlja u Kostajnici, a mislimo da su mogli biti mnogo manji. Izvršni savjet je tražio od Skupštine opštine na nekoliko sjednica da se problemi u Domu zdravlja rješavaju hitno i na odgovarajući način. Skupština opštine nije usvojila prijedloge Izvršnog savjeta tako da je situaciju u Domu zdravlja izuzetno loša.Dom zdravlja Kostajnica je nosilac organizacije zdravstvene zaštite na području opštine Kostajnica i njegove probleme je potrebno hitno rješavati.Što se tiče socijalne zaštite, ona se svodila uglavnom na humanitarnu pomoć.Izvršni savjet je uspio pomoći Opštinskoj organizaciji Crvenog krsta da poboljša svoj rad tako da je on mnogo bolji nego prije.Pokušali smo i ojačati Centar za socijalni rad, ali je osnovni problem nedostatak kadrova.Obje ove institucije, kao nosioci socijalne politike, su pod nadležnosti odgovarajućih republičkih institucija.Pozitivni rezultati su svakako očiti uzevši u obzir čitav protekli period.Izvršni savjet je pokušao sve probleme ublažiti i imenovanjem Komesara i Komisije za izbjeglice, a rezultatu njihovog rada tek se trebaju očekivati.

91

Osim ovih problema Izvršni savjet, je u skladu sa mogućnostima pokušao pomoći stvarno najugroženijim slojevima stanovništva kao što su stalni primaoci novčanih pomoći, djeca bez roditelja, porodice poginulih boraca, ranjeni borci, itd.Situacija na ovom području je i inače vrlo složena i teška.Čitavo stanovništvo opštine je u sve težem materijalnom položaju tako da mu je neophodna pomoć. Ovaj problem je pokušavan riješiti putem jednokratnih pomoći svom stanovništvu.

PREDSJEDNIKIZVRŠNOG SAVJETALjubomir Marjanović, dipl. oec.

Preslika, strojopis, latinicaHR-DASK-SCPE – 612, kut. 1.

231994., veljača 1.BeogradSporazum o koaliciji Srpske demokratske stranke Krajine i Srpske radikalne stranke

S P O R A Z U M

O KOALICIJI SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINEI SRPSKE RADIKALNE STRANKE

Na osnovu slobodno izražene političke volje, Srpska demokratska stranka Krajine i Srpske radikalna stranka formiraju koaliciju političkih stranaka za teritoriju Republike Srpske Krajine (u daljem tekstu: Koalicija).

IIKoalicija se formira radi ostvarivanja zajedničkih političkih ciljeva koji afirmišu

prioritetne nacionalne, državne i političke interese srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini, i radi obezbeđivanja stabilnih i demokratskih uslova za funkcionisanje njenih organa vlasti. Osnovni cilj koalicijskih partnera je ujedinjenih svih srpskih zemalja i formiranje jedinstvene srpske države.

IIIKoalicija će zajednički politički delovati u Skupštini Republike Srpske Krajine kao

parlamentarna koalicija, formirati vladu i zajednički učestvovati u formiranju drugih organa vlasti.

IVUčešće članica koalicije u Vladi i drugim organima vlasti srazmerno je broju poslaničkih

mandata koje članice imaju u Skupštini Republike Srpske Krajine.

VKoalicioni partneri su se sporazumeli da svojim udruženim poslaničkim glasovima

obezbede izbor člana Srpske radikalne stranke za predsednika Skupštine Republike Srpske

92

Krajine, a člana Srpske demokratske stranke Krajine za predsednika Vlade Republike Srpske Krajine.

Dva potpredsednika Skupštine Republike Srpske Krajine biće iz reda Srpske demokratske stranke Krajine, kao i sledeći ministri i drugi državni funkcioneri:

– ministar odbrane– ministar inostranih poslova– ministar finansija– ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju– ministar pravosuđa i uprave– ministar informisanja– ministar za saobraćaj i veze– ministar zdravlja i zdravstvenog osiguranja– ministar za rad, boračka i socijalna pitanja– ministar kulture i vera– ministar fizičke kulture i sporta– generalni sekretar Vlade Republike Srpske Krajine– generalni direktor Naftne industrije Krajine, i– guverner Narodne banke Krajine.

Iz Srpske radikalne stranke biće sledeći ministri i drugi državni funkcioneri:– ministar unutrašnjih poslova– ministar energetike i rudarstva– ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede– ministar trgovine i turizma– ministar prosvete– ministar za urbanizam, stambeno-komunalne poslove

i građevinarstvo, i– generalni direktor Radio-televizije Krajine.

PREDSEDNIK SRPSKE RADIKALNE STRANKE Dr Vojislav Šešelj, [v.r.] M.P.81

PREDSEDNIK SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE Dr Milan Babić, [v.r.] M.P.82

PREDSEDNIK IO SRPSKE RADIKALNE STRANKEREPUBLIKE SRPSKE KRAJINE Rade Leskovac, [v.r.]

U Beogradu, 01. februara 1994. godine.

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, Političke stranke i pokreti u RSK, kut. 6.

81 Okrugli pečat: Glavni odbor Srpske radikalne stranke, Beograd 1881. – 1991.82 Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

93

241994., veljača 2.KistanjeIzvješće o miniranju kuća u vlasništvu osoba srpske nacionalnosti u mjestima Sonković i Prokljan tijekom 1993. i 1994. godine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE K N I NSTANICA MILICIJE K I S T A N J EDatum, 02. 02. 1994. god.

SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE K N I N

PREDMET: Izvještaj.-

Obavještavamo Vas da je u periodu od 1993. god. što se je nastavilo i 1994. god. u zoni izvođenja borbenih dejstava, minirano nekoliko kuća čiji su vlasnici mještani srpske nacionalnosti, a da do današnjeg dana nismo dobili nijedno obavještenje o počiniocima navedenih krivičnih djela, te vam je dobro poznato da smo u jednom slučaju bili sprečeni da obavimo uviđajne radnje, pa ćemo u ovom izvještaju istaknuti karakteristična djela koja su izvršena na području mjesta Sonković i Prokljan.

1. Dana 20. 07. 1993. god. od strane Dragović Milana iz Prokljana obavješteni smo da mu je u mjestu Prokljan minirana obiteljska kuća sa poslovnim prostorijama, ali smo sprečeni pri obavljanju uviđajnih radnja zajedno sa kom.83 uviđajnom ekipom vraćeni s rampe u mjestu Prokljan.

2. U toku noći 26/27. 01. 1994. god. izvršeno je miniranje i druge obiteljske kuće Dragović Milana koja se nalazi u mjestu Prokljan, a u sklopu kuće Dragović Milana minirana je i stambena kuća Računica Kate koja stanuje u mjestu Kistanje, kao i štala Računica Ilije iz Prokljana.

3. U toku noći 29/30. 01. 1994. god. u mjestu Sonković minirana je obiteljska kuća na kat, sa kompletnim namještajem Dragović Milana pok Petra, koju kuću je dao na korištenje svojim sinovima koji nemaju stalno mjesto boravka u Sonkoviću, odnosno na mjestu koje se nalazi pod zonom izvođenja borbenih dejstava.

4. Dana 26. 01. 1994. god. u mjestu Prokljan, prilikom ulaska u kuću Dragović Milana (koja je srušena red.br. 2), sa namjerom da u kući ugasi svjetlo koje je gorilo ušao je v/o Skočić Petar rođen 1950. god. ali je u kući bila postavljena ručna obrambena bomba na potez koja se po otvaranju vrata aktivirala, te je isti ranjen i prevežen u bolnicu “Sveti Sava” u Knin, a da predpostavljena komanda o događaju nije obavijestila SM Kistanje, radi obavljanja uviđajnih radnji i pronalaženje NN izvršioca koje je postavio ručnu obrambenu bombu.

5. Dana 09. 01. 1994. god. u mjestu Kistanje iza restoteke “Kondor”, na postavljeno minsko polje ušle su dvije žene od kojih je jedna aktivirala postavljenu minu na potez, a radi se o Macura Savi koja je zadobila teške tj. povrede i prevežena u bolnicu Sveti Sava u Kninu, a što postavljeno fizičko obezbeđenje koje se nalazilo radi upozorenja lica da se tuda

83 Kompletnom.

94

ne kreću nije se nalazilo na svom mjestu, te da navedeno minsko polje nije ni do današnjeg dana uklonjeno, niti su od strane iz predpostavljene komande bilo koja lica prijavljena radi nesavjesnog obavljanja svoje dužnosti.

Prema prikupljenim saznanjima i obavještenjima na području trećeg operativnog sektora došli smo do saznanja da se radi o v/o sa područja Sonkovića i Prokljana koji ne slušaju predpostavljenu komandu, žele pojedinačne osvete sa svim licima koji posjeduju kuće u navedenim zonama a tamo se ne nalaze, prikrivanje slučajeva koji su doveli do miniranja nekoliko kuća, kao što je slučaj ranjavanja Skočić Petra što je imalo za posljedicu da je odmah u večernjim časovima izvršeno miniranje kuće Dragović Milana na Prokljanu.

Stoga od predpostavljene komande da se zahtijeva izvještaj o svim okolnostima pod kojim je došlo do ranjavanja Skočić Petra, da poduzmu radnje oko utvrđivanja lica koji su izvršili naprijed navedena krivična djela pošto se radi isključivo o zoni izvođenja borbenih dejstava, pošto je vidljivo da navedenim područjima pojedinci uzimaju zapravo da vrše veoma teška i opasna krivična djela, da se poduzmu mjere i radnje radi uklanjanja ili radi što boljeg fizičkog obezbeđenja minskog polja koje je postavljeno u mjestu Kistanje iza restoteke “Kondor”, te da se o svim navedenim slučajevima upozna komanda glavnog štaba u Kninu, radi poduzimanja hitnih i istražnih radnji i mjera oko utvrđivanja NN izvršioca, što bez njih u zoni izvođenja borbenih dejstava ne možemo odraditi.

U Kistanjama, 02. 02. 1994.god.

M.P.84 K O M A N D I R: Subotić Rajko, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 23., kut. 10.

251994., veljača 3.BeogradIzvješće Ministarstva za inostrane poslove RSK o položaju RSK u međunarodnoj zajednici i pregovorima, njenom položaju na početku 1994. godine i odnosu prema pojedinim državama

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

The REPUBLIC OF Serbian KrajinaMinistarstvo za inostrane poslove

Ministry of Foregin AffairsKNIN, KRALJA PETRA I OSLOBODIOCA 27 OFFICE IN BELGRADETEL. 011-235-16-72 TERAZIJE No 3/10780-60-126/079-719-023 TEL: (011) 3221-325; 3226-778; 3227-346FAX: (011) 235-16-72 FAX: (011) 3224-573REPUBLIC OF SERBIAN KRAJINAYUGOSLAVIA

84 Okrugli pečat: RSK, MUP, Stanica milicije Kistanje.

95

Broj: 127/94Beograd, 03. 02. 1994.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA – JEDNA OD NOVIH DRŽAVA,NASTALIH NA TLU SFR JUGOSLAVIJE

Evropska zajednica OUN i sve članice Međunarodne zajednice saglasile su se 1990. i 1991. da prihvataju stvaranje novih država na tlu SFR Jugoslavije. Odluke KEBS-a iz 1976. o nepromjenjivosti evropskih državnih granica nisu branjene. To je objašnjeno u stavu Badenterove85 arbitražne komisije, gde je rečeno da međunarodno priznanje jedne države (mislilo se na SFRJ) predstavlja samo deklarativni akti i ništa više. Komisija je izložila narodima Jugoslavije princip Zapada, kojeg treba da poštuju, a koji je isticao: entitet se smatra državom kad ima teritoriju, stanovništvo i zakonodavnu vlast (mislilo se na Sloveniju i Hrvatsku).

Tako je, po odlukama i principima međunarodne zajednice, Republika Srpska Krajina ispunila sve uslove za međunarodno priznanje:

1) Republika Srpska Krajina je nastala po volji svog naroda, što je u saglasnosti sa pravom naroda na samoopredelenje i što, time, nije narušila odluku Međunarodne zajednice da se odobri formiranje više država na teritoriji SFRJ. (Drugo je pitanje što je bilo planirano 6 država: Srbija, Crna Gora, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija i, eventualno sedma država Kosovo, a stvoreno je, za sada, deset: Srbija, Crna Gora, Slovenija, Hrvatska, Makedonija, Muslimanska Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Hrvatska, Herceg-Bosna, Republika Srpska Krajina i Muslimanska Zapadna Bosna);

2) Republika Srpska Krajina, već četiri godine živi kao i svaka druga država, jer ima ono što je Evropska zajednica zahtevala od Slovenije i Hrvatske – radi priznanja: teritoriju, stanovništvo i zakonodavnu vlast.

Tako je RSK jedna od pravnih naslednica SFR Jugoslavije. Ona će naslediti imovinu i dugove bivše države prema principima važećim i za ostale naslednice (sukcesore).

Do sada, Republika Hrvatska je koristila teritoriju, stanovništvo, privredne i druge objekte Republike Srpske Krajine, kao svoje, i kalkulisala njima u deobnom bilansu. Čak je, preko svojih lobija u svetu, obezbedila pismenu preporuku Saveta bezbednosti o pomoći obnove Hrvatske u visini od 20 milijardi dolara, od čega samo za Vukovar 6,2 milijarde. Svakako, u pitanju je 90% državna teritorija Krajine.

RSK je 1992. zatražila učešće na pregovorima o sukcesiji, ali u Međunarodnoj konferenciji, to ne prihvataju, jer Hrvatska nije saglasna. Ovo pitanje, s obzirom na učesnike, jedino bi, u korist RSK mogle pokrenuti SRJ i RS. Trebalo bi da preporuče razgovore sa Hrvatskom samo za teritorije koje kontroliše Vlada u Zagrebu, a da ona postigne dogovor sa Vladom RSK o ostalim teritorijama bivše SR Hrvatske.

S obzirom da je Republika Hrvatska jednostrano stavila van snage ugovor Srba i Hrvata iz 1944. u Topuskom i pokušala anektirati srpske teritorije, izazvala je rat i presudno uticala na stvaranje dve države RSK i RH. To je imalo za posledicu razgraničenje dve etničke zajednice i preseljenja stotine hiljada lica u oba pravca. Tako su stvorene kategorije izbeglica

85 Badinterove; Badinterova komisija, prema svom predsjedniku, francuskom pravniku Robertu Badinteru, bila je arbitražna komisija koju je ustanovilo Vijeće ministara Europske ekonomske zajednice 27. kolovoza 1991. godine, a čija je zadaća bila da rješavanjem spornih pravnih pitanja pridonese mirnom okončanju krize u bivšoj Jugoslaviji.

96

sa izgubljenom pokretnom i nepokretnom imovinom i izgubljenim pravima iz radnog odnosa: stečene penzije, invalidnine, zdravstveno osiguranje, penzije itd.

Proterani Srbi iz Hrvatske su bez mogućnosti da dođu do ličnih dokumenata, jer su svi univerzitetski i arhivski centri van teritorije RSK.

Pitanje izbeglica, Hrvatska je u svetu prikazala jednostrano, jer i proterane Srbe smatra svojim izbeglicama, a uzroke izbeglištva predstavlja kao posledicu agresije na Hrvatsku.

To je tako vešto planirano da ni u Vensovom planu nema ni jedne odrednice o zaštiti proteranih Srba sa teritorija Hrvatske. Govori se samo o izbeglicama iz UNPA zona i obavezi njihovog vraćanja, što podrazumeva samo pripadnike hrvatske nacionalnosti. To isto ponovljeno je i u Rezoluciji SB br. 762 (1992). U ovakvoj situaciji delegacija RSK je u februaru 1993. u Nju Jorku zahtevala od Vensa86 i Owena87 da se u dokumentima Saveta bezbednosti mora registrovati činjenica o proteranim Srbima iz Hrvatske.

Rezultat je bio polovičan. To nije učinjeno u rezolucijama, nego samo u Izveštaju B.B.88 Ghalija Savetu bezbednosti 15. 05. 1993. gde je navedeno da je Hrvatska, do 18. 03. 1993. proterala (samo u Srbiju i Krajinu) 251.000 Srba. Ovde nisu spomenuti proterani Srbi u Republici Srpskoj, evropskim i vanevropskim zemljama i Srbi koji su, još, ostali u Hrvatskoj.

S obzirom da u Krajini nije bilo (ukupno) toliko Hrvata pre 1991. koliko Gali broji proteranih Srba u pitanju je stradanje Srba u bivšoj Hrvatskoj daleko većih razmera, nego Hrvata.

Sabiranjem broja Srba u Krajini (500.000), s brojem prognanih u Srbiju (131.000), Krajinu (120.000), Republiku Srpsku (60.000), zatim neregistrovanih u ove tri države i u drugim zemljama, zaključuje se lako da je Srba u Hrvatskoj moralo biti najmanje 30%, a ne 11%, kako je to tvrdila hrvatska statistika.

U celokupnoj problematici srpsko-hrvatskih odnosa, najteže je, za RSK, dokumentacija Saveta bezbednosti. U prvom redu, rezolucije, koje su suprotne duhu Vensovog plana, prejudiciraju politiko rešenje, smatrajući RSK integralnim delom Hrvatske. Ovu paradoksalnost Hrvati pokušavaju da eliminišu tvrdnjom da i Vensov plan predviđa reintegraciju svih “hrvatskih” teritorija. Svakako, tako nešto Vensov plan ne predviđa, pa nam ostaje da rezolucije SB tretiramo:

1) kao dokumenta suprotna duhu Vensovog plana i2) kao dokumenta niže pravne vrednosti,pa, kao takva, ne mogu staviti van snage pravo naroda na samoopredelenje, garantovano

Poveljom OUN.Političko rešenje u bivšoj Hrvatskoj, praktično, rešeno je stvaranjem države Republike

Srpske Krajine. Činjenica je da je ona, trenutno, u ratu sa Republikom Hrvatskom, ali spremna da sa njom uspostavi mir i normalizuje odnose.

U tom cilju, pristajemo na dogovor o:– pravima iz socijalnog osiguranja,– nadoknadi štete izbeglicama i državljanima druge zemlje,– uspostavljanju saobraćaja, PTT veza, dalekovoda, naftovoda, vodovoda, korišćenja

električne energije, trgovine, proizvodnje itd.Republika Hrvatska je, potrebe za korišćenjem krajinskih saobraćajnica i ostalog,

prikazala u OUN kao humanitarno pitanje i pitanje opstanka svoje države. Pri takvim

86 Cyrus Vance. 87 David Owen.88 Boutros Boutros Ghali.

97

obrazloženjima čelnika UNPROFOR-a i Međunarodne konferencije, Vlada Krajine je isti tretman tražila i za svoje životne potrebe. Pri tome, zahtevano je za Krajinu korišćenje hrvatskih saobraćajnica, izlazak na more i ostale ustupke, po principu reciprociteta.

Vlada RSK je kopredsednicima izložila stav o obavezi Međunarodne zajednice da prihvati razgraničenje između RH i RSK, kad već u nekoliko državnih tvorevina, za 2 veka, nije moglo doći do mirnog zajedničkog života dve etničke zajednice. Očigledno je da su Hrvati 1991. pokazali da ne žele da žive sa Srbima, a Srbi ne smeju da ostanu sa Hrvatima u istoj državi.

POLOŽAJ REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE POČETKOM 1994.g.Država je dalje međunarodno nepriznata i, što je još gore srpskom narodu u njoj, još nije

priznato pravo na samoopredelenje mada bi bivšu Hrvatsku bilo lakše podeliti na dve, nego bivšu Bosnu i Hercegovinu na tri države.

Ovakva situacija onemogućavala je kontakte sa vladama, pa nije sa njima bilo razmene informacija i stavova. Poštovana je potpuna blokada RSK, što su sledila, dugo, i sredstva javnog informisanja.

Kad se zna da države, u svakom regionu, traže i štite svoje interese, postavlja se pitanje (s obzirom na njihovo jednoobrazno ponašanje) da li je moguće da one svoj interes vide u realizaciji politike Hrvata i muslimana u bivšoj Jugoslaviji? Odgovor bi se mogao naći u velikom stepenu integracije zapadnih zemalja, kojima u ovom trenutku, to više znači od pojedinačnih dobitaka na Balkanu, koji su ipak neizvesni. Ostale zemlje, uključujući i Rusiju, u ovom trenutku nemaju značajniji uticaj na svetsku politiku. Naziru se pukotine savezništvu zapadnih država i pokušaji artikulacije posebnih interesa ali su to procesi za duži period. Za rad te male nesuglasice su dobro došle, jer onemogućavaju potpunu suglasnost za angažovanje NATO snaga protiv Srba u Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini.

U protekloj 1993. godini postignut je na spoljnom planu nesumnjiv uspeh, jer je RSK izvučena iz anonimnosti i na nju se sve počelo navikavati. U poslednje vreme, suprotno novijoj praksi, sredstva javnog informisanja na Zapadu često uz puno ime Krajine više ne stavljaju oznaku “takozvana”. Sve češće se informacije iz RSK plasiraju kao i iz drugih zemalja. U svemu su nam pomogli Srbi koji su delovali u inostranstvu poput ambasada.

Ovu internacionalizaciju treba dalje eksploatisati. MIP mora da ima više ljudi, tako da osposobi službe za posebne oblasti i da sa Ministarstvom za informisanje, kvalitetnijim materijalima, iziđe u svet. Obavezno je koristiti radove i znanja intelektualaca svih profila. Biće neophodno korišćenje i kulture i sporta. To će biti najefikasnije za afirmaciju RSK kao države.

Za ovo će trebati novac, koji se mora naći.

ODNOS RSK PREMA POJEDINIM DRŽAVAMARepublika HrvatskaTeži da Krajinu ekonomski i vojno iscrpi. Nada se da će duže i lakše od Krajine izdržati

ekonomske teškoće i da će ponudama visokih penzija Krajišnicima i nafte i drugih proizvoda po cenama koštanja umrtviti želju Srba za sopstvenom državom. Taktika malih pobeda biće u upotrebi, jer će tako povratiti uzdrmano samopouzdanje naroda i vojske. Na potpisane ugovore o prekidu vatre neće se obazirati.

Računa se sa konačnim vojnim rešenjem, uz pripremu odvajanja Republike Srpske i SR Jugoslavije od RSK. Računa sa povoljnim stavom OUN i Međunarodne zajednice.

98

Hrvatska će primoravati kopredsednike da nas prisile na ustupke oko saobraćajnica i ostalog, ali će odbiti da ugovori budu potpisani na ravnopravnoj osnovi, uz hrvatske ustupke Krajini.

Hrvatski rat sa muslimanima je otklonio, trenutno, vojnu pretnju većih razmera. Evropska unija preti Hrvatskoj sankcijama, ali samo s ciljem da je primora na mir sa muslimanima. To je poslednja karta Evrope da pokušaju i muslimane i Hrvate (kao saveznike) još jednom suprotstaviti Srbima. Verovatno se od Hrvata traži da se odreknu dela srednje Bosne i dela morske obale. Računa se da bi to, konačno, zadovoljilo muslimane – što se tiče zahteva prema Hrvatima.

Svi su izgledi da Hrvatska, već sad, može računati na savezništvo sa Abdićem, ukoliko Hrvatskoj bude uspelo da uzdrma odbranu Krajine.

Ruska FederacijaNaklonost Parlamenta još uvek ne može imati željeni uticaj na Izvršnu vlast da bi se

Rusija efikasnije angažovala na zaštiti Srba. Ali i najmanji pomaci nam mogu mnogo pomoći – dovoljno je da se Rusija suprostavi vojnom napadu na Srbe.

Kozaci su spremni poslati dobrovoljce, primiti naše lakše ranjenike, oficire i podoficire, decu na oporavak i razmeniti sportske i kulturne grupe. Ovo mora da prihvatimo – što pre, jer obilazak dvadesetak ruskih gradova sportista iz Krajine mnogo bi značio.

– Kozaci predlažu i naseljavanje neograničenog broja porodica u Krajinu. Nude privrednu i trgovačku saradnju, otvaranje predstavništava u Kninu i Petersburgu.

– Univerzitet u Moskvi nudi saradnju našem, kao i obezbeđenje nastupa krajiškog državnika u Parlamentu. Takođe, učešće na Sveslovenskom kongresu naše delegacije.

– Fond Slovenske pismenosti je, takođe, spreman za informativno izdavačku delatnost.– Partijaršija Ruske pravoslavne crkve je otvorena za sve naše zahteve. Pomoći će koliko

mogu.– Nekoliko listova je potpuno na našoj strani.Ukrajina, Jermenija, Nagorno KarabahSa Ukrajinom moguća privredna i kulturno-prosvetna saradnja, ali za to potrebne službe,

koje će to obavljati. U ovoj zemlji sukob uticaja pravoslavaca (većina) i unijata.Ove zemlje su prve priznale Sloveniju i Hrvatsku, i zato su Jermenija i Nagorno Karabah

povukle svoje obećanje da će pristati na priznavanje RSK.RumunijaUzdržava se od direktnih kontakata sa nama. Oprezne i političke stranke, mada su neke

poslale posmatrače na izbore.Radio i štampa otvoreni za naše argumente. Mogući kontakti i saradnja sa Županijom

Temišvara i u trgovinu, i u kulturi i u sportu. Posebna prednost što jugoslavenski konzulat u Temišvaru aktivan za srpske interese i ima dobre veze sa domaćinom.

BugarskaNajmanje poštovala sankcije. Izvršna vlast se uzdržava od kontakata sa RSK, a političke

stranke nacionalno se orjentišu i razumeju srpske probleme. Naš parlament mora da nastavi započetu saradnju sa partijama koje su poslale posmatrače na naše izbore.

Štampa prihvata naše izvore informisanja.GrčkaPolitičke stranke spremne za saradnju, treba da se za to pripreme naše, posebno, ili u

okviru Parlamenta.Humanitarna pomoć najobimnija iz ove zemlje, kao i od Grka u Americi: U januaru

posebno zainteresovali grčke novinare za stanje u RSK.

99

Grčka je bila ranije, zapostavljena od Amerike u odnosu na Tursku, a sad joj se isto desilo u odnosu na Makedoniju i Albaniju. To je opredeljuje da se tešnje veže sa srpskim zemljama. Pošto ove godine predsedava Evropskom unijom, moramo više kontaktirati njene partije, novinare i humanitarne organizacije.

Vlada se, za sada, nije usuđivala direktno kontaktirati MIP RSK. Tražila je samo informacije preko svoje ambasade u Beogradu.

ItalijaŠtampa više ne podržava Hrvatsku, kao ranije. Sve više koristi naše informacije. Vlada se

ne usuđuje postavljati teritorijalne zahteve prema Hrvatskoj.Političke stranke, zbog izbora u toku, ne prihvataju našu saradnju, jer se boje štetnih

posledica kod birača, koji u većini veruju u srpsku krivicu.Humanitarne organizacije učestale kontakte sa srpskim zemljama što može značiti i

pripremu promene politike.Arapske zemljeOdlučujuće bile za finansijsku pomoć Hrvatskoj i muslimanima.Poslije neprijateljstava muslimana i Hrvata, postoji prilika da se otupi njihova oštrica

prema Srbima.MIP će pripremiti pogodan propagandni materijal na arapskom jeziku.Španija i PortugalijaU ovim zemljama primetno da štampa počinje kritički prikazivati Hrvatsku.S A DOd ostalog, što znamo, treba izdvojiti inicijativu da se, tajno, u Engleskoj sastanu eksperti

Krajine i Hrvatske u martu 1994. čiji bi dijalog bio pripremljen u vidu informacije za vlade SAD i Velike Britanije.

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 4., kut. 10.

261994., veljača 5.BeogradPravno mišljenje o Daruvarskom sporazumu dr. Vladana Vasiljevića i dr. Konstantina Obradovića, na zahtjev Veljka Džakule, Dušana Ećimovića i Mladena Kulića

dr Vladan Vasiljevićekspert za međunarodno krivično pravoInstitut za kriminološka i sociološka istraživanjaBeograd, Gračanička 18tel: 626-425, 626-770

dr Konstantin Obradovićekspert za međunarodno pravoInstitut za međunarodnu politiku i privreduBeograd, Makedonska 25tel: 3225-611

100

Na zahtev gg. Veljka Džakule, Dušana Ećimovića i MladenaKulića dajemo sledeće ekspertsko

MIŠLJENJEo “Sporazumu” zaključenom 18. 02. 1993.

1. Iako nosi naslov “Sporazum” tekst o kome je reč ne može se smatrati bilo kakvim ugovorom u smislu međunarodnog prava. Naime, da bi bilo kakav dogovor između dviju strana bio smatran međunarodnim aktom (ugovor, sporazum, konvencija itd.) on mora odgovarati uslovima postavljenim bečkom konvencijom o ugovornom pravu (1969.) koju je ratifikovala bivša SFRJ, a koja je prihvaćena od strane svih država nastalih na teritoriji bivše Jugoslavije. Jedan od bitnih uslova je da je takav akt zaključen od strane država, a preko njihovih opunomoćenih predstavnika, koji su, prethodno, razmenili punomoćja, što se u pravilu u tekstu ugovora konstatuje. Osim toga, međunarodni ugovor sadrži odredbe o izvršenju, što će reći o načinima sprovođenja u život, a vrlo često i odredbu o ratifikaciji, što će reći o ozakonjenju od strane predstavničkih tela ugovornih strana. Tekst o kome je reč nema ni jednu od tih odredbi, štaviše podpisnici tog “sporazuma” označeni su samo imenom i prezimenom, bez ikakvih, eventualno, zvaničnih funkcija. Ukratko, po formi, ali i sadržini, te imajući u vidu svojstvo podpisnika, reč je o sporazumu između privatnih osoba. Drugim rečima, budući da nema svojstvo međunarodnog ugovora, tekst o kome je reč ne može obavezivati ni Republiku Hrvatsku, niti, pak, Srpsku Krajinu, niti može – u međunarodnom smislu – imati bilo kakvih pravnih posledica. Radi se, dakle, o privatnopravnom aktu, sporazumu između u tekstu navedenih pojedinaca, što se, uostalom, vidi i iz kvalifikacija koje su sami sebi dali predstavnici UNPROFOR-a, stavljajući uz svoj potpis oznaku “svedok”.

2. Što se pak tiče same sadržine, pomenuti pojedinci su se, kao privatne osobe, obavezali da će na određenom području, tj. u opštinama Daruvar, Grubišno Polje, Nova Gradiška, Novska i Pakrac, za koje se zna (što u sporazumu ne piše) da je podeljeno linijom prekida vatre između hrvatskih i srpskih-krajiških snaga, a koje se – što je tekstom konstatovano – u celini nalazi pod zaštitom snaga UNPROFOR-a, delovati da se ponovo uspostave razne veze prekinute oružanim sukobom, a koje su precizirane tačkama a) – 1) teksta. U najboljem slučaju čitav tekst se može shvatiti kao izraz namera podpisnika da porade na uspostavljanju tih veza a nikako kao nekakva čvrsta obaveza.

3. Zamolivši nas za ekspertizu teksta o kome je reč, g. Džakula i drugovi su nam ukazali da je, zbog tog “sporazuma”, protiv njih pokrenuta krivična istraga (koja još traje), a na osnovu optužbe kako je pomenuti tekst dokaz o njihovoj nameri da izvrše “secesiju” navedenih opština i predaju ih Republici Hrvatskoj. Kada se pogleda tekst u celini i u pojedinostima, može se samo zaključiti da nema nikakvih elemenata koji bi ukazivali na nasilno ili na drugi način izvršeno otuđenje dela državne teritorije, niti na iste načine menjanja državnih granica.

U Beogradu, 5. februara 1994. godine

dr Vladan Vasiljević, [v.r.]dr Konstantin Obradović, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 18., inv. br. 1932.

101

271994., veljača 6.KninOdluka Vlade RSK o prihvaćanju programa rekonstrukcije monetarnog sustava i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije

Na osnovu člana 2. točka 16. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (“Službeni

glasnik RSK”, broj 3/92) Vlada RSK na sjednici održanoj 06.02.1994. godine, donosi

O D L U K Uo prihvatanju programa rekonstrukcije monetarnogsistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije

Član 1.Prihvata se program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog

oporavka Jugoslavije.

Član 2.Program iz člana 1. ove Odluke primjenjuje se na teritoriju Republike Srpske Krajine od

01. 03. 1994. godine.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAV L A D A

Broj: 05-3-338/94. PredsjednikKnin, 06. 02. 1994. Đorđe Bjegović, [v.r.] M.P.89

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 10.

281994., veljača 7.PlaškiObavijest o masovnoj sječi i preprodaji jelove građe na prostoru općine Plaški

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA M.P. 90

SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE KORENICASTANICA JAVNE BEZBEDNOSTI P L A Š K IBroj: 08-02-3/01-1-74/94.Plaški, 07. 02. 1994.

89 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.90 Prijemni pečat: Pisarnica opštine Plaški, Sekretarijat za opštu upravu, 9. 2. 1994., 32/1-94.

102

1. SUP K O R E N I C A 2. SJB S L U N J

PREDMET: Jelova građapreprodaja

Na području opštine Plaški, a i šire, u zadnje vreme je prisutna masovna sječa šume naročito jelove. U dogovoru sa najodgovornijim subjektima (Šumarija, Milicija, Komanda brigade i predstavništvo opštine i Financijska policija) odlučeno je da se sa ovakvom pojavom stane, odnosno da se taj sječa spreči):

SJB Plaški u tom smislu ima određene zadatke i obaveze od kontrole saobraćajnica do davanja asistencije ostalim subjektima. Kako nećemo biti u mogućnosti na svim izlaznim pravcima iz Plaškog prema Slunju i Korenici, istovremeno vršiti kontrolu od 0 – 24 časa, molimo Vas da nam u tom smislu pomognete. Naime radi se o tom da na Vašim kontrolnim punktovima posebnu pažnju obratite na vozila da građu koja ide iz Plaškog, u slučaju da takvo vozila naiđe bez odgovarajuće dokumentacije građu je potrebno zapljeniti i o tom nas obavjestiti.

Obzirom na značaj akcije smatramo da će te nam maksimalno pomoći kroz rad napred navedene aktivnosti.

Uz pozdrav

O TOM OBAVIJEST: N A Č E L N I K1. SO Plaški Dušan Latas, [v.r.]2. ŠUMARIJA PLAŠKI M.P.91 3. ARHIVA OVDJE

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 603.

291994., veljača 9.OkučaniMolba Branka Vraneša za prijem u PJM Zapadna Slavonija iz koje je vidljivo njegovo sudjelovanje na ratištima u Prijedoru i Gradačcu u BiH

Vraneš Branko Zaprimljena u OkučanimaGavrinica Milenka Ivanovića bb dana 09. 02. 1994.Pakrac

Posebna jedinica milicije Zapadna SlavonijaO k u č a n i

40/94

91 Okrugli pečat: RSK, SUP, Stanica javne bezbednosti Plaški.

103

M o l b a

Rođen sam 11. 5. 1967. u Aleksandrovcu opština Podravska Slatina. Od oca Milana i majke Marije, rođ. Stupar. Osnovu školu završio sam u Mikleušu, a srednju u Podr.92 Slatini smer građevinski zidar. Vojni rok služio sam u Zaječaru ves Vezista. Dosad nisam kažnjavan niti krivično gonjen. Radni odnos sam zasnovao u “DI GAJ” Podravska Slatina 1987. pa do 1991. (4 god.). U ratna dejstva stupam 2. 8. 1991. pa do 15. 12. 1993. bez prekida bio sam stalno u Zapadnoj Slavoniji u izviđačkoj jedinici. Išao sam dva puta na ratište u Bosnu na čišćenje Prijedora, i u Gradačac gdje bivam i ranjen. Za vreme povlačenja sa opštine Podravska Slatina 13. 12. ostao sam sa Zoranom Miščevićem na Pakracu. Neoženjen. Radi čestih odlazaka vaše jedinice na teren zamoljavam vas za prijem u vašu jedinicu u koju imam želju da dođem. Imam čin vodnika.

U Okučanima, 9. 2. 1994. god. Podnosilac: Vraneš Branko [v.r.]

Izvornik, rukopis, latinicaHR-HMDCDR, 10., kut. 33.

301994., veljača 9.OkučaniMolba Predraga Bosanca za prijem u PJM Zapadna Slavonija iz koje je vidljivo njegovo sudjelovanje na ratištima u Kozarcu, Prijedoru i Gradačcu u BiH

PREDRAG BOSANAC Zaprimljena u Okučanima GAVRINICA BB Dana 09. 02. 1994.PAKRAC 42/94

POSEBNA JEDINICA MILICIJEZAPADNA SLAVONIJA

OKUČANI

MOLBA

ROĐEN SAM 20. 10. 1970. GOD. U VOĆINU (OPŠ. PODR. 93 SLATINA) OD OCA STEVANA I MAJKE SMILJE (DJEV. ČEVIZOVIĆ) OSNOVNU ŠKOLU ZAVRŠIO SAM U VOJNIĆU, A SREDNJU ŠKOLU U SARAJEVU KAO ŠUMARSKI TEHNIČAR OPŠTEG SMJERA SREDNJA STRUČNA SPREMA. VOJSKU SAM OSLUŽIO U ANDRIJEVICI KAO PRIPADNIK GRANIČNIH JEDINICA VES 11101 STRELA GODINE 1989/90. PO DOLASKU RADIO SAM U ŠUMARIJI VOĆIN KAO SJEKAČ, PO U JUNU 1991. GOD. DOBIVAM OTKAZ KAO VIŠAK RADNE SNAGE. U RATU AKTIVNO UČESTVUJEM OD 02. 08. 1991. GOD. KAO PRIPADNIK IZVIĐAČKE JEDINICE U KOJOJ BIVAM LAKŠE RANJEN. ZA VRIJEME POVLAČENJA TO P. SLATINA PRIKLJUČUJEM SE JEDINICI MIŠČEVIĆ ZORANA SA KOJIM SAM

92 Podravskoj.93 Podravska.

104

UČESTVOVAO U RATU NA PAKRAČKOM PODRUČJU. PO POTPISIVANJU PRIMIRJA ODLAZIM U JEDINICU KARANOVIĆ RAJKA U KOJOJ SAM BIO DO 30.11.1993. GOD. KAO PRIPADNIK TE JEDINICE UČESTVOVAO SAM U ČIŠĆENJU KOZARCA I PRIJEDORA JUNA `92. U AVGUSTU 1992. GOD. ODLAZIM SA ISTOM JEDINICOM NA RATIŠTE KOD GRADAČCA GDJE SAM PROVEO MJESEC DANA. NISAM OŽENJEN.

RADI ČESTIH ODLAZAKA VAŠE JEDINICE NA TEREN ZAMOLJAVAM VAS ZA PRIJEM U VAŠU JEDINICU, U KOJOJ BI MOGAO PUNO DA PRUŽIM.

U OKUČANIMA, 09. 02. 1994. GOD.

PODNOSILAC:PREDRAG BOSANAC [v.r.]

Izvornik, rukopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 10., kut. 33.

311994., veljača 9.OkučaniMolba SUP-a Okučani MUP-u Knin da im se pošalje desetak ozbiljnih i odlučnih djelatnika PJM iz drugih područja RSK radi vršenja redovnih postupaka koje dotadašnji pripadnici PJM nisu mogli uspješno obavljati zbog privatnih veza sa stanovnicima općine Okučani

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA O K U Č A N IBroj: 08-05/1-308/1-94Okučani, 09. 02. 1994. godine

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAUPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI K N I N

Sadašnje potrebe službe u SUP-u Okučani zahtijevaju poduzimanje određenih mjera i radnji (npr. lišenje slobode, privođenje pretraga stana, oduzimanje predmeta i dr.) prema licima koja imaju prebivalište na ovom području. Iz dosadašnjih nekoliko službenih zadataka vidljivo je da takve radnje nisu u stanju profesionalno i efikasno izvršiti sadašnji milicionari ovog SUP-a, s obzirom da je većina milicionera sa takvim licima u rodbinskoj, prijateljskoj, komšinskoj ili nekoj drugoj vezi, pa je očita linija nezamjeranja i površno obavljanje posla. Određeni zadaci su se pokušali kvalitetnije izvršiti sa pripadnicima posebne jedinice milicije, međutim i ovi radnici su također većinom mještani tako da se i sa njihove strane ne očekuje službeni odnos prema postavljenom zadatku.

Iz napred navedenih razloga molimo Vas da nam, ako je moguće što hitnije uputite na određeno vrijeme 10-tak ozbiljnih i odlučnij[ih] i pripadnika posebne jedinice milicije sa drugog područja, koji bi zajedno sa radnicima ovog SUP-a u svakom momentu mogli

105

izvršiti postavljeni službeni zadatak. Predlažemo da se izvrši zamjena u posebnoj jedinici milicije Okučani tj. da se 10-ak pripadnika iz ove jedinice zamijeni sa istim brojem radnika sa drugog područja, radi lakšeg osiguranja smještaja i izbjegavanja nepotrebnih troškova.

Ukoliko ste saglas[ni] sa ovim predmetom ili ako imate neku drugu viziju rješenja našeg problema o rezultatu nas što hitnije obavijestite pozivom na depešu gornji broj.

V.d. S E K R E T A R-aRelić Miladin, [v.r.]

M.P.94

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 10., kut. 73.

321994., veljača 10.Izvadak iz dnevnika Save Radoševića o pregovorima u Ženevi i o otmici Veljka Džakule u Beogradu te o zbivanjima koja su potom uslijedila

Četvrtak, 10. februar 1994.STANJE NA BROJILU JE: 4.130,1 KWH sati i priključili su i nas na električnu mrežu.

Prosvijetlilo je u 15.00 sati. Jedan od majstora se šali da ne zna pogasiti sva svjetla koliko u sobi ima šaltera. Pravi je to preporod. Nećemo morati nositi ni akumulatore na punjenje. Mladen95 će donositi ispravljač – on je lakši, pa ćemo puniti ovdje da pripremimo za dane kada bude bez struje. Toga će sigurno biti. Zavisit će to od hidroloških prilika i stanja u akumulacijama.

U Ženevi danas nastavljaju pregovori između tri zaraćene strane u Bosni.Savjet bezbjednosti zahtijeva od Srpske strane povlačenje artiljerije oko Sarajeva i

stavljanje pod kontrolu UN.Predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zahtijeva prvo da se utvrde činjenice u

vezi sa napadom na civile na staroj pijaci u Sarajevu prije svih drugih pregovora.Informacija koju mi je rekao Pero Bosanac da je čuo da je Džakula u Beogradu uhapšen

je tačna. No to po pričanju Mladena i Jelene više je ličilo na kidnapovanje nego na hapšenje. Uhapšen je prošli petak. U prošli četvrtak 03. 02. 1994. Veljko96 je učestvovao u emisiji “Intervju gledalaca” na NTV STUDIO “B” – govorio je o situaciji u Zapadnoj Slavoniji od izbijanja prvih nesporazuma sa “hrvatskom demokracijom” pa otprilike do današnjih dana. Kažu da je intervju bio dosta uspješan. Snimljena je i traka o toku intervjua – nadam se da ću imati priliku da je preslušam.

Uhapšen je u ulici Srpskih Vladara (bivša Maršala Tita) kod parka iza zgrade Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Šetao je sa Dušanom Ećimovićem. Razlog ne može biti ništa drugo do učešća u navedenoj emisiji. Suviše je izgleda spominjao ime Slobodana Milošević. Nadam se ne zlonamjerno nego objektivno. Ako je procjena službe državne bezbjednosti da to u ovom

94 Okrugli pečat: MUP, SUP Okučani.95 Kulić.96 Vukelić.

106

trenutku predsjedniku Republike škodi moralo je doći do hapšenja. Tko je taj drznik koji se u ova vremena usuđuje analizirati šta se sve dešavalo i šta propuštalo. Nakon hapšenja Ećimović je dotrčao do Jelene Šantić koja je dalje animirala članove Centra za antiratne akcije koji je odmah formirao Odbor za zaštitu Veljka Džakule i njegovih ljudskih prava i slobode. Od strane centra određeni su i advokati: Nikola Barović, Borović97 i Popović.98 Znam da netko mora biti na čelu toga odbora iz opozicije ali mi se ne sviđa što je to gospođa Pešić.99 Pokušano je plasirati saopštenje da se Veljko nalazi u Glini u istražnom zatvoru, da su ga zapravo uhapsili pripadnici milicije RSK i to iz razloga što je napustio privremeno boravište bez prethodne prijave sudu u Glini prema potpisanoj izjavi u istražnom postupku nakon hapšenja 21. septembra 1993. godine. Provjerom preko advokata Mirića100 utvrđeno je da se Veljko ne nalazi u zatvoru u Glini.

U sljedećoj emisiji “Intervju gledalaca” učestvovao je advokat Nikola Barović na temu spektakularnog hapšenja Veljka Džakule u Beogradu za koga se još uvijek ne zna gdje se nalazi. Alarmirani su i neki međunarodni diplomate. Jan Edberg je čujem lično došao u Beograd da se interesira za konkretni slučaj. U Skupštini Srbije gospođa Pešić postavila je pitanje ministru Sokoloviću101 gdje se nalazi Veljko Džakula. Kada je ovaj pokušao da objasni da je to izvela policija RSK, Vuk Drašković je postavio pitanje zar Martić102 na području Srbije može i smije hapsiti građane bez obzira tko su i odakle su. Nije li to, pitam se ja, uplitanje u suverenitet određene države. Nisu dobili ni tačne ni istinite odgovore.

Advokati su primili punomoći Veljkovih sestara. Na njima je da dalje tragaju gdje se njihov klijent nalazi.

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 596.

331994., veljača 10.KninDozvola za odlazak Hrvata iz mjesta Nunić preko graničnog prijelaza Gornje Miranje

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAUPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTIBroj: 08/3-3-1-505-2/94.Knin, 10. 02. 1994. godine

O D O B R E N J E

kojim se odobrava dolje navedenim licima da mogu dana 16. 02. 1994. godine nesmetano napustiti teritorij RS Krajine:

97 Borivoje.98 Borivoje.99 Vesna.100 Ninko.101 Zoran.102 Milan.

107

– KARDUM Mate 1917. Nunić– KARDUM Mara 1927. ˝– KARDUM Stoja 1923. ˝– KARDUM Marko 1927. ˝– KARDUM Stoja 1931. ˝– KARDUM Pilip 1934. ˝– KARDUM Tereza 1935. ˝Transfer navedenih lica obavit će se preko GP Miranje Gornje u organizaciji Visokog

komesarijata UN za izbjeglice /UNHCR/. Ovo odobrenje izdaje se u svrhu nesmetane realizacije planiranog transfera i u druge se

svrhe ne može koristiti.

M.P.103 N A Č E L N I K Pavković Nebojša, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 17.

341994., veljača 17.KninOdluka Vlade RSK o korištenju dijela raspoloživih deviznih rezervi kojima upravlja Narodna banka RSK u 1994. godini za pokriće emisije novog dinara

VLADAREPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

Na osnovu člana 79. Zakona o deviznom poslovanju (“Službeni glasnik RSK”, br. 3/93), na predlog Narodne banke Republike Srpske Krajine, Vlada Republike Srpske Krajine donosi

O D L U K Uo korišćenju dijela raspoloživih deviznih rezervi

kojima rukuje Narodna banka Republike Srpske Krajine u 1994. godiniza pokriće emisije novog dinara

1. Dio raspoloživih deviznih rezervi u efektivnom stranom novcu u zlatu kojima rukuje Narodna banka Republike Srpske Krajine, u iznosu od 1,5 miliona SAD dolara, koristiće se u 1994. godini za pokriće emisije novog dinara.

Devize iz stava 1. ove tačke koristiće se za servisiranje i zamjenu novih dinara za stranu valutu koja je predmet kupovine i prodaje na jedinstvenom deviznom tržištu.

2. Ova odluka stupa na snagu 01 .03. 1994. godine, a objaviće se u “Službenom glasniku Republike Srpske Krajine”.

103 Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.

108

O. br. 05-3-335/94.Knin, 17. 02. 1994. god.

VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

M.P.104 PREDSJEDNIK Đorđe Bjegović, dipl. ing. [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 10.

351994., veljača 14.DrnišOdluka Skupštine općine Drniš o imenovanju Ratnog predsjedništva općine Drniš

Na osnovu člana 33. Statuta opštine Drniš Skupština opštine Drniš na svojoj sjednici održanoj dana 14. 02. 1994. godine donosi s l i j e d e ć u

O D L U K Uo imenovanju Ratnog predsjedništva

1. Ratno predsjedništvo opštine Drniš broji sedam članova i imenuju se: 1. Goran Krasić, predsjednik, 2. Nataša Kalinić, zamj. predsjednika 3. Đorđe Vukšić, član 4. Zlatka Zrnić, član 5. Jelena Borjan, član 6. Boško Krasić, član 7. Dragomir Kolar, član2. Ratno predsjedništvo vršit će funkciju Skupštine opštine za vrijeme vanrednih

okolnosti kada se Skupština nije u mogućnosti sastati i redovno zasijedati.3. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana donošenja.

Broj: 78/1/94. Predsjednik SO Drniš:Drniš, 14. 02. 1994. god. Goran Krasić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., SO Drniš, kut. 3.

104 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.

109

361994., veljača 14.[Knin]Zapovijed o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica, preustroju uprava Ministarstva obrane RSK i primopredaji poslova mobilizacije i vojne obveze

NAREDBA broj 123-3 VOJNA TAJNAKOMANDANTA SVK i STROGO POVERLJIVOMINISTRA ODBRANE RSKOd 14. 02. 1994. god

Formiranje vojno-teritorijalnih organa i jedinica, preformiranjeuprava MO i primopredaja poslova mobilizacije i vojne obaveze,n a r e đ e n j e.-

Na osnovu Uredbe o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica i primopredaji poslova mobilizacije i vojne obaveze organa MO komandama SVK. broj 03-1-24/94 od 08.02.1994. god. predsednika Vrhovnog saveta odbrane, komandant SVK i ministar odbrane RSK.

N A R E Đ U J U:1. – U SVK formirati vojno-teritorijalne organe i jedinice:a) Vojne odseke u:– 7. K: u Kninu sa odeljcima VOd u Benkovcu, Obrovcu i Drnišu– 15. K: u Korenici sa odeljcima VOd u Gračacu, D.105 Lapcu i Plaškom– 21. K: u Vojniću sa odeljcima VOd u Vrginmostu, Slunju i Karlovcu – Krnjaku– 39. K: u Petrinji sa odeljcima VOd u Glini, Kostajnici, Dvoru na Uni i Sisku – Capragu– 18. K: u Okučanima sa odeljkom VOd u Pakracu– 11. K: u Erdutu sa odeljcima VOd u Belom Manastiru, Vukovaru, Mirkovcima, Dalju i

Tenji.

b) Vojno – teritorijalne odrede u :– 7. K ukupno 4 VT odreda za opštine: Knin (uključujući Vrliku i Đevrske), Benkovac,

Obrovac i Drniš– 15. K ukupno 4 VT odreda za opštine: Korenica (uključujući i Teslingrad i Vrhovine),

Gračac (uključujući i Medak), D. Lapac i Plaški– 21. K ukupno 3 VT odreda za opštine: Vojnić (uključujući i Karlovac – Krnjak), Slunj i

Vrginmost (uključujući i Topusko)– 39. K ukupno 4 VT odreda za opštine: Petrinja (uključujući i Sisak – Caprag), Glina,

Kostajnica i Dvor na Uni– 18. K ukupno 2 VT odreda za opštine: Okučani i Pakrac– 11. K ukupno 5 VT odreda za opštine: B. Manastir, Tenja, Dalj, Vukovar i Mirkovci.

Ukoliko potrebe efikasnog obezbeđenja teritorije to zahtevaju planirati formiranje i većeg broja vojno-teritorijalnih odreda.

2. – Preformirati uprave MO u Odelenja za odbranu za:

105 Donji.

110

– Severnu Dalmaciju: u Kninu sa Odsecima za odbranu u Benkovcu, Obrovcu i Drnišu– Liku: Korenici sa Odsecima za odbranu u Gračacu, D. Lapacu i Plaškom– Kordun: u Vojniću sa Odsecima za odbranu u Karlovcu – Krnjaku, Slunju i Vrginmostu– Baniju: u Petrinji sa Odsecima za odbranu u Sisku – Capragu, Glini, Kostajnici i Dvoru

na Uni– Zapadnu Slavoniju: u Okučanima sa Odsekom za odbranu u Pakracu,– Baranju, Istočnu Slavoniju i Zapadni– Srem: u Erdutu sa Odsecima za odbranu u Vukovaru, Belom Manastiru, Dalju,

Mirkovcima i Tenji.

3. – Izvršiti primopredaju poslova i odgovarajuće dokumentacije i evidencije iz oblasti mobilizacije i vojne obaveze (regrutnih poslova, poslova obaveze služenja vojnog roka, poslova obaveze služenja u rezervnom sastavu) MO RSK komandama i organima SVK po planu aktivnosti u prilogu ove naredbe.

MINISTAR ODBRANE RSK za KOMANDANT SVK – akontra-admiral general-major Dušan Rakić, [v.r.] M.P.106 M.P.107 Mile Novaković B. 108 Đukić [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 5., kut. 1.

371994., veljača 15.KninIzvješće Komesarijata za izbjeglice RSK o broju izbjeglih i raseljenih lica na području RSK do 15. veljače 1994.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAKOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE

Knin, 15. 02. 1994. god.

Komesarijat za izbjeglice Republike Srpske Krajine od svog osnivanja prati i evidentira broj izbjeglih i raseljenih lica na području Republike Srpske Krajine.

Na dan 15. 02. 1994. godine broj izbjeglih i raseljenih lica na području RSK je 125.0001. Knin 10.5032. Benkovac 12.0223. Obrovac 2.7004. Donji Lapac 3.2005. Gračac 4.5506. Korenica 4.1407. Drniš 1.050

106 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo odbrane, Knin.107 Okrugli pečat: RSK, Glavni štab Srpske vojske.108 Borislav.

111

Starosna struktura je takva da ima 14.353 djece od rođenja do 18 godina od toga,do 1 god. 1.298od 1 – 3 god. 1.641od 3 – 7 god. 2.176od 7 – 14 god. 5.039od 14 do 18 god. 4.199Punoljetnih osoba ima 23.821 od toga od 18 do 60 god 17.102 i preko 60 godina 6.719.To znači da na području Južnog dijela RSK ima ukupno 38.174 izbjeglice i raseljena

lica. Izbjeglice su smještene u privatnim smještajima uglavnom, a 1.617 je u kolektivnim smještajima.

Kolektivni smještaji se nalaze na području:Knin ima 8 kolektivnih smještaja i 6 mini kampova 545 + 90 izbjeglicaBenkovac ima 5 kolektivnih smještaja 340 izbjeglicaObrovac ima 1 kolektivni smještaj 60 izbjeglicaGračac ima 2 kolektivna smještaja 422 izbjegliceKorenica ima 2 kolektivna smještaja 160 izbjeglicaod toga djece do 18 godina ima 497i to do 1 god. 19od 1 – 3 god. 56od 3 – 7 god. 72od 7 – 14 god. 194od 14 – 18 god. 156Punoljetnih osoba ima 1.030 od togaod 18 – 60 god. 693preko 60 god. 337.Ovi ljudi u kolektivnim smještajima žive u izuzetno teškim uslovima. Problemi izbjeglica

smještenih u kolektivnim centrima su– uslovan smještaj– hrana– odjeća– obuća– održavanje lične higijene– plaćanje troškova prevoza izbjeglica– socijalno-zdravstveno osiguranje– ogrjev– pribor za djecu i učenike itd.Komesarijat za izbjeglice se svakodnevno susreće sa problemima izbjeglica koji su svakim

danom sve teži i uporno vodi jednu veliku bitku da svim izbjeglicama pomogne kako bi im život na području RSK bio što snošljiviji.

Na sjevernom djelu RSK tj. na području Banije i Korduna broj izbjeglica i raseljenih lica je sljedeći:

1. Slunj 2.8202. Plaški 9703. Krnjak 2.8604. Vojnić 3.9615. Vrginmost 2.9806. Glina 3.890

112

7. Dvor na Uni 2.9868. Kostajnica 2.8409. Petrinja 4.56710. Caprag 2.463Na području sjevernog djela RSK ima 30.337 izbjeglica koje su smještene u privatnim

smještajima jer na tom djelu nema kolektivnih smještaja.U ovom djelu ima djece od rođenja do 18 god. 12.681 i punoljetnih osoba 17.656 i todjece do 1 god 759 od 1 – 3 god 1.729 od 3 – 7 god 2.275 od 7 – 14 god 4.490 od 14 – 18 god 3.428punoljetne osobe od 18 – 60 god. 12.195 preko 60 god. 5.461Na području Zapadne Slavonije imamo1. Okučane sa 7.085 izbjeglica2. Pakrac sa 3.874 izbjeglica.Na tom području nalazi se jedan kolektivni smještaj u kome trenutno boravi 75 izbjeglica.Na području Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema imamo1. Vukovar 15.7492. Dalj 3.9813. Mirkovci 4.8904. Tenja 4.5815. Beli Manastir 15.980 izbjeglicaUkupan broj izbjeglica za ovo područje je 56.140 izbjeglica od toga djece od rođenja do

18 godina ima 23.213 i to do 1 god. 1.532 od 1 – 3 god. 1.416 od 3 – 7 god. 7. 316 od 7 – 14 god. 11.809 od 14 – 18 god. 3.640Punoljetnih osoba ima 30.412 od toga od 18 do 60 god. 26.039 i preko 60 godina 4.373

osobe.S T A T I S T I K APodaci o broju, starosnoj i polnoj strukturi izbjeglica smještenih po kolektivnim smještajima na području sektora “J U G”UKUPAN BROJ IZBJEGLICAPrema podacima Komesarijataza izbjeglice 1.527STAROSNA STRUKTURADjeca (od rođenja do 18 god.) 380od toga: do 1 god. 12

od 1 – 3 god. 42 od 3 – 7 god. 59 od 7 – 14 god. 150 od 14 – 18 god. 117

113

Punoljetne osobeod toga od 18 – 60 god. 693preko 60 god. 337

POLNA STRUKTURA PUNOLJETNIH OSOBAžene 602muškarci 428

Preslika, strojopis, latinicaHrvatski informativni centar, A/075 – 7.

381994., veljača 17.KninUredba Vlade RSK o novom dinaru

VLADAREPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

Na osnovu člana 84. t. 2. Ustava Republike Srpske Krajine, Vlada Republike Srpske Krajine donosi

U R E D B Uo novom dinaru

Član 1.Uvodi se novi dinar kao sredstvo plaćanja na teritoriji Republike Srpske Krajine.Pored novog dinara sredstvo plaćanja u Republici Srpskoj Krajini je dinar (u daljem

tekstu: stari dinar).

Član 2.Novi dinar se dijeli na 100 para.

Član 3.Novi dinar je zamjenjiv za stranu valutu.

Član 4.Narodna banka Republike Srpske Krajine utvrđuje odnos vrijednosti novog i starog

dinara.

Član 5.Narodna banka Republike Srpske Krajine pustiće u opticaj novčanice i kovani novac

novog dinara 01. 03. 1994. godine.

Član 6.Stari dinar ne može se zamjenjivati za novi dinar kod Narodne banke Republike Srpske

Krajine.

114

Član 7.Platni promet u zemlji obavljaće se u novim i starim dinarima, preko odvojenih računa

koji se vode kod Službe za platni promet.Iznosi iskazani u platnom prometu u starim dinarima preračunavaće se i iskazivati u

poslovnim knjigama u novim dinarima.

Član 8.Novčani iznosi u propisima i opštim aktima, na hartijama od vrijednosti, instrumentima

platnog prometa i drugim dokumentima i u ugovorima iskazivaće se u novim dinarima, osim na instrumentima platnog prometa i drugim novčanim dokumentima kojima se platni promet u zemlji obavlja u starim dinarima.

Član 9.Cijene proizvoda i usluga iskazuju se u novim dinarima.

Član 10.Pravna lica i fizička lica koja su obavezna da vode poslovne knjige iskazivaće stanja u tim

knjigama u novim dinarima.Pravna lica i fizička lica koja su obavezna da vode poslovne knjige preračunavaće stanja u

tim knjigama na dan 01. 03. 1994.

Član 10a.Pravno lice koje vrši naplatu u starim dinarima u iznosu koji nije utvrđen u skladu sa

članom 4. ove uredbe kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 500 do 3.000 novih dinara.

Za radnju iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 100 do 1.000 novih dinara.

Za radnju iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj i fizičko lice koje je obavezno da vodi poslovne knjige, novčanom kaznom u iznosu od 200 do 1.000 novih dinara.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana pravnom licu izreći će se zaštitna mjera zabrane vršenja određene djelatnosti u vremenu od tri mjeseca do jedne godine.

Za prekršaj iz st. 2. i 3. ovog člana odgovornom licu i fizičkom licu koje je obavezno da vodi poslovne knjige izreći će se zaštitna mjera zabrane vršenja određenih poslova u vremenu od tri mjeseca do jedne godine.

Član 11.Ova uredba stupa na snagu danom donošenja a objaviće se u “Službenom glasniku

Republike Srpske Krajine”, a primjenjivaće se od 01.03.1994. godine.

VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

Broj: 05-2-334/94.Knin, 17. 02. 1994. M.P.109 PREDSJEDNIK

Đorđe Bjegović, dipl.ing. [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 10.

109 Okrugli pečat: Vlada RSK, Knin.

115

391994., veljača 17.KninZapisnik sa 75. sjednice Vlade RSK održane 5., 6., 15. i 17. veljače 1994.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAV L A D A

Z A P I S N I Ksa 75. sjednice Vlade RSK održane 5., 6., 15. i 17.

02. 1994. godine

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Odsutni: Spiro Kostić, Vojin Peurača, Lazić Đorđe, Krička Milivoj.Sjednica je počela s radom u 16.40 časova.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.Za sjednicu je predložen slijedeći

D N E V N I R E D

1. Novi ekonomski program,2. Ministarstvo finansija;

2.1. Donošenje Odluke o visini osnovice za isplatu naknade za materijalne troškove za mjesec januar 1994. godine,

2.2 Donošenje Odluke o utvrđivanju najniže cijene rada za mjesec januar 1994. godine,3. Ministarstvo pravosuđa i uprave;3.1. Donošenje Uredbe o valorizaciji sudskih taksa,3.2. Donošenje Uredbe o valorizaciji novčanih kazni za prekršaje iz republičkih propisa,3.3. Donošenje Uredbe o valorizaciji novčanih iznosa u Zakonu o vanparničnom

postupku,3.4. Rješenje o razrješenju predsjednika Opštinskog suda u Petrinji,3.5. Rješenje o izboru predsjednika Opštinskog suda u Petrinji,3.6. Rješenje o razrješenju sudije i predsjednika Opštinskog suda za prekršaje Knin,3.7. Odluka o podržavljenju zgrade Gimnazije,

4. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;4.1. Donošenje Odluke o određivanju DP “Kamen” Obrovac za državno preduzeće od

republičkog značaja,4.2. Donošenje Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Kamen” Obrovac,4.3. Rješenje o imenovanju Upravnog odbora DP “Marko Orešković” Teslingrad,4.4. Inicijativa za formiranje Holding-korporacije,4.5. Inicijativa za formiranje Holding-korporacije kožarske industrije,4.6. Odluka o usvajanju programa za zadržavanje pograničnog stanovništva u RSK,4.7. Uredba o načinu i uslovima za obavljanje djelatnosti preduzeća,4.8. Uredba o upisu u sudski registar preduzeća i drugih pravnih lica koja obavljaju

privrednu djelatnost,4.9. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o transformaciji državne svojine,

116

4.10. Prijedlog glavnog projekta razvoja informacijskog sistema RSK i uvođenje informatizacije poslovanja u organima državne uprave.

4.11. Sanacija fabrike “Pneumatike” u Kombinatu “Borovo”5. Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo;

5.1. Informacija o izvršenim pripremama na izradi prostornog plana RSK,5.2. Program rada, dinamički i finansijski plan na izradi prostornog plana RSK,5.3. Donošenje Odluke o osnivanju Urbanističkog zavoda RSK,5.4. Rješenje o imenovanju direktora Urbanističkog zavoda,5.5. Donošenje Metodologije za popis i procjenu ratne štete,

6. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja;6.1. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o visini zarada, naknada i drugih primanja zaposlenih

za vrijeme ratnog stanja,6.2. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o posebni uslovima za zasnivanje i prestanak radnog

odnosa za vrijeme ratnog stanja,6.3. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o društvenoj brizi o djeci,6.4. Uredba o kriterijima za raspodjelu humanitarne pomoći u RSK (Pravilnik o

bodovanju porodične i socijalne karte),7. Ministarstvo odbrane;

7.1. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje dijela robe iz Republičkih robnih rezervi SVK,

7.2. Donošenje Odluke o školovanju kandidata za kontrolore letenja,8. Ministarstvo trgovine i turizma;

8.1. Donošenje Rješenja o razrješenju pomoćnika ministra,8.2. Donošenje Uredbe o ukidanju Uredbe o obavezi obavještavanja o promjenama

cijena određenih proizvoda i usluga,8.3. Uredba o ukidanju Uredbe o prometu motornog benzina i dizel goriva,8.4. Donošenje Odluke o visini osnovice za obračun zarada za republičke tržišne

inspektore,8.5. Donošenje Odluke o plaćanju prve faze uslužne prerade sirove nafte Rafineriji nafte

Pančevo,8.6. Privredna komora RSK – Odluka o odobrenju deviznih sredstava,

9. Ministarstvo zdravlja;9.1. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za psihijatrijske

bolesti u Petrinji,9.2. Donošenje Rješenja o imenovanju direktora Specijalne bolnice za psihijatrijske

bolesti u Petrinji,9.3. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za plućne

bolesti u Petrinji,9.4. Donošenje Rješenja o imenovanju direktora Specijalne bolnice za plućne bolesti u

Petrinji,10. Ministarstvo informisanja;

10.1. Donošenje Rješenja o razrješenju članova Upravnog odbora SRT Krajine,10.2. Donošenje Rješenja o imenovanju članova Upravnog odbora SRT Krajine,10.3. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut SRT Krajine,

11. Ministarstvo energetike i rudarstva;11.1. Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,

117

12. Ministarstvo prosvjete;12.1. Odgovor Univerziteta “Nikola Tesla” Knin vezan za visinu školarine,

13. Verifikacija ugovora o davanju na korištenje poslovnog (skladišnog) prostora na Beogradskom sajmu – hala “2”,14. Razmatranje zahtjeva za finansijsku pomoć u ostvarenju filma “Kninska vartolomeja”,

i izmjenjen i nadopunjen sa

4.12. razmatranje elaborata o ekonomskoj opravdanosti pokretanja proizvodnje u DP “Finel” Petrinja,

6.5. Donošenje Odluke o jednokratnoj novčanoj pomoći ranjenicima pripadnicima SVK koji se nalaze na liječenju u Srbiji,

7.3. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje dijela robe (naftnih derivata) iz robnih rezervi Ministarstva odbrane za potrebe SVK,

7.4. Donošenje Odluke o formiranju komisije,9.5. Donošenje Rješenja o razrješenju i imenovanju člana Upravnog odbora Opšte

bolnice “Sveti Georgije” iz Vojnića,9.6. Informacija o stanju u zdravstvu,

15. Ministarstvo inostranih poslova;15.1. Stanje i odnosi na spoljnom planu,16. Donošenje Odluke o postavljenju Izvršnog savjeta Srpske opštine Zadar.

Nakon ovih nadopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.

Budući je sjednica počela kasno neke tačke dnevnog reda su odgođenje za sutra, a počelo se sa 5. tačkom dnevnog reda – materijalom Ministarstva za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo.

Ad-55.1. i 5.2. Informacija o izvršenim pripremama na izradi prostornog plana (prilog broj 1)

podnio je ministar Ljubiša Budić, a potom su o programu rada dinamičkom i finansijskom planu na izradi prostornog plana govorili dr Milan Bursać, gosp. Vujatović Miroslav, gosp. Vidić Vlado i geolog Đujić Anđa.

Potom je donesena

O D L U K Ao prihvaćanju Programa za izradu Prostornog plana sa dinamičkim i finansijskim planom (pr. br. 104)

5.3. Donesena je

O D L U K Ao izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Republičkog zavoda za prostorno uređenje, zaštitu okoline i izgradnju objekata (prilog br. 2)

5.4. Doneseno je

R J E Š E N J Eo imenovanju direktora Urbanističkog zavoda RSK (prilog broj 3)

5.5. Nakon što je ministar Ljubiša Budić ukratko obrazložio Metodologiju, elemente i kriterijume za popis i procjenu ratne štete (prilog broj 4) donesena je

118

O D L U K Ao donošenju Metodologije, elemenata i kriterijuma za popis i procjenu ratne štete (prilog broj 5)

Ad-33.1. Na prijedlog i uz obrazloženje ministra pravosuđa i uprave Radomira Kužeta

donesena je

U R E D B Ao valorizaciji sudskih taksa (prilog broj 6)

3.2. Donesena je

U R E D B Ao valorizaciji novčanih kazni za prekršaje iz republičkih propisa (prilog broj 7)

3.3. Donesena je

U R E D B Ao valorizaciji novčanih iznosa u Zakonu o vanparničnom postupku (prilog broj 8)

3.4. Doneseno je

R J E Š E N J Eo razrješenju predsjednika Opštinskog suda u Petrinji (prilog broj 9)

3.5. Doneseno je

R J E Š E N J Eo izboru predsjednika Opštinskog suda u Petrinji (prilog broj 10)

3.6. Doneseno je

R J E Š E N J Eo razrješenju sudije i predsjednika Opštinskog suda za prekršaje Knin (prilog broj 11)

3.7. Donesena je

O D L U K Ao podržavljenju zgrade Gimnazije u Kninu (pr. br. 12)

Ad-4Zbog kratkoće vremena na današnjoj sjednici odrađena je samo točka 4.9., a ostalih 11

podtačaka odradiće se sutra.4.9. Nakon uvodnog izlaganja ministra Arbutine110 Nacrt Zakona o transformaciji

državne svojine (prilog broj 13) obrazložio je gosp. Jovan Drobnjak.U raspravi su potom učestvovali ministar Jarčević,111 ministar Arbutina, pomoćnik

ministra Bezbradica112 a nakon završetka rasprave donesen je

Z A K L J U Č A Ko provođenju javne rasprave po ponuđenom Nacrtu Zakona o transformaciji državne

svojine (prilog broj 14).

110 Nebojša.111 Slobodan.112 Radovan.

119

Ad-66.1. Skida se s dnevnog reda.6.2. Skida se s dnevnog reda.6.3. Utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao društvenoj brizi o djeci (prilog broj 15) koji će se shodno Ustavu i Poslovniku Vlade proslijediti u skupštinsku proceduru.

6.4. Donesena je

U R E D B Ao kriterijima za raspodjelu humanitarne pomoći u RSK (prilog broj 16) čiji je sastavni dio Pravilnik o bodovanju porodične i socijalne karte (prilog broj 17)

6.5. Nakon obrazloženja sekretara ministarstva Mile Čubrilovića donesen je

Z A K L J U Č A KZatražiti mišljenje Ministarstva finansija i Ministarstva zdravlja i odbrane i da oni na

spisak ranjenika daju svoj potpis, s tim da se vidi kako je ovaj problem rješen u Republici Srpskoj.

Ad-1010.1. Doneseno je

R J E Š E N J Eo razrješenju članova Upravnog odbora SRT Krajine (prilog broj 18)

10.2. Doneseno je

R J E Š E N J Eo imenovanju članova Upravnog odbora SRT Krajine (prilog broj 19)

10.3. Donesena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na STATUT SRT KRAJINE (prilog broj 20)

Na kraju sjednice na prijedlog ministra Kričke, a vezano za pravilno i zakonito raspolaganje sredstvima u JP “NIK” Mirkovci donesena je

O D L U K A(prilog broj 21)

S ovim je dnevni rad iscrpljen i sjednica završva s radom u 19.00 časova.

NASTAVAK 75. SJEDNICE 06. 02. 1994. GODINE

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.

Odsutni: Spiro Kostić, Peurača Vojin, Lazić Đorđe, Dragica Bakić.Sjednica je počela s radom u 10.15 časova.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović. Dnevni red je isti kao i na

sjednici od 05. 02. 1994. godine.

120

Ad-15O stanju i odnosima na spoljnom planu (prilog broj 22) govorio je ministar inostranih

poslova Slobodan Jarčević.U raspravi su potom učestvovali ministri Arbutina, Budić,113 Knežević,114 Crnogorac115 i

predsjednik Bjegović, a po završetku rasprave donesen je

Z A K L J U Č A KPrihvata se izvještaj ministra Jarčevića.

Ad-1Uvodnu riječ o novom ekonomskom programu dao je potpredsjednik Vlade Branko

Lubovac.On je u svom izlaganju istakao da bi mi svakako morali ići na ovaj program i da ga nije

usvojila Jugoslavija jer već duže vremena u nas sistem uopšte ne funkcioniše, sve se finansira iz budžeta, a njega praktično nema. Na Vladi je danas da se izjasni prihvata li ovaj Program ili ne.

Potom je bilo govora o Zaključku Vlade sa 74. sjednice i propisima koje naša Vlada treba donijeti da bi Program profunkcionisao na teritoriji RSK.

U raspravi su potom učestvovali gotovo svi ministri i pozvani na sjednicu Vlade, a po završetku rasprave donesena je

O D L U K Ao prihvatanju programa rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije (prilog broj 23)

te

Z A K L J U Č C I(prilog broj 24)

Ad-22.1. Donesena je

O D L U K Ao utvrđivanju visine osnovice za isplatu naknade na teret materijalnih troškova za mjesec januar (prilog broj 25)

2.2. Donesena je

O D L U K Ao utvrđivanju najniže cijene rada za mjesec januar (prilog broj 26)

i

Z A K L J U Č A Ko prodaji deviza iz devizne blagajne Narodne banke RSK (prilog broj 27)

Ad-44.1. Donesena je

O D L U K Ao određivanju DP “Kamen” Borovac za državno preduzeće od republičkog značaja (prilog broj 28)

113 Ljubiša.114 Milan.115 Miomir.

121

4.2. Doneseno je

R J E Š E N J Eo imenovanju Upravnog odbora DP “Kamen” Obrovac (prilog broj 29)

4.3. Doneseno je

R J E Š E N J Eo imenovanju članova Upravnog odbora DP “Marko Orešković” Teslingrad (pr.br. 30)

4.4. O inicijativi za formiranje holding Korporacije šumarstva i drvne industrije RSK (prilog broj 31) govorio je ministar Arbutina.

Potom je donesena

O D L U K Ao izradi prijedloga organizacije Holdinga šumarstva i drvne industrije RSK (pr.br. 32)

4.5. Ministar Arbutina obrazložio je inicijativu za formiranje holding Korporacije kožarske industrije (prilog broj 33), a potom je donesena

O D L U K Ao izradi prijedloga organizacije Holdinga proizvođača kože, obuće i galanterije RSK (prilog broj 34)

4.6. Donesena je

O D L U K Ao usvajanju Programa za zadržavanje pograničnog stanovništva u RSK (prilog broj 35)

4.7. Donesena je

U R E D B Ao načinu i uslovima za obavljanje djelatnosti preduzeća (prilog broj 36)

4.8. Donesena je

U R E D B Ao upisu u sudski registar preduzeća i drugih pravnih lica koja obavljaju privrednu djelatnost (prilog broj 37)

4.10. Prijedlog glavnog projekta razvoja informacijskog sistema RSK i uvođenje informatizacije poslovanja u organima državne uprave (prilog broj 38) obrazložio je ministar Arbutina.

Potom je donesena

O D L U K Ao usvajanju Prijedloga glavnog projekta razvoja informacijskog sistema RSK (prilog broj 39)

O D L U K Ao proglašenju DP “Elektroničko računski centar “Gavrilović” Petrinja za nosioca razvoja informatičke djelatnosti u RSK (prilog broj 40)

4.11. Skida se s dnevnog reda.4.12. Ministar Arbutina ukratko je obrazložio elaborat o ekonomskoj opravdanosti

pokretanja drvne industrije “Finel” Petrinja (prilog broj 41).Nakon toga donesen je

Z A K L J U Č A Ko usvajanju elaborata (prilog broj 42)

i

122

Z A K L J U Č A KPitanje bezbjednosti rada fabrike pokušaće u što kraćem roku riješiti Predsjednik

Republike, Predsjednik Vlade i Komandant GŠ SVK.S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 13.00 časova.

NASTAVAK 75. SJEDNICE 15. 02. 1994. GODINE

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.

Odsutni: Kostić Spiro, Lazić Đorđe, Milan Knežević, Miomir Crnogorac, Dragica Bakić, Mitar Brnović, Slobodan Jarčević.

Sjednica je počela s radom u 16.30 časova.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.Dnevni red je isti kao i na sjednici od 05. 02. 1994. godine.

Na ovoj sjednici nije bilo kvoruma, te je iz tog razloga a budući je već donesena odluka o prihvatanju Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije raspravljano samo o propisima koje naša Vlada mora donijeti da bi Program profunkcionisao na teritoriju RSK.

Nakon što su predstavnici ministarstva finansija referisali što je do sada urađeno i koje su uredbe pripremili otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi prisutni na sjednici Vlade.

Po završetku rasprave sjednica je zaključena u 19.00 časova

NASTAVAK 75. SJEDNICE 17. 02. 1994. GODINESpisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Odsutni: Milan Knežević, Miomir Crnogorac, Dragica Bakić, Mitar Brnović, Slobodan Jarčević.Sjednica je počela s radom u 8.30 časova.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade RSK gosp. Đorđe Bjegović.Dnevni red je isti kao i na sjednici od 05. 02. 1994. godine.

U vezi zaključka sa 74. sjednice Vlade RSK i propisa koje treba donijeti naša Vlada da bi Program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije profunkcionisao na području RSK nakon obrazloženja propisa od strane zaduženih ministarstava, institucija i odgovornih lica, a po završetku rasprave po predmetnim propisima doneseno je

O D L U K Ao korišćenju dijela raspoloživih deviznih rezervi kojima rukuje Narodna banka RSK u 1994. Godini za pokriće emisije novog dinara (prilog broj 43)

O D L U K Ao zamjeni, prodaji i kupovini novog dinara za strana sredstva plaćanja (prilog broj 44)

O D L U K Ao obrazovanju kursa dinara (prilog broj 45)

U R E D B Ao novom dinaru (prilog broj 46)

123

U R E D B Ao visini i načinu utvrđivanja poreza na dobit preduzeća i rokovima za plaćanje mjesečnih akontacija poreza za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti (prilog broj 47)

U R E D B Ao prestanku obaveze obračunavanja i plaćanja posebnog poreza na finansijske transakcije (prilog broj 48)

U R E D B Ao visini i načinu plaćanja akontacija poreza i doprinosa i drugih javnih prihoda koji se plaćaju na prihode građana u prvom polugodištu 1994. godine (prilog broj 49)

U R E D B Ao utvrđivanju i plaćanju poreza na promet za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti (prilog broj 50)

U R E D B Ao određenim proizvodima na koje se ne plaća porez na promet proizvoda (prilog broj 51)

U R E D B Ao valorizaciji određenih novčanih kazni za privredne prekršaje (prilog broj 52)

U R E D B Ao uvođenju posebne republičke takse koja se plaća za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti (prilog broj 53)

U R E D B Ao valorizaciji boravišnih taksa (prilog broj 54)

U R E D B Ao načinu obračunavanja kamate zbog neplaćenih poreza i drugih javnih prihoda u zakonom propisanom roku (prilog broj 55)

U R E D B Ao valorizaciji administrativnih taksa (pr.br. 56)

U R E D B Ao izmjenama i dopunama Uredbe o uslovima i o načinu obavljanja prevoza domaćih prevoznika u međunarodnom drumskom saobraćaju (pr.br. 57)

U R E D B Ao valorizaciji katastarskog prihoda (pr.br. 58)

U R E D B Ao visini naknade za korišćenje podataka premjera i katastra nepokretnosti radova i za pružanje usluga Republičkog geodetskog zavoda, oblasne geodetske uprave i opštinske uprave za katastar (prilog broj 59)

U R E D B Ao valorizaciji sudskih taksi (prilog broj 60)

U R E D B Ao valorizaciji novčanih kazni za prekršaje iz republičkih propisa (prilog broj 61)

124

U R E D B Ao visini godišnje naknade za drumska motorna vozila, traktore i priključna vozila (pr.br. 62)

U R E D B Ao ostvarivanju prava na naknadu zarade za vrijeme porodiljskog, produženog porodiljskog odsustva zaposlenog roditelja i odsustva sa rada usvojioca radi njege djeteta (prilog broj 63)

U R E D B Ao visini pomoći za opremu novorođenčeta (pr.br. 64)

U R E D B Ao materijalnom obezbjeđenju boraca NOR-a, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica (prilog broj 65)

U R E D B Ao visini invalidnina vojnih invalida i porodica palih boraca (prilog broj 66)

U R E D B Ao ostvarivanju prava na materijalno obezbjeđenje i dodatak za pomoć i njegu drugog lica u oblasti socijalne zaštite (prilog broj 67)

Osim navedenih uredbi donesen je i slijedeći

Z A K L J U Č A K

Zadužuje se Ministarstvo finansija i Ministarstvo inostranih poslova da pripreme sve aktivnosti oko formiranje Agencije za rad kod UNPROFOR-a.

Formira se radna grupa za izradu nacrta zakona o zajmu za potrebe odbrane RSK u sastavu: Peurača Vojin, Lazić Đorđe, Kužet Radomir, Pavao Marjanović.

Spomenuta radna grupa dužna je pripremiti nacrt navedenog zakona za slijedeću sjednicu Vlade.

Pod ovom tačkom donesena je još i

O D L U K Ao primjeni carinske tarife SRJ (pr.br. 68)

Ad-77.1. Donesena je

O D L U K Ao stavljanju na korištenje dijela robe iz Republičkih robnih rezervi SVK (prilog broj 69)

7.2. Donesena je

O D L U K Ao školovanju kandidata za kontrolore letenja (prilog broj 70)

7.3. Donesena je

O D L U K Ao stavljanju na korištenje dijela robe (naftnih derivata) iz robnih rezervi Ministarstva odbrane za potrebe SVK (prilog broj 71)

125

7.4. Donesena je

O D L U K Ao formiranju komisije za reviziju Odluke o preduzećima od posebnog značaja za odbranu RSK i kontrolu ratnih organizacija i sistematizacija preduzeća, drugih organizacija i pravnih lica (prilog broj 72)

Ad-88.1. Doneseno je

R J E Š E N J Eo razrješenju pomoćnika ministra za razvoj trgovine (prilog broj 73)

R J E Š E N J Eo razrješenju pomoćnika ministra za marketing (prilog broj 74)

8.2. Donesena je

U R E D B Ao ukidanju Uredbe o obavezi obavještavanja o promjenama cijene određenih proizvoda i usluga (prilog broj 75)

8.3. Donesena je

U R E D B Ao ukidanju Uredbe o prometu motornog benzina i dizel goriva (prilog broj 76)

8.4. Nakon što je ministar Lazić obrazložio odluku o visini osnovice za obračun zarada za republičke tržišne inspektore i rasprave u kojoj su učestvovali ministar Arbutina, pomoćnik ministra Radovan Bezbradica, predsjednik Bjegović predložio je slijedeći

Z A K L J U Č A KSkida se s dnevnog reda i razmotriće se na idućoj sjednici Vlade što je jednoglasno prihvaćeno.

8.5. Donesena je

O D L U K Ao plaćanju prve faze uslužne prerade sirove nafte Rafineriji nafte Pančevo (prilog br. 77)

8.6. Donesena je

O D L U K Ao odobrenju sredstava za popravku automobila (prilog broj 78)Po završetku naprijed navedenih podtačaka Ministarstvo trgovine i turizma ministar Lazić predložio je donošenje 3 Uredbe sa zakonskom snagom po hitnom postupku i to:

U R E D B Asa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (prilog broj 79)

U R E D B Asa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o ličnom radu (prilog broj 80)

U R E D B Asa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o robnim rezervama (prilog br. 81)

126

Nakon njegovog izlaganja donesen je

Z A K L J U Č A KNačelno se prihvataju spomenute Uredbe tim da se zatraži po hitnom postupku mišljenje

Ministarstva pravosuđa i uprave prije nego se Uredbe prosljede na potpis predsjedniku RSK Milanu Martiću.

Ad-99.1. Donesena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti u Petrinji (pr.br. 82)

9.2. Doneseno je

R J E Š E N J Eo imenovanju direktora Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti u Petrinji (pr.br. 83)

9.3. Donesena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za plućne bolesti u Petrinji (prilog broj 84)

9.4. Doneseno je

R J E Š E N J Eo imenovanju direktora Specijalne bolnice za plućne bolesti u Petrinji (prilog broj 85)

9.5. Doneseno je

R J E Š E N J Eo razrješenju i imenovanju člana Upravnog odbora Opšte bolnice “Sveti Georgije” u Vojniću (prilog broj 86)

9.6. Ministar Kostić116 podnio je informaciju o trenutnom stanju u zdravstvu RSK, teškoćama sa kojima se zdravstvo susreće i preduzetim mjerama za poboljšanje položaja zdravstva.

Potom je donesen

Z A K L J U Č A KPrihvata se izvještaj ministra Kostića o stanju u zdravstvu Republike Srpske Krajine.

Ad-1111.1. Donesena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj 87).

U međuvremenu od zakazivanja 75. sjednice 05. 02. 1994. godine Ministarstvo energetike dostavilo je još neke materijale tako da je pod tačkom 11.2. raspravljano o

116 Spiro.

127

prijedlogu Odluke o ratnoj organizaciji i sistematizaciji u Ministarstvu energetike i rudarstva u vezi koje je donesen

Z A K L J U Č A KO ovoj Odluci se Vlada neće danas izjašnjavati budući je na prijedlog ministra odbrane

osnovana komisija za reviziju preduzeća od značaja za odbranu RSK i ratnih sistematizacija, te će spomenuta odluka ići na verifikaciju spomenute komisije.

11.3. Ministar Krička117 predočio je članovima Vlade informaciju o aktivnostima ministarstva u vezi poboljšanja poslovanja JP “NIK” Mirkovci, te prijedloge mjera za dalje aktivnosti (prilog broj 88).

Potom je otvorena rasprava, a po završetku rasprave donesen je

Z A K L J U Č A KPrihvata se informacija i prosljediće se predsjedniku RSK.

Ad-1212.1. Odrađeno u tački 1.Pomoćnik ministra prosvjete Dušan Badža predočio je članovima Vlade zahtjev za

obezbjeđenje interventnih količina goriva (prilog broj 89), te upoznao predsjednika Vlade da predstavnici granskog sindikata traže sastanak sa njim u vezi problema prosvjete. Potom je na prijedlog predsjednika Bjegovića donesen

Z A K L J U Č A KPrihvata se sastanak sa predstavnicima granskog sindikata, a što se tiče goriva zahtjev jest

opravdan, ali treba iznaći mogućnosti finansiranja. Zahtjev se prima na znanje kao zadatak i pokušaće se iznaći neko rješenje.

Ad-13Prima se na znanje i verificira

U G O V O Ro davanju na korišćenje poslovnog (skladišnog) prostora na Beogradskom sajmu – hala “2” (prilog broj 90)

Ad-14U vezi zahtjeva za finansijsku pomoć u ostvarenju filma “Kninska vartolomeja” donesen

je (prilog broj 91)

Z A K L J U Č A KNačelno se prihvata, s tim da zahtjev prođe Ministarstvo kulture i “Krajina-film”, te će se

nakon toga sa Republikom Srbijom vidjeti hoće li biti sredstava.

Ad-16Na prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave donesena je

O D L U K Ao postavljenju Izvršnog savjeta Srpske opštine Zadar (prilog broj 92)

S ovim je dnevni red iscrpljen, ali su donesene još neke odluke na prijedlog pojedinih ministarstava i to kako slijedi:

117 Milivoj.

128

R J E Š E N J Eo izmjeni Odluke br. 05-3-8/94. od 30. 12. 1993. godine (prilog broj 93)

R J E Š E N J Eo imenovanju članova Upravnog odbora “KNINEH-a” (prilog broj 94)

R J E Š E N J Eo imenovanju komisije za procjenu automobila “Opel Askona” (prilog broj 95)

O D L U K Ao odobrenju goriva za 3 autobusa na relaciji Knin – Beograd – Knin (prilog broj 96)

R J E Š E N J Eo eksproprijaciji (prilog broj 97)

R J E Š E N J Eo razrješenju člana stručne radne grupe za pružanje stručne pomoći u vođenju investicija humanitarnih organizacija i nevladinih i drugih institucija (pr.br. 98)

Osim navedenih akata doneseni su i zaključci po pojedinim pitanjima i to kako slijedi:1. Šahovski turnir na Plitvicama i nastup fudbalske reprezentacije RSK (prilog broj 99) u

načelu se prihvata, ali treba napraviti finansijski plan.2. Poziv gradonačelnika Ksantija118 u Grčkoj (prilog broj 100) – zauzet je stav da se treba

ići, a predsjednik Vlade će razgovarati sa predsjednikom Republike i potom će obavjestiti Vladu.

3. Prijedlog MIP-a za pomoć u štampanju knjige Petra Zinajića iz Slunja (prilog broj 101) – načelno se prihvata s tim da se ostvari kontakt “ISKRE” Ministarstva informisanja i Ministarstva kulture i vjera.

4. Zaključak u vezi prijedloga predsjednika Vlada za dodjelu prostorija ministarstvima i vladinim institucijama – zadužuje se Sekretarijat Vlada da sazove sekretare svih ministarstava da u roku od 5 dana ponude predsjedniku Vlade plan razmještaja. U protivnom prijedlog predsjednika Vlade smatra se prihvaćenih. (Prilog broj 102)

S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 12.30 časova.

Napomena: Vezano za tačku 8.6. greškom je izostavljena UREDBA sa zakonskom snagom u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora u oblasti trgovine (pr. br. 103) Za spomenutu Uredbu vrijedi isti zaključak kao i za navedene 3 Uredbe.

Predsjednik VladeĐorđe Bjegović119

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 10.

118 Xanthi.119 Priređivači su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastoručnim potpisima.

129

401994., veljača 17.BeogradBilješka o razgovoru s Vjačeslavom Taloninom, tajnikom Veleposlanstva Ruske Federacije u Beogradu, iz koje su vidljivi stavovi krajinske politike prema mogućoj reintegraciji RSK u Republiku Hrvatsku izravno ili putem autonomnog statusa

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO INOSTRANIH – STR. POV. –POSLOVA17. 02. 1994.

Z A B E L E Š K A

o razgovoru dana 17. 02. 1994. u MIP-u RSK sa VjačeslavomTaloninom, prvim sekretarom Ambasade Ruske Federacije u Beogradu

Razgovor održan u vremenskom terminu između 11.00 – 12.15 h., a shodno inicijativi V. Talonina.

Iz razgovora najvažnije sledeće 1) Talonin se interesovao da li je u poslednje vreme bilo kontakta između Republike Hrvatske i RSK, a prvenstveno u vezi ekonomske saradnje. Odgovoreno mu da je kontakt bio posredan, odnosno da je tokom prošle nedelje održan sastanak sa Gerdom Ahrenson,120 zamenikom ko-predsednika Konferencije o bivšoj Jugoslaviji, gde je razmatrana mogućnost ekonomske saradnje Zagreba i Knina. Nikakav dogovor nije postignut, jer Srpska strana insistira da preduslov za ekonomsku saradnju mora biti ukidanje sankcija prema RSK, odnosno povlačenje rezolucije 820 koja je sve ekonomske aktivnosti Krajine podredila jurisdikciji Zagreba.Talonin se interesovao da li su razgovori uključili i pitanje otvaranja drumskih i železničkih saobraćajnica. Odgovoreno mu da Srpska strana prihvata otvaranje saobraćajnica pod uslovom da se rezolucija 820 ukine, kao i hrvatskom saglasnošću davanja jedne luke na upotrebu, jer bi tim putem RSK izbegla zamku tihe ekonomske i političke podređenosti Hrvatskoj.Interesovao se da li Zagreb i dalje insistira na primeni rezolucije 820. Potvrdno mu odgovoreno.Posebno interesovanje pokazao za autoput Zagreb – Beograd, odnosno da li Beograd “vršio pritisak na Knin” da se odobri njegovo otvaranje, odnosno “da li bi Knin popustio ukoliko bi Beograd vršio pritisak”. Odgovoreno mu negativno.

2) Talonin se posebno osvrnuo na političko rešenje sukoba između Zagreba i RSK. U tri – četiri navrata podvukao da je problem Krajine kompleksan, i da se ne može uporediti sa problemom Bosne. Tražio naše mišljenje za najsvrsishodniji način rešavanja sukoba, uključujući i mišljenje o mogućnosti ujedinjenja “do kraja godine” RSK i Republike Srpske, “kako je izjavio predsednik Martić”.Odgovoreno mu da politička budućnost RSK ne može biti zasnovana niti u povratku pod direktnu jurisdikciju Zagreba, niti u indirektnu, putem davanja “autonomije”, jer bi obadve

120 Geert Heinrich Ahrens.

130

solucije značile, dugoročno gledajući, nestanak Srpskog etničkog prisustva u Krajini, jer bi Hrvatska primenila tihe i suptilne metode genocida. Što se pak tiče ujedinjenja RSK sa Republikom Srpskom, ta mogućnost je svakako realna. Skrenuta mu pažnja da vreme radi za RSK, koja homogena, za razliku od Hrvatske, koja heterogena, i koja podeljena između germanskog severa i latinskog juga, i da će taj faktor na kraju dovesti do raspada same Hrvatske. Eventualno priznanje u ovom konkretnom momentu RSK od strane Zagreba bi samo još više pospešilo raspad Hrvatske.Talonin ukazao da bi Zagrebu ostala na raspolaganju samo vojna opcija ukoliko se politički kompromis ne bi mogao postići. Odgovoreno mu da je krajiški front dugačak 1.000 km, i da Tuđman121 nema dovoljno trupa za široke frontalne nastupe, pogotovo ne sada kada je deo svojih jedinica prebacio u Bosnu. Takođe, skrenuta mu pažnja da je u Hrvatskoj (a pogotovo u Dalmaciji) opao moral među stanovništvom za bilo kakva vojna dejstva.

3) Talonin se interesovao za raspored snaga u Skupštini RSK i uticaju SPS-a među narodom u Krajini. Odgovoreno mu da je činjenica da SRS i SDS imaju većinu u Parlamentu, ali da ta većina gubi podršku u samom narodu, koji uviđa lične ambicije poslanika navedenih stranaka. Rezultat toga je da SPS dobija na snazi i popularnosti, što direktno vodi još jačem učvršćivanju pozicija predsednika Martića122 koji, za razliku od dr. Babića123, ima razvijeniji osećaj za međunarodnu politiku.

4) MIP RSK se interesovao za situaciju u bivšem SSSR-u i problemu unutrašnjih granica. Talonin dosta opširno izneo sadašnju problematiku. Ukazao da u Ukrajini ima 25 miliona Rusa, a u Kazahstanu 8 miliona. Podvukao da pitanje unutrašnjih granica još uvek ne predstavlja takav problem koji bi se mogao uporediti sa situacijom u bivšoj Jugoslaviji, i to iz razloga što

a) Rusi još uvek nisu svesni svojih (tačnih) etničkih granica,b) Što ih je brojčano toliko van granica same Rusije, da u susednim republikama

predstavljaju značajan faktor,c) Značajnost tog brojčanog faktora se ogleda u činjenici da u susednim republikama

predstavljaju impozantan činilac u infrastrukturama.Međutim, interesantno da Talonin podvukao da za sada baltičke republike predstavljaju najveći problem za Ruse, jer se Ruska etnička grupacija diskriminiše, što je jako nezgodno, jer u baltičkim republikama Rusija i dalje ima vojno prisustvo od kojeg baltički Rusi očekuju zaštitu. S tim u vezi, situacija na Baltiku i pokušaji ostalih republika da uvedu diskriminacione, anti-ruske zakone, među samim Rusima polako ali sigurno uliva u svest dozu nelagodnosti. Počinju da se prave paralele sa situacijom u bivšoj Jugoslaviji, odnosno počinje da sazreva uverenje da bi moralo doći do izmena unutrašnjih granica bivšeg SSSR-a. Činjenica da autonomne regije u samoj Rusiji pokazuju znakove secesionizma ni malo ne pomaže, već naprotiv pospešuje svest ruskom “ujedinjenju”.

ZAKLJUČAK:Utisak da je Talonin posetio MIP RSK po direktivi iz Moskve, pogotovo što je i sam izjavio 16. 2. 1994.g. da je sastanak hitnog karaktera. Utisak takođe da Moskvu prvenstveno interesuje da li je u RSK, po izboru predsednika Martića možda došlo do izmene stavova

121 Franjo.122 Milan.123 Milan.

131

u pogledu političkog rešenja/kompromisa sa Hrvatskom. Talonin očigledno tragao za znakove “slabosti” koji bi ukazali na mogućnost ulaska RSK pod jurisdikciju Hrvatske, bilo u direktnoj, bilo u indirektnoj “autonomnoj” formi.Interesantno da je u potpunosti prihvatio rezonovanje MIP-a RSK kada je Hrvatska u pitanju, izjavivši, između ostalog, da “ako Beograd popusti sa Krajinom, moraće i sa Bosnom, a potom i sa Vojvodinom i Kosovom”.S tim u vezi, kao opšti zaključak se može konstatovati da je glavni cilj Taloninovog dolaska bila analiza srpskih stavova i čvrstina daljih zastupanja istih, kako zbog otvaranja biroa u Beogradu i Zagrebu, tako i situacije oko Sarajeva.

NAČELNIK I UPRAVEBranko Filipović, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 4., kut. 34.

411994., veljača 17.KninObavijest Ministarstva vanjskih poslova RSK Vladi RSK o želji profesora Sveučilišta Oxford, dr. Hugha McDonalda, da posjeti RSK i razgovara s krajinskim političkim vodstvom

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

The REPUBLIC OF Serbian KrajinaMinistarstvo za inostrane poslove

Ministry of Foregin AffairsKNIN, KRALJA PETRA I OSLOBODIOCA 27 OFFICE IN BELGRADETEL. 011-235-16-72 TERAZIJE No 3/10780-60-126/079-719-023 TEL: (011) 3221-325; 3226-778; 3227-346FAX: (011) 235-16-72 FAX: (011) 3224-573REPUBLIC OF SERBIAN KRAJINAYUGOSLAVIA

STR. POV. 157/94 – POSLATI ŠIFROVANO –17. 02. 1994.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAVLADAK N I N

ZA PREMIJERA, GOSPODINA ĐORĐA BJEGOVIĆA

Profesor Oksfordskog Univerziteta, dr. Hugh McDonald, ponovo je izrazio želju da poseti RSK, gde bi razgovarao sa:a) Predsednikom Milanom Martićem,b) Premijerom Đorđom Bjegovićem,

132

c) Predsednikom Skupštine, Brankom Vojnicom,d) Generalom Miletom Novakovićem,e) Novim ministrom za unutrašnje poslove,f ) Direktorom TV RSK na Plitvicama,g) Lokalnim organima u Opštini Okučani

Cilj posete predočenje zvaničnih stavova Londona u vezi političke situacije na prostorima bivše Jugoslavije, odnosno razmena mišljenja sa zvaničnim predstavnicima Krajine. Boravak bi bio iskorišćen i za analizu genocida na prostorima Zapadne Slavonije.

NAPOMENA: Poznato da je dr. McDonald vrlo blizak vladinim institucijama u Velikoj Britaniji, i da bi njegova poseta svakako imala obaveštajni karakter. I pored toga, predlažemo da se ista prihvati, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da je MIP RSK do sada imao koristi od profesora, jer ne samo što je dosta precizno prenosio zvanične stavove Londona, već je takođe prosleđivao sve materijale koje mu je MIP RSK dostavljao (između ostalog dokumentaciju o Marinom Selu, Pakračkoj Poljani i hrvatskim pokušajima uklanjanja svih tragova zločina). Dr. McDonald je izjavio da će biti u mogućnosti da poseti RSK u periodu posle 26. februara o.g. Njegova poseta bi bila u svojstvu gosta Vlade RSK.

Molimo za Vašu odluku.

P/O MINISTRA ZA INOSTRANE POSLOVE RSKBranko Filipović, [v.r.]Načelnik I uprave M.P.124

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 5010.

421994., veljača 17.Dvor na UniPismo predsjednika SO Dvor na Uni i Izvršnog savjeta Dvor na Uni, te pismo oca ubijenog pripadnika SVK Šaše Marijana, u kojima se oštro osuđuje ubojstvo, ukazuje na masovnu pojavu šverca s Muslimanima u Cazinskoj krajini i teror švercera nad stanovnicima i pripadnicima SVK na prostoru Banovine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAOPŠTINA DVOR NA UNIPREDSJEDNIK SO DVOR NA UNIPREDSJEDNIK IS SO DVOR NA UNIBroj: 01-5-58/4-1994.Dvor, 17. 02. 1994. godine

PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINEK N I N

124 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove, Knin.

133

SKUPŠTINI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINEK N I N

VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINEK N I N

GLAVNOM ŠTABU SRPSKE VOJSKE KRAJINEK N I N

KOMANDI BANIJSKOG KORPUSAPETRINJA

MUP RSK, SUPG L I N A

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVEOKRUŽNI SUD G L I N A

Dana 13. februara 1994. godine na vršenju vojničkog zadatka mučki s leđa, hicem u potiljak ubijen je pripadnik Srpske vojske Krajine Šašo Marijan, rodom sa sela D.125 Stupnice, opštine Dvor na Uni.

Njegove ubice su: Grmuša Milan, Čavić Dragan, Bunčić Stevo i Puzić Ranko, svi iz Petrinje. Jedan od ubica Grmuša Milan je mrtav dok se ostali nalaze u Istražnom zatvoru Glina.

Imenovani su iz do sada poznatih činjenica imali zadatak da sa svojim saradnicima razbiju napore Srpske vojske Krajine, da se prekine šverc oružja i robe sa Muslimanima iz Cazinske Krajine. Imenovani su uhapšeni u Dvoru na Uni od strane pripadnika MUP-a RSK, SJB Dvor na Uni i predati nadležnim državnim organima i sada se trenutno nalaze u Istražnom zatvoru u Glini.

Kako se radi o poznatim kriminalcima koji su se nakon izvršenog zločina pozivali na poznate ličnosti iz političkog života, bivšeg predsjednika Skupštine RSK Milu Paspalja i sadašnjeg poslanika Skupštine RSK Dragana Čičića došlo je do velikog uznemirenja građana opštine Dvor na Uni.

Nakon sagledane političko-bezbjedonosne situacije na području opštine Dvor na Uni, upozoravamo sve nadležne institucije da bi eventualno puštanje iz zatvora uhapšenih ili njihov inscenirani bijeg dovelo do eksplozije nezadovoljstva naroda ove opštine i time paralize svih javnih institucija na području ove opštine, kako vojske i policije, tako i civilnih organa.

Upozoravamo sve nadležne da se sve strukture vlasti počev od predsjednika opštine, predsjednika Izvršnog savjeta Skupštine opštine, Izvršnog savjeta, kao i svi građani opštine Dvora na Uni jednodušni u stavu da se počinioci zlodjela izvedu pred lice pravde i kazne.

Također zahtjevamo da se u istražnom postupku razotkriju svi oni koji su umiješani u mafijaške poslove u RSK, pa i makar to bili i predstavnici najviših političkih, vojnih, policijskih i drugih funkcija.

Pošto je zločin učinjen na području naše opštine zahtjevamo do Ministarstva pravosuđa i uprave da suđenje ubica bude javno i da se održi u Zgradi opštinskog suda Dvor na Uni. Tražimo od svih nosilaca pravosudnih, vojnih i policijskih službi da nas o cijelom toku ovog slučaja svakodnevno pismeno izvještavaju.

125 Donje.

134

Zahtjevamo da nam se po ovom dopisu od zatraženih institucija i organa odgovori u pismenoj formi u roku od 24 časa da bi građanima ove opštine mogli dati zvanične informacije o čitavom događaju što bi dovelo do smirivanja situacije.

M.P.126 PREDSJEDNIK SO DVOR NA UNI dipl.ing.polj. Ljubomir Carić, [v.r.]

M.P.127 PREDSJEDNIK IS DVOR NA UNI Marijan Janošević, pravnik, [v.r.]

Komandantu vojske Republike Srpske(na ruke general potpukovnika RATKA MLADIĆA)

Poštovani komandante!Uzimam sebi za pravo, a u ime naroda moga kraja da Vam se obratim.13. 02. 1994. god. na zvjerski način od grupe naoružanih srpskih ubica i kriminalaca iz

Petrinje ubijen je moj sin Šašo Marijan. Život je izgubio u trideset drugoj godini života na vršenju vojničkog zadatka u mjestu Kobiljak kod Dvora na Uni.

Cilj pomenute grupe kriminalaca i ubica je bio da u saradnji sa kriminalcima iz Kobiljaka i Dvora, razbiju 33. brigadu i njenu vojsku, te stvore na području Kobiljaka bazu za šverc oružja, municije i ostale robe. Dobro je poznato da na području Banije i Korduna uveliko cvjeta šverc oružja, municije i hrane.

Predpostavljam da Vama ovo sve nije poznato, a kako Vas izuzetno cijenim kao časnog oficira i čovjeka, želim da Vas zamolim da uložite svoj autoritet i u saradnji sa poštenim ljudima iz RSK spriječite ovo zlo.

Ova grupa kriminalaca i ubica se debelo uzdalo u zaštitu naših političara Paspalja Milana, Čičić Dragana i Gorana Hadžića što se može vidjeti iz izjava uhapšenih. Poznato je da je ubica mog sina do sada izvršio četiri takva djela i da je zajedno sa ostalim saučesnicima rastjerivao ljude i djecu po kafićima i zabavama, ubijajući ih ranjavajući ili tukući ih, ali su uvijek uspjevali izbjeći ruci pravde zahvaljujući svojim zaštitnicima.

Ova grupa kriminalaca i ubica kao i slične grupe nisu nepoznate vlastima u Krajini. Svima su poznata imena Rambova,128 Stivova,129 i drugih sa kojima su se oni ponosili i harali, po Petrinji, Glini i Kostajnici da bi stigli i u Dvor, gdje se narod diže da ih spriječi. Ovaj narod je rekao stop kriminalcima, i bez obzira na prepreke na koje nailazimo mi ćemo ovo presjeći. Naša trula vlada Vas ubjeđuje kako stoji uz srpski narod Republike Srpske, ja i narod mog kraja mislimo da to nije tako. Srpski kriminalci potpomažu Cazinsku Krajinu, oružjem, municijom i hranom da bi Muslimani mogli bolje da tuku i Vas i nas.

Ovakovo ponašanje i laži bog zna dokle nas mogu odvući, a Vi procjenite i recite da li je ovo dobro ili nije. Prođite borbenu liniju prema Cazinskoj Krajini pa će te vidjeti među borcima da li je ovo tačno ili nije, ali pitajte borce u rovovima kako im šverceri i kriminalci mlate svežnjevima maraka ispred nosa, a busaju se u prsa kako su časni i pošteni Srbi, kako su za Srbiju i srpski narod.

126 Okrugli pečat: RSK, Skupština opštine Dvor na Uni.127 Okrugli pečat: RSK, Izvršni savjet Dvor na Uni.128 Dragan Čavić “Rambo”, pripadnik “Stivove” paravojne skupine.129 Stevo Bunčić “Stiv”, vođa paravojne skupine (Petrinja).

135

Poznati kriminalci iz Kobiljaka i Dvora još su na slobodi i prijete policiji Dvora i vojsci kako će se smijati kad ih napadnu kriminalci iz Petrinje sa svojim saradnicima iz okolnih opština, a možda čak iz Srbije.

Napominjem da sam i ja sam ranjen od muslimanskog snajpera na Suvoj Međi. Moj sin Šašo Marijan svirepo je ubijen jer je na rukavu svoje uniforme imao natpis Milicija Krajine koju je dobio na Orašju, ratujući zajedno sa vašim borcima našom braćom, a i sa borcima Republike Srpske Krajine sa kojima je komandovao sadašnji predsjednik Milan Martić. Što se mene tiče ja sam već u borbi protiv tih kriminalaca i ratnih profitera. Ja ću osvetiti prolivenu krv moga sina i boriću se sa njima dok i ja ne budem u zemlji, ali preko Dvora prolaziti neće dok postoji Šašo Rade i narod ispod Šamarice.

Mogao bi još toga da pišem, ali ne mogu više izdržati. Ako budete u prolazu preko Dvora pozovite me preko 33. Brigade. Sve što znadem reći ću Vam, a što kažem ja i učinim.

Ako odlučite o svom stavu možete obavijestiti preko predsjednika Skupštine Dvor ili predsjednika Izvršnog savjeta Skupštine Dvor.

S poštovanjem Šašo Rade.

D. Stupnica, 24. 02. 1994. god.DOSTAVLJENO:

– Predsjedniku RSK– Komandantu SV RSK– Komandantu SV RS130

– Baniskom korpusu– 33. brigadi– SVB Dvor

Primljeno 25. 02. 1994. 131

[……., v.r.]132

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 1001/1.

431994., veljača 18.Protokol o reguliranju jedinstvene monetarne politike na području SR Jugoslavije, Republike Srpske i RSK

STROGO POVERLJIVO

PROTOKOL O REGULISANJUJEDINSTVENE MONETARNE POLITIKE NA PODRUČJU

SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE, REPUBLIKE SRPSKEI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

130 Rukom je dopisano da je navedenima pismo upućeno teleksom.131 Priređivači su izostavili telegram upućen Skupštini RSK jer je gotovo identičan pismu koje je naslovljeno na Ratka Mladića.132 Potpis nečitak.

136

U dosadašnjem periodu Narodna banka Jugoslavije imala je samostalnu [….]133 Republike Srpske i Republike Srpska Krajina. Na monetarnim područjima egzistirale su posebno novčane jedinice čiji je odnos prema jugoslovenskom dinaru bio 1 : 1, s tim što se dinari Republike Srpske i Republike Srpska Krajina kao efektivni novac, nisu mogli koristiti za plaćanje u Jugoslaviji, dok se na tim područjima jugoslavenski dinar prihvatao kao platežno sredstvo. Narodna banke Republike Srpske i Republike Srpska Krajina su utvrđivale monetarnu politiku, s tim što su kvantitativne zadatke usklađivale sa kvantitativnim zadacima Narodne banke Jugoslavije. Na taj način održavan je odnos 1 : 1 a obim primarne emisije koji je emitovan na tim područjima kretao se oko 15 – 20% obima na području Savezne Republike Jugoslavije.

Što se tiče platnog prometa Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpska Krajina, on se odvijao preko posebnih računa u Službi platnog prometa tako da je Služba platnog prometa svaki dan preko posebnih evidencionih računa imala tačan uvid u novčane tokove i stanje potraživanja i obaveza između Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpska Krajina.

Polazeći od činjenice da su Vlade Republike Srpske i Republike Srpska Krajina u celosti prihvatile Program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije, a Savezna vlada prihvatila da novi dinar kao novčana jedinica Savezne Republike Jugoslavije bude sredstvo plaćanja sa svim funkcijama novca i na ovom području, predlaže se sledeći

P R O T O K O L1. Novi dinar SRJ predstavlja novac sa svim funkcijama na području Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpska Krajina;2. Narodna banka Jugoslavije će jedina emitovati novi dinar na području Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine i obezbeđivati stabilnost valute i finansijsku disciplinu na tim monetarnim područjima. Narodna banka Jugoslavije utvrđuje ciljeve i zadatke monetarne politike i preduzima mere za ostvarivanje tih ciljeva i zadataka na celom monetarnom području. Narodna banka Jugoslavije će primarnu emisiju za područje Republike Srpske i Republike Srpske Krajine vršiti preko računa 615, koji će biti otvoreni za Narodnu banku Republike Srpske u Banja Luci i Narodnu banku Republike Srpske Krajine u Kninu;3. Narodna banka Republike Srpske i Republike Srpska Krajina obavljaće poslove koje sada obavljaju glavne filijale Narodne banke Jugoslavije i druge poslove u saglasnosti sa Narodnom bankom Jugoslavije;4. Narodne banke Republike Srpske i Republike Srpska Krajina prestaju sa emisijom dinara Republike Srpske i Republike Srpska Krajina, s tim da on ostaje u opticaju u roku u kome će postojati paralelno važenje starog i novog dinara u Saveznoj Republici Jugoslaviji;5. Propise Savezne Republike Jugoslavije iz oblasti monetarne politike i platnog prometa u celosti preuzimaju organi Republike Srpske i Republike Srpska Krajina;6. Projekcija platnog i deviznog bilanca je jedinstvena sa područja Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpska Krajina. Devizne rezerve Republike Srpske i Republike Srpska Krajina su sastavni deo deviznih rezervi Narodne banke Jugoslavije i posebno se evidentiraju na podračunima kod Narodne banke Jugoslavije. Za iznos novih dinara koji se emituje za potrebe Republike Srpske i Republike Srpska Krajina devizno

133 Nečitko u izvorniku.

137

pokriće se deponuje kod Narodne banke Jugoslavije, o čemu se vodi posebna evidencija. Poslovne banke sa područja Republike Srpske i Republike Srpska Krajina kupovinu i prodaju deviza vrše preko narodnih banaka Republike Srpske i Republike Srpska Krajina, s tim što će se dekadno vršiti obračun između ovih narodnih banaka i Narodne banke Jugoslavije;7. Platni promet sa inostranstvom obavlja se u skladu sa Odlukom o vršenju platnog prometa sa inostranstvom tako da svi učesnici u platnom prometu imaju isti status;8. Narodna banka Jugoslavije uspostavlja jedinstvenu kontrolnu funkciju koja podrazumeva kontrolu boniteta i zakonitost poslovanja banaka i drugih finansijskih organizacija kao i jedinstvenu primenu svih mera monetarne i devizne politike. Narodna banka Jugoslavije u Narodnoj banci Republike Srpske i Narodnoj banci Republike Srpska Krajina formira odgovarajuće organizacione jedinice za kontrolu;9. Narodna banka Jugoslavije obezbeđuje jedinstven informacioni sistem preko koga su banke i druge finansijske organizacije dužne da dostavljaju relevantne podatke koji se odnose na monetarna, kreditna i devizna kretanja i kreditne odnose sa inostranstvom. Narodna banka Jugoslavije formira jedinstven konsolidovan bilans svih banaka;10. Uspostavlja se platni promet između svih učesnika u platnom prometu čiji se računi vode kod organizacionih jedinica Službe za platni promet u Saveznoj Republici Jugoslaviji, Republici Srpskoj i Republici Srpska Krajina, preko odvojenih računa za nove i stare dinare, primenom jedinstvenog sistema računa i jedinstvenih instrumenata platnog prometa. Ovako uspostavljen platni promet kontrolisaće Narodna banka Jugoslavije i Služba za platni promet SRJ preko jedinstvenog evidencionog računa, dnevnih, sedmodnevnih i mesečnih izveštaja, kao i uz stalnu kontrolu obavljanja platnog prometa u filijalama platnog prometa na području Republike Srpske i Republike Srpska Krajina;11. Centralne Službe za platni promet i finansijsku kontrolu u Republici Srpskoj i Republici Srpska Krajina, funkcionišu kao Glavne filijale Službi za platni promet Savezne Republike Jugoslavije, a filijale Službi u Republici Srpskoj i Republici Srpska Krajina funkcionišu kao filijale Službe Savezne Republike Jugoslavije;12. Utvrđuje se jedinstveni bilans svih budžeta po jedinstvenoj metodologiji;13. Za sprovođenje jedinstvene monetarne politike u potpunosti se usaglašavaju svi propisi iz oblasti cena, poreza, carine i odnosa sa inostranstvom;14. Primena programa počinje 16. februara 1994. godine.

Preslika, strojopis, ćirilicaHrvatski informativni centar, A – 160/3.

441994., veljača 21.KistanjeSlužbena zabilješka s izjavom Milana Dragovića povodom rušenja njegove obiteljske kuće u mjestu Prokljan od strane mještana Sonkovića

KU – 92/94.J.M.Kistanje, 21. 02. 1994. godine.

138

SLUŽBENA ZABILJEŠKASastavljena dana 15. 02. 1994. godine povodom obavljenog informativnog razgovora

sa Dragović Milanom pok. Gojka, rođen 12. 04. 1948. godine u Prokljanu, SO Knin, sa mjestom stanovanja u Đevrskama, po zanimanju priv. ugostitelj, u vezi miniranja njegove obiteljske kuće u mjestu Prokljan.

Isti navodi da je od početka hrvatske agresije na RSK-a bio u jedinici u odbrani mjesta Prokljan, a sa njime je bio i njegov sin. U šestom mjesecu 1993. godine isti je napustio jedinicu zbog zdravstvenih razloga o čemu posjeduje dokumentaciju od vojne komisije. Nakon toga sa ženom je prešao stanovati u mjesto Đevrske, a sin mu je ostao na položaju u mjestu Gračac. Odmah nakon napuštanja jedinice i njegovog prelaska u mjesto Đevrske, njegovi mještani počeli su mu pretiti i govoriti da će mu srušiti kuću ako se ne vrati u jedinicu. U više navrata Dragović Milan o istim pretnjama upozoravao je vojnu komandu II brigade u Đevrskama. Negdje u sedmom mjesecu 1993. godine Dragović Milanu minirana je nova kuća u čemu su radnici SM Kistanje sprečeni od strane komande u Sonkoviću da izvrše uviđaj.

Dana 28. 01. 1994. godine u jutarnjim časovima kod Dragović Milana u Đevrske došao je Računica Milorad sin Ilije iz Prokljana te ga obavjestio da mu je minirana kuća. Nadalje Dragović navodi da je neke stvari iz kuće u Prokljanu izvezao a da mu je u kući ostao jedan namještaj, dva ormara i jedan regal. U konobi su mu ostale četiri bačve a u gostioni šank, sudoper, sedam stolica i dva stola. Isti u nikoga ne sumnja a pretpostavlja da su mu to učinili mještani mjesta Sonković.

Sa izvršenjem ovoga krivičnog djela Dragović Milan oštećen je za oko 300.000.- DM.

Ovlašteni radnik:Jelača Milan, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 23., kut. 10.

451994., veljača 21.KninObavijest SUP-a Knin o potjernicama protiv zapovjednika hrvatskih brigada s prostora Dalmacije

SUP KNINOdjel za oper. posl. JBDep. broj: 08-01/2-5-282/2-94. – DH –Knin, 21. 02. 1994. god.

MUP RSK-eSUP KNIN (svim SJB)

Istražni sudac Okružnog suda u Kninu, Medić Goran radi počinjenih kriv. djela iz čl. 142. st. 1. KZJ-u, izdao je naredbu za izdavanje potjernice za sljedećim licima:

139

1. ČULINA MARKO, puk, komandant gardijske zadarske brigade,2. TULIČIĆ JOSIP, puk., komandant IV operativne zone,3. BARIĆ RODOLJUB, ˝ 134. biogradske brigade,4. ŠARIĆ FRANO, ˝ 159. šibenske brigade,5. VUKIĆ BRUNO, ˝ 141. splitsko-kaštelanske brigade,6. VIDUKA ANTE, ˝ 104. splitske brigade,7. BRKLJAČ MILAN, ˝ bataljona u Biogradu.

Molimo MUP RSK da za navedena lica raspiše potjernice na području RSK, RS i SRJ.U slučaju pronalaska navedenih lica, lišiti ih slobode pri čemu biti vrlo oprezan, te o

tome obavijestiti istražnog suca Okružnog suda Knin, Medić Gorana, na broj: Ki-153/94. i SUP Knin, na broj gornji.

NAČELNIK ODJELA Jarić Milojko, [v.r.]

M.P.134

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 23., kut. 25.

461994., veljača 21.KninMaterijali Resora državne bezbednosti RSK predsjedniku RSK s “izuzetim” spisima iz zapovjedništva UNPROFOR-a u Zagrebu o strategiji pregovora UNPROFOR-a s hrvatskom i srpskom stranom, te novoj strategiji koju žele nametnuti sukobljenim stranama u pregovorima

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVARESOR DRŽAVNE BEZBJEDNOSTIBroj: 08/2-125/94.Knin, 21. 02. 1994.

– PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N

Predmet: UN, strategija za pregovore.-

Dostavljamo Vam materijale koje smo operativnim putem izuzeli iz Komande UNPROFOR-a u Zagrebu. Tekst se odnosi na strategiju pregovora UN sa hrvatskom i srpskom stranom, te na strategiju koju UN planiraju nametnuti ovim stranama kao novu platformu za pregovore.

NAČELNIK RESORA

134 Prijemni pečat centra veze: primljeno 21. 2. u 14,30; predano 22. 2. u 8,50.

140

Drača Aco, [v.r.]M.P.135

Nacrt 21. januara 1994.MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O BIVŠOJ JUGOSLAVIJI

Datum: januar 1994.

Predmet: Pregovori između hrvatske Vlade i srpskih vlasti–predložena strategija pregovaranja

UVOD1.12. januara smo dogovorili postavku pregovora i raspodjelu odgovornosti za sledeću rundu pregovora o Hrvatskoj. Finalni tekst ovog dogovora je u aneksu A. Ovaj dokument sadrži naše poglede na predmet na kojem radimo i na strategiju koju predlažemo za primjenu. Također sadrži neke detalje kako namjeravamo pristupiti sledećoj fazi pregovora. Mi doista vjerujemo da aktivnosti Međunarodne konferencije bi trebale biti uže povezane sa istima uredom SRSG i uopšte sa UNPROFOR-om. Mi vjerujemo da ovaj papir može služiti kao korisno sredstvo za diskusije i kao dogovor za zajedničku strategiju.

TEKUĆA SITUACIJA2. U posebnom dokumentu ambasador Arens136 skicira širu historiju pregovora. Za potrebe ovog dokumenta samo ćemo spomenuti nekoliko relevantnih činjenica koje se tiču skorašnje historije pregovaranja. Kao rezultat francusko-njemačke inicijative MKBJ je provela 4 runde tajnih pregovora između Srba i Hrvata tokom zadnja dva mjeseca 1993. godine. Ovo je identifikovalo tri faze strategije koje su se odnosile na prekid vatre, zatim ekonomska pitanja i konačno političko rješenje. Oni su također skicirali područje ekonomskih interesa objema stranama. Čini nam se da su strane veoma blizu postizanju dogovora o općem prekidu vatre. Ultimativno nije bilo nikakvih rezultata inter alia137 zbog predstojećih izbora u Kninu. Prekid vatre je u međuvremenu bio pod nadzorom UNPROFOR-a. Mi smo podržali napore koji su bili urađeni na ovom polju. Ne samo da su nam pomogli da se približimo prekidu vatre, nego su služili u održavanju kontakata i podržali neke pregovaračke napore. Usprkos političkoj situaciji u Kninu bili smo obavještavani o vojnim pregovorima.Naša točka udaljavanja jest francusko-njemačka inicijativa od prošlih godina koja namjerava da dade novu pokretačku snagu ovoj MKBJ pregovorima o Hrvatskoj. Naša namjera je da radimo na toj inicijativi davanjem jačeg političkog pritiska na obe strane, kao npr. većim učestvovanjem podpredsjednika MK više nego ranije i potpunom upotrebom ekonomskih podstrekača i interesima obiju strana u napredovanju na konkretnim ekonomskim projektima. Pozicije ovih dviju strana mogu biti sumirane slijedećim:a) Hrvatska pozicijaPolitički cilj hrvatske Vlade je vraćanje RSK u Republiku Hrvatsku uz garanciju Srbima autonomije kako je zahtjevana. Službena pozicija je sadržana u Ustavnom Zakonu od maja 1992. godine, dva autonomna kotara sa 5 odnosno 6 opština, ali ne i status nacije. U kontaktima sa MKBJ Hrvati su išli dalje nagovještavajući da sve može biti predmet

135 Okrugli pečat: RSK, MUP, Resor državne bezbednosti, Knin.136 Geert Heinrich Ahrens.137 Lat. “između ostalog”.

141

diskusije, izuzev otcjepljenja teritorija koji drže Srbi. Sa druge strane upotreba vojne sile za povratak teritorija već se desila u prošlosti, a mogla bi se desiti ponovo. Najhitniji prioritet za hrvatsku Vladu je primjena prekida vatre praćena otvorenjem strateških pravaca i obnavljanje energetskih sistema. Od velike političke i ekonomske važnosti jeste vraćanje turista na dalmatinsku obalu.b) Srpska pozicijaSrbi imaju dvije otvorene dugoročne pozicije. Ujedinjenje sa Srbijom, mogući kroz konfederaciju srpskih zemalja ili ujedinjenjem RS i RSK ili nekakva integracija RSK u Hrvatsku kao jednakog partnera. U svijetlu dogovora o normalizaciji odnosa između Zagreba i Beograda potpisanoj u Ženevi 19. 1. 1994. godine veoma je nejasno koja je pozicija izabrana i ostaje mogućnost da će RSK biti napuštena od Beograda u podtekstu ovog ugovora.

CILJ PREGOVORA4.138 Ultimativni cilj ovih pregovora je postojeći dogovor između Hrvatske Vlade i srpskih vlasti o najvećoj mogućoj autonomiji za područja pod kontrolom Srba kako bi se omogućila mirna reintegracija tih prostora u RH i unapređenje dugoročne stabilnosti u ovoj regiji.

NACRT PRIMJENE5. Uloga podpredsjednikaU cilju da se inicira takav proces i da se izgradi ekonomski i politički utjecaj koji bi mi trebali imati, trebali bismo predložiti da se sastanak pregovarača sa podpredsjednikom treba održati što je prije moguće u sledećoj rundi pregovora. Ovi pregovori bi trebali služiti da definiraju napredovanje sa stranama u pregovorima i da pregovorima dade novi zamah. U cilju da se utvrdi put takvim sastancima MKBJ pregovarači će inicirati razgovore sa stranama učesnicama, što znači sa hrvatskom Vladom, sa vlastima u Beogradu, sa vlastima u Kninu.

6. Prvi kontakti u KninuPočetak nove runde pregovora je bio odgođen zbog nejasne političke situacije u Kninu. Vjerujemo da će izbori od 23. 1. 1994. godine razjasniti situaciju, odrediti stupanj mogućnosti za iniciranje novih razgovora. Međutim moraćemo se saživjeti sa komplikacijama i mogućnostima političkih preokreta u RSK za veliki vremenski period. Bili smo obavješteni da će rezultati izbora biti jasni prema kraju tjedna odnosno tjedan poslije izbora. Bili smo savjetovani da odgodimo našu prvu posjetu Kninu tek nakon 30. januara. Ono naravno znači gubljenje vremena do nove pregovaračke inicijative. Na kraju čini mi se da imamo mali izbor i da sada možemo planirati da idemo u Knin krajem januara ili početkom februara. U međuvremenu imamo nastaviti naše diskusije sa vlastima u Zagrebu. Također planiramo da posjetimo Beograd, dok čekamo da politička situacija u Kninu postane dovoljno jasna.

7. Nastavak pregovoraPodjela pregovora u tri komponente je učinjena da bi omogućila proces u prve dvije komponente čak i u odsustvu napretka prema političkom rješenju. Vjerujemo da je ova strategija u osnovi čvrsta i da treba biti provedena. Tokom zadnje runde pregovora obe strane su naglasile važnost o neometanju napretka. U vojnim pitanjima i građenju mjera povjerenja kao jamstva za političko rješenje.

8. Međutim mi u isto vrijeme ne smijemo ignorirati činjenicu da su tri komponente usko vezane. Perspektive ekonomske koristi bi nam doista trebale pomoći da postignemo dogovor

138 Točka 3 ne postoji u izvorniku.

142

o opštem prekidu vatre. Ovo je gotovo bilo uzeto u obzir u pregovorima krajem 1993. godine štoviše, to su doista granice kako daleko možemo ići u ekonomskim pitanjima bez nekih posebnih pristupa političkom polju. Doista, opći prekid vatre također ostaje najznačajnije pitanje dok ne bude postignuto političko rješenje. Navodno su Hrvati predstavili dokument naslovljen “Polazno stajalište RH u vezi primjene miroljubive reintegracije ružičastih zona i UNPA zona kao i rješenje srpskog pitanja u Hrvatskoj”, koji sadrži brojne elemente za političko rješenje i rješenje za ekonomske mjere.

9. Dakle, čini se jasnim da dijeljenje tri pregovaračke komponente ne može biti primjenjeno bez fleksibilnosti. Naša pregovaračka strategija će zahtjevati prevashodno razmatranje načina političkog rješenja mogućeg izgleda krajnjeg rezultata naših naroda. Trebamo inicirati rad na tom predmetu u Ženevi što je moguće ranije uvođenjem eksperata MKBJ koji su na raspolaganju.

10. Glavne teme pregovoraMi planiramo pregovarati uz podršku koordinirane strategije diplomatske, ekonomske i vojnog djelovanja na različitim nivoima. Pregovori o globalnom prekidu vatre će se nastaviti istovremeno sa ekonomskim aktivnostima istaknutim napred i trebali bi biti završeni prije napretka u ostalim područjima. Štaviše pregovori o primjeni ekonomskih problema su sada inicirani. Ovi pregovori će se usredotočiti prvenstveno na predmete sa određenim vremenskim limitom koji je od zajedničkog interesa za obje strane. Teme koje će biti raspravljane su: proljetna sjetva, nabavka goriva, otvaranje strategijskih trgovačkih pravaca, turisti i moguće populacije općenito, uvoz materijala potrebnih za obnavljanje objekata u područjima koje drže Srbi, obnavljanje snabdjevanja strujom i izbor produkata hotela uz obalu (obnavljanje stranog turizma), izgradnja međusobnog povjerenja u odgovornosti obiju strana koja će dovesti do konačnog političkog rješenja.

PRIPREME ZA PREGOVORE11. PripremaPripremna faza namjerava osigurati da ključni igrači koji su umješani u provedbu i podršku pregovora su u dogovoru sa strategijom koja je bila razvijena. Kroz ovu fazu početna poboljšanja i promjene će biti sjedinjene u planu. Plan će biti neprestano vrednovan i ažuriran u svjetlu događaja.

12. Politička osnovicaNaša iskustva nas uče kako da se pripremimo i započnemo svaku etapu pregovora. Najprije ćemo izvršiti pripremu političkih temelja (osnovicu) u cilju unapređenja izgleda za postizanje rezultata. To treba uključiti učestvovanje podpredsjednika kao i odgovornog na najvišem nivou, u UN, EU zatim sa pregovaračima MKBJ na srednjem nivou, sa diplomatima i našim sugovornicima u Zagrebu, Beogradu i Kninu i civilnim predstavnicima na nižoj razini, bilo da su Srbi ili Hrvati koji žive u Hrvatskoj.

DETALJI PRIMJENE13. Prekid vatrePregovore o općem prekidu vatre će se za sada nastaviti pod vodstvom glavnokomandujućeg UN snaga. Međutim u skladu sa našim dokumentom o načinu pregovaranja i podjeli odgovornosti treba biti naznačena da pregovori o prekidu vatre nisu čisto vojna stvar, nego podložne političkoj situaciji i političkom razmatranju strana u sukobu, kao i prisustvo važnih političkih implikacija. Pored toga dvije strane mogu da uključe političke predstavnike još direktnije. Mi također možemo sa naše strane dati vojnim pregovorima političke impulse,

143

kao npr. kroz uključenje podpredsjednika i pregovarača MKBJ, čak i korišćenje ekonomske mrkve. Takva politička umješanost treba da bude raspravljena u Stering group (upravna grupa) i da bude primjenjena kao dio dogovorene strategije. To treba izvršiti NAT.

14. Ekonomska pitanjaŠto se tiče ekonomskih pitanja strane su tokom pregovora u Norveškoj predstavile brojne projekte koje bi trebalo da stimuliraju ekonomski razvoj kao i međusobno povjerenje. Mi namjeravamo da radimo na projektima koji su strane predložile a gdje je jasna međusobna korist. Neke od stavki su vremenski osjetljive ako ne budu kompletirane unutar određene sezone, mogućnost da se koriste je za tu godinu izgubljena, pa je naš predlog koji sljedi sastavljen tako da se to ima na umu.

15. Proljetna sjetvaPrvi važan ekonomski projekt bi bio podržati proljetnu sjetvu ove godine. To će omogućiti sveobuhvatne kontakte na vojnim, ekonomskim i političkim nivoima. MKBJ će inicirati pregovore na tu temu koji bi ako bude napretka bili prosljeđeni SIGS-u za primjenu. ključni elementi će biti:a) Sjemena, goriva, insekticidi. Hrvatska Vlada je ponudila prodaju ovih proizvoda po tržišnim cjenama. To bi sada trebalo biti inicirano na višem nivou sa sufinanciranjem treće strane. Kratko nakon otvaranja granica ovo bi trebalo imati najveći utjecaj na većinu Srba.b) Gorivo. Predsjednik INA hrvatske državne kompanije je rekao da će napuniti sve srpske benzinske crpke ako plate komercijalnu cijenu za gorivo. Pošto je distribuciju goriva teško kontrolisati, a postoji i spremno crno tržište, odgovor je da se opskrbljuje sa toliko koliko Srbi imaju kupovne moći. Na taj način makar će nešto otići poljoprivrednicima kojima se zapravo namjerava pomoći.c) Sigurnost na granici razgraničenja. Poljoprivrednici sa obje strane imaju zemlju koja je nepristupačna ili opasna za obradu zbog sigurnosne situacije. Glavna mjera gradnje povjerenja treba biti dogovor na nižoj razini o toj lokalnoj sigurnosti. To može uključiti čišćenje mina na poljima i prilaznim putevima, i ako se stvari budu odvijale dobro čak i omogućiti pristup zemlje sa druge strane razgraničenja.d) Opskrba vodom. Ako se postigne zadovoljavajući napredak moglo bi se omogućiti u ovoj fazi i uključivanje vodovoda kao predmet rasprave. To bi podrazumjevalo da se opskrba vodom obnovi u nekim područjima, što bi povratno uključilo da se ostali energetski sistemi također obnove. To bi bilo od naročite korist za Hrvate u Zadru, npr..e) Nastavak poljoprivrede. Ovo će biti trajan projekt koji će se protezati kako sezone prolaze, i omogućavati da se poljoprivreda i šumarstvo normalno razvijaju. Namjera je da se omogući prodaja proizvoda u cilju da se stvore trgovačke veze.

16. Rute za opskrbuDrugi važan projekt je otvaranje strateških ruta za prolaz robe. Te rute uključuju:a) Ceste. Cesta od Zagreba za Sektor Istok preko Okučana, iz Zagreba za Split preko Plitvica i Knina i Zagreb do Zadra preko Plitvica i Maslenice.b) Pruge. Pruga od Zagreba za Sektor Istok preko Okučana, od Zagreba za Split i Zadar preko Knina.c) Rijeke. Riječni promet na Dravi od Osjeka do Dunava, od Save kod Siska do Dunava i kroz masleničko ždrijelo.

17. Temeljna načela ovog procesa bi trebala biti izvoz sjemena i goriva u područja koja drže Srbi. Sljedeći korak je omogućiti da robe uđu i izađu iz područja koja drže Srbi. Ovo bi bilo od bitne koristi za obje strane. Ključni problemi u ovome bi bili:

144

a) Rezolucija 820, paragraf 12. Kontrola izvoza robe na područja koja drže Srbi je temeljno pitanje sa očiglednim ograničenjima na vojnoj opremi – hrvatska Vlada treba dozvoliti Srbima da uvezu bez ograničenja sve što su sposobni platiti. Srbi trebaju prihvatiti da čak i kao nezavisna država moraju podmiriti carinske obaveze, svake zemlje kroz koju prolazi roba što znači da neće moći zlorabiti carinske obaveze u svoju korist.b) Značenje sigurnosti. Imajući na umu da je ultimativan cilj slobodnog kretanja populacije kroz prelazne tačke, detaljno planiranje primjena trebaju biti utvrđeni za kretanje srpskih roba kroz hrvatske teritorije i hrvatskih roba kroz srpske teritorije sa sigurnosnim provjerama na prelaznim tačkama.

18. Energija. Treći bitan projekt će biti proizvodnja i transmisija energije kad infrastrukture prorade. Jedan od prvih projekata bi trebao biti ponovno otvaranje Jadranskog naftovoda. Dok je relativno lagano osposobiti sistem za rad postoje brojna ključna pitanja za raspravu:a) Kontrola resursa. Tko je odgovoran za prenosne pravce uključujući naftovod, gdje će se tranzitno područje kod Srba i Hrvata kontrolisati, eksploatacija i vlasništvo nad naftnim poljima (Đeletovci, Privlaka i Ilača u Sektoru Istok npr.) i eksploatacija (Dinaridi, Sektor Jug) i pitanje kontrole objekata kao što je brana Peruča treba biti razjašnjeno. Najbolje rješenje bi bilo kombinirana kontrola gdje je to moguće. Međutim to vodi do sledećeg pitanja:b) Plaćanja. Srbi bi željeli prodavati el. energiju iz elektrana koje oni kontroliraju, Hrvatima u cilju da osiguraju prihod i vjerovatnu kontrolu naftnih resora na isti način. U drugim područjima energija koju koriste Srbi bi dolazila iz Hrvatske. Predmet mora biti detaljno razrađen prije nego što se detaljizira objema stranama.

19. Rekonstrukcija i obnova. Čak i ako se postigne dogovor izvjestan broj onih projekata će ovisiti o primjeni rekonstrukcije i obnove ključnih postrojenja (objekata) kako bi se osiguralo sprovođenje narednih faza. Ovo bi moglo biti glavni izvor kratkoročnog zapošljavanja i prihoda te uključuje:a) Rute – Ceste, željeznice, riječne luke će trebati podvrgnuti rekonstrukciji te će biti prioritet br. 1.b) Energija. Prijenos energije i transformatorska postrojenja prije uspostavljanja opskrbe energijom infrastruktura će morati se pregledati i sprovesti obnova. To će biti dobro područje za bilateralne programe pomoći.c) Dovod vode. Vodovodni sistem uključujući i sistem za pročišćavanje će morati obnoviti i ponovo staviti u upotrebu čim opskrba energijom bude dozvoljena. Prioritet hrvatske vlade je otvaranje Zrmanja – Zadar vodovoda.d) Telekomunikacije. Obnova i ponovno spajanje telekomunikacija trebalo bi biti relativno jednostavno, sastoji se od dva dijela – međunarodna transmisija – linija prekinuta u Okučanima i linije koje vode na područje koje drže Srbi. Uz to pitanje vezane su poštanske usluge. To je nešto složenije i moglo bi se ostaviti za kasnije.e) Turistička infrastruktura. Da bi turizam ponovo postao turistička industrijska grana osnovna infrastruktura će se morati brzo obnoviti posebno u područjima koja drže Srbi. To će uključiti obnovu smještaja, restorana, trgovina te pronalaženje osoblja koje će istim upravljati. Ključni element ovog procesa bit će pozitivni publicitet da bi se ponovo privukli turisti, onome što se trenutno smatra ratnom zonom.20. Turističke rute. Peti značajni projekt bit će otvaranje strategijskih puteva za turiste. U početku će to biti značajan korak. To će biti prvi put da lokalna industrija može početi zarađivati što će sa druge strane biti od značenja političke važnosti za političare koji o tome pregovaraju.

145

21. Putevi za lokalno stanovništvo. Kao šesti projekat javlja se otvaranje puteva za Srbe i Hrvate. To će po prvi put značiti da će i privatne osobe, a ne samo recimo vozači kamiona moći prelaziti teritoriju pod kontrolom druge strane. To implicira da se sigurnosna situacija stabilizira i postoji doza međusobnog povjerenja među stranama. Ovo će također biti od izuzetnog političkog značaja.22. Sloboda kretanja. Finalni projekat će se sastojati u otvaranju granica i prelaza za slobodan pristup stanovništvu u oba pravca. To će omogućiti Srbima da kupuju u hrvatskim gradovima duž granice i vrate na posao u Hrvatskoj – Tvornicama. Ovo pitanje će se raspravljati u okvirima MKBJ, ali će značajan progres se morati učiniti i na lokalnom nivou, kada i ako se stvori politička klima.23. Politička pitanja. Londonska konferencija poduprla je rezultate konferencije u Hagu pod predsjedavanjem Lorda Ovena139 iz dokumenta usvojenog od strane konferencije usprkos negativnom glasanju Miloševića,140 odredbe o specijalnom statusu od posebnog su značenja za RH. Dokument glasi: “Područja u kojima osobe koje pripadaju nacionalnim ili etničkim grupama uživat će specijalni status u autonomiji”. Takav status će osigurati:a) pravo na posjedovanje i pokazivanje nacionalnih amblema tog područja,b) edukacioni sistem koji poštuje vrednosti i potrebe te grupe,c) 1. zakonodavno tijelo 2. administrativnu strukturu uključujući nacionalne policijske snage, 3. sudstvo odgovorno za pitanja tog područja koje održava sastav stanovništva tog područja,d) odredbe za odgovarajući međunarodni nadzor.Ta područja, ukoliko nisu definirana međunarodnim granicama sa državom koja nije član ove konvencije trebaju biti trajno demilitarizirana, te nikakve vojne snage, vježbe ili aktivnosti na kopnu ili u zraku neće biti dozvoljene.24. Osnovni koncept dviju strana naširoko se razlikuju. Obje strane ne sljede ciljeve konferencije iako Srbi su udaljeniji od njih nego Hrvati. “Modus vivendi” bi se mogao ostvariti ali bi se izbjegla statusna pitanja. Bit će poteškoća sa osiguravanjem prisustva direktno oba kandidata za RSK, predsjednici su se izjasnili da će se inzistirati na reciprocitetu. To znači da će Babić prisustvovati samo ako dođe i Tuđman.141 Pregovori o prekidu vatre mogli bi biti ugroženi statusnim pitanjima jer Srbi inzistiraju na hrvatskom povlačenju sa onog što nazivaju problematična područja i koja smatraju njihovom suverenom teritorijom.25. Neke od zadataka postavljenih od Savjeta bezbjednosti je izuzetno teško sprovesti u sadašnjim prilikama: kompletna demilitarizacija UNPA i “ružičastih zona”, obnavljanje UNPROFOR-ove kontrole skladišta sa srpskim teškim naoružanjem, ponovna uspostava hrvatske uprave u “ružičastim zonama”, nezavisno od UNPA (Srbi ne priznaju razliku između “ružičastih zona” i UNPA). Hrvatsko povlačenje sa osvojenih područja, povratak izbjeglica. Zbog izmjenjenih prilika u protekle dvije godine ovi ciljevi će se morati uključiti u MKBJ paket za pregovore i sa njima će se morati pozabaviti u određenom kontekstu, i prikladnom vremenu.26. Povratak raseljenih. Jedno od političkih najosjetljivijih pitanja je povratak raseljenih. Slijedi plan predložen od strane hrvatske Vlade, međutim jednako se može upotrebiti za povratak Srba u područja pod hrvatskom kontrolom

139 David Owen.140 Slobodan.141 Franjo.

146

a) Planiranje. Planirati povratak po naseljima, dati prioritet manje uništenim selima i naseljima. Učiniti liste povratnika za svako naselje počevši sa radnim stanovništvom.b) Rekonstrukcija. Razminiravanje i rehabilitacija područja, rekonstrukcija stambenih i ekonomskih objekata, rekonstrukcija infrastrukture uključujući opskrbu vodom i energijom, zdravlje, obrazovanje i socijalna skrb, penzije.c) Ekonomska rekonstrukcija. Obnova poljoprivrede kroz kupovinu mašina, oživljavanje stočnog fonda, priprema zemljišta. Reaktiviranje i rekonstrukcija industrijskih i trgovačkih kapaciteta. Integracija u bescarinski monetarni, fiskalni i sistem vanjske trgovine.

ZAKLJUČAK27. Predlažemo da se provedu koordinirane serije pregovora i drugih akcija kako bi se postigao dogovor između srpskih vlasti i hrvatske Vlade o najvećem mogućem stupnju autonomije za područja koja drže Srbi. Na osnovi našeg razumjevanja stavova dviju strana razvili smo strategiju koja se bazira na nekoliko ključnih tema na koje ćemo se koncentrirati za vreme pregovora. Uz punu podršku i aktivno sudjelovanje svih agencija, MKBJ i UNPROFOR-a, nadamo se da ćemo biti u mogućnosti napraviti značajan progres u toku naredne godine.

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU (MKBJ)Palata nacija, 1211 Ženeva 10

ZA: Specijalnog izaslanika Generalnom sekretaru (SIGS)Podpredsjedniku međunarodne konferencije za bivšu Jugoslaviju (MKBJ)Ambasadoru Arensu

Od: Ambasadora Eide142

Datum: 10. 01. 1994.

Predmet: Pregovori između hrvatske Vlade i srpskih vlasti – predlog za organizaciju i koordinaciju

Uvod1.5. januara SIGS je tražio dokument s predlogom organizacije pregovora sa UNPROFOR/MKBJ za njihovo učešće u pregovorima između Hrvatske i RSK. Niže je naveden komplet predloga za koje ja smatram da su prihvatljivi i UNPROFOR/MKBJ. Hitni ciljevi ovih predloga su sledeći:a) ubrzati što je moguće više pregovore kada oni ponovo krenu, po mogućnosti pre kraja ovog mjeseca.b) Što više možemo angažirati sve eksperte i pregovaračke timove UNPROFOR-a i MKBJ.c) Obezbjediti da su svi dobro koordinirani i primijeniti iste pregovaračke ciljeve, i uložiti dodatne napore svih pojedinaca.

Organizacija pregovora

2. Umješanost podpredsjednikaZa razliku od bosanskih pregovora, pregovorima između Hrvatske i RSK vjerojatno u prošlosti nije dana dovoljna važnost na visokom nivou. Ako u predstojećim pregovorima trebamo postići više, smatram da bi bilo bitno umješati podpredsjednika MKBJ više nego

142 Kai Aage Eide.

147

ranije. Oni vjerojatno neće biti u mogućnosti da prate te pregovore što bliže i sa što više direktne i konstantne umješanosti kao što je to bilo na bosanskim pregovorima. Ipak, mi treba da nastojimo da oni više budu redovno zastupljeni. Kao prvi korak sastanak strana i podpredsjednika trebaju se planirati čim se [s]miri politička prašina u Kninu. U međuvremenu bit će naravno neophodno razviti strategiju kojom bi se u potpunosti iskoristili politički, vojni i ekonomski kapaciteti, koje bismo morali stvoriti tokom pregovora.

3. Upravljačka grupaKako pregovori (van vojnog polja) budu napredovali bit će također važno da osiguramo da mi svi radimo po istoj strategiji i da pregovaračka nastojanja na svim nivoima podržavaju jedni druge. Upravljačka grupa u Zagrebu bi mogla biti koristan instrument za osiguranje postizanju ovih ciljeva. Ja bih predložio da se takva grupa osnuje i da njome predsjedava predstavnik MKBJ prisutan u Zagrebu. Taj predstavnik će također imati odgovornost da osigura odgovarajuću vezu između SIGS i podpredsjednika. Izgleda stoga logično da bi on također predsjedavao upravljačkom grupom. Ta grupa treba da se sastoji od predstavnika različitih elemenata štaba UNPROFOR koji učestvuje u pregovorima, predstavnika komandanta snaga UN i predstavnika civilnog odsjeka. Također treba da uključi i relevantne organizacije kao što je UNHCR. Zadatak upravljačke grupe bi bio da održava pregled pregovora na svim nivoima, raspravlja o strategiji i usklađuje nastojanja u pregovorima.

4. Pregovori o primirjuZa sada pregovore o primirju vodi vojni pregovarački tim komandanta snaga. Njihovi ciljevi su prije svega produženje božićnog primirja, zatim da se postigne sporazum o primjeni skupine vojnih mjera za izgrađivanje povjerenja i treće da se postigne sporazum o primjeni sveobuhvatnog primirja. Moje je mišljenje da se takvi pregovori trebaju nastaviti što je duže moguće na vojnom nivou, vođeni timom komandanta snaga. Ipak treba uočiti da pregovori o primirju nisu čisto vojne prirode. Na njih utiče politička situacija i političko uvažavanje pregovaračkih strana. Oni će također imati važne političke implikacije. Predstavnik MKBJ stoga treba učestvovati na vojnim pregovorima da bi obezbedio usklađenost i savjetovao o osjetljivim političkim stvarima i problemima koji mogu izaći. Također će biti važno ukazati na iskustvo i znanje koje Civilni odsjek ima na ovom polju. Na dalje dvije strane će možda i same željeti direktnije umješati političke predstavnike u kasnijoj fazi. To bi mogao biti slučaj u vezi sa političkom situacijom u RSK. Mi bi također sa naše strane mogli dati političke impulse vojnim pregovorima, npr. uključivanjem podpredsjednika i pregovarača MKBJ, te korištenjem ekonomske mrkve (mamca). Takva politička umješanost treba da bude diskutirana sa pregovaračkom grupom i primjenjena kao dio dogovorene strategije.

5. Ekonomski pregovoriOvaj dio pregovora treba da vode pregovarači MKBJ. Od velike važnosti da EZ preko svog predstavnika Lord Ovena bude uključena u ovim nastojanjima. EZ ima važne ekonomske mogućnosti koje će biti potrebne da se postignu i primjene praktični rezultati na ovom polju, što može voditi ekonomskoj koristi za obje strane, kao i povraćanju povjerenja među njima. Pregovaračka grupa treba da uključi i predstavnike civilnog odsjeka i da bi se obezbedila saradnja između pregovora na visokom nivou i lokalnih pregovora i vojnog predstavnika sa ciljem postizanja bliske saradnje vojnih i ekonomskih pregovora. To će također uključivati po potrebi pomoć UNPROFOR-a raznim poljima kao što su inženjerija i infrastruktura.

6. Politički pregovoriZa pregovore o političkom rješenju ja bih predložio isti okvir kao što je prethodno navedeno za ekonomska pitanja. To ne isključuje mogućnost da politički pregovori, naročito u

148

osjetljivim fazama, budu vođeni isključivo od strane pregovarača MKBJ dok se ne ukaže potreba svakodnevnog informiranja svih učesnika političke pregovaračke grupe.

7. Lokalni pregovoriParalelno sa tri vrste pregovora koji su prethodno spomenuti određena količina lokalnih pregovaračkih nastojanja će se uložiti s ciljem ugrađivanja povjerenja između strana, ekonomskih i političkih. Ja ne bih predložio stalni okvir za takve lokalne pregovore. Pitanja od važnosti i učešće treba da se riješe na fleksibilan način da bi se izašlo u susret posebnim zahtjevima svakog od problema. Naime civilni odsjek će morati odigrati važnu ulogu u većini ovih pitanja. ja naime smatram važnim da se održava bliska saradnja između tih lokalnih pregovora i napora uloženih na višem nivou. Mi ćemo morati osigurati da su svi učesnici što je bolje moguće obavješteni o statusu različitih pregovora. Mi ćemo također morati osigurati da možemo na različitim nivoima iskoristiti napredak postignut na onim drugim nivoima da bi se što je brže moguće kretali napred. Upravljačka grupa će služiti kao važan instrument za to.

8. Politička strategijaU ovom dokumentu ja sam naveo tko će imati ulogu tokom predstojećih pregovora. To također moramo nadopuniti političkom strategijom sa kojom se možemo svi složiti. Zaseban dokument će vam biti dostavljen po tom pitanju. To će uključivati uzimanje u obzir različitih stvari kao što je dio naših nastojanja i potreba da se izgrade mostovi između različitih aspekata naših pregovora.

(Preporuka Savjetu bezbjednosti da nam omogući odgovarajući mandat za primjenu političke strategije.)

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 4.

471994., veljača 22.KninUkaz predsjednika RSK Milana Martića o imenovanju Milana Čeleketića zapovjednikom Glavnog štaba SVK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

Kabinet Predsednika Republike

predmet: Postavljenjeveza:broj: 03-3-55/94.mesto: Knindatum: 22. 02. 1994.

Na osnovu člana 78 stav 1 točka 5 i 6 Ustava Republike Srpske Krajine (“Službeni glasnik RSK” br. 1/93) i člana 153 stav 2 točka 1 Zakona o odbrani (“Službeni glasnik RSK” br. 2/93) Predsjednik Republike Srpske Krajine, d o n o s i

149

UKAZO POSTAVLJENJU

General-major Srpske vojske Krajine ČELEKETIĆ (Pere) MILAN, rođen 12. avgusta 1946. godine

POSTAVLJA SE NA DUŽNOSTKOMANDANTA GLAVNOG ŠTABA SRPSKE VOJSKE KRAJINE

– s danom 22. februara 1994. godine.

PREDSJEDNIK REPUBLIKE M.P.143 Milan Martić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 1.

481994., veljača 24.KninObavijest Ministarstva pravosuđa i uprave RSK Okružnom sudu u Glini o nezakonitom vođenju istražnog postupka protiv Zorana Ponedjeljka koji je ubio potpukovnika Dušana Lukača

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVEBROJ: 713-87/94-XII-04KNIN, 24. 02. 1994. god.

OKRUŽNI SUDG L I N A

Glavni štab SV obratio se ovom ministarstvu podneskom o navodnom nezakonitom sprovođenju istražnog postupka tog suda protiv Ponedjeljak Zorana koji je lišio života potpukovnika Lukač Dušana, a koji se nalazi u pritvoru u Glini-Okružni zatvor.

Molimo da nas izvjestite o navedenom kao i drugim okolnostima koje Glavni štab SV navodi u svom podnesku, koji Vam u prilogu dostavljamo.

M.P.144 MINISTAR Radomir Kužet, [v.r.]

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAGLAVNI ŠTAB SRPSKE VOJSKEInt. br. 18-37-1 M. P.145

Knin, 19. 03. 1994. god.

143 Okrugli pečat: RSK, Predsjednik Republike, Knin.144 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Knin.145 Prijemni pečat: Ministarstvo pravosuđa i uprave, 22. 3. 1994., 713-87-04.

150

MINISTRU PRAVOSUĐA R S K

Dana 16. 03. 1994. godine dostavljena nam je informacija od strane komande 39. K o nezakonitom sprovođenju istražnog postupka u Okružnom sudu Glina.U prilog ovoj konstataciji imenovana komanda navodi primjer predugog vođenja istražnog postupka protiv Ponedjeljak Zorana koji je lišio života ppukovnika Lukač Dušana, a koji se nalazi u pritvoru u Glini gdje mu se svakodnevno od strane suda odobravaju posjete.Navedena komanda također ističe da je od ukupno 15 lica protiv kojih se vodi postupak zbog krivičnog djela ubistva, sedam pušteno da se brane sa slobode što unosi nemir i nespokojstvo kod građana a i utječe na moral boraca SVK.Kako u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima nismo ovlašteni da provjeravamo niti utječemo na rad pravosudnih organa, molimo da Vi u okviru Vaših nadležnosti izvršite uvid u rad okružnog suda Glina.Također molimo da provjerite navode komande 39. K te da nam u cilju otklanjanja sumnji u zakonitost rada pravosudnih organa dostavite Vaše zapažanje.S poštovanjem!

POMOĆNIK KOMANDANTA pukovnikM.P.146 Mr. Kosta Novaković, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHrvatski informativni centar, A – 103/69.

491994., veljača 26.Stara GradiškaObavijest Uprave PJM o postupku preuzimanja mosta u Staroj Gradiški od strane vlasti RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA ZATVORENO-DX-UPRAVA POSEBNIH JEDINICA MILICIJEBROJ: 08-4-839/94.STARA GRADIŠKA, 26. 02. 1994.

– PREDSJEDNIK RSK– VLADA – PREDSJEDNIK– VOJSKA RSK – KOMANDANT– MUP – KABINET MINISTRA– UPRAVA POSEBNIH JEDNICA MILICIJE

NA OSNOVU DOGOVORA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE MILANA MARTIĆA I GOSPODINA AKAŠI147 DANA 25.02.1994. GODINE

146 Okrugli pečat: RSK, Glavni štab SVK, Knin.147 Yasushi Akashi, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju.

151

ODLUČENO JE DA SE REALIZACIJA PREUZIMANJA MOSTA OD STRANE RSK IZVRŠI NA SLIJEDEĆI NAČIN:– DANA 26. 02. 1994. G. U 06.30 ČASOVA OTVORENA JE SAOBRAĆAJNICA U OBA SMJERA, ISTOVREMENO SA NAŠE STRANE POSKIDANE SU MINE I ZAPREKE NA CESTI.– DANA 26. 02. 1994. GODINE U 07.30 ČASOVA GOSPODIN ČELEKETIĆ KOMANDANT VOJSKE RSK I PREDSTAVNIK MUP-A DRAŽI,148 TE PREDSTAVNICI UN NA PUSTARI DOGOVORILI SU SE O DETALJIMA OKO SELEKTIVNOG POVLAČENJA SNAGA JEDNE I DRUGE STRANE U TOKU DANAŠNJEG DANA.– ISTOG DANA U 11.00 ČASOVA ZAJEDNIČKI SE NA LICU MJESTA – MOSTU UTVRĐUJE OD STRANE UN I NAS (DEGEVARA149 – ČELEKETIĆ) DA IMOVINA UN NIJE OŠTEĆENA NI OTUĐENA.– ISTOVREMENO U TOKU DANA SELEKTIVNO SE IZVLAČI PO SEKTORIMA OBOSTRANA TEHNIKA I NAORUŽANJE KAO I LJUDSTVO S CILJEM VRAĆANJA STANJA NA STANJE OD PRIJE 18. 02. 1994. GODINE.– NAJKASNIJE DANA 27. 02. 1994. GODINE U 08 ČASOVA STANJE NA MOSTU BIT ĆE KAO ŠTO JE BILO PRIJE 18. 02 1994. GODINE KAD ĆE SE NA LICU MJESTA UVJERITI PREDSTAVNICI OBADVIJU STRANA.– VREME DO 11.45 SATI DVA MILICIONERA ĆE VRŠITI KONTROLU NA KONTROL – PROPUSNOJ RAMPI ZAJEDNO SA PRIPADNICIMA UN.– DANA 27. 02. 1994. GODINE UZ PRISUSTVO TV GOSPODIN KOT150 I GOSPODIN ČELEKETIĆ SVEČANO ĆE OBJAVITI PREUZIMANJE MOSTA OD STRANE RSK GDJE ĆE PRIPADNICI UN BITI POSMATRAČI. RAD I ORGANIZACIJA RADA UTVRDIT ĆE SE NA LICU MJESTA PO PRIJEDLOGU I DOGOVORU IZ BEOGRADA.

RUKOVODILAC OBEZBJEĐENJA DRAŽIĆ BOŠKO M. P.151

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 20., kut. 20.

501994., veljača 27.Stara GradiškaIzvješće Uprave PJM o zbivanjima oko mosta u Staroj Gradiški, mogućem sukobu sa snagama UNPROFOR-a i konačnom rješenju kroz pregovore

Republika Srpska KrajinaMinistarstvo unutrašnjih poslova “šifrirano – dx”

148 Boško.149 Evergisto de Vergara, zamjenik zapovjednika UNPROFOR-a – sektora Zapad.150 Jean Cot.151 Prijemni pečat centra veze: primljeno 26. 2. u 20,35.

152

Uprava posebnih jedinica milicijeBroj: 08-4-842/94.Stara Gradiška, 27. 02. 1994. god.

MUP-a RSK Knin– Kabinet ministra –– Uprava posebnih jedinica milicije –– Uprava javne bezbednosti –

Dana 18. 02. 1994. godine akcijom SUP-a Okučani i posebne jedinice milicije regije zapadna Slavonija preuzelo se od snaga UN obezbeđenje i kontrolu mosta u Staroj Gradišci. U toku preuzimanja do upotrebe sredstava prinude nije došlo, ali su tenzije između stanovništva i UN-a naglo počele rasti, jer UN su pokazivale sve veći interes za povrat stanja.

Dana 21. 02. 1994. godine ispred MUP-a RSK preuzeo sam aktivnosti na području Zapadne Slavonije, vezano za obezbeđenje mosta koji se nalazi između RS i RSK u St.152 Gradišci. Snage specijalne jedinice MUP-a zatim svi pripadnici posebne jedinice milicije regije Zapadna Slavonija i svi pripadnici milicije SUP-a Okučani uključeni su u akciju “Most” očekujući da snage UN-a krenu u protivofanzivu i povrat mosta nad kojim smo mi preuzeli kontrolu dana 18. 02. 1994. god. u 08.00 časova.

Sva predviđanja su se potvrdila u toku 21. i 22 .02. 1994. god. kada se snage UN raspoređuju duž komunikacije lijevo i desno od baze Pustara. Istog dana na oko 3 km od mosta raspoređuje se u borbenom rasporedu oklopni transporteri u rejonu Strug okrenuti u pravcu mosta. Uvidjevši što se dešava, a isto se potvrđuje dana 23. 02. 1994. godine kada UN grupišući snage i uključuju borbenu tehniku, popunjavaju sa kamionima punih ljudstva iz baze Pustara. Po naređenju predsjednika RSK i pomoćnika ministra MUP-a most nesmije pasti u ruke UN i nesmije se dozvoliti po cijenu života da UN preuzme ponovo organizaciju i kontrolu na mostu.

U toku 23. 02. 1994. godine izvršene su zadnje pripreme oko obezbeđenja mosta i zaprečavanja prilaznih komunikacija u slučaju da dođe do nasilnog pokreta borbene tehnike UN u pravcu mosta.

Dana 23/24. 02. 1994. god. u 03.00 časova naša predviđanja su se potvrdila kada su se snage nepalskog, jordanskog i argentinskog bataljona priključili oklopni transporteri i ljudstvo francuskog i engleskog bataljona iz pravca R.153 Hrvatske.

Do 05.00 časova kada je obrazovana borbena kolona UN preko Struga i dalje mi smo uspjeli obavjestiti lokalnu vlast, koja je reagirala okupljanjem na mostu u znak protesta za eventualnu upotrebu sile. U 05.30 časova došlo je do kontakta sa 50 m razmaka između prvog oklopnog transportera argentinskog bataljona i mina ježeva i vozila u barikadi, kao i naših pripadnika sa svim protiv-oklopnim sredstvima na raskršću okučanska vrata. Zahvaljujući prisebnosti komandira jedinice nije došlo do otvaranja vatre, iako je realno za to bilo mogućnosti. Istovremeno vojska je odbila pomoć jer nemaju nikakva naređenja, unatoč predhodnim obećanjima, a predsjednik SO-e Okučani također nije mogao pomoći, jer njegovi radnici dolaze tek u 07.00 časova. Ostali smo sami i po naređenju predsjednika RSK svi smo bili spremni do posljednjeg braniti most. Ipak izašavši ispred cijevi na naš

152 Staroj.153 Republike.

153

poziv za pregovore komandantu argentinskog i francuskog bataljona obustavljeni su daljnji pokreti i to je spasilo da nije došlo do žestokog vatrenog okršaja.

Od tada do 27. 02. 1994. godine u 08.00 časova, kad je preuzeo nepalski bataljon ponovo kontrolu mosta stanje se nije mjenjalo, uz napomenu da smo od 07.30 časova, dana 24. 02. 1994. god. dobili novo naređenje, ne otvarati vatru po cijenu predaje mosta, što je bilo u podpunoj suprotnosti sa dotadašnjim naređenjima. Tada se u pregovore uključuju predstavnici Vlade, predsjednik RSK, komandant vojske RSK i drugi, tako da smo od tada bili u puno lakšoj situaciji jer smo počeli raditi isključivo svoj dio posla oko držanja postojećih punktova oko mosta, borbeno obezbeđenje mosta, kao i kontrolu saobraćaja na istom.

Dana 24. 02. 1994. godine saobraćajnica St. Gradiške do Okučana bila je blokirana sa oko 55 oklopnih transportera i nešto više kamiona i drugih vozila, tako da ni kola hitne pomoći, kao i vozila sa hljebom za snabdjevanje stanovništva nisu mogla proći. Narednog dana, sa pregovorima u Beogradu između najviših predstavnika UN, na čelu sa gospodinom Akašijem154 i predsjednikom RSK Martićem i drugih uzvanika, riješili su se svi problemi i nesporazumi u vezi novonastale situacije. Tako je već 26. 02. 1994. god. u 07.30 časova na dogovor kod komandanta vojske RSK dogovoreno sa predstavnicima UN obostrano selektivno izvlačenje ljudstva i tehnike. Istog dana u 16.00 časova cesta je bila u potpunosti slobodna, kao i most, uz napomenu da već ujutro u 06.30 časova saobraćaj se je normalno odvijao. Sve ove dane narod St.155 Gradiške okupljao se i protestirao u cilju podrške vlastima RSK da istraju u borbi za most srpskog jedinstva, što je također popraćeno mitinzima podrške i istovremeno u Okučanima, Kninu, Vojniću itd.

Na ponovnom dogovoru dana 26. 02. 1994. godine u 20.00 časova zaključeno je da narednog dana u 08.00 časova predajemo most nepalskom bataljonu, a da na mostu ostanu isključivo dva milicionara na rampi nepalskog bataljona radi kontrole, a ciljem da kod naroda ova nagla promjena ne izazove revolt i nepotrebne tenzije. Po dogovoru istoga dana u 12.00 časova komadant Čeleketić156 razgovarao je sa gospodinom Kotom157 i ostalim časnicima UN na mostu i pri tom su doneseni slijedeći zaključci:

1. sve vratiti na stanje prije dana 18. 02. 1994. god.2. jedan plavi milicionar bez aktivnog učešća sa pištoljem biti na rampi, gdje nepalski

bataljon vrši kontrolu i prisustvom doprinijeti da se nesporazumi tokom rada pripadni[ci]ma UN sa stanovništva RSK smanji na što manju mjeru.

3. jedan pripadnik srpske vojske sa pištoljem na slobodnoj strani /desna/ mosta i prisustvom od 7 dana također pozitivno doprinijeti situaciji vezano za navedene promjene.

Svi učesnici akcije sa radom na dogovoreni način nastupit će dana 28. 02. 1994. godine u 08.00 časova.

Rukovodstvo SUP-a koje je izvršilo prvi dio zadatka na čelu sa sekretarom Relićem158 i štab akcije na čelu sa Dražićem u 16.00 časova upoznali ljudstvo sa zaključcima na osnovu kojih su svi pripadnici koji su učestvovali u akciji vraćeni na redovno izvršavanje poslova i zadataka.

154 Yasushi Akashi.155 Stara.156 Milan.157 Jean Cot.158 Miladin.

154

Specijalna jedinica milicije MUP-a po planu u toku jutarnjih časova 28. 02. 1994. godine kreće na izvršavanje novog zadatka u novoj regiji RSK.

Rukovodioc obezbeđenja: Dražić Boško M.P.159

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 20., kut. 20.

511994., veljača 28.KninZapisnik sa 76. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 76. sjednice Vlade RSK održane dana 28. 02. 1994.01. 03. i 02. 03. 1994. godine

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Odsutni: Vojin Peurača, Đorđe Lazić, Milan Knežević, Miomir Crnogorac, Mitar Brnović, Jarčević Sloboda[n].Sjednica je počela s radom u 16.25 časova.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.Za sjednicu je predložen sljedeći

D N E V N I R E D

1. Ministarstvo finansija;1.1. Nacrt zakona o rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK u 1994. godini,1.2. Prijedlog Odluke o osnivanju agencije za angažovanje lokalnih lica i poslovne

saradnje sa međunarodnim organizacijama,1.3. Nacrt Zakona o zajmu za potrebe odbrane RSK,1.4. Preispitivanje Odluke o usvajanju Uredbe o prestanku obaveze obračunavanja i

plaćanja posebnog poreza na finansijske transakcije,1.5. Informacija o stanju Republičkoj upravi javnih prihoda sa programom mjera i

Planom rada na provođenju programa rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog oporavka,

1.6. Informacija o stanju u Republičkom deviznom inspektoratu sa programom mjera i aktivnosti u 1994. godini,

159 Prijemni pečat centra veze: primljeno 27. 2. 1994. u 23,05.

155

2. Ministarstvo trgovine i turizma;2.1. Donošenje Rješenja o razrješenju pomoćnika ministra i postavljenju sekretara

ministarstva,2.2.Program mjera za provođenje rekonstrukcije monetarnog sistema,

3. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;3.1. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama

Pravilnika o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji ranih mjesta u ministarstvu,4. Republički fond penzijskog i invalidskog osiguranja;

4.1. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,5. Javno preduzeće “Krajinašume”.

5.1. Pokretanje inicijative za ocjenu ustavnosti Uredbe sa zakonskom snagom – informacija,6. Odnosi s međunarodnim organizacijama;

6.1. Donošenje odluke o izmjeni i dopuni Odluke broj: 05-3-1698/93.,6.2. Zauzimanje stava po zahtjevu UNPROFOR-a za prelazak BOV-ova Jordanskog

bataljona preko Miranja,6.3. Iseljenje UNPROFOR-a iz Južne kasarne po zahtjevu Predsjednika Republike.

7. Republička uprava carina;7.1. Donošenje Odluke o dopuni odluke Vlade br: 05-5-112/93.

8. Humanitarna pitanja;8.1.Odnosi sa Muslimanima iz Bihaća,8.2. Problemi u Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu.i izmjenjen i nadopunjen sa:1.0. Šahovski turnir na Plitvicama,1.7. Donošenje Odluke o zaduženju kod Narodne banke RSK1.8. Donošenje Odluke o prolongiranju roka predaje završnih računa za 1993. godinu,3.2. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora

DP “Gavrilović” Petrinja,3.3. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora

DP “Vrelo Une” Srb,3.4. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora

DP “TOF” Drniš,3.5. Rješenje o izmjeni Rješenja br: 05-4-1752/93. od 14. 12. 1993. godine,3.6. Nacrt Programa statističkih istraživanja,

9. Ministarstvo odbrane;9.1. Odobrenje sredstava za adaptaciju prostorija Vojnog suda,9.2. Plaćanje vojnika SVK u gorivu,

10. Ministarstvo pravosuđa i uprave;10.1. Razrješenje sudije Okružnog suda Glina,

11. Donošenje Odluke o jednokratnoj novčanoj pomoći ranjenicima, pripadnicima SVK koji se nalaze na liječenju u Republici Srbiji.

Ad-11.0. Nakon što je Sretko Petković, zamjenik ministra inostranih poslova obrazložio

zahtjev za finansiranje I. šahovskog turnira RSK na Plitvicama (prilog broj 1) donesen je

156

Z A K L J U Č A KZadužuju se Sretko Petković i Jovan Vučenović da otputuju na Plitvice i podnesu izvještaj

o broju učesnika i gostiju, a ministar Jarčević da za dva dana dostavi Vladi finansijski plan turnira.

1.1. Nacrt Zakona o rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK u 1994. godini (prilog broj 2) obrazložio je zamjenik ministra Vladimir Dmitrović.

Potom je otvorena rasprava u kojoj je učestvovala većina prisutnih, a po završetku rasprave donesen je

Z A K L J U Č A KPrihvata se u načelu, s tim da se kod utvrđivanja Prijedloga interresorski razmotri

problematika uz uključenje Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva energetike.

Utvrđeni prijedlog dostaviti Sekretarijatu Vlade, kako bi se shodno Ustavnoj proceduri zakon uputio na potpis Predsjedniku Republike po hitnom postupku.

1.2. odluku o osnivanju Agencije za odnose sa međunarodnim organizacijama obrazložio je zamjenik ministra finansija Vlado Dmitrović.

Potom je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi prisutni, a po završetku rasprave donesen je

Z A K L J U Č A KRazmotriti interresorski i dostaviti prijedlog odluke zajedno s prijedlogom za direktora

Agencije za sjednicu Vlade iduće sedmice. Zadužuje se gosp. Dušan Badža.8.3. Nacrt Zakona o zajmu za potrebe odbrane RSK (prilog broj 3) obrazložio je Vladimir

Dmitrović.Po završetku rasprave u kojoj su učestvovali gotovo svi prisutni donesen je

Z A K L J U Č A KZakon uputiti na mišljenje Ministarstvu pravosuđa i uprave, a prije toga da se razmotri

interresorski uključivši Ministarstvo odbrane, pravosuđa i finansije. Tako utvrđen prijedlog Zakona dostaviti Sekretarijatu Vlade radi prosljeđivanja na potpis predsjedniku Republike po hitnom postupku.

1.4. Donesena je

U R E D B Ao visini stope poreza na finansijske transakcije (Prilog broj 4)

Nakon ove tačke sjednica je prekinuta u 18.00 časova i zakazan nastavak za sutra u 8.30 časova.

NASTAVAK 76. SJEDNICE 01. 03. 1994. GODINE

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Odsutni: Lazić Đorđe, Knežević Milan, Krička Milivoj, Crnogorac Miomir, Brnović Mitar.Sjednica je počela s radom u 9.40 časova.Dnevni red je isti kao i na sjednici od 28. 02. 1994. godine.

1.5. Nakon što je direktor Republičke uprave javnih prihoda podnio informaciju o stanju u Republičkoj upravi javnih prihoda sa programom mjera i planom rada na provođenju

157

programa rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog oporavka (prilog broj 5) dana je suglasnost Vlade na

P R A V I L N I Ko izmjeni i dopuni Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republičkoj upravi javnih prihoda (prilog broj 6)

Također je na prijedlog direktora Republičke uprave javnih prihoda gosp. Branka Škorića doneseno

R J E Š E N J Eo razrješenju glavnog inspektora finansijske policije Republičke uprave javnih prihoda (prilog broj 7)

i

R J E Š E N J Eo imenovanju glavnog inspektora finansijske policije Republičke uprave javnih prihoda (prilog broj 8)

1.6. Informaciju o stanju u Republičkom deviznom inspektoratu sa programom mjera i aktivnosti u 1994. godini (prilog broj 9) podnio je glavni devizni inspektor Nikola Velebit.

Potom je donesen

Z A K L J U Č A KPrihvata se informacija uz sugestiju da se usljed nedostatka kadra pokuša naći izlaz

angažovanjem ženske radne snage.Pitanje radnog prostora rješavati u direktnom kontaktu sa predstavnicima opština,

a Vlada će pokušati riješiti prostorno ekipiranje Republičkog deviznog inspektorata Republičke uprave javnih prihoda, finansijske policije i ministarstva trgovine koji bi trebali biti na jednom mjestu.

Nakon ove tačke sjednica je prekinuta u 11.00 časova i zakazan je nastavak za sutra.

NASTAVAK 76. SJEDNICE 02. 03. 1994. GODINE

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Odsutni: Đorđe Lazić, Milan Knežević, Milivoj Krička, Miomir Crnogorac, Bakić Dragica, Brnović Mitar.Sjednica je počela s radom u 9.30 časova.Dnevni red je isti kao i na sjednici 28. 02. 1994. godine.

1.7. Donesena je

O D L U K Ao zaduženju kod Narodne banke RSK za mjesec decembar 1993. godine (prilog broj 10)

i

O D L U K Ao zaduženju kod Narodne banke RSK za mjesec januar 1994. godine (prilog broj 11)

1.8. Donesena je

O D L U K Ao prolongiranju roka predaje završnih računa za 1993. godinu (prilog broj 12)

158

Ad-22.1. Doneseno je

R J E Š E N J Eo razrješenju pomoćnika ministra za tržišnu inspekciju i cijene (prilog broj 13)

i

R J E Š E N J Eo postavljenju sekretara ministarstva (prilog broj 14)

2.2. Program mjera za provođenje rekonstrukcije monetarnog sistema (prilog broj 15) obrazložio je gosp. Milan Lukić.

Potom je otvorena rasprava, a po završetku rasprave donesen je

Z A K L J U Č A KPrihvata se program mjera, osim stimulativnog nagrađivanja za koje treba vidjeti kako je

to riješila Republika Srbija.Shodno navedenom zaključku donesena je i

O D L U K Ao korištenju poslovnih prostorija i obavljanju zajedničkih poslova za Republičke tržišne inspektore (prilog broj 16)

Ad-33.1. Donesena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji radnih mjesta (pr. br. 17)

3.2. Doneseno je

R J E Š E N J Eo izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora DP “Gavrilović” Petrinja (prilog br. 18)

3.3. Doneseno jeR J E Š E N J Eo izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora DP “Vrelo

Une” Srb (prilog br. 19)3.4. Doneseno je

R J E Š E N J Eo izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora DP “TOF” Drniš (prilog broj 20)

3.5. Doneseno je

R J E Š E N J Eo izmjeni Rješenja broj 05-4-1752/93. od 14. 12. 1993. godine (prilog broj 21)

3.6. Prihvaćen je

P R O G R A Mstatističkih istraživanja (prilog broj 22) koji će se, s obzirom da se radi o nadležnosti Skupštine prosljediti u Skupštinsku proceduru na usvajanje.

159

Potom je redovni tok sjednice Vlade prekinut budući su na sjednici došli predsjednik RSK Milan Martić i predsjednik Skupštine RSK Branko Vojnica.

Na sastanku se razgovaralo o zasjedanju Skupštine koja već drugi dan zasjeda u Kninu, o radu Vlade do imenovanja novog mandatara i izbora nove Vlade i nekim aktuelnim pitanjima. Nakon što su usklađeni stavovi o daljnjem radu Vlade i toku Skupštinskog zasjedanja donesena je na prijedlog predsjednika RSK Milana Martića

O D L U K Ao dodjeli 20.000 novih dinara za potrebe nastavnih centara MUP-a (prilog broj 23)

Nakon toga, zbog konsultacija sa predstavnicima poslaničkih klubova Skupštine RSK oko daljnjeg nastavka zasjedanja Skupštine sjednica Vlade je prekinuta i zakazan nastavak za poslijepodne.

NASTAVAK 76. SJEDNICE OD DANA 02. 03. 1994. U 17.25 časova.

Ad-4Daje se suglasnost na

P R A V I L N I Ko unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje (prilog broj 24)

Ad-5U vezi zahtjeva JP “Krajinašuma” (prilog broj 25) članove Vlade informisao je sekretar

Vlade Savo Štrbac.Potom je donesen

Z A K L J U Č A KVlada je primila znanju informaciju i kompletnu dokumentaciju prosljediće Ustavnom

sudu koji zasjeda u ponedjeljak 07. 03. 1994. godine. u Kninu.

Ad-66.1. Donesena je

O D L U K Ao izmjeni i dopuni Odluke Vlade RSK broj: 05-3-1698/93. od 14. 12. 1993. godine (prilog broj 26)

6.2. U vezi zahtjeva Jordanskog bataljona (prilog broj 27) donesen je

Z A K L J U Č A KNe može se udovoljiti zahtjevu iz razloga što prijelaz Miranje zvanično nije otvoren.

Treba tražiti drugo rješenje i pregovori su u toku.6.3. U vezi iseljenja UNPROFOR-a iz Južne kasarne u Kninu po zahtjevu predsjednika

RSK gosp. Milana Martića (prilog broj 28) donesen je

Z A K L J U Č A KPredmet je u toku i razmotriće se s najvišim predstavnicima UNPROFOR-a.

Ad-7Donesena je

160

O D L U K Ao dopuni Odluke Vlade broj: 05-5-112/93. (prilog br. 29)

Ad-88.1. U vezi pregovora i odnosa s Muslimanima iz Bihaća (prilog broj 30) donesen je

Z A K L J U Č A KNe mogu se voditi pregovori na nivou opština, već samo na republičkom nivou. Opštine

mogu razgovarati ali ne mogu zaključivati nikakve sporazume. O svakom sastanku treba u vidu zapisnika obavjestiti Vladu.

8.2. Sekretar Vlade i predsjednik Republičke komisije za razmjenu zarobljenika Savo Štrbac upoznao je članove Vlade sa zahtjevom hrvatske strane za posjetu Vukovarskom groblju. Komisija je dobila negativan stav Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova tako da je to pitanje odgođeno za izvjesno vrijeme. Također je za izvjesno vrijeme odgođeno i pitanje porodičnih susreta rastavljenih familija. Potom je predsjednik Bjegović upoznao Vladu da je gosp. Abdala160 iz civilnih poslova UNPROFOR-a donio zahtjev Srpske narodne stranke iz Republike Hrvatske čiji je predsjednik Milan Đukić da se održi sastanak sa predstavnicima “Srba iz UNP-a područja”.

Vezano za to donesen je

Z A K L J U Č A KOdbacuje se inicijativa SNS i gosp. Đukića i zadužuje ministar Jarčević da napiše odgovor

UNPROFOR-u.

Ad-99.1. Odgođeno za iduću sjednicu Vlade.9.2. Odgođeno za iduću sjednicu Vlade.

Ad-10Doneseno je

R J E Š E N J Eo razrješenju sudije Okružnog suda Glina (pr. br. 31)

Ad-11Donesena je

O D L U K Ao jednokratnoj novčanoj pomoći ranjenicima, pripadnicima SVK koji se nalaze na liječenju u Republici Srbiji (prilog broj 32)

S ovim je dnevni red iscrpljen ali je prije završetka sjednice donesen, vezano za šahovski turnir na Plitvicama slijedeći

Z A K L J U Č A KVlada je preuzela obavezu da isfinansira 24x58 licaS ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 19.30 časova.Napomena: Donesena je Odluka o odobrenju deviznih sredstava za službeni put u Grčku

(prilog broj 33)

160 Priređivači nisu utvrdili točno ime i prezime.

161

Predsjednik Vlade M.P.161 Đorđe Bjegović162

Donesena je Odluka “odobrenju sredstava (….) 163 festival “Plitivice – 94” (prilog br. 34.)164

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 4., kut. 10.

521994., ožujak 1.ŽitnićZahtjev Branka Baošića Skupštini općine Knin za dodjelu stambene kuće u Drnišu

BAOŠIĆ BAOŠA BRANKO M.P.165

Žitnić, 1. 03. 1994. godine

SKUPŠTINA OPĆINE DRNIŠ (Izvršno vijeće)

Predmet: Zahtjev za dodjelu Stambene kuće u Drnišu.-

Obraćam se Naslovu s molbom da mi se dodjeli stambena kuća u Drnišu kao izbjeglici iz Šibenika. Sada se nalazim kao v/o u 2. mtb Žitnić od 20. 02. 1994.godine, a kao izbjeglica nalazio sam se u Stanišinci kod Vrnjačke Banje u Srbiji, a doselio sam se iz Šibenika gdje sam imao mjesto boravka i rođenja sve do 1991 godine kada sam izbjegao i nalazio sam se kako sam naveo kod Vrnjačke Banje. 20. 02. 1994. godine vratio sam se u RSK i stavio na raspolaganje VRK i raspoređen sam u Žitnić.

Rođen sam 2. 01. 1935. godine u Šibeniku gdje sam stalno i prebivao, nosilac sam stanarskog prava u Šibeniku ulica Rogoznička 15. Dakle, moja porodica ostala je u Šibeniku u zatočeništvu, pa više i ne znam što je sa njima. Odmah sam po dolasku bio zainteresiran da zatražim stan ili kuću, a i dobio sam određene informacije da se moram sam pobriniti i naći određeni smještaj, s tim da se javim Naslovu gdje sam pronašao kuću, i zaista ja sam našao kuću koja još nije zauzeta a niti određena, a to je kuća PATIERA VICE u ulici 26 Divizije u Drnišu (Kevića strana). Ističem, da mi ta kuća odgovara pa čak u njoj ima namještaja kojeg mogu koristiti.

Iz napred iznijetog, Naslov može zaključiti moje neprilike i nevolje, pa još jednom molim da mi se odobri stambena kuća kao izbjeglici iz Šibenika.

Podnosilac zahtjeva:Kuća Ante Pavičića166 Baošić Branko, [v.r.]

161 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.162 Priređivači su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastoručnim potpisima.163 Nečitko u izvorniku.164 Dopisano rukom.165 Prijemni pečat: RSK, Općina Drniš, primljeno 2. 3. 1994.; broj 150/1.166 Dopisano rukom, ćirilicom.

162

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, SO Drniš, kut. 5.

531994., ožujak 1.KninSlužbena zabilješka Ministarstva obrane RSK o sastanku Vlade RSK i UNPROFOR-a

MINISTARSTVO ODBRANEPov. br. 01-773-1Knin, 01. 03. 1994.

SLUŽBENA ZABELEŠKAsa sastanka predstavnikaVlade RSK i UNPROFOR-a

Dana 01. 03. 1994. godine u kabinetu Ministra odbrane održan je sastanak članova Vlade RSK i predstavnika UNPROFOR na temu: Predislokacije sastava UNPROFOR iz južne kasarne Knin i drugih vitalnih objekata sektora “jug”.Sastanku su prisustvovali:– predstavnici Vlade

– kontraadmiral, Dušan Rakić, Ministar odbrane– dipl. pravnik, Kužet Radomir, Ministar pravosuđa– dipl. ecc. Lubavac Branko, član Vlade.

– predstavnici UNPROFOR– pukovnik Ering,167 komandant sektora “jug”– oficir iz štaba sektora “jug”.

Sastanak je otvorio Ministar odbrane, kontraadmiral Dušan Rakić uobičajenim pozdravom i uvođenjem u temu. Imajući u vidu proces konstituisanja organa vlasti na prvim višestranačkim izborima u RSK i potrebe za adekvatnim prostornim smeštajem Organa kao pretpostavke kvalitetnog rada i imperativa vremena za stalnim zasedanjem Vlade, Predsednik RSK i Vlada odlučili su da se Organi vlade smeste u zgradu GŠ SVK.To pretpostavlja promenu lokacije organa GŠ SVK. Kao jedini adekvatan prostor za normalno funkcionisanje organa GŠ SVK vidi se u prostorima južne kasarne Knin. Motivisani željom da se problemi sa RH rešavaju mirnim putem odlučeno je da se određeni kontigenti odbrambenih snaga RSK smeste u istu kasarnu.Iz navedenih razloga prinuđeni smo da otkažemo gostoprimstvo jedinicama UNPROFOR-a u južnoj kasarni Knin, napominjući da postoji bilo koje drugo rešenje na ovakav potez se ne bi odlučili. Potrebe za ovim prostorom javile su se i ranije, ali zbog vremenskih uslova i trajanja zime prolongirali smo rešavanje ove potrebe.Nadam se /MO/ da uvažavate i shvatate ovu argumentaciju i da ćemo zajednički pronaći rešenje za smeštaj štaba i jedinica UNPROFOR putem kontejnera i adekvatnog logora, što bi trebalo realizirati u narednih 30-45 dana. Također je zamolio gospodina Eringa da svojim

167 George J. Oehring.

163

autoritetom utiče na intenziviranje procesa iseljenja jedinica UNPROFOR iz prostora “Jadran” Kistanje.

– EringOvo doživljava i naglašava kao vrlo iznenađujuće. Napominjemo da je u toku proces iseljenja iz “Jadran-a” i da još nisu uspeli naći alternativno rešenje za ovaj problem, a ono koje su pronašli bilo je odbijeno. Na osnovu toga pretpostavlja da će problem iseljenja iz južne kasarne Knin imati posebnu težinu, te da je u ovom trenutku taj problem van njegove kompetencije, zbog čega će morati konsultovati gen. Kota168 da se vide mogućnosti novih aranžmana. Izražava skeptičnost u pogledu vremenske artikulacije rešavanja problema i doživljava naznačen problem kao ultimatum. Gospodin Ering pokušava manevar kontraargumentacije navodeći i druge međunarodne organizacije koje su smeštene u južnoj kasarni, a od “posebnog su značaja za Krajinu i njeno stanovništvo”.Sve skupa odnosno problem, doživljava kao poražavajući činjenicu, ali kurtoazno izjavljuje da su oni dobri i civilizovani gosti i kao takvi će i postupiti u skladu sa zahtevima.Admiral Rakić napominje da mi ne postavljamo nikakav ultimatum, jer nam to kao Srbima i nije imanentno, već da se prosto radi o problemu koji je neophodno kroz jedan normalan dijalog i dogovor rešiti. Također, ističe da nijedan zahtev alternativnih lokacija za jedinice UNPROFOR-a do njega nije došao za vreme njegovog mandata.Gospodin Ering, racionališe upotrebljeni pojam “ultimatum” time da ga upotrebljava da naznači nemogućnost ispoštovanja roka, nakon čega uopšteno izražava da nema ideje, da mora istražiti mogućnost i sl.Admiral Rakić, ističe da nije ni mislio da se problem trenutno reši, već da se kroz razgovor traži kompromisno rešenje i predlaže u smeru produktivnosti i kooperativnosti formiranje zajedničke komisije koje će sagledati sveobuhvatno problem i predložiti optimalno rešenje. Admiral upoznaje skup sa odlukom da je u toku formiranje Agencije za rad sa UNPROFOR-om koja će biti ovlašćena da sklapa aranžmane i nudi dobre usluge u ime Vlade RSK.Gospodin Ering prihvata predlog za formiranje Komisije i izražava stav da će time biti eliminisani problemi i negativna iskustva i opet dovodi u pitanje pomenuto vreme iseljenja zbog angažovanja njihovih inženjerijskih jedinica u ovom trenutku, te predlaže sastanak komisije što pre.Admiral Rakić zaključuje sastanak i obaveštava g. Eringa da će u toku dana biti upoznat sa vremenom sastanka Komisije.

M.P.169 ZABELEŠKU SASTAVIO kapetan korvete Srećko Zelenbaba, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., kut. 6043.

168 Jean Cot.169 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo obrane II, Knin.

164

541994., ožujak 1.KninSkraćeni zapisnik s 1. redovnog zasjedanja Skupštine RSK

SKRAĆENI ZAPISNIK

SA PRVOG REDOVNOG ZASJEDANJA SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE,ODRŽANE 1., 2. i 3. marta 1994. GODINE U KNINU

Sjednici je prisustvovalo 67 poslanika, te predstavnici pojedinih resornih ministarstava Vlade RSK i predsjednik RSK gospodin Milan Martić.

Sjednica je počela u 11.10 časova u Sali Doma milicije u Kninu.Sjednicu je otvorio i predsjedavao Branko Vojnica, predsjednik Skupštine RSK.Predsjednik Vojnica je pročitao predloženi

D n e v n i r e d1. Izmjene i dopune poslanika o radu Skupštine.2. Konstituisanje skupštinskih odbora.3. Informacija o političko-bezbedonosnoj situaciji u RSK.

U okviru predloženog dnevnog reda predsjednik Republike gospodin Milan Martić je predložio da treća točka dnevnog reda ide kao prva i da on podnese informaciju o političko-bezbedonosnoj situaciji. Skupština je prihvatila prijedlog, pa je prije davanja informacije, zbog materije na koju se odnosila, isključena javnost.

Ad.1.U okviru ove tačke dnevnog reda, predsjednik Republike je informisao poslanike o

bezbedonosnoj situaciji u Republici, nakon čega su se javili za riječ poslanici:Ležajić,170 Maljković,171 Đurković,172 Kovačević173 i Čubra174 i konstatirali da je

informacija nedovoljna.Za riječ se javio i Marko Atlagić, potpredsjednik Skupštine RSK i postavio niz pitanja

koja su se odnosila na mobilizaciju u RSK i smjenu komandanta SVK, te predložio da predsjednik Republike da javno saopštenje u vezi smjenjivanja generala Novakovića.175

Nakon izvještaja postavljeno je i pitanje koje se odnosilo na proceduru oko imenovanja generala Milana Čeleketića za komandanta SVK.

Pojedini poslanici su tvrdili da je prekršen Ustav pozivajući se na Amandman 12., dok se predsjednik Republike pozivao na svoja ovlaštenja iz člana 78. Ustava RSK.

Rasprava je prekinuta na prijedlog sekretara Vlade gospodina Štrbca,176 koji je naveo da je postavljanje komandanta izvršeno na osnovu Zakona o vojsci RSK, a da je taj Zakon u koliziji sa Ustavom, te je predložio da se pokrene pitanje ustavnosti ovog Zakona pred Ustavnim sudom RSK.

170 Stevo.171 Radovan.172 Boško.173 Drago.174 Milan.175 Mile.176 Savo.

165

Na kraju rasprave po ovoj tački, Skupština je donijelaZ A K L J U Č A K

1. Predsjednik Republike, odnosno Vrhovni savjet odbrane za nastavak sjednice trebaju pripremiti kompletan izvještaj koji obuhvata bezbjedonosnu situaciju u RSK.

2. Predsjednik RSK takođe za nastavak sjednice izbor komandanta SVK da podnese na verifikaciju Skupštini RSK.

Ad.2.IZMJENE I DOPUNE POSLOVNIKA O RADU SKUPŠTINEU okviru ove tačke dnevnog reda Skupštini je predočen prijedlog izmjene i dopuna

Poslovnika Skupštine RSK, uz obrazloženje gospodina Kovačevića, šefa Poslaničke grupe SDS Krajine, o razlozima donošenja.

Nakon pauze od 20 minuta i obavljenih konsultacija u okviru poslaničkih klubova, oko prijedloga Poslovnika, uz manje izmjene i dopune, prijedlog je jednoglasno usvojen.

Predložene izmjene odnose se na broj skupštinskih odbora kojih ima 17 i na poslaničke grupe koje sačinjavaju 4 poslanika.

Ad. 3.KONSTITUISANJE SKUPŠTINSKIH ODBORAU okviru ove tačke dnevnog reda za riječ se javio gospodin Kovačević i predložio da u

svakom odboru, s obzirom na poslaničke stranke u Parlamentu budu po 4 člana iz SDS Krajine, 2 člana iz SDS srpskih zemalja, 2 člana iz SRS i 1 član po dogovoru između poslaničkih grupa SDS i SDP-a i grupe građana.

Prijedlog je jednoglasno usvojen.Predsjednik Skupštine gospodin Vojnica je upoznao prisutne da će odbori ići na usvajanje

u paketu. Iz tog razloga je dao pauzu od 13.50 do 16.00 časova, kako bi se izvršili dogovori oko sastava odbora. Sjednica je nastavljena u 16.00 časova, kada su iznijeti prijedlozi članova odbora i izvršeno njihovo konstituisanje.

U pojedinim odborima koji su ostali nepopunjeni naknadno će biti imenovani članovi.Ovim je bio završen rad Skupštine u plenumu prvog dana.Drugog dana radili su skupštinski odbori po pitanjima iz svoje nadležnosti.U nastavku rada u plenumu predsjednici odbora su ukratko upoznali Skupštinu o svom

radu u prijepodnevnim časovima.Nakon podnošenja izvještaja od strane odbora, dat je prijedlog od strane Kluba poslanika

SDS krajine da se izvrši formiranje privremenog skupštinskog odbora za Zapadnu Slavoniju, što uz protivljenje poslanika sa tog područja nije prihvaćeno.

Trećeg dana Skupština je počela rad u plenumu sa početkom u 11.00 časova.Nastavku zasjedanja bilo je prisutno 59 poslanika.Predsjednik Skupštine gospodin Vojnica je predložio dnevni red koji je jednoglasno

usvojen.1. Izvještaj Vlade o jedinstvenom monetarnom sistemu.2. Izvještaj o političko-bezbjedonosnoj situaciji.3. Izvještaj odbora o svom radu.4. Poslanička pitanja.

Ad.1.Izvještaj po prvoj tački dnevnog rada, vezano za jedinstveni monetarni sistem RSK i SR

Jugoslavije, podnio je ministar finansija u Vladi RSK gospodin Vojislav Peurača.

166

Prema Odluci nadležnih organa, Republika Srpska Krajina je ušla 1. 3. 1994. godine u jedinstveni monetarni sistem SR Jugoslavije. U svom izvještaju ministar Peurača je ukazao da Vladu i Skupštinu RSK očekuje veliki posao na pronalaženju sredstava za potrebe Budžeta u novonastalim okolnostima. Upoznao je prisutne da je Vlada RSK sačinila program za sprovođenje Programa rekonstrukcije monetarnog sistema, u koji moraju biti uključene sve institucije sistema, jer emisije novca više neće biti.

SR Jugoslavija je ušla u Program sa 12.5 pokrića deficira Budžeta, a tako i RS Krajina što znači da ostatak deficita treba da sami isfinansiramo.

Nakon podnošenja izvještaja uslijedila su pitanja poslanika gospodina Đurića177 i gospodina Lemića, a koja su se odnosila na pitanje prioriteta u Budžetu vezano za zdravstvo, koliko je novca stavljeno u opticaj, a kolike su potrebe RSK i iz kojih izvora isfinansirati sredstva koja nedostaju.

Prema riječima ministra Peurače178 u RSK je izvršeno trebovanje od 30 miliona ND. Potrebe Budžeta su daleko veće i treba izgraditi poresku politiku, tako da se uzme svaki dinar od obaveznika poreza.

Gospodin Dmitrović Branko je naveo da nije samo zdravstvo u teškoj situaciji već i školstvo i sudstvo, te dolazi do migracije kadrova.

Ministar zdravlja u Vladi RSK je iznio podatak da zdravstvo u RSK košta 1,5 miliona dinara da bi cjelokupno stanovništvo bilo osigurano.

Fond zdravstva je punjen samo sa 16%, a od oktobra 1993. godine nije uplaćivano ni tih 16%, pa je pravo čudo da zdravstvo uopšte radi.

Gospodin Vujić je napomenuo da ministar nije spomenuo prosvjetu, kulturu i sport, odnosno tešku situaciju u kojoj se nalaze ove djelatnosti.

Gospodin Atlagić je predložio da se prije donošenja Budžeta za 1994. godinu izvrši analiza postojećeg stanja, zašto poreska politika i politika doprinosa nije zaživjela, te podvuko da je isplata ličnih dohodaka u robi od strane preduzeća u stvari način da se izbjegnu doprinosi, a tim putem se išlo na rušenje države i potkopavanju njene moći, i u tim uslovima nastupila je opšta pljačka.

Gospodin Bjegović179 je upoznao prisutne da je Vlada učinila samo 1% na tehnici sprovođenja monetarnog sistema, a ostalo ostavlja parlamentu.

Predložio je da Vlada za slijedeću sjednicu Parlamenta podnese izvještaj o svom radu i da se o istom raspravlja.

Glavna blokada u radu Vlade je nepostojanje pravne države, jer se nalazimo u ratu.Naglasio je da su vremena teška i da nam svima zajedno treba dosta strpljenja i tolerancije.Nakon ovog prijedloga, Skupština je donijela

Z a k l j u č a k1. Za nastavak sjednice Skupštine RSK, Vlada će po svojim resorima pripremiti izvještaj

o svom radu i dostaviti ga Skupštini.

Ad.2.Za drugu tačku dnevnog reda poziv je dobio ministar odbrane gospodin Rakić, koji

je, pozivajući se na Ustav i Zakon o Vojsci RSK, odbio to da učini ukazujući da o toj temi izvještaj treba da podnese Vrhovni savjet odbrane, a ne ministar odbrane, Skupština je donijela

177 Stevan.178 Vojin.179 Đorđe.

167

Z a k l j u č a k1. Vezano za ovu tačku dnevnog reda uputiti poziv Vrhovnom savjetu odbrane RSK.U okviru ove tačke pročitano je pismo iz SO Dvor, dostavljeno na adresu Skupštine,

a koje se odnosi na nedavna događanja u ovoj opštini kada su dva lica lišena života. U cilju rasvjetljavanja ovog slučaja koji je imao i dublje konotacije u zbivanjima na ovim područjima, Skupština je donijela

Z a k l j u č a k1. Zatražiti kompletnu informaciju o ovim događajima od Ministarstva pravosuđa i

uprave RSK i Ministarstva unutrašnjih poslova RSK.Gospodin Ležajić je naveo nekoliko slučajeva nerasvjetljenih ubistava u Benkovcu, i

naglasio da bi i te slučajeve trebalo ponovo razmotriti i zatražiti izvještaje od nadležnih organa. U diskusiji na ovu temu ukazano je da je ovakvih slučajeva u našoj Republici bilo više, te je predloženo da se ta tema stavi na dnevni red na nekoj od narednih sjednica.

Ad. 3.U okviru ove tačke dnevnog reda, dolje navedeni skupštinski odbori su podnijeli izvještaj

o svom radu.1. ODBOR ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST2. ODBOR ZA INFORMISANJE– predložio je izmjene i dopune Zakona o radiju i televiziji, koji je po hitnom postupku

upućen u proceduru.Za ovaj prijedlog glasala su 43 poslanika, a protiv je glasalo 13.Vladi je određen rok od 8 dana da dostavi svoje mišljenje po pitanju ovog Zakona.

1. ODBOR ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST– predložio je izmjene i dopune Zakona o vojsci, koji je takođe po hitnom postupku

upućen Vladi na proceduru.

3. ODBOR ZA POLJOPRIVREDU– predložio je donošenje Odluke o formiranju Državnog odbora za kontrolu i realizaciju

proljetne sjetve, što je Skupština i prihvatila.Odbor je formiran kao privremen i radiće dok traju poslovi oko proljetne sjetve.Broji 5 članova iz sastava Skupštine, 1 iz Ministarstva unutrašnjih poslova i 1 predstavnika

Ministarstva odbrane.

4. ODBOR ZA INOSTRANE POSLOVE– Predložio je da se postojeća Platforma za pregovore dopuni prijedlozima odbora za

inostrane poslove, što je jednoglasno i prihvaćeno.

5. ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO– Predložio je upućivanje u hitnu proceduru Zakona o izmjenama i dopunama Zakona

o izboru odbornika SO, što je Skupština i prihvatila.

6. ODBOR ZA PRAVOSUĐE I UPRAVU– Predložio je da se Uredba sa zakonskom snagom o organizaciji, radu i nadležnosti

redovnih sudova, u slučaju rata i neposredne ratne opasnosti, stavi van snage, što je na prijedlog ministra pravosuđa gosp. Kužeta odloženo dok se ne utvrdi šta je sve Vlada radila po ovoj Uredbi i ne dostavi Skupštini na uvid.

Skupština je donijelaZ a k l j u č a k

1. Od Sekretarijata Vlade zatražiti sve odluke donijete po ovoj Uredbi.

168

2. Takođe zatražiti na uvid sva pitanja o kojima je odlučivala Vlada, a odnose se a nadležnost Skupštine.

Na prijedlog gosp. Kužeta, a zbog navedene Uredbe koja je označena kao strogo pov., isključena je javnost, odnosno prekinut TV prenos rada skupštine.

Nakon završene rasprave po ovoj tački, kada je predsjednik Skupštine zatražio da televizija nastavi praćenje rada sjednice, utvrđeno je da je TV ekipa napustila skupštinsku salu, što je izazvalo negodovanje poslanika.

U pauzi koja je slijedila čekalo se zvanično objašnjenje takvog postupka, kada je predsjedniku Skupštine donijeta na uvid Naredba predsjednika Republike gosp. Milana Martića poslata faksom, kojom se zabranjuje dalji TV prenos rada Skupštine.

Poslije ovog događaja, Skupština je odlučila da dozvoli Odboru za energetiku da podnese svoj izvještaj, a da četvrtu tačku dnevnog reda, koja se odnosila na poslanička pitanja (…)180 za nastavak sjednice, kada će biti osigurana javnost rada Skupštine.

Sjednica je prekinuta u 17.00 časova.

Knin, 5. 03. 1994. godine

Skraćena forma zapisnika je rađena na osnovu vlastitih bilježaka, jer od Televizije nisam mogla dobiti snimljeni materijal, uz obrazloženje da je presnimljen.

SEKRETAR SKUPŠTINEMirjana Rodić, dipl.prav.

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 3., kut. 5.

551994., ožujak 2.KninZapovijed predsjednika RSK i vrhovnog zapovjednika SVK Milana Martića o uvođenju radne obveze

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

Kabinet Predsednika Republikepredmet: Naredba.-veza:broj: 03-4-82/94.mesto: Knindatum: 02. mart 1994. g.

Na osnovu člana 78. stav 1. tačka 5. Ustava Republike Srpske Krajine (“Službeni glasnik RSK” br. 1/92.), člana 40. stav 1. tačka 1. Zakona o Srpskoj vojsci Krajine (“Službeni glasnik RSK” br. 2/93.) i Odluke o proglašenju ratnog stanja, broj 03-3-20/1-93. godine,

180 Nečitko u izvorniku.

169

N A R E Đ U J E M

1. Odmah pristupiti organizaciji i uvođenju r a d n e o b a v e z e, u privrednoj grani: “Šumarstva i drvne industrije”, u Republici Srpskoj Krajini, u skladu sa Zakonom o odbrani i Zakonom o Srpskoj vojsci Krajine.

2. Za izvršenje i sprovođenje ove naredbe određujem Vladu Republike Srpske Krajine i Glavni štab Srpske vojske Krajine,

3. Ova naredba stupa na snagu odmah i dostavlja se Vladi RSK i GŠ Srpske vojske Krajine.

PREDSJEDNIK REPUBLIKEVRHOVNI KOMADANT SVKMilan Martić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 2.

561994., ožujak 3.BenkovacPopis sela na području SO Benkovac upućen Komesarijatu za izbjeglice u Kninu

SKUPŠTINA OPŠTINE B E N K O V A CKomesarijat za izbjegliceBenkovac, 3. 03. 1994. godineBroj: 6/1-1/94.

KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICEK N I N/S. Bjelanovića 11./

Predmet: Spisak sela na području opštine Benkovac u koja je moguće naseljavanje

Poštovana gospodo!Na Vaš zahtjev telefonom 3. 03. 1994. g., šaljemo Vam spisak sela na području opštine

Benkovac u kojima postoje mogućnosti naseljavanja stanovništva.Radi se o selima koja su napustili Hrvati, dosta su oštećena i uz određeno ulaganje može

se dovesti u funkciju, a to su sljedeća sela: Škabrnja, Nadin, Raštević, Polača, Vukšić, Prović, Lišane O., Bulić, Lepuri, Bruška, Popovići, Pridraga.

Srdačno Vas pozdravljamo!

POVJERENIK:Olujić Anka, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHrvatski informativni centar, A/072-42.

170

571994., ožujak 4.SlunjSlužbene zabilješke SJB Slunj o informativnim razgovorima upućene SUP-u Vojnić

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆSTANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJ

Broj:08-03/1-2-1-649/93.Slunj, 04. 03. 1994. godine.

SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA V O J N I Ć

Veza vaš broj: 08-03-1-1574/93. od 25. 10. 1993.-

U vezi vašeg dopisa broj i datum gornji u kojem ste tražili da se ustanovi na koji način je došlo do otuđivanja opreme iz fabrike televizora u Slunju obavještavamo vas da smo obavili informativne razgovore sa Trbojević Dušanom, Đipalo Đurom i Bosnić Milom preko kojih smo utvrdili da je navedena oprema u toku ratnih dejstava iz navedene fabrike otuđena od strane Srpske vojske i premještena na području SO Vojnić i SO Vrginmost.

U informativnim razgovorima navedene su tačno osobe koje su učestvovale u otuđenju navedene opreme pa vam u prilogu dostavljamo te službene zabilješke.

PRILOG: Službene zabilješke o obavljenom Informativnom razgovoru.-

a/a 20,0 M.P.181 N A Č E L N I K09. 01. 1995.182 Ljuban Klipa, [v.r.]

SLUŽBENA ZABILJEŠKASastavljena dana 29. 10. 1993. godine u prostorijama SJB Slunj povodom obavljenog

informativnog razgovora sa:BOSNIĆ MILOM, sin Milivoja rođen 30. 10. 1958. godine u Virovitici, sa stanom u Slunju, Školska bb, po zanimanju dipl. politikolog, oženjen, otac dvoje djece.

Informativni razgovor obavljen je na okolnosti otuđenja opreme iz poduzeća Telekomunikacioni uređaji, /TU/ iz Slunja.

Nakon oslobođenja Slunja 16. 11. 1991. godine obavljao je funkciju predsjednika ratnog predsjedništva a kasnije predsjednika SO Slunj do 1. mjeseca 1993. godine. U više navrata inženjer elektrotehnike Đipalo Đuro je sa njim kontaktirao vezano za otuđivanje opreme iz kruga poduzeća RIZ odnosno TU te se lično angažirao radi vraćanja te opreme.

Koliko je njemu poznato opremu je odvezla Srpska vojska iz Slunja u Blatušu a put je obezbeđivao tadašnji šef bezbednosti za Kordun podpukovnik Ajdinović Pero koji se sada

181 Okrugli pečat: RSK, MUP, SJB Slunj.182 Dopisano rukom.

171

nalazi u SR Jugoslaviji. Oprema je vojnim kamionima pod obezbeđenjem odvežena desetak dana poslije oslobođenja Slunja.

U vezi toga u dva navrata je kontaktirao sa komandantom Korpusa Bulat Čedomirom koji je rekao da je oprema odvežena da bi je sačuvali tj. iz bezbednosnih razloga a tom prilikom su se dogovorili da po navedenu opremu dođu sa kamionima. U dva do tri navrata sa kamionima su išli po opremu međutim na razne načine su odgađali da im dadu opremu navodno tražeći kod koga je ključ te ih upućivali kod odgovornog lica Ajdinović Pere, Kobac Nikole i drugih ali nije bilo nikakve pomoći. U toku 1992. godine sa njim je u jednom navratu bio tadašnji predsjednik Izvršnog savjeta Matijević Milovan a lično je na put za Blatušu uputio Đipalo Đuru i Katić Peru, međutim sve se svelo na traženje ključa u poduzeću i na traženju Ajdinovića jer se navodno bez njega nije mogla dobiti ta oprema.

Komandant Korpusa Bulat Čedomir mu je lično potvrdio da je dio te opreme na Blatuši i sa njim se dogovorio u vezi preuzimanja opreme međutim nikad nije naišao na razumjevanje.

Bosnić Mile napominje da može u slučaju potrebe pribaviti dopis koje je slao Komandi Korpusa vezano za problematiku otuđivanja opreme iz poduzeća Telekomunikacionih uređaja iz Slunja, a također je u vezi toga upoznao predsjednika opštine i predsjednika Izvršnoj savjeta u Vrginmostu, međutim ni oni nisu mogli ništa pomoći.

Ovlašteno sl. lice:Škorić Ljuban, [v.r.]

SLUŽBENA ZABILJEŠKASastavljena dana 29. 10. 1993. godine u prostorijama SJB Slunj povodom obavljenog

informativnog razgovora sa:ĐIPALO ĐUROM, sin Milana rođen 28. 04. 1954. godine u Cvijanović Brdu, SO Slunj sa stanom u Slunju, XV Kordunaške brigade bb, po zanimanju diplomirani inženjer elektrotehnike neoženjen.

Informativni razgovor obavljen je na okolnosti otuđenja opreme iz poduzeća Telekomunikacioni uređaji /TU/ iz Slunja.

Od 1985. godine u tvornici TU usvojena je nova tehnologija a također je kupljena i nova oprema a u tom postrojenju koji se nalazio u krugu bivšeg poduzeća “RIZ” radilo je oko 80 radnika on je radio u svojstvu glavnog tehnologa tako da je bio upoznat sa svim sredstvima kojima su raspolagali. U TU je bila veoma stroga disciplina usvojena je nova oprema a čistoća je bila na zavidnom nivou čemu su se iznenadili poslovni ljudi iz Njemačke, Švicarske i dr. koji su dolazili u posjetu Slunju. Do 21. 08. 1991. godine u TU je radio kao glavni tehnolog ali je morao napustiti posao zbog dolaska ustaške vlasti u opštinu i poduzeće.

U dogovoru sa ratnim predsjedništvom opštine Slunj negdje početkom 12. mjeseca 1991. godine nakon oslobođenja Slunja zajedno sa inženjerom Manojlović Dragomirom otišao je u poduzeće “RIZ” odnosno TU u Slunju kojom prilikom je vidio da je od granatiranja oštećena krovna konstrukcija u poduzeću te da je otuđen veći dio opreme i instrumenata. Iza jednog zida u poduzeću primijetio je jedan stroj za SND montažu elemenata marke “Siemens” koji je bio sklonjen tako da je ostao čitav a također je jedan stroj za valno lemljenje proizvodnje poduzeća “Zeva”. Daljnjim pregledom utvrdio je da nema potrebne upravljačke opreme kompjutera, monitora, tastatura i drugo, a takvi kompjuteri kao i softver je namjenski i ne može se koristiti za druge procese proizvodnje niti programiranju, što je i predočio ratnom predsjedništvu SO Slunj. Tom prilikom je u razgovoru sa tadašnjim predsjednikom

172

Izvršnog savjeta Matijević Milovanom dobio zadatak da utvrdi tačno što sve nedostaje, a također da materijalnu štetu predoči nadležnim licima a potom je u krugu poduzeća TU našao pismeni elaborat za sve instrumente sa cijenama iskazanim u američkim dolarima i njemačkim markama tako da mu nije bilo teško da sačini specifikaciju. U više navrata lično on i preko ratnog predsjedništva tražio je fizičko obezbeđenje navedenog objekta kojom prilikom je kontaktirao sa Egić Dragićem, Paič Milošem i drugim odgovornim ličnostima ali nitko nije htio dati obezbeđenje u RIZ– odnosno TU.

Ne sjeća se tačnog vremena u toku 1992. Došli su iz poduzeća “Rudi Čajevec” iz Banja Luke radi preselenja određene opreme jer po njihovoj izjavi Slunjsko područje je dosta nesigurno te iz tog razloga treba preseliti u Banja Luku, međutim on im nije dozvolio da odvezu preostali dio opreme jer za to nije bio ovlašćen.

Prilikom pregovaranja u jednom navratu u toku 8. mjeseca 1992. godine sa predstavnicima poduzeća “Rudi Čajavec” u Banja Luci je susreo Kobac Nikolu koji je u to vrijeme bio direktor poduzeća “Petrovac” u Blatuši, a tada su međusobno razgovarali te je on spomenuo stroj za SND montažu a Kobac je rekao “jebem mu nedjelju, kako ga nisam vidio da ga lapim”. Za vrijeme dok je kontaktirao sa predstavnicima poduzeća “Rudi Čajavec” generalnim direktorom Kuštrin Slobodanom i drugima vidio je da su to ozbiljni i poslovni ljudi spremni za saradnju kojih pre svega zanima posao i lično ga je bilo sramota od tih ljudi zbog te otuđene opreme jer je vidio da su imali čvrstu namjeru da im pomognu, ali im lično ništa nije obećavao jer je dobro ocijenio tu situaciju i razna prepucavanja, lokal patriotizma i druge interese.

Predsjednik ratnog predsjedništva odnosno SO Slunj Bosnić Mile u više navrata je kontaktirao sa komandantom Korpusa za Kordun Bulat Čedomirom koji je izjavio da mu je poznato da se dio opreme nalazi na Blatuši, a također je u dva tri navrata tražio da se dođe po tu opremu da neće biti nikakvih problema međutim kada su kamionom došli po opremu u poduzeću u Blatuši su ih slali od jednog do drugog navodno radi ključa. Lično je to doživio kada je u jednom navratu išao po opremu sa Katić Perom i tom prilikom su tražili odgovorno lice te su ih slali kod Kobac Nikole, kod oficira Korkuta, također su tražili oficira bezbednosti Ajdinović Peru, međutim nisu naišli na razumjevanje, a Bulat Čedomir im je rekao da su bezbednjaci uvijek na terenu i ako je prethodno Bosniću obećao da može preuzeti navedenu opremu.

Određeni dio instrumenata početkom 1992. godine tj. monitor od stroja za SND montažu, tastaturu, dva mjerača modulacije, ispravljač, osciloskop i drugo lično je vidio vezista Trbojević Dušan zv. “Stampi” koji je službeno išao u Blatušu i u radioni koja se nalazi u krugu poduzeća “Petrovac” prepoznao je te instrumente, a to postrojenje je ustvari bio pogon od EI Niš, a radili su na proizvodnji prekidača za struju prije rata ali su bili nelikvidni tako da su u poduzeću “EI Niš” odustali od daljnjih investicija, a Kobac Nikola kao direktor poduzeća je vršio pregovore sa poduzećem “Rudi Čajevec” iako se poduzeće “Petrovac” bavi kupoprodajom građevinske opreme, prodajom gumenih čizama i slično.

U toku 1993. godine ponovo su aktualizirali tu problematiku i u kontaktu sa gospodinom Bjegovićem Đorđem predsjednikom vlade i gospodinom Bursać Draganom iz Ministarstva za industriju kojem je bio prisutan predsjednik SO Slunj Mile Milošević donešen je zaključak da se sačini specifikacija otuđenih predmeta te da se o tome obavjesti Ministarstvo industrije, Glavni štab SV RSK, Ministarstvo odbrane i vlada što je i napisano 28. 04. 1993. godine a lično je bio prisutan sa Miloševićem i Savić Jovanom kada su uručivali dopis i specifikaciju otuđene opreme.

173

Prilikom mobilizacije u 1. mjesecu 1993. godine dobio je ratni raspored u Kuplenskom SO Vojnić na topovima kojom prilikom je susreo poznanike Maćešić Mišu i Karan Jovu sa kojima je razgovarao, a u razgovoru je saznao da jedan dio opreme iz TU-a u Slunju kod vojnih vezista u Kuplenskom. Maćešić Mišo lično mu je rekao da tu ima instrumenata iz Slunja ali da sa njima ne znaju raditi te su njega zamolili da im pokaže a također i da ostane kod njih na oporavku radio-uređaja.

Nije pristao da ostane u Kuplenskom, a lično se dosta angažirao na tome da se oprema vrati u Slunj odkud je i otuđena jer se na programu Telekomunikacionih uređaja odnosno profesionalne elektronike može zaposliti 80 do 100 ljudi što je za nerazvijenu opštinu Slunj dosta značajno.

Ovlašteno sl. lice:Škorić Ljuban, [v.r.]

SLUŽBENA ZABILJEŠKASastavljena dana 29. 10. 1993. godine u prostorijama SJB Slunj povodom obavljenog

informativnog razgovora saTRBOJEVIĆ DUŠANOM, zv. “Stampi” sin Mirka rođen 01. 02. 1947. godine u Veljunu, SO Slunj gdje i stanuje Veljun bb.

Informativni razgovor obavljen je na okolnosti otuđenja opreme iz poduzeća Telekomunikacionih uređaja /TU/ iz Slunja.

Trenutno je zaposlen na održavanju radiouređaja kod 13. Pješadijske brigade a inače je vezista a također se početkom ratnih dejstava odnosno u 11. mjesecu 1991. godine nalazio na Poligonu u Slunju. Iz tog razloga poznato mu je da je jedan dio opreme odnosno aparata televizora monitora i video-aparata odnešeno iz poduzeća na poligon gdje se i sada nalaze, ali je veći dio opreme kompjutera, tastatura i drugo odvežen od strane Srpske vojske iz Slunja u Blatušu. Službeno je bio u krugu poduzeća “Petrovac” kojom prilikom je i vidio dobar dio te opreme u radionici odnosno pogonu “EI Niš” u Blatuši.Smatra da je oprema otuđena sa znanjem odgovornih lica Ajdinović Pere, Kobac Nikole i oficira Korkuta koji su bili u 21. korpusu. Također mu je poznato da je dopis sa specifikacijom otuđenih predmeta bio kod komandanta 21. korpusa Bulat Čedomira koji je sa istim zadužio načelnika veze majora Kopača, međutim major Kopač u vrijeme otuđivanja opreme tj. krajem 11. mjeseca 1991. godine nije bio u Slunju tako da ne zna puno vezano za otuđivanje opreme, a najviše obavještenja moglo bi se dobiti od Kobac Nikole, oficira Korkuta inače iz Vrginmosta i Ajdinović Pere koji je bio oficir bezbednosti pri 21. korpusu.Napominjem da više obavještenja vezano za otuđivanje opreme iz TU-a može dati Đipalo Đuro koji je govorio da je jednom prilikom u razgovoru rekao da je u poduzeću ostao sakriven jedan stroj za SMD montažu elemenata u vrednosti 600 000 njemačkih maraka dok je kompjutor sa tastaturom lično vidio u Blatuši, a Kobac Nikola je na to uzvratio pitanjem gdje se taj nalazio.Druge pojedinosti vezano za otuđivanje opreme iz TU nisu mu poznate.

Ovlašteno sl. lice:Škorić Ljuban, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 1073/8.

174

581994., ožujak 11.KninZapisnik sa 77. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 77. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane

4., 9., 10. i 11. 03. 1994. godine u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Odsutni: Kostić Spiro, Budić Ljubiša, Milan Knežević, Dragica Bakić, Mitar Brnović, Nebojša Arbutina, Jarčević Slobodan.Sjednica je počela s radom u 9.00 časova.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g-din Đorđe Bjegović.Za sjednicu je predložen slijedeći

D n e v n i r e d:1. Informacija u vezi provođenja Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i ekonomskog oporavka SRJ na teritoriji RSK,2. Priprema materijala za Skupštinu i odgovora Vlade po zahtjevu skupštinskih odbora,3. Ministarstvo finansija – Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja;

3.1. Donošenje Odluke o visini akontacije ličnih dohodaka za III mjesec 1994. godine, 3.2. Donošenje Odluke o visini osnovice za materijalne troškove,

3.3. Donošenje Odluke o dodjeli interventnih sredstava fondu zdravstva,4. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede;

4.1. Plan proljetne sjetve,4.2. Donošenje Odluke o davanju ovlaštenja graničnoj inspekciji za zaštitu bilja SRJ,

5. Ministarstvo trgovine i turizma;5.1. Donošenje akata vezanih za rad carine,

6. Ministarstvo odbrane6.1. Utvrđivanje Prijedloga Amandmana XVII na Ustav RSK i Prijedloga Zakona o

izmjenama i dopunama Zakona o SVK,6.2. Donošenje Rješenja o postavljenju pomoćnika ministra odbrane,6.3. Donošenje Odluke o davanju na korištenje Ministarstvu odbrane za potrebe vojno-

pravosudnih organa prostorija u potkrovlju zgrade pravosudnih organa u Kninu.6.4. Donošenje Odluke o davanju na korištenje prostorija Ministarstva odbrane za Vojni

sud u Glini,6.5. Pitanje iseljenja UNPROFOR-a iz objekata SVK

7. Ministarstvo pravosuđa i uprave7.1. Donošenje Uredbe o valorizaciji novčanih kazni za privredne prestupe,7.2. Imenovanja i razrješenja,

8. Problematika Ministarstva prosvjete,9. Ministarstvo za saobraćaj i veze;

9.1. Donošenje Rješenja o imenovanju glavnog inspektora za saobraćaj i veze.

175

Ad-1Veselinović Ratko, zamjenik guvernera Narodne banke RSK informisao je članove Vlade

o potpisanom Protokolu kojim je RSK ušla u jedinstven monetarni i platni sistem SRJ. Jedina emisiona ustanova sada je Narodna banka SRJ, a NB RSK je filijala. Od 01. 03. 1994. godine, pored našeg starog dinara je novi jugo dinar. Osnovna koncepcija je anuliranje svih budžetskih deficita i razdvajanje monetarne i fiskalne politike. Program polazi od toga da funkcionira fiskalni sistem i odmah treba napraviti ono što nije urađeno u vezi specifičnosti u odnosu na SRJ. Hitno treba odrediti robne režime i uspostaviti deviznu kontrolu. Ovaj Program treba shvatiti krajnje ozbiljno jer u slučaju minusa šanse za popravni nema.

Veljko Korolija – potrebno je donijeti Uredbu kojom bi se regulisalo da oni koji su stekli devize do kraja marta ih polože u Narodnu banku u zamjenu za novi dinar. U trezore NB stigao je novi dinar, a od ponedjeljka će se vršiti otkup i zamjena novca.

Vojin Peurača – slažem se s prijedlogom gosp. Korolije i molim NB da prihvati tekst Uredbe ili odluke SRJ pa da je donesemo na idućoj sjednici. Što se tiče obaveze Ministarstva finansija u iduću sjednicu Vlade. Što se tiče Zakona o budžetu i Zakona o zajmu Uredbe sa zakonskom snagom potpiše predsjednik Martić.183 U raspravi je zatim bilo govora o potrebi formiranja štaba za kordinaciju praćenja Programa rekonstrukcije monetarnog sistema koji bi sačinjavali najodgovorniji ljudi u RSK. Već je formiran jedan štab na čelu kojega je Nebojša Pavković i čiji zadatak je rad na terenu, a ovaj štab za kordinaciju bi trebao zasjedati svakodnevno i podnositi izvještaj u Beograd.

U tu svrhu donesen jeZ A K L J U Č A K (prilog broj 1)

Potom je diskusija usmjerena na model obračuna plata. Ministar Peurača184 je obrazložio varijantu plata po kojoj bi se osnovica od 20 din. množila sa koeficijentom radnika (prilog broj 2) u kom slučaju bi potrošili gotovo sva sredstva i drugu varijantu da se akontativno za III mjesec svakom radniku isplati 20 dinara.

U raspravi koja je nakon izlaganja ministra Peurače otvorena učestvovali su gotovo svi prisutni na sjednici.

Po završetku rasprave doneseni su slijedećiZ A K L J U Č C I

1. Odluku iz XI mjeseca 93. godine proširiti i za XII mjesec s tim da se uključe i radnici zaposleni u zdravstvu.

2. Od Glavnog štaba i Ministarstva odbrane zatražiti odgovor po kom osnovu su AVL i CL u Vojsci Jugoslavije dobili robe namjenjene za plate iz budžeta RSK.

3. Konačna odluka o platama donijeće se na idućoj sjednici Vlade.Zatim je zamjenik ministra finansija Vladimir Dmitrović govorio o dilemama

ministarstva vezanim za Zakon o porezu na promet gdje nisu mogli izdefinirati stav oko poreske osnovice kod akciza. Postoje tri varijante;

1) da poštujemo jedinstveno tržište i da se ne plaća akciza već opšti porez na promet. Ova varijanta daje manji priliv budžetu, ali sprečava sivu ekonomiju.

2) ponovno obračunavanje akciza sa porezom na promet i akcizom (to je najskuplja varijanta).

183 Milan.184 Vojin.

176

3) kompromis ove dvije varijante na način da se iz nabavne cijene izbije iz osnovice akciza u Srbiji na to da se plati porez.

Dmitrović je još istaknuo da su min. fin. kod izrade budžeta ulazne podatke dostaviti 9 naslova, a što se tiče dubioza od nikoga nisu dobili ništa.

Zatim je donesenZ A K L J U Č A K

Stav Vlade RSK je da se roba kupljena u SRJ i Republici Srpskoj ne smatra uvozom i da se u pogledu primjene poreskih stopa primjenjuje samo odgovarajuća stopa poreza na promet tj. bez dvostrukog obračuna akciza.

Što se tiče stvorenih obaveza uputiti pismo svim ministarstvima od strane Ministarstva finansija sa rokom dostave podataka u ponedjeljak.

Ad-2Predsjednik Bjegović – ostaje problem vezan za Uredbe sa zakonskom snagom koje je

potpisao bivši predsjednik Hadžić185 i koje bi morala verificirati Skupština. Naša obaveza je da sve te uredbe potpišemo i dostavimo Skupštinskom odboru. Moramo se dogovoriti i zauzeti stav po pitanju izmjena 4 zakona po hitnom postupku što su nam dostavili iz Skupštine. Vrhovni savjet odbrane traži od Vlade da ga o zauzetom stavu obavijesti do utorka navečer. Također moramo napraviti i izvještaj Vlade za Skupštinu. Svoj izvještaj o radu nisu dostavili još MIP, Ministarstvo informisanja, Ministarstvo za saobraćaj i veze, MUP, državne rezerve i carine.

Krajnji rok navedenim za dostavu izvještaja je utorak.Kužet Radomir – obaveza je Ministarstva pravosuđa i uprave i Sekretarijata Vlade da

uredbe sa zakonskom snagom dostave Skupštinskom odboru za zakonodavstvo. Predlažem da svako ministarstvo koje je predlagalo uredbe, dostavi uredbu sa obrazloženjem u Sekretarijat Vlade. U vezi izmjene 4 zakona po hitnom postupku koje je predložila Skupština predlažem da se svaki od ovih zakona dostavi na mišljenje nadležnim ministarstvima.

Ovakav prijedlog ministra Kužeta je prihvaćen, a prije kraja sjednice predsjednik Bjegović upoznao je članove Vlade da je na Vrhovnom savjetu odbrane donesena odluka da se preko Žitnića dozvoli prelaz logistike i dati us uslovi za prelazak Jordanskog bataljona.

Što se tiče pregovora na opštem nivou, opštine mogu razgovarati ali ne mogu donositi nikakve odluke. Na svakom sastanku moraju praviti zaključke i dostavljati ih Vladi.

Nakon ove informacije predsjednika Bjegovića sjednica je završila s radom u 12.00 časova.

NASTAVAK SJEDNICE VLADE 09. 03. 1994. GODINESpisak prisutnih na sjednici nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Odsutni: Dušan Rakić, Krička Milivoj, Crnogorac Miomir, Dragica Bakić, Arbutina

Nebojša, Jarčević Slobodan, Milena Tanjga.Sjednica je počela s radom u 10.45 časova.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.Dnevni red je isti kao i na sjednici od 04. 03. 1994. godine.

Ad-3Na početku sjednice ministar Peurača obrazložio je odluke vezane za isplatu akontacije

LD naknada na teret materijalnih troškova i dotacije fondu zdravstva. Govorio je i o

185 Goran.

177

materijalima koje priprema Ministarstvo finansija za Skupštinu. Zatim su o problemima i teškoćama u zdravstvu govorili ministar Kostić Spiro, direktor Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje Mirko Sinobad, predsjednik Bjegović i potpredsjednik Lubovac.186 U raspravi su još učestvovali ministri Peurača i Budić.

Po završetku rasprave donesena jeO D L U K A

o visini akontacije za lične dohotke za mjesec mart 1994. godine (prilog br. 3)O D L U K A

o utvrđivanju osnovice za isplatu materijalnih troškova za mart mjesec 1994. (pr. br. 4.)O D L U K A

o dotaciji sredstava iz budžeta RSK Fondu zdravstva RSK za nabavku lijekova (prilog broj 5)

Također je donesen iZ A K L J U Č A K

Do petka snimiti troškove po ministarstvima. Popodne rasprava u tom dijelu.Dostava podataka do 10.00 časova u petak.Isto važi za period I-III 1994. godine. Zamoliti koordinacioni štab da sjedne u nedjelju –

ponedjeljak i napravi koordinaciju sa Republikom Srpskom.Nakon ovog sjednica je završila s radom i zakazan nastavak za poslije podne.

NASTAVAK 77. SJEDNICE VLADE RSK, 09. 03. 1994. GODINESpisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni

dio.Odsutni: Rakić Dušan, Krička Milivoj, Crnogorac Miomir, Dragica Bakić, Nebojša Arbutina, Jarčević Slobodan i Milena Tanjga.Sjednica je počela s radom u 18.00 časova.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.Dnevni red je isti kao na sjednici od 04. 03. 1994. godine.

Na početku sjednice ponovo je rasprava usmjerena na II tačku dnevnog reda – priprema materijala za Skupštinu.

Kužet Radomir – stavljanjem van snage Uredbe o prenošenju nadležnosti za imenovanje sudija na Vladu doći ćemo u blokadu. Predlažem da Vlada i dalje u ratnom stanju imenuje sudije, a da Skupština vrši verifikaciju. Parlament je stavio u hitnu proceduru izmjene Zakona o SVK i Zakona o SRTV i na predložene izmjene dobili smo mišljenje odbora za zakonodavstvo min. pravosuđa. Mišljenja smo da treba ići i sa Amandmanima na Ustav RSK kojim bi se regulisalo da komandanta SVK i generale postavlja predsjednik RSK tako da bi bili usaglašeni i zakon i Ustav.

Predsjednik Bjegović – akti Ministarstva finansija predani su Skupštinskom odboru za budžet 09. 03. 1994. godine. Radi se o

1. Uredbi sa zakonskom snagom i rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK u 1994.,

2. Uredbi sa zakonskom snagom o finansiranju odbrane RSK,3. Prijedlogu Zakona o porezu na promet,4. Prijedlogu Zakona o posebnom porezu i posebnoj rep. taksi koji se plaćaju za vrijeme

trajanja ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti

186 Branko.

178

5. Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o neposrednim porezima6. Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o stopama neposrednih poreza, pripadnosti

poreza, taksa i drugih prihoda terit. jedinicama7. Odluci o utvrđivanju ljestvice katastarskog prihoda.Potom je donesen

Z A K L J U Č A KObaveze Vlade za zasjedanje Skupštine su da se pripreme po ministarstvima uredbe sa

zakonskom snagom koje je potpisao bivši predsjednik Hadžić i podnesu na verifikaciju Skupštini, zatim odgovor tj. stav Vlade na predložene izmjene po hitnom postupku Zakona o SVK i Zakona o SRTV i paket Ministarstva finansija od sedam naprijed navedenih akata.

Pored navedenog predsjednik Vlade podnijeće i izvještaj o radu Vlade.Prije završetka sjednice donesen je nakon kraće rasprave i slijedeći

Z A K L J U Č A KNa cijeloj teritoriji RSK treba sprovesti akciju čišćenja skloništa, za šta se zadužuje

Republički štab civilne zaštite i g-din Sava Milović.

S ovim je sjednica završena u 19.10 časova.

NASTAVAK 77. SJEDNICE 10. 03. 1994. GODINESpisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni

dio.Odsutni: Dušan Rakić, Krička Milovoj, Crnogorac Miomir, Dragica Bakić, Nebojša

Arbutina, Jarčević Slobodan i Milena Tanjga.Sjednica je počela s radom u 9.45 časova.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g-din Đorđe Bjegović.Dnevni red je isti kao na sjednici 04. 03. 1994. godine.Pred nastavak utvrđenog dnevnog reda još jednom se osvrnulo na obaveze Vlade prema

Skupštini i napravljena je analiza učinjenog, te podjeljena zaduženja.Vezano za rekonstrukciju monetarnog sistema zaključeno je da Sekretarijat Vlade dostavi

u štampu sve uredbe vezane za Program rekonstrukcije monetarnog sistema.

Ad-4Nakon što je ministar Brnović obrazložio plan proljetne sjetve (prilog broj 6) otvorena

je rasprava.Predsjednik Vlade – naš plan da deponujemo 6.000 tona nafte nije uspio zbog

nemogućnosti uvoza. Nekoliko puta smo posuđivali od Srbije po 1.000 tona nafte pa vraćali. Povećanje proizvodnje nije učinjeno kako se obećavalo u NIK-u, već je opala. Dva su osnovna zadatka povećanja proizvodnje NIK-a na 400-500 tona i zadatak oko uvoza. Što se tiče đubriva iz Srbije je osigurano 10.000 tona, ali je to daleko ispod potreba. Dio finansiranja je najveći problem jer nema primarne emisije.

U raspravi su još učestvovali ministri Peurača, Kostić, Lazić,187 Knežević, Budić i potpredsjednik Lubovac.

Potom je ministar Brnović pročitao Odluku o stvaranju uslova za normalno odvijanje proljetne sjetve nakon čega je donesen

187 Đorđe.

179

Z A K L J U Č A KDoraditi odluku, prepraviti je i dostaviti na potpis.

4.2. Donesena je

O D L U K Ao davanju ovlašćenja Graničnoj inspekciji za zaštitu bilja SRJ (prilog broj 7).

Ad-5Donesena je

O D L U K Ao utvrđivanju vrijednosti robe na koju se primjenjuje jedinstvena carinska stopa (prilog broj 8)

O D L U K Ao visini kamate na iznos carine i drugih uvoznih dadžbina koji nije naplaćen u propisanom roku (prilog broj 9)

O D L U K Ao utvrđivanju iznosa za koje se neće donositi rješenje o naknadnoj naplati i za koje se neće vršiti prinudna naplata (prilog broj 10)

O D L U K Ao kriterijima na osnovu kojih se odobravaju carinski kontigenti (prilog broj 11)

O D L U K Ao slučajevima u kojima i uslovima pod kojima se neće naplaćivati obezbjeđenje za privremeno uvezenu robu (prilog broj 12)

O D L U K Ao utvrđivanju predmeta, količina i vrednost predmeta na koje se pri uvozu primjenjuju carinske povlastice (prilog broj 13)

R J E Š E N J Eo određivanju luka za utovar u prevozu određene robe na brodove koji saobraćaju na redovnim linijama u međunarodnom saobraćaju (prilog br. 14)

R J E Š E N J Eo ustupanju carinske robe u humanitarne svrhe crvenom krstu RSK u 1993. god. (prilog br. 15)

U R E D B Ao carinskom postupku u željezničkom i drumskom saobraćaju, saobraćaju vodenim putevima, vazdušnom i poštanskom saobraćaju i putničkom prometu (prilog broj 16)

U R E D B Ao carinskom nadzoru i postupku carinjenja robe smještene pod carinski nadzor (prilog br. 17)

U R E D B AO USLOVIMA ZA PRIVREMENI UVOZ I IZVOZ ROBE

(prilog broj 18)U R E D B A

o postupku za naknadu štete koju carinarnica nanese u carinskom postupku (prilog broj 19)U R E D B A

o postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja carine (prilog broj 20)

180

U R E D B Ao uslovima pod kojima se mogu otvarati posebne carinske prodavnice i pod kojima se može prodavati strana roba u tim prodavnicama (pr. br. 21)

U R E D B Ao uslovima i postupku za vraćanje carine i drugih uvoznih dadžbina za robu vraćenu u inostranstvo (prilog broj 22)

U R E D B Ao uslovima za podizanje robe ispod carinskog nadzora pre uplate carine i drugih uvoznih dadžbina i o načinu obezbjeđenja naplate carine i drugih uvoznih dadžbina (prilog broj 23)

U R E D B Ao posebnim mjerama carinskog nadzora i o posebnim olakšicama u pogledu carinskog postupka u carinskim zonama (prilog broj 24)

U R E D B Ao postupku prodaje carinske robe (pr. br. 25)

U R E D B Ao uslovima i načinu carinjenja robe za koju nije podnesena potpuna dokumentacija i o slučajevima u kojima se ne podnosi carinska deklaracija (prilog broj 26)

Ad-66.1. Utvrđen je prijedlog

AMANDMANA XVII na Ustav RSK(prilog broj 27)

i utvrđen prijedlogZAKONA

o izmjenama i dopunama Zakona o Srpskoj Vojsci Krajine (pr. br. 28) koji će se prosljediti u Skupštinsku proceduru.

Ad-77.1. Donesena je

U R E D B Ao valorizaciji određenih novčanih kazni za privredne prestupe (prilog broj 29)

Doneseno jeR J E Š E N J E

o razrješenju sudije Opštinskog suda Dvor na Uni (prilog broj 30)R J E Š E N J E

o razrješenju sudije Opštinskog suda Okučani (Miloš Bojić, prilog broj 31)R J E Š E N J E

o razrješenju sudije i predsjednik Opštinskog suda za prekršaje Petrinja (Kojić Milena, prilog broj 32)

R J E Š E N J Eo razrješenju sudije Opštinskog suda Knin (Mirko Jolić) (prilog broj 33)

R J E Š E N J Eo razrješenju sudije Opštinskog suda za prekršaje Beli Manastir (Siniša Bjelica, prilog broj 34)

R J E Š E N J Eo izboru sudije Opštinskog suda Okučani (Bjelić Ilija prilog broj 35)

181

R J E Š E N J Eo izboru opštinskog javnog tužioca u Opštinsko javno tužilaštvo Beli Manastir (Siniša Bjelica) (prilog broj 36)

R J E Š E N J Eo izboru sudije i predsjednika Opštinskog suda za prekršaje u Petrinji (Štrbac Bosiljka, prilog broj 37)

R J E Š E N J Eo izboru sudije Republičkog suda za prekršaje Knin (Jolić Mirko, prilog broj 38)

Ad-8Ministar prosvjete Milan Knežević govorio je o završnom ispitu i maturi 93/94. gdje je

prihvaćen način ako i u Srbiji štampanju svedočanstava i diploma gdje je zaključeno da ne bi trebali ići na novo štampanje iz razloga što ima od prošle godine samo su svjedočanstva sa grbom bez drune, zatim o planu upisa za škol. god. 94/95. koji je rok pomaknut sa 31. 03. na 30. 04. 1994., o nabavci udžbenika i pokušaju da se za osnovce nabave besplatno udžbenici što će se pokušati riješiti preko JP “Krajinašume”, te o prijedlogu Vlade Upravnom odboru “Belje” i Izvršnom savjetu opštine Beli Manastir o dodjeli katastarskih čestica Poljoprivrednom fakultetu prema spisku katastarskih čestica u vezi čega je zaključeno da Ministarstvo pravosuđa i urbanizma dadu mišljenje, a nakon toga bi Ministarstvo prosvjete dostavilo odluku na sjednicu Vlade.

Nakon izlaganja ministra Kneževića pomoćnik ministra Dušan Badža govorio je o problemu prevoza učenika, te je donesena

O D L U K Ao interventnom finansiranju 100 tona goriva (prilog broj 39)

Ad-9Doneseno je

R J E Š E N J Eo imenovanju glavnog inspektora u Ministarstvu za saobraćaj i veze (prilog broj 40)

Prije završetka sjednice na prijedlog ministra za rad, boračka i socijalna pitanja donesena jeO D L U K A

o visini osnovice za isplatu akontacije boračko-invalidske i socijalne zaštite za mjesec mart 1994. godine (prilog broj 41)

Donošenjem naprijed navedene Odluke sjednica je završila s radom u 14.00 časova.

NASTAVAK 77. SJEDNICE 11. 03. 1994. GODINESpisak prisutnih na sjednici vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni

dio.Odsutni: Crnogorac Miomir, Dragica Bakić, Jarčević Slobodan i Milena Tanjga.

Sjednica je počela s radom u 10.15 časova.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.Dnevni red je isti kao na sjednici od 04. 03. 1994. godine

Prije nego što se prešlo na odrađivanje zaostalih obaveza iz dnevnog reda predsjednik Bjegović je u uvodnom izlaganju istaknuo da su podjeljene akontacije LD za III mjesec u iznosu od 20 dinara, a za I i II 1994. godine ići će se na model u robama na način da svaki radnik dobije 2 litre ulja. Osvrnuo se i na provođenje Programa rekonstrukcije monetarnog

182

sistema i vezano za tu informaciju da je oformljena vladina komisija za raspored na radnu obavezu s tim da ko do 01. 04. ne bude na radnoj obavezi biće u jedinici.

Potom je ministar odbrane admiral Dušan Rakić izložio paket Ministarstva odbrane.

Ad-66.2. Doneseno je

R J E Š E N J Eo imenovanju pomoćnika ministra (Počuča Milan, pr. br. 42)

R J E Š E N J Eo imenovanju pomoćnika ministra (Dobrijević Branko, prilog broj 43)

6.3. Donesena jeO D L U K A

o davanju na korištenje MO za potrebe pravosudnih organa prostorija u potkrovlju zgrade pravosudnih organa u Kninu (prilog broj 44)

6.4. U vezi odluke o dodjeli prostorija MO za vojni sud u Blini donesen jeZ A K L J U Č A K

Ministar odbrane i pravosuđa otputovaće u Glinu radi nalaženja rješenja na obostrano zadovoljstvo.

6.5. U vezi iseljenja UNPROFOR-a iz vojnih objekata predsjednik Bjegović je istakao da tu imamo strahovite probleme. Treba riješiti mrežu njihovog smještaja i naše potrebe. SVK mora znati koji su njeni objekti. U ovaj zadatak pored Ministarstva odbrane trebalo bi uključiti i Ministarstvo za urbanizam.

Potom je donesenZ A K L J U Č A K

Ovaj problem pokušaće riješiti tim na čijem čelu je general Novaković. U rad ovog tima uključiće se i ministar Budić.

S ovim je dnevni red utvrđen za 77. sjednicu vlade iscrpljen a potom je nastavljen rad Vlade dolaskom predsjednika RSK gosp. Milana Martića.

Sastanak s predsjednikom Martićem počeo je u 11.20 časova.Na početku je predsjednik Bjegović pozdravio predsjednika Martića i predložio da se

raspravlja o tri teme: informacije u vezi programa rekonstrukcije monetarnog sistema i s njim u vezi Naredbi koje je potpisao predsjednik Martić i pripreme za Skupštinu.

Zatim je ministar Peurača informisao predsjednika Martića što je do sada urađeno na provođenju Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i što još treba da se uradi. Založio se da se ovom programu posveti veća pažnja u sredstvima informisanja i da se organizuju seminari za građanstvo.

Na pitanje predsjednika Martića što je s njegovom naredbom za uključenje žena u rad inspekcijskih službi ministar Peurača je odgovorio da do danas nemamo povratnih informacija iz opština.

U raspravi su potom učestvovali gotovo svi prisutni na sjednici Vlade, a nakon izlaganja gosp. Veselinovića, zamjenika guvernera NB donesen je

Z A K L J U Č A KZatražiti pismenu izjavu od ministra informisanja zbog čega je predstavnicima NB

zabranjen nastup na televiziji.Nakon toga predsjednik Martić je upoznat sa aktivnostima Vlade vezanim za sjednicu

Skupštine i materijalima koji su pripremljeni za zasjedanje Skupštine. Na kraju sastanka predsjednik Martić je istakao da Vlada sada mora raditi više nego ikad i da do izbora novog mandatara i nove Vlade ova Vlada mora biti u stalnom zasjedanju.

183

Sastanak s predsjednikom Martićem završen je u 13.00 časova.Prije završetka današnjeg zasjedanja Vlada RSK, a shodno obavezi sa 76. sjednice usvojen

je izvještaj delegacije RSK o prisustvovanju proslavi Dana zaštitnih snaga Rusije od 21. do 26. 02.1994. (prilog broj 45), finansijski izvještaj (prilog broj 46), te su verifikovane slijedeće odluke

O D L U K Ao odobrenju deviznih sredstava za službeni put u Rusiju – Moskvu (prilog broj 47)

O D L U K Ao odobrenju deviznih sredstava za vozne karte na relaciji Beograd – Moskva (prilog broj 48)

iO D L U K A

o odobrenju razlike deviznih sredstava za vozne karte Beograd – Budimpešta – Moskva (pr. br. 49)

PredsjednikĐorđe Bjegović188

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 11.

591994., ožujak 4.Plitvička JezeraPoziv DP-a “Plitvice” SUP-u Korenica, da posjete NP “Plitvička jezera”

DRŽAVNO PREDUZEĆE “PLITVICE”PLITVIČKA JEZERA– Generalni direktorBroj: 272/94. Plitvička jezera 04. 03. 1994.

SEKRETARIJATU UNUTRAŠNJIH POSLOVA ZA LIKUK O R E N I C A(Na ruke sekretara gospodina Marka Dragičevića)

Kao što Vam je poznato Nacionalni park Plitvička jezera predstavlja dio svjetske baštine.U ovom trenutku ta neprocjenjiva vrijednost ugrožena je mnogostruko, a pogotovo biljni i životinjski svijet, koji je nedjeljivi dio prirodnog fenomena. Pojedine vrste životinjskog svijeta, kao ukrasa ovog Parka nestaju zbog nesmiljenog krivolova i nesavjesnih ljudi te upotrebe automatskog oružja. Ulov ribe vrši se ne samo udicom (i u doba mrijesta) već i mrežama i dinamitom što predstavlja opasnost i za sedrene barijere. Posebno su ugrožena, devastirana i opljačkana pojedina turistička naselja i objekti DP Plitvice.Žalosno je da u otuđivanju imovine Parka ne učestvuju samo pojedinci i organizovane grupe, već i organi vlasti iz susjednih općine te grupe iz pojedinih nižih vojnih jedinica Ličkog i Kordunaškog korpusa Vojske RSK te pripadnici milicije. (To su informacije interne inspekcije i kontrole Preduzeća.)

188 Priređivači su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastoručnim potpisima.

184

Da bismo spasili ono što je ostalo od pojedinih turističkih naselja i objekata te postrojenja ovog Preduzeća (dislociranih na širem prostoru), molimo Vas da sa grupom svojih najbližih saradnika posjetite Nacionalni park i da Vas konkretno upoznamo o čemu se radi.Vaša pomoć i do sada bila nam je dragocjena i nadamo se da ćete i dalje pružati pomoć koja nam je neophodna.U očekivanju Vašeg stava i dolaskaSrdačno Vas pozdravlja

Generalni direktor: M.P.189 Dr. Ilija Drakulić [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 603.

601994., ožujak 5.KninInformacija Uprave javne bezbjednosti SUP-u Korenica o djelovanju diverzantske grupe HV-a na području Teslingrada

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAUPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTIBroj: 08/3-1-996-1/94. šifrirano ddKnin, 05. 03. 1994. godine

SUP KORENICA

GŠ SVK raspolaže informacijama da je u reon Teslingrada190 jutros ubačena ustaška diverzantska grupa, jačine dva voda. Neprijatelj se ubacio u našu dubinu, bliža lokacija Golo Trlo t. 1267 i Kuzmovaču, odnosno reon od Teslingrada prema Ljubovu, a vjerovatno s namjenom da udara s leđa prema odbrani Teslingrada.

Vojna komanda već preduzima mjere. Sav sastav SUP-a staviti u stanje pripravnosti, a u dogovoru s komandom Korpusa preduzimati daljnje mjere.

N A Č E L N I KM.P.191 Pavković Nebojša, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 7.

189 Pečat: “PLITVICE”, Javno preduzeće za zaštitu i upravljanje Nacionalnim parkom, turizam, trgovinu, građevinarstvo, poljoprivredu i proizvodnju, p.o. PLITVIČKA JEZERA 1.190 Lički Osik.191 Prijemni pečat: primljeno 5. 3. 1994. u 11,40; predano 5. 3. 1994. u 12,20.

185

611994., ožujak 8.KninObavijest UNPROFOR-a predsjedniku RSK o imenovanju predstavnika zapovjednika snaga UNPROFOR-a na UNPA područjima

UJEDINJENI NARODI

UNPROFOR M.P.192

Njegova EkselencijaGospodin Milan Martić

Ekselencijo,General-potpukovnik TAYYEB193 je imenovan za predstavnika Komandanta snaga za

UNPA područja. Njegova uloga je da koordinira vođenje operacija u UNPA područjima i da pruži stručni savet Komandantu snaga u svim operativnim pitanjima kao i da se bavi pitanjima administracije, logistike i infrastrukture snaga. On se mora uveriti da su direktive, odrednice i politika Komandanta snaga dobro shvaćene i da ih Komandanti sektora provode. On takođe treba da razvije i sprovodi nastavnu politiku koja je skrojena za specifične potrebe bataljona koji su raspoređeni u UNPA područjima. Takođe mora voditi planiranje nepredviđenih situacija i vežbe za rezerve snaga za UNPA područja, kao i nadgledati ograničenja slobode kretanja i predlagati adekvatne reakcije i pratiti moral trupa.

Od svog dolaska u Štab UNPROFOR-a, general-potpukovnik Tayyeb još nije imao priliku da se sretne sa kninskim političkim i vojnim vlastima. Ekselencijo, ja bih Vam bio veoma zahvalan ako me možete obavestiti kada bi se mogao održati takav sastanak u Kninu da bi General Tayyeb uspostavio taj prvi kontakt.

S poštovanjem,

Yasushi AkashiSpecijalni izaslanik

Generalnog sekretara za bivšu Jugoslaviju

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 1.

621994., ožujak 10.Plitvička JezeraPoziv DP-a “Plitvice” Općinskom javnom tužiteljstvu Korenica da spriječe pljačku u NP-u “Plitvička jezera”

DRŽAVNO PREDUZEĆE “PLITVICE”PLITVIČKA JEZERA

192 Prijemni pečat: RSK, Kabinet Predsednika Republike, Knin; primljeno 9. 3. 1994.; org. jed. 03-2, broj 136/94.193 Ghazi Tayyeb.

186

– Generalni direktorBroj: 325/94. Plitvička Jezera, 10. 03. 1994.

OPĆINSKOM JAVNOM TUŽILAŠTVUK O R E N I C A

Kao što Vam je poznato Nacionalni park Plitvička jezera predstavlja dio svjetske baštine.U ovom trenutku, tačnije od 1991. godine, ova neprocjenjiva vrijednost ugrožena je mnogostruko, kako životinjski svijet, a pogotovo turistička naselja, objekti i vrijednosti DP Plitvice.Slika pojedinih turističkih naselja i objekata više je nego tragična. Žalosno je da u devastaciji i otuđivanju imovine parka ne učestvuju samo pojedinci i organizovane grupe, već i organi vlasti iz susjednih općina te grupe iz pojedinih nižih vojnih jedinica (sa nalogom ili bez naloga) predpostavljenih komandi.Da bismo spasili ono što je ostalo od pojedinih objekata te postrojenja ovog Preduzeća (dislociranih na širem prostoru), molimo Vas da u saradnji sa drugim državnim organima preduzmete najenergičnije mjere da se spreči pljačka. O toj tužnoj slici piše svjetska štampa i na osnovi toga širi odiozu prema srpskom narodu. Vaša pomoć i prije bila nam je potrebna i o tome ste informisani svojevremeno kao i javni pravobranilac.Nadali smo se da ćete u saradnji i na osnovi naših saznanja i saznanja organa milicije poduzeti određene mjere i zajedničkim naporom svih subjekata stati na put ovakvom ponašanju i pljački, ali do sada od organa javnog tužilaštva to nismo primjetili.Iako je teško vrijeme, moramo činiti da ovaj dragulj srpske zemlje zaštitimo. Pokažimo pojedinačno i svi zajedno da smo spremni prihvatiti izazove. To od javnog tužilaštva očekujemo.U tom smislu bilo bi dobro da posjetite naše Preduzeće i dobijete određene informacije.U nadi Vaše pomoćiSrdačno Vas pozdravlja Generalni direktor: M.P.194 Dr Ilija Drakulić, [v.r.]O tome obavijest:1. Državni javni tužilac2. Ministarstvo UP3. Općinski sekretarijat UP Slunj i Plaški4. Arhiva

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 603.

631994., ožujak 13.KorenicaBrzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova RSK o izvršenoj zadaći 18. pbr 15. korpusa SVK

194 Pečat: “PLITVICE”, Javno preduzeće za zaštitu i upravljanje Nacionalnim parkom, turizam, trgovinu, građevinarstvo, poljoprivredu i proizvodnju, p.o. PLITVIČKA JEZERA 1.

187

RSK MUPUprava posebnih jedinica milicije M.P.195

broj: 08/4 šifrirano – dh –Korenica, 13. 03. 1994. godine

MUP R S K– kabinet ministra– uprava PJMveza: vaša depeša broj 08/4-21/94.

Uprava PJM MUPa u sklopu aktivnosti na području 18. p. brigade 15. korpusa u toku 11 i 12. 03. 1994. izvršila je povrat teritorija na pravcu k 1105-1050 do Čardaka i tako izvršila kompletan zadatak na lijevom krilu. Dostignuta linija na tom djelu je izravnata kao što je bilo i prije ustaške agresije.

Na drugom pravcu Trlo-Šikara napredovalo se obuhvatno i potrebno je izvršiti pregrupisavanje naših snaga te sa kompletnim ljudstvom pokušati povratiti i ovaj dio teritorija.

Napomena, u svim ofenzivnim akcijama učestvujemo sa kompletnim našim sastavom, dok od 15. korpusa dobivamo samo razočarenja, bježanje sa bokova i kada se krene napred redovno ostajemo sami do kraja akcije. Iz tog razloga i niz drugih razloga koji pokazuju da pripadnici vojske ne žele ratovati, da borci bježe, komande se ne poštuju, psihičko stanje boraca nestabilno došlo je do situacije opravdanog nezadovoljstva i kod naših ljudi.

Unatoč navedenom svi spremno čekaju (osim nekoliko lakše povređenih i ugruvanih) izvršavanje narednih borbenih zadataka pa ako treba i sami bez s “dobrovoljačkih grupa iz vojske”. Dio jedinica nalazi se na položaju, a preostali su po pravcima napada u rejonima razmještaja spremni za dejstvo.

Povređenih u našem sastavu nije bilo.

n a č e l n i k:Žarković Krsta

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 20., kut. 20.

641994., ožujak 15.KorenicaBrzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova RSK o bojnim djelovanjima u zoni odgovornosti 18. pbr 15. korpusa SVK

R S K – M U PUprava posebnih jedinica milicije šifrirano dxbroj: 08/4-28/94.Korenica, 15. 03. 1994. godine.

195 Prijemni pečat: primljeno 13. 3. 1994. u 10,35.

188

M U P – a RSK(kabinet ministra)Uprava posebnih jedinica milicije.

Dana 13. 03. 1994. godine nastavljeno je borbeno izviđanje na pravcima napada i priprema po rejonima razmještanja za nastavak akcija. Oko 02.00 časova 14. 03. 1994. godine iz očekujućih rejona krenulo se na posjedanje vatrenog položaja najkasnije 05 časova gotovo u 05.30 časova.

U toku prije podneva posebno od 14 do 18 časova vodili su se žestoki pješadijski i artiljerijski okršaji, pri čemu ustaške snage su imale većih gubitaka. kod nas je bilo četri ranjenika i tri povređena, od toga je jedan ranjenik pripadnik PJM Zapadne Slavonije. Ustaše su ispalile preko hiljade projektila, od toga 29 punih punjena sa VBR po prostoriji u zoni odgovornosti 18. brigade, s težištem na našim pravcima napada. Uz dosta napora potisnuli smo ustaše i postojala je opasnost da im kompletno uzmemo glavni cilj pećina “Trlo” i zato ustaše naglo vrše artiljerijsku pripremu uvode rezervu iz Gospića i protunapadom u kojem su imali 2 mrtva onemogućavaju daljni prodor. Ta linija je ostala i sada nepromjenjena.

Zaključak, u ovom angažovanju Uprava PJM povratila je zajedno sa manjim snagama 15. korpusa kompletnu liniju lijevu stranu (…,196 Grič i dr.) teritorija koje je ustaškom agresijom bilo oduzeto. Dio oko Trla je ostao nepromjenjen uz napomenu da su ustaške snage pretrpile znatne gubitke, što je doprinijelo znatno u stagnaciji fronta i stvaranju ravnoteže.

U cilju daljnjeg povratka teritorija neophodno je angažovanje jačih snaga. Komandant Čeleketić naredio je zabranu ofanzivnih dejstava do daljnjeg.

Posebne jedinice milicije Uprave MUP-a vraćaju se iz sjedišta sa kompletnom opremom i ljudstvom. Imamo dva ranjena i dva povređena, od toga ništa teže.

Drugih napomena nije bilo.

po- načelnikaDražić Boško M.P.197

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 20., kut. 20.

651994., ožujak 16.KninInformacija Uprave javne bezbjednosti Skupštini RSK o ubojstvu Marijana Šaše i Milana Grmuša u Dvoru

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAUPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI

196 Nečitko u izvorniku.197 Prijemni pečat: primljeno 15. 3. 1994. u 16,55.

189

Broj: 08/3-2-5-1181-2/94Knin, 16. 03. 1994. godine

SKUPŠTINAREPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

PREDMET: Informacija o ubistvu Šašo Marijana i Grmuša Milana u Dvoru – dostavlja se.-

Veza: Vaš dopis br. 02-18/94. od 15. 03. 1994. g.-

U prilogu dopisa vam dostavljamo Informaciju o ubistvu Šašo Marijana i Grmuša Milana u Dvoru, koju ste tražili vašim dopisom broj gornji.

S poštovanjem,Prilog: Kao u tekstu.-

N A Č E L N I K M.P.198 Pavković Nebojša, [v.r.]

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAUPRAVA JAVNE BEZBJEDNOSTIKnin, 16. 03. 1994. godine

INFORMACIJA O UBISTVU ŠAŠO MARIJANA IGRMUŠA MILANA U DVORU

Dana 13. 02. 1994. godine u 23.10 č. izvršeno je ubistvo ŠAŠO MARIJANA, sin Rade i Zorke, r. 27. 06. 1962. godine u selu D. STUPNICA br. 41 a – Dvor, pripadnik vojne policije.

Navedeno ubistvo je izvršeno u prostorijama OS u Kobiljaku, gdje je bio smješten vod vojne policije 33. pbr., a koji je tu smješten zbog suzbijanja šverca s Muslimanima iz Cazinske krajine. Oko 21.00 č. vojne policajce provocirala je grupa momaka iz Petrinje koji su došli u prostorije škole, a sačinjavali su je: Grmuša Milan, zv. “Grm”, Bunčić Stevo zv. “Stiv”, Čavić Dragan, zv. “Rambo”, Puzić Ranko, zv. “Puza”, te Stanar Stevo i Stanar Rade iz Kobiljaka. U kritično vrijeme, iz neutvrđenih razloga, Grmuša Milan je ispalio dva hica iz pištolja, od kojih je jedan pogodio u glavu Šašo Marijana. Nakon navedenog događaja naprijed spomenuti mladići su se udaljili s lica mjesta u nepoznatom pravcu, a na licu mjesta je ostao Grmuša Milan, koji je pomogao vojnim policajcima da se unesrećeni preveze u bolnicu.

Radnici SJB Dvor su na licu mjesta obavili uviđaj, te Grmuša Milana lišili slobode i smjestili u prostorije SJB Dvor. Sa predstavnicima vojne bezbednosti SVK je dogovoreno da će oni obaviti potrebne radnje i podnijeti krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu.

Dana 14. 02. 1994. g. oko 18.00 č. oko SJB Dvor se okupilo između 50 – 60 lica – vojnika, naoružanih /puške, zolje, ose i dr./, uglavnom iz Donje i Gornje Stupnice, Ljeskovca, Pedlja, Rujevca i drugih okolnih sela. Isti su opkolili zgradu SJB Dvor i nisu dozvolili ulazak niti izlazak licima iz zgrade SJB. Desetak uniformisanih lica je ušlo u zgradu SJB – prostorije Dežurne službe i od dežurnog radnika zatražilo da im se preda pritvoreno lice, Grmuša

198 Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.

190

Milan. Dežurni radnik je to odbio s obrazloženjem da to neće učiniti jer je privedeno lice zadržano zbog krivičnog djela ubistva i da se nad istim vrši kriminalistička obrada. I pored takvog obrazloženja, naoružana lica su i dalje uz prijetnju oružja zahtijevali da im se preda pritvoreno lice, komentirajući to riječima: “da iz dosadašnjeg iskustva znaju da će kroz nekoliko dana navedeno lice biti pušteno iz zatvora, što je bio slučaj u nekoliko navrata ranije, sa dosta onih koji su počinili zlodjela i slobodno se šeću, kao da se ništa nije desilo”.

Nakon ovog, Komandir SJB Dvor je otišao u komandu 33. pbr, gdje je komandanta brigade, predsjednika SO i podpredsjednika IS SO Dvor upoznao sa novonastalom situacijom.

U međuvremenu, oko 19.00 časova, naoružana lica su uz prijetnju oružjem milicionerima, uzeli ključ od pritvora koji se nalazio u prostorijama Dežurne službe, te uz prijetnju nasilno odveli Grmuša Milana iz prostorije SJB u nepozantom pravcu. (U vrijeme ovog događaja, u prostorijama SJB se nalazilo 5 radnika milicija, kojima je zaprećeno ako bilo šta pokušaju da će doći do upotrebe oružja i dizanje stanice u vazduh).

Istog dana, oko 21.00 č. patrola milicije u redovnom obilasku terena, “na magistralnom putu Dvor – Glina, u neposrednoj blizini preduzeća “Krajina putevi”, uz cestu, pronašla je leš Grmuša Milana, izrešetan mecima.

Na lice mjesta je izišla ekipa SJB Dvor i liječnik Doma zdravlja u Dvoru, koji je konstatovao smrt. O događaju je obavješten istražni sudija Okružnog suda u Glini, koji je uviđaj prepustio radnicima SJB Dvor.

Dana 15. 02. 1994. u Dvoru, u ul. Svetog Save ispred broja 61, radnici SJB Dvor su zaustavili putničko vozilo marke “Golf”, reg. oznake GN 23-37, kojim je upravljao Puzić Ranko, a u vozilu su se nalazili, kao saputnici, Bunčić Stevo i Čavić Dragan.

Prilikom lišavanja slobode, isti su pružili otpor i tom prilikom je upotrebljeno vatreno oružje pa je ranjen Bunčić Stevo, zv. “Stiv” u predjelu stopala, od strane patrole SJB Dvor. Povređenog Bunčića, patrola SJB Dvorje prevezla u Dom zdravlja u Dvor, a potom u MC Glina radi pružanja liječničke pomoći, dok su Čavić Dragan i Puzić Ranko lišeni slobode i prepraćeni u SUP Glina, radi daljnje obrade, a na okolnosti ubistva Šašo Marijana 13. 02. 1994. oko 23.10 č. u Kobiljaku.

SUP-a Glina je 16. 02. 1994. podnio Okružnom javnom tužilaštvu Glina krivičnu prijavu pod br. K-9/94. protiv I prijavljenog Bunčić Steve, II prijavljenog Puzić Ranka i III prijavljenog Čavić Dragana, radi krivičnog djela iz člana 47. stav 2. tačka 2. KZ RSK, počinjenog na štetu Šašo Marijana.

Dana 18. 02. 1994. g. su nakon izvršene krim. obrade nad Bunčić Stevom, radnici SJB Dvor istog prepratili u Okružni zatvor u Knin, gdje su u međuvremenu prepraćena i druga lica koja su učestvovala u navedenom događaju.

Iz naprijed navedenog, vidljivo je da su OUP-a preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti, te podnijeli odgovarajuće prijave nadležnim organima na kojima je da utvrde sve okolnosti i motive ovih ubistava, kao i sve relevantne činjenice koje su predhodile ovim događajima.

M.P.199 N A Č E L N I K Pavković Nebojša, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 12.

199 Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.

191

661994., ožujak 19.KninZapisnik sa 78. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 78. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine

održane 18. i 19. 03. 1994. godine u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Odsutni: Đorđe Lazić, Dragica Bakić, Milena Tanjga.Sjednica je počela s radom u 8.30 časova.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.Za sjednicu je predložen slijedeći

D n e v n i r e d:

1. Ministarstvo finansija;1.1. Utvrđivanje Prijedloga završnog računa budžeta Republike Srpske krajine za period

I-XII/93. godine,1.2. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o budžetu za 1994. godinu,1.3. Socijalni program,

2. Program i dogovor za sastanak sa specijalnim izaslanikom generalnog sekretara UN-a za bivšu Jugoslaviju gosp. Jasušijem Akašijem,200

3. Pripreme za Skupštinu,4. Ministarstvo odbrane;

4.1. Donošenje Rješenja o postavljenju zamjenika ministra odbrane,4.2. Donošenje Odluke o nabavci birotehničke opreme, materijalnih sredstava i vozila za

potrebe vojno-personalnih organa,4.3. Donošenje Odluke o davanju na korištenje vojnom sudu i vojnom tužilaštvu

Vukovar deset prostorija u zgradi kombinata Borovo,4.4. Zahtjev za osiguranje neophodno potrebnih finansijskih sredstava,4.5. Donošenje Odluke o djelomičnom priznanju u vojni rok vremena učešća u ratu i

upućivanju na dosluženje dijela vojnog roka “regruta-dobrovoljaca”,4.6. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje dijela robe (naftnih derivata) iz RR za

potrebe SVK,5. Ministarstvo energetike i rudarstva;

5.1. Donošenje Odluke o prodaji uvezene količine dizel-goriva za potrebe poljoprivrednih proizvođača,

5.2. Donošenje Odluke o odobrenju uvoza D-2,6. Ministarstvo unutrašnjih poslova;

200 Yasushi Akashi.

192

6.1. Donošenje Odluke o kupovini vozila za potrebe MUP-a RSK,7. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;7.1. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Nina Marković”

Kostajnica,7.2. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Pounje” Kostajnica,7.3. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Jugoturbina”

Vojnić,7.4. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Pamučna prediona”

Glina,7.5. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “krajina-konzalting”

Petrinja,7.6. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o dopuni Pravilnika o

unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republičkom zavodu za statistiku i informatiku,8. Privredna komora RSK;

8.1. Zaključak sa sastanka privrednika Korduna, Banije i Zapadne Slavonije održanog u Topuskom 11.03.1994. godine,9. Ministarstvo inostranih poslova;

9.1. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u MUP-u,9.2. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za izdanje knjige,

10. Ministarstvo trgovine i turizma;10.1. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za trgovinu

i turizam,10.2. Donošenje Uredbe o ukidanju Uredbe o trgovini u vrijeme rata i neposredne ratne

opasnosti,10.3. Zaključak u vezi Uredbe o zabrani prodaje određenih proizvoda Republike Srbije,10.4. Donošenje Odluke o osnivanju turističkog koncerna,10.5. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republičkoj direkciji

za robne rezerve,11. Ministarstvo prosvjete;

11.1. Informacija,12. Ministarstvo zdravlja;

12.1. Informacije,13. Srpsko društvo “Sinđelić” Geteborg201,

13.1. Proslava 20 godina postojanja društva,14. Sekretarijat Vlade – Sektor za finansijsko-računovodstvene poslove;

14.1. Donošenje odluke o obustavljanju dotacije.i izmjenjen i nadopunjen sa:

15. Ministarstvo za saobraćaj i veze;15.1. Donošenje Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora JP

“PTT saobraćaja” SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Vukovar,15.2. Donošenje Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora JP

“Vukovar – put” Vukovar,17. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede;

201 Göteborg.

193

17.1. Donošenje Odluke o dodjeli sredstava veterinarsko-stočarskom centru Banja Luka,17.2. Donošenje odluke o stvaranju uslova za normalno odvijanje proljećne sjetve,

18. Dodjela pomoći opštini Pakrac,Nakon ovih nadopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.

Ad-11.1. nakon što je zamjenik ministra finansija dao obrazloženje utvrđen je

P R I J E D L O Gzavršnog računa budžeta RSK za period I-XII/93. (prilog broj 1) koji će se uputiti u Skupštinsku proceduru na razmatranje i usvajanje.

1.2. Nakon obrazloženja zamjenika ministra finansija vlade Dmitrovića202 utvrđen jeP R I J E D L O G

Zakona o budžetu RSK za 1994. godinu (Prilog br. 2) koji će se uputiti u Skupštinsku proceduru na razmatranje i donošenje.

1.3. Branislav Hrnjak, glavni republički inspektor rada izložio je probleme sa kojima se susreće Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja vezano za socijalni program. Predložio je da se s ovim projektom prekine jer kako got da se završi rezultat će biti da nema smisla, budući se ne isplati koristiti podatke iz porodične socijalne karte. predlaže da humanitarne organizacije rade svoj dio posla, a službe socijalne zaštite će voditi posebnu brigu, a najugroženijim kategorijama stanovništva gosp. Hrnjak se također založio da se napravi novi zakon o socijalnoj zaštiti pri čemu bi trebali prihvatiti ponudu kolega iz Ministarstva za rad Republike Srbije da nam pomognu pri izradi zakona.

Potom je na prijedlog predsjednika Đorđe Bjegovića donosenZ A K L J U Č A K

Napraviti program rada i terminski plan za realizaciju socijalnog programa.Na prijedlog predsjednika Bjegovića doneseno je

R J E Š E N J Eo razrješenju glavnog republičkog inspektora rada (prilog broj 3)

R J E Š E N J Eo postavljenju pomoćnika ministra za socijalna pitanja (prilog broj 4)

Ad-2Predsjednik Bjegović ukratko je informisao članove Vlade o današnjem sastanku sa

specijalnim izaslanikom generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju, g-dinom Jasušijem Akašijem. Našu delegaciju predvodiće predsjednik Martić,203 a u delegaciji će biti još 6 članova. Razgovaraće se o učešću Republike Srpske Krajine u pregovorima, povlačenja Hrvatske sa okupiranih područja, spornim pitanjima oko realizacije ugovora smještaja UNPROFOR-a itd. Očekuje se i rasprava oko Rezolucije 820. točka 12., te o slobodi kretanja UNPROFOR-a.

Ad-3U vezi priprema za Skupštinu konstatirano je da je vlada pripremila paket Uredbi koje je

potpisao bivši predsjednik Hadžić za verifikaciju na Skupštini, urađeno je mišljenje Vlade na predložene izmjene 4 zakona po hitnom postupku, paket Ministarstva finansija od 7 akata, te izvještaj Vlade o radu u proteklom periodu koji će podnijeti predsjednik Bjegović.

202 Vladimir.203 Milan.

194

Nakon izvršene rekapitulacije učinjenog doneseni su slijedećiZ A K L J U Č C I

Za sve zakone koji će biti predmet rasprave na Skupštini Vlada će tražiti provođenje javne rasprave.

Na zasjedanju Skupštine mora se utvrditi platforma za pregovore u Zagrebu.

Ad-44.1. Doneseno je

R J E Š E N J Eo postavljenju zamjenika ministra odbrane (pr. br. 5)

4.2. Daje se suglasnost Vlade za nabavku birotehničke opreme, materijalnih sredstava i vozila za potrebe vojno-pravosudnih organa prema prijedlogu Ministarstva odbrane (prilog broj 6).

4.3. U vezi odluke o davanju na korištenje vojnom sudu u tužilaštvu Vukovar deset prostorija u zgradi kombinata “Borovo” donesen je

Z A K L J U Č A KVlada ne može donijeti takvu odluku jer je to u nadležnosti Upravnog odbora kombinata

“Borovo”. Stoga se zadužuje Ministarstvo odbrane da uz preporuku Vlade uputi zahtjev Upravnom odboru kombinata “Borovo”.

4.4. Skida se s dnevnog reda.4.5. Donesena je

O D L U K Ao djelimičnom priznavanju u vojni rok vremena učešća u ratu i upućivanju na dosluženje djela vojnog roka “regruta-dobrovoljaca” (prilog broj 7)

4.6. Donesena jeO D L U K A

o stavljanju na korištenje dijela robe (naftnih derivata) iz RR za potrebe SVK (prilog br. 8)

Ad-55.2. Donesena je

O D L U K Ao odobrenju uvoza D-2 (prilog broj 9)

5.1. U vezi Odluke o prodaji uvezene količine dizel-goriva za potrebe poljoprivrednih proizvođača, nakon izlaganja ministra Kričke otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali ministri Krička,204 Peurača,205 Brnović,206 Crnogorac207 i potpredsjednik Lubovac.208

Po završetku rasprave donesen jeZ A K L J U Č A K

Zadužuje se ministar Brnović, a po potrebi i ministri Lazić i Peurača da iziđe s ovim materijalom na Skupštinski odbor za poljoprivredu pa neka Skupština odluči koja će biti cijena nafte i da li će se osloboditi poreza ili ne.

204 Milivoj.205 Vojin.206 Mitar.207 Miomir.208 Branko.

195

Ad-66.1. Donesena je

O D L U K Ao kupovini vozila za potrebe MUP-a (prilog br. 10)

Ad-77.1. Doneseno je

R J E Š E N J Eo izmjeni Rješenja o imenovanju Predsjednika I članova Upravnog odbora DP “Nina Marković” Kostajnica (prilog broj 11)

7.2. Doneseno jeR J E Š E N J E

o izmjeni Rješenja o imenovanju Predsjednika i članova Upravnog odbora DP “Pounje” Kostajnica (prilog br. 12)

7.3. Doneseno jeR J E Š E N J E

o izmjeni Rješenja o imenovanju članova Upravnog odbora DP “Jugoturbina” Vojnić (prilog br. 13)

7.4. Doneseno jeR J E Š E N J E

o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora DP “Pamučna prediona” Glina (prilog broj 14)

7.5. Doneseno jeR J E Š E N J E

o izmjeni Rješenja o imenovanju članova Upravnog odbora DP “Krajina konzalting” Petrinja (pr. br. 15)

7.6. Donesena jeO D L U K A

o davanju saglasnosti na Pravilnik o dopuni Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj 16)

S ovim je dnevni red današnje sjednice završen i zakazan nastavak za sutra u 8.00 časova.

NASTAVAK 78. SJEDNICE 19. 03. 1994. GODINESpisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni

dio.Odsutni: Lazić Đorđe, Dragica Bakić, Radomir Kužet.Sjednica je počela s radom u 08.00 časova.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.Dnevni red je isti kao na sjednici od 18. 03. 1994. godine

Ad-8Potpredsjednik Lubovac je pročitao zaključak sa sastanka privrednika Korduna, Banije i

Zapadne Slavonije koji je održan 11. 03. 1994. godine u Topuskom (prilog broj 17)Potom se za riječ javio ministar Arbutina209 koji je kritizirao rad Privredne komore

i Konzorcijuma i upozorio na stvaranje paralelnog sistema jer Privredna komora i Konzorcijum bez znanja i saglasnosti Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i

209 Nebojša.

196

industriju preuzimaju poslove iz nadležnosti ministarstva. Što se tiče imovine u SRJ vraćeni pravnim sljednicima, čak i onima koji to nisu kao to je primjer “Knin-gipsa” koji je dobio poslovne prostorije “Dalmacijacementa”.

Potom su usvojeni slijedećiZ A K L J U Č C I

Zaključci sa sastanka privrednika Korduna, Banije i Zapadne Slavonije ne odgovaraju činjeničnom stanju i ne mogu se prihvatiti jer su već usvojeni na Vladi.

Iduće nedjelje održaće se sastanak u užem krugu na kojem će se raspravljati o Konzorcijumu i na koji će se pozvati predsjednik Privredne komore i svi članovi Konzorcijuma.

O rezultatima sastanka izvještaj podnijeti na sjednici Vlade.

Ad-99.1. Na primjedbu ministra Peurače da on u svom ministarstvu neće raditi Pravilnik o

ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova ovaj materijal skinut je s dnevnog reda i riješiće se u paketu za cijelu Vladu.

9.2. Ministar Jarčević210 obrazložio je članovima Vlade dopis kojeg je dobio od gosp. Ilkića iz Bazela211 u Švajcarskoj (prilog broj 18) i založio se da se prikupljenih 18.000 švajcarskih franaka uloži u štampanje tri knjige o srpskoj istoriji i istini o Srbima.

Potpredsjednik Lubovac – molim adrese ovih ljudi iz Bazela jer mora i MUP-u to ići. Mi nemamo ni jedne banke preko koje bi prikupljali ta sredstva. Možda bi se to moglo uraditi preko “Karić – banke”. Stupili smo u vezu sa direktorom poslovnice u Kninu i očekujemo odgovor.

Ministar Jarčević – Vlada bi bila sponzor štampanja ove knjige, a dobiće onoliko primjeraka koliko želi. Ugovor Vladi ponudiće “Fond istine”.

Potom je donesenZ A K L J U Č A K

Vlada odobrava da se sredstva ulože u štampanje knjige, a za iduću sjednicu će se donijeti ugovor na potpis da bi se moglo ići na realizaciju.

Ad-10Skida se s dnevnog reda.

Ad-11Ministar Knežević212 – u SŠC u Kninu je štrajk od prije dva dana. Povod je bila nepravda

vezana za lične dohotke, a najviše ih je iritiralo plate Doma zdravlja u Kninu. Ima istine da je prosvjeta zapostavljena u finansiranju. Potom je ministar Knežević pročitao zahtjeve štrajkačkog odbora i postavio pitanje može li se na teret budžeta isplatiti topli obrok za prosvjetne radnike.

Peurača – materijalni troškovi za osnovno i srednje obrazovanje idu na teret opština i ne možemo kršiti zakon.

Potom je na prijedlog predsjednika Bjegovića koji je konstatirao da materijalni uslovi ostalih u državi nisu ništa bolji ni gori, te da treba izvršiti podjelu u robama za I i II mjesec 1994. god. kao i zaostatak za XI i XII/93. donesen je

210 Slobodan.211 Basel.212 Milan.

197

Z A K L J U Č A KPredsjednik Bjegović će razmotriti problem popodne sa predsjednikom Martićem213 i

primiti predstavnike sindikata škole.

Ad-12Ministar Kostić214 ukratko je informisao članove Vlade esa stanjem u zdravstvu i upozorio

na velike dugove zdravstva i probleme oko nabavke lijekova i sanitetskog materijala. Istaknuo je da se šire dezinformacije po pitanju plata zdravstvenih radnika i da ni izdaleka nisu visoke kao što se priča.

Potom je donesenZ A K L J U Č A K

Prihvata se informacija ministra zdravlja vezano za stanje u zdravstvu.

Ad-13Nakon što je sekretar Štrbac215 pročitao dopis Srpskog društva “Sinđelić” iz Geteborga

(prilog broj 19) u kojem pozivaju predstavnike naše Vlade na proslavu 20 godina rada Društva, otvorena je rasprava.

Ministar Jarčević – predlažem da osnujemo ogranak društva “Skandinavija” i oni će nam omogućiti putovanje kao da smo državljani Švedske. Sada ne možemo dobiti vize, osim za one zemlje s kojima je SRJ ukinula vize. “Skandinavija” je jedna od najpoznatijih humanitarnih društava u Evropi.

Potom je donesenZ A K L J U Č A K

Zadužuju se potpredsjednik Lubovac i sekretar Štrbac za osnivanje ogranka društva “Skandinavija” kao udruženja građana, a ministar Jarčević se zadužuje da napiše pismo srpskom društvu “Sinđelić” iz Geteborga,216 zahvali se na pozivu i čestita jubilej.

Ad-14Nakon što je potpredsjednik Lubovac obrazložio odluku o obustavljanju dotacija

opštinama koje su prisvojile vladine automobile “Jugo 45”, a na prijedlog ministra Arbutine donesen je

Z A K L J U Č A KIz ove Odluke izostaviti opštinu Pakrac, a ostalima dati rok od 15 dana da vrate

automobile. U protivnom obustaviće im se dotacije u visini vrijednosti automobila.

Ad-1515.1. Doneseno je

R J E Š E N J Eo imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora JP PTT saobraćaja “SO Slavonija,

Baranja i Zapadni Srem” Vukovar (prilog broj 20)15.2. Doneseno je

R J E Š E N J Eo imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora JP “Vukovar-put” Vukovar (prilog broj 21)

213 Milan.214 Radoslav.215 Savo.216 Göteborg.

198

Ad-16Skida se s dnevnog reda.

Ad-1717.1. Donesena je

O D L U K Ao dodjeli sredstava veterinarsko-stočarskom centru Banja Luka (prilog broj 22)

17.2 Donesena jeO D L U K A

o stvaranju uslova za normalno odvijanje proljećne sjetve (prilog broj 23)

Ad-18U okviru dodjele pomoći opštini Pakrac donesena je

O D L U K Ao odobravanju novčanih sredstava opštini Pakrac (prilog broj 24)

Prije kraja sjednice raspravljano je i o zahtjevu ministra Jarčevića za snimanje dokumentarnog filma “Kninska vartolomeja” u režiji Puriše Đorđevića. Vezano za to donesen je

Z A K L J U Č A Ktreba snimiti minimalne troškove jer novaca nema. U načelu se stoga prihvata i zadužuje

se Petković, Jarčević i Bjegović, a operativni nosilac će biti Sretko Petković.Na kraju je na prijedlog ministra pravosuđa i uprave doneseno je

R J E Š E N J Eo izboru sudije Opštinskog suda Benkovac (Čeprnja Stevan) (prilog broj 26)

S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 12.00 časova.

Predsjednik Vlade Đorđe Bjegović217

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 11.

671994., ožujak 21.KninSkraćeni zapisnik nastavka sjednice 1. redovnog zasjedanja Skupštine RSK

S K R A Ć E N I Z A P I S N I K

Sa nastavka sjednice prvog redovnog zasjedanja Skupštine RSK održanog dana 19., 20. i 21. 03. 1994. godine u Kninu.

Nastavku zasijedanja prvog dana rada prisustvovalo je 77 poslanika.Za sjednicu je usvojen dnevni rad od 26 tačaka:

1. Usvajanje zapisnika sa prvog dijela prve sjednice prvog redovnog zasjedanja.

217 Priređivači su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastoručnim potpisima.

199

2. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o RTV-RSK3. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o SVK4. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izboru odbornika S.O.5. Stavljanje na potvrdi Uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosuđa6. Izvještaj ministarstva inostranih poslova o zakazanim pregovorima u Zagrebu 22. 03. 1994. godine. – prijedlog platforme za pregovore RSK sa Republikom Hrvatskom7. Izvještaj Vlade o svom radu8. Prijedlog za razrešenje Ministra informisanja u Vladi RSK9. Prijedlog Predsjednika Republike za prvog ministra Vlade10. Obrazovanje parlamentarne delegacije za odlazak na razgovore kod Predsjednika Republike Srbije11. Informacija o stanju Republičkoj upravi javnih prihoda sa programom mjera i planom rada na provođenju programa rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog oporavka12. Informacija o stanju u Republičkom deviznom ministarstvu sa programom mjera i aktivnosti u 1994. godini.13. Prijedlog završnog računa Budžeta RSK za period 1-12-1993. god14. Zakon o rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK za 1994. godinu15. Prijedlog Zakona o Budžetu za 1994. godinu16. Zakon o zajmu za potrebe odbrane RSK17. Zakon o porezu na promet18. Zakon o posebnom porezu i posebnoj Republičkoj taksi koji se plaćaju za vrijeme trajanja ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti19. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima20. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stopama neposrednih poreza, pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda teritorijalnim jedinicama21. Odluka o utvrđivanju ljestvica katastarskih prihoda22. Izvještaj o vojno-bezbedonosnoj situaciji u RSK

a) postavljanje komandanta glavnog štaba SVKb) agresija u reonu Korenicec) Propusti i zloupotrebe u mobilizaciji obveznika

s područja Knina, Obrovca i Drnišad) pojave političkog terorizma u RSK

23. Izvještaj skupštinskih odbora24. Prijedlog Zakona o nacionalnim parkovima25. Prijedlog Zakona o obaveznom osiguranju imovine u državnom vlasništvu26. Poslanička pitanja

AD 1. Glasanjem je usvojen skraćeni zapisnik sa prošle sjednice.AD 2. Po ovoj tački dnevnog reda rasprava je odložena za naredni dan.AD 3. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o SVK je povučen sa dnevnog reda

na zahtjev predlagača, odnosno šefa poslaničkog kluba SDS Krajine. Glasanjem je odlučeno da Zakon ide u redovnu proceduru i da Vrhovni savjet odbrane da svoje mišljenje na dati prijedlog.

AD 4. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izboru odbornika SO jednoglasno je usvojen.

AD 5. Na prijedlog Odbora za pravosuđe i upravu 8 uredbi iz ove oblasti je stavljeno van snage dok su dvije dobile potvrdu Skupštine.

200

Ova točka dnevnog reda prije donošenje Odluke glasanjem izazvala je diskusiju koja se kretala od prijedloga da se Uredbe ne stavljaju na glasanje, već da se umnože i podijele poslanicima, do zahtjeva da im se da odmah potvrda. Ministar pravosuđa i uprave gospodin Kužet218 je inzistirao da Uredbe ostanu na snazi zbog ratnih uslova u kojima radi pravosuđe, i zbog njegovog efikasnijeg rada. Predsjednik odbora gosp. Vještica219 je ostao pri stavu odbora da se 8 uredbi ne potvrdi od strane Parlamenta, već da resorno ministarstvo odnosno Vlada daju prijedloge za izmjene i dopune važećih osnovnih Zakona. Na kraju diskusije iskristalisala su se 2 prijedloga. Jedan je imao u pravcu umnožavanja materijala i odlaganja ove tačke dnevnog reda za nastavak zasjedanja što su podržali sekretar Vlade gospodin Štrbac220 i poslanici Ličina221 i Čičić.222 Drugi prijedlog Odbora je bio da se Uredbe stave na glasanje što je i učinjeno.

Sa 45 glasova ZA i 24 glasa PROTIV i 8 UZDRŽANIH glasova Parlament je dobio Odluku o ukidanju Uredbi sa zakonskom snagom koje je donio tadašnji predsjednik Goran Hadžić. Ovom Odlukom ukinute su slijedeće Uredbe:

Uredba br. 03-3-23/1-93.,Uredba br. 03-3-16/1-93.,Uredba br. 03-3-17/1-93.Uredba br. 03-3 /1-93.,Uredba br. 03-3-19/1-93.,Uredba br. 03-3-12/1-93.,Uredba br. 09-3-15/1-93.,Uredba br. 03-3-14/1-93.,AD 6. Izvještaj Ministarstva inostranih poslova o zakazanim pregovorima u Zagrebu, 22.

03. 1994. godine.Ministar odbrane gospodin Rakić223 predložio je da se isključi javnost zbog teme koja je

na dnevnom redu. Na prijedlog poslanika Vojnovića,224 Parlament je dao suglasnost da se u buduće sve tačke dnevnog reda koje nisu za javnost, raspravljaju u zakazanom terminu kako nebi dolazilo do čestih prekida u javnosti rada Skupštine. Ova točka dnevnog rada je odložena nakon pauze za ručak.

AD 7. Predsjednik Vlade gospodin Bjegović225 nije bio u sali kad je ova točka došla na dnevni red, pa se prešlo na slijedeću tačku dok se on ne vrati.

AD 8. Predlagač za razrješenje Ministra informisanja je poslanički klub SDS Krajine koji je uz prijedlog za razrješenje priložio i obrazloženje. Nakon čitanja obrazloženja prešlo se na glasanje po prijedlogu za razrješenje. ZA razrješenje glasala su 54 poslanika, PROTIV je bio jedan poslanik, dok je uzdržanih bilo 21. Većinom glasova Skupština je donijela

O D L U K Uo razrješenju Ministra informisanja gospođe Milene Tanjge.

218 Radomir.219 Dušan.220 Savo.221 Ratko.222 Dragan.223 Milan.224 Dragan.225 Đorđe.

201

AD 7. Izvještaj Vlade o njenom radu i aktivnostima podnio je predsjednik Đorđe Bjegović. Izvještaj je priložen za arhivu Skupštine i činit će sastavni dio ovog zapisnika u skupštinskoj službi.

Nakon pauze za ručak prešlo se na šestu tačku dnevnog reda koja je bila zatvorena za javnost.

Predsjednik Skupštinskog odbora za inostrane poslove gospodin macura upoznao je poslanike da je ovaj Odbor prihvatio ponuđenu Platformu za pregovore koju je sastavila Vlada, uz neke dodatne predloge od strane ovog Odbora. Obzirom da je na taj način Platforma iskristalisana predložio je da je Skupština prihvati odnosno potvrdi što je i učinjeno. Poslanik Džodan Petar je inzistirao da u platformi posebno bude ugrađeno pitanje Zapadne Slavonije i o okvirima njenih granica za pregovore. Ministar inostranih poslova gospodin Jarčević226 je odgovorio da o granicama za sada ne može biti govora već da sve naše ciljeve i interese možemo ostvariti samo za zelenim stolom. Poslanik Ležajić227 je postavio pitanje Ravnih kotara i njihovog vraćanja u granice RSK, i dali će u Platformu ući i definisanje granica RSK. Ministar odbrane gospodin Rakić je odgovorio da je zadatak Skupštine i odbora da odrede granice u okviru kojih se pregovori mogu voditi. Prijedlog onoga što sada nudi suprotna strana je prijedlog koji je već ranije viđen u Dobanovcima. Ministar Jarčević je rekao da ne možemo uticati na granice RSK, već samo na uspostavljanju stanja od 22. 01. 1993. Nakon završene rasprave je z a k l j u č e n o da delegacije za pregovore koju je odredio predsjednik Republike podnese izvještaj Parlamentu s pregovorima koje će voditi između 2 zasjedanja. Apsolviranjem ove tačke dnevnog reda, završen je prvi radni dan sa nastavka zasjedanja.

Drugog dana zasjedanja je nastavljeno sa tačkom dnevnog reda

1. Rasprava o ekspozeu VladeZa riječ se javio Ministar energetike gospodin Krička228 koji je upoznao Parlament sa

radom svog ministarstva u proteklom periodu.Nakon diskusija u kojoj su se javili za riječ poslanici Perić,229 Atlagić,230 Vojnović i Ležajić

konstatovano je da ova Vlada nije u potpunosti zadovoljila svojim radom, ali da su uzrok tome u velikoj mjeri i okolnosti vremena i uslova u kojima je radila.

Svoj izvještaj o radu podnijeli su i resorni ministri Arbutina231 i Brnović.232

Šef poslaničkog kluba Srpske radikalne Stranke gospodin Vujić233 predložio je da se podneseni izvještaj Vlade prihvati kao informacija, i da se o njemu ne raspravlja.

Poslanik Gondi234 se kritički osvrnuo na rad Ministarstva unutrašnjih poslova Ministarstva pravosuđa i uprave i Ministarstva za saobraćaj i veze, koje je po njemu odgovorno za ne funkcionisanje PTT-sistema u Baranji.

226 Slobodan. 227 Stevo.228 Milivoj.229 Danko.230 Marko.231 Nebojša.232 Dmitar.233 Slobodan.234 Ratko.

202

Nakon duže diskusije javio se za riječ predsjednik Vlade gospodin Bjegović sa konstatacijom da se diskusija previše odvukla i da je treba prekinuti. Upoznao je prisutne o državnim projektima koje je usvojila i započela sa realizacijom Vlada RSK, a to su:

– PTT sistem– energetski sistem– sistem “Gavrilović”– sanacija Ravnih kotareNa kraju svog izlaganja predsjednik Bjegović podnio svoju pismenu ostavku na mjesto

predsjednika Vlade, uz obrazloženje koje je pročitao prisutnim poslanicima.Predsjednik Skupštine gospodin Vojnica je dao pauzu radi konsultacija šefova poslaničkih

grupa. Poslije završenih konsultacija gospodin Vojnica se obratio Parlamentu sa predlogom da se o ovoj ostavci ne izjašnjavam, jer je Vlada nakon izbora novog parlamenta dužna po Ustavu RSK sve dok se ne izabere nova.

AD 9. Po ovoj tački dnevnog reda predsjednik Skupštine gospodin Vojnica je pročitao pismeni prijedlog Predsjednika Republike za prvog ministra Vlade, u kojem predlaže za ovu funkciju gospodina Boru Mikelića. Na predlog predsjednika Skupštine o dostavljenom predlogu se nije raspravljalo, već će se to učiniti onda kada prvi ministar izađe sa listom i imenima članova svog kabineta odnosno Vlade. Za te konsultacije Predsjednik Republike je u svom pismenom predlogu zatražio dvadeset dana pa će se o ovoj tački raspravljati na sledećoj sjednici Skupštine RSK.

Poslanici Srpske Radikalne Stranke Krajine i SDS Krajine svojim potpisima su se izjasnili da ne prihvataju predloženog mandatara Vlade.

AD 10. Glasanjem je na predlog predsjednika Skupštine, odlučeno da delegaciju čine predsjednik Skupštine RSK i oba podpredsjednika.

AD 11. AD 12. Izvještaj po ove dvije tačke podnio je direktor Republičke uprave javnih prihoda gospodin Škorić.235

AD 13. Predsjednik skupštinskog odbora za Budžet poslanik Veljko Popović je predložio spajanje tačaka od 13. do 21. i usvajanje navedenih zakona u paketu. Svi zakoni su usvojeni jednoglasno, s tim što je Zakon pod tačkom Ad 18 usvojen sa pismenom dopunom poslanika Kalembera.236

AD 2. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o RTV RSK usvojen je sa 43 glasa.AD 22. Izvještaj po ovoj tački nije podnijet iz razloga što je zahtjev za izvještajem

dostavljen Vrhovnom savjetu odbrane sa zakašnjenjem. Iz tog razloga ova točka dnevnog reda je odložena za nastavak zasjedanja.

Trećeg radnog dana Skupština je radila po sljedećem dnevnom redu:1. Izvještaj skupštinskog odbora2. Prijedlog zakona o nacionalnim parkovima3. Prijedlog Zakona o obaveznom osiguranju imovine u državnom vlasništvu4. Pokretanje inicijative za izmjenu Zakona o […]237

5. Poslaničko pitanje6. Donošenje odluke o razrješenju bivšeg sekretara Skupštine RSK

235 Branko.236 Milan.237 Nečitko u izvorniku.

203

U okviru prve tačke izvještaja […]238 Odbori za inostrane poslove i Odbor za poljoprivredu i šumarstvo. Treća točka dnevnog reda nastavlja se nakon izvještaja odbora za poljoprivredu i šumarstvo. Obzirom da se poslanici nisu složili oko predloženog Zakona o nacionalnim parkovima donijet je

Z a k l j u č a kda se pripremi tekst Uredbe o nacionalnim parkovima, i Zakon te da se umnože i podijele svim poslanicima kako bi se upoznali sa njihovom sadržinom.

AD 3. Prijedlog navedenog Zakona umnožiti, dostaviti poslanicima i uputiti u zakonsku proceduru. O usvajanju zakona raspravljaće se na jednom od narednih zasjedanja Skupštine.

AD 4. Predloženi zakon umnožiti, i uputiti u zakonsku proceduru. O usvajanju ovog Zakona raspravljaće se na jednom od narednih zasjedanja Skupštine.

AD 6. Skupština je donijela odluku o razrješenju bivšeg sekretara Skupštine RSK Radmile Bjelice sa danom 01. 01. 1994. godine.

AD 5. Poslanička pitanja su dostavljena u pismenoj formi, te će biti proslijeđena na navedene adrese i zatražen odgovor.

Zapisnik sastavila Rodić Mirjana

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 3., kut. 1.

681994., ožujak 22.KninDopis Uprave javne bezbjednosti SUP-ovima Vojnić i Glina o provedbi monetarnog sustava

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAUPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTIBroj: 08/3-1-1283-1/94. šifrirano dhKnin, 22. 03. 1994. godine

SUP VOJNIĆSUP GLINA

Na jučerašnjoj sjednici Štaba za praćenje provođenja monetarnog sistema, kojim predsjedava Predsjednik Republike, konstatovano je da na području Korduna i Banije novi dinar vrlo slabo ulazi u upotrebu i da su i dalje u najširoj upotrebi […]239. Ta pojava ocijenjena je kao vrlo zabrinjavajuća i pogubna za novi dinar.

Kako bi se eliminisala ova pojava i novi dinar uveo u upotrebu, sa nivou SUP-ova potrebno je preduzeti hitnu i energičnu akciju u saradnji sa tržnom inspekcijom i

238 Nečitko u izvorniku.239 Nedostaje dio teksta u izvorniku.

204

finansijskom policijom, a i samostalno i to u svim trgovačkim radnjama i drugim mjestima gdje se vrše gotovinska plaćanja.

U vezi s predstojećim poslom, razmotriti planove akcija na nivou Sekretarijata i angažovati cjelokupnu operativu, tako da cijelo područje obuhvati u isto vrijeme.

Takođe ići sa izmjenama operativaca iz mjesta u mjesto, radi lakše provedbe akcije.O svim učinjenim mjerama i radnjama, detaljno izvještavati ovo Ministarstvo. Ovom

zadatku dati maksimalan prioritet jer se radi o trenutno najvažnijem zadatku države.

N A Č E L N I KM.P.240 Pavković Nebojša, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 7.

691994., ožujak 23.KninIzvješće Ministarstva informiranja RSK Vladi RSK o njihovom posjetu Grčkoj

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO INFORMISANJAKnin, Kralja Petra I Oslobodioca 30 Faks: 078/719-023

Broj: 04-14-37/94.Knin, 23. 03. 1994.

I Z V J E Š T A J ZA V L A D U

Na poziv gradonačelnika grčkog grada Ksantija,241 od 10. do 14. marta 1994. god., delegacija Republike Srpske Krajine boravila je u posjeti provinciji Trakiji. Osim ministra informisanja RSK, u delegaciji su bili g-din Savo Štrbac sekretar Vlade RSK i predsjednik informativno-dokumentacionog centra “Veritas”, g-din Rajko Nikolić advokat i zamjenik predsjednika “Veritasa”, direktor biroa RSK u Beogradu Slavko Prijić.

Osim zvanične krajinske delegacije sa nama su putovali novinar i snimatelj redakcije “Hronike Krajina” TV Beograd, a vozač i pratilac bio je Jovica Vlahović, šef štaba “Blokada Dunava”.

Radni dio boravka započeo je u petak, 11. marta posjetom Mitropolitu Trakijskom, g-dinu Antoninisu. Uz srdačnu dobrodošlicu u zgradi Mitropolije, g-din Antoninis je pozdravio našu delegaciju, te istakao da je RSK “… središte srpske duhovnosti”. Istakao je da će srpska crkva sve učiniti da se što više pomogne RSK, ne samo od strane grčkog naroda u Grčkoj nego i pet miliona Grka koji se nalaze širom svijeta. Nakon što smo upoznali g-dina Antoninisa sa situacijom u Krajini, razmjenili smo simboličke poklone, koji su veoma

240 Prijemni pečat: primljeno 22. 3. 1994. u 12,05; poslano 22. 3. 1994. u 15,30; broj 640.241 Xanthi.

205

obradovali g-dina Mitropolita. Nakon posjete Mitropolitu domaćini su nam pokazali stari dio grada i njegov muzej, a nakon toga posjetili smo školu gdje se školuju djeca sklonjena iz ratom zahvaćenih područja. Sa djecom su bili i članovi familija u kojima su sada naša djeca našla utočište. Ovaj susret, kako s djecom, tako i sa njihovim domaćinima bio je izuzetno dirljiv. Ministar obrazovanja u Vladi Srbije, g-din Lazić242 zahvalio se u ime srpskog naroda za sve što grčke familije čine da se djeca ne osjećaju napuštena.

Nakon susreta sa djecom bili smo primljeni kod Prefekta Trakije, g-dina Lazarosa Zornadisa. G-din Zornadis je govorio o situaciji u Grčkoj u fokusu sukoba u Jugoslaviji. Upoznao nas je sa svim pritiscima koje Grčka trpi radi pomoći Srbiji i srpskom narodu u cjelini. Rekao je da je Trakija “najnežniji dio Grčke”, misleći na blizinu Turske granice i na turske pritiske koji se osjećaju u Trakiji. Na području Trakije živi 25% muslimanskog stanovništva, i to je, po g-dinu Zornadisu stalni destabilizirajući faktor u Trakiji. Sa konstatacijom da se na zapadnim granicama RSK brani Grčka, g-din Zornadis je obećao svu pomoć koju zatražimo: od naučke do ekonomske i kulturne. Smotra folklora Balkana koja je poslužila kao povod posjeti bila je u toku našeg boravka sasvim sporedan događaj. Vlada koja je sa našim domaćinima pripremila našu posjetu odredila je grad Ksanti, [kao] koordinatora saradnje sa RSK.

To je nam u ličnoj posjeti gradonačelniku Filiposu Zornadisu potvrdio domaćin upoznavši nas sa grčkom političkom koncepcijom prema RSK. U tom smislu je protekao i razgovor sa potpredsjednikom grčkog Parlamenta, koji je doputovao iz Atine da bi se susreo sa našom delegacijom. Potpredsjednik Parlamenta zatražio je spisak potreba kao i sugestiju od nas što može da učini za Krajinu. Sugerisali smo mu da grčki parlament pozove predsjednika RSK, g-dina Milana Martića u službenu posjetu Grčkoj, što je ovaj prihvatio i rekao da će poziv uslijediti. Što se tiče eventualne pomoći Grčke nismo mogli dati konkretan spisak potreba, ali je dogovoreno da im se on dostavi.

U subotu 12. marta, general Trakijske IV armije priredio je u čast naše delegacije prijem gdje se sabralo oko 400 zvanica političke, kulturne i ekonomske elite Trakije. Prilikom pozdrava general je posebno pohvalno govorio o hrabroj borbi naših boraca, a suvenire koje smo mu tad poklonili, obećao je čuvati u svojoj radnoj sobi, sa zadovoljstvom.

Osim zvaničnih susreta sa gradonačelnikom Filiposom Amiridisom, Prefektom Zornadisom, potpredsjednikom parlamenta i komandantom odbrane Trakije, domaćini su koristili svaki naš slobodan trenutak da vidimo što više kulturnih i duhovnih znamenitosti Trakije i Ksantija. Obilazili smo crkve, manastire, antička nalazišta, prisustvovali brojnim susretima sa grčkim građanima. Poseban doživljaj bio je svečani defile za vrijeme karnevala, gdje su nas pozdravili građani duž cijele ulice kojom smo se kretali. Za nas je bio poseban doživljaj podizanje naše zastave na glavnom trgu Ksantije, i pred zgradom pozorišta, što je znak zvaničnog priznanja od strane Grčke.

Na kraju, zaista napornog programa uslijedila je zvanična večera gdje smo gradonačelniku Ksantija predali brojne poklone – od propagandnog materijala i dokumenata o genocidu do skulpture ptice pod nazivom “Stop ratu” koja je napravljena od djelova oružja, što je posebno fasciniralo prisutne.

Na kraju je potpisan sporazum o naučnoj, političkoj, kulturnoj i ekonomskoj saradnji. osim službenih razgovora održana je konferencija za štampu, a državna televizijska stanica “Antena I” prenosila je čitav jedan dan posjete naše delegacije.

242 Priređivači nisu utvrdili ime.

206

Ono što je važno na kraju reći, jeste, da je osim naše delegacije u Ksanti pozvan ministar kulture Republike Srpske, g-din Zukovi243 sa kojim je doputovao rektor Banjalučkog univerziteta, g-din Mirjanić.244 Nas i g-dina Mirjanića primio je rektor univerziteta u Ksantiju g-din Galusis, te je dogovorena pomoć i posjeta rektora univerziteta “Nikola Tesla” univerzitetima Grčke. Iz Republike Srbije pozvan je ministar kulture g-din Đoko Stojčić i ministar obrazovanja g-din Lazić. Iz Crne Gore pozvan je ministar kulture g-din Gojko Čelebić, tako da je Ksanti četiri dana bio domaćin svim ministrima kulture i informisanja srpskih zemalja.

M I N I S T A RMilena Tanjga

Preslika, strojopis, latinicaHrvatski informativni centar, A 132-101.

701994., ožujak 23.KninObavijest Ministarstva obrane RSK Izvršnom savjetu Općine Plaški o ustrojavanju sudova

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO ODBRANE M.P.245

Telefon: 60-145, tel./faks 011-235-1179Žiro-račun: 71100-637-399SPP i FK KNIN

Broj: 03-1000-1Knin, 23. 03. 1994. IZVRŠNI SAVET OPŠTINE PLAŠKI

Predmet:Vlada RSK donela je Odluku br. 05-3-1714/93 od 14. 12. 1993. o prioritetnom formiranju vojno-pravosudnih organa – Vojnih sudova i tužilaštva sa sedištima u Kninu, Glini i Vukovaru a koju treba da realizuje ministarstvo odbrane u koordinaciji sa Ministarstvom za pravosuđe i upravu.

Funkcije u Vojnopravosudnim organima mogu vršiti lica koja ispunjavaju uslove propisane u Zakonu o vojnim sudovima, odnosno Zakonu o vojnom tužilaštvu, a između ostalog da su završila pravni fakultet i položila pravosudni ispit i koja dadu suglasnost za obavljanje te funkcije.Prema navedenim zakonima sudije i tužioci su oficiri pravne službe što znači da bi kandidati za vojnopravosudne funkcije osim navedenog trebala biti lica koja prihvataju da dobiju status aktivnog oficira sa svim statusnim pitanjima izjednačenim u VJ.

243 Ljubomir.244 Dragoljub.245 Prijemni pečat: Pisarnica općine Plaški. Sekretarijat za opću upravu; primljeno 6. 4. 1994.; br. 141/1-94.

207

Ministarstvo odbrane nema podataka za većinu takvih lica državljana RSK, pa molimo da nam te podatke za lica iz sastava vaše jedinice – ustanove, odnosno teritorije opštine, dostavite što prije.S obzirom na do sada iskrsle probleme kadrovske popune vojnopravosudnih organa popuna istih bit će izvršena licima iz rezervnog sastava-mobilizacijom. Kako takav način popune ne može biti trajno rešenje i kako bi se obezbedila kadrovska popuna tih organa po prestanku ratnog stanja, potrebno je da dostavite podatke i za lica sa završenim pravnim fakultetom koja nemaju položen pravosudni ispit a koja bi prihvatila status aktivnog oficira i funkciju u vojnom pravosuđu za koja bi posredstvom Ministarstva za pravosuđe Republike Srpske organizovali pripreme i polaganje tog ispita.Za kandidate treba dostaviti sledeće podatke: prezime, očevo ime i ime, godinu i mesto rođenja, porodične i stambene prilike, gde i kada je završio pravni fakultet, odnosno položio pravosudni ispit, dosadašnje radno iskustvo, sadašnje zanimanje i mesto službovanja, da li ima čin aktivnog, odnosno rezervnog oficira – podoficira, te da li je koje vreme i u kom svojstvu bio angažovan u sastavu jedinica SVK.

Od kandidata po mogućnosti pribaviti potpisanu i overenu pismenu izjavu sledećeg sadržaja: “Pristajem da budem primljen u aktivnu vojnu službu i postavljen na funkciju sudije – tužioca u Vojnom sudu – tužilaštvu…….” /navesti sedište Knin, Glina, Vukovar/.Kod dostavljanja podataka u obzir uzmite i lica koja trenutno nemaju prebivalište – boravište na teritoriju RSK, a ispujavaju propisane kriterije za vršenje pravosudnih funkcija, a koja su državljani RSK, RS ili SRJ.VM/ŠR M.P.246 POMOĆNIK MINISTRA ODBRANE Počuča Milan, dipl. prav. [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., SO Plaški, kut. 2.

711994., ožujak 24.KninProtokol suradnje potpisan između Republike Grčke i RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO INFORMISANJAKnin, Kralja Petra I Oslobodioca 30 faks: 078/719-023

Broj: 04-14-38/94.Knin, 24. 03. 1994.

GRČKA REPUBLIKA Ksanta, 12. marta 1994. g.OPŠTINA KSANTI

246 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo obrane II, Knin.

208

PROTOKOL SARADNJE

Danas 12. marta 1994. god. u subotu u 18.00 časova ministar informisanja Republike Srpske Krajine gospođa Milena Tanjga, koja je posetila naš grad, a na poziv opštine Ksanta,247 sastala se sa gradonačelnikom gospodinom Filipom Amiridisom.

U svom razgovoru oni su se kosnuli nezaobilaznih istorijsko-religioznih i prijateljskih veza između dva naroda, naglasili potrebu tešnje suradnje koja će praktično potvrditi tu neophodnu vezu.

Posle razgovora zajednički su se saglasili u sledećem:a) Potrebna je građanska saradnja-razmene poseta.b) Pokrenuti ekonomsku saradnju RSK i Ksante.c) Opština Ksante da pojača nastojanja da saradnju, unutar programa EEZ, između

opština Grčke i RSK.d) Uspostaviti veze sa predstavnicima opštine Grčke i RSK radi razmene pogleda i

iskustava i potenciranja tema koje su od zajedničkog interesa kao npr.: Turizam (domaći turizam (seoski), turizam istorijskog karaktera itd.)

e) Ministar informisanja RSK se saglasila da uzme učešće susretu predstavnika balkanskih zemalja koji će se na predlog mjesnih vlasti, održati u Ksanti juna 1994. god.

Ovaj protokol su prihvatili i potpisali kako slijedi:

GRADONAČELNIK KSANTE MINISTAR INFORMISANJA RSKFilip Amiridis Milena Tanjga

Preslika, strojopis, latinicaHrvatski informativni centar, A/132-101.

721994., ožujak 25.Novi SadMolba Milana Kneževića Općinskom javnom tužiteljstvu u Drnišu da spriječi kriminal u selu Štikovo

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Novi Sad, 25. 03. 1994. g. – OPŠTINSKOM JAVNOM TUŽILAŠTVU – M.P.248

DRNIŠ

Obraćam se Naslovu sa molbom da se preduzmu odgovarajuće i prema situaciji primerene zakonske mere, u cilju sprečavanja ugrožavanja lične, građanske i imovinske sigurnosti, od strane organizovane kriminalne grupe u selu Štikovu.Ta grupa besposličara i siledžija, teroriše i fizički zlostavlja mirne građane, mahom starce, manjinske (5%) Hrvatske, kao i Građane većinske (95%) Srpske nacionalnosti, koji bi pokušali da im se suprostave, a sve u cilju iznuđivanja, krađe i otimanja imovine.

247 Xanthi.248 Prijemni pečat: Okružno javno tužiteljstvo Knin, primljeno 12. 4. 1994.; org. jed. KTR, broj: 31/94.

209

Deluju otvoreno, tako da izgleda kao da im niko ništa ne može, ili da su u sprezi sa onima koji treba da ih otkrivaju i privedu na odgovornost. Među meštanima je zavladao paničan strah za ličnu i imovinsku sigurnost, a grupa zbog toga postaje još drskija, pa koriste nametnutu “atmosferu straha” za pljačku i nasilje pod pretnjom i upotrebe raznovrsnog vatrenog oružja.Rođen sam u Štikovu pre 60 godina, odakle sam za vreme II svetskog rata (1942.) izbegao kao dečak od 8 godina. Tada je narod u siromašnom Štikovu umirao od gladi, ali ovakvo nasilje bilo je nezamislivo. Današnji nasilnici i lopovi, u odnosu na ono vreme, kradu i pljačkaju ne birajući sredstva iz čistog besa. Zašto je tada bilo onako, a danas suprotno, ovako, dobro je poznato svima u Štikovu, naročito starim?!Te mlade delikvente, neke jedva da i poznajem, ali u selu su dobro svima po zlu poznati. Svojim razbojničkim delovanjem stvorili su alarmantno stanje i nesigurnost, koje preti da preraste u “hajdučiju” i strahovladu.U zimu 1991/93 god. obijena je i opljačkana kuća, koju sam počeo da gradim za moj dugo željeni “Povratak Zavičaju”, na lokaciji “Brijeg”. Vrednost pokradene opreme materijala i alata je oko 8.000 DM. Ima indicija i osnovanih sumnji, da je to počinila ta ista grupa, koja je tada počela da se organizuje i hara po Štikovu i ne samo po Štikovu. Moj konkretan slučaj, navodim samo kao ilustraciju – primer, koji me jako žalost, kao i drugi bezbrojni primeri takve i slične vrste.Kao indicija, mogao bi da se obavi službeni razgovor sa Eraković Đurom, vlasnikom prodavnice (zadruge), kod škole u Štikovu, sa pitanjem odakle mu cevi 11/2 (jedan i po col) sa kojima je napravio ogradu oko kuće (kod škole), a napravio je posle pljačke moje kuće na “Brijegu” odakle su ukradene, između ostalog i potpuno nove, baš takve, neupotrebljavane crveno minizirane cevi ½ (jedan i po col), skelu 18 komana dužine po metra. Spisak ostale pokradene opreme sa cevima, kao i 2 benzinska motora za betonsku mešalicu, od čega jedan potpuno nov ne raspakovan “Tomos” i drugi polovan “DMB”, mogao bi dati moj sestrić Ilija Graovac pok. Vase, koji je bio graditelj moje kuće na “Brijegu” i brinuo o tome.Pritužbe na tako neodrživo stanje, iznela mi je grupa nezadovoljnih i ogorčenih građana iz Štikova, a koji žive u Bat [..]249 Inđiji, Beogradu u nedavnoj poseti kod mene. Zabrinuti su za sudbinu svojih starih roditelja i rodbine, koji žive na svojim […]250 ognjištima u selu Štikovac, kao vredni i pošteni domaćini. To su Građani iz raznih Odbora za slanje humanitarne pomoći Krajini, pa i Štikovu, te im takvo stanje još teže pada.Prema njihovom saznanju, radi se o mladim ljudima, od 17 do 26 godina, besposličarima, koje za sada niko ne sprečava u kriminalnom delovanju, do te mere da je zavladalo beznađe i pitanje daljeg opstanka u inače tradicionalno mirnom, patrijahalnom selu Štikovu, a to su:1. […],251 Ivana DAMIR – vođa grupe, sin bivšeg učitelja u Štikovu.2. BURA, Milana GORAN – zv. “Gaćo”3. DEBIĆ, Vase RAJKO4. KNEŽEVIĆ, Bore JOVAN5. KNEŽEVIĆ, Špire NIKOLA6. KNEŽEVIĆ, Davida RADOVAN7. GRAOVAC, Petra MILAN8. ERAKOVIĆ, Đuro, zadrugar, otkupljivač ukradene robe

249 Nečitko u izvorniku.250 Nečitko u izvorniku.251 Nečitko u izvorniku.

210

Svi stalno nastanjeni u Štikovu i naoružani, automatima, pištoljima i bombama.Zahvaljujem u ime Građana i lično ime, u nadi i našoj podršci, da će se zavesti red i poštovanje Zakonske sigurnosti ovih Građana, kao i da će se zaustaviti eskalacija bezakonja i da će se protiv vinovnika preduzeti zakonske mere.

S poštovanjem,

Milan S. Knežević, [v.r.]21000 NOVI SADFruškogorska 27

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., Okružni sud Knin, KTR, kut. 4.

731994., ožujak 26.KninOdgovor Ministarstva obrane RSK na poslaničko pitanje Skupštini RSK u vezi nabave goriva za izvršenje evakuacije

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO ODBRANE

Broj: 01-1020-2/94Knin, 26. 03. 1994. godine

SKUPŠTINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE – S E K R E T A R I J A T –

Predmet: Odgovor na poslaničko pitanje

Sa sjednice Skupštine Republike Srpske Krajine od 21. 03. 1994. godine, aktom br. 02-34/94 od 24. 03. 1994. godine, ovom Ministarstvu je dostavljeno poslaničko pitanje poslanika Branka Bibića: “Kada će biti obezbjeđeno gorivo za izvršenje evakuacije?”

Po osnovi postavljenog pitanja daje se sljedećio d g o v o r:Opštinski štabovi civilne zaštite izradili su planove evakuacije stanovništva, te su iskazali potrebe u pogonskom gorivu za njeno izvršenje. Ukupne potrebe u gorivu za izvršenje evakuacije ovom Ministarstvu iskazao je Republički štab civilne zaštite, koji je u više navrata tražio da se ovaj veoma značajan problem riješi. Međutim, zbog poznatih teškoća oko obezbeđenja nafte i naftnih derivata, te povećanih potreba za obavljanje tekućih funkcionalnih zadataka, ovo Ministarstvo nije bilo u mogućnosti obezbjediti ukupno potrebne količine. Obezbjeđene količine se čuvaju i bit će, u datoj situaciji, dostavljene svim Opštinskim štabovima civilne zaštite kojima bude naređeno izvršenje evakuacije. U takvoj situaciji, pogonsko gorivo bi se dostavilo neposredno nakon donošenja odluke o evakuaciji stanovništva sa određenog dijela teritorije.

U vezi s navedenim, ovo Ministarstvo će uložiti napore u iznalaženju rješenja da se obezbedi gorivo za evakuaciju u ukupno potrebnoj količini, nakon čega će se izvršiti distribucija po Opštinskim štabovima civilne zaštite, odnosno nosiocima izvršenja evakuacije.

211

SM/MB M.P.252 M I N I S T A R kontraadmiral Dušan Rakić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 5., kut. 5.

741994., ožujak 28.KninObavijest Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima u RSK o imenovanju Ilije Prijića vršiteljem dužnosti ministra unutarnjih poslova RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAUPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTIBroj: 08/3-1-1374-1/94. šifrirano dhKnin, 28. 03. 1994. godine

SUP-a u RSK – svima –

Dana 28. 03. 1994. godine, na osnovu saglasnosti Vlade i Vrhovnog savjeta odbrane, za vršioca dužnosti Ministra unutrašnjih poslova RSK, imenovan je mr. Ilija Prijić, dosadašnji Sekretar Sekretarijata za unutrašnje poslove Knin.

Svi pomoćnici, Sekretari i ostali rukovodioci na terenu, dužni su se upoznati sa navedenim kadrovskim postavljanjem.

N A Č E L N I KM.P.253 Pavković Nebojša, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 7.

751994., ožujak 29.KninDnevni red 1. redovnog zasjedanja Skupštine RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUPŠTINAKnin, 29. 03. 1994. godine

252 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo obrane III, Knin.253 Prijemni pečat: primljeno 28. 3. 1994. u 14,45; poslano 29. 3. 1994. u 9,13; broj: 694.

212

Na osnovu člana 72. i 73. Ustava RSK zakazujem nastavak I. redovnog zasjedanja Skupštine RSK i predlažem sljedeći

D N E V N I R E D:

1. Usvajanje zapisnika sa prošle sjednice.2. Predlog za izbor Vlade RSK.3. Izvještaj o političko bezbedonosnoj situaciji.4. Izvještaj o rezultatima pregovora RSK i RH održanim 22. 03. i 29. 03. 1994. godine

u Zagrebu.5. Razmatranje uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosuđa i uprave.6. Informacija Ministarstva pravosuđa i uprave o imenovanim funkcionerima i donijetim

aktima na osnovu uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosuđa i uprave.6a. Predlog Ministarstva pravosuđa i uprave za verifikaciju izabranih funkcionera, i

potvrdu donijetih akata na osnovu navedenih uredbi.7. Izvještaj Ministarstva unutrašnjih poslova o svom radu.8. Predlog zakona o izmjeni zakona o državnim praznicima. 9. Amandman Vlade RSK na Ustav RSK i Zakon o vojsci RSK.

Nastavak zasjedanja održaće se 08. i 09. 04. 1994. godine u Kninu u Domu milicije sa početkom u 10 časova.

M.P.254 PREDSJEDNIK SKUPŠTINE Branko Vojnica, s.r.

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 3., kut. 5.

761994., ožujak 30.KninZapisnik sa 79. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 79. sjednice Vlade RSK održane dana

30. 03. 1994. godine.

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Odsutni: Budić Ljubiša, Crnogorac Miomir, Dragica Bakić.Sjednica je počela s radom u 9.15 časova.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Đorđe Bjegović.

254 Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.

213

Za sjednicu je predložen slijedeći

D N E V N I R E D:

1. Ministarstvo trgovine i turizma;1.1. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za trgovinu i

turizam,1.2. Uredba o ukidanju Uredbe o trgovini u vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti,1.3. Zaključak u vezi Uredbe o zabrani prodaje određenih proizvoda Republike Srbije,1.4. Donošenje Odluke o osnivanju turističkog koncerna,1.5. Donošenje Odluke o dopuni Odluke br. 05-5-112/93. od 07. 05. 1993. godine,1.6. Izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,1.7. Uredba sa zakonskom snagom o dopuni carinskog zakona,1.8. Donošenje Odluke o uvođenju informacijskog sistema u Upravi carina RSK,1.9. Donošenje Rješenja o postavljenju pomoćnika ministra.

2. Ministarstvo odbrane;2.1. Donošenje Odluke o odobrenju mirnodopske formacije,

3. Ministarstvo za urbanizam;3.1. Donošenje Rješenja o izmjeni Rješenja br. 05-4-18/94. o imenovanju Savjeta

Prostornog plana RSK,4. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;

4.1. Prijedlog radne grupe za oživljavanje industrijske proizvodnje,5. Ministarstvo sporta;

5.1. Zahtjev za odobrenje D-2 za potrebe učešća fudbalske reprezentacije RSK na turniru u Prnjavoru.

i izmjenjen i nadopunjen sa:0. Izvještaj delegacije u vezi sporazuma potpisanog u Zagrebu,3.2. Donošenje Rješenja o postavljenju pomoćnika ministra3.3. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i

sistematizaciji radnih mjesta,4.2. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora

DP “Simo Dimić” Plaški,4.3. Rješenje o razrješenju pomoćnika ministra,4.4. Informacija u vezi zahtjeva DP “Borovo”,4.5. Problem štampanja “Službenog glasnika RSK” u DP “Mladost” Knin

6. Ministarstvo zdravlja:6.1. Informacija o aktivnostima u Ministarstvu zdravlja,

7. Ministarstvo pravosuđa i uprave,7.1. Donošenje Odluke o izboru sudija porotnika Okružnog suda Glina,7.2. Donošenje Rješenja o izboru sudije Opštinskog suda za prekršaj Vukovar,

8. Izvještaj delegacije o posjeti Grčkoj,9. Ministarstvo energetike i rudarstva;

9.1. Informacija o stanju u “NIK”-u,9.2. Preispitivanje Odluke o kupovini vozila za MUP,9.3. Donošenje Odluke u vezi plaćanja 30 tona nafte za potrebe škole,

10. Donošenje Odluke o odobrenju deviznih sredstava za službeni put u Moskvu.Nakon ovih izmjena i dopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.

214

Ad-0Na početku sjednice ministri Jarčević255 i Rakić256 podnijeli su izvještaj o političkim i

vojnim rezultatima pregovora u Ruskoj ambasadi u Zagrebu.Oni su ukratko izložili glavne odredbe potpisanog sporazuma i odgovarali na pitanja

prisutnih planova Vlade. Naglašeno je da je ovo prvi korak i da će se pregovori nastaviti u vezi rješenja ekonomskih pitanja prilikom kojih će se morati razriješiti korištenje brane Peruča, Masleničkog mosta i Aerodroma Zemunik.

Na kraju rasprave donesen jeZ A K L J U Č A K

Prihvata se izvještaj delegacije o pregovorima i daje puna podrška potpisanom sporazumu.

Ad-2Na prijedlog ministra Rakića usvojeno je da se prije tačke 1. odradi točka 2. današnjeg

dnevnog reda, te je nakon obrazloženja mirnodopske formacije od strane ministra Rakića donesena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na predloženu formaciju Ministarstva odbrane (prilog broj 1)

iO D L U K A

o odobrenju mirnodopske formacije Ministarstva odbrane (prilog broj 2)

Ad-11.1. Nakon što je ministar Lazić257 obrazložio Pravilnik o ratnoj organizaciji i

sistematizaciji poslova u Ministarstvu trgovine i turizma usvojeni su u paketu svi pristigli pravilnici ministarstva i vladinih institucija i to kako slijedi:

P R A V I L N I Ko ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za trgovinu i turizam (prilog broj 3)

P R A V I L N I Ko ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja (prilog broj 4)

P R A V I L N I Ko ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu prosvjete (prilog broj 5)

P R A V I L N I Ko ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu energetike i rudarstva (pr. br. 6)

P R A V I L N I Ko ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu pravosuđa i uprave (prilog broj 7)

P R A V I L N I Ko ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu inostranih poslova (prilog broj 8)

P R A V I L N I Ko ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za zdravlje (prilog broj 9).

P R A V I L N I Ko ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu finansija (prilog broj 10)

P R A V I L N I Ko ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu informisanja (prilog broj 11)

255 Slobodan.256 Milan.257 Đorđe.

215

P R A V I L N I Ko ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za saobraćaj i veze (prilog broj 12)

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za urbanizam, stambeno komunalne poslove i građevinarstvo (prilog broj 13)

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Urbanističkom zavodu RSK (prilog broj 14)

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Republičkoj geodetskoj upravi (prilog broj 15)

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Republičkom zavodu za statistiku i informatiku (prilog broj 16)

P R A V I L N I Ko ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Sekretarijatu Vlade (prilog broj 17)

P R A V I L N I Ko ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Republičkoj direkciji za robne reserve (prilog broj 18)

P R A V I L N I Ko ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova inspektorata rada, kao organizacione jedinice resora za rad u Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja (prilog broj 19)

P R A V I L N I Ko ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova Centra za socijalni rad kao organizacione jedinice resora za socijalna pitanja u Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja (prilog br. 20)

P R A V I L N I Ko ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Srpskom narodnom pozorištu RSK Knin (pr. broj 21)

P R A V I L N I Ko ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Republičkom hidrometeorološkom zavodu (pr. br. 22)

1.2. Donesena jeU R E D B A

o ukidanju Uredbe o trgovini u vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti (prilog broj 23)1.3. Donesen je

Z A K L J U Č A Ku vezi Uredbe o zabrani prodaje određenih proizvoda Republike Srbije (prilog br. 24)

1.4. U vezi odluke o osnivanju turističkog koncerna donesen je slijedećiZ A K L J U Č A K

Nacrt Odluke prosljediti upravnim odborima radi zauzimanja stava, s tim da se ovo prihvata kao inicijativa, a konačnu odluku će donijeti nova Vlada.

1.5. U vezi dopune Odluke br. 05-5-112/93. od 07. 05. 1993. godine donesen je

216

Z A K L J U Č A KUsuglasiti sa direktorom carina gosp. Vinčićem258 i naredbom predsjednika Martića.259

interresorski razmotriti Ministarstvo finansija i carine.1.6. Donesena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji I sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj 25)

1.7. Vezano za Uredbu sa zakonskom snagom o dopuni Carinskog zakona donesen jeZ A K L J U Č A K

Dostaviti na mišljenje carini SRJ, a potom dostaviti na potpis.1.8. Donesena je

O D L U K Ao uvođenju informacijskog sistema u Upravi carina RSK (prilog broj 26)

1.9. Doneseno jeR J E Š E N J E

o postavljenju pomoćnika ministra (prilog broj 27)

Ad-33.1. Doneseno je

R J E Š E N J Eo izmjeni Rješenja br. 05-4-18/94. o imenovanju Savjeta prostornog plana RSK (prilog broj 28)

3.2. Doneseno jeR J E Š E N J E O D L U K A

o imenovanju pomoćnika ministra za stambeno-komunalne poslove (prilog broj 29)3.3. Donesena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj 30)

Ad-44.1. Prihvaćen je

P R I J E D L O Gradne grupe za oživljavanje industrijske proizvodnje (prilog broj 31)

i donesenZ A K L J U Č A K

Radnu grupu za spoljnu trgovinu sačinjavaju: Milovanović,260 Krga261 i Todić262 s tim da i ministarstvo trgovine treba dati svoj prijedlog.

Prehrambena industrija također nije obuhvaćena u prilogu broj 31, to je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.

Zadužuju se resorna ministarstva da do slijedeće sedmice dostave timove za ostale resurse (saobraćaj i veze, školstvo, zdravstvo itd.)

4.2. Doneseno je

258 Svetozar.259 Milan.260 Mirjana.261 Priređivači nisu utvrdili ime.262 Priređivači nisu utvrdili ime.

217

R J E Š E N J Eo izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora DP “Simo Dimić” Plaški (pr. br. 32)

4.3. Doneseno jeR J E Š E N J E

o razrješenju pomoćnika ministra (Plavljanić Dušan) (prilog broj 33)4.4. Ministar Arbutina263 upoznao je članove Vlade sa informacijom kombinata “Borovo”

o nemogućnosti direktnog plasmana robe u Jugoslaviji i prijedlogom da se vezano za to osnuje preduzeće “Borovo – Beograd” sa sjedištem u Beogradu.

Potom je donesenZ A K L J U Č A K

Obaviti kontakt sa carinama Jugoslavije i Ministarstvom trgovine Srbije radi iznalaženja rješenja u ovom slučaju.

4.5. Ministar Arbutina upoznao je članove Vlade sa problemima s kojima se susreće DP “Mladost” iz Knina vezano za štampanje “Službenog glasnika RSK”. navedeno preduzeće traži finansiranje određene opreme kako bi se udovoljilo zahtjevima za brže štampanje i distribuciju “Službenog glasnika” u koju svrhu im treba 78.000 novih dinara, a oni bi isfinansirali 15.000 novih dinara.

Potom je donesenZ A K L J U Č A K

Uputiti zahtjev JP “NIK” i još nekim državnim preduzećima s molbom da se pomogne finansiranje opreme za JP “Mladost”.

Ad-5Ministar Knežević264 je obrazložio zahtjev za dodjelu 380 litara D-2 za potrebe učešća

omladinske i olimpijske reprezentacije RSK na turniru u Republici Srpskoj (prilog broj 34).Potom je donesena

O D L U K Ao odobrenju goriva (prilog broj 35)

Ad-66.1. Ministar Kostić265 je govorio o problemima sa kojima se susreće zdravstvo usljed

nedostatka finansijskih sredstava i založio se za uvođenje participacije kao jedinog rješenja za prevazilaženje nastalog stanja.

Nakon njegovog izlaganja i kratke diskusije donesen jeZ A K L J U Č A K

Prima se na znanje informacija i podržavaju mjere ministarstva zdravlja, s tim da će konačnu odluku donijeti nova Vlada.

Ad-77.1. Donesena je

O D L U K Ao izboru sudija porotnika Okružnog suda Glina (prilog broj 36)

7.2. Doneseno je

263 Nebojša.264 Milan.265 Spiro.

218

R J E Š E N J Eo izboru sudije Opštinskog suda za prekršaje Vukovar (Marko Rogulja) (prilog broj 38) I (Petrović Milovan – prilog broj 37)

Ad-8Izvještaj za Vladu (prilog broj 39) o boravku naše delegacije u Grčkoj podnijela je Milena

Tanjga. Potom je otvorena rasprava u kojoj je osim posjete Grčkoj od strane ministra Kužeta266 i Arbutine potencirana i finansijska pomoć DIC-u “Veritas”.

Po završetku rasprave donesen jeZ A K L J U Č A K

Prihvata se izvještaj iz Grčke, a što se tiče pomoći DIC-u “Veritas” neka prijedlog dostavi Upravni odbor “Veritasa”.

Ad-99.1. Ministar Krička267 je upoznao članove Vlade sa naredbom predsjednika Martića

o stavljanju van snage Naredbe bivšeg predsjednika Hadžića268 o imenovanju Gojka Kovačevića za generalnog direktora NIK-a. U toj naredbi između ostalog je i postavljen nalog Vladi da imenuje novog direktora NIK-a.

Potom je otvorena rasprava u kojoj je učestvovala većina ministara, a po završetku rasprave donesena je

O D L U K Ao postavljenu predsjednika Upravnog odbora “NIK”-a za vršioca dužnosti direktora (prilog broj 40).

9.2. U vezi Odluke o kupovini vozila za potrebe MUP-a donesene na prošloj sjednici Vlade zbog uočenih grešaka u tekstu odluke donesena je nova

O D L U K Ao kupovini vozila (prilog broj 41)

9.3. Vezano za račun “NIK”-a u iznosu od 27.000 novih dinara za 30 tona nafte za škole donesen je

Z A K L J U Č A Ko plaćanju sa budžetske pozicije prosvjete (prilog broj 42)

Potom je na zahtjev ministra Kneževića da se iz 2.000.000 novih dinara dodjeljenih prosvjeti odobri 1.000 novih dinara za knjigu koju je izdala škola u Pakracu donesen

Z A K L J U Č A KU konkretnom slučaju nije potrebna Odluka vlade već to može rješiti Ministarstvo

prosvjete.Također je pod ovom tačkom donesena i

O D L U K Ao odobrenju nabavke osnovnih sredstava (pr. br. 43) uz napomenu da će se isplata izvršiti kad se ostvare prihodi za ministarstvo prosvjete.

Ad-10Donesena je

O D L U K Ao odobrenju deviznih sredstava za službeni put u Moskvu (prilog broj 44)

266 Radomir.267 Milivoj.268 Goran.

219

S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 14.30 časova.

U poslijepodnevnim časovima održana je sjednica Vlade s mandatarom za sastav nove Vlade g-dinom Borislavom Mikelićem.

Sjednica je počela u 15.30 časova.Predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.Za sjednicu je predložen slijedeći

D n e v n i r e d:1. Državni projekt Vlade RSK2. Pripreme za Skupštinu.

Ad-1Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Bjegovića o državnim projektima iz oblasti

energetike i rudarstva govorio je ministar Milivoj Krička. Mi smo u odgovarajućem nedostatku električne energije jer istočni dio RSK nema vlastite izvore pa uvozi iz Srbije. Glavni zadaci su kvalitetnije napajanje Baranje kojoj treba 110 kilovoltni vod, a ima 35 kilovoltni, nije rješeno područje Korduna i radimo dalekovod Pltivice-Slunj za što nam treba 1,5 miliona dinara za završetak radova, zatim vod između Slunja i Plaškog da bi se riješio Plaški, te u Dalmaciji problem Obrovca. Potrebno je također sufinansirati i izraditi dalekovod od Ugljevika do Lončara za povezivanje sa Srbijom.

Za sada preko ljeta možemo dobivati 80 megavata struje dnevno što je ¼ naših potreba. Što se tiče “NIK”-a situacija je dosta teška jer do početka godine nismo imali gotovo nikakve kontrole nad njim. U NIK-u se dnevno proizvodi 330 tona goriva, a planiramo do kraja godine s nekim investicionim ulaganjima u proizvodnju povećati dnevnu proizvodnju na 450 tona. Ugalj eksploatišemo u Modrinom selu i Siveriću ali je eksploatacija vrlo mala zbog velikih teškoća transporta.

Potom je o PTT sistemu govorio Boško Vitas, pomoćnik ministra. Čitav PTT saobraćaj bio je naslovljen na glavne centrale koje su izvan Krajine i bio je veliki posao to prebaciti na istok. Ostao je državni projekat (prenosni putevi i glavne centrale Knin, Vojnić, Korenica, Petrinja) koje se naslanjaju na tranzitnu centralu u Banja Luci. Za opremu treba 300-400.000 DM. U Petrinji treba proširenje, a ostale tri treba nanovo napraviti. Zato treba 1,5 miliona dinara. Treba razmišljati i o kadrovima jer tu smo deficitarni što se tiče PTT-a. Jednom rječju, što se troškova tiče, za najosnovniji dio posla treba nam 2,5 miliona dinara.

Borislav Mikelić – od direktora PTT Srbije dobio sam informaciju da će oni uložiti u naše područje 10 miliona američkih dolara, oni dolaze na Plitvice za 10-15 dana radi uvezivanja u jedinstveni PTT sistem Jugoslavije.

Zatim je dijelu poljoprivrede govorio ministar Brnović. Osnovna aktivnost je bila u zaustavljanju pada proizvodnje, a sa druge strane aktivnosti za budućnost (Ravni kotari, Gavrilović, Šećerana Beli Manastir, te govedarstvo (proizvodnja mlijeka i mesa)). Zahtjevi poljoprivrede su 46 miliona dinara, ali će se napraviti veliki posao ako osiguramo pola od ove sume.

Nikola Milanović – ciljali smo 40 tona đubriva za poljoprivredu, a do sada je nabavljeno 10 tona. Vlada je donijela odluku da se mazut stavi u funkciju nabavke đubriva i uložili smo 10.000 tona mazuta.

Milivoj Krička – potpisan je ugovor za uvoz 5.000 tona nafte. Sredstva su deponovana u banci i po zadnjim informacijama iz NIK-a količine su na pripremi i utovaru.

Đorđe Bjegović – ako sutra ne dobijemo informaciju pod hitno treba ići u “NIS” u Beograd i tražiti interventno bar 1.000 tona nafte.

220

Vojin Peurača – na zadnjoj Skupštini je usvojen budžet za cijelu godinu koji je rađen po potrebama korisnika. Država je “teška” 453 miliona dinara, a planirano je 332 miliona vlastitih prihoda da bi deficit bio 120 miliona. Po sadašnjim pokazateljima mjesečno imamo vlastitih prihoda 1,5 miliona što je daleko ispod planiranog.

Đorđe Bjegović – u državne projekte iz budžeta ne možemo računati ni na jedan dinar.Ministar Arbutina je potom govorio o ostala 3 državna projekta. Na početku izlaganja

ministar je sugerisao da se uradi slijedeće: izmjena Ustava RSK, donošenje Zakona o teritorijalnog organizaciji, vraćanje finansijskih tokova u tokove platnog prometa jer bez toga nema budžeta i kontrolu protoka roba (carine i kontrola unutar RSK). To su četiri ključne aktivnosti koje mora izdefinisati nova Vlada. Peto se odnosi na Dekret o radu jer mi imamo kadrove ali ne žele raditi. Što se tiče industrijske proizvodnje Ministarstvo industrije je nadležno za sve grane industrije osim građevinske i prehrambene industrije, što je jedan od problema u finansiranju ovog ministarstva. Tek u 9/93. uspjeli smo jedan dio sredstava (2,5 mil. DM) plasirati u industrijsku proizvodnju preko odluke Vlade, a planirano je bilo u zadnjem kvartalu 1993. ulagati 10 mil. DM mjesečno. U narednih 3-6 mjeseci možemo biti zadovoljni ako se postojeći nivo proizvodnje ne smanji. Što se državnog projekta (trgovine stočne grane “Gavrilović”, Pamučna prediona “Glina” i Ravni kotari, njih bi finansirala “Beobanka” i “Mješovita Krajinska banka” Mirkovci.

Nakon ministra Arbutine o problemima zdravstva i školstva kratko su izlagali ministri Kostić i Knežević.

Đorđe Bjegović, predsjednik Vlade je potom zaključio raspravu na ovu tačku dnevnog reda konstatacijom da osim ovih državnih projekata ova Vlada nema operativnih mogućnosti više ništa da radi.

Borislav Mikelić je potom konstatirao da sve što je u kontinuitetu dobro treba dograđivati. Jedan dio ljudi će raditi i u novoj Vladi, a i nemoguće je izvršiti primopredaju za jedan dan. Zbog toga će stara i nova Vlada jedno vrijeme morati raditi zajedno.

Ad-2Nakon što je sekretar Štrbac pročitao dnevni red Skupštine zakazane za 08. i 09. 04.

1994. na molbu mandatara Borislava Mikelića Vlada je preuzela obavezu da utvrdi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o ministarstvima koji će uz već utvrđen prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi biti na dnevnom redu Skupštine kao i izbor nove Vlade.

Na kraju sjednice predsjednik Bjegović upoznao je članove Vlade da će se sutra održati sastanak sa Fikretom Abdićem, te je shodno tome donesen

Z A K L J U Č A KZa razgovore i sklapanje poslova sa AP Zapadna Bosna ovlašćuje se preduzeće “Knineh”.S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 19.00 časova.269

Predsjednik Vlade Đorđe Bjegović

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 11.

269 Priređivači su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastoručnim potpisima.

221

771994., ožujak 30.GlinaBrzojav SUP-a Glina MUP-u Knin o kontroli gotovinskog plaćanja novim dinarom kao valutom

R S K – M U PS U P – G L I N ABROJ: 004-08/3-26/134-94.GLINA, 30. 03. 1994. GODINE.

M U P – K N I N

VEZA VAŠA DEPEŠA BROJ: 08/3-1-1283-1/94. OD 22-03-1994. GODINE OBAVJEŠTAVAMO VAS SLEDEĆE:

DANA, 28. 03. 1994. GODINE SA POČETKOM U 08.00 ČASOVA NA PODRUČJU SUP-A GLINA PODUZETA JE AKCIJA KONTROLE GOTOVINSKOG PLAĆANJA NOVIM DINAROM U PRIVATNIM I DRUŠTVENIM (DRŽAVNIM) PODUZEĆIMA.

KONTROLOM JE BILO OBUHVAĆENO UKUPNO 169 OBJEKATA, DRUŠTVENIH JE 68 A 101 SU PRIVATNA PODUZEĆA, SAMOSTALNE TRGOVAČKE RADNJE, UGOSTITELJSKI I DRUGI REGISTRIRANI OBJEKTI, U SVIM OBJEKTIMA JE UTVRĐENO DA JE U UPOTREBI NOVI DINAR I TO U MANJIM KOLIČINAMA, A PRETEŽNO SE KORISTI DEVIZNO SREDSTVO PLAĆANJA (DM), KONTROLOM DEVIZNE BLAGAJNE U DRUŠTVENIM (DRŽAVNIM) PREDUZEĆIMA ZAPISNIČKI JE KONSTATIRANA KOLIČINA DEVIZA U ISTOJ, ODGOVORNO LICE UPOZORENO DA DO 01.04.1994. DEVIZNA SREDSTVA PREDAJU NA DEVIZNI RAČUN TE SE IZVRŠI ZAMJENA ZA NOVI DINAR. ISTO TAKO ZAPAŽENO JE DA U POJEDINIM BANKAMA NIJE BILO NOVIH DINARA U DOVOLJNIM KOLIČINAMA TE DA POJEDINE SLUŽBE SU NEADEKVATNO ORGANIZOVANE.

U TOKU PRIPREME AKCIJE KONTROLE GOTOVINSKOG PLAĆANJA DOŠLI SMO DO SAZNANJA DA SU FINANCIJSKA POLICIJA I TRŽNA INSPEKCIJA IMALI SASTANAK U VEZI PROMJENA PROPISA I UVOĐENJA NOVOG DINARA KAO OSNOVNOG SREDSTVA PLAĆANJA TE DA IM JE NA TOM SASTANKU SUGERISANO DA SE DOSLEDNOM PRIMJENOM PROPISA ZAPOČNU 01.04.94. GOD. S TIM U VEZI DANA 29. 03. 1994. GODINE JE ODRŽAN SASTANAK SA PREDSTAVNICIMA PRAVNIH I FIZIČKIH LICA REGISTRIRANIH U GLINI SA CILJEM UPOZNAVANJA SA PROMJENAMA PROPISA, KOJEM SASTANKU SU PORED PREDSTAVNIKA FINANCIJSKE POLICIJE, TRŽIŠNE INSPEKCIJE PRISUSTVOVALI I PREDSTAVNICI I SUP-A GLINA, SDK TE DEVIZNOG INSPEKTORA.

PREDNJE VAM DOSTAVLJMO NA ZNANJE.

222

S E K R E T A RNIKOLA BJELAC M.P.270

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 20., kut. 7.

781994., ožujakPetrinjaProcjena sigurnosnog stanja od strane Ministarstva obrane RSK na području uprave “Banija”

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO ODBRANEUprava “Banija” PetrinjaBROJ: SP-05-27/1Petrinja, mart 1994.

PROCENA BEZBEDNOSTI STANJA NA PODRUČJUMO UPRAVE “BANIJA”

Područje Banije čine opštine Gina, Petrinja, Dvor, Kostajnica i Sisak-Caprag. Na ovom području živi oko 70.924 stanovnika. U vojnoj evidenciji na području Banije evidentirano je oko 15.076 v/o što čini 21,25% od ukupnog broja stanovnika.Na području Banije formacijski je organiziran i djeluje 39. korpus SVK sa svojim nižim jedinicama.Uprava “Banija” preko svojih Odelenja odbrane u Glini, Petrinji, Dvoru, Kostajnici i Sisak-Capragu popunjava jedinice 39. korpusa SVK i to: 24., 26., 31., 33. pbr. Samostalni odred Gradusa i 87. pob Čerkezovac. Prema raspoloživim podacima u jedinicama 39. korpusa SVK angažirano je 11.050 v/o. Na ovom prostoru u zoni odgovornosti 39. korpusa SVK vodio se građanski – nacionalni rat za oslobođenje srpskih prostora od ustaške vlasti Republike Hrvatske. Na osnovu ovoga može se zaključiti da je u redovima 39. korpusa SVK najviše v/o srpske nacionalnosti.Na osnovu podataka kojima raspolažemo vidljivo je da imamo v/o nesrpske nacionalnosti koji su angažirani u SVK, na radnoj obavezi ili civilnoj zaštiti.Tabelarni prikaz angažiranih v/o nesrpske nacionalnosti po opštinama – Prilog br.1.Iz tabele vidljivo je da su 496 v/o nesrpske nacionalnosti angažirano u jedinicama SVK, na radnoj obavezi i CZ.U jedinicama 39. korpusa SVK nalazi se 383 v/o nesrpske nacionalnosti, 72 v/o nesrpske nacionalnosti angažirano je u privrednim organizacijama po osnovu radne obaveze, a 41 v/o nesrpske nacionalnosti angažirano je u CZ i odbrani.

270 Prijemni pečat: primljeno 30. 3. 1994. u 15,40.

223

U jedinicama SVK 39. korpusa angažirano je 137 Hrvata i 19 Muslimana a upravo jedinice 39. korpusa u svojoj odgovornosti vodile su borbe protiv jedinica hrvatske i muslimanske vojske.U jedinicama 39. korpusa SVK angažirano je 10 Hrvata oficira i 7 podoficira hrvatske nacionalnosti.Najveći broj v/o hrvatske i muslimanske nacionalnosti angažiran je u 24. pbr SVK – 51, 26. pbr SVK – 39, 31. pbr SVK – 34, 33. pbr SVK – 24 i Samostalni odred Gradusa 8.V/o koji su se izjasnili kao Jugoslaveni najviše ih je angažirano u Petrinji 165, zatim Glini 49 i Gradusi 5.Po osnovu radne obaveze i CZ angažirano je 86 Hrvata i 2 muslimana koji su v/o na području Banije.Najviši v/o hrvatske nacionalnosti angažiranih po osnovu radne obaveze je u Kostajnici – 19, Glini – 16, Petrinji – 11, a po osnovu CZ i odbrane angažirano je 39 v/o hrvatske nacionalnosti.Sa područja Banije prema raspoloživim podacima i informacijama iz Odelenja odbrane 441 v/o nalazi se u drugim srpskim zemljama što znači van teritorije RSK. Isto tako 464 v/o nalazi se u inozemstvu što znači van granica bivše Jugoslavije.Ovi podaci su trenutni i promjenjivi a podatke za opštinu Petrinja o v/o koji su u inozemstvu ili van RSK teže je utvrditi iz razloga što je sva evidencija i kartoteka iz bivšeg OSNO Petrinja odnešena od strane ustaške vlasti Republike Hrvatske.Također raspolažemo sa podatkom da na našem području Banije ima registriranih 424 privatnih preduzeća, trgovačkih, ugostiteljskih i ostalih radnji čiji su vlasnici u većini v/o.Proglašenjem ratnog stanja u RSK od 22. 01. 1993. godine i opšte mobilizacije pristupilo se mobilizaciji v/o i MTS za potrebe RJ na čitavom području MO Uprava “Banija”.Odaziv v/o nakon uručivanja mob. poziva u svoje RJ bio je zadovoljavajući, tako da se procenat odaziva kretao od 81,6% do 117% po nižim RJ.Na osnovu informacija o neodazivu v/o iz jedinica i Odelenja odbrane a na osnovu proglašenja ratnog stanja i javnog poziva na opštu mobilizaciju, a u skladu sa naređenjem MO Knin preko k-de Korpusa i nižih jedinica pristupilo se nasilnom privođenju tamo gdje je to bilo potrebno.U periodu iza 22. 01. 1993. godine na našem području Banije nastale su da djeluju dvije grupe v/o (paravojne formacije). Specijalna jedinica “Šilt” u Glini i grupa “Stiv” u Petrinji, dok u ostalim opštinama u našoj zoni odgovornosti nismo imali tako sličnih primjera. Najviše problema bilo je sa grupom “Šilt” koja se nije htjela staviti pod komandu 24. pbr. U početku opšte mobilizacije od k-danta 24. pbr Glina usmeno je rečeno da se Specijalnoj jedinici “Šilt” ne uručuju pozivi za mobilizaciju. Nakon nekoliko dana tačnije 06. 02. 1993. godine stigao je usmeni zahtjev za mobilizaciju grupe “Šilt”. Nakon zaprimanja pismenog zahtjeva od 07. 02. 1993. za mobilizaciju od mob. organa 24. pbr sa imenima i prezimenima. Odelenje je uzimalo podatke iz svoje evidencije i u dogovoru sa k-dantom 07. 02. 1993. godine otpočelo se pozivanjem v/o grupe “Šilt”.Na spisku se nalazilo 45 v/o nakon sravnjenja evidencije i pisanja poziva ustanovljeno je da su 2 regrutni obaveznici (Korica Steve Goran, rodj. 1974. i Vujaklija Branka Boro, rođ. 1974), da se 6 v/o ne vode u evidenciji Odelenja odbrane Glina (Beronja Đuro, Tintor Pero, Tepšić Simo, Vuković Milan, Martinović Stojan i Vajagić Marko), tako da je upućeno 37 poziva a raspored prema VES-u vršio je mob. organ 24. pbr, a Odelenje odbrane je obavešteno o rasporedu po nižim RJ u sastavu 24. pbr – Prilog br. 2.

224

S obzirom da su vođena borbena dejstva na Severno-dalmatinskom ratištu nesmanjenom žestinom toku II i III mj. 1993. godine odlazak jedinica sa Banije u Benkovac na ispomoć, a istovremeno pojačano obezbeđenje granice koju brani 39. korpus SVK uslijedio je telegram 39. korpusa SVK 24. pbr. da se u potpunosti mobiliše Grupa “Šilt” i rasporedi po VES-ima.MO Uprava “Banija” je uputila naređenje Odelenju odbrane Glina od 18. 03. 1993. godine broj SP-351-21/2-93. o ponovnom upućivanju poziva v/o grupe “Šilt” zbog usložavanja situacije u zoni odgovornosti 24. pbr., a isto tako na osnovu primjedbi i pritužbi boraca kao i građana da na našem području ima nemobilisanih v/o (privatnika, imućnijih građana, mlađih ljudi i ostalih). Odelenje odbrane Glina na osnovu naređenja Uprave “Banija” uputila je 28 poziva 19/20. 03. 1993. godine od kojih je uručeno 25, a 3 v/o su se nalazila u RJ.Na području Opštine Petrinja Grupa “Stiv” isto tako u samom početku mobilizacije djeluje samostalno da bi kasnije bila podjeljena u 4 podgrupe i po jedna pridodata svakom bataljonu 31. pbr kao izviđačka grupa (k-diri grupa Bunčić Stevo “Stiv”, Sanader,271 Krajčinović272).Iz ove grupe pojedinci su se borili nedozvoljenim radnjama pa su došli pod udar zakona i protiv njih su pokrenute određene istražne radnje da bi se mogle odrediti sankcije.U periodu ljetnih mjeseci dio v/o na našem području demobilisan je po dogovoru sa k-dama brigade i upućen na radnu obavezu do otpočinjanja borbenih dejstava, a dio je napustio jedinice po raznim osnovama (privatni zahtjevi, samovoljno napuštenje i ostalo).Povodom ponovne agresije Republike Hrvatske na dijelu Like 09. 09. 1993. godine ponovno se vrši mobilizacija v/o svih koji su napustili svoje RJ po bilo kom osnovu osim onih koji su imali utvrđen RR po osnovu radne obaveze.Naročitu pažnju mobilisanja v/o trebalo je posvetiti mobilizaciji vlasnika privatnih preduzeća, radnji, pripadnika paravojnih formacija kao i imućnijih i uglednijih ljudi koji bi svojim ponašanjem i djelovanjem mogli negativno utjecati na moral i raspoloženje boraca na prvim borbenim linijama. Obzirom da je bilo usmenih primjedbi od strane pojedinih k-di, boraca i ostalih građana da ima mladih ljudi koji se šeću, obavljaju svoje privatne radnje pa i bave se nedozvoljenim poslovima, izvršen je uvid po svim Odelenjima odbrane i k-dama brigada 15. i 16. 09. 1993. godine po svim tim pitanjima i ustanovljeno je slijedeće:– da su uglavnom RJ same vršile pozivanje v/o (demobilizaciju) i to Kostajnica, Dvor i

Sisak-Caprag,– da je Odelenje odbrane u Petrinji, a na zahtjev VP 9142 vršila pozivanje 240 v/o,– da je Odelenje odbrane u Glini za potrebe VP 9138 vršilo pozivanje 118 v/o koji su bili

privremeno na radnoj obavezi,– u Odelenju odbrane Glina nakon uručivanja mob. poziva odaziv je bio dobar i nije bilo

potrebno privođenje v/o.U Odelenju odbrane Petrinja zbog neodaziva v/o na uručene mob. pozive napisan je nalog za privođenje 17 v/o. – Prilog br. 3.U Odelenjima nema podataka o neodazivu v/o koje su pozivale same RJ koji su bili odsutni po bilo kom osnovu, jer RJ nisu dostavile povratne informacije.Na osnovu ovih podataka i informacija može se zaključiti da bi se mobilizacija v/o mogla izvršiti uspješno odnosno u koliko bi bili ispunjeni ostali uslovi za mobilizaciju (vozila, gorivo, kurirski sistem razrađen, organizirani prihvat v/o u RJ) da bi odaziv bio zadovoljavajući u

271 Dragan.272 Željko.

225

prvom momentu od 12 časova za uspješnu organizaciju odbrane od eventualne agresije vojske RH.Na osnovu podataka i izvještaja iz Odelenja odbrane oko demobilizacije od 09. 09. 1993. godine opet se pojavljuju problemi prisutnosti v/o u 24. pbr Glina pojedinaca grupe “Šilt” i ostalih privatnih preduzetnika, vlasnika privatnih radnji. Iz razgovora sa predstavnicima k-de 24. pbr (major Ćupović, major Dodoš, kap. Manojlović) 15. i 16. 09. 1993. godine dio pomenutih v/o su na spisku RJ ali se ne nalaze u njoj, a nije ni napisan nalog za privođenje, a ranije ni jednom naredbom k-de nisu demobilisani.Na području Gline ima dosta privatnih trgovačkih, ugostiteljskih i ostalih radnji, blizina granice sa Cazinskom krajinom na kojoj se dosta vršilo nedozvoljenih radnji (Šentilj trgovina, šverc) pa se može procjenjivati da su se pojedinci upuštali u te nedozvoljene radnje što je u suprotnosti sa zakonskim propisima tako da su došli pod udar zakona. Sve ove pojave negativno se mogu odraziti na odbranu u zoni odgovornosti 24. pbr SVK, tako i zoni odbrane 39. korpusa SVK.Na području Opštine Glina u svojoj kancelariji ubijen je i k-dant brigade p.puk Lukač Dušan.Iz grupe “Šilt” 3 v/o su lišeni slobode zbog sumnje da su se ogriješili o zakonske propise i to:

1. Martić Vlade Siniša, rođ. 1962.2. Vignjević Dušana Nebojša, rođ. 1969.3. Ponedeljak Ivana Zoran, rođ. 1965.

U posljednje vrijeme poslije 09. 09. 1993. godine pojavila se Grupa “Trgovački odred” u Petrinji sa 39 v/o od kojih se neki vode u evidenciji Odelenja odbrane Glina i Kostajnica, a smešteni su na području “PIGIK-a”.273 Najveći dio njih su privatnici, trgovci, ugostitelji ili se bave nedozvoljenim radnjama. Nalaze se na rasporedu uglavnom u 31. pbr., 3 pb i to 24 v/o, a 6 v/o se ne vode u evidenciji Odelenja odbrane Petrinja. – Prilog br. 4.Najveći broj njih vlasnici su skupih automobila, kombija, kamiona i ostale vredne imovine stečene u ratu. Pojedinci od njih su često putovali sa svojim vozilima na relaciji Petrinja-Glina-Topusko pa se može zaključiti da su i učesnici trgovine sa Cazinskom krajinom (Šentilj).Ovakovo ponašanje ove ili sličnih grupa može imati negativan uticaj na borce i njihov moral kao i na poštene građane Petrinje, što može imati i negativnosti u zoni odgovornosti 31. pbr.Zajednička njihova česta druženja su u lokalima “AS” – vlasništvo ____________ , zatim Bifeu u Starom hotelu vlasništvo Fićur Nikole koji je bio ujedno k-dant 3. pb.Nakon izvršenih ovih nekoliko zapažanja postavlja se pitanje da li postoji sprega između pojedinih k-dira, k-danata jedinica sa pripadnicima paravojnih formacija, privatnicima, ugostiteljima i imućnijim građanima pa se oslobađaju iz jedinica i obavljaju svoje privatne radnje u civilu, a kritike se upućuju Ministarstvu odbrane da nisu mobilisani svi v/o.U svakom slučaju može da ima i onih koji nisu mobilisani, ali je to mali broj, a veći je broj onih koji se šeću jer su pušteni iz jedinice od pretpostavljenog starešine.Ministarstvo odbrane – Uprava “Banija” je izvršila svoju obavezu u 1993. godini po pitanju uputa regruta na odsluženje vojnog roka kako slijedi:– 15. 01. 1993. u NC Knin upućeno je 92 regruta– 15. 10. 1993. u NC Bruška upućeno je 15 regruta– 08. 11. 1993. u NC Zrenjanin i Vršac upućeno je 51 regrut

273 Dio grada Petrinje.

226

– 01. 12. 1993. u NC Ćuprija upućeno je 98 regruta– 09. 01. 1994. u NC VJ upućeno je 165 regruta.Ukupno u 1993. godini upućeno je na služenje 421 regrut, a za 18 regruta prema raspoloživim podacima priznato je služenje vojnog roka u RJ SVK odnosno 39. korpusu.Zbog agresije Republike Hrvatske 22. 01. 1993. regruti iz Nastavnog centra Knin vraćeni su na Baniju u 39. korpus.Slobodnih za uput nema do nove regrutacije u 1994. godini. Za regrutaciju u 1994. godini ukupno je uvedeno 504 regruta.Vidimo da je najviše regruta upućeno krajem 1993. godine i to na obuku u NC Vojske Jugoslavije jer postoje bolji uvjeti za stručniju i kvalitetniju obuku. U toku 1993. godine u Odelenja odbrane dolazili su pojedinci i informisali se za odlazak u vojsku kako regruti tako i pojedini roditelji. S obzirom da je uput realiziran krajem 1993. godine u VJ pojavljuju se pojedine informacije i kritike (zašto se služi u VJ – pitanje obilježja u SRJ, polaganje svečane obaveze, kao i druga pitanja koja se pojavljuju u RSK).Kako je u RSK bila aktivnost oko izbora u 12. mjesecu 1993. i prvom mjesecu 1994. godine problemi su u pojedinim NC bili i izražajniji (Zrenjanin, Ćuprija).Tako su pojedini regruti u Garnizonu Ćuprije bili nedisciplinirani, neposlušni, razbijali i stvarali nered. Organizatori su bili povezani sa pojedinim predstavnicima SDS Krajine, pa su se i postavljala tako razna politička pitanja, (zašto se služi u SRJ, polaganje svečane obaveze, državna obilježja druge države, da li će se glasati na izborima u RSK i drugo), što znači da nisu bila pitanja oko obuke, života i rada u NC VJ već druga razna pitanja koja se mogu dovoditi u vezi sa stranačkim predizbornim i izbornim aktivnostima u RSK.Prilog br. 5 – Informacija o prekidu obuke vojnika SVK u VP 2875 ZrenjaninZbog svih negativnosti i problema koji se javljaju na našem području potrebno je ostvariti što veću saradnju, koordinaciju i povezanost kao i uvažavanje između organa civilne vlasti SVK, SJB i Ministarstva odbrane da bi sistem odbrane i vlasti funkcionisao što bolje uz što manje negativnih pojava i posljedica.Na naše području ima dosta građana koji imaju članove familije, rodbine, prijatelja i ostale u RH i na razne načine ostvaruju kontakte sa njima u RH što se ne smije nikako zanemariti.Može se pretpostaviti da li možda netko radi i u korist RH, a kod nas zauzima određeno rukovodno ili komandno mjesto. Prema informacijama od pojedinih građana koji dolaze iz Republike Hrvatske najveći dio Srba izbjeglih iz Petrinje nalaze se odmah iza Kupe angažirani u jedinicama hrvatske vojske na ovom našem području.

ZAKLJUČNI DIONa području Banije većina v/o u redovima SVK su pripadnici srpske nacionalnosti.Od samog izbijanja ratnih sukoba na našem području može se zaključiti da smo sada u obrambenom smislu jači i organiziraniji, međutim neophodno je da civilna vlast profunkcioniše u potpunosti jer ne funkcionisanje sistema vlasti kao i neaktivnost u pokretanju privrede u znatnoj mjeri utječe na stanje u vojsci i odbrani RSK.U sadašnjoj organizaciji SVK ne smije se dozvoliti neke nove paravojne formacije, grupe, što može imati negativnih posljedica na odbranu naše zone odgovornosti.Potrebno je ostvariti daleko veću saradnju i koordinaciju svih učesnika u RSK – organa civilne vlasti, organa MUP-a, SVK, MO kao i svih ostalih na organizaciji i uspostavljanju pravne države i stvaranju RSK.Posvetiti veliku pažnju mjerama bezbednosti i razotkrivati one koji žele zajedništvo sa RH kao i sve izdajnike koji iz bilo kojih razloga rade u interesu Republike Hrvatske.

227

Raditi na sprečavanju šverca, kriminala i otkrivanju prekršioca zakona i na taj način uspostavljanju povjerenja naroda u vlast i SVK.Posvetiti daleko veću aktivnost oko pokretanja pojedinih poduzeća i privrede u cjelini jer se svaki dan povećavaju socijalni problemi i nezadovoljstvo.

Prilog br. 1PRIKAZ ANGAŽOVANIH v/o NESRPSKE NACIONALNOSTI PO OPŠTINAMA

NACIO-NALN.

O P Š T I N AUKUPNO

2-13

SVE-UKU-PNO17-19

GLINA PETRINJA KOSTAJNICA DVOR SISAK-CAPRAG

SVK RO CZ SVK RO CZ SVK RO CZ SVK RO CZ SVK RO CZ SVK RO CZ1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

Hrvati 45 16 11 30 11 - 36 19 10 20 1 18 6 - - 137 47 39 223Muslimani 6 - - 4 1 - 3 1 4 - - 2 - - 19 2 21Jugoslaveni 49 2 1 163 20 - - - - 1 - - 5 - - 218 22 1 241Albanci - - 1 - - - 1 1 - 1 2Bugari 1 1 1Makedonci 2 1 3 3Rusi 1 1 1Sveukupno: 383 72 41 496

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 1002-1.

791994., travanj 1.VojnićObavijest SUP-a Vojnić Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o provedbi kontrole korištenja deviznih valuta u platnom prometu na području odgovornosti SUP-a

RSK – MUP -šifrirano-SUP – VOJNIĆ M.P.274

Broj: 08-03-1-sp-42/94Vojnić, 1. 4. 1994. godine

Ministarstvo unutrašnjih poslova /uprava javne bezbednosti/

Veza: vaš broj 08/3-1-1283-1/94 od 22. 03. 1994. godine.

U vezi vaše depeše broj i datum gornji obavještavamo vas da je na području koje pokriva sup-a vojnić od 28. 03. 1994. do 1. 4. 1994. godine u suradnji s tržnom inspekcijom i financijskom policijom provedena akcija s ciljem kontrole plaćanja i naplate u devizama, te držanja nezakonito stečenih deviza i blagajni.

274 Prijemni pečat: RSK, MUP, Knin, primljeno 4. 4. 1994., br. 08/3-1-1283-3/94.

228

U akciju su obuhvaćene sve privatne i društvene trgovačke radnje, javna i društvena poduzeća i druga mjesta gdje se vrše gotovinska plaćanja pri čemu kod privatnih lica nisu zatečene devize, dok je u društvenim poduzećima zatečeno deviznih sredstava. Zbog različitog tumačenja vremenskog roka za početak uvođenja dinara u platni promet i nedostatka novog dinara u bankama nismo išli na oduzimanje deviznih sredstava već je zatečeno stanje zapisnički konstatirano, te naloženo da se devizna sredstva predaju u banke, što je i učinjeno.

Akcija je i dalje na snazi i u dogovoru s nadležnim službama poduzimaće se potrebne mjere i radnje.

zamjenik sekretara: M.P.275

Veljko Vujaklija

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 20., kut. 7.

801994., travanj 2.PakracObavijest episkopa slavonskog Lukijana SUP-u Okučani o posjetu patrijarha srpskog Pavla Zapadnoj Slavoniji

SRPSKI PRAVOSLAVNIEPISKOP SLAVONSKIE. br. 103/942. 4. 1994. god.PAKRAC

KOMANDI MILICIJE ZAPADNE SLAVONIJEOKUČANI

Predmet: Dolazak Patrijarha srpskog gospodina Pavla u Zap. Slavoniju.

Izveštavamo vas da će Patrijarh srpski gospodin Pavle sa pratnjom 6. i 7. aprila boraviti u Zapadnoj Slavoniji.

S tim u vezi želimo sa odgovornim nosiocima vlasti učiniti dogovor kako bi ova poseta bila što bolje organizovana, dostojno ove visoke posete i našeg pravoslavnog srpskog naroda. Izveštavajući vas o prednjem, očekujemo da nas posetite u parohijskom domu u Okučanima radi detaljnijih dogovora.

S poštovanjem,

Prilog: EPISKOP SLAVONSKIProgram posete Patrijarha.276 Lukijan [v.r.]

275 Prijemni pečat: primljeno 1. 4. 1994. u 12,45.276 Prilog je izostavljen.

229

M.P.277

Izvornik, strojopis, ćirilica,HR-HMDCDR, 10., kut. 71.

811994., travanj 5.ObrovacIzvješće SJB Obrovac Komandi 4. lake brigade SVK o krivičnim djelima koja su počinili pripadnici brigade

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE K N I NSTANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVACBroj: 01/1-303/94.Obrovac, 05. 04. 1994. godine

KOMANDI 4. LAKE BRIGADEO B R O V A C

Na vaš pismeni zahtjev dostavljamo vam podatke vojnih obaveznika koji su u 1993. godini i u prvom tromjesečju 1994. godine prijavljeni za krivična djela:

– Milanko Vojin r. 1961. godine za krivično djelo pokušaj ubistva.– Milanko Milorad r. 1971. godine za krivično djelo razbojničke krađe.– Milanko Bore r. 1975. godine za krivično djelo razbojničke krađe.– Komazec Milorad r. 1962. godine za krivično djelo teške krađe.– Buljević Nikola r. 1965. godine za krivično djelo razbojništva– Pršo Dušan r. 1963. godine za krivično djelo krađe.– Škorić Dušan r. 1959. godine i Milanko Boško r. 1967. god. za više krivičnih djela

ubistva građana hrvatske nacionalnosti te za krivična djela teške krađe i krađe.– Olujić Marko r. 1973. godine za više krivičnih djela teške krađe i krađe.– Olujić Branko r. 1973. godine za krivično djelo teške krađe i krađe.– Gužvica Dragan r. 1973. godine za krivično djelo teške krađe i krađe– Dubroja Branko r. 1971. godine za više krivičnih djela teške krađe, napad na ovlaštenu

službenu osobu i nasilničko ponašanje.– Lončar Marinko r. 1964. godine za više krivičnih djela krađe i teške krađe– Jajić Predrag r. 1969. godine za više krivičnih djela krađe i teške krađe.– Olujić Nikola r. 1962. godine za krivična djela nasilničkog i napad na ovlaštene

službene osobe.– Komazec Branko r. 1965. godine za krivična djela nasilničkog ponašanja i napad na

ovlaštene službene osobe.

277 Okrugli pečat: Srpski pravoslavni episkop slavonski, Pakrac.

230

– Veselinović Marko r. 1971. godine za krivična djela teške krađe i krađe.– Berber Veselko r. 1974. godine za krivična djela teške krađe i krađe– Ćoso Stanko r. 1964. godine za krivična djela teške krađe, krađe i napad na ovlaštene

službene osobe.– Radmilović Mirko r. 1967. godine za krivična djela teške krađe i krađe.– Zelić Vladimir r. 1959. godine i Zelić Veljko r. 1955. god. za krivično djelo i pokušaj

ubistva i napad na ovlaštenu službenu osobu.– Škorić Milenko r. 1951. godine za krivično djelo teške krađe.– Mlinar Vasilj r. 1941. godine za krivična djela ubistva i pokušaj ubistva.– Alavanja Mladen r. 1974. godine za krivična djela krađe i teške krađe.

Napomena: u ovaj izvještaj nisu evidentirane osobe koje su prijavljene za počinjena krivična djela gdje je materijalna šteta neznatna, kao ni za krivična djela iz oblasti saobraćaja.

za N A Č E L N I K-a Jelić Đorđe, [……],278 [v.r.]

Preslika izvornika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 18., inv. br. 153.

821994., travanj 6.KninZapisnik s 80. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 80. sjednice Vlade RSK održane 06. aprila 1994. godine u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Odsutni: Milan Knežević, Milivoj Krička, Miomir Crnogorac, Dragica Bakić, Mitar Brnović,Sjednica je počela s radom u 9.30 časova.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g-din Đorđe Bjegović.Za sjednicu je predložen slijedeći

D n e v n i r e d:

1. Ministarstvo finansija;

278 Potpis nečitak.

231

1.1. Zauzimanje stava o Odluci Skupštine RSK broj: 02-31/94. od 19. 03. 1994. godine (nafta),

1.2. Informacija o isplati plata i utvrđivanju vrijednosti boda po odluci VSO,1.3. Preispitivanje Odluke o stavljanju na raspolaganje sredstava od novčanih kazni,

sudskih taksa, jamstva kao i predmeti izvršenja krivičnih djela broj: 05-3-514/93. od 22. 06. 1993. godine.

1.4. Preispitivanje zakonitosti Odluke Vlade RSK od 10. 11. 1993.,1.5. Prijedlog Zakona o obaveznom osiguranju imovine u državnom vlasništvu,1.6. Prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o obnovi i podsticanju obnove grada

Vukovara,1.7. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli, utvrđivanju i naplati

javnih prihoda,1.8. Donošenje Uredbe o određenim proizvodima na koje se ne plaća porez na opšti

promet proizvoda i akciza,1.9. Donošenje Odluke o utvrđivanju osnovice za isplatu materijalnih troškova za april

1994. godine,1.10. Donošenje Odluke o visini akontacije za lične dohotke za april 1994. godine,1.11. Donošenje Odluke o visini mase za isplatu akontacije boračko-invalidske i socijalne

zaštite za april 1994.,2. Sporazum potpisan u Zagrebu,3. Pripreme za Skupštinu,4. Problematika vezana za rad carina,5. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja;

5.1. Donošenje Uredbe o isplati jednokratne novčane pomoći korisnicima prava iz socijalne zaštite sa područja opštine Vukovar,6. Ministarstvo inostranih poslova;

6.1. Program 13-dnevnog boravka Ruskih umjetnika u RSK,7. Republički hidrometeorološki zavod;

7.1. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,7.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o hidrometeorološkim poslovima od interesa za RSK,

8. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,8.1. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora

DP “Tof” Drniš.

Dnevni red je jednoglasno usvojen.

Ad-1Odluku Skupštine RSK broj: 02-31/94. o utvrđivanju cijene nafte (prilog broj 1)

obrazložio je ministar Peurača.279 On je između ostalog istakao da je odluka u suprotnosti sa Zakonom o porezu na promet donesenim na istoj sjednici Skupštine prije ove odluke. Stoga je ministar Peurača zatražio mišljenje ministra pravosuđa, Radomira Kužeta nakon čijeg izlaganja je usvojen

Z A K L J U Č A KSkupštinskom odboru za zakonodavstvo uputiti zahtjev za preispitivanje zakonitosti

sporne odluke (prilog broj 2).

279 Vojin.

232

1.2. Nakon duže rasprave u kojoj su učestvovali gotovo svi prisutni na sjednici Vlade donesena je

O D L U K Ao utvrđivanju mase sredstava za isplatu profesionalnih vojnika i oficira u SVK (prilog broj 3)

U sklopu ove tačke podjeljeni su materijali o strukturi ostvarenih troškova za period 1-3/1994. (prilog broj 4), i zaključeno da se popodne održi rasprava u nastavku sjednice Vlade.

Također je na zahtjev ministra zdravlja Spire Kostića da Vlada odobri traženje kredita od 400.000 dinara za potrebe zdravstva donesen slijedeći

Z A K L J U Č A KVlada ne može ići u obaveze koje ne može izmiriti. To je problem fonda zdravstva koji

treba od banke zatražiti uslove kreditiranja, a po dobijanju uslova Vlada će se izjasniti po pitanju garancija za vraćanje kredita.

1.3. Nakon što je pomoćnik ministra finansija Mirko Martinović zatražio preispitivanje Odluke o stavljanju na raspolaganje sredstava od novčanih kazni, sudskih taksi, jamstva, kao i predmeta izvršenja krivičnog djela koja je pod brojem 05-3-514/93. usvojena na sjednici Vlade 22. 06. 1993. godine (prilog broj 5) za riječ se javio ministar pravosuđa Radomir Kužet.

Ministar Kužet je obrazložio donošenje takve odluke teškom situacijom u pravosuđu i istaknuo da je slično urađeno i u Republici Srbiji. Na njegov prijedlog usvojen je potom slijedeći

Z A K L J U Č A KZa iduću sjednicu Vlade zadužuje se ministarstvo pravosuđa da dostavi nacrt Zakona o

sudskim taksama po kojem će se 25% naplaćenih sredstava usmjeravati sudu koji je naplatio taksu, a 25% ministarstvu pravosuđa.

Također je na zahtjev pomoćnika ministra finansija Mirka Marjanovića usvojen slijedećiZ A K L J U Č A K

Sva ministarstva, državni organi i organizacije dužni su prije usvajanja prijedloga zakonskih i podzakonskih akata koji se odnose na finansijski sistem RSK iste dostaviti na saglasnost ministarstvu finansija.

1.4. Branko Škorić, direktor Republičke uprave javnih prihoda je zatražio preispitavanje zakonitosti odluke Vlade od 10. 11. 1993. god. po kojoj je Republička uprava javnih prihoda eliminisana iz akcije prikupljanja novčanih sredstava za obnovu i razvoj RSK od strane naših građana zaposlenih u inostranstvu. Republička uprava javnih prihoda je od početka učestvovala u ovom projektu, pripremila je način oporezivanja i stoga je stav RUJP i Ministarstva finansija da to treba u saradnji sa MIP-om odraditi do kraja Republička uprava javnih prihoda.

Potom je na prijedlog predsjednika Bjegovića usvojenZ A K L J U Č A K

Prima se na znanje informacija s tim da se zadužuju Republička uprava javnih prihoda i Ministarstvo inostranih poslova da pripreme izvještaj koji će se uvrstiti na jednu od narednih sjednica Vlade.

1.5. Nakon što je pomoćnik ministra Vladimir Dmitrović iznio primjedbe na prijedlog Zakona o obaveznom osiguranju imovine u državnom vlasništvu donesen je slijedeći

Z A K L J U Č A KSpomenuta materija razmotriće se na sjednici Vlade iduće nedjelje.

233

1.6. Nakon što je pomoćnik ministra Mirko Martinović obrazložio nacrt Zakona o obnovi i podsticanju obnove grada Vukovara (prilog broj 6) usvojen je slijedeći

Z A K L J U Č A KDoraditi tekst zakona, dostaviti ga na mišljenje Ministarstvu pravosuđa i po dobijenom

mišljenju dostaviti na sjednicu Vlade radi utvrđivanja prijedloga.1.7. Nakon obrazloženja gosp. Branka Škorića da je 05. 11. 1993. godine bivši predsjednik

Hadžić280 potpisao Uredbu sa zakonskom snagom budući Skupština u to vrijeme nije imala redovnih sjednica i da bi novi Parlament to trebao verifikovati i donijeti zakon (prilog broj 7) usvojen je slijedeći

Z A K L J U Č A KSpomenuti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli, utvrđivanju i naplati

javnih prihoda, kao i Uredbu sa zakonskom snagom prosljediti u Skupštinsku proceduru.1.8. Donesena je

U R E D B Ao određenim proizvodima na koje se ne plaća porez na opšti promet proizvoda i akciza (prilog br. 8)

1.9. Donesena jeO D L U K A

o utvrđivanju osnovice za isplatu materijalnih troškova za april mjesec 1994. godine (pr.br. 9).

1.10. Donesena jeO D L U K A

o visini akontacije za lične dohotke za april mjesec 1994. godine (prilog broj 10)1.11. Donesena je

O D L U K Ao visini mase za isplatu akontacije boračko-invalidske i socijalne zaštite za april 94. godine (prilog broj 11)

Ad-2Predsjednik Đorđe Bjegović – danas je šesti dan od potpisivanja sporazuma, a Vlada

nema nikakve saradnje ni sa Ministarstvom odbrane ni GŠ SVK. Najveći problem je što život nosi rješenja, a ne projekt. Nije uvezan rad opštinskih tj. lokalnih komisija, sektorskih i državnih komisija tj. Vlade. Treba vidjeti kako sprovesti razgraničenje i obnovu naselja za povratak izbjeglica.

Potom je ministar Budić281 govorio o razgraničenju u Zapadnoj Slavoniji, a nakon njegovog izlaganja usvojen je

Z A K L J U Č A KPotrebno je ostvariti svakodnevnu koordinaciju sa informacijama od najnižeg do najvišeg

nivoa. Opštinske – lokalne komisije prilikom utvrđivanja granica razgraničenja moraju raspolagati katastarskim podacima koje će im dostaviti geodetska uprava.

Potom je prije završetka prijepodnevnog zasjedanja Vlade na zahtjev – prijedlog stambenog rješenja upravnika Srpskog Narodnog Pozorišta (prilog broj 12) usvojen sljedeći

280 Goran.281 Ljubiša.

234

Z A K L J U Č A KUgovore sa stanodavcima za ministarstva će potpisivati ministri, a za ostale Sekretarijat

Vlade.S ovim je sjednica prekinuta i zakazan nastavak za poslijepodne.

NASTAVAK 80. SJEDNICE VLADES istim dnevnim redom utvrđenim jutros sjednica je nastavljena u 17.20 časova.

Prije nastavka rada po utvrđenom dnevnom redu raspravljalo se o dijelu izvanrednih prihoda na koje Vlada računa i to: šume, nafta i agencije za saradnju sa UNPROFOR-om, prikupljanje sredstava od naših građana u inostranstvu. Najprije je riječ dobio pomoćnik ministra za šumarstvo Veljko Stoisavljević koji je govorio o programu “Drvo”. Šumarstvo je krenulo sa proizvodnjom i očekuje se da će prvi trupci drvnoj industriji stići u ponedjeljak. Postoji mogućnost prodaje na beogradskom i italijanskom tržištu, a Vlada bi trebala odrediti firme za prodaju. Pilot program od 20.000 kubika trupaca privodi se kraju za naredna dva mjeseca.

Predsjednik Bjegović – povratna informacija mora ići ministarstvu finansija i trgovine. Odnos DIP-a i JP “Krajinašume” je postignut, treba još odrediti cijene i stupiti u kontakt sa mandatarom kao i ostvariti kontakt sa “Srbijašumama”. Mi kao Vlada smatramo da će naš posrednik biti “Knineh” koji će držati pod kontrolom čitav kontigent. Nosilac posla je ministarstvo šumarstva zajedno sa ministarstvom finansija jer predsjedniku Republike treba prezentirati finansijske rezultate. U dijelu eksploatacije nafte sa Banije i Korduna treba imati svoju dinamiku i da se kaže šta je s tim programom jer do danas nemamo informaciju. Kod eksploatacije nafte neto prinosi bi trebali biti oko 5.000.000 dinara. Taj dio posla bi morao biti daleko bolje organiziran na osnovu iskustava iz prošle godine.

Zatim je g-din Badža282 izložio program aktivnosti oko početka rada Agencije za saradnju sa međunarodnim organizacijama (prilog broj 13).

Nakon kraće rasprave na tu temu usvojen jeZ A K L J U Č A K

Treba početi operativno djelovati. Zadužuju se g-din Badža i MIP da pripreme sastanak sa ministarstvom finansija i Republičkom upravom javnih prihoda da bi se taj posao zaokružio.

Također se zadužuje g-din Badža da se za iduću nedjelju pripreme svi akti potrebni za početak rada Agencije i da se obave konzultacije sa mandatarom za sastav nove Vlade.

Vezano za prikupljanje 100 dinara od naših građana zaposlenih u inostranstvu donesen jeZ A K L J U Č A K

Bez odlaska na teren od realizacije neće biti ništa. Zadužuju se Republička uprava javnih prihoda i Ministarstvo inostranih poslova za organizaciju mreže za dobijanje podataka i prikupljanje sredstava.

Ad-3U okviru priprema za Skupštinu najprije je sekretar Štrbac283 pročitao dnevni red, a

nakon toga su izanalizirane obaveze Vlade. Po pitanju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima po prijedlogu mandatara g-dina Mikelića donesen je slijedeći

Z A K L J U Č A KPismene primjedbe na nacrt Zakona dostaviti do petka ujutro u Sekretarijat Vlade.

282 Dušan.283 Savo.

235

Također je usvojeno iM I Š L J E N J E

Vlada na predloženi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o praznicima Republike Srpske Krajine (prilog broj 14).

Ad-4Na prijedlog i na obrazloženje ministra Đorđe Lazića i direktora carina Svetozara Vinčića

doneseni su slijedeći akti:R J E Š E N J E

o razrješenju dužnosti v.d. upravnika carinarnice Vukovar (saglasnost Vlade na predmetna rješenja) (prilog broj 15)

R J E Š E N J Eo imenovanju upravnika carinarnice Vukovar (saglasnost Vlade na predmetno Rješenje, prilog broj 16)

O D L U K Ao stavljanju van snage Odluke o uvođenju informacijskog sistema u Upravi carina RSK (prilog br. 17)

O D L U K Ao prijavi robe i prevoznih sredstava carinskoj službi u RSK (prilog broj 18)284

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 11.

831994., travanj 8.Donji ČaglićSlužbena zabilješka zapovjednika Odjeljenja milicije Donji Čaglić o prolasku patrijarha Pavla s pratnjom kroz područje njihove nadležnosti

OM LIPIKDonji Čaglić, 08. 04. 1994. god.

SLUŽBENA ZABILJEŠKA

Sastavljena dana 08. 04. 1994. godine u ovom OM, a povodom posjete patrijarha Pavla Opštini Pakrac i osiguranja trase od strane radnika ovoga OM.

Dana 06. 04. 1994. godine izvršena je priprema u ovome OM a povodom posjete patrijarha Pavla Opštini Pakrac. Po planu SUP-a Okučani izvršena je priprema i raspored ljudi kao i sa upoznavanjem sa potrebnim mjerama i radnjama.

Dana 07. 04. sa početkom u 07.00 časova izvršeno je postavljanje ljudstva na trasu prolaska patrijarha Pavla, a po planu SUP-a Okučani. Kolona automobila sa patrijarhom Pavlom je stigla na teren u 09.35 časova, zadržala se u Donjem Čagliću ispred i u crkvi oko 15 minuta i nastavila put u pravcu Pakraca. Istog dana u 14.30 časova kolona automobila sa patrijarhom Pavlom i pratnjom vratila se iz Pakraca u pravcu Okučana.

284 Priređivači su izostavili priloge.

236

Oba prolaska patrijarha Pavla sa pratnjom preko terena a koji pokriva OM Lipik je prošao u najboljem redu, tako da se nije desio nikakav događaj i nisu poduzete nikakve vanredne mjere.

Zabilješka se podnosi radi znanja i daljnjeg postupanja.

v.d. komandir OM: Pavić Milorad, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 10., kut. 63.

841994., travanj 8.DrnišZahtjev predsjednika SO Drniš predsjedniku RSK za poduzimanje hitnih mjera protiv kriminala, pokretanje gospodarstva te zaustavljanje iseljavanja stanovništva s područja Općine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M.P.285

SKUPŠTINA OPŠTINA DRNIŠBroj: 311/1-94Drniš, 08. 04. 1994.

PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKEKRAJINE GOS. MILANU MARTIĆU

Predmet: Zaštita opštine Drniš od pljačke i uništavanjamaterijalnih dobara i pokretanje privrede.

Molim vas da iskoristite vaš ugled i da Drnišku opštinu uz pomoć milicije zaštitite od daljnje pljačke i uništavanja. Da bi se ovo sprovelo u djelo smatram da bi u SJB Drniš trebalo zaposliti građane Drniške opštine i takve milicionere postaviti na punktove prema opštini Knin.

U Komandi grada bi također trebalo da ima veći broj građana Drniške opštine. Ovo ističem jer u Komandi grada 75. MTB se nalazi mali broj građana Drniške opštine.

Povrat sredstava koja su otuđena opštini Drniš u jeku ratnih dejstava također se ne vraćaju, što našu opštinu dovodi u nezavidan položaj.

Ovakva politika ima za posljedicu iseljavanje građana što slabi odbranu Republike Srpske Krajine, jer danas u opštini Drniš živi 3500 stanovnika.

Zato vas molim da poduzmete zajedno sa vladom hitne mjere u cilju zaustavljanja pljačke i u cilju oživljavanja privrede i zaustavljanja iseljavanja stanovništva iz opštine Drniš.

M.P.286 Predsjednik SO Drniš: Krasić Goran, [v.r.]

285 Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Knin; primljeno 27. 4. 1994., br. 965/1-94. 286 Okrugli pečat: RSK, Skupština opštine Drniš, Drniš.

237

Dostavljeno:1. Predsjedniku Vlade RSK2. Glavni štab srpske vojske3. Komandi 75. MTB4. Sekretaru SJB Knin5. Načelniku SJB Drniš6. Arhiva

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 23., kut. 24.

851994., travanj 8.KninOdluka Skupštine RSK o ratifikaciji “Zagrebačkog sporazuma” o prekidu vatre

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAS K U P Š T I N A P r e p i s !Broj: 02-68/94.Knin, 8. 04. 1994. godine

Na osnovu člana 68. stav 1. tačka 7. Ustava Republike Srpske Krajine, Skupština Republike na svom Prvom redovnom zasjedanju, dana 8. 04. 1994. godine, d o n o s i

O D L U K Uo ratifikaciji Sporazuma

1. Ratifikuje se Sporazum o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine sklopljen u Zagrebu između hrvatske i srpske strane uz prisustvo i svjedočenje predstavnika UNPROFOR-a.

2. Na osnovu tačke 5. Aneksa B, utvrđuju se sporne linije razdvajanja u slijedećim područjima: Prokljansko jezero, Ravni Kotari, Divoselo, Plaški (Kapela), Petrinja, Sunja, Zapadna Slavonija, Mirkovci, Baranja.

3. Na području Opštine Benkovac u dijelu Ravnih kotara utvrđuje se između ostalih sporna linija Petrim – Kakma, Izvor Kakma, Stabanj – Izvor Stabanj – Mala Čelinka, te se zadužuje lokalna, sektorska i centralna komisija da rješe na zadovoljavajući način.

4. UNPROFOR može preuzeti odgovornost na spornim područjima tek po postizanju sporazuma na lokalnom, sektorskom ili centralnom nivou.

5. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

Predsjednik: M.P.287 Branko Vojnica, s.r.

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 3., kut. 5.

287 Prijepis nije ovjeren.

238

861994., travanj 9.PetrinjaObavijest SO Petrinja nadležnim institucijama RSK o spornim točkama linije razgraničenja na području Općine, koje su dogovorene “Zagrebačkim sporazumom”

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJABroj: 01-33/94Petrinja, 09. april 1994.

– PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINEVLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINEn/r predsjedniku g. Bjegoviću288

– PREDSJEDNIKU SKUPŠTINE R S Kn/r g. Vojnica289

PREDMET: Obavjest.-

Dana 08. aprila 1994. godine pismeno sam obavještena od načelnika SJB Petrinja o toku razgovora vezanim za realizaciju sporazuma o prekidu vatre od 29. 03. 1994. godine, a koji se odnose na područje opštine Petrinja.

Prema usmenoj i pismenoj informaciji, osnovna sporna tačka je razgraničenje između Srpske i Hrvatske strane u mjestu Mošćenica, odnosno kod fabrike “Finel”.

“Finel” je državno preduzeće od republičkog značaja, u kojem su stvoreni uslovi za početak proizvodnje i rada dijela fabrike – pilana, a važnost fabrike pored pokretanja proizvodnje i zapošljavanja određenog djela radnika je i povratak odnosno opstanak na ovom graničnom području stanovnika, tj. građana opštinske mjesne zajednice Petrinja V.

Prema dobivenoj informaciji, Srpska strana je ispoštovala sporazum o prekidu vatre i povukla se na udaljenost 1000 m, dok se hrvatska strana praktično primakla preduzeću – granici na svega 200, što u nastavku otvara mogućnost njihovog zaposjedanja fabrike.

Molim Vas da u okviru ovlaštenja poduzmete odgovarajuće mjere.

NAPOMENA: Predsjednici SO i IS nisu sudjelovali u razgovorima na bilo kom nivou, jer su prema tumačenju komande korpusa i brigade predstavnici vlasti isključeni iz razgovora.

S poštovanjem,

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE OPŠTINE PETRINJA Dušanka Prečanica, dipl. pravnik [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP-599, kut. 4.

288 Đorđe.289 Branko.

239

871994., travanj 11.KninIz zapisnika sa sastanka gospodarstvenika sjeverne Dalmacije i Like

PRIVREDNA KOMORA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINEBroj: 03-59/94.Knin, 11. 04. 1994.

Z A P I S N I KOD 09. 04. 19994. god.

sa sastanka privrednika Sjeverne Dalmacije i Like održanog u Domu Srpske vojske u Kninu.

Prisutni: prema spisku u prilogu ovog Zapisnika.290

Na inicijativu Privredne komore RSK, Ministarstva za trgovinu i turizam Vlade Srbije i RSK organiziran je sastanak privrednika za koji je utvrđen slijedeći

DNEVNI RED

RASPRAVA O PROBLEMATICI U PROMETU ROBA I USLUGA U PROMETU ROBA

Predsjednik Privredne komore RSK gospodin Jovan Kablar, otvorio je sastanak, pozdravio prisutne privrednike, te obrazložio svrhu i potrebu održavanja ovog sastanka.

Zamolivši prisutne da pripreme pitanja sa predlozima da se postojeće stanje mijenja na bolje, odnosno da pored monetarne unije koju imamo sa SRJ insistiramo i na carinskoj uniji. Obavijestio je prisutne da je predsjednik Privredne komore Jugoslavije inicirao sastanak sa Privrednim komorama srpskih zemalja koji se treba uskoro održati i na kojem će biti jedna od tema i carina i otvorio raspravu.[…]

Snežana Aleksić, pomoćnik ministra za trgovinu i turizam u Vladi Srbije, izražavajući zadovoljstvo svojim dolaskom u RSK i zahvalivši se prisutnim privrednicima što su se odazvali ističe da počima da se realizuje dogovor koji već postoji da se srpske zemlje ekonomski povezuju. Republika Srbija zbog nametnutih sankcija, morala je zaštititi određene artikle radi manjkova na tržištu.

Distribucija roba išla je pod određenim režimom. Sada je taj režim liberizovan i na strogom režimu ostalo je svega nekoliko artikala. Istakavši da u Vladi Srbije pripremaju jedan materijal koji će omogućiti da promet roba funkcioniše, te da će sankcije malo popustiti, izrazila je nadu da će se u toku ovih razgovora mnoge stvari iskristalizirati.

Radomir Bubanja, pomoćnik ministra za trgovinu i turizam u Vladi Srbije, pozdravljajući prisutne privrednike izrazio je lično zadovoljstvo što se nalazi u ovoj sredini.

Okolnosti u kojima se našla Srbija navele su Vladu da zaštiti određeni dio roba. Međutim donešena je nova Uredba po kojoj je ostao mali broj proizvoda pod strogim režimom, a to su pšenica, brašno, ulje, šećer, mineralna đubriva, sredstva za zaštitu bilje i cigarete. I u ovim uslovima, komercijalne potrebe RSK i Republike Srpske bile su zadovoljene. I ako je

290 Priređivači su izostavili prilog.

240

kompenzacija najprimitivniji vid trgovine, to je u situaciji u kojoj smo se našli bilo najbolje rješenje.

U proteklom vremenu bilo je dosta negativnih pojava, a kako jača pravna država te pojave stavljaju se pod kontrolu.

Potrebno je da se hitno da bilans veličina potreba, kako bi sve srpske zemlje imale dovoljno za potrebe stanovništva.

Zamolio je prisutne da iznesu sve probleme na koje nailaze u prometu roba i tranzitu, kako bi iznašli najbolja rješenja za sve.

Mr Veselin Milošević, Savezna uprava carina,Zahvalivši se narodu RSK i RS za ugodan i bezbjedan boravak u ovim srpskim zemljama,

izrazio je zadovoljstvo da prisustvuje ovom skupu. Smatra da je pri kraju užasno vrijeme rata i da je došlo vrijeme ekonomske integracije sa RSK i RS i da će se samim tim organizirati i carinska služba. Iz Savezne uprave carine su sa carinom RSK imali dobru saradnju. Sa pažnjom će saslušati sva pitanja i probleme, kako bi to mogao prezentirati pri povratku.[…]

Radomir Bubanja, pom. ministra za trg. i tur. SrbijeU tranzitu kroz Srbiju iz Baranje ili iz uvoza ne smije biti problema. Ako ima onda je

to neodgovornost pojedinaca. Potrebno je da se ima dokumentacija da se radi o robi koja je poreklom iz Banije ko je isporučilac, ko naručilac, a ako bude kakvih problema da se obavesti ministarstvo pismeno ili usmeno. Ako smo došli u situaciju da igramo igru koju nam je rat nametnuo, moramo naše nevolje svesti na najmanju moguću meru.

Sirovine iz RSK i RS koje dolaze u Srbiju radi prerade i dorade i vraćaju se u RSK (nafta, uljarice i dr.) također ne smiju imati nikakvih problema. Ističe, ako ima onda je to neodgovornost pojedinaca.

Potrebno je izraditi precizne bilanse o potrebama RSK.Dakle, čim raspolaže i šta je u deficitu i na što može računati iz Srbije.Napraviti prezentaciju mogućnosti RSK na tržište Srbije.Mi smo se upoznali i znamo da jedni drugima možemo štošta ponuditi.Dopala mu se ideja da se primirje iskoristi da se zakonska regulativa usaglasi, naročito u

carini, jer su sada velike razlike i sve ostalo.Učiniti će sve da se čekanja po ministarstvu i na granicama svedu na minimum.Veselin Milošević, Savezna uprava CarinaMoto ovog sastanka je “nema carina”. Niko ih ne voli, ali carinska služba nije u situaciji

da sama donese odluku o ukidanju carinske službe, da ocjeni opravdanost uspostavljanja carina.

Carina je dio Savezne vlade i ona to reguliše. Carine su u roku od 24 časa morale zauzeti 30 graničnih prelaza. Ponašanje nekih carinskih radnika i zloupotreba svakako su prisutni. No molim da ukoliko do takvih situacija dođe da se obavijesti Savezna carina. Na graničnim prelazima postoji uz carinsku službu, još dosta raznih službi, tržišna inspekcija, policija MUP, špedicija. Iz Carinske uprave prenosim informaciju da se ide u ekonomsku integraciju sa Republikom Srpskom i Republikom Srpskom Krajinom.

Snežana Aleksić, pomoć. ministra za trg. i turizam SrbijeAko su ovi problemi, problemi svih onda to potvrđuje našu ideju po pitanju bilansa

proizvoda. Bilansi u Srbiji nisu rađeni bez vas.Kad dajemo predlog, onda dajemo i vaš predlog. Bilansne potrebe se moraju dobiti i u

ovom mjesecu to će biti ljudski odrađeno.

241

Opredelenje Srbije je da učini sve da se pokrene privreda RS i RSK. Dakle da dođe do ekonomske integracije.

U julu mjesecu očekuju se prvi rezultati popularno nazvanog Avramovićevog programa. Da znamo prve vidljive rezultate proizvodnje u Srbiju.

Do kraja godine nadamo¸se da ćemo biti ekonomski integrisani prostor. Molim vas da dajete predloge i inicijative, da o vašim problemima obavještavate nadležno ministarstvo, a mi ćemo pomoći u svemu što je u našoj moći. Opredjeljenje je da se pruži pomoć u osposobljavanju kadrova i svaka stručna pomoć koju zatražite.[…]

Z A K L J U Č A K1. Konstatira se da je sastanak bio potreban i od koristi.2. Zahtjevati od Vlade RSK i Vladinih institucija da se otklone smetnje na graničnim prelazima koje remete protok roba i usluga u prometu roba.

– Da se ukine Uredba o zabrani prodaje određenih proizvoda u Republici Srbiji jer je izgubila smisao uvođenjem jedinstvenog monetarnog sistema;

– Da se ukinu carinske takse i pojednostavi procedura u protoku roba na graničnim prelazima SRJ;

– Da se ukinu sva špediterska posredovanja osim kad špediter vrši usluge u prevozu;– Da se ukinu sve takse (depozit) na prevoz (tranzit) roba iz RSK u RSK kroz SRJ.

3. Sve smetnje na prelazima i u protoku roba na prostoru Republike Srbije, koji nisu u skladu sa propisima, obratiti se Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srbije, pomoćniku ministra Snežani Aleksić i savjetniku Bubanja Radomiru, ili nadležnim carinskim organima SRJ.4. Da se izanalizira mogućnost i opravdanost stvaranja regionalnih veletrgovinskih preduzeća radi objedinjavanja nabava i smanjenja zavisnih troškova (transport, skladištenje, veletrgovinska marža i sl.).5. Smanjenje cijena nabava i podizanje kupovne moći stanovništva na prostorima RSK.6. Usklađivanje propisa kojima se reguliše ekonomski sistem na prostorima srpskih zemalja.7. Zaključke dostaviti:

– Vladi RSK– Ministarstvu za trgovinu i turizma Vlade RSK– Ministarstvu za trgovinu i turizam Republike Srbije– Saveznoj upravi carina– Upravi carina RSK– Privrednoj komori Jugoslavije

M.P.291 PREDSJEDNIK Jovan M. Kablar [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHrvatski informativni centar, A/ 219-15.

291 Okrugli pečat: Privredna komora Republike Srpske Krajine, Knin.

242

881994., travanj 11.GradusaOdluka SO Caprag o osnivanju Srpske mjesne zajednice Sunja

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUPŠTINA OPŠTINE CAPRAGOdbor za odbranu i bezbjednostBroj: I-01-01/418/1-94.Gradusa, 11. 04. 1994. g.

Odbor za odbranu i bezbjednost Skupštine opštine Caprag na svojoj 2. sjednici održanoj dana 11. 04. 1994. godine zajedno sa članovima izvršnog savjeta Skupštine opštine Caprag razmatrao je inicijativu o potrebi osnivanja Srpske mjesne zajednice Sunja, te nakon rasprave, a u skladu s čl. 15. i 26. Statuta opštine Caprag, donosi

O D L U K U1. Osniva se Srpska mjesna zajednica Sunja.2. Istom Odlukom imenuje se Savjet mjesne zajednice, odnosno legalni predstavnici srpskog stanovništva Sunje, u slijedećem sastavu:

1. DRAGAN ŠAPONJA iz Sunje2. VELJKO BANJANAC iz Sunje3. MILAN TOMIĆ iz Sunje4. DUŠANKA KROŠL iz Sunje5. GOJKO LAĐEVIĆ iz Sunje6. MILAN SAMARDŽIĆ iz Sunje7. MIRKO TRAVORIĆ iz Sunje– Za predsjednika Savjeta mjesne zajednice imenuje se VELJKO BANJANAC, a za

sekretara MIRKO TRAVORIĆ.3. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

O b r a z l o ž e n j e:Grupa srpskih građana, u ime srpskih građana koji su živjeli u Sunji, a uslijed pritiska

neprijateljske vlasti 1991. godine, protjerani sa svojih ognjišta, inicirala je potrebu hitnog osnivanja srpske mjesne zajednice Sunja i imenovanja Savjeta mjesne zajednice, odnosno legalnih predstavnika lokalnih Srba iz Sunje.

Argumenti za osnivanje Srpske mjesne zajednice leže na činjenici apsolutno većinskog srpskog stanovništva konkretno na prostoru Sunje II živjelo je 196 srpskih domaćinstava sa 611 članova.

Obzirom da su Srbi protjerani sa svojih ognjišta na koja polažu neotuđivo pravo, neophodno je organizovanje u pravcu zadovoljavanja zajedničkih interesa i ostvarivanja prava, odnosno povratka na svoja ognjišta.

S osnova Sporazuma o prekidu vatre, potpisanog 29. marta 1994. godine u Zagrebu između Republike Srpske Krajine i neprijateljske strane, potrebno je imenovati i legalne predstavnike srpskih građana koji će vršiti službene pregovore s UNPROFOR–om u vezi stvaranja uslova za organizovani povratak u Sunju na svoja srpska ognjišta.

243

Odbor za odbranu i bezbjednost (zajedno s članovima izvršnog savjeta Skupštine opštine Caprag) podržao je potrebu organizovanja protjeranih srpskih građana iz srpskog dijela Sunje i donio Odluku kao u dispozitivu.

Dostavljeno: PREDSJEDNIK ODBORA ZA ODBRANU1 x puk. Topp292 – Komandat I BEZBJEDNOST: Danbat/UNPROFOR 1 x Glavni koordinator za M.P.293 MILAN ŽIVKOVIĆ, [v.r.] Civilne poslove Sektora “Sjever”1 x komanda 39. korpusa1 x komanda 31. pbr1 x komanda 26. pbr1 x Stanica javne bezbjednosti – Petrinja1 x Stanica milicije Caprag7 x članovi Savjeta srpske mjesne zajednice Sunja1 x Skupština opštine Caprag1 x Odbor za odbranu i bezbjednost1 x Izvršni savjet Skupštine opštine Caprag1 x Arhiva

Izvornik, strojopis, latinicaHrvatski informativni centar, A/ 083-021.

891994., travanj 11.Lički OsikIzvješće SM Teslingrad SUP-u Korenica o političkim aktivnostima djelatnika SM

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA KORENICASTANICA MILICIJE TESLINGRADbroj: 07-4/94Teslingrad, 11. april 1994.

I Z V J E Š T A J

SEKRETARIJATU UNUTRAŠNJIH POSLOVAK O R E N I C A

292 Priređivači nisu utvrdili ime.293 Okrugli pečat: RSK, Opština Caprag – Gradusa.

244

Na Vaš predmet broj: 08-02-UP-18/94 od 04. 04. 1994. godine.

Kao komandir Stanice milicije Teslingrad294 analitički osvrćući se na rad op. radnika za suzbijanje kriminaliteta u Stanici milicije Teslingrad mil. Uzelac Nikole, koji se od dana 20. decembra 1993. godine rješenjem na radno mjesto izdanom od strane ministra U.P. RSK gosp. Martić Milana nalazi u SJB Gračac, a vezano za predizborne i izborne aktivnosti ispred SDS na području M.Z. Teslingrad, mogu istaći:

Uzelac Nikola, rođen 1957. godine u Širokoj Kuli, do početka ratnih sukoba živio u Gospiću, radio u RO “MOB” u Teslingradu. Od početka “balvanrevolucije” aktivno učestvuje u otporu (gdje je bio povezan i s Kninom) i organizaciji.

U redovima MUP-a nalazi se od oktobra 1991. godine kao pripadnik rez. sastava da bi kurs za aktivnog milicionera završio kao polaznik prve klase u Golubiću 1992. god. da bi čitavo vreme se nalazio u SM Teslingrad, a 1993. godine obavljao poslove op. rad. za suzbijanje kriminaliteta (po predlogu komandira).

Po pitanju stranačke opredjeljenosti, Uzelac Nikola je od samog osnutka bio član SDS te je posjedovao i člansku kartu. Iznad svega je sebe isticao “Srbinom” i želju za borbom do konačnog oslobođenja Krajine.

Za vreme obavljanja poslova nikada nije posezao za stranačkim opredjeljenjem do izbora 1993. godine.

Samoinicijativno je pristupio kandidaturi ispred SDS za opštinskog odbornika izborne jedinice Teslingrad-istok, gdje je prije no što je dospio na izborni listić, prikupio potreban broj potpisa te se kandidovao u izbornom Štabu SDS u Korenici gdje je glavni nosioc bio izvjesni Borić Jovo. Od imenovanog je dobivao potrebne upute o radu te je više puta sa njim kontaktirao. Također je od imenovanog donio izvjesni broj plakata koje je sam ljepio na vidnim mjestima u Teslingradu i Širokoj Kuli (ispred svoje kuće gdje je iza toga bio zaljepljen i plakat nezavisnog kandidata M.295 Martića te nije otrgnut).

Prilikom provođenja izbora na listićima Odbornika za S.O. Korenica na svim mjestima je dobila SDS ispred protukandidata iz Srpske radikalne stranke. Tako da je za područje Teslingrad istok-zapad povjerenje dobio Uzelac – Kovač.

Kao neposredni rukovodioc sam nekoliko puta skrenuo pažnju Uzelcu da se ove radnje kose sa ZOUP-a na što bi isti odgovorio da zna što radi te mi dao do znanja ali ne jasno o čemu zapravo on razmišlja.

SDS je postojao u Teslingradu od 1990. godine, dok je ogranak SRS osnovan neposredno pred izbore i njihova kampanja – mi dolazimo – u narodu pobudila neke čudne osjećaje. U odbor SRS ulaze pred. MZ Vukmirović Zdravko (k.dir čete i dir. banke), Gojić Srđan “firga” zam. Vukmirović Z. u jedinici, koji svojim “manirima” i ponašanjem već počinju se ponašati bahato i samouvjereni u njihovu pobjedu na izborima što je bilo jasno izraženo na njihovu ponašanju i ophođenju sa mještanima.

Uzelac je istakao ovakvo ponašanje gore imenovanih kao i osoblja Mjesne kancelarije, Crvenog krsta koje je sve poslove obavljalo “familijarno” te želju da se isto “rasturi” i spreči njihov daljnji rad.

Po provođenju izbora, ovo se obistinilo, Vukmirović smjenjen sa dužnosti pred M.Z., njegova supruga i Gojića supruga sa obavljanja poslova u Crvenom krstu.

Za vreme obavljanja gore navedenih radnji Uzelac Nikola se je nalazio na bolovanju.

294 Lički Osik.295 Milan.

245

prilog:• potvrdaRO“mol”spodacimaizRK• zapisnikuzeteizjaveodKovačMilana• potvrdaizSrednjoškolskogCentra“N.Tesla”Teslingrad

k o m a n d i r ml. ins. Mandarić Miloš, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 603.

901994., travanj 12.VukovarIzvješće SUP-a Vukovar MUP-u RSK o događanjima na političkom skupu u organizaciji Srpske demokratske stranke svesrpskih zemalja

Ministarstvo unutrašnjih poslova M. P.296

Sekretarijat unutrašnjih poslova V u k o v a r

depeša broj: 08-06-01/1-538/3-94.Vukovar, 12.04.1994. godine.

Mup RSKUprava javne bezbednostiKn i n

veza: naša depeša broj gornji od 11. 04. 1994. godine.

U vezi naše depeše broj i datum gornji obaveštavamo vas da je danas sa početkom u 14.15 časova na platou ispred hotela “Dunav” u Vukovaru održan miting podrške srpskom narodu u republici srpskoj. Miting je održan u organizaciji stranke sds svesrpskih zemalja i grupe građana koji su tokom jučerašnjeg dana delili pozive po Vukovaru. Početak mitinga otvorio je Goran Hadžić a pored njega za govornicu su izašli Boro Bogunović, Branislav Stanimirović svi predstavnici stranke SDS-a svesrpskih zemalja, te predsjednik skupštine Vukovar, Ljubinko Vukičević koji je sobom doveo i predstavnike grčkog grada Korinte sa kojim se danas pobratimio grad Vukovar, te je njihov gradonačelnik pozdravio skup u ime svog naroda i grada izrazio podršku srpskom narodu. Pored navedenih govornika na skupu-mitingu podrške govorili su i učenici srednjih škola Vukovara te su poslana dva telegrama, i to jedan protesta protiv bombardovanja srpskih položaja i vođenja politike Sjedinjenih Američkih Država protiv srpskog naroda naslovljen na adresu Bila Klintona,297 a drugi telegram je bio telegram podrške Radovanu Karadžiću i srpskom narodu u Republici Srpskoj.

296 Prijemni pečat: RSK, MUP, Knin; primljeno: 13. 4. 1994., br. 08/3-1-1684-1/94.297 Bill Clinton, predsjednik SAD-a.

246

Na skupu se okupilo oko 2000 građana Vukovara i ostalih opština našeg područja, a isti je trajao oko 45 minuta i protekao je dostojanstveno i bez ikakvog incidenta.

Oko 12.15 časova grupa oko 25 meštana došla je pred zgradu civilne policije Unprofora i sa postolja na ulazu zgrade skinulo zastavu Unprofora i bacila je u blato, a postavila dve srpske zastave. Članovi SM Unprofora nisu izlazili iz objekta, i tek kad se grupa razišla i krenula prema platou ispred hotela komandir SM UN Dmitrij Pankretin zastavu je unio u službene prostorije svoje SM.

Prilikom razilaženja mase nije bilo nikakvih ekcesa.Prednje vam dostavljamo znanja radi, a u slučaju novih saznanja naknadno ćemo vas

obavestiti.

p.o. sekretara: M. P.298

Babić Slavko

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 20., kut. 7.

911994., travanj 13.KninIzvješće Uprave PJM MUP-u RSK o radu Uprave PJM, stanju i aktivnostima postrojba na terenu te trenutnom stanju tehničkih sredstava u skladištu PJM

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAUPRAVA POSEBNIH JEDINICA MILICIJE

Broj: 08/4-1787-1/94.KNIN, 13. april 1994. godine.-

I Z V J E Š T A JZA PERIOD OD 01. 09. 1993. – 10. 04. 1994. god.

M. P.299 NAČELNIK Krsta Žarković, [v.r.]

UVODNa osnovu iskustva Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske Krajine, u vrijeme

neposredne ratne opasnosti, kao i u vrijeme rata, odlučeno je da se formira posebna Uprava Posebnih jedinica milicije, s ciljem vraćanja ugleda Ministarstvu unutrašnjih poslova, kao i zauzimanje značajnog mjesta u sistemu odbrane Republike Srpske Krajine.

Po regijama i Sekretarijatima unutrašnjih poslova, postojale su negdje manje jedinice, tzv. Posebne jedinice milicije, a svi ostali pripadnici milicije nisu znali ratnu formaciju, kao ni šta i kuda, ako dođe do ustaške agresije, odnosno do angažovanja ratne jedinice milicije.

298 Prijemni pečat: primljeno 12. 4. 1994. u 21,15. 299 Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.

247

Iz svega navedenog, vidljivo je da su se formiranjem Uprave PJM poslovi i zadaci, vezano za rat i pripreme za rat, odvojili od poslova Javne bezbednosti, što je rezultiralo da su se ovi poslovi mogli lakše i organiziranije obavljati, bez posebnog opterećenja na rat i prilike koje su vladale s tim u vezi.

Sa formiranjem Uprave PJM i stvaranjem specijalne brigade /ofanzivne jedinice/, milicija je znatno dobila na ugledu, a i efikasnosti (pr. osjetljivije i opasnije represivne poslove, uvijek je obavljala Uprava PJM sa svojim pripadnicima).

Do 01. 09. 1993. godine, jedino jedinice iz Sjeverne Dalmacije i Zapadne Slavonije su bile nešto organiziranije, dok su preostale bile slabo ili nikako u funkciji.

Probleme unutrašnje organizacije, sistematizacije radnih mjesta i ratne formacije, rješavali smo startujući od nule, uz napomenu da je bilo dosta nerazumijevanja kod SUP-ova, jer smo postali iznenadna “konkurencija”, a u stvarnosti to je bilo za Javnu bezbednost SUP-a, SJB i SM, najveća korist u radu.-

Uz pun angažman radnika Uprave PJM i razumijevanje Ministra, postavljen je kostur, donešeni su Pravilnici o unutrašnjoj organizaciji br. 08/1-3341-1/93., o sistematizaciji radnih mjesta, o platama, kao i dopune istih, zatim proveden Kurs, provjera i prijem novih pripadnika i dr. tako da smo za kratko vrijeme stvorili radni dan i pokrenuli zamajac specijalne brigade MUP-a RSK.-

Napominjem da smo sve vrijeme paralelno izvršavali niz poslova “na brzu ruku” i sl. po zahtjevu MUP-a ili direktno Ministra, i to na početku sa PJM Z. Slavonije i S. Dalmacije, a poslije i sa ostalima i to nam je mnogo usporavalo organizaciju i pripreme oko formiranja Uprave.

Po formiranju i novoj organizaciji PJM, u okviru Uprave, po Uputstvu br. 08/1- […],300 u vrijeme kada nisu angažovane u okviru Uprave, potčinjavaju se regionalnim SUP-a, uz napomenu da sav pozadinski dio SUP reguliše za potrebe pripadnika područnih jedinica. Na taj način, stvorili smo puno bolju kontrolu jedinica, funkcionalnost i efikasnost, ako i određeno zadovoljstvo kod ljudi, s tim da vrijeme provedeno na terenu i sl. se reguliše sa isplatom dnevnica ili stimuliše na drugi način.

Koncept ovih jedinica je zaživio i opravdanost njegovog opstanka i daljeg razvoja je više nego očigledna. Iz tog razloga, predlažemo da MUP RSK maksimalno podrži stvaranje i razvijanje profesionalne PJM MUP-a, kao i regionalnih jedinica koje u svom sastavu imaju A+R, iz čega proizlazi da je kostur profesionalan, a ostali po principu okupljanja, tj. po pozivu se uključuju u PJM regije, odnosno u specijalnu brigadu. Na taj način, problemi PJM se smanjuju na minimum, a funkcionalnost pojedinih jedinica je maksimalna.

Sada predstoji utvrđivanje i precizno definisanje statusa jedinice i njenih pripadnika (A+R), kao i otklanjanje uočenih nedostataka i popunjavanje sa pripadnicima tamo gdje to nije dovršeno, uz uslov većeg učešća i razumijevanja Uprave JB, Sekretara SUP-a, kako za vrijeme redovnih, planiranih, tako i za vrijeme borbenih, neplaniranih aktivnosti.-

Planovi sa bezbjedonosnim procjenama i predviđenom taktikom postupanja, s obzirom na DTG, moguće pravce njihovog upada i objekte napada, moraju se daleko ozbiljnije shvatiti i preventivno više izvršavati sa PJM kroz izviđanja, zasjede, pretrese terena i dr. a sve s ciljem bolje kontrole teritorija, uigravanja i provjere spremnosti jedinica za te vrste poslova.

300 Nedostaje u izvorniku.

248

IZVJEŠTAJ PO REGIONALNIM JEDINICAMA:Specijalna jedinica milicije – MUP-a RSK –Dana 05. 11. 1993. god. s ciljem formiranja, formacijom predviđene jedinice,

osposobljene, dobro naoružane i opremljene, formirana je specijalna jedinica milicije, koja je odmah nakon toga dobila ulogu Jedinice za obezbeđenje izbora 93/94. godine. Nakon 15-dnevne obuke, jedinica jačine 32 pripadnika izvršavala je poslove i zadatke na području cijele RSK, posebno na poslovima obezbeđenja državničkih ličnosti, promotivnih i sličnih javnih skupova, pratnje i preprate preko dijela teritorija, obezbeđenja glasačkih mjesta, kutija i listića i sl. što je trajalo sve do 23. 01. 1994. godine, odnosno do kraja izbora u RSK.

U periodu od 12. – 18. 01. 1994. g. obezbeđivao se je glavni repetitorni centar “Ćelavac”, zatim kompletno jedinica je izvršavala redovne poslove i zadatke oko sprečavanja nedozvoljenih radnji, kao i otkrivanja, hvatanja i lišavanja slobode raznih počinioca krivičnih djela na području I. Slavonije i Z. Srema.

Dana 12. – 14. 02. 1994. g. Jedinica je uspješno obezbeđivala održavanje Skupštine RSK, a period od 21. 02. do 26. 03. 1994. g. je nastavila sa poslovima i zadacima u Istočnoj Slavoniji i Zapadnom Sremu, gdje je postigla rezultate od posebnog državnog značaja.

Značaj ove Jedinice je i u tom da se heterogenom popunjenošću ne potpada pod uticaj nikakvih lokalnih moćnika, a sa druge strane, to joj omogućava lako snalaženje u svim regijama RS Krajine.-

Ova činjenica pruža pripadnicima Jedinice, mogućnost još većeg profesionalizma i upravo iz tog razloga, u nju se mora materijalno ulagati, kako bi sve poslove ratnog i poratnog vremena, kojih će biti na pretek, mogla izvršavati uspješno i kvalitetno, kao dobro uigrana, kompaktna, osposobljena i opremljena, dobro naoružana Jedinica.

Jedinica trenutno, kroz konstantnu pasivnu pripravnost pri sjedištu, izvršava dio poslova oko sticanja opšte fizičke kondicije, oko uvježbavanja taktičkih situacija, te vrši razna gađanja, kontrolno-ocjenska i […]301 iz svih vrsta naoružanja. Takođe se nastavlja sa kursevima koji se konstantno provode / snajperski, minobacački, protuoklopna borba, preživljavanja, život i rad u sniježnim uslovima i dr. / u raznim dijelovima Krajine, sve s ciljem da se održi efikasnost koja je potvrđena u aktivnostima prilikom obezbeđenja Ruske federacije, na čelu sa g. Žirinovskim302 u Vukovaru, predsjednika Martića,303 profesora Univerziteta “N. Tesla” iz Kragujevca, javnih skupova u Vojniću, KO304, Glini, OK,305 Kninu. Zatim, akcija zauzimanja i kontrola mosta u Gradišci306 od 18. – 28. 02. 1994. g. zatim izviđačke aktivnosti oko pripreme akcija na Kašić i Islam Grčki, koje su trenutno odgođene do daljnjeg, kao i niz drugih akcija gdje je pokazana odlučnost, spremnost i profesionalnost Jedinice da istraje do kraja u izvršavanju svih zadataka.

U akciji u Lici, povodom ustaške agresije od 05. 03. do 16. 03. 1994. dio Jedinice takođe je uspješno izvršavao i najteže zadatke, što je mnogo doprinijelo ugledu i rezultatima naše brigade.

Kao zaključak, ističemo da je Jedinicu potrebno povećati, dati joj veći primat i za kratko vijeme postat će najjača i najkvalitetnija jedinica, spremna za izvršavanje svih vrsta planiranih

301 Nedostaje u izvorniku.302 Vladimir, predsjednik Liberalno-demokratske stranke Rusije.303 Milan.304 Korenica.305 Okučani.306 Stara Gradiška.

249

i neplaniranih poslova i zadataka u MUP-a. Za isto je neophodno više razumijevanja drugih Uprava i puno više saradnje u radu, što do sada ovo Ministarstvo nije u potpunosti omogućilo.-

PJM Sjeverne DalmacijeU okviru regija S. Dalmacije, jedinica jačine 110 pripadnika sa pratećim vodom –

mješovita minobacačka grupa od 15 pripadnika vršila je poslove iz djelokruga Uprave PJM MUP-a RSK na zadovoljavajući način. Jedinica je djelovala i prije formiranja Uprave, tako da je rad, koordinacija i rukovođenje bilo daleko lakše i upravo zbog toga, ista je korištena u prvom dijelu daleko više nego pojedine jedinice dr. regija.

Rezultati koje je Jedinica postizala prije potvrdili su se i u ovom periodu:– od 03. – 06. 09. 1993. g. jedan vod je, na zahtjev SVK, popunio liniju u Velebitu, i istovremeno izviđačka grupa je vršila pripreme za akciju u tom dijelu, koja se trebala realizirati u to vrijeme;– 10. 09. 1993. rad Jedinice sudjelovao je u izvršenju redovnih poslova na području SUP-a Glina / hapšenje počinioca KD, za koje je postojala opasnost da će upotrebiti vatreno oružje kod lišavanja slobode /;– Ponovno od 12. – 24. 09. 1993. Jedinica je vršila ispomoć u predjelu Tulove grede – Velebit;– 26. 09. 1993. 16 pripadnika, na području SUP Ok.307 ponovo lišeno slobode, gdje se očekivao otpor i upotreba vatrenog oružja;– 03. – 26. 10. 1993. kompletna Jedinica – pripravnost za akciju Velebit;– 07. – 13. 12. 1993. obezbeđenje GP u Miranjama (4 čovjeka);– 07. – 14. 12. 1993. u predjelu Otišića 10 pripadnika vršilo je posjedanje linije i izviđanje– 14. – 22. 12. 1993. 5 pripadnika vrši intenzivno izviđanje za akciju na Kašić;– 23. – 31. 12. 1993. – pretres terena i dr. radnje Jedinice, vezano za informaciju da se je ubacila DTG (ponovno 28. – 31. 12. 1993.);– 03. – 06. 02. 1994. – 19 pripadnika linija u […],308 vojska napustila položaj, ranjen 1 pripadnik od mine;– 12. 02. – 28. 02. 1994. kurs minobacačlija Gračac;– 21. 02. – 21. 03. 1994. 11 pripadnika vršilo je redovne poslove Službe na području I.309 Slavonije i Z.310 Srema;– 23. 02. 1994. – pretres terena Drniš– 28. 02. – 21. 03. 1994. obezbeđenje GP Grab, sa 4 čovjeka;– 09. – 16. 03. 1994. 13 pripadnika (MPB) učestvovao u Lici, u vezi ustaške agresije;– 10. – 20. 03. 1994. – vršena […]311 u Kašiću sa 5 pripadnika za ponovno planiranu akciju u Kašiću.

Sve nabrojeno nije i konačno što je radila PJM S.312 Dalmacije, jer je tu bilo i drugih aktivnosti, pripravnosti za izvršavanje ovih zadataka, i sl.

Problemi oko ove Jedinice bili su tehnički /pozadinski i sl./, tako da možemo konstatovati da je ova Jedinica homogena i da se za buduće na nju može i mora računati. Posebno je

307 Okučani.308 Nedostaje u izvorniku.309 Istočne.310 Zapadnog.311 Nedostaje u izvorniku.312 Sjeverne.

250

potrebno istaći i rezultate koje je Jedinica postigla prilikom izvršavanja redovnih poslova Javne bezbednosti, u sklopu SUP-a Knin, što govori još više o njihovoj snazi.-

PJM Z.313 Slavonije:U okviru Odreda PJM za Zapadnu Slavoniju, postoji PJM koja broji oko 50 pripadnika,

aktivnih, koji su u zadnje vrijeme obučili i vlastitu podršku, tako da su stasali u pravu borbenu jedinicu, samostalnu i spremnu za izvršavanje i najtežih zadataka.

PJM regije Zapadna Slavonija postoji od početka rata i prošla je mnoga ratišta. U više slučajeva bilo je poginulih i ranjenih i s pravom možemo reći da je jedinica sa najjačim borbenim iskustvom.

Od planiranih i neplaniranih poslova, koje je jedinica izvršavala za navedeni period, ističemo:– period od 29. 09. – 08. 10. 1993. g. tada je vršena paralelno obuka i priprema za moguću akciju na pravcu M.314 Alana u okviru akcije “Oluja”, sa ukupno 31 pripadnikom;– u periodu od 22. 10. – 24. 10. 1993. g. PJM Z. Slavonija, sa ukupno 40 pripadnika vršila je poslove oko priprema za obezbeđenje Skupštine RSK koja je odgođena nakon poznatih političkih problema;– od 27. 10. – 11. 11. 1993. u rejonu Šumetlice, opština Pakrac, nakon ustaške agresije Jedinica je zauzela navedeno selo i držala položaj do dolaska vojske, sa ukupno 37 pripadnika;– u vremenu od 24. 11. – 02. 12. 1993. g. uspostavljena je kontrola terena i pretres u rejonu Košutarica sa 29 pripadnika, prilikom čega se omogućilo SVK RSK da povrati samopouzdanje i otkloni sumnju da tu ima ustaša;– od 23. – 25. 12. 1993. PJM se nalazila na izviđanju terena u rejonu Brusnik – Dragović – Šumetlice, sa 20 pripadnika;– dana 31. 12. 1993. pripadnici PJM, zajedno sa UN, izvršili su uspješno raciju na području Okučana, sa 20 pripadnika, prilikom čega se postiglo i više od planiranog;– u vremenu od 10. 01. – 11. 01. 1994. izvršeno je patroliranje sa dva broda, sa odjeljenjem milicionara u rejonu Gređani – Ilok;– u trajanju od 19. 01. – 31. 01. 1994. jedinica je bila u pripravnosti u vezi sa akcijom u I. Slavoniji i Z. Sremu, da bi dana 05. 02. zajedno sa SUP-a Okučani na području MZ Rajići uspješno izvršila operativno-taktičku radnju – raciju za 10 pripadnika;– u dijelu obuke mješovite minobacačke grupe, dio voda za podršku, u vremenu od 15. 12. 1993. – 29. 02. 1994. izvršila je kurs za 19 pripadnika na području Like i Dalmacije;– dana 18/19. 02. 1994. do 01. 03. 1994. u saradnji sa SUP-a Okučani i PJM MUP-a RSK, Jedinica je izvršila preuzimanje i kontrolu mosta kod Stare Gradiške, prilikom čega je pokazana odlučnost i spremnost za izvršavanje i ovakvih zadataka. Ukupno je bilo angažirano 35 pripadnika.NAPOMENA: U navedenom periodu, Jedinica je izvršavala niz borbenih zadataka, i to:– od 14. – […],315 na Velebitu sa ukupno 38 pripadnika;316

– u vremenu od 09. 03. – 16. 03. takođe Jedinica se nalazila na izvršenju zadatka u Lici, sa ukupno 39 pripadnika PJM u rejonu Teslingrada317 povodom ustaške agresije na Trlo.

313 Zapadne.314 Mali.315 Nedostaje u izvorniku.316 U dokumentu je izostavljen mjesec.317 Lički Osik.

251

Posebni rezultati na tom dijelu ratišta postignuti su upravo zahvaljujući samostalnosti i odlučnosti PJM Z. Slavonije da istraju u oslobođenju ovog dijela teritorija RSK.Za navedeni period, jedan pripadnik (Gatarić Z.318) je poginuo prilikom izvršavanja redovnih borbenih zadataka, a 7 pripadnika je lakše i teže ranjeno.

Pored navedenog, Jedinica je konstantno dijelom u pripravnosti, a dijelom se uključuje po zahtjevu Sekretara SUP-a u redovne poslove Javne bezbednosti, prilikom čega pokazuje visok nivo profesionalnosti i zahvaljujući autoritetu stečenom kroz rat, spremna je da izvrši svaki zadatak i najteži koji redovni pripadnici SUP-a, u svakom slučaju, nisu u mogućnosti da izvrše. Stoga, ova Jedinica u Zapadnoj Slavoniji nosi opravdano ime najuspješnije i najorganiziranije jedinice i za borbene i neborbene poslove i zadatke, i kao zaključak se nameće činjenica da je neophodno da se preduzme sve kako bi se stvorili uslovi za normalan život i rad te Jedinice u koju za sada nije javno investirano a tako se puno traži i još više dobija.

Po mnogim procjenama, ovo je Jedinica najvećih borbenih iskustava i ujedno najvećih borbenih mogućnosti na području Republike Srpske Krajine.-

PJM Banije:Jedinica po formaciji ima 102 pripadnika sa vodom podrške, sada broji 22 pripadnika

koji u aktivnom statusu izvršavaju poslove i zadatke na području Banije i po potrebi cijele RS Krajine. Ostali dio Jedinice popunjava se po potrebi iz aktivnog i rezervnog sastava SUP-a Glina, po principu okupljanja /po pozivu/, s napomenom da jedino ova regija nema vlastitu mješovito-minobacačku grupu.

Jedinica je uspješno izvršavala sve poslove koji su od strane Uprave traženi, ali isto tako, sve poslove pri potčinjavanju SUP-a Glina, takođe su izvršavali maksimalno uspješno. Potrebno je naglasiti da i na ovom području sve “opasnije” i osjetljivije poslove nije smjela raditi redovna milicija bez “specijalaca”, jer je postojala mogućnost otpora, upotrebe vatrenog oružja i okršaja.

Od važnijih borbenih zadataka, mogu se istaći:– dana 24. i 25. 09. 1993. vršena je zasjeda u rejonu Martin Brod – D. Jame, s ciljem otkrivanja DTG, sa ukupno 10 pripadnika;– ponovno 26. i 27. 09. 1993. u istom rejonu, kod “Hrastnika”, Jedinica sa 9 pripadnika nalazila se u zasjedi, s ciljem otkrivanja ustaških DTG za koje se pretpostavljalo da su tim područjem prolazile i dalje u dubinu;– 27. i 28. 09. 1993. u rejonu Martin Broda, ukupno 9 pripadnika je vršilo zasjedu, a 28. i 29. 09. u drugom dijelu navedenog rejona, kod Zaloja i Gračanice, kod groblja 11 pripadnika je kroz zasjedu pokušalo otkriti ustašku DTG. Po dubini u RH čule su se eksplozije u toku noći 27. 09. Drugih zapažanja nije bilo. Isto je ponovljeno 29., 30. i 01. 10. 1993. g. bez znatnih rezultata;– u vremenu od 09. 03. – 16. 03. 1994. Jedinica je uspješno izvršavala zadatke pri oslobođenju teritorija koje je bilo zahvaćeno ustaškom agresijom 05. 03. 1994. u rejonu Teslingrada.-

Pored navedenog, Jedinica je izvršavala redovne poslove milicije, učestvovala u obezbeđenju prilikom dolaska Predsjednika RSK i Republike Srpske, a u vrijeme pred izbore, kao i u vrijeme glasanja, pripadnici Jedinice bili su angažovani na mnogim poslovima oko obezbeđenja i slično.

318 Zdravko.

252

U više navrata, sudjelovali su na graničnom prelazu, s ciljem kontrole ulaska lica i vozila, tako od 15 – 17. 10. 1993. kontrolisali su ulaz kod Matijevići – Novi Grad,319 sve s ciljem ulaska Arkana320 i drugih paravojnih jedinica. Isto je ponovno realizirano za nastavak Skupštine na Plitvicama 27. – 29. 10. 1993. godine.

Za obezbeđenje državne granice, Jedinica je u periodu od 10. 11. do 16. 11.1993. godine, sa 12 pripadnika popunila međuprostore u rejonu Stankovačkog Brda.

– U periodu od 26. 11. – 30. 11. 1993. po zahtjevu SV RSK, 9 pripadnika je imalo intervenciju u nezaštićenom i pošumljenom dijelu kod zaseoka Šanovići i taj zadatak je uspješno izvršen.

U dijelu obuke Jedinice, neophodno je istaći da ista ne raspolaže sa potrebnim kadrovskim rješenjima, a i tehnička opremljenost i naoružanost nije na potrebnom nivou.

Uglavnom, u slobodno vrijeme vrši se kondiciono gađanje i ponavljanje stečenog znanja, jedina organizovanija obuka provela se je u Omsici sa kompletnom Jedinicom, u vremenu od 02. 10. – 13. 10. 1993. godine, kada su se ujedno vršile pripreme za borbene aktivnosti u rejonu Velebita – “Oluja”.

Mnogi zadaci manjeg značaja koje je Jedinica izvršavala nisu navedeni, a za ovaj period nije bilo ranjenih ni poginulih.-

PJM Kordun:Jedinica jačine oko 30, sada broji 19 pripadnika aktivnih, sa obučenom mješovitom

minobacačkom grupom, po pozivu iz redova A i R sastava SUP-a Vojnić. Da bi ova Jedinica bila ponovno i u borbenom smislu spremna, potrebno je izvršiti popunu i ažurirati postojeće spiskove, a to je moguće zajedno sa PJM Banije, na način da se imenuju K-diri odreda koji bi to objedinio.

Jedinica je učestvovala u izvršenju više borbenih zadataka:– 10. 09. 1993. u sklopu 11. pbr Kordunaškog korpusa, na području Turnja, prilikom čega su ranjena 3 pripadnika (Mekeč, Zavišić i Vukmirović);321

– ponovo na zahtjev SV RSK, 20. – 21. 09. 1993. vršili smo zajedno pretres terena u rejonu Topuskog;– u Gračacu od 03. 10. – 11. 10. 1993. priprema i obuka zbog akcije u Velebitu, kompletna Jedinica;– 15. 10. 1993. priprema zbog održavanja Skupštine;– 20. 10. 1993. učestvovanje na obezbeđenju Skupštine na Plitvicama /3 dana/;– cijeli 11. mjesec 1993. g. zajedno sa SV RSK, Jedinica je vršila pratnju muslimanskih konvoja, sudjelovala u sprečavanju nedozvoljene trgovine koja se raširila na tom području;– od 01. 12. 1993. sve ovo vrijeme Jedinica je bila angažovana na poslovima vezano za izbore i obezbeđenje istih;– 12. 02. 1994. ponovno obezbeđenje Skupštine u Kninu sa 1 odjeljenjem, zatim obezbeđenje radio stanice Petrova Gora od 20. 02. – 09. 03. 1994. g.– dana 09. 03. 1994. Jedinica je izvršavala borbeni zadatak do 17. 03. u rejonu Teslingrada, kada nije bilo ni mrtvih ni ranjenih, a zadatak je uspješno izvršen i povraćen na teritorij koji su ustaše bile zauzele.

319 Bosanski Novi.320 Željko Ražnatović.321 Priređivači nisu utvrdili točna imena.

253

Ostalo vrijeme, Jedinica je bila u pripravnosti i na raspolaganju na izvršenje vanrednih poslova SUP-a Vojnić, kako i po potrebi poslova i zadataka Uprave.

Neophodno je imenovanje novog Komandira u Jedinici, prijem djela ljudstva i imenovanje K-danta odreda. Sve je moguće napraviti samostalno, ali i uz pomoć Sekretara SUP-a koji je obećao da će Jedinicu od 102 pripadnika ubrzo popuniti po našem zahtjevu i odobrenju.-

PJM Lika:Jedinica jačine 36 pripadnika djeluje na području regije Like, a po pozivu se uključuju

i preostali pripadnici, zajedno sa mješovitom minobacačkom grupom, ukupno 102 pripadnika. Jedinica je izvršavala uglavnom redovne poslove milicije, kada nije bila angažovana na posebnim zadacima Uprave.

Tako je sve vrijeme od 03. 01. – 01. 04. 1994. godine ista obezbeđivala SRT, studio Plitvice i reportažna kola. Prethodno, od 03. 10. 1993. do 14. 10. 1993. godine, Jedinica se nalazila na zadacima oko pripreme akcije u Velebitu, takođe, dok je dio jedinice konstantno bio na obezbeđenju objekta “Cerovačke Pećine”, kao i repetitorni centar “Ćelavac”, posebno u vrijeme izbora, tada je bilo zloupotreba i samovoljnog uključivanja i isključivanja i struje i programa TV Beograd i TV Knin. Takođe, Jedinica je bila 20. – 22. 10. na obezbeđenju Skupštine na Plitvicama.

Dana 09. 02. 1993. 1 pripadnik nalazio se na kursu Komandira PJM u sklopu SV RSK u Kninu.

Iz voda za podršku, mješovita minobacačka grupa nalazila se na kursu minobacačlija, u vremenu od 15. 12. – 26. 02. sa 15 pripadnika u “Cerovačkim Pećinama”.

U vremenu od 05. 03. – 24. 03. 1994. u vrijeme ustaške agresije na predjelu Like, rejon Trlo, Jedinica je uspješno, u sklopu Uprave, izvršavala borbene zadatke oko povrata teritorija koje je bilo privremeno zaposjednuto.

Posebno se isticala mješovita minobacačka grupa, koja je bila pridopuna našim jedinicama, po pravcima sa MB 60 mm.

Potrebno je podržati novog K-dira Barića322 i stanje na području regija Like odgovarat će formaciji Jedinice koju smo tražili.-

PJM Baranja:Jedinica broji ukupno 52 pripadnika, spremnih za izvršenje svih borbenih i neborbenih

zadataka. Posjeduje samostalnu minobacačku grupu i po pozivu popunu sa A i R pripadnicima SUP-a B. Manastir do broja kako je formacijom predviđeno.

Aktivno vrše po dnevnom rasporedu rada obuku i održavaju gotovost Jedinice, tako da se može opravdano reći da je uvijek spremna za izvršenje svih zadataka, unatoč tome što je nismo puno koristili.

U dijelu obuke, uključili su 15 pripadnika na kurs u “Cerovačkim pećinama” za minobacačlije i to su uspješno završili. Drugi dio obuke koji je planom predviđen, nije iz poznatih razloga rata izvršen.

U 09. mjesecu, Jedinica je izvršavala dio borbenih zadataka u rejonu Velebita, prilikom čega je 1 pripadnik smrtno stradao.

Drugih aktivnosti, Jedinica nije imala, već je izvršavala u sklopu SUP-a Beli Manastir redovne poslove i zadatke milicije.-

322 Priređivači nisu utvrdili ime.

254

PJM Istočne Slavonije i Zapadnog Srema:Jedinica u ovoj regiji, nije u potpunosti našla svoje mjesto, trenutno imamo oko 25

pripadnika spremnih za izvršenje borbenih zadataka, a ostale po principu okupljanja nismo ubjeđeni da bi mogli aktivirati. Inače, mješovita minobacačka grupa prošla je obuku i nakon toga nije bila aktivirana.

Jedinica je, uglavnom, pretpotčinjena SUP-a i izvršava redovne poslove i zadatke iz djelokruga Službe. Za potrebe Uprave, Jedinica je bila angažovana 14. 09. – 05. 10. 1993. godine, sa 19 pripadnika na borbenom zadatku u Velebitu, prilikom čega je 10 pripadnika napustilo zadatak i Službu.

U vremenu od 20. 12. – 07. 01. 1994. 5 pripadnika je vršilo smjenski obezbeđenje objekta u Erdutu, a za vanredni zadatak koji je Uprava izvršavala, na području Iloka, bilo je uključeno takođe 5 pripadnika.

Potrebno je naglasiti da je sve poslove oko obezbeđenja skupova i ličnosti za vrijeme izbora, kao i obezbeđenja objekata i dr. takođe izvršavala ova jedinica.-

Helikopterska jedinica:Jedinica djeluje u sklopu Uprave i izvršava sve poslove i zadatke ovog MUP-a, SV RSK

i dr. Posebno vrše poslove i zadatke oko pružanja pomoći i transporta ranjenih na svim relacijama.

Zatim, u sklopu Uprave, sve poslove izviđanja /borbeno i neborbeno/, transport sredstava, opreme, oružja i municije, desant, protuoklopna borba i niz drugih poslova.

Jedinica nije popunjena ni sa sredstvima ni sa ljudstvom, ali zahvaljujući entuzijazmu trojice pilota, uspiju sve da izvršavaju uspješno i na vrijeme.

Pozadinski problemi uglavnom se rješavaju preko Uprave i SV RSK i Vojske SR Jugoslavije.

U cilju dizanja borbene gotovosti ove Jedinice, s obzirom na njene mogućnosti, potrebno je daleko više ulagati u nju.-

Dobrovoljačka jedinica “Cigina”:Jedinica u rezerviranom sastavu MUP-a, aktivira se samo za izvršenje borbenih zadataka,

broji ukupno 115 pripadnika koji nisu jednoobrazno obučeni, opremeljni i naoružani, te ne posjeduju vozila za prevoz, kao ni drugih vozila.

Do sada, učestvovali u svim značajnijim borbenim dejstvima na području RSK, a posebno S. Dalmacije i Like. Tako su učestvovali u akciji u rejonu Svilaje, Velebita, Teslingrada, Kašića i Islama Grčkog, Sunje, Medačkog džepa i niz drugih, manjeg značaja.

Prilikom izvršavanja navedenih zadataka, imali su ranjenih i povređenih.Trenutno je pola jedinice u pripravnosti, u sjedištu, a drugi dio je aktiviran na području

Z. Slavonije, zajedno sa SV RSK.Ova jedinica, potrebno je naglasiti, značajna je borbena formacija i potrebno je podržati

njen opstanak, razvoj i ojačavanja, jer će u slučaju eventualnog rata biti zasigurno jedna od prvih i među najkvalitetnijim jedinicama koje će izići na liniju odbrane.

Jedinica je heterogeno popunjena i to iz Banije, Like i Dalmacije, što joj daje mogućnost lake orjentacije i snalaženja u svim krajevima RS Krajine.-

Veza:– Izvršavati redovne poslove MUP-a, kao i borbene zadatke sa policijskom vezom (UKV

motorolom), praktično je nemoguće. Međutim, koristeći razne izbore od vojske i dr. kroz posuđivanja i razne improvizacije, uspjeli smo ostvariti uglavnom šta se tražilo od nas. Ovako

255

je izgledao početak, u posljednje vrijeme nešto je bolje sa novim samostalnim repetitorom, sa posebnim, fiksiranim korakom na UHF i BHF području i kao zaključak možemo reći da je sistem veza sada bolji, odnosno da je za redovne poslove MUP-a odličan, ali za borbene aktivnosti nedovoljan i još uvijek slab. Isto se može riješiti samo sa zaštitom – stremblerom, što je obećavano ali nikako da se izvrši.

U cilju pravilnog korištenja Jedinice, a onda i veze, moramo daleko ozbiljnije shvatiti vezu jer je to ključ i uspjeh svega, na taj način moći ćemo […]323 ustašama i nećemo biti podređeni kao do sada.

Takođe, Uprava bi se puno lakše mogla uklopiti u postojeći sistem veza MUP-a na području čitave RSK, ako bi svaka regija imala kvalitetno riješen sistem veze, dok npr. Lika sistem veze ima slab, unatoč fantastičnim mogućnostima.

Kada se otklone ovi problemi u MUP-a, naša Uprava odmah je jača i efikasnija jer do sada smo sve morali sami, sa vlastitim sredstvima, što je izuzetno teško i nemoguće i zahtjeva puno gubljenja dragocjenog vremena prilikom dolaska na teren u bilo kom dijelu RSK.

Svi problemi oko veze bili bi rješeni sa jedinstvenim unificiranim sistemom veze na području čitave RSK. Mi imamo potrebu za 1-2- pokretna repetitora i to sa stremblerima /zaštita/ na UHF i BHF području, više problema neće biti ili će biti daleko manji i zanemarivi. Tome treba dodati da sistem veze SV RSK sa prislušnim i radio goniometarskim sistemima koji postoje po čitavim regijama, takođe nam olakšavaju i pružaju mogućnosti, međutim bez uvezivanja sistema veza i više surađivanja sa Službom, nećemo znati to iskoristiti.-

Stanje veze u Upravi PJM:– svaka PJM regije ima VHF policijski sistem veze sa potrebnim brojem prenosnih,

ručnih i dr. radio stanica /motorola/;– PJM ima 1 repetitor na UHF području, zatvoren sistem sa 7 motorola podešenih za

rad;– ostale GP 300 motorola, kojih ima dovoljno, koriste se za svaku veću akciju, tada

učestvuju PJM regija jer je neophodno da u tim slučajevima sve veze moraju biti iste.MUP raspolaže sa još sredstava veze koji su uglavnom po regijama i još nisu dovoljno

uvezane, a prema tome ni iskorištene.Potrebno je sve centre veze pri SUP-a i veziste PJM regija, uvezati da traju u jednom

sistemu i problem veze bit će riješen adekvatno, u svim uslovima mira i rata.Posebno ističemo da pokretni centar veze postoji u MUP-a, ali je posuđen SV RSK /

posudio Šuša Marko/ i da je kontaktirano sa GŠ SV RSK i oni su obećali povrat ili zamjenu za neki drugi. Sa ovim centrom veze, koji bi imao KZ i UKP, specijal /novitel/ i dr. kao i sve veze na UHF i VHF području, mi bismo lako uvezivali rad brigade na svim regijama i sa milicijom i sa Srpskom vojskom.-

Vozni park:Da bi vozni park funkcionisao, potrebno je puno više uložiti da bi Uprava PJM

funkcionisala jer sa terenskim UAZ-ima problem nije ni dotaknut a kamoli riješen. Posebno to dolazi do izražaja u vrijeme pokušaja brze organizacije regionalnog lepezastog sistema Uprave, gdje su zahtjevi bili veliki a naše mogućnosti male, uz posebnu napomenu da su to redovno pratili zadaci MUP-a, jedan za drugim, na svim područjima “jer mi sve možemo”.

Takav sistem rada nas je rastrgao na sve strane i stvorili smo objektivno dosta neorganiziranosti u radu, što smo manjim dijelom mi odgovorni, a većim dijelom onaj ko

323 Nečitko u izvorniku.

256

nas je slao iz zadatka u novi zadatak a nismo to pozadinski mogli pratiti. Opet uz određene improvizacije, uspjeli smo premostiti te probleme, međutim službe koje su nas trebale pratiti i pomagati samo su nas gušile jer njima ne pašu promjene koje ih tjeraju da moraju raditi i poslije 15.00 č. zatim subotom i nedjeljom i naravno ne odgovara im da se ugrožava “familijarnost” i privatno-sopstvenički duh koji vlada kod njih u službeno.

Međutim, sve ovo ne oslobađa nas dijela odgovornosti oko kontrole korišćenja vozila, utroška goriva, maziva, tečnosti i dr. što je bilo u pojedinačnim slučajevima i kod nas u Upravi, ali ne u tolikoj mjeri da nije i opravdano.

Poslovi koje mi obavljamo su nepredviđeni po mjestu i vremenu i zahtjevaju punu mobilnost, a neko umjesto to da shvati kao i činjenicu da niko ne želi držati “glavu u torbi”, osim nas, i da pomogne u radu, on se buni “zašto uprava PJM troši više goriva” i sl. Taj koji tako razmišlja, neka se uključi u djelokrug poslova Uprave PJM i tek nakon toga neka prigovara za pojedine propuste, ako ih je i bilo.

Mi redovnu popunu sa mazivima i tečnošću, rezervnim dijelovima teško smo provodili, jer pomoć od službe iz MUP-a nismo imali a kvarovi su bili često, što zbog navedenih poslova nismo stizali otklanjati na vrijeme.-

Trenutno raspolažemo sa samo malim dijelom vozila /teretnih, terenskih i putničkih/, u odnosu kada je predviđeno formacijom Uprave /po regijama i u PJM/, a dio vozila nije za upotrebu na duži put /UAZ/ jer se lako kvari i sl. a upravo za naš rad potrebna su nam vozila da brzo i efikasno možemo biti u svakom dijelu RS Krajine.

“Landrover–e”sa kojima raspolažemo, teško je održavati jer su potrebe velike, a rezervni dijelovi i opravak je otežan, jer nema ni servisa ni prodavaone koja je namjenjena za tu vrstu vozila.-

Za potrebe Jedinice, korištena su slijedeća vozila:– 3 “Landrover-a”,– 1 kombi – mini bus,– 2 “Lade”,– “Audi 80”,– 14 “UAZ-a”, od toga je 10 po jedan dat Z. Slavoniji, Baranji, Kordunu i Lici, a S. Dalmaciji 2, zatim– “Deitz 5000”,– auto-cisterna “TAM 110”.

Pored navedenog, u Upravi se koriste 2 “Golf-a” – Subotić M.324 i Dražić B.325 i “Reno 9” – Karna D.326 Ovaj vozni park ne može ni približno zadovoljiti potrebe specijalne brigade MUP-a RSK.

Kao zaključak, ističemo da je neophodno napraviti više reda u svim Upravama pa tako i u našoj, ako želimo funkcionalnost i potpunu kontrolu, ali uz uslov da vozni park i radiona postanu servis za sve Uprave a ne samo za pojedine, kako je bilo do sada.

Isto tako, da MUP-a shvati koliko je neophodan prevoz u radu i efikasnosti naše Uprave i da shodno tome i omogući popunu sa terenskim, putničkim, specijalnim, borbenim i drugim vozilima.-[…]327

324 Priređivači nisu utvrdili ime.325 Boško.326 Dragan.327 Priređivači su izostavili prilog “Trenutno stanje na skladištu”.

257

ZAKLJUČAK:Iz dosadašnjeg iskustva, kako prije rata, tako i tokom borbenih dejstava, smatram da za

vrijeme neposredne ratne opasnosti i nefunkcionisanja državnih aparata, postoji potreba za postojanjem prave PJM, na način kako je prvobitno zamišljena i odobrena od strane bivšeg Ministra unutrašnjih poslova RS Krajine, g. Milana Martića.

Uprava PJM nije mogla funkcionisati onako kako je zamišljena, radi oglušavanja pojedinih Sekretara SUP-a, na Uputstva i Naredbe Uprave PJM. Ovakvo ponašanje pojedinaca treba spriječiti da ne djeluju kao apozicionari i dozvoliti Upravi da zaživi kako bi što prije profunkcionisala.

Opremljenost kao i pozadinska obezbeđenost, jedinica je ispod svakog nivoa, od voznog parka do naoružanja i odjeće, tako generalno gledavši opremljenost jedinica je oko 20% od potrebnog.

Nedostatak stručnog kadra u samoj Upravi se takođe odrazio na neefikasnost same Uprave, iz čega proizlazi potreba za popunjenjem kadrovima.

Radni prostor je jedan od bitnih segmenata za stručno obavljanje poslova iz nadležnosti Uprave, međutim do sada Uprava nije dobila radni prostor ni približno onom što bi makar minimalno zadovoljilo uslovima rada i postavljenim zadacima. Smatramo da je i ovo jedan od bitnih zadataka što mogu nadležni riješiti.

Sagledavajući uslove pod kojima je Uprava egzistirala, te njeno pozadinsko obezbeđenje slobodan sam da ocijenim da je rad Uprave više nego dobar, uzimajući u obzir postignute rezultate.-

Prilog:328

– izvještaji Uprave o pojedinim akcijama;– izvještaji SUP-a o aktivnostima Uprave na područjuSekretarijata unutrašnjih poslova.-

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 20.

921994., travanj 13.KninIzvješće Odjela analitike i informatike SUP-a Knin o stanju kriminaliteta na području nadležnosti SUP-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE K N I NOdjel za analitiku i informatiku

Knin, 13. 04. 1994.Broj: ______________

328 Priređivači su izostavili priloge.

258

I Z V J E Š T A Jza period od 01. 01.-31. 03. 1994.g.

U prvom tromjesečju 1994. godine u KU Upisniku SUP-a Knin evidentirano je 295 KD-a. Za navedena djela podnešene su 274 krivične prijave. 37 prijava je podnešeno po poznatom počiniocu u momentu izvršenja, a 237 po nepoznatom počiniocu.Na području Knina podnešene su 152 krivične prijave, 95 prijava podnešeno je Okr. JT a 57 Opš, JT. Na području Drniša podnešeno je 15 prijava, sve prijave su podnešene Okružnom JT. Na području Obrovca podnešene su 32 krivične prijave, 4 prijave su podnešene Okr. JT a 28 Opš. JT. Na području Benkovca podnešeno je 75 krivičnih prijava (nemamo podataka koliko Okr. JT a koliko Opš. JT).Od ukupnog broja podnešenih prijava imamo podatke da su dvije prijave odbačene.

Za navedena KD-a prijavljena su 223 lica. Na području Knina prijavljeno je 126 lica, od toga 19 maloljetnika a 22 lica su recidivisti. U 32 slučaja prijavljena lica su djelovala u grupama a u 66 slučajeva pojedinačno. Svi počinioci su srpske nacionalnosti. Analizirajući spolnu strukturu od ukupnog broja počinilaca samo su dva počinioca žene.Na području Drniša prijavljeno je 9 lica. Svi počinioci su punoljetni, muškog spola, srpske nacionalnosti.Na području Obrovca prijavljeno je 37 lica, od čega je 7 maloljetnik. Dvojica maloljetnika prijavljeni su za 3 KD-a.Na području Benkovca prijavljeno je 51 lice. Svi prijavljeni su srpske nacionalnosti, muškog spola, a od ukupnog broja prijavljenih 16 su maloljetnici. Sumirajući ove podatke znači da na cijelom području u ovom periodu imamo 42 maloljetnika kao počinioca KD-a ili procenat od 18 kao učešće maloljetničke delikvencije.

Od 295 KD-a izvršioci su bili poznati u momentu izvršenja za 37 djela, što je 12.5% u ukupnoj masi prijavljenih djela.

Po nepoznatom počiniocu u momentu izvršenja prijavljeno je 258 KD-a, od toga je naknadno otkriveno 132 djela ili 51.16%, a ostalo neotkriveno 126 djela (48,84%).

U izvještajnom tromjesečju otkriveni su (naknadno) počinioci za 19 KD-a za koja su prijave podnešene u prošloj godini. Sva ta djela otkrivena su na području Knina. Za navedena djela prijavljena su 33 lica. Analizirajući strukturu tih djela radi se o 16 teških krađa i 3 razbojništva.

Kad se uzmu u obzir i ta djela koja su otkrivena u ovom tromjesečju, a za koja su prijave podnešene u prošloj godini onda procenat otkrivačke djelatnosti iznosi na nivou SUP-a 58,52%, a ako promatramo samo područje Knina onda iznosi 65,2%.U izvještajnom razdoblju i to na području cijelog Sekretarijata šteta nastala izvršenjem KD-a iznosi: 1.147.434 ND. Od toga na društvenoj imovini iznosi – 127.432 ND, a šteta na privatnoj imovini iznosi – 1.020.002 ND.Prilikom obrade KD-a izvršeno je 18 privođenja, u kojim je privedeno 26 lica.Na području Knina društvena imovina je oštećena u 53 slučaja, a privatna imovina u 99 slučajeva. Od društvenih subjekata u najviše slučajeva oštećena je “Šumarija” Knin (12 puta) i UNPROFOR (11 puta). Na području Obrovca u 15 slučajeva oštećena je društvena imovina, u 21 slučaju privatna.U izvještajnom razdoblju evidentirano je 16 događaja. Na području Knina evidentirano je 5 događaja i to 2 samoubistva, 1 ranjavanje, 1 požar i 1 iskakanje (ispadanje) iz voza. U tim događajima stradala su 4 lica, 2 muška lica, 1 od 27 godina a 1 od 48 godina i 2 ženska lica, 1 od 38 godina a drugo od 44 godine. Na području Drniša evidentirana su 2 događaja

259

i to obadva samoubistva. Na području Benkovca evidentirano je 9 događaja. Jedan požar, 6 eksplozija i 2 samoubistva (od toga 1 vješanje).Stradala su 2 lica, 1 muškog spola i 1 ženskog spola.Na području Obrovca nemamo evidentiranih događaja u izvještajnom razdoblju.[…]329

za SEKRETAR-aMr. Ilija Prijić[……]330, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 23., kut. 29.

931994., travanj 14.KninZapisnik s 81. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 81. sjednice Vlade RSK održane dana 14. 04. 1994. godine u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Sjednica je počela s radom u 9.00 časova.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.

D N E V N I R E D:1. Skupštinski zahtjevi (pregovori, odbor za poljoprivredu, vojni sporazum o razdvajanju)2. Pripreme za sastanak sa Izvršnim savjetima opštine,3. Kolaudacija radova u 1993. godine i donošenje Odluke o izradi temelja za četiri barake u krugu “Senjaka”,4. Provođenje programa rekonstrukcije monetarnog sistema i ekonomskog oporavka,

4.1. Operativni zadaci unutar RSK,4.2. Saradnja i koordinacija sa Republikom Srpskom i SR Jugoslavijom,

5. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,5.1. Pomoć u informatičkoj opremi,5.2. Izvještaj,

6. Ministarstvo trgovine i turizma,6.1. Donošenje Odluke o oslobađanju naknade za carinsko evidentiranje,6.2. Donošenje Odluke o ograničenju marže,

329 Priređivači su izostavili dio teksta.330 Potpis nečitak.

260

7. Ministarstvo odbrane;7.1. Program obezbjeđenja vode za stanovništvo u 1994. godini,7.2. Rješenje o razrješenju pomoćnika ministra,

8. Glavni štab SVK,8.1. Pitanje materijalnog statusa i bezbjeđenje porodica poginulih i invalida rata,8.2. Zahtjev za ograničenje izvoza žive stoke iz RSK,

9. Ministarstvo za urbanizam, stambeno komunalne poslove i građevinarstvo.9.1. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Rep. komisije za popis i procjenu

ratne štete,10. Ministarstvo sporta,

10.1. Zahtjev za odobrenje D-2 za osnivačku skupštinu rukometnog saveza RSK,11. “ISKRA”

11.1. Zahtjev za oslobađanje poreza na promet knjige magistra Mile Dakića “Srpska Krajina-istorijski temelji i nastavak”.

11.2. Donošenje Odluke o sufinanciranju knjige “Srpska Krajina – istorijski temelji i nastav[n]ak”, mr. Mile Dakić.12. Osnivanje državne Agencije za saradnju sa međunarodnim organizacijama,13. Izvršni Savjet opštine Caprag

13.1. Aktivnosti vezane za pravno nasljedstvo imovine na području SRJ,13.2. Zahtjev za finansijsku pomoć,

14. Predstavništvo Vlade RSK u Beogradu,14.1. Zaključak u vezi zahtjeva advokata Lazovića.331

15. Zaključak kordinacionog odbora za privredu Korduna,16. Izvršni savjet opštine Daruvar i P.332 Slatina

16.1. Zahtjev za dodjelu automobila,17. Razmatranje programa šuma i humanitarne pomoći u nafti od strane UNPROFOR-a.

i izmjenjen i nadopunjen sa:4.3. Odluka o koeficijentima revalorizacije,5.3. Republički zavod za statistiku i informatiku sa sastanka u Banja Luci.Nakon ovih nadopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.

Ad1) Predsjednik Bjegović – pod ovom tačkom morali bi danas zauzeti stav o vojnom sporazumu o razdvajanju, ekonomskim pregovorima, zahtjevu skupštinskog odbora za poljoprivredu, kako i o Odluci Skupštine o razvlašćivanju Vlade za pregovore. Ispred Vlade ne želim i neću slati nikoga u Zagreb na pregovore dok ne dobijem pismenu naredbu pred. Skupštine i Republike.Potom je potpredsjednik Lubovac333 obrazložio nacrt sporazuma o ekonomskoj saradnji (prilog br. 1.).U raspravi koja je potom otvorena ministar Arbutina334 zatražio je odgovor na pitanje SO Petrinje (prilog br. 2.) na što mu je odgovorio ministar Rakić335 da je taj problem predviđen tek u 3 fazi realizacije sporazuma.

331 Priređivači nisu utvrdili ime.332 Podravska.333 Branko.334 Nebojša.335 Dušan.

261

Potom je usvojen.

Z A K L J U Č A K1. Prihvata se izvještaj o problemima na terenu s tim da će Vlada zatražiti od predsjednika

Skupštine i predsjednika RSK da se imenuju lokalne, regionalne i državne komisije zadužene za realizaciju sporazuma. Vlada ne zna kome da šalje primjedbe sa terena i zato mora znati adrese.

2. Vezano za razvlašćenje Vlade za pregovore od strane Skupštine Vlada će razgovarati sa međunarodnim faktorima i o sastancima praviti zapisnike, a na pregovore sa RH neće slati nikoga bez potpisa predsjednika Skupštine i Republike.

Potom je nastavljena rasprava o zahtjevima Skupštinskog odbora za poljoprivredu koji između ostalog traži smjenu Upravnog odbora “NIK-a”, direktora i Upravnog odbora PIK-a Belje, itd.

Predsjednik Bjegović konstatovao je da je Vlada, kao privremeno rješenje za v.d. direktora NIK-a postavila predsjednika Upravnog odbora ministra Crnogorca.336 Vlada čini sve da osigura uvoz nafte za poljoprivredu učinjen je veliki korak u nabavci derivata, ali što se tiče novčanih sredstava ova Vlada to ne može osigurati i rješenje treba tražiti u direktnom kontaktu sa bankama.Potom je vezano za raspravu o ovoj temi sekretar ministarstva trgovine gosp. Lukić337 obrazložio i zatražio usvajanje dvije odluke, te su donesene

O D L U K Ao oslobađanju naknade za carinsko evidentiranje (prilog 3.)

O D L U K Ao ograničenju marže (prilog br. 4.)

Gospodin Lukić obrazložio potom zahtjev Republičke uprave carina (prilog br. 5.) u kojem traže objašnjenje tačke 4. Odluke o stvaranju uslova za normalno odvijanje proljetne sjetve koja je donesena na 78. sjednici Vlade 18. 03. 1994.Vezano za ovo Vlada je usvojila

Z A K L J U Č A K(prilog br. 6.)

Potom je prijedlog predsjednika Bjegovića usvojen slijedećiZ A K L J U Č A K

Zadužuje se ministarstvo poljoprivrede i energetike da razrješe nastale dileme i pismeno obavijeste o zauzetom stavu predsjednika Bjegovića.

Predsjednik Vlade napisat će odgovornom Skupštinskom odboru čiji će sastavni dio činiti i naprijed usvojene Odluke čiji je predlagač ministarstvo trgovine.

Ad2)Predsjednika Bjegović upoznao je članove Vlade da će se na inzistiranje predsjednika

Martića u ponedjeljak održati sastanak sa predsjednicima izvršnih savjeta opština. U tu svrhu pročitao je dnevni red predviđen za sastanak (prilog br. 7).Potom su izanalizirane tačke dnevnog reda i obaveze Vlade, a po završetku rasprave usvojen je

Z A K L J U Č A KVezano za tačku 1. sastanka zadužuje se Branko Škorić da napravi pismeni izvještaj o

realizaciji Naredbe pre. Rep. koji će se podijeliti predsjednicima IS opština.

336 Miomir.337 Milan.

262

Sastanku obavezno moraju prisustvovati predstavnici tržišne, finansijske i devizne inspekcije, Službe za platni promet, MUP-a, NB i carina.

Vezano za tačku 2. zadužuje se min. za urbanizam i urban. zavod.Vezano za tačku 3. i tačku 4. materijale su dužni pripremiti ministarstvo finansija (Zakon

o zajmu za potrebe RSK i operativno uputstvo) te MIP. Zadatak Vlade je da kaže da su ove dvije točke u toku, a da je zadatak opštine da odrede jednog čovjeka koji će to zajedno sa dva predstavnika Vlade pratiti na terenu.

Također se zadužuje Sekretarijat Vlade da za sve opštine pripremi po 3 komada “Službenih glasnika RSK”, koji su izišli iz štampe za 1993.g. uz “Glasnike” treba biti pripremljen formular da su primljeni i žiro-račun sa iznosom koji se treba uplatiti.

Ad3)Predsjednik Bjegović – kupili smo dosta opreme, vozila, ušli u investicije energetike,

PTT-a i ostalih državnih projekata. Potrebno je vidjeti koja je to dubioza imovina. Molim da donesemo odluku o izvršenju kolaudacionih radova za 1993. godinu i da se napravi popis imovine na način kako je to uradilo ministarstvo za ekonomske odnose.

Ministar Arbutina – s obzirom da će nova Vlada biti iduće nedjelje mi smo napravili inventuru i dobro bi bilo da to urade i drugi. Tamo gdje je izvršena primopredaja opreme napravljeni su ugovori. Potom je na prijedlog pred. Bjegovića donesen

Z A K L J U Č A KZadužuje se ministarstvo za ekonomske odnose da po jedan primjerak materijala za popis

imovine dostave u Sekretarijat Vlade kako bi ostali mogli vidjeti ogledni primjerak.Potom je gosp Vidić Vlado govorio o dosada urađenim poslovima na lokaciji “Senjak”, a

nakon njegovog izlaganja na prijedlog predsjednika Bjegovića donesen jeZ A K L J U Č A K

Iz Zavoda i ministarstva odrediti po jednog čovjeka i iz pozadine GŠ SVK inžinjerku i da to bude tim koji će voditi brigu. Nosilac tima je urbanistički zavod. Za radove na iskopu angažovati će se zatvorenici, za betonski temelj GP “Dinara” za jednu baraku, a ostali dio uključujući i cement i željezo pokušati osigurati preko ministarstva za rad Srbije.

U ovu baraku uselit će MO – tj. Vojni sud. Donesena je Odluka o prihvatanju ponude GP “Dinara” (prilog br.41)338

Ad4) 4.1. i 4.2.U okviru ove tačke analizirana je bilješka sa sastanka u Beogradu o organizaciji NB SRJ

(prilog br. 8)Potom je informaciju o provođenju Programa, zadacima unutar RSK i saradnji sa

Republikom Srpskom i SRJ podnio predsjednik Bjegović. On je istaknuo da treba osigurati ljude za teren po opštinama, a na republičkom nivou da se komisija smjesti u TVIK radi uvezivanja posla. Oko industrijske proizvodnje inovina339 firma koji se imaju uvezati i to je zadatak ministarstva za industriju, spoljno trgovinski sistem treba staviti pod kontrolu što je zadatak ministarstva trgovine. Moramo pripremiti modele oko usaglašavanja propisa na nivou Jugoslavije i potrebno je da sva ministarstva o problemima s kojima se oko toga

338 Posljednja rečenica u zaključku je dopisana rukom.339 Nejasno u izvorniku.

263

susreću upoznaju predsjednika ove komisije ministra Kužeta.340 O svemu ovome predsjednik Vlade upoznat će predsjednika Martića341 i mandatara Mikelića.342

Potom je donesenZ A K L J U Č A K

Prihvata se informacija4.3. Na zahtjev službe za platni promet i finansijsku kontrolu (prilog br. 9.) donesena je

O D L U K Ao koeficijentima revalorizacije (prilog br. 10)

Ad5)5.1. Ministar Arbutina obrazložio je zahtjev DP “Krajina Konzalting” (prilog br. 11.), a

potom je donesenaO D L U K A

o osiguranju osnivačkog uloga DP “Krajina-konzalting” (prilog br. 12.)Kao sastavni dio ove Odluke verifikovani su Rješenje o imenovanju za procjenu

kancelarijske opreme, zapisnik komisije i ugovor Vlade i DP “Krajina-konzalting”.5.2. Potpredsjenik Lubovac – mandatar je tražio obrazloženje za ekonomsku politiku

za ovu godinu. Materijali su rađeni 1993. godine i za ovu godinu ekonomska politika nije usvojena. Htio je vidjeti na osnovu čega smo predvidjeli porast zaposlenosti, produktivnosti i industrijske proizvodnje. Opštinama treba reći da ako se ovako nastave ponašati određene institucije neće moći raditi. Od 15. 04. bi mogli vidjeti kako to izgleda ako opštine dostave statistici podatke.

Ministar Arbutina – nisam bio u mogućnosti tumačiti ekonomsku politiku jer smo ušli u jedinstveni monetarni sistem Jugoslavije i jel ona nije usvojena na ekonomskom savjetu Vlade. Mi smatramo da se stopa porasta industrijske proizvodnje od 20%, zaposlenosti 10% i produktivnosti od 20% može ostvariti. To je danas zvanično dostavljeno mandataru. Što se tiče ostvarenja proizvodnje za prvi kvartal podatke su dostavila samo 2-3 poduzeća. Očekujem da će tek od maja Repu. zavod za statistiku moći izići sa zvaničnim podacima vezanim za industrijsku proizvodnju.

Potom je na prijedlog gosp. Bjegovića usvojenZAKLJUČAK

Na sastanku u ponedjeljak požuriti predsjednike IS oko proizvodnje i da se zaduže za dio planiranja na nivou opštine.

5.3. Ministar Arbutina upoznao je članove Vlade sa zapisnikom sa sastanka u B343. Luci (prilog br. 13.) i zamolio Vladu da rješi pitanje prostora344 za Republički zavod za statistiku i informatiku.Potom je usvojen

Z A K L J U Č A KPrima se na znanje informacija i preuzima obaveza za osiguranje prostora.

U sklopu ove tačke razmatrana je i tačka 13.1. i 13.2.13.1. Zahtjev IS SO Caprag (prilog br. 14.) obrazložio je ministar Arbutina.

340 Radomir.341 Milan.342 Branko.343 Banja.344 Dopisano rukom.

264

Po završetku rasprave u kojoj su učestvovali predsjednik Bjegović i ministar Arbutina usvojen je

Z A K L J U Č A KPredložit će se novoj Vladi da pokuša ovo institucionalno riješiti na nivou SRJ, a nada

će se to proširiti na Rep. Srbiju, Crnu Goru i Rep. Srpsku. Načelno za sada prema Uredbi Srbije nema mogućnosti da se to riješi, ali neka se stavi u pokret i pokuša nešto uraditi.

Istovremeno, s obzirom na pregovore koje potpredsjednik Lukić vodi u Ženevi potrebno je da predstavnici pravosuđa, finansija i ekon. odnose otputuju u Beograd na razgovore sa potpredsjednikom Simićem.345

13.2. Vezano za zahtjev IS opštine Caprag za finan. pomoć (prilog br. 15.) usvojen je

Z A K L J U Č A KPredlaže se nosiocima poljoprivredne i stočarske proizvodnje da se obrate poslovnoj

banci budući ova Vlada nema novaca.Kopiju pisma-zahtjeva uputiti novoj Vladi.Potom je na zahtjev ministra Arbutine usvojen slijedeći

Z A K L J U Č A KPrihvata se zahtjev ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju da

se iz procedure javne rasprave povuče nacrt Zakona o transformaciji državne svojine, da se stopiraju aktivnosti na izradi elaborata o opravdanosti formiranja holdinga šumarstva i drvne industrije Krajina, te da se zaustave aktivnosti na izradi elaborata o opravdanosti formiranja holdinga kožarstva i obućarske ind. Krajine.

Ad 6)Određeno u sklopu tačke 1.

Ad 7)7.1. Nakon što je ministar Rakić ukratko obrazložio program obezbjeđenja vode za

stanovništvo u 1994. god. (prilog br. 16.) usvojen jeZ A K L J U Č A K

Prihvata se kao inicijativa, s tim da se zadužuje ministarstvo za poljoprivredu i energetiku da to iskoordiniraju sa opštinama i operativno pripreme za iduću sjednicu.

7.2. Doneseno jeR J E Š E N J E

o razrješenju pomoćnika ministra odbrane (Dobrijević Branko) i [(Počuča Milan) (prilog br. 17.)]346 (prilog br. 18.)

Ad 8)8.1. Nakon što je ministar Rakić obrazložio zahtjev GŠ SVK (prilog br. 19.) usvojen je

Z A K L J U Č A KOdgovarajuća sredstva su osigurana u SRJ i ovaj zahtjev treba kanalizirati u min. za rad,

bor. i soc. pitanja koje treba kontaktirati pravobranilaštvo u Iloku i napraviti evidenciju stanja za novu Vladu.

345 Željko.346 Dopisano rukom.

265

Ujedno se zadužuje min. za rad, bor. i soc. pitanja da odredi jednog predstavnika za osnivačku skupštinu udruženja boraca u Okučanima.

8.2. Nakon što je ministar Rakić obrazložio zahtjev GŠ SVK (prilog br. 20.) usvojen jeZ A K L J U Č A K

Izvoz stoke staviti pod kontrolu i napraviti operativni plan u saradji sa MUP-om.

Ad 9)9.1. Donesena je

O D L U K Ao izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Rep. komisije za popis i procjenu ratne štete (prilog br. 21.)

i prečišćen tekstO D L U K E

o osnivanju Rep. komisije za popis i procjenu ratne štete (prilog br. 22.)

Ad 10)U vezi zahtjeva Inicijativnog odbora za osiguranje Rukometnog saveza RSK (prilog br.

23 usvojen je)Z A K L J U Č A K

Skida se sa dnevnog reda budući se zahtjevu ne može udovoljiti.

Ad 11)11.1. Nakon što je gosp. Zdravko Janković obrazložio zahtjev za oslobađanje poreza na

promet knjige mr. Mile Dakića “Srpska Krajina – istorijski temelji i nastav[n]ak” (prilog br. 24.) doneseno je

R J E Š E N J Eo oslobađanju poreza na promet (prilog br. 25.) koje je s obzirom da nemamo ministra kulture i vjera potpisao Predsjednik Vlade Bjegović Đorđe.

11.2. Nakon obrazloženja gosp. Zdravka Jankovića (prilog br. 26.) donesena jeO D L U K A

o sufinansiranju knjige “Srpska Krajina – istorijski temelji i nastav[n]ak” mr. Mile Dakića (prilog br. 27.)

Ad 12.Vezano za osnivanje Državne agencije za saradnju sa međunarodnim organizacijama

(prilog br. 28.) usvojen jeZ A K L J U Č A K

U ovaj posao pored gosp. Badže347 treba uključiti još jednog čovjeka i Ministarstvo financija te pokušati naći rješenje oko prostora.

Ad 13) Određeno u sklopu tačke 5. uz napomenu pred. Bjegovića da ova opština ima program javnih radova i da im organizaciono treba pomoći. Od GŠ SVK i UNPROFOR-a očekuju pomoć u mašinama, resora za javne radove, a predsjednik Vlade će obavjestiti resorna ministarstva što su još tražili.

Ad 14. Vezano za dopis Predstavništvu Vlade u Beogradu donesen je

347 Dušan.

266

Z A K L J U Č A KZadužuje se ministarstvo za ekonom. odnose, priv. razv. i ind. da uputi dopis Predstavništvu

u Beogradu i upozori ili da se treba ispoštovati procedura propisana Zakonom.

Ad 15)Vezano za zaključak koordinacionog odbora za Kordun (prilog br. 29.) donesen je

Z A K L J U Č A KZadužuje se ministarstvo trgovine, poljoprivrede i finansija da pripreme informaciju za sastanak s predsjednicima IS opština u ponedjeljak, a Vlada će na Skupštini izići sa zahtjevom da se ovako ne može više raditi.

Ad 16) U vezi zahtjeva predsjednika IS opština Daruvar i Podravska Slatina koji su inače poslanici u Skupštini RSK (prilog br. 30) usvojen je slijedeći

Z A K L J U Č A KAutomobile treba vratiti u Knin da se registruju, a potom će se jedno vozilo dati

inspekcijskim službama, a jedno predsjednicima IS opštine Daruvar i P. Slatina.

Ad 17)Nakon informacije predsjednika Bjegovića o programu šuma i šum. pomoći u nafti od

strane UNPROFOR-a usvojen jeZ A K L J U Č A K

Program šuma u dogovoru sa predsjednikom RSK i mandatarom može ići samo kao državni projekt i zadužuje se pom. ministra za šumarstvo da dostavi evidenciju moguće proizvodnje i realizacije.

Budući da UNPROFOR osigurava određene količine goriva zadužuje se ministarstvo poljoprivrede da dopuni zahtjev procjenama podjele prema opštinama.

Potom je predsjednik Vlade iznio neke činjenice vezane za trgovinu sa Cazinskom Krajinom (prilog br. 31. a nakon njegovog izlaganja usvojen je

Z A K L J U Č A KPredsjednik Vlade obavjestit će predsjedništvo RSK i mandatara da trgovina sa Cazinskom Krajinom može ići samo preko institucija države. Sve ostalo je protiv ove države.

S ovim je dnevni red iscrpljen ali je u međuvremenu stigao zahtjev organizacionog odbora komemoracije ustaškog genocida “Jasenovac 94” te je shodno tome donesen

Z A K L J U Č A K(prilog br. 33.)348

uz napomenu da se u utorak očekuje zvanične informacije iz Srbije vezano za nabavku D-2 za poljoprivredu pa će se tada razmotriti mogućnost osiguranja D-2 za navedenu komemoraciju.

Prije završetka sjednice zaključeno je da se ministru informisanja napiše pismo sa upozorenjem da nije izvršen ni minimum procedure oko realizacije programa drž. televizije i da naprave finansijski plan za 1994. god. kako bi se mogli uvrstiti u budžet.

S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 12.00 č.Doneseno je i Rješenje o izmjeni rješenje o imenovanju predsjednika i članova Upravnog

odbora DP “Finel” Petrinja (prilog br. 34). Odluka o kupovini telefaksa (prilog br. 35.) i Mišljenje (prilog br. 36.)349

348 Priređivači su izostavili priloge.349 Naslovi priloga od br. 34 do 40 dopisani su rukom na ćirilici.

267

PREDSJEDNIK M.P.350 Đorđe Bjegović

Takođe je doneseno sledeće:ODLUKA

– o stavljanju na korištenje 3000 tona pšenice (prilog br. 37.)ODLUKA

– o davanju na korištenje službenog stana (prilog br. 38.)ODLUKA

– o odobravanju kratkoročnog kredita (čiji je sastavni deo ugovor), (prilog br. 39.)ODLUKA

– o obustavljanju dotacija opštinama (prilog br. 40.)

TAČNOST TVRDI I OVJERAVA: M.P.351 […]352

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 11.

941994., travanj 15.KninZapisnik sa seminara Komesarijata za izbjeglice RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAKOMESARIJAT ZA IZBJEGLICEKnin, 15. 04. 1994. god.

Z A P I S N I KSA SEMINARA NA TEMU PRIZNAVANJA STATUSA IZBJEGLICA

PRISUTNI:Komesar: Milan TrbulinPomoćnici Komesara: Knežević Jovo i Perić KrsteRegionalni povjerenici: Opačić Ilija, Sendić Savo i Počuča NadaOpštinski povjerenici: Knin – Popac Boško, Drniš – Manojlović Petar, Plaški – Kosanović Mile, Korenica – Prica Radmila, Benkovac – Olujić Anka, Gračac – Canković Milan,Predsjednici Opština i Izvršnih savjeta opština: Plaški – Tatalović Jovo, Drniš – Krasić Goran, Korenica, Gomirac Milan, Benkovac – Ćoso Stevan, Gračac – Kesić Branko.Pravnik Komesarijata za izbjeglice –Matanić Rada,Regionalno povjereništvo Istočne Slavonije: Amidžić Nada, Marić MilicaRadnici Komesarijata: Trbojević Predrag, Bursać Milorad, Miloš SlavenZapisničar: Šijan DraganaRepublički Crveni krst: Pupavac Branko i Vuković Petar.

350 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.351 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.352 Potpis nečitak.

268

Pomoćnik Komesara Knežević Jovo otvorio je seminar i pozdravio sve prisutne u ime Komesarijata i Komesara i zahvalio im se na odazivu i saradnji.

Rječ je preuzeo Komesar Milan Trbulin, zahvalio se na odazivu, pozdravio Predsjednike opština, Predsjednike izvršnih savjeta opštine, Regionalne povjerenike, Opštinske povjerenike i radnike Komesarijata.

Komesar je upoznao prisutne sa Dnevnim redom a to je revizija statusa izbjeglica.Komesar je iznio da će se izvršiti popis i revizija izbjeglica u skladu sa Zakonom kako bi

se zaštitila prava izbjeglica i raseljenih lica.Da bi Komesarijat mogao voditi organiziranu brigu o izbjeglicama trebaju mu pomoći i

opštinski organi a posebno u problemu distribucije i raspodjele robe i humanitarne pomoći.Komesarijat propisuje uslove kako će se voditi pregovori sa međunarodnim humanitarnim

organizacijama: UNHCR-om, ICRC-om, UNICEF-om kao i svim ostalim nevladinim humanitrnim organizacijama.

Za ostvarivanje ovih zadataka potrebna je saradnja sa opštinskim, republičkim i nevladinim organizacijama.

Komesar je pozvao sve opštinske strukture na saradnju, a oni koji ne mogu prevazići probleme bilo bi dobro da odmah odustanu.

Nakon toga Komesar je upoznao prisutne sa članovima Zakona koji se odnose na priznavanje statusa izbjeglice i nepriznavanje statusa izbjeglice čl. 1 i 22.

Komesar se zahvalio na pažnji i učestvovanju i zamolio predsjednike SO da pređu u drugu salu.

Pomoćnik Komesara Knežević Jovo je naglasio da sebi ne možemo više dozvoliti da izbjeglice ne znaju da li imaju status izbjeglice i koja su im prava. Revizijom koja je sada u toku, putem ZBEG-ova i rješenja o priznavanju i nepriznavanju statusa izbjeglica imaćemo jasnu sliku o stanju na terenu.

Najveći dio posla treba da obave Regionalna povjereništva sa opštinskim Komisijama.Gđa Nada Počuča Regionalni povjerenik za Zapadnu Slavoniju je iznjela podatak da u

dvije opštine, Pakrac i Okučani, ima oko 10.000 izbjeglica koji su smješteni u privatnom smještaju i 3 kolektivna centra u kojima su uglavnom starci.

Izbjeglice iz Okučana i Pakraca zbog nedostatka zdravstvenih ustanova pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruju u Republici Srpskoj i moraju plaćati lječničke usluge budući da im se ne prizna status izbjeglice. Gđa Počuča je istakla da imaju dobru saradnju sa nevladinom humanitarnom organizacijom HELP AGE INTERNACIONAL. Od UNHCR-a dobivaju naftu a drugu robu im ne dostavljaju zbog tehničkih problema.

Gospodin Opačić Ilija Regionalni povjerenik za Sjevernu Dalmaciju i Liku naglasio je da se distribucija nafte uspješno realizira da jedino ima problema sa dostavom izvještaja o raspodjeljenoj nafti. Na ovom području ima 16 kolektivnih centara o kojima potpunu brigu treba da vodi Regionalno povjereništvo a susreću se sa mnogim problemima.

Gospodin Savo Sendić, regionalni povjerenik za Istočnu Slavoniju iznio je da ima 5 opština i da su u reviziji izbjeglica uradili veći dio posla. Formirane su komisije za naseljavanje izbjeglica u slobodne prostore, popunjeni ZBEG-ovi 1, 2, 3 i početo sa izdavanjem rješenja o priznavanju statusa izbjeglica. Rade na otvaranju centralnog skladišta sa sanitarnom apotekom u suradnjisa UNHCR-om.

Pravnik gospođca Rada Matanić, je sa pravne strane pojasnila pojedine članove Zakona o izbjeglicama i raseljenim licima kao što su priznavanje statusa izbjeglica, zaštita izbjeglica, kontrola i distribucija pomoći, prestanak statusa izbjeglice i dr.

Objasnila je popunjavanje ZBEG-a 1, 2 i 3, evidencijskog lista, rješenja o priznavanju i nepriznavanju statusa izbjeglice.

269

Prilikom probnog popunjavanja ZBEG-ova svi povjerenici su se uključili u diskusiju iznoseći primjere iz svojih opština.

Kosanović Mile Povjerenik iz opštine Plaški ima problem sa nosiocima domaćinstva koji su radili na području Hrvatske a familije su im živjele na teritoriji RSK.

Manojlović Petar Povjerenik opštine Drniš ima problem sa raseljenim licima koji trenutno nisu u mogućnosti da se vrate svojim kućama na teritoriji RSK zbog ratnih dejstava jer ne za kako ih tretirati.

Pravnik Matanić Rada je upozorila sve prisutne da zaštite sve izbjeglice i da im pomognu u rješavanju njihovih problema.

Gospodin Knežević je zaključio izlaganje i tražio da se odredi rok završetka svih poslova oko revizije izbjeglica.

Određen je rok od mjesec dana od dana preuzimanja materijala.Gospodin Krsto Perić šef računovodstva je objasnio prisutnima da je isplata ličnih

dohodaka izvršena za mart i april mjesec ove godine u vidu akontacije od 20 dinara po zaposlenom. Topli obrok isplaćen je za mjesec januar i februar od po 7 dinara po zaposlenom a za mart po 10 dinara. Konačni obračun ličnih dohodaka za ova dva mjeseca vjerovatno će ovisiti od realnih izvora prihoda u budžetu Vlade RSK budući da se Komesarijat financira kroz budžet Vlade.

Gospodin Perić naglašava da smo dužni da se ekonomično ponašamo u stvaranju obaveza Komesarijata, jer nam je svima poznato da je naša Vlada donjela i usvojila program o rekonstrukciji monetarnog sistema i ekonomskog oporavka privrede. Upravo od oživljavanja privrede ovise realni izvori prihoda budžeta, a od prihoda budžeta ovise i naše mogućnosti povećanja ličnih dohodaka.

Nakon izlaganja gospodina Perića uzela je riječ Anka Olujić povjerenik iz opštine Benkovac i tražila je da joj se objasni način isplate ličnih dohodaka opštinskih povjerenika.

Gospođa Olujić kaže: “Perić iznaša u svojoj diskusiji ono što čujemo svakog dana na televiziji, a ne kaže da radnici Komesarijata u Kninu primaju platu u naturi”. Prisutnima je pročitala vrstu i količinu artikala i naglasila da ona to nije primila. Na ovu temu diskusija nije nastavljena jer je gospodin Knežević prekinuo i pristupio raspodjeli pripremljenih materijala po opštinama.Službeni glasnik po 1 komad:Plaški, Benkovac, Drniš, Korenica, Gračac

Eviden. list Rješ. o priz. statusaZBEG 1 ZBEG 2 ZBEG 3

Benkovac 653 2.512 6.530 2.514 10.048Drniš 57 220 570 220 880Korenica 225 865 2.248 865 3460Plaški 53 202 527 202 8210

ZAPISNIK VODILAŠIJAN DRAGANA

Preslika, strojopis, latinicaHrvatski informativni centar, A 072/-031-001.

270

951994., travanj 15.VukovarIzvješće sekretara SUP-a Vukovar MUP-u RSK o prosvjednom skupu građana povodom bombardiranja položaja SVK od strane NATO-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVAV U K O V A R M.P.353

DEPEŠA BROJ: 08-06-01/1-564/94.VUKOVAR,15. 04. 1994.

MUP RSKUPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTIK N I N

VEZA: NAŠA DEPEŠA BROJ 08-06-01/1-538/94. OD 11. 04. 1994. G.

DANA 14. 04. 1994. G. S POČETKOM U 13.00 ČASOVA ISPRED PODUZEĆA “AGROKOMERC 2” U ILOKU ODRŽAN JE MITING PROTESTA U ORGANIZACIJI GRUPE GRAĐANA IZ ILOKA. INICIJATIVNI ODBOR MITINGA PROTESTA PROTIV BOMBARDOVANJA SRPSKIH POLOŽAJA U REPUBLICI SRPSKOJ SAČINJAVALI SU JOVANOVIĆ BOŠKO, PREDSEDNIK MZ ILOK, BOLIĆ DRAGUTIN POTPREDSEDNIK SO VUKOVAR, ALEKSIĆ GOJKO DIREKTOR OŠ ILOK, ZLATIĆ RADOSLAV, RADNIK MINISTARSTVA PRAVOSUĐA I UPRAVE I VUKOVIĆ MILKA PREDSEDNICA KOLA SRPSKIH SESTARA IZ ILOKA.MITINGU PRISUSTVOVALO OKO 700 GRAĐANA KOJOM PRILIKOM JE JOVANOVIĆ BOŠKO OTVORIO MITING I POZDRAVIO PRISUTNE A PREDSEDNIK SKUPŠTINE OPŠTINE VUKOVAR VUKIČEVIĆ LJUBOMIR I PREDSEDNIK IZVRŠNOG SAVETA KOSIĆ VLADIMIR UZELI SU UČEŠĆE U MITINGU I GOVORILI O POLOŽAJU SRPSKOG NARODA NA NAŠIM PROSTORIMA I PROSTORIMA REPUBLIKE SRPSKE. PO ZAVRŠETKU PROTESNOG MITINGA KOJI JE PROTEKAO DOSTOJANSTVENO I BEZ EKSCESA BOLIĆ DRAGUTIN ZATIM, CRNOGORAC MILKA I JEDNA UČENICA OŠ PROČITALI SU TELEGRAME PODRŠKE SRPSKOM NARODU U REPUBLICI SRPSKOJ I PROTESNO PISMO UPUĆENO BILU KLINTONU354 I PREDSTAVNICIMA UJEDINJENIH NACIJA.PREDNJE VAM DOSTAVLJAMO ZNANJA RADI A O EVENTUALNIM NOVIM SAZNANJIMA NAKNADNO ĆEMO VAS OBAVESTITI.

S E K R E T A R M.P.355

ĐUKIĆ DRAGAN

353 Prijemni pečat: RSK, MUP Knin, primljeno 13. 4. 1994., broj: 08/3-1-1747-1/94.354 Bill Clinton.355 Prijemni pečat: primljeno 15. 4. 1994. u 16,20.

271

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 20., kut. 7.

961994., travanj 15.PakracZahtjev SO Pakrac Republičkoj komisiji za sprovođenje sporazuma za recipročnim mjerama hrvatske i srpske strane u provođenju “Zagrebačkog sporazuma” na području Općine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUPŠTINA OPŠTINE PAKRACIZVRŠNI SAVJETP r e d s j e d n i kBroj: 031-232/94-I-01Pakrac, 15. 04. 1994.

REPUBLIČKA KOMISIJA ZASPROVOĐENJE SPORAZUMA

PREDMET: Zahtjev.-

Izvršni savjet Skupštine opštine Pakrac na svojoj redovnoj 6. sjednici raspravljao je o problematici sprovođenja sporazuma o prekidu vatre potpisanog u Zagrebu 29. marta 1994. godine.

Osnovna primjedba koja se stavlja provođenju sporazuma jeste ta što je srpska strana u neravnopravnom položaju u odnosu na hrvatsku stranu. Na potpisanim kartama Z. Slavonije na prostoru opštine Pakrac načinjena je velika greška jer nije ucrtana tampon zona od linije razdvajanja na hrvatskoj strani, dok je na srpskoj strani to urađeno.

Pošto su u ugovoru postavljeni određeni rokovi i datumi do kojih se određeni zadatci moraju sprovesti, UNPROFOR je na području opštine Pakrac na srpskoj strani već postavio svoje punktove na liniji razdvajanja kako je to ucrtano na karti, dok to isto nije učinjeno i na hrvatskoj strani jer to na karti nije naznačeno.

Zbog tako velikog propusta koji je učinjen mi smo održali sastanak u prostorijama opštine Pakrac 12. 04. 1994. godine sa šefom civilnih poslova sektora Zapad Husseinom All Alfijem i upoznali ga sa problemom oko sprovođenja sporazuma, odnosno recipročnog povlačenja vojske i milicije i stvaranja tampon zone od linije razdvajanja.

Šef sektora Zapad priznao nam je da je to veliki propust i greška i dao nam je do znanja da su tu veliku grešku učinili pregovarači u Zagrebu jer nisu na karti ucrtali i liniju razdvajanja sa hrvatske strane. Zatim nas je upoznao da su oni o tom problemu upoznali svoje šefove i komandante UNPROFOR –a u Zagrebu i zahtjevali hitno rješavanje.

Izvršni savjet opštine Pakrac na osnovu dosadašnjih iskustava i propusta koji su učinjeni u sektoru Zapad od strane prije svega podpisivača Vensovog356 plana kada je jednim

356 Cyrus Vance.

272

nesmotrenim i nepromišljenim potezom ispušten iz Vensovog plana srpski etnički prostor opštine Podravske Slatine, zatim dijelova opštine Virovitice, D.357 Miholjca, S.358 Orahovica i 45 etnički čistih srpskih sela bivše opštine Sl.359 Požega, Z.360 Slavonija ostala bez jedne trećine svog etničkog prostora koji se sada ne nalazi pod zaštitom UN već je prepušten hrvatskoj strani, zatim podsjećamo na još jednu veliku grešku kada su predstavnici naše vojske predavali linije dodira na srpskoj strani predstavnicima UNPROFOR-a da bi oni postavljali svoje punktove još 1992. god., ispustili Bukovčansku ulicu kao veoma važnu saobraćajnicu i već tada pomakli naše položaje od rijeke Pakre na brdo iznad Bukovčanske ulice, što već dvije godine predstavlja veliki problem u opštini Pakrac.

Ponukani takvim gorkim iskustvima Izvršni savjet opštine Pakrac je razmatrao sadašnji problem koji je također veliki i od vitalnog interesa srpskog naroda i inzistira da komisija izvrši do kraja svoje slijedeće obaveze:

– Da se hitno izvrši korekcija mape i da se na terenu sprovede tampon zona od linije razdvajanja na hrvatskoj strani. Mora se srpska strana staviti u ravnopravan položaj, a to znači da se izvrši označavanje linije i na karti i na terenu do koje će dolaziti hrvatska policija. Pri tome se mora voditi računa da se ucrtavanjem tampon zone od linija razdvajanja obuhvati Lipik i Pakrac. Tako bi ta dva grada bila demilitizirana, a oni su strateški veoma važni zbog svog položaja u odnosu na srpska sela prema Trokutu i prema Bučju.

– Nikako ne dozvoliti formiranje milicijskih stanica u tampon zoni jer je to suprotno potpisanom sporazumu, a pogotovu interesima srpskog naroda.

Napominjemo da se linija razdvajanja i tampon zona prelamaju po sredini srpskog etničkog prostora i svaki nepromišljen potez ili pogreška donosi veliku štetu srpskom narodu u Z. Slavoniji koji je do sada već dosta stradao ne svojom krivicom.

– Nedopustivo je da se u srpskim selima koji čine čisti etnički prostor dozvoli formiranje milicijskih stanica jer je to suprotno i Vensovom planu, a pogotovo što se kosi sa interesima srpskog naroda. Hrvatska strana se zalaže da se formiraju milicijske stanice u tampon zoni što njoj odgovara i što na taj način srpskom narodu sužavaju prostor kretanja i stavljaju ga u neprihvatljiv položaj.

Na osnovu svoga saznanja o težini problema propusta prilikom provođenja potpisanog sporazuma, a i dosadašnjeg položaja i tretmana kako opštine Pakrac tako i Z. Slavonije Izvršni savjet opštine Pakrac zahtjeva od regionalne i opštinske komisije odlučnost i istrajnost da se ovaj problem riješi.

Napominjemo da u aneksu B sporazuma o prekidu vatre od 29. marta 1994. tačka 5 tog sporazuma daje mogućnosti komisijama da svojim angažovanjem i sugestijama zahtjeva od UNPROFOR-a određene korekcije i ispravke koje se mogu i moraju izvršiti. Nema nitko pravo da svojim nesmotrenim potezima ili ličnim slabostima dovodi u pitanje i još teži položaj srpski narod koji se nalazi u izuzetno teškom položaju.

Ne tražimo ništa više nego da budemo ravnopravno zastupljeni i da se ništa ne čini na štetu srpskog naroda.

O ovom problemu obavjestićemo Republičku Centralnu komisiju Republički parlament i Vladu.

357 Donjeg.358 Slavonska.359 Slavonska.360 Zapadna.

273

DOSTAVITI:1. Oblasna komisija za sprovođenje sporazuma2. Opštinska komisija za sprovođenje PREDSJEDNIK IS: sporazuma Ivanović Obrad3. Vlada RSK – Knin4. Skupština RSK – Knin5. Arhiva IS

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 15., kut. 9.

971994., travanj 18.GradusaOstavka predsjednika SO Caprag zbog nezadovoljstva rješenjima iz “Zagrebačkog sporazuma” koja se tiču područja Općine

MILAN ŽIVKOVIĆ P r e p i s!Predsjednik Skupštineopštine C a p r a gGradusa, 18. 04. 1994. g.

SKUPŠTINA OPŠTINE CAPRAG

OSTAVKA NA FUNKCIJUPREDSJEDNIKA SKUPŠTINEOPŠTINE CAPRAG

Sagledavajući cjelokupnu političku situaciju na prostoru opštine Caprag, nastalu nakon potpisivanja Sporazma o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine između Republike Srpske Krajine i neprijateljske strane, za koju smatram da je loša, a na poboljšanje situacije, kao predsjednik Skupštine opštine, ne mogu utjecati, pa iz tih i još nekih razloga podnosim ostavku na funkciju predsjednika Skupštine opštine Caprag.

Sporazum u tekstualnom smislu kao predsjednik Skupštine opštine podržao sam s obzirom na namjere iz teksta u smislu mirnog rješenja sukoba s neprijateljskom stranom. Rješenje na kartama koje sam kasnije uspio dobiti na uvid, a na čiju izradu nisam mogao direktno utjecati, izuzetno su nepovoljne za opštinu Caprag.

Uvažavajući sve napore onih koji su izrađivali karte i dogovarali s UNPROFOR-om liniju razdvajanja, odnosno s neprijateljskom stranom, očigledna je nepravda prema oslobođenom području opštine Caprag. Neprijateljska strana na 70% svojih linija ne povlači se nazad skladno Sporazumu na pravcu opštine Caprag, dok naša vojska na pojedinim mjestima povlači se i do 2000 metara.

Pošto se radi isključivo o vojnom sporazumu, na čiju realizaciju ne mogu utjecati, i pored upornih pokušaja da se nepravda po opštinu Caprag, kod usaglašavanja linije razdvajanja,

274

ispravi, nije pozitivno rezultiralo. Sebi, kao čovjek, ne mogu dozvoliti da budem na čelu Opštine kojoj je učinjena ovakva nepravda.

Također, nepravda od strane nekih organa, institucija i državnih preduzeća prema ovoj Opštini očigledna je već jedno duže vrijeme. Izvršni savjet Skupštine opštine i Skupština opštine Caprag donosili su zaključke, prijedloge i odluke, međutim, u odnosu na naše dobre namjere, nije bilo pozitivnih rezultata. Stičem dojam da se oni, na čiju adresu su upućivani naši akti, namjerno oglušuju.

Sve ostalo pojedinosti usmeno ću obrazložiti na prvoj narednoj sjednici Skupštine opštine.

Ostavku podnosim u skladu s čl. 13. Poslovnika o radu Skupštine opštine Caprag.

Milan Živković, s.r.

Prijepis, strojopis, latinicaHR-DAS-SCP-609, kut. 2.

981994., travanj 19.KninOdluka predsjednika RSK o imenovanju središnje Komisije RSK za utvrđivanje linije razdvajanja

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAPREDSJEDNIK REPUBLIKE

NA OSNOVU ČLANA 40. ZAKONA O ODBRANI (“SLUŽBENI GLASNIK RSK”, BR. 2/93), I TAČKE 6. SPORAZUMA O PREKIDU VATRE OD 29. MARTA 1994. GODINE, D O N O S I M

O D L U K UO IMENOVANJU CENTRALE REPUBLIČKE KOMISIJE

I IMENUJE SE CENTRALNA KOMISIJA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE ZA UTVRĐIVANJE LINIJA RAZDVAJANJA ZARAĆENIH STRANA ODNOSNO TERITORIJE RSK I REPUBLIKE HRVATSKE, U SKLADU SA POSTIGNUTIM SPORAZUMOM O PREKIDU VATRE I ANEKSOM C. SPORAZUMA, POTPISANIH 29. MARTA 1994. GOD. U RUSKOJ AMBASADI U ZAGREBU.

II U KOMISIJU SE IMENUJU:1. MILE NOVAKOVIĆ, GENERAL-MAJOR, POM. VRHOVNOG KOMANDANTA

ZA NACIONALNU BEZBEDNOST – PREDSJEDNIK KOMISIJE.-1.A- BORO POZNANOVIĆ, PUKOVNIK SVK – ZAMJENIK PREDSJEDNIKA

KOMISIJE.-2. NEBOJŠA PAVKOVIĆ, NAČELNIK UPRAVE JAVNE BEZBEDNOSTI MUP-A

RSK-A.- ZAMJENIK NAČELNIKA UPRAVE JAVNE BEZBEDNOSTI MUP-A RSK – ZAMJENIK ČLANA.-

3. LAZAR MACURA, PREDSJEDNIK ODBORA ZA VANJSKU POLITIKU SKUPŠTINE RSK – ČLAN.-

275

3.A. MARKO ATLAGIĆ, PODPREDSJEDNIK SKUPŠTINE RSK – ZAMJENIK ČLANA.-

III KOMISIJA POČINJE SA RADOM ODMAH.IV U SLUČAJU DA SUPROTNA STRANA ZA PREDSJEDNIKA KOMISIJE

IMENUJE LICE RANGA PUKOVNIK ILI NIŽE, RADI USPOSTAVE RECIPROCITETA PREGOVARAČA KOMISIJU ĆE PREDVODITI PUKOVNIK POZNANOVIĆ.

V OVA ODLUKA IZRAŽENA JE U SEDAM ISTOVJETNIH PRIMJERAKA I DOSTAVLJA SE SVIM ČLANOVIMA I ZAMJENICIMA ČLANOVA KOMISIJE, TE ARHIVI.

BROJ: 03-4-293/94.KNIN, 19. APRILA 1994. GODINE. PREDSJEDNIK REPUBLIKE

MILAN MARTIĆ, V.R.

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 603.

991994., travanj 20.PlaškiObavijest voditelja javnog poduzeća “Elektroprivreda Krajine” o krađi imovine poduzeća

J.P. “ELEKTROPRIVREDA KRAJINE” KNINDIS. PODR. BANIJE, KORDUNA I ZAP. SLAVONIJEDVOR NA UNIR.J. PLAŠKI M.P.361

Znak br: 12/94. J.R.Plaški, 20. 4. 1994. god.

SUP – KORENICASJB – PLAŠKI

Predmet: Krađa trafo ulja i konzola.

Obaviještavamo Vas da je u vremenu od 16. – 20. 4. 94. došlo do krađe ulja na trafou 1000 kVA u TS 35/10 kV Bunčići. Količina cca 1,5 t. O prijašnjim krađama bili ste obaviješteni usmeno.

Na trafou 2500 kVA tada je ukradeno cca 1,6 tona trafo ulja. Šteta se ne cijeni samo ukradenim uljem već je mnogostruko veća.

1. Demontaža trafoa (potrebna specijalna dizalica za dizanje tereta do 10 tona).2. Prevoz sa specijalnim vozilom do prvog servisa (Banja Luka).3. Radovi na sanaciji transformatora i popuna uljem.4. Dovoz transformatora i servisa specijalnim vozilom.5. Montaža transformatora (potrebna dizalica za dizanje tereta do 10 tona).

361 Prijemni pečat: Pisarnica opštine Plaški, Sekretarijat za opštu upravu, primljeno 26. 4. 1994.

276

Također ste usmeno obaviješteni o krađi dijagonala sa stubova 35 kV-DV Plaški – Vojnovac koja se i dalje nastavlja. Otuđivanjem dijagonala šteta može biti ogromna jer se slabi statička čvrstoća stuba, te sa prvim opterećenjima, jači vjetrovi ili led, doći će do rušenja istih.Molimo Vas da u ovim teškim uvijetima iznađete mogućnost za zaštitu državne imovine, te ukradeno da se vrati.S poštovanjem !

1. Dostaviti direktoru Dvor na Uni2. Arhiva3. S.O. Plaški

M.P.362 Rukovodilac R.J. Plaški Jakšić Rade ing. [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., SO Plaški, kut. 2.

1001994., travanj 20.KninIz izlaganja Borislava Mikelića, mandatara za sastav nove Vlade RSK, zastupnicima Skupštine RSK

R E P U B L I K A S R P S K A K R A J I N ASKUPŠTINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

E K S P O Z Edipl. ing. Borislava Mikelića

mandatara za sastav Vlade Republike Srpske Krajine

KNIN, 20. april 1994. godine

POŠTOVANI PREDSJEDNIČE RSK,POŠTOVANI PREDSJEDNIČE SKUPŠTINE RSK,POŠTOVANI POSLANICI SKUPŠTINE RSK,POŠTOVANA GOSPODOZahvaljujem na povjerenju koje mi je ukazao predsjednik RSK gosp. Milan Martić

imenujući me za mandatara Vlade RSK.Uz priznanje i čast, to je u ovako teškom i složenom trenutku za srpski narod u cjelini,

a posebno u REPUBLICI SRPSKOJ KRAJINI velika obaveza i odgovornost. Prihvatio sam ponudu nakon mnogo zajedničkih dogovora i konsultacija isključivo iz patriotskih razloga, kao što sam u ostalom u prethodne 3 godine radio na konkretnim zadacima koji su se odnosili na borbu srpskog naroda da ostane živjeti na svojim vjekovnim etničkim prostorima kako u RSK, tako i u Republici Srpskoj.

362 Okrugli pečat: Javno preduzeće za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, Elektroprivreda krajine Knin, Distributivno područje Banije, Korduna i Zapadne Slavonije.

277

Svoju sposobnost i iskustvo koje posjedujem spreman sam staviti u funkciju pokretanja i obnove proizvodnje i razvoja, te onih zadataka koji će RSK jačati na unutarnjem planu. Nisam postavio bilo kakve uslove, osim naravno principa na kojima mislim da vodim Vladu, polazeći od Ustava Republike Srpske Krajine, i obaveza koje Vlada ima prema srpskom narodu, Parlamentu i Predsjedniku RSK.

U ovih mjesec dana od kada sam imenovan za mandatara radio sam u prvom redu na programskim zadacima i konsultacijama oko formiranja Vlade narodnog jedinstva. Koliko sam u tome uspio kazaće ovaj Parlament nakon što sasluša moje izlaganje i prijedlog sastava Vlade RSK.

STANJE NI RATA NI MIRARepublika Srpska Krajina se nalazi u iscrpljujućem stanju ni rata ni mira koji se

produžava i može potrajati neograđeni rok. Pritisnuti smo pre svega političkim, ali i vojnim pretenzijama Tuđmanovog363 režima u Hrvatskoj. Da srpski narod u ovom dijelu bivše Jugoslavije silom zadrži u “avnojevskim granicama”, te nespremnošću međunarodne zajednice da uvaži naše prirodno pravo na nacionalno samoopredeljenje. Međutim, tu su i ne manji unutrašnji problemi ratom razorene zemlje sa desetkovanim ekonomskim i političkim strukturama, koje su dugo morale ostati u drugom planu spram prioritetnog zadatka odbrane novouspostavljene države i golog opstanka naroda u njoj. No, najteža faza je za nama jer ako još uvek nismo ubedili svet u pravednost ciljeva naše borbe ono je bar svima postalo jasno da nećemo popustiti ni pred kakvom silom i da zato imamo dovoljno i moralnih i materijalnih snaga. To je i razlog što su posrednici iz Ujedinjenih nacija i Evropske zajednice, odnosno predstavnici velikih sila dugoročno odložili iznalaženje konačnog političkog rješenja na relaciji RSK – Republika Hrvatska, te kao kratkoročni cilj istakli uspostavljanje stabilnog mira na liniji prestanka sukoba, a kao sređivanje – normalizaciji odnosa i slobodan protok ljudi, roba, kapitala informacija itd. Ukratko tek naposljetku i to isključivo pregovora i demokratskog izjašnjavanja srpskog naroda na našim nacionalnim teritorijama, tražiće se političko rješenje, a do tada će “plavi šljemovi” obezbeđivati održanje status quo. Ni za jednog krajišnika sigurno ni u toj bližoj ili daljoj budućnosti jednako je kao i danas neće biti dilema, ako naša nedvosmislena i pregovaračka pozicija: državni suverenitet i teritorijalni integritet RSK koja će se prije ili kasnije udružiti sa Republikom Srpskom odnosno Srbijom i Crnom Gorom u jedinstvenu državu.

USLOVI ZA NORMALAN ŽIVOTMeđutim, odajući i ovom prilikom dužno priznanje svima koji su iznijeli najteži dio

oružane borbe, posebno onima koji su pali u njoj. To uvažavajući činjenicu da odbrana zemlje i dalje ostaje naš prvorazredni zadatak, mi se u novim relativno mirnodopskim odnosima moramo odlučno okrenuti i našim, istina, manje teškim, ali složenim zadacima. Uz iskren doprinos obustavi sukoba i stabilizaciji mira, uz aktivnu participaciju u normalizaciji prvenstveno ekonomskih odnosa i sistema komuniciranja, te uz konstruktivno učešće u političkim programima mi moramo pristupiti obnovi naših porušenih kapaciteta i oživljavanje ekonomskih tokova, izgradnji političkog sistema i uspostavljanju pravne države.

U narednom periodu, naime, vanjski front odbrane RSK zavisiće ponajviše od toga koliko ćemo uspeti da dobijemo bitku na unutrašnjem planu i problemima: naše unutrašnje materijalne rezerve su naime već uveliko iscrpljene a pomoću sunarodnika Srbije i Crne

363 Franjo.

278

Gore koje su pod sankcijama, takođe nije neiscrpljena. Krajnji je, dakle, čas da počnemo stvarati novu vrijednost i akumulacije, da se počne živjeti i raditi u skladu sa mirnodopskim pravilima igre koliko god je to realno moguće.

Egzodus Srba iz HrvatskeEgzodus srpskog naroda iz sadašnje Hrvatske započeo je još 1990. godine, i traje sve do

današnjih dana. Do ovih dana iz Hrvatske je na različite načine prognano preko 350.000 Srba. Dodamoli k tome da je prisilno promenilo ime i prezime oko 60.000 Srba, a samo ime 20.000 Srba i to kroz akciju koja je bila provedena kroz mupovske stanice u kojima je stajao šalter sa natpisom za promenu imena i prezimena, onda je sasvim jasno zbog čega su Srbi u sadašnjoj Hrvatskoj svedeni na svega 3%.

Međunarodna zajednica i svjetska javnost iako ne žele da čuju moraju znati da je Srba na ovom prostoru u vreme Austro Ugarske 1896. godine bilo 31%, a na prostoru bivše BiH 67%.

Potrebno je takođe istaći da je preko 100.000 Hrvata dobrovoljno napustilo prostor Krajine, što ukazuje na zaključak da svaki od ova dva naroda ostaju svoji na svome.

Reintegracija Krajine u okviruHrvatske je pusta želja hrvatskog rukovodstva

Odluka rukovodstva RSK da uđe u pregovore sa rukovodstvom Hrvatske oko mirovnog plana i uspostavljanje mirnodopske opcije, nije istovremeno i odluka da se priznaju granice Hrvatske u AVNOJ-skim okvirima.

Naprotiv, htio bih sa ovog mjesta da kažem hrvatskom rukovodstvu da su Srbi u Krajini danas još čvršće riješeni da ne žele da budu u zajedničkoj državi sa Hrvatskom i da oni svoju sudbinu vežu sa Srbima iz Republike Srpske i SR Jugoslavije.

Pokušaj da se kroz stvaranje zajedničke države na prostoru bivše BiH između Hrvata i Muslimana nametne kao riješenje Srba u Republici Srpskoj, a zatvori mogućnost samoopredjeljenja u RSK, bezuspješan je pokušaj i novi avanturizam hrvatskog rukovodstva.

Vjerujem da je i hrvatskom narodu jasno da je na ovom prostoru više nemoguće uspostaviti hrvatsku državu i da zbog svoje mladosti i njene budućnosti, kroz ovaj mirovni sporazum koji je upravo u fazi realizacije potrebno da izvršimo međusobno priznanje koje će i međunarodno biti verifikovano što će omogućiti da se svaki budući konflikt sporazumom riješi.

Diobna bilanca sa HrvatskomUsporedo sa diobnom bilancom Jugoslavije, valja postaviti pitanje sudjelovanja Krajine

u toj diobnoj bilanci. Hrvati su, naime, pola vijeka, eksploatisali srpska prirodna bogatstva, radnu snagu i drugo, pa je nužno da Srpska Krajina proporcionalno svom doprinosu, dobije svoj dio uključujući tu i umetnička djela, javne zgrade, infrastrukturu i ostale institucije. Jasno, taj zahtjev se mora odnositi i na fabrike, hotele, na svu imovinu koje je stečena u periodu od petstotina godina.

Osim toga, od Hrvatske treba tražiti naplatu ratne štete iz prethodnih svjetskih ratova, ali i ovoga rata. Svijetu treba da se pokaže da su štete nastale na prostoru RSK, a ne u hrvatskim gradovima i na njihovim cestovnim pravcima.

U sklopu toga, posebno se mora sagledati stanje i obnova Vukovara i sva sredstva koja su odobrena od strane Ujedinjenih nacija a usmerena su prema Hrvatskoj, treba zahtjevati da budu usmerena prema RSK i započeti sanaciju Vukovara.

279

Pokretanje postupka utvrđivanja ratne štete i obilježavanjezločinaca za vreme delovanja Vensovog plana

Važno je istaći da od vremena potpisivanja Vensovog364 plana i njegove primjene od 2. februara 1992. godine, hrvatska ustaška vlast je sa svojom soldateskom koju predvodi general Janko Bobetko u tri navrata izvršila vojnu agresiju na teritorij RSK.

Podnoseći zahtjev međunarodnoj zajednici odnosno Ujedinjenim nacijama, prvo, za nadoknadu štete, istovremeno treba pokrenuti postupak za utvrđivanje ratnog zločina gospode Bobetka, Stipe Mesića, predsednika Sabora, te predsednika Republike Hrvatske gospodina Franje Tuđmana. Potrebno je uz dokumentaciju koju posjedujemo započeti proces dokazivanja ratnog zločina ustaša na nedužnim srpskim stanovništvom pri Ujedinjenim nacijama i Savjetom bezbjednosti. Posebno je to važno učiniti jer je to urađeno pred očima mirovnih snaga Ujedinjenih nacija i u vrijeme dok oni nose odgovornost pred svijetom za zaštitu srpskog naroda u RSK.

Jasenovac kao opomena i dokaz da zajedničkogživota sa hrvatskom državom nema

U borbi protiv fašizma u drugom svetskom ratu na našem prostoru su se Njemačkoj u genocidu nad srpskim narodom pridružile i ustaške snage. Izvršeni su stravični pokolji nad srpskim življem, posebno na području Korduna, Banije i Podkozarja, kao i zapadne Slavonije. Jasenovac je najveći srpski grad pod zemljom, najveća grobnica Srba. Istovremeno, u Jasenovcu leže kosti nevinih Jevreja i Roma. Svijetu je poznato da je samo u Jasenovcu na najsvirepiji način poklano i ubijeno oko 700.000 Srba, Jevreja i Roma. Dodamo li tome i druga mnogobrojna mjesta pokolja posebno na prostoru sadašnje RSK i Republike Srpske, onda ne treba da se čudi brojci od 1.200.000 Srba koliko ih je izginulo i ubijeno u drugom svetskom ratu. Upravo zbog prethodno rečenog Jasenovac je opomena i zavjet sadašnjim Srbima i onima koji će doći da se prošlost ne sme ponoviti i da život sa Hrvatima jednostavno više nije moguć.

Odbrana – zadatak broj jedanOčuvanje granica, državnog suvereniteta, bezbednosti i opstanka RSK, važan je

element zbog kojeg je odbrana prioritetan zadatak Vlade RSK. Granice RSK su što zbog naših subjektivnih slabosti, a što zbog agresija ustaških snaga u nekoliko navrata ozbiljno ugrožena,a uvećanje i broj žrtava koji je srpski narod u RSK imao u građanskom ratu.

Agresija Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu izvršena je na dalmatinsko-ličkom području gde hrvatske vlasti smatraju da im prisustvo Srba i njihova država najviše smeta.

Pozitivan primer odlučnosti Vrhovne komande da očuva granice RSK pokazao se pre izvesnog vremena u Teslingradu,365 a duboko vjerujem da smo vojno toliko ojačali da bi u slučaju novih agresija na bilo kojem području za ustaše to značilo definitivan poraz.

Zato, potpisivanjem mirovnog plana sa Hrvatskom, treba iskoristiti da se u normalnoj atmosferi ojača profesionalizacija Vojske RSK. Potpisom ovog sporazuma i dovođenjem mirovnih snaga na liniju razdvajanja, pažnja prema odbrani treba da bude još veća.

Ojačavanjem političko-diplomatske aktivnosti koja se neće odnositi samo na rad Ministarstva za inostrane poslove, već dakako i na veće angažovanje istaknutih Srba u dijaspori i koji će na svoj način da budu naši ambasadori u inostranstvu.

364 Cyrus Vance.365 Lički Osik.

280

Potrebno je u tom kontekstu izgraditi pristup za buduće pregovore kako na pitanjima teritorija, tako i na pitanjima ekonomskih odnosa, saobraćajnica, do otvaranja našeg zahteva prema Hrvatskoj da se Rezolucija 820 stavi van snage.

Racionalizacija i profesionalizacija vojske RSKUvođenjem profesionalne vojske omogućićemo ne samo efikasniju odbranu, već i

osloboditi istaknute stručnjake majstore i radnike specijalnih zanimanja da se vrate u proizvodnju i na taj način pokrenemo našu industriju.

Provođenje mirovnog sporazuma o prekidu vatre i uspostavljanju mira, treba uzeti samo kao jedan iskorak u pozitivnom smislu koji će nam omogućiti stvaranje zajedničke odbrambene moći sa Vojskom RSK i SR Jugoslavije. No, potrebno je i dalje zadržati puno mobilnost svakog čoveka na pitanjima odbrane.

Prostor RSK je izuzetno velik i iznosi 17.000 km², a izrazito je nepovoljno povezan komunikacijama između zapadnog i istočnog dijela. Ako tome dodamo da RSK ima izrazito dugačku granicu prema Hrvatskoj i Mađarskoj i naravno prema zapadnoj muslimanskoj državi sasvim je razumljivo da sve to traži brojnu i dobro osposobljenu armiju koja će biti u stanju da efikasno dejstvuje u svakom trenutku.

Zbog toga će na tom području uskoro doći do korjenitih promjena, kako u onim zadacima koji pripadaju Vladi RSK, tako i onim zadacima sa kojima pred narod izlazi Vrhovna komanda Srpske Vojske Krajine. Iz toga će proizaći i ravnomjernije opterećenje opština u odbrambenim granicama RSK.

Povratak prognanih i izbjeglica u Republiku Srpsku KrajinuNaglasio sam da je ogroman broj srpskog življa protjeran iz Republike Hrvatske, sada

moram da istaknem, da i određeni broj građana Republike Srpske Krajine privremeno napustio njen teritorij. Polazeći od shvatanja da Republika Srpska Krajina ne može da opstane bez stanovništva, prioritetan, da ne kažem, urgentan zadatak je vraćanje izbeglih iz Republike Srpske Krajine i naseljavanje prostora u Krajini sa Srbima koji su napustili Republiku Hrvatsku.

Da bi se ovaj posao mogao obaviti neophodno je da Komesarijat za izbeglice RSK i prateće službe uz svesrdnu pomoć Vlade naprave detaljnu analizu slobodnih stambenih površina, porušenih objekata ili oštećenih objekata koji se mogu adaptirati kao i analizu potrebnih pratećih objekata koje je nužno izgraditi da bi se stvorili potrebni uslovi za normalan život.

U tom pravcu Republika Srbija i njeno ministarstvo za odnose sa Srbima izvan Srbije, kao i Komesarijat za izbjeglice moraju biti konsultovani i moraju biti uključeni u izradu našeg elaborata o povratku navedenih kategorija lica u Krajinu.

Vjerujem da je moguće najveći broj prognanika – izbeglica vratiti u Krajinu, ali i znam da moramo sprovesti konkretnu akciju da se to i dogodi. To znači daje potrebno obnoviti proizvodnju, otvoriti nove škole i vrtiće, izvršiti komunikacijsku povezanost i ojačati odbrambenu moć Republike Srpske Krajine.

Obnova proizvodnjePrivredna aktivnost u RSK odvija se u uslovima neposredne ratne opasnosti ili ratnim

uslovima. To znači da je najvitalniji dio radno sposobnog stanovništva izvan privrednih aktivnosti i da je najveći dio sveukupnog potencijala RSK angažovan na odbrani zemlje. Na nacionalnom planu ove generacija Srba ima misiju da dovrši posao ujedinjenja Srba na njihovom cjelokupnom etničkom prostoru. Bez takvog strateškog opredjeljenja, RSK nema šanse na dugoročan opstanak. Na regionalnom, evropskom planu, položaj Srbije i Srba je

281

takav da je to čvorna tačka zapada i istoka, sjevera i juga, hrišćanstva i islama, razvijenog sjevera i nerazvijenog juga. Kontrola toga prostora je istorijska težnja svjetskih sila, ali je ujedno i šansa za privredni razvoj toga prostora. Za svjetske centre moći Srbija i srpski narod u cjelini predstavljaju prepreku formiranju tzv. novog svjetskog poretka. Konkretna posljedica jesu hermetička blokada i getoizacija SRJ, RS i RSK. Nerealno je očekivati promjenu u stavu svjetskih centara moći, ali je činjenica da nije u interesu pravoslavnih zemalja, posebno susjednih, daljnje održavanje sankcija i one će se po zakonima ekonomske prinude same od sebe raspasti.

Privredni sistem SRJ je u procesu velikih transformacija, a privredni sistem RSK tek je u prvom krugu konstituisanja. Strateške promjene su vezane uz procese vlasničke transformacije – efikasnije korištenja privrednog potencijala i izgradnje tržišne privredne bez velikog arbitriranja politike i administriranja države. Paralelno se moraju stvarati svi pravni i institucionalni uslovi za strana ulaganja i davanje koncesija. U regionalnim i svjetskim relacijama postoje brojne konvencije koje regulišu pravila igre i koje privreda RSK tek treba da nauči.

Privreda RSK bila je izrazito vezana za privredu bivše SR Hrvatske i njezine infrastrukturne sisteme (saobraćaj, energetika, telekomunikacije,...) Industrija RSK je u značajnoj mjeri uvozno ovisna, a kapaciteti koji se oslanjaju na sopstvenu sirovinsku bazu (prehrambena i drvna industrija) nedovoljno su razvijeni i spadaju u kategoriju niže faze prerade. Većina razvojnih programa za tu privredu kreirana je izvan RSK, tako da je razvojni potencijal privrede, posebno industrije mali. Veze sa svijetom privrede RSK najvećim dijelom su išle preko Hrvatske i njezine trgovačke mreže u inostranstvu. Dobar dio kapaciteta je bio dio velikih poslovnih sistema Hrvatske, tako da on nema izgrađen tržišni program proizvoda i usluga. RSK trenutno nema gotovo nikakvu infrastrukturu ekonomskih odnosa sa inostranstvom. Strateški je zadatak brzo orjentisanje privrede RSK na privredu Srbije i Jugoslavije i izlazak na svjetsko tržište. Trenutno tržišnu situaciju privrede RSK karakteriše veliko suženje tržišta i veliki pad kupovne moći na dostupnom segmentu tržišta (SRJ, RS i RSK).

RSK je raspadom SFRJ praktično ostala bez monetarnog deviznog i bankarskog sistema. Mada nema preciznih podataka finansijski potencijal privrede RSK je minimalan, tako da vlastitim potencijalom veoma teško može održati i postojeći nivo privredne aktivnosti. Veze sa bankarskim sistemom Srbije i Jugoslavije su u formiranju i daju početne rezultate. Osnovno strateško opredelenje RSK mora biti primjena Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije. Kao i privredi SRJ, privredi RSK je blokiran bilo kakav pristup svjetskom tržištu kapitala. Također treba utvrditi koliki je kapital ostao blokiran u stranim bankama i kolika su nenaplaćena potraživanja, ali i dugovanja privrede RSK.

U ratu su značajni privredni kapaciteti uništeni i oštećeni, a nekorištenjem izloženi su daljem propadanju. Tehnološki nivo privrede RSK je u stalnom nazadovanju, jer su RSK i SRJ u uslovima blokade potpuno odsječene od rezultata naučno-tehnološkog progresa u svijetu. Pozitivna promjena, koja se i u ovim teškim vremenima počinje sve više osjećati, jeste oslanjanje na sopstvene snage i porast inventivnosti i preduzetničkog duha. Država sa svoje strane mora maksimalno podržati ovakve procese. U sklopu izgradnje privrednog sistema moraće se donijeti strategija tehnološkog razvoja RSK kao integralnog dijela srpskog privrednog prostora. Također se sistematski moraju koristiti sve mogućnosti, posebno potenciranjem veza sa Srbima u svijetu, da se prati tehnološki razvoj u svijetu.

282

Jedan od najvećih problema privrede RSK je nedostatak stručnjaka i rukovodilaca (menadžera). Privredu danas vode kadrovi koji imaju veoma malo iskustva u rukovođenju, a po obrazovanju su u pravilu usko stručni. S druge strane veoma je velik pritisak nekvalifikovane radne snage na zapošljavanje po svaku cijenu, tako da su preduzeća više socijalne ustanove, nego li ekonomski subjekti. Primanja po osnovu rada su ispod egzistencijalnog minimuma, tako da je kriminal postao legalno sredstvo preživljavanja. Tu cijenu preživljavanja mogla je jedino da plati privreda RSK u gubitku supstance, tako da se njezin potencijal pogoršava, privredna situacija nalaže posve suprotno. Enormni porast broja socijalno ugroženih lica (ranjenici i njihove porodice, penzioneri, izbjeglice i nezaposleni bez sredstava za život) i neizgrađeni kriteriji socijalne pravde i politike strahovito opterećuju ukupnu privredu i društvenu situaciju u RSK.

Bez nepotrebnog dramatizovanja, situacija je krajnje ozbiljna. Robni fondovi su se tokom rata gotovo ispraznili, a privreda, umjesto da je zabilježila porast supstance, bilježi rapidan gubitak po osnovu socijalnih davanja i rasprostranjenog kriminala.

Republika Srpska Krajina ima površinu od 17.000 km². Na tom prostoru živjelo je 1990. godine 543.000 stanovnika. Ukupni broj zaposlenih bio je 129.000, što znači da je 23,7% stanovništva bilo zaposleno. Ovaj postotak govori da je RSK i u ono vrijeme bila na donjoj granici zaposlenosti kojom je moguće osigurati normalno funkcionisanje društva.

Društveni proizvod po stanovniku u RSK 1990. godine u odnosu na prosjek u SFRJ iznosio je 75,9%, a prema SR Hrvatskoj tek 58,1%. Ako se današnja SR Jugoslavija promatra kao dio nekadašnje SFRJ, onda je društveni proizvod po stanovniku RSK 1990. godine iznosio 87,6% društvenog proizvoda SRJ.366

Ovi podaci govore da je RSK spadala u nerazvijena područja. Slika bi bila jošnepovoljnija, kad bi se uzeli podaci po pojedinim područjima, jer su vukovarsko (37%

zaposlenost stanovništva), osječko i belomanastirsko područje bili iznad ili na nivou razvijenosti SR Hrvatske. To znači da u RSK imamo sa stanovišta razvijenosti klasičan primjer razvijenog sjevera i nerazvijenog juga, što dodatno opterećuje privredu i političku situaciju u RSK.

Iz statističkih podataka SZS mogu se dosta precizno rekonstruisati podaci o predratnom privrednom potencijalu Republike Srpske Krajine. Na žalost nije učinjeno mnogo da se prikupe i sistematiziraju podaci o privrednoj aktivnosti u RSK u zadnje dvije i po godine. Tako da su sve ocjene stanja privrede prije rezultat usmenog predanja, pojedinačnog iskustva i impresija, nego li pouzdanih i provjerenih podataka. No, nije samo problem sa podacima u time što su nam ocjene nepouzdane i netačne, već je daleko veći problem sa upravljanjem privredom Krajine, jer nema osmišljenog i efikasnost upravljanja privrednim aktivnostima i privrednim razvojem bez informacija.[…]

UJEDINJENJE SVIH SRPSKIH ZEMALJAPostojeće prilike i odnos snaga u svijetu još ne dozvoljavaju formalno ujedinjenje svih

srpskih zemalja. To nas međutim ne sprečava da izgrađujemo privredni sistem RSK kao integralni dio jedinstvenog srpskog privrednog prostora. To konkretno znači da je osnova izgradnje privrednog sistema RSK i programa rada Vlade RSK “Program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategija ekonomskog oporavka Jugoslavije”.

366 Podaci Saveznog zavoda za statistiku.

283

Formalno se mora provoditi koncepcija ujedinjenja monetarnog i ekonomskog sistema putem jedinstvenog zakonodavstva, a u neposrednoj praksi se moramo ponašati sa stanovišta faktičkog ujedinjenja RSK sa Republikom Srbijom (razlika u odnosu na koncept jedinstvene savezne države u kojoj bi RSK bila jedna od republika, koncept Unije SRJ sa RS i RSK i koncept ujedinjenja monetarnog i ekonomskog sistema putem jedinstvenog zakonodavstva), jer takvo rješenje najviše odgovara interesima naroda i primjerno je veličini problema sa kojim smo suočeni.

Konstituisanje RSK kao subjekta sa svim atributima državnosti, zahtjevao je i ujedinjenje samostalnog monetarnog i ekonomskog sistema, čemu se pristupilo već sredinom 1992. godine.

Pri uvođenju samostalnog monetarnog i ekonomskog sistema bilo je dosta nesnalaženja, različitih pristupa u pojedinim djelovima Republike, neusklađenosti sa politikom SR Jugoslavije, što je rezultiralo vrlo negativnim posljedicama na funkcionisanje privrede i lošim ekonomskim stanjem znatnog dijela stanovništva RSK.

Ovaj program će se nasloniti na realizaciju istog programa u SR Jugoslaviji i RS kroz unifikaciju monetarnog i ekonomskog sistema, a putem jednoobraznog zakonodavstva RSK, RS sa zakonodavstvom SR Jugoslavije. Ovaj oblik podrazumjeva uvođenje i jedinstvenu primjenu monetarnog sistema, bankarskog sistema i carinskog sistema, platnog prometa, konsolidovan bilans javne potrošnje, statistički informativni sistem, jednoobraznu zakonsku regulativu u ovim oblastima i jedinstvenu ekonomsku politiku, a obuhvatiće i unifikciju poreskog, spoljnotrgovinskog i deviznog sistema, kao i tehničko-tehnoloških sistema, regionalni razvoj i drugo.

Uključivanje RSK i RS u monetarni sistem SR Jugoslavije, omogućuje da novi dinar postane sredstvo plaćanja i u RS i RSK, pri čemu će Narodna banka Jugoslavije funkciju jedinstvene monetarne ustanove koja uspostavlja jedinstvenu kontrolu vrši[ti] emisiju novca na bazi deviznog pokrića i robnog pokrića RS i RSK. Isto tako uspostavljen jedinstveni platni promet između učesnika na teritoriji SR Jugoslavije, RS i RSK, donijeće jedinstveni konsolidovani bilans svih budžeta i utvrdiće nivo deficita i način njihovog pokrića.

U oblasti monetarnog sistema, na osnovu dogovora nadležnih organa SR Jugoslavije, RS i RSK, potrebno je obezbediti da NBJ faktički postane jedina emisiona ustanova monetarnog sistema odgovorna za monetarnu politiku, za stabilnost valute i finansijsku disciplinu na cjelokupnom području. Ovo istovremeno podrazumjeva da Narodna banka RSK svoje funkcije ostvaruje u skladu sa nadležnostima utvrđenim na osnovu dogovora.

Opredelenja iz Programa koja se odnose na monetarni sistem operacionalizovaće se na istovjetan način kao što je to urađeno na nivou SR Jugoslavije. To znači da je neophodno da RSK donese sve potrebne uredbe i odluke koje regulišu ovu oblast. Također, obezbediće se uspostavljanje jedinstvene kontrole funkcije NBJ, što podrazumjeva kontrolu platnog prometa, kontrolu boniteta i zakonitosti poslovanja banaka i drugih finansijskih organizacija, kao i jedinstvenu primjenu svih mjera monetarne i devizne politike.

U oblasti bankarskog sistema neophodno je zakonsku regulativu RSK i RS koja se odnosi na osnivanje banaka i drugih finansijskih organizacija usaglasiti sa Zakonom o bankama i finansijskim organizacijama koje se primjenjuje na teritoriji SR Jugoslavije.

Ovo podrazumeva da se osnivanje i poslovanje banaka i drugih finansijskih organizacija u svemu izjednačava sa kriterijumima koji važe za banke i druge finansijske organizacije na teritoriji na SR Jugoslaviji.

284

Finansijski, monetarni i bankarski sistem svuda u svetu pokazuje stepen ekonomske usklađenosti u državi i koliko je država spremna da poštuje vrednost nacionalne valute. Mi moramo, u skladu sa našim sadašnjim mogućnostima da razvijamo poslovno bankarstvo i da stvorimo banku koja će relativno brzo moći da preuzme ulogu razvojne banke sa svim njenim ingerencijama i obavezama. Mislimo da te poslove preuzme naša “Krajinska banka” iz Mirkovaca. I za ovu oblast važi ono što sam rekao za proizvodni lanac naše poslovno bankarstvo mora povezati s onim poslovnim bankarstvom van naših granica koje je spremno na dugoročnu saradnju. Sada, u ovoj fazi izgradnje i razvoja naše državnosti i naše ekonomije, nama je u ovoj oblasti potrebna i stručna pomoć, s obzirom na činjenicu da je u bivšoj jugoslovenskoj Republici Hrvatskoj ono bilo centralizovano i dirigovano iz republičkog centra, u kojem su donešene sve najvažnije odluke koda je reč o emisionoj i kreditnoj oblasti. Nema nikakvog razloga da tu pomoć ne zatražimo od svih onih koji su spremni da nam je pruže.

Ovo podrazumjeva da osnivanje i poslovanje banaka i drugih finansijskih organizacija u svemu izjednačava sa kriterijumima koji važe za banke i druge finansijske organizacije na teritoriji SR Jugoslavije.[…]

U cilju uspostavljanja jedinstvenog sistema platnog prometa na prostoru SR Jugoslavije RS i RSK potrebno je izvršiti usklađivanje zakonskih i podzakonskih akata u oblasti platnog prometa RSK. U oblasti platnog prometa već sada treba postaviti dugoročne strategijske ciljeve. Zbog nepovoljnih uslova u kojima se nalazimo, naše poslovno bankarstvo mora biti stabilno, efikasno i fleksibilno. Platni promet će se odvijati u samom poslovnom bankarstvu, jer nema nikakve potrebe da se platni promet paralelno odvija u Službi platnog prometa ili sličnim institucijama. Kontrolna uloga države u poslovnom bankarstvu mora postojati, ali ne kroz glomazan i skupi aparat Službe platnog prometa, već kroz buduću centralnu banku koja se generalnim ovlašćenjima parlamenta u Vlade RSK, u praksi sprovodi monetarnu politiku i svojim inspekcijskom službom kontroliše rad banaka.[…]

U oblasti deviznog sistema neophodno je da RSK obezbedi jedinstvenu primjenu propisa u pogledu plaćanja u inostranstvu, mjenjačkih i drugih poslova deviznih rezervi, raspolaganja devizama od strane preduzeća, uslova iznošenja i unošenja deviza i zamjena stranog novca za dinare i obrnuto, te da se obezbedi kontrola i jedinstvena primjena propisa iz oblasti deviznog poslovanja.

U oblasti carinskog sistema podrazumjeva se:– istovjetnost instituta Carinskog zakona– isti uslovi za oslobađanje od plaćanja carine za određene korisnike,– jednoobrazno utvrđivanje momenata nastanka obaveze plaćanja carine,– primjenu mjera carinskog nadzora,– istovjetnost carinskog postupka sa privremeno uvezenom robom,– istovjetnu primjenu kaznene politike u ovoj oblasti,– obezbeđenje carinskom tarifom zaštite roba koje se proizvode na teritoriji SR Jugoslavije

i RS i RSK,– utvrđivanje visine instrumenata vancarinske zaštite, zaštite na jednoobrazan način i na

istom nivou.Realizacijom navedenih mjera prestaje potrebe carinske kontrole između RSK, RS i SR

Jugoslavije.

285

U oblasti poreske politike, koncepcija uklapanja RSK u jedinstveni monetarni sistem SR Jugoslavije i RS, podrazumjeva usaglašavanje poreskog sistema i poreske politike sa poreskim sistemom RS, Srbije Crne Gore i SR Jugoslavije.

U dobro organizovanim državama plaćanje poreza i taksi je najvažnija obaveza svih firmi građana koji su na bilo koji način uključeni u proces stvaranja dobiti i profita. Moramo stvoriti svijest da su poreske obaveze ne samo prihod države, nego i životni interes svakog građanina. Njemu država obazbeđuje odbranu od neprijatelja, imovinsku i ličnu sigurnost, ekonomski, pravni, školski i zdravstveni sistem u kome se on i njegova porodica nalaze.[…]

Preslika, strojopis, latinicaHrvatski informativni centar, A161-005.

1011994., travanj 21.KninSkraćeni zapisnik s 4. sjednice prvog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

SKRAĆENI ZAPISNIK

SA 4. SJEDNICE PRVOG REDOVNOG ZASJEDANJA SKUPŠTINE RSK ODRŽANE 20. i 21. APRILA 1994. GODINE U KNINU

Sjednicu su prisustvovali 73 poslanika.Sjednicu je otvorio i predsjedavao Branko Vojnica predsjednik Skupštine RSK.Nakon izvršenog prozivanja prešlo se na utvrđivanje dnevnog reda koji je usvojen kako slijedi.

Prvog radnog dana utvrđen je slijedećiD n e v n i r e d

1. Usvajanje skraćenog zapisnika sa prošle sjednice,2. Političko-bezbedonosna situacija u RSK,3. Izvještaj o radu MUP-a RSK za 1993. godinu,4. Razmatranje uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosuđa i uprave

U okviru dnevnog reda poslanik Simo Rajšić je predložio da se na dnevni red stavi i Zakon o Nacionalnim parkovima. Predsjednik Skupštine je dao predlog da se ovaj Zakon nađe na dnevnom redu nakon provedene javne rasprave, što je glasanjem i prihvaćeno.

Ad. 1Glasanjem je usvojen skraćeni zapisnik sa prošle sjednice sa dva uzdržana glasa.

Ad 2. i Ad. 3 su raspravljane bez prisustva javnosti. Izvještaj o političko-bezbedonosnoj situaciji je umnožen pod oznakom “Strogo povjerljivo” i podijeljen poslanicima. Poslanici su u okviru ove tačke postavljali pitanja Ministru odbrane Rakiću367 (slede izbori).

367 Dušan.

286

Perić Slobodan pitao kada će se izvršiti jedinstvena mobilizacija na teritoriji RSK. Ministar odbrane je dao odgovor da se mobilizacija vrši u onoj mjeri koja će biti dovoljna da se podnese prvi eventualni napad od strane RH.Poslanik Maljković Radovan je imao više pitanja vezanih za ovu tačku dnevnog reda i dostavljen je izvještaj.– pitanje tampon zona– pitanje kompromitacije pojedinih autoriteta koji se baziraju na moći sile i straha, te kada će se izvršiti profesionalizacija vojske, i da se pojasni predloženi izraelski model organizovanja vojske.Poslanik Godni Ratko u svom izlaganju vratio se na pitanje ratifikacije sporazuma o prekidu vatre i razgraničenja sa RH koji je potpisan 29. 03. 1994. godine. Skupšina je izvršila ratifikaciju sporazuma, ali poslanici nisu imali karte ispred sebe, pa je došlo do problema u nekim mjestima razgraničenja. Upozorio je da na terenu oficiri Srpske vojske ne surađuju sa lokalnim vlastima.Poslanik Vojnović Milivoj je predložio da se recidirano odredi ko imenuje sastav komisija na lokalnom nivou, misleći na opšte rješenje a ne na personalna.Dok su poslanici postavljali navedena pitanja Ministar Rakić je napustio sjednicu, te su stoga ostali uskraćeni za odgovore.Poslanik Kovačević Drago je konstatovao da je izvještaj u cjelini koristan i da daje dobru analizu postojećeg stanja.Na kraju rasprave izvještaj je prihvaćen sa jednim glasom protiv i dva uzdržana.

Ad. 3.Opširan izvještaj po ovoj tački dnevnog reda podnio je pomoćnik Ministra za unutrašnje

poslove Nebojša Pavković. Izvještaj je podijeljen poslanicima i čini sastavni dio ove tačke. Podnijeti izvještaj je jednoglasno usvojen.

Ad. 4.Uredbe sa zakonskom snagom iz oblasti pravosuđa i uprave koje su ranije umnožene i

predate poslanicima, a koje su donijete za vrijeme trajanja rata i neposredne ratne opasnosti od strane tadašnjeg predsjednika RSK Gorana Hadžića glasanjem su stavljene, odnosno neke od njih potvrđene uz izvjesne korekcije, a na prijedlog Odbora za pravosuđe i upravu.

Apsolviranjem ove tačke dnevnog reda Skupština je završila svoj prvi radni dan.

Drugog radnog dana 21. 04. 1994. godine usvaja se slijedećiD N E V N I R E D

1. Program rada mandatara za sastav Vlade i prijedlog za izbor resornih Ministara,2. Izmjene i dopune Zakona o odbornicima SO3. Zakon o dopuni Zakona o političkim organizacijama,4. Izmjene i dopune Zakona o STV RSK.5. Imenovanje upravnog odbora STV RSK.6. Poslanička pitanja.

Ad. 1.Na prijedlog Predsjednika RSK za prvog ministra Vlade predložen je gospodin Borislav

Mikelić. U dvočasovnom ekspozeu gospodin Mikelić je iznio svoj program rada i program rada buduće Vlade.

287

Na njegov prijedlog da se izabere Vlada nacionalnog jedinstva za resorne ministre su izabrani:1. mr Borivoj Rašuo – ministar za informacije2. Mile Bosnić – ministar za trgovinu, ugostiteljstvo i turizam,3. Uroš Funduk – dipl. prav. – ministar za pravosuđe i upravu,4. dr Stevan Đurić – ministar za zdravstvo5. Milivoj Vojnović, prof. – ministar za sport i fizičku kulturu,6. mr Ilija Prijić – ministar za unutrašnje poslove,7. dr Milan Babić – ministar za inostrane poslove,8. Bolić Dragutin – ministar za kulturu i vjere,9. dr Rade Tanjga – ministar za odbranu,10. Ratko Veselinović, dipl. ecc. – ministar za financije,11. Simo Šijan, dipl. ing. – ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu,12. Milivoj Krička, dipl. ing. – ministar za energetiku i rudarstvo,13. Milan Pađen – ministar za saobraćaj i veze,14. dr Branko Petrović – ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,15. Ljubiša Budić, dipl. ing. – ministar za urbanizam,16. Stevo Ratković, prof. – ministar za prosvjetu,17. Slobodan Perić, dipl.prav. – ministar za rad, boračka pitanja i socijalna pitanja.Ekspoze prvog ministra Vlade čini sastavni dio ovog zapisnika u čuva se u arhivi Sekretarijata Skupštine.368

Izvodi iz rasprave o ekspozeu:Džodan Petar: “Konstatacija postojećeg stanja u ekspozeu je iscrpno. Sve što se u prošlosti

činilo išlo je na štetu RSK i štetu naroda. Situacija nalaže da za mjesec dana nova Vlada mora imati rezultate iza sebe. Ja postavljam pitanje kako stvoriti inicijalna sredstva da bi iznijeti program mogao oživjeti”.

Vujić Ranko: “Srpske radikalne stranke nema u Vladi, a oni predstavljaju veliki dio ovog naroda, sto hiljada glasova je dato ovim poslanicima. Ni jednim primjerom se nismo ponašali neparlamentarno već kontruktivno. Dužan sam da kažem da smo pristali da uđemo u vladu jedinstva koja bi garantovala operativnost po proporcionalnom sistemu. Neću da vjerujem da smo diskvalifikovani nekom naredbom. Svi koji su glasali za nas glasali su za Srpsku Radikalnu Stranku koja će uvijek biti uz narod. Unutar Parlamenta imali smo obavezu da se prema vama ne ponašamo neprijateljski. Ja znam da će srpski radikali sa ponosom i časti ići ka sve srpskom zagrljaju.”

Macura Lazar: “Postojeći problemi u RSK su ozbiljni i teški i ja nisam optimista u pogledu njihovog rješavanja. Imamo još vremena da radikale uključimo u Vladu.”

Vujić Ranko: “Radikalima je ponuđeno jedno resorno mjesto, Ministarstvo prosvjete, ali to nismo prihvatili jer nismo proporcionalno zastupljeni.”

Dobrojević Dragan: “Mi iz Zapadne Slavonije se nadamo da ćemo se tamo vratiti. Ekspoze je prije svega stručan, obuhvatan i iscrpan. Programu dajem podršku i sugerišem da se prihvati zajedno sa predloženim ministrima.”

368 Izlaganje predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića vidi u Dok. br. 101.

288

Čubra Milan: “O programu ne bi htio govoriti, obzirom da treba da ga iznese cio narod. Predlažem da se svi ministri presele gdje žive, i gdje im se nalaze porodice, dali na teritoriji RSK ili van nje.”

Ernjaković Milan: “RSK danas bije bitke, vojničku i ekonomsku. Dužni smo da gledamo politiku realno a emocije moramo odbaciti.”

Mikelić Borislav: “Ako dođe do reorganizacije postojećih ministarstava pokušat ću da iznađem mogućnosti da SRS dobije neko od resornih ministarstava.”

Beldar Zoran: “Dužan sam da pred vama iznesem nekoliko stvari da nebi na nama ostala ljaga. Mogla je i naša stranka da dobije pet ili šest ministarskih mjesta ali bez partnera što mi nismo htjeli. Smatram da je loše što u Vladi nema predstavnika iz istočnog dijela RSK.”

Nakon završene diskusije Predsjednik Skupštine je zaključio pretres po ovoj tački dnevnog reda i prešlo se na pojedinačno glasanje o prvom ministru i njegovoj Vladi.Nakon ličnog izjašnjavanja konstatovano je da je predloženi sastav vlade prihvaćen od strane Skupštine.

Ad. 2.Izmjene i dopune Zakona o odbornicima SO je usvojen.

Ad. 3.Izmjene i dopune Zakona o političkim organizacijama je također glasanjem usvojen.

Ad. 4.Izmjene i dopune Zakona o STV RSK koje su ranije bile izglasane, a ne potvrđene odnosno potpisane od strane Predsjednika RSK stavljene su ponovno na glasanje. Sa 36 glasova ZA, 11 glasova PROTIV i 6 UZDRŽANIH Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o STV RSK je prihvaćen.

Ad. 5.U sastav Upravnog odbora STV RSK imenovani su slijedeći članovi:

1. Drago Kovačević – Knin, Predsjednik2. Nikola Živković – Beli Manastir3. Danko Perić – Knin4. Dragan Pjevač – Vrginmost5. Branko Šegan – Knin6. Pešut Milan – Korenica7. Ćujo Bogdan – Beli Manastir8. Lazić Todor – Knin9. Jergić Živojin – Vukovar

Ad. 6.Poslanička pitanja su skinuta sa dnevnog reda zbog odnosa TV ekipe na montažu, i

odložena za slijedeću sjednicu kada će biti obezbeđeno direktno prenošenje.

Zapisnik sastavila:Mirjana Rodić

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 3., kut. 2.

289

1021994., travanj 21.KninOdluka predsjednika RSK o formiranju regionalnih i općinskih komisija za određivanje linije razdvajanja

PREDSJEDNIK REPUBLIKENA OSNOVU ČL. 40. ZAKONA O ODBRANI (“SLUŽBENI GLASNIK RSK” BR. 2/93), I TAČKE 6. SPORAZUMA O PREKIDU VATRE OD 29. MARTA 1994. GODINE, TE NA OSNOVU ZAUZETOG STAVA VRHOVNOG SAVJETA ODBRANE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE, D O N O S I M

O D L U K UI ODMAH PRISTUPITI FORMIRANJU SEKTORSKIH (REGIONALNIH) I

LOKALNIH (OPŠTINSKIH) KOMISIJA ZA ODREĐIVANJE LINIJA RAZDVAJANJA IZMEĐU ZARAĆENIH STRANA, ODNOSNO TERITORIJE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE I REPUBLIKE HRVATSKE, U SKLADU SA POSTIGNUTIM SPORAZUMOM O PREKIDU VATRE I ANEKSOM – C SPORAZUMA, POTPISANIH 29. MARTA 1994. GODINE U RUSKOJ AMBASADI U ZAGREBU.

II KOMISIJE SE SASTOJE OD TRI ČLANA, KOJI IMAJU ZAMJENIKE. KOMISIJU SAČINJAVAJU PREDSTAVNICI VOJNIH, MILICIJSKIH I CIVILNIH VLASTI, SA SEKTORA (REGIJE), ODNOSNO OPŠTINE ZA KOJU SE FORMIRA.

ODREĐUJE SE DA SE ZA PREDSJEDNIKA SEKTORSKIH I LOKALNIH KOMISIJA IMENUJE PREDSTAVNIK VOJNIH VLASTI.

III SEKTORSKU KOMISIJU PREDSTAVLJA:– KOMADANT KORPUSA, SEKRETAR SEKRETARIJATA UNUTRAŠNJIH

POSLOVA I JEDAN OD PREDSJEDNIKA OPŠTINA SA TOG SEKTORA (PREMA DOGOVORU SVIH PREDSJEDNIKA OPŠTINA SA SEKTORA), ILI NJIHOVI ZAMJENICI.

IV LOKALNU (OPŠTINSKU) KOMISIJU SAČINJAVAJU:– KOMADANT BRIGADE, NAČELNIK STANICE JAVNE BEZBEDNOSTI,

PREDSJEDNIK OPŠTINE, ILI NJIHOVI ZAMJENICI.V TERITORIJALNA ORGANIZACIJA SEKTORA OSTAJE ISTA, DAKLE

DALMACIJA, LIKA, KORDUN, BANIJA, ZAPADNA SLAVONIJA, ISTOČNA SLAVONIJA, BARANJA.

VI SEKTORSKE I LOKALNE KOMISIJE TREBAJU BITI U STALNOM KONTAKTU I DOGOVORU SA CENTRALNOM REPUBLIČKOM KOMISIJOM I SVA EVENTUALNO SPORNA PITANJA RJEŠAVATI PREKO TE KOMISIJE.

VII ODLUKU O IMENOVANJU O SASTAVU SEKTORSKE I LOKALNE KOMISIJE SAČINITI U PISANOJ FORMI I JEDAN PRIMJERAK DOSTAVITI CENTRALNOJ REPUBLIČKOJ KOMISIJI.

VIII OVU ODLUKU DOSTAVITI CENTRALNOJ REPUBLIČKOJ KOMISIJI, KOMADANTIMA KORPUSA I BRIGADA, PREDSJEDNICIMA OPŠTINA TE SEKRETARIMA I NAČELNICIMA SLUŽBE UNUTRAŠNJIH POSLOVA.

290

BROJ: 03-4-299/94.KNIN, 21. APRILA 1994. GODINE PREDSJEDNIK REPUBLIKE MILAN MARTIĆ, V.R.

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 603.

1031994., travanj 21.GlinaIzvješća o radu SM Glina za 1993. i prvo tromjesečje 1994. godine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNINSEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE GLINA STANICA MILICIJE GLINABroj: 08-04/3-26/195-94. KD/ŠBGlina, 21. 04. 1994. godine-

I N F O R M A C I J Ao radu SM-e Glina za 1993. godinu i I tromjesečje 1994. godine

U V O D:Rad službe javne bezbednosti u 1993. god. karakteriše razdoblje stalne pretnje ratom

zbog proglašenog ratnog stanja na cijeloj teritoriji R.S. Krajine od 23. 01. 1993. godine. Ovo stanje je uzrokovalo angažiranost dijela službe u odbrani i čuvanju državne granice RSK te poduzimanje radnji radi sprečavanja ulaska ustaških diverzantsko-terorističkih grupa, te njihovog hvatanja i uništenja.Dokaz tome je učešće 42 pripadnika ove SM-e i kompletnog sastava Specijalne jedinice milicije na zaustavljanju ustaške agresije na području Benkovca u I. i II. mjesecu 1993. godine. Tokom učešća u pomenutim ratnim dejstvima smrtno su stradala 2 i ranjeno 6 pripadnika ove službe.Pokazatelji složenosti uslova rada SM-e Glina su, pored pomenutog: znatno pogoršanje socijalnog i ekonomskog položaja stanovništva, širenje glasina i neprijateljske propagande, nedovoljno funkcionisanje drugih subjekata sistema, loša materijalno-tehnička opremljenost te nedovoljna stručna ekipiranost.Navedeni faktori i činjenice da su velike količine oružja bez kontrole, te da se lica koja posjeduju oružje često dovode u alkoholizirano stanje, neposredno su uticali na raširenost i pojave oblike nekih krivičnih djela do te mjere da su po posljedicama predstavljali politički i opšte društveni problem. Dominirala su djela nedozvoljene trgovine i pustošenja šuma, te djela sa elementima nasilja što dokazuje već pomenuto.

U toku protekle godine stalno su bili prisutni problemi nedostupnosti zakonskih propisa premalo izlazaka istražnih sudaca na mjesto izvršenja KD, te nedovoljna saradnja sa sucem za prekršaje i bezvrednost izrečene kazne što direktno utiče na izvršioca da ponovi prekršaj.

291

Unatoč ovakvim uslovima rada postignut je napredak u organizaciji službe, disciplini, profesionalnom odnosu prema izvršenju zadatka, te je u odnosu na 1992. god. znatno poboljšana otkrivačka djelatnost. Valja napomenuti da je rad službe bio otežan mnogim političkim previranjima, te direktnim napadima na Stanicu i njene radnike od strane naoružanih grupa i pojedinaca, a sve sa političkim ciljem.

I OPERATIVNO – PREVENTIVNI RADU protekloj godini služba je bila postavljena tako da operativno pokriva mjesta najveće

saobraćajne frekventnosti, odnosno gdje je najveća mogućnost prolaska lica sklonih izvršenju KD i roba namijenjene za njihovo izvršenje, te mjesta na kojima se KD i remećenje javnog reda i mira najčešće dešavaju. U cilju pronalaska predmeta KD najčešće su poduzimane operativno-taktičke mjere i radnje u vidu pretresa stana i drugih prostorija, a u vezi čestog ubacivanja ustaških “IDG” grupa na naše područje poduzimane su blokade, zasjede i pretresi terena na područjima gdje su iste djelovale.U većini izvršenih pretresa stana i drugih prostorija pronađeni su traženi predmeti, dok mjere poduzimane u cilju hvatanja i uništenja ustaških “IDG” grupa nisu imale efekta.

II ZAKONITOST U RADU, PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE I VATRENOG ORUŽJA

Pripadnici SM-e Glina su u svom radu primjenjivali samo blaže oblike sile u svrhu pokoravanja pojedinih lica prilikom poduzimanja službenih radnji.

U protekloj godini nije bilo upotrebe vatrenog oružja od strane radnika ove SM-e, niti fizičke snage i kemijskih sredstava u većem obimu jer nije bilo težih ekscesnih situacija u kakvima se ova sredstva primjenjuju.

III STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETAU toku 1993. god. na području SM-e Glina evidentirano je 219 KD što je za 11 ili

9% više nego prethodne godine. U momentu izvršenja KD bio je poznat izvršioc u 62 slučaja, dok su izvršioci 98 KD ili 58,68%, dok je u 1992. godini naknadno otkriveno 39% izvršioca. U momentu izvršenja su uhvaćena 4 izvršioca KD, a 1992. nije nijedan. Od ukupnog broja prijavljenih djela ostalo je nerasvjetljeno 69, a zbog počinjenih djela prijavljeno je 215 lica.

Na stanje u ovoj oblasti uticao je rat i psihosocijalni i ekonomski poremećaji kao posljedica rata, a sve više i socijalni faktor. Socijalni faktor je naročito dominantan kod KD nedozvoljene trgovine i šumskih krađa čiji se broj u 1993. god. izrazito povećao, a samim tim i povećao ukupan broj krivičnih djela.U strukturi KD preovladavali su imovinski delikti, odnosno krađe i teške krađe. Objekti napada su podjednako privatno i društveno vlasništvo.

III. 1. OPŠTI KRIMINALITETKrivična djela iz ove oblasti čine nadpolovičnu većinu ukupnog broja krivičnih djela, a

imovinski delikti su najbrojniji i ujedno prouzrokuju najveću društvenu i materijalnu štetu.

IMOVINSKI DELIKTI– ukupno evidentirano . . . . . .55 KD– teška krađa. . . . . . . . . . . . . .27 ˝– razbojništvo . . . . . . . . . . . . . .5 ˝– oduzimanje vozila . . . . . . . . .1 ˝– otuđenje tuđe stvari . . . . . . . .1 ˝

Od 50 prijavljenih KD sa nepoznatim izvršiocima naknadno je rasvijetljeno 20 KD.

292

KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA– ukupno evidentirano . . . . . .20 KD– ubistvo. . . . . . . . . . . . . . . . .14 ˝– ubistvo na mah . . . . . . . . . . 1 ˝– teške tjelesne povrede. . . . . . .4 ˝– lake tjelesne povrede . . . . . . .1 ˝

Od 12 krivičnih djela prijavljenih po nepoznatom izvršiocu naknadno je rasvijetljeno 5.

KRIVIČNA DJELA PROTIV DOSTOJANSTVA LIČNOSTI I MORALAUkupno evidentirano . . . . . . . .2 KD– silovanje. . . . . . . . . . . . . . . . .2 ˝Jedno djelo je izvršeno po nepoznatom i naknadno otkriveno.

NEDOPUŠTENA TRGOVINA I ZLOUPOTREBA OPOJNIH DROGAIz ove oblasti je evidentirano 1 krivično djelo čiji je izvršioc u momentu izvršenja bio

nepoznat, te naknadno otkriven.

2. KRIVIČNA DJELA IZ KZ-a SRJOd krivičnih djela iz ove oblasti na području SM-e Glina u protekloj godini je

evidentirano 8 slučajeva terorizma. Terorizam i ubistva vezana za terorizam događala su se u selima koja u to vrijeme nisu bila naseljena, a radi se o terenima pogodnim za kretanje i boravak diverzantskih grupa, tj. granični pojas prema R. Hrvatskoj i ratna zona po dubini koju obezbjeđuju vojnici vojske R. S. Krajine.

Posljedice nastale ovim djelima su 16 mrtvih, 32 teže i lakše povređena lica, te velike materijalne štete nastale na štetu “Glikoma” i “ŽTP” Krajine.

U cilju pronalaženja počinioca ovih djela SM-e je poduzimala radnje u vidu uviđaja na licu mjesta, pretresa terena, zasjeda, blokada terena, a sve u saradnji sa vojskom R. S. Krajine odnosno pripadnicima 24. brigade iz Gline. Na osnovu pronađenih tragova na licu mjesta, praćenjem tragova kretanja, pronalaskom odbačenih predmeta i hrane hrvatskog porijekla, te pronađenih ostavljenih minsko-eksplozivnih sredstava, došlo se do činjenica koje nepobitno ukazuju da su ova djela počinile ubačene ustaške diverzantsko-terorističke grupe.

Na otkrivanju i uništenju ovih grupa SM-e je radila planski, ali je efikasnost izostala iz razloga kašnjenja informacija, odnosno saznanja za djelo.

III. 3. DRUŠTVENO – EKONOMSKI KRIMINALITETU toku 1993. godine evidentirano je 88 KD iz ove oblasti i to po poznatom izvršiocu

29, po nepoznatom izvršiocu 59, te je 55 naknadno rasvjetljeno. Nedozvoljena trgovina je najprisutnije krivično djelo sa tendencijom rasta u odnosu na proteklu godinu Veći broj KD je registrovan kako zbog angažiranosti službe, tako zbog lošeg društveno ekonomskog stanja, te radi socijalnog faktora odnosno radi preživljavanja.

Brojnost ovih djela je uveliko povećavalo i učešće organizovanih grupa za šverc sa Cazinskom krajinom. Na našem području su bile evidentne teškoće dokazivanja ovih djela jer je roba na našoj opštini bila u tranzitu, a mjesto izvršenja preprodaje na području drugih opština.

U ovoj oblasti je vidljiva slabija saradnja sa ostalim opštinskim institucijama kao što su inspekcije i financijska policija, a što je imao direktno posljedicu u slaboj prevenciji.

293

IV. KRIMINALISTIČKO – TEHNIČKI POSLOVIPoslovi iz ove oblasti su obavljeni u otežanim uslovima zbog kadrovske nepopunjenosti

te velikog nedostatka krim. tehničke i zastarjelosti opreme.Pored svih poteškoća izvršeno je 94 uviđaja, te pronađeno i fiksirano 309 tragova na licu

mjesta KD.

V. JAVNI RED I MIRZbog prekršaja protiv javnog reda i mira sucima za prekršaje je podnešeno 45 zahtjeva za

pokretanje prekršajnog postupka, a ukupno je prijavljeno 54 lica.Promatrajući strukturu prekršaja uočljivo je da je najviše prekršaja izazvano svađom i vikom

9, tučom 16 i prijetnjom 5, te pucanjem na javnom mjestu 13. Mjesto izvršenja su najčešće bili ugostiteljski objekti i ulica, a izvršioci su pretežno bili pod utjecajem alkohola. Broj prijavljenih prekršaja je manji od stvarnog jer velik dio istih nije prijavljen Stanici milicije Glina.

Efikasnost suca za prekršaje nije na zadovoljavajućem nivou zbog niskih kazni i dužine trajanja postupka.

VI. REGULISANJE I KONTROLA SAOBRAĆAJAStanje na cestama koje pokriva Stanica milicije Glina je jako loše zbog velikih oštećenja

kolnika te nedostatka horizontalne i vertikalne signalizacije.Veliki broj vozila je tehnički neispravan i neregistrovan, a jedan od osnovnih uzroka je

materijalni položaj stanovništva.U 1993. god. dogodilo se 50 saobraćajnih nesreća u kojima su smrtno stradala 3 lica,

te teže povređeno 7 i lakše 8 lica. Kod 34 nesreće nastala je materijalna šteta na vozilima i objektima.

Za ostale prekršaje iz oblasti saobraćaja ova Stanica milicije u 1993. god. je podnijela 46 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

Osnovni problem službe je nedostatak osnovne opreme za operativno-preventivni rad u ovoj oblasti – oprema za vršenje uviđaja, uređaji za mjerenje brzine, alkotesti i dr.

VII. UPRAVNI POSLOVI ZA 1993. GODINUU toku godine u Odjeljenju za upravne poslove izvršeno je– izdano vozačkih dozvola. . . . . . . . 480– registrirano vozila. . . . . . . . . . . . . 890– jedinstveni matični broj . . . . . . . 1476– izdano ličnih karti . . . . . . . . . . . 1476

Prijavljeno prebivališta i boravišta– prijavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . . 39– odjavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . . 11

S e k r e t a r:Nikola Bjelac, s.r.

I N F O R M A C I J Ao radu SM-e Glina za period od 1. I. 1994. do 31. III. 1994. god.

I OPERATIVNO PREVENTIVNI RADU ovom izvještajnom periodu služba je bila preventivno i operativno postavljena tako da

pokriva mjesta i saobraćajnice gdje se najčešće dešavaju krivična djela ili prevoze lica sklona vršenju krivičnih djela i predmeti koji potiču od izvršenja krivičnog djela.

294

Služba se redovno odvijala kroz sektorsku, patrolnu i djelatnost na stalnim kontrolnim punktovima.

Najčešće poduzimanje operativne mjere i radnju su pretresi stana, zasjede i blokade i to u svrhu pronalaska predmeta koji potiču od krivičnog djela, te pronalaska i uništenja ubačenih ustaških IDG grupa.

Stanja milicije Glina je preventivno djelovala i profesionalno obezbedila sve javne skupove te promotivne-stranačke i predsjedničke skupove.

Saradnja sa drugim organima i institucijama je i dalje nedovoljna. Isto tako nedovoljan je broj izlazaka istražnih sudaca na lice mjesta krivičnog djela radi obavljanja uviđaja. Operativnim radom radnici SM-e Glina su u ovom periodu rješili dva KD iz protekle godine.

II. ZAKONITOSTI U RADU I PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDEU prvom tromjesečju 1994. god. ovlaštena službena lica SM-e Glina nisu upotrebljavala

silu, gumene palice i vatreno oružje radi izvršenja službenih zadataka koji su pred njima bili postavljeni.

III. STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETAU pomenutom periodu na području SM-e Glina evidentirano je 21. krivično djelo, za

koje je podnešeno 19 krivičnih prijava. U 9 slučajeva izvršioc je bio poznat u momentu izvršenja krivičnog djela, dok je u 12 slučajeva izvršioc bio nepoznat. Naknadno je otkriveno 4 izvršioca krivičnih djela, odnosno 33% dok je 8 djela ostalo nerasvijetljeno.

Primjetno je znatno smanjenje broja krivičnih djela u odnosu na isti period protekle godine, dok je otkrivačka djelatnost nešto slabija što se djelomično može opravdati angažiranošću službe na drugim poslovima (obezbeđenje promotivnih, stranačkih i predsjedničkih skupova, ispomoć na čuvanju državne granice R. S. Krajine i dr.).

III/1. Opšti kriminalitetNa području SM-e Glina u prvom tromjesečju je evidentirano 13 krivičnih djela iz oblasti

opšteg kriminaliteta. U 3 slučaja izvršioca je bio poznat u momentu izvršenja, dok je kod 10 djela bio nepoznat. Naknadno je otkriveno 4 izvršioca krivičnih djela što je pokazatelj ozbiljnog i stručnog rada u ovoj oblasti i pored nedostataka u kriminalističkoj tehnici i stručnim kadrovima.

Posebno vidljivo je smanjenje ukupnog broja krivičnih djela iz ove oblasti iako je služba bila angažirana na drugim poslovima, tako da se stanje može okarakterizirati kao zadovoljavajuće.

IMOVINSKI DELIKTI– Ukupno evidentirano KD . . . . . . 5– teška krađa. . . . . . . . . . . . . . . . . . 4– razbojništvo . . . . . . . . . . . . . . . . . 1Od 5 prijavljenih djela po nepoznatom počiniocu jedan je naknadno otkriven.

KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA– ukupno evidentirano KD. . . . . . . 2– ubistvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2Jedno ubistvo je prijavljeno sa nepoznatim počiniocem kojeg je služba naknadno otkrila.

KRIVIČNA DJELA PROTIV DOSTOJANSTVA LIČNOSTI I MORALAIz ove oblasti kriminaliteta u ovom periodu na području SM-e Glina nije evidentirano ni

jedno krivično djelo.

295

III/2. Krivična djela iz KZ-a SRJIz ove oblasti imamo evidentirano jedno krivično djelo terorizma koje se dogodilo od 13.

do 15. 03. 1994. god. u selu Viduševac, a gdje je od postavljene minsko-eksplozivne naprave oštećen vodovod vl. “Glikom” Glina. Počinioci ovog krivičnog djela su ostali neotkriveni.

Poduzetim mjerama i radnjama na licu mjesta krivičnog djela te u užoj i široj okolici, došlo se do podatka koji nedvojbeno ukazuju da je ovo djelo počinila ubačena ustaška diverzantska-teroristička grupa iz R. Hrvatske.

III/3. Ostala krivična djelaNa području SM-e Glina u ovom periodu su evidentirana 4 krivična djela iz ove oblasti

i to:– napad na ovlašteno službeno lice u vršenju službe bezbednosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1– ugrožavanje sigurnosti – čl. 69 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1– neovlašteno nabavljanje, držanje i nošenje oružja, municije i eksplozivnih sredstava . . . .2

III/4. Društveno – ekonomski kriminalitetU prvom tromjesečju ove godine SM-e Glina je evidentirala 19 krivična djela šumske

krađe. Ovo krivično djelo je stalno prisutno, njegovo izvršenje je usko povezano sa materijalnim statusom stanovništva.

Broj krivičnih djela iz ove oblasti kriminaliteta je posve opao, a naročito broj krivičnih djela nedozvoljene trgovine što je vidljiv rezultat rada službe, promjena u društvu, postizanja ugovora sa zaraćenim stranama i početka rada državnih institucija.

IV Bezbednost saobraćajaNa području SM-e Glina u ovom periodu dogodilo se 14 saobraćajnih nesreća u kojima

je smrtno stradalo 1 lice, te jedno lice teže povređeno. Kod 12 nesreća nastala je materijalna šteta na vozilima i usputnim objektima.

Zbog počinjenih krivičnih djela i prekršaja u saobraćajnim nesrećama SM-e Glina je podnijela 1 krivičnu i 12 prekršajnih prijava. Za ostale prekršaje iz oblasti saobraćaja podnešena su 23 zahtjeva za pokretanja prekršajnog postupka.

V JAVNI RED I MIROpšte stanje javnog reda i mira za navedeni period može se smatrati zadovoljavajući. Nije

bilo slučajeva narušavanja JRM-a u većem obimu.Uzroci pojavnih i učestalih oblika kršenja JRM-a i dalje su u uskoj vezi sa ratnim stanjem,

lošim materijalnim statusom građana, te bezvrijednosti kazni koje izriče sudac za prekršaje i dužinom postupka koji isti sprovodi.

Pored pomenutog vidljiva je tenzija blagog opadanja broja prekršaja protiv javnog reda i mira.

U prvom tromjesečju 1994. godine SM-e Glina je podnijela 9 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i to protiv 11 prekršitelja.

K o m a n d i r:Željko Zrakić

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 603.

296

1041994., travanj 22.KninZapisnik s 82. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 82. sjednice Vlade održane dana 22. 04. 1994.

u Kninu sa početkom u 10.30 časova.

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Odsutni: Borivoje Rašuo, ministar informisanja.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Borislav Mikelić, a prisutan je dosadašnji predsjednik gosp. Đorđe Bjegović.Za sjednicu je predložen slijedeći

D n e v n i r e d:1. Hitni zadaci Vlade (realizacija sporazuma o prekidu vatre, pregovori u Turnju,

pripreme za sastanak sa Akašijem,369 te zadaci na unutrašnjem planu),Dnevni red je jednoglasno usvojen.

Ad-1Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Borislava Mikelića o hitnim zadacima Vlade

govori dosadašnji predsjednik Đorđe Bjegović.Najprije je bilo govora oko realizacije sporazuma o prekidu vatre. Osnovni zaključak

današnje Vlade bi trebao biti da centralna komisija mora profunkcionisati. U rad lokalnih komisija moraju biti uključeni predsjednici opština. Zadatak lokalne komisije je da konstatuje neslaganja, sektorske da ih objedinjuje, a centralna komisija da odlučuje. Princip za sve komisije trebao bi biti jedan predstavnik vojske, jedan milicije i jedan civilne vlasti. Predlažem također da se na šest područja koja imamo delegiraju po jedan predstavnik ispred Predsjednika Republike, jedan ispred Skupštine i jedan ispred Vlade koji bi bili domaćini na ovim područjima.

Milan Babić, ministar inostranih poslova – sve ove komisije se formiraju na osnovu sporazuma i treba definisati šta je zadatak svake od njih. Koordinirajuće tijelo treba biti centralna komisija gdje bi, po mom mišljenju, trebao biti predstavnik ministarstva odbrane, a ne Parlamenta.

Ministar odbrane trebao bi biti na čelu centralne komisije.Borislav Mikelić – ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutrašnjih poslova imaju tu

izuzetno važnu ulogu. Moramo odrediti ljude od najnižeg do najvišeg nivoa. Ministri Tanjga i Prijić trebali bi odrediti ljude s tim da bi lokalne komisije trebali sačinjavati predsjednik opštine, komandant brigade i načelnik stanice milicije, a regionalne (sektorske) komisije komandanti korpusa i sekretar SUP-a.

369 Yasushi Akashi.

297

Ni jedan se sporazum ne može voditi, a da se ne vidi s narodom na terenu i zbog toga narod Zapadne Slavonije apsolutno ima pravo na revolt i nezadovoljstvo.

U raspravi su još učestvovali predsjednik Mikelić, gosp. Bjegović, ministri Babić, Perić,370 Prijić, Budić i Tanjga, a po završetku rasprave usvojen je

Z A K L J U Č A KPrijedlog Vlade je da Centralnu komisiju sačinjavaju ministri Rade Tanjga, Iija Prijić i

Ljubiša Budić. Budući je predsjednik Martić imenovao Centralnu komisiju koju sačinjavaju gen. Novaković, Nebojša Pavković i Lazar Macura i da bi imenovana komisija sutra trebala da se sastane u Turnju sa hrvatskom stranom prijedlog – stav Vlade na sastanku u Topuskom sutra u 9.00 časova izložiće predsjednik Mikelić. Sastanku su dužni prisustvovati ministri Tanjga, Prijić i Budić i na tom sastanku će se odlučiti ko će ići na pregovore u Turanj.

Potom je o drugom važnom zadatku Vlade – sutrašnjem sastanku centralnih komisija u Turnju govorio ministar Ilija Prijić. On je istaknuo da će osnovni problem biti najavljivanje milicije 24 časa unaprijed i zahtjev hrvatske strane da njihova vlast bude tamo gdje je bilo hrvatsko selo što mi ne možemo prihvatiti, a nije regulisano ni sporazumom. Što se tiče linije razdvajanja dosta je urađeno na terenu, ali ima još spornih situacija (Smoković, Kakma, Medački džep, Zapadna Slavonija).

Milan Babić – za sastanak u Turnju treba se dobro pripremiti i razmotriti karte. Mi moramo vrlo brzo poslati miliciju u Kašić, Islam Grčki i Divoselo da zaposjednu ono što su Hrvati napustili.

U raspravi su još učestvovali ministri Budić i Prijić, gosp. Bjegović i predsjednik Mikelić, a potom je usvojen

Z A K L J U Č A KOstaje dio usvojenog zaključka da se ujutro na sastanku u Topuskom, kojem će

prisustvovati i predsjednik Martić371 i general Novaković372 odredi sastav naše delegacije za razgovore u Turnju.

Također se zadužuju ministri Tanjga i Prijić da za iduću sjednicu Vlade pripreme pismeni izvještaj o dosad učinjenom na realizaciji sporazuma o prekidu vatre.

O trećem dijelu vezanom za sastanak sa specijalnim izaslanikom Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija g-dinom Jasušijem Akašijem govorio je gosp. Đorđe Bjegović. On je istaknuo da je Vlada dobila zadatak od predsjednika Martića da napravi nacrt sporazuma o ekonomskoj saradnji. Vlada je to uredila (prilog broj 1), razmotrila na sjednici i sa sadržajem upoznala predsjednika Martića i Skupštinski odbor.

Rade Tanjga – predlažem da se na sastanku sa Akašijem razgovara i o preseljenju UNPROFOR-a iz južne kasarne jer je Srpska Vojska Krajine suočena sa nedostatkom prostora.

Đorđe Bjegović – predsjednik Martić je izdao nalog da se UNPROFOR iseli iz južne kasarne u roku od mjesec dana, taj rok je istekao 15. aprila. Na prvom sastanku sa Akašijem je dogovoreno da UNPROFOR napravi svoju mrežu, a SVK svoju. Mislim da bi ministarstvo za urbanizam trebalo ponuditi lokaciju za smještaj UNPROFOR-a, a Vlada bi morala imati sporazum sa UNPROFOR-om.

370 Slobodan.371 Milan.372 Mile.

298

Milan Babić – za početak treba utvrditi gdje ćemo voditi pregovore, a drugo o čemu razgovarati. Što se tiče ekonomske saradnje treba odrediti prioritete iz humanitarnog dijela. Iza toga dolazi pitanje trgovine. Mi moramo zaobići da dozvole za izvoz dobijamo od Vlade u Zagrebu.

Đorđe Bjegović – oni nude jedan sastanak u Kninu, a jedan u Zagrebu, Mi sa Ujedinjenim nacijama nemamo što razgovarati o ekonomskoj saradnji sa Republikom Hrvatskom, već sa Evropskom zajednicom i predstavnicima Konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Zadatak UNPROFOR-a je da ide na liniju razdvajanja i ništa drugo.

Potom je usvojen slijedećiZ A K L J U Č A K

Na sastanku sa Akašijem u ponedjeljak ponuditi da se sa hrvatskom stranom nađemo u Turnju i počnemo razgovore o humanitarnim pitanjima.

Slijedeće nedjelje organizirati sastanak sa Kontićem,373 Simićem374 i Jovanovićem375 vezano za status i smještaj UNPROFOR-a u Republici Srpskoj Krajini.

Zadužuje se ministar Budić da za iduću sjednicu pripremi pismeni izvještaj o dosadašnjim aktivnostima na obnovi Vukovara s prijedlogom mjera.

Potom je g-din Bjegović govorio o hitnim zadacima na unutrašnjem planu. Hitno treba napraviti zakon o teritorijalnoj organizaciji, a do tada odrediti koordinatore na području bivših oblasnih vijeća da bi Vlada imala kontrolu na tim područjima. Država mora imati kontrolu tržne inspekcije, devizne, carina, tokova roba i novca. Zakon o platama se treba razmotriti i ponuditi Skupštini na usvajanje jer imamo haos na terenu. Urgentno treba osigurati robe za plate I i II mjeseca (ulje, šećer). Također bi trebalo izvršiti primopredaju između starih i novih ministara.

Bjegović je još govorio o započetim državnim projektima Vlade (dalekovod Slunj-Plitvice, Ravni Kotari, eksploatacija nafte na Baniji i Kordunu, projekt “DRVO”).

Potom je usvojenZ A K L J U Č A K

Do donošenja Zakona o teritorijalnoj organizaciji, funkciju koordinatora vršiće ministri u Vladi sa određenog područja ili lica koja oni odrede. Na idućoj sjednici imenovaće se lica. Zadužuje se ministar Funduk376 da se hitno pripremi nacrt spomenutog zakona.

Zadužuje se Sekretarijat Vlade da pozove bivše ministre u Knin u ponedjeljak, najkasnije utorak radi primopredaje dužnosti.

O najavljenom štrajku prosvjetnih radnika koji su nezadovoljni platom od 20 dinara uvodno izlaganje podnio je ministar Vojnović.

Potom su o nastalom problemu govorili ministri Ratković,377 Veselinović,378 Perić, Krička379 i gosp. Bjegović i predsjednik Mikelić, a po završetku rasprave usvojen je

Z A K L J U Č A KTreba podijeliti robe u ponedjeljak, a prosvjetnim radnicima reći da će Vlada razmotriti

njihove zahtjeve i u roku od 15 dana pokušati ponuditi rješenje.

373 Radoje.374 Željko.375 Vladislav.376 Uroš.377 Stevo.378 Ratko.379 Milivoj.

299

Zadužuju se ministri Ratković i Veselinović da provjere koje su opštine isplatile još po 20 dinara prosvjetnim radnicima da bi Vlada mogla intervenisati kod onih opština koje to nisu uradile iz nedostatka sredstava.

Na dnevnom redu potom se našao problem proljetne sjetve o čemu su govorili ministri Šijan i Krička.

O problemu osiguranja pogonskog goriva i vještačkog đubriva govorio je ministar Simo Šijan (prilog broj 2). On je obrazložio i Uputstvo o primjeni tačke 4. Odluke Vlade broj 05-3-518/94. o potpunom oslobađanju carinskih dadžbina, sirovina, repromaterijala i rezervnih dijelova koji su u funkciji ostvarenja proljetne sjetve (prilog broj 3).

Potom je na prijedlog predsjednika Mikelića usvojen slijedećiZ A K L J U Č A K

Što hitnije početi sa eksploatacijom nafte sa Banije i Korduna i iznaći mogućnost ukoliko ne dođe do realizacije uvoza 5.000 tona D-a da se interventno osigura makar 1.000 tona.

Ovo pitanje pokrenuti na razgovoru sa predstavnicima AO Zapadna Bosna.Na kraju sjednice usvojen je i

Z A K L J U Č A KZadužuje se Sekretar Vlade da riješi pitanje legitimacija za članove Vlade.S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom 15.05 časova.

SEKRETAR VLADE M.P.380 M.P.381 Predsjednik VladeSAVO ŠTRBAC, [v.r.] Borislav Mikelić, [v.r.]

BROJ: 06-5-598/94 BROJ: 05-5-314/94KNIN, 22. 04. 1994.382 KNIN, 22. 04. 1994.

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 11.

1051994., travanj 26.KninObavijest Komisije za razmjenu zarobljenika Vlade RSK okružnim sudovima u Kninu i Glini o planiranoj razmjeni zarobljenika s hrvatskom stranom

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D AKomisija za razmjenu zarobljenikaBroj: 06-5-316/94.Knin, 26. april 1994.

OKRUŽNI SUD KNIN– K n i n –

380 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.381 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.382 Dopisano rukom.

300

OKRUŽNI SUD GLINA– G l i n a –OKRUŽNI ZATVOR KNINOKRUŽNI ZATVOR GLINA

Predmet: Razmjena zarobljenika

Na sastanku Komisija za razmjenu zarobljenika RH i RSK održanom dana 22. aprila 1994. godine u Okučanima, postignut je sporazum da se dana 30. aprila 1994. godine (subota) na prelazu Zemunik u 12.00 časova izvrši razmjena zarobljenika.

PRIMAMO: DAJEMO:1. BOTIĆ MILOVAN 1. MEDVED MIJO2. PAVLOVIĆ DRAGAN 2. BRKIĆ IVAN3. VRANJEŠEVIĆ MILE 3. PAVLOVIĆ IVAN4. TRIFUNOVIĆ ALEKSANDAR 4. MANDIĆ RADOSLAV5. RAK MILAN 5. OVANIN ZLATKO.

Napomena: Trifunović Aleksandar je teško ranjen i sada se nalazi u bolnici u Osijeku. Prema dogovoru Trifunović će biti predat našoj strani na prelazu Nemetin, a svi ostali na prelazu Zemunik.

Ministarstvo pravosuđa i uprave svojim dopisom broj: 021-138/94-XII-01 od 20. aprila 1994. dalo je saglasnost da u razmjenu mogu ići gore navedena lica koja se nalaze u zatvorima RSK.

U Okružnom zatvoru u Glini nalazi se Medved Mijo, a protiv njega se vodi postupak pred Opštinskim sudom u Vojniću, dok se ostala lica sa spiska nalaze u Okružnom zatvoru u Glini. U Okružnom zatvoru u Glini nalazi se Pleš Slavko protiv kojeg se vodi krivični postupak pred Okružnim sudom u Glini. Gore citiranim dopisom Ministarstva pravosuđa i uprave data je saglasnost da u razmjenu može ići i imenovani Pleš Slavko. Pleš Slavko je prema načelnom planu razmjene zarobljenika predviđen za razmjenu najdalje do 07. maja 1994. godine.

Da bi mogli realizovati dogovorenu razmjenu potrebno je da nadležni sudovi izdaju potrebnu dokumentaciju (Rješenje o ukidanju pritvora), a Okružni zatvor u Kninu da najdalje do 29. 04. 1994. god. prebaci zatvorenike Medved Miju i Pleš Slavka iz Okružnog zatvora u Glini u Okružni zatvor u Kninu, te da izvrši pripremu svih zatvorenika sa spiska za razmjenu.

S poštovanjem !

Predsjednik Komisije M.P.383 Savo Štrbac, [v.r.]

Na znanje:– Ministarstvo pravosuđa i uprave– Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 18., inv. br. 1248.

383 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.

301

1061994., travanj 26.KninZahtjev Službe za platni promet i financijsku kontrolu RSK svim pravnim subjektima na okupiranom području za dostavom podataka o financijskim potraživanjima od Republike Hrvatske

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASLUŽBA ZA PLATNI PROMET M.P.384

I FINANSIJSKU KONTROLUCENTRALA KNIN

Broj: 171/94Knin, 26. 04. 94.

PRAVNI SUBJEKTI– s v i m a –

PREDMET: Potraživanja od Republike Hrvatske

Vezano za napore koje čini rukovodstvo Republike Srpske Krajine na prevazilaženju problema sa Republikom Hrvatskom, od Ministarstva za finansije RSK dobili smo zahtjev da u što kraćem roku od svih pravnih subjekata pribavimo podatke o njihovim potraživanjima od Hrvatske.

Naime, prije raspada bivše Jugoslavije pravni subjekti sa teritorije Republike Srpske Krajine imali su poslovne veze sa korisnicima iz Hrvatske.

Tako su na primjer vršena izdvajanja (udruživanje sredstava) za infrastrukturu (vodoprivreda, elektroprivreda, željeznica i ceste), udruživanje sredstava u Republički fond za nerazvijene, u Fond zajedničkih rezervi, potraživanja od banaka, te potraživanja od kupca.

Posebno treba navesti kod pravnih subjekata, kojima su u Republici Hrvatskoj ostale razne nekretnine, kao i ostala osnovna sredstva i druga roba, te ukoliko postoje bilo kakva druga potraživanja.

Sva potraživanja bi trebala biti iskazana sa stanjem 31. 12. 1991. g. a ista bi Službi trebalo dostaviti najkasnije do 10. maja 1994. godine.

Uz pozdrav!

M.P.385 GENERALNI DIREKTOR Korolija Veljko, dipl.oec., [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., kut. 603.

384 Prijemni pečat: Dom zdravlja Kostajnica, primljeno 16. 5. 1994., br. 31.385 Okrugli pečat: RSK, Služba za platni promet i finansijsku kontrolu, Centrala, Knin.

302

1071994., travanj 27.KninPrimjedbe načelnika Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK ministru unutarnjih poslova RSK na provedbu “Zagrebačkog sporazuma” o prekidu vatre na terenu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI Broj: 08/3-2-4-1906-1/94. Knin, 27. 04. 1994. god.

MINISTRU UNUTRAŠNJIH POSLOVA RS KRAJINA

PREDMET: Primjedbe na sporazum o prekidu vatre od 29. 03. 1994. god.-

Na teritoriju koje pokriva Sekretarijat UP-e Korenica, tačnije na prostoru od Poduma prema Kapeli, sela koja su prema zacrtanoj liniji razgraničenja ostala u RS Krajini izvan tampon zone, ali je cesta koja ih spaja presječena tako da jednim djelom prolazi kroz tampon zonu. Kako ne postoje drugi putni pravci stanovnici tih sela u međusobnom saobraćaju i kretanju su kontrolisani od strane pripadnika UNPROFORA. Također, naselja na prostoru od Teslingrada prema Metku, kontrolišu pripadnici UNPROFORA. Uzvišenja i kote koje su po objektivnim kriterijima trebali ostati u RS Krajini izvan tampon zone, neutralizirani su na način da su stavljeni u tampon zonu, pod kontrolu UN-a. Hrvatska strana ne poštuje lokalne mješovite komisije i na te sastanke uopšte ne dolazi.

Stanovništvo koje se nalazi u naseljima koja su ušla u tampon zonu planiraju iseljenje s tog područja, jer kako navode da su napušteni i da nemaju određenu bezbednost prilikom obavljanja radova na svojim imanjima u dubini tampon zone. Uplašeni su od stroge kontrole pripadnika UNPROFORA na njihovim propustnim punktovima. Postavljen je i GP Vojnovac na oko 50 m prema dubini našeg teritorija, tj. do neposredne blizine prve kuće naselja Vojnovac gledano iz pravca tampon zone, drugi GP Otočac pod nazivom GP Podum-Markovac kroz brojne predloge za pomjeranjem linije razgraničenja na širem prostoru prema dubini tampon zone očekuje se da će se zadržati pozicija na kojoj je naš punkt bio i prije zaključivanja sporazuma.

Na području prelaza Medak zaposjednuta je pozicija koja u odnosu na liniju razgraničenja najbolje odgovara sa aspekta kontrole državen granice. Na lokalnoj komisiji nije postignut dogovor oko linije razgraničenja na prostoru tkz. Medačkog džepa, već je to ostavljeno da riješi centralna komisija.

Na teritoriji koji pokriva Sekretarijat UP-a Glina, što se tiče linije razgraničenja hrvatske strane ostale su na istim pozicijama ojačane specijalnim jedinicama. Svakodnevna je pojava provociranje od strane hrvatskih građana i hrvatske policije prema našim radnicima zaposlenih na prijavnici tvornice “Finel” koja je ostala nezaštićena povlačenjem naših milicionara. Ucrtani prostor između linija razdvajanja u Mošćenici je nastanjen pretežno srpskim stanovništvom, što bi pomjeranje linije s hrvatske strane prema “Finelu” onemogućio povratak Srba u sporno područje.

Nužno je potrebno da selo Klobučak kod Komareva uđe u zonu između linija razdvajanja, kao što je dogovoreno u Zagrebu, jer se radi isključivo o srpskim selima.

303

Selo Blinjski Kut je kompletno ušlo u zonu između linija razdvajanja, koje je prema dogovoru u Zagrebu pomjerena sa naše strane, dok su Hrvati u Blinjskom Kutu ostali na istim pozicijama. Također je nužno potrebno da Blinjski Kut uđe u zonu razdvajanja samo do škole i da se tu otvori granični prelaz, umjesto u Glinskoj poljani.

U svim tim navedenim zonama srpsko stanovništvo je uplašeno, nesigurno zbog prisustva hrvatske policije i građana hrvatske nacionalnosti koji dolaze do naših kontrolnih punkteva, dok naši građani još uvijek ne prelaze linije na kojoj se nalazila naša vojska prije povlačenja po sporazumu.

Postavljen je kontrolni punkt u Mošćenici na oko 1 km u dubini našeg teritorija. U toj zoni ostao je dio grada zv. “Kolonija” i državno preduzeće “Finel” gdje se svakodnevno pojavljuju problemi, a ulazak u tu zonu je zabranjen civilnoj policiji.

Civilna policija UNPROFORA nije dala kartice milicionarima koji su određeni za kontrolu bezbednosne zone. Na granici se svakodnevno pojavljuju veliki broj stanovnika iz R. Hrvatske, gdje su primjećeni i pripadnici regularne vojske R. Hrvatske sa oružjem – hekleri. Pripadnici UNPROFORA, Danski bataljon u prisustvu civilne policije strogo zabranjuje ulazak naših milicionara u zonu razdvajanja.

N A Č E L N I K:Pavković Nebojša, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHM-HMDCDR, 20., kut. 10.

1081994., travanj 28.KninZapisnik s 83. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 83. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine

održane dana 28. aprila 1994. u Kninu.

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Odsutni: Simo Šijan, Rade Tanjga.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Borislav Mikelić.Za sjednicu je predložen slijedeći

D n e v n i r e d:

1. Informacija o razgovorima sa međunarodnim predstavnicima;1.1. Razgovori između predstavnika RSK i RH u vezi provođenja sporazuma o prekidu

vatre,1.2. Donošenje stavova o pregovorima sa RH u vezi regulisanja ekonomskih odnosa,

304

1.3. Razgovori predstavnika RSK sa predstavnicima “Dume”.2. Informacija o proljetnoj sjetvi;3. Informacija o primopredaji dužnosti između stranih i novih ministara,4. Informacija o materijalnom položaju prosvetnih radnika,5. Ministarstvo finansija;

5.1. Informacija o finansijskom stanju u RSK,5.2. Informacija o fri-šopovima,386

5.3. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnika u Republičkom deviznom inspektoratu.6. Ministarsvo energetike i rudarstva;

6.1. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na elektro-energetsku bilansu RSK za 1994. godinu,

6.2. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut o izmjenama i dopunama Statuta JP “Elektroprivreda Krajine” Knin,7. Ministarstvo unutrašnjih poslova;

7.1. Informacija o preduzetim mjerama na suzbijanju nedozvoljene trgovine;8. Služba za platni promet i finansijsku kontrolu;

8.1. Davanje saglasnosti na Odluku o iznosu naknade za poslove usluga u SPP i FK,9. Republički hidrometeorološki zavod;

9.1. Donošenje Rješenja o razrješenju direktora,10. Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo;11. Operacionalizacija zadataka iz Ekspozea Predsjednika Vlade.

i izmjenjen i nadopunjen sa:Tačka 1.2. i 1.3. se zamjenjuju u redosljedu,8. tačka dnevnog reda skida se i zamjenjuje tačkom Ministarstvo informisanja – Idejna skica projekta – Monografija RSK,

Nakon ove izmjene dnevni red je jednoglasno usvojen.

Ad-11.1. Informaciju o realizaciji Sporazuma o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine

(prilog broj 1) podnio je ministar Ilija Prijić.Potom je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali predsjednik Mikelić, ministri Prijić i

Bolić,387 te gosp. Jarčević Slobodan.Po završetku rasprave usvojeni su slijedeći

Z A K L J U Č C IDelegacija Vlade u sastavu: ministri Prijić, Tanjga,388 Rašuo389 i gen. Novaković390

zadužuje se da obiđe područje opštine Caprag i razmotri nepravdu učinjenu srpskom narodu u toj opštini (33 srpska sela sa 5500 ljudi). Centralna komisija mora obići područje Capraga, Zapadne Slavonije, Petrinje i Medačkog džepa.

386 Free shop.387 Dragutin.388 Rade.389 Borivoj.390 Mile.

305

Zadužuju se: Republička geodetska uprava, Urbanistički zavod i Statistika da naprave elaborat o tampon zoni s linijom razdvajanja kao unutrašnjom linijom graničnog pojasa – tampon zonom u kojoj važi poseban režim.

Donesena je iO D L U K A

o režimu kretanja i boravka u bezbjedonosnoj zoni prema Republici Hrvatskoj (prilog broj 2)

1.3. O razgovoru s predstavnicima “Dume” govorio je gosp. Slobodan Jarčević – sa predstavnicima “Dume” koja je brojala 11 članova sastali smo se u Vukovaru. Vidjelo se koliko su oni neobavješteni o čitavoj situaciji. Nakon razgovora sa našom delegacijom 8 članova “Dume” je odustalo od puta u Zagreb i otišla su samo 3. Mi smo ih zamolili da od svoje Vlade zatraže mišljenje zašto je njihov ambasador u UN-u nekoliko puta glasao protivno stavu svoje Vlade, te su nam obećali da će od Kozirjeva391 tražiti izvještaj vezano za to. Tražili smo da se u Parlamentu Rusije sagleda situacija na prostoru bivše Jugoslavije Predstavnici “Dume” obećali su da će predložiti svom Parlamentu da zatraži ukidanje ili bar ublažavanje Rezolucije 820.

Nakon izlaganja gosp. Jarčevića usvojen jeZ A K L J U Č A K

Prihvata se izvještaj o razgovoru s predstavnicima “Dume” uz napomenu da ubuduće svi pregovori sa stranim parlamentarnim delegacijama moraju biti pod strogom kontrolom Vlade tj. Ministarstva inostranih poslova.

1.2. Informaciju u vezi regulisanja ekonomskih odnosa podnio je također gosp. Jarčević. On je informisao članove Vlade o jutrošnjem razgovoru sa gosp. Agiljarom.392 Gosp. Agiljar je obećao tražiti od UN-a pomoć u gorivu za proljetnu sjetvu. Mi smo tražili 1000 tona do 15. maja, a on je ponudio cijenu 1 DM. Pokrenuto je i pitanje dugova UNPROFOR prema Republici Srpskoj Krajini i zatraženo je s naše strane da se naši objekti ne tretiraju kao hrvatski već da se traži saglasnost SRJ. Gosp. Agiljar je, vezano za to, obećao lično založiti kod gosp. Akašija.393 Predloženo nam je da se sastanemo sa zamjenicima kopredsjednika o bivšoj Jugoslaviji što smo prihvatili poslije Vaskrsnih praznika. Na kraju izlaganja gosp. Jarčević je predložio našim pregovaračima da u zamjenu za saobraćajnice preko Knina obavezno inzistiraju na korištenju jedne hrvatske luke.

Predsjednik Mikelić – gosp. Agiljaru smo rekli, da prenese gosp. Akašiju da nam se mora dati mogućnost otvorenog tržišta i da ni jedna saobraćajnica ne smije biti jednosmjerna.

Babić Milan – zadnji put smo se dogovorili da ne idemo sa konkretnim prijedlogom sporazuma već da na Turnju otvorimo listu prioriteta (socijalna humanitarna pitanja i otvaranje tržišta – Rezolucija 820., tačka 12). Treba razvlačiti sa pregovorima, a nametati pitanja koja su nama interesantna, a dotle da svako ministarstvo dostavi svoju listu pitanja Vladi prije susreta sa gosp. Akašijem.

Potom je usvojenZ A K L J U Č A K

Zadužuje se ministar Rašuo da vezano za tačku 1.1., 1.2. i 1.3. napiše informaciju za javnost.

391 Andrej.392 Enrique Aguilar.393 Yasushi.

306

Zadužuju se sva ministarstva da dostave Sekretarijatu Vlade listu pitanja o kojima smatraju da bi vezano za program ekonomskih mjera trebalo razgovarati sa gosp. Akašijem i predstavnicima RH.

Ad-2Informaciju o proljetnoj sjetvi podnio je ministar Krička Milivoj i nastavio – stupio sam

u vezu sa ministrom Šijanom394 koji me je obavjestio da sjetva ovisi o dizelu. Što se tiče preraspodjele idućih 5-10 dana ne bi trebalo biti problema jer je poljoprivreda favorizovana. Međutim, treba razmišljati što poslije toga i zato smo se obratili Vladi Crne Gore s molbom za pomoć. Oni traže da im se obrati predsjednik naše Vlade što je i učinjeno.

Predsjednik Mikelić – jučer je sa Cazinskom krajinom izdefinisano 150 tona dizela u zamjenu za pšenicu iz naših rezervi. Imamo na raspolaganju i 240 tona u vojnom skladištu u Volinji, a za dan-dva ćemo konkretizovati ponudu gosp. Agiljara.

Ministar Krička – do sada smo sa Banije obezbjedili 15 cisterni i svaki dan imamo po 8 cisterni što nam je od velike koristi. Molio bih Ministarstvo odbrane da uputi zahtjev 21. korpusu za osiguranje kompresora koji se treba ugraditi radi veće eksploatacije nafte s tog područja.

Po završetku rasprave usvojen jeZ A K L J U Č A K

Prihvata se informacija ministra Kričke uz napomenu da svu raspoloživu naftu treba staviti u funkciju poljoprivrede.

Ad-3Nakon što su ministri izložili probleme s kojima su se suočili prilikom primopredaje i

izložili svoje zahtjeve usvojeni su slijedećiZ A K L J U Č C I

Zadužuju se ministar Budić395 i predsjednik Mikelić da riješe pitanje prostora ministarstva.Tehnička služba Sekretarijata Vlade preseliće u prizemlje zgrade. Potrebno je kompletno

preurediti zgradu Vlade.Sjednice Vlade moraju se snimati i potrebno je zaposliti stenografa i portparola Vlade.

Ad-4O materijalnom položaju prosvjetnih radnika i zahtjevu sindikata školstva za povećanje

plata govorio je ministar Ratković.396

U raspravi su još učestvovali ministri Perić397 i Veselinović,398 predsjednik Mikelić, te gosp. Bučak, a po završetku rasprave usvojeni su

Z A K L J U Č C IPotrebno je što hitnije riješiti Zakon o platama i kolektivne ugovore.Vezano za problem nastao u Kninu sutra će se sastati ministar prosvjete i ministar

finansija sa predsjednikom opštine Knin radi iznalaženja Rješenja.Izdvojiti selektivno opštine i vidjeti gdje je potrebna intervencija Vlade što se tiče plata, a

što se tiče materijalnih troškova, oni moraju ići na teret opština.

394 Simo.395 Ljubiša.396 Stevo.397 Slobodan.398 Ratko.

307

Vlada je saglasna sa prijedlogom ministra prosvjete da zbog zaostatka sa programom neće biti proljetnog raspusta u školama u trajanju od 7 dana.

Problem škole za retardiranu djecu u Udbini u kojoj je sad smješten UNPROFOR riješiće se u paketu s ostalim zahtjevima prema UNPROFOR-u i do početka nove školske godine osposobiti za prijem djece i nastavu.

Ad-55.1. Informaciju o finansijskom stanju u RSK podnio je ministar Veselinović. On je

iznio podatke o stanju prihoda i rashoda i istakao da treba pojačati mjere kontrole. Procjena je ministarstva finansija da će se u maju udvostručiti budžetski prihodi. Predložio je da se sačeka sa realizacijom Odluke bivše Vlade o isplati profesionalne vojske do maja kada bi trebao da se donese Zakon o platama. Ministarstvo finansija će izići sa prijedlogom da se jedan dio obaveza podmiri sa obaveznicama iz Zakona o zajmu za potrebe SVK. Dogovorena je revizija poslovanja u 1993. svih banaka u RSK i javnih preduzeća. Tu realizaciju vršiće Republička uprava javnih prihoda, Služba za platni promet i finansijsku i devizni inspektorat. Također će kontrola biti upućena i u fond za obnovu Vukovara, jer su se sredstva trošila nenamjenski.

Potom je otvorena rasprava, a po završetku rasprave usvojen je slijedećiZ A K L J U Č A K

Formirati interresorsku grupu koju će sačinjavati ministri Veselinović, Krička, Bosnić,399 Petrović400 i Funduk. Na čelu grupe je ministar Veselinović. Zadatak ove grupe je da do, najkasnije, 20. maja, izvrši usklađenje propisa sa SRJ u vezi provođenja Programa rekonstrukcije monetarnog sistema. U rad ove grupe koja treba da otputuje u Beograd treba uključiti i guvernera Narodne banke Pavla Marjanovića i bivšeg ministra finansija Vojina Peuraču.

Ministar finansija će dostaviti Sekretarijatu prijedlog programa mjera.5.2. Nakon izlaganja direktora carina Svetozara Vinčića, ministar finansija gosp.

Veselinović je upozorio da Narodna banka treba da dade saglasnost na ugovore koji se moraju staviti pod kontrolu.

Potom je nakon primjedbe predsjednika Mikelića da te prodavnice više ne mogu uvoziti robu u RSK pod dosadašnjim uslovima usvojen slijedeći

Z A K L J U Č A KSutra poslati inspekciju da izvrši kontrolu na cijelom terenu Republike Srpske Krajine.5.3. Donesena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Republičkog deviznog inspektorata (prilog broj 3)

Usvojen je slijedećiZ A K L J U Č A K

Zatražiti preko Ministarstva odbrane demobilizaciju Gorana i Krlić Dragana i rasporediti ih na radnu obavezu (prilog br. 4).

399 Mile.400 Branko.

308

Ad-66.1. Nakon što je ministar Krička obrazložio elektroenergetski bilans RSK (prilog broj

5) donesena jeO D L U K A

o davanju saglasnosti na elektroenergetski bilans RSK za 1994. godinu (prilog br. 6)6.2. Donesena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Statut o izmjenama i dopunama Statuta JP “Elektroprivreda Krajine” (prilog broj 7)

1.7. Prijedlog mjera i aktivnosti na sprečavanju ilegalnog uvoza roba u RSK (prilog broj 8) obrazložio je ministar Prijić Ilija.

Potom je nakon kraće rasprave usvojenZ A K L J U Č A K

Prihvata se prijedlog mjera i daje puna podrška MUP-u.U četvrtak sastanak milicije, carine i finansijske policije. Pozvati sve ljude koji rade na

prelazima i upoznati ih sa stavom Vlade. Ministar Prijić je sazivač sastanka, a osim njega sastanku su dužni prisustvovati ministar Veselinović i direktor carina Svetozar Vinčić.

Ad-8Nakon kratkog obrazloženja ministra Rašuo Borivoja o potrebi izrade Monografije RSK

(prilog broj 9) donesen jeZ A K L J U Č A K

Prima se na znanje informacija i daje podrška idejnom projektu.

Ad-9Doneseno je

R J E Š E N J Eo razrješenju direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda (Lepša Marić) – (prilog broj 10)

Ad-10Ministar Budić je podnio informaciju o programu obnove i podsticanja razvoja grada

Vukovara (prilog broj 11), a potom je usvojenZ A K L J U Č A K

Prihvata se informacija s tim da će se o ovoj temi šire raspravljati na idućoj sjednici Vlade 10.05.1994. godine pod tačkom 2. dnevnog reda.

Ad-11

Skida se s dnevnog reda s tim da će to biti 1. tačka dnevnog reda sjednice vlade 10.05.1994. godine. U toku sjednice prihvaćena je informacija za javnost koja je vezana za 1. tačku dnevnog reda sačinio ministar Rašuo. (Prilog broj 12)

Na prijedlog predsjednika Mikelića doneseno jeR J E Š E N J E

o postavljenu sekretara Vlade (prilog br. 13)401

Završeno u 22.30.

401 Priređivači su izostavili priloge.

309

Sekretar vlade M.P.402 M.P.403 PredsjednikSavo Štrbac, [v.r.] Borislav Mikelić, [v.r.]BROJ: 06-5-599/94. BROJ: 05-5-315/94.KNIN, 28. 04. 1994.404 KNIN, 28. 04. 1994.405

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 11.

1091994., travanj 28.KninObavijest SUP-a Knin podređenim organizacijskim jedinicama o načinu ulaska policije u tampon zone, sukladno “Zagrebačkom sporazumu”

RSK – MUP-aSUP-a Knin otvoreno – dh –Del. broj: 08-01-386/94.Knin, 28. 04. 1994. god.

STANICE JAVNE BEZBEDNOSTI – OBROVAC BENKOVAC DRNIŠ SM KISTANJE SM VRLIKA

Radnici milicije koji imaju pravo ulaska u tampon zone dužni su svoje akreditacije predati rukovodiocima organa na čuvanje. Rukovodioci organa naveden akreditacije daće radnicima kad budu išli obavljati poslove u tampon zonu, a nakon povratka radnici su dužni ponovno vratiti akreditacije rukovodiocu organa.

Ovu mjeru početi primjenjivati o d m a h.

M.P.406 S E K R E T A R: Vujko Slobodan, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 23., kut. 1.

402 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.403 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.404 Dopisano rukom.405 Dopisano rukom.406 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin.

310

1101994., travanj 28.KninObavijest ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK o provedbi “Zagrebačkog sporazuma”

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVABroj: 08/1-1/94.Knin, 28. 04. 1994.

VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

PREDMET: Informacije o realizaciji Sporazuma o prekidu vatre od 29. 03. 1994. god.

Prema ocjeni zvaničnika UNPROFOR –a iznesenoj na sastanku centralne komisije u Turnju od 24. 04. 1994. godine (gen. Macinnis407 i gen. Piters408) obje strane imaju pozitivan pristup realizaciji sporazuma. Po njima glavni cilj sporazuma je postignut – prestali su oružani incidenti između hrvatske i srpske strane, lokalne komisije dobro rade, poštuje se dogovor o otvaranju graničnih prelaza (nisu otvorena samo dva prelaza), čišćenje minskih polja dobro napreduje – mada obje strane još uvjek nisu dostavile zapise minskih polja, nema restrikcija u kretanju UNPROFOR-a.

Srpskoj strani se zamjera da nije povukla indirektno naoružanje iz Vojnića, Vrginmosta, Turnja, Gradiške, Veljuna a da se pješadijske snage nisu povukle iz Kakme, Stabnja, Marinaca, Cerića, Bršadina i Mirkovaca.

Hrvatska strana koju je predvodio gen. Stipetić409 smatra da realizacija sporazuma ne ide kako treba. Ne prihvata da lokalne komisije mogu da pomjeraju liniju razdvajanja te na taj način osporava već postignute sporazume na nivou lokalnih i sektorskih komisija o isključenju Novog Tenja, Ostrova, Mirkovaca i Ivanovca iz zona bezbjednosti. Na njegov zahtjev centralna komisija obići će sva ta područja i donijeti definitivnu odluku. Inzistira na povlačenju indirektnog naoružanja sa svih, već predhodno navedenih, mjesta, a posebno inzistira na izvlačenju oružja iz Stare Gradiške. Smatra da srpska strana namjerno odugovlači sa realizacijom sporazuma kako se ne bi prešlo na drugu fazu razgovora o ekonomskim pitanjima.

Srpska strana smatra da realizacija sporazuma dobro napreduje.

Stanje na terenu

SUP KNINNaše oružane snage nisu se povukle iz Kakme, Stabnja i Petrima kako je to predviđeno

sporazumom. Mjesno stanovništvo ne pristaje na povlačenje snaga preteći da će i ono napustiti to područje njihovim povlačenjem. Smatramo da se ne smijemo povući iz tog područja (politički i vojni razlozi) pošto je linija razdvajanja između hrvatske i srpske strane

407 John Archibald MacInnis.408 Pierre Peeters.409 Petar.

311

negdje šira i od 4 km i rađena je na štetu srpske strane. UNPROFOR shvaća problem i spreman je da ga rješi u našu korist. Sporno pitanje je i agrarni kompleks “Baštica” (150 h breskve, 50 h jabuke, 50 h vinograda i 60 h slobodnog prostora) koji katastarski pripada Benkovačkoj opštini, a Hrvati smatraju da to područje treba pripasti njima jer je sjedište firme bilo u Zadru.

SUP OKUČANIIma dosta spornih pitanja a najveće je selo Ivanovac. Lokalne komisije kao i UNPROFOR

su se složile da to selo sa pripadajućom komunikacijom ostane van zone bezbjednosti. Hrvatska strana je na istočnoj i zapadnoj strani u većoj mjeri ispoštovala sporazum ali je problem sjeverna strana gdje nema linije razdvajanja za hrvatsku stranu, te postoji spor oko povlačenja hrvatske policije. Na istočnoj strani prema Novoj Gradiški prošli smo najnepovoljnije jer smo morali napustiti sela Dragalić, Gorice i Trnavu (ta sela su naseljavali Hrvati). Treba sprečiti nastojanja UN-a i Hrvata da se oni ponovno nasele.

SUP VUKOVARNa lokalnom nivou nepovoljne strane sporazuma iz Zagreba su ispravljene – Novo Tenje,

Ostrovo i najveći dio spornog dijela Mirkovaca nisu više u zoni bezbjednosti. Od većih mjesta jedino je Karadžićevo ostalo u zoni bezbjednosti. Međutim, još jednom naglašavamo da će se na osnovu prigovora hrvatske strane o svim pomjeranjima linija donjeti definitivni sud na centralnoj komisiji.

SUP VOJNIĆNema spornih pitanja.

SUP GLINAŠto se tiče linije razgraničenja hrvatske snage ostale su na istim pozicijama ojačane

specijalnim jedinicama. Svakodnevna je pojava provociranja od strane hrvatskih građana i hrvatske policije prema našim radnicima zaposlenim na prijavnici tvornice “Finel” koja je ostala nezaštićena povlačenjem naših milicionara. Ucrtani prostor između linija razdvajanja u Mošćenici je nastanjen pretežno srpskim stanovništvom, što bi pomjeranje linije s hrvatske strane prema “Finelu” onemogućilo povratak Srba u sporno područje.

Nužno je potrebno da selo Klobučak kod Komareva uđe u zonu između linija razdvajanja, kao što je dogovoreno u Zagrebu, jer se radi isključivo o srpskim selima.

Selo Blinjski Kut je kompletno ušlo u zonu između linija razdvajanja, koje je prema dogovoru u Zagrebu pomjereno sa naše strane, dok su Hrvati u Blinjskom Kutu ostali na istim pozicijama. Također, je nužno potrebno da Blinjski Kut uđe u zonu razdvajanja samo do škole i da se tu otvori granični prelaz, umjesto u Glinskoj poljani.

U svim tim navedenim zonama srpsko stanovništvo je uplašeno, nesigurno zbog prisustva hrvatske policije i građana hrvatske nacionalnosti koji dolaze do naših kontrolnih punkteva, dok naši građani još uvijek ne prelaze linije na kojoj se nalazila naša vojska prije povlačenja po sporazumu.

Postavljen je kontrolni punkt u Mošćenici na oko 1 km u dubini našeg teritorija. U toj zoni ostao je dio grada zv. “Kolonija” i državno preduzeće “Finel” gdje se svakodnevno pojavljuju problemi, a ulazak u tu zonu je zabranjen civilnoj policiji.

Na granici se svakodnevno pojavljuje veliki broj stanovnika iz R. Hrvatske, gdje su primjećeni i pripadnici regularne vojske RH sa oružjem – hekleri. Pripadnici UNPROFOR-a,

312

Danski bataljon u prisustvu civilne policije strogo zabranjuje ulazak naših milicionara u zonu razdvajanja.

SUP KORENICANa prostoru od Poduma prema Kapeli, sela koja su prema zacrtanoj liniji razgraničenja

ostala u RS Krajini izvan tampon zone, cesta koja ih spaja je presječena tako da jednim djelom prolazi kroz tampon zonu. Kako ne postoje drugi putni pravci stanovnici tih sela u međusobnom saobraćaju i kretanju su kontrolisani od strane pripadnika UNPROFOR-a. Također, naselja na prostoru od Teslingrada prema Metku, kontrolišu pripadnici UNPROFOR-a. Uzvišenja i kote koje su po objektivnim kriterijima trebali ostati u RS Krajini izvan tampon zone, neutralizirani su na način da su stavljeni u tampon zonu, pod kontrolu UN-a.

Hrvatska strana ne poštuje lokalne mješovite komisije i na te sastanke uopšte ne dolazi.Stanovništvo koje se nalazi u naseljima koja su ušla u tampon zonu planiraju iseljenje s

tog područja, jer kako navode da su napušteni i da nemaju određenu bezbjednost prilikom obavljanja radova na svojim imanjima u dubini tampon zone. Uplašeni su od stroge kontrole pripadnika UNPROFOR-a na njihovim propustnim punktovima. Postavljen je i GP Vojnovac na oko 50 m prema dubini našeg teritorija, tj. do neposredne blizine prve kuće naselja Vojnovac gledano iz pravca tampon zone, drugi GP Otočac pod nazivom GP Podrum – Markovac, kroz brojne predloge za pomjeranjem linije razgraničenja na širem prostoru prema dubini tampon zone očekuje se da će se zadržati pozicija na kojoj je naš punkt bio i prije zaključivanja sporazuma.

Na području prelaza Medak zaposjednuta je pozicija koja u odnosu na liniju razgraničenja najbolje odgovara sa aspekta kontrole državne granice. Na lokalnoj komisiji nije postignut dogovor oko linije razgraničenja na prostoru tkz. Medačkog džepa, već je to ostavljeno da riješi centralna komisija.

Rad milicije u zonama bezbjednostiHrvatska strana nastoji da ospori pravo miliciji da stalno bude prisutna u zonama

bezbjednosti; Smatra da je sporazumom utvrđeno da se milicija može angažirati samo na poziv CIVPOLA. CIVPOL nastoji nametnuti stav da se milicija mora 24 časa unapred najaviti da bi mogla da radi u tim zonama. I jedan i drugi stav nisu u duhu sporazuma i srpska strana ga je odbacila. Dogovoreno je da sa 26. 04. milicija starta sa radom u zoni bezbjednosti. I prije a i tog datuma radnici organa UP-a radili su u tim zonama. CIVPOL i dalje nastoji da spreči ulazak milicije u zone bezbjednosti – MUP je poslao instrukcije svim Sekretarijatima kako da se ponašaju. Posebno sporno pitanje bila su nastojanja UNPROFOR-a i hrvatske strane da se snage milicije i policije angažiraju u zonama bezbjednosti po principu etničke podjeljenosti sela. Naime, tamo gdje su sela sa pretežnim hrvatskim stanovništvom da tamo radi hrvatska policija i obrnuto gdje su sela sa srpskim stanovništvom da tamo radi srpska milicija. Kad to nije prošlo oni su prihvatili da prijašnja linija dodira – “državna granica” bude linija razdvajanja srpske i hrvatske policije.

Mi se nismo složili ni s tim jer bi se na taj način srpska sela Islam Grčki, Kašić, Smoković, Divoselo, Čitluk i Počitelj našli u situaciji da budu pod hrvatskom jurizdikcijom.

Na kraju je prihvaćeno da linija razdvajanja srpske i hrvatske milicije u zoni bezbjednosti bude linija dodira osim navedenih sela u koje neće smjeti ulaziti hrvatska policija, ali gdje još decidno nije utvrđeno da u njih može ulaziti srpska milicija.

313

Neovisno od toga kakav će definitivan stav o ovom spornom pitanju zauzeti hrvatska strana u UNPROFOR, pripadnici Ministarstva UP-a Republike Srpske Krajine ulaze i rade u području Ravnih kotara, te na osnovu toga 21. 04. u selu Islam Grčki došlo do hapšenja dva pripadnika ZNG RH koji se danas nalaze u zatvoru u Kninu. Na drugi područjima do sada je uhapšeno 5 građana hrvatske nacionalnosti koji su ilegalno prešli državnu granicu. Privedeni su sudu za prekršaje te će po izvršenju kazne biti vraćeni nazad u Hrvatsku.

M.P.410 M I N I S T A R mr. Ilija Prijić [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 2.

1111994., travanj 28.KninPrijedlog mjera i djelatnosti ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK za suzbijanje ilegalnog uvoza roba u RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVABroj:08/1-2/94.Knin, 28. 04. 1994.

VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

PREDMET: Predlog mjera i aktivnosti na sprečavanju Ilegalnog uvoza roba u RS Krajinu.-

Na osnovu Uredbe o određivanju graničnih prelaza i kontroli državne granice broj 05-2-923/93. od 12. 08. 1993. godine određuju se prelazi:

a) na dijelu državne granice prema SRJ:– drumski i željeznički prelazi – Ilok, Erdut, Tovarnik i Batinab) na djelu državne granice prema Republici Srpskoj:– drumski prelazi – Strmica, Donji Lapac, Matijevići, Dubica, Kostajnica, Okučani,– željeznički prelazi – Volinja.Odlukom je određeno da uredbu sprovode Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava

carina RSK. Da bi se sprečio ilegalni uvoz roba u RSK potrebno je da organi UP-a zajedno sa Carinskom službom i Financijskom policijom vrše potpunu kontrolu roba i putnika na graničnim prelazima. Prema Zakonu organa UP-a OUP su zaduženi za kontrolu kretanja na državnoj granici i kontrolu prelaska državne granice, dok su organi Carine zaduženi za kontrolu uvoza i izvoza roba preko graničnih prelaza. Smatramo da bi bilo neophodno da se na granične prelaze postavi i Financijska policija iz razloga što bi se lakše dolazilo do podataka o poreskim obaveznicima, kao i mogućnosti da se u što kraćem roku izvrši

410 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin.

314

naplata akcize. Financijska policija bi trebala iznaći mogućnost da akcizu naplaćuje odmah u Carinarnici ili da se od strane Carine zabrani stavljanje robe u promet dok se ne izvrši uplata akcije. Također bi bilo neophodno da se svakodnevno dobija izvještaj sa graničnog prelaza Rača i Pavlović Ćuprija, kao bi se moglo pratiti stvarno ulaženje roba u RSK. Kada se radi o robama kao što su cigarete, kafa, nafta i naftni derivati bilo bi neophodno iste pratiti od graničnog prelaza do Carinarnica. Organi UP-a zajedno sa radnicima Carine trebali bi organizirati mjere dubinske kontrole u cilju pronalaska roba koje su prošle neevidentirane na graničnim prelazima, a da bi se to uspješno i moglo sprovesti potrebno je izvršiti ekipiranje komisija za prekršaje u carinarnicama za vođenje prekršajnog postupka. Carinskim zakonom RSK predviđene su efikasne mjere za suzbijanje ilegalnog prevoza roba u RS Krajinu, (krijumčarenje).

Uočeno je da se kao uvoznici roba često pojavljuju i nepostojeća poduzeća pa bi u tom smislu bilo neophodno oformiti registar poduzeća iz kojeg bi se moglo vidjeti tko je stvarno ovlašten za uvoz – izvoz roba.

Na kraju napominjemo da se organi UP-a osjećaju sposobnim za izvršenje ovog zadatka za koji smatramo da je od velikog značaja za normalno funkcionisanje Republike Srpske Krajine u narednom periodu.

M.P.411 M I N I S T AR mr. Ilija Prijić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 2.

1121994., travanj 29.GlinaObavijest SUP-a Glina Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o zadržavanju Jordanskog bataljuna UNPROFOR-a na granici prema Cazinskoj krajini

RSK – MUPSUP GLINABROJ: 08-04/3-29/94.GLINA, 29. 04. 1994.

MUP K N I NUPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI

VEZA: VAŠ BR. 08/3-2-5-1810-2/94. OD 22. 04. 1994.

DANA 28. 4. 1994. GODINE NA GRANIČNOM PRELAZU “FINEL” U MOŠĆENICI STIGAO JE JORDANSKI BATALJON U NAMJERI DA IDE ZA CAZINSKU KRAJINU. POSTUPILI SMO PREMA VAŠOJ DEPEŠI BROJ GORNJI OD 22. 04. 1994. GODINE TE IH ZADRŽALI NA PRELAZU.

411 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin.

315

OČEKUJEMO VAŠA DALJNJA UPUTSTVA.

S E K R E T A RNIKOLA BJELAC M.P.412

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 603.

1131994., svibanj 8.GradusaDopis Izvršnog savjeta općine Caprag pomoćniku vrhovnog zapovjednika za nacionalnu sigurnost, generalu Mili Novakoviću, o problemima na području općine Caprag nakon potpisivanja “Zagrebačkog sporazuma”

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUPŠTINA OPŠTINE CAPRAG IZVRŠNI SAVJET OPŠTINEBroj: II-01-01-17/1-94Gradusa, 08. 05. 1994. g.

G-din:MILE NOVAKOVIĆ, general-major(pomoćnik Vrhovnog komandantaza nacionalnu bezbednost)PREDSJEDNIK CENTRALNE KOMISIJEREPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

PREDMET: Informacija o problematici – A P E L!

Cijeneći Vašu brigu o svakom milimetru srpske zemlje i sudbini srpskog naroda, obraćamo Vam se s molbom, da pored svih svojih obaveza, iznađete mogućnost i zajedno s ostalim članovima Centralne komisije posebno razmotrite problematiku na području opštine Caprag, kojoj je linijom razdvajanja u skladu s potpisanim Sporazumom o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine, učinjena velika nepravda, imajući u vidu naše pozicije iz 1992. godine.

Naša prva linija pomjerena je nazad na cijeloj dužini (na pojedinim dijelovima i 2 do 3 km) dok je nasuprot nas neprijateljska vojska ostala na ranije utvrđenim položajima na gotovo cijeloj dužini (70%), osim u rejonu Željezničke stanice Sunja, gdje su se povukli sjeverno za 500 metara.

Obzirom da se nikako ne možemo i ne smijemo pomiriti s utvrđenom linijom razdvajanja, jer ista ide na štetu naše Opštine, uvjereni smo da ćete učiniti sve što se može učiniti, rukovodeći se saznanjima i predloženom linijom razdvajanja (u prilogu karta s ucrtanom

412 Prijemni pečat: primljeno 29. 4. 1994. u 15,50; nečitak potpis.

316

linijom razdvajanja) koju je na svojoj sjednici utvrdio Izvršni savjet Skupštine opštine Caprag u interesu rješavanja novonastale političke situacije nakon potpisanog “Sporazuma”.

Iskreno smo opredjeljeni za mir, ali ne mir pod svaku cijenu, a cijena je u ovom slučaju velika, jer su učinjeni znatni ustupci neprijateljskoj strani na našu štetu.

Sagledavajući argumentovanu problematiku (kroz priložene akte i kartu s predloženom – realnom linijom razdvajanja) sigurni smo da ćete ostati u uvjerenju očigledne nepravde po oslobođeno područje naše Opštine i potrebe interventnog djelovanja.

Činjenica je da smo potpisivanje “Sporazuma” dočekali nespremni, pa su cjelokupne aktivnosti tekle nesinhronizovano i nesistematično od vojnih komandi, organa unutrašnjih poslova pa do civilnih vlasti.

Naša opština, koja je podijeljena u zonu odgovornosti dvije ratne jedinice: 26. pbr. – Kostajnica i 31. pbr. – Petrinja i nema Stanicu javne bezbjednosti, već nižu organizacijsku jedincu – Stanicu milicije, nije sinhronizovano konsultovana u realizaciji “Sporazuma”, izuzev povremenog uključivanja u aktivnosti od strane Komande 31. pbr. – Petrinja.

Obzirom da kao društveno-politička zajednica nismo dobili nikakve zvanične informacije i smjernice za aktivnosti s osnova potpisanog “Sporazuma”, organizovali smo 02. 04. 1994. godine, sastanak užeg rukovodstva Skupštine opštine Caprag i članove Izvršnog savjeta s predstavnicima vojnih komandi 26. i 31. pbr. 1. pb/26. pbr., i Sod “C”/31. pbr., te komandirom Stanice milicije Caprag u vezi informisanja, odnosno upoznavanja s potpisanim “Sporazumom o prekidu vatre” i linijom razdvajanja na području naše Opštine. Ta prva saznanja o liniji razdvajanja izazvala su opravdani nemir, gnjev i nezadovoljstvo, koje je i danas prisutno.

Kako su aktivnosti i dalje tekle nesinhronizovano, zabrinuti i svjesni problematike na području naše Opštine, 11. 04. 1994. godine, sazvali smo vanrednu sjednicu Odbora za odbranu i bezbjednost Skupštine opštine Caprag, članova Izvršnog savjeta, predstavnika privrednih i političkih subjekata, te društvenih organizacija i vojnih komandi u čijoj zoni odgovornosti nalazi se područje naše opštine u interesu: informisanja o sprovođenju “Sporazuma o prekidu vatre”; utvrđivanje kompetencija Stanice javne bezbjednosti i UNCIVPOL-a (jer područje opštine Caprag, prekriva Stanica javne bezbjednosti Petrinja i nelogično tome UNCIVPOL iz Kostajnice); te pokretanja aktivnosti na oživljavanju privrednih subjekata u dijelu Sunje, na koje polažemo isključivo pravo, pa su u tom pravcu donešene određene odluke i zaključci.

Na pomenutoj sjednici prihvaćena je i inicijativa grupe srpskih građana za osnivanje Srpske mjesne zajednice Sunja s prvenstvenim ciljem pokretanja aktivnosti i stvaranja mogućnosti organizovanog povratka na svoja ognjišta u Sunju, odakle su 1991. godine uslijed pritiska neprijateljske vlasti, protjerani.

Dana 13. 04. 1994. godine održan je informativno-operativni sastanak s predstavnicima Komande 26. i 31. pbr. Stanice javne bezbjednosti Petrinja, predsjednikom Izvršnog savjeta Skupštine opštine Petrinja i komandirom Stanice milicije Caprag.

Ponovo su akceptirani problemi oko utvrđivanja kompetencija Stanica javne bezbjednosti – Petrinja i UNCIVPOL-a na području naše Opštine, te problematika i situacija u zoni odgovornosti 26. i 31. pbr. na području opštine Caprag, nakon potpisivanja “Sporazuma o prekidu vatre”.

Obzirom da se radi, prvenstveno, o vojnom “Sporazumu”, na osnovu činjenice o nedovoljnoj informiranosti i ukazane potrebe, 14. 04. 1994. godine, organizovano je tumačenje “Sporazuma o prekidu vatre” od 29. marta 1994. godine za sve predsjednike

317

Savjeta mjesnih zajednica, odbornike Skupštine opštine, članove Izvršnog savjeta Skupštine opštine, predstavnike komandi ratnih jedinica, pripadnika Stanice milicije, predstavnike privrednih i političkih subjekata, te društvenih organizacija i svih zainteresovanih građana opštine Caprag.

“Sporazum” je tumačio gospodin puk. Stanko Letić, komandant 39. korpusa, s posebnim osvrtom na liniju razdvajanja i nastalu situaciju na području opštine Caprag.

Dana 15. 04. 1994. godine, ponovo je održan operativni sastanak s predstavnicima Stanice javne bezbjednosti Petrinja i komandirom Stanice milicije Caprag u vezi neriješenog problema UNCIVPOL-a, obzirom da je na našem području i dalje prisutan UNCIVPOL iz Kostajnice, a ne iz Petrinje.

Utvrđivanjem linije razdvajanja, i pri tome učinjena nepravda po našu Opštinu, kod većine stvara osjećaj i razmišljanje da smo “prodani”, da nas je netko izdao, itd. Ovu situaciju nemira i zbunjenosti neprijatelj maksimalno pokušava iskoristiti (u dijelu Sunje) i to na najperfidniji način, raznim psiho i drugim metodama “pridobijanja” naših ljudi.

Radi interventnog suzbijanja pojava “druženja s neprijateljem” zatražena je pomoć u angažovanju visokostručnih kadrova – ranga inspektora iz Stanice javne bezbjednosti – Petrinja.

Dana 18. 04. 1994. godine održana je hitna sjednica Odbora za odbranu i bezbjednost Skupštine opštine Caprag, na kojoj su ponovo inicirani problemi nastali nakon potpisivanja “Sporazuma” i linije razdvajanja, po kojoj je naša Opština dovedena u nezavidnu poziciju i lošu političku situaciju. Narod je uvjeren da je naša Opština oštećena na račun određenih ustupaka učinjenih za neki drugi dio Republike Srpske Krajine.

U nemogućnosti da utječe, pored svih napora, na poboljšanje nastale situacije, gospodin Milan Živković podnosi ostavku na funkciju predsjednika Skupštine opštine Caprag. Ostavka je ocijenjena kao moralan i principijelan čin, odnosno posljednji pokušaj da se skrene pažnja na problematiku u našoj Opštini.

Pored brojnih pokušaja da se ispravi nepravda učinjena našoj Opštini kod utvrđivanja linije razdvajanja, ostajemo neshvaćeni, kao da nikoga nije briga za ovaj narod i prostor.

Dana 03. 05. 1994. godine održana je 12. sjednica Izvršnog savjeta Skupštine opštine Caprag na kojoj se raspravljalo u vezi “Sporazuma o prekidu vatre” od 29. marta 1994. godine i realizaciji Odluke predsjednika Republike Srpske Krajine gospodina Milana Martića u vezi formiranja lokalne i sektorske komisije, poslije čega su donešeni konkretni zaključci (u prilogu ovog dopisa).

Na sjednici je utvrđen prijedlog linije razdvajanja, koja je odraz realnosti i čvrst stav od kojeg se ne može i neće odstupiti, jer u protivnom Izvršni savjet, odnosno civilna vlast nema osnove za sudjelovanje u daljnjim pregovorima, kada su u pitanju pregovori o ekonomskim odnosima.

Dana 05. 05. 1994. godine održan je hitan radni sastanak o vojnim komandama, pripadnicima organa unutrašnjih poslova, poslanikom u Skupštini Republike Srpske Krajine iz naše Opštine, potpredsjednikom Skupštine opštine i članovima Izvršnog savjeta Skupštine opštine, iniciran na 12. sjednici Izvršnog savjeta Skupštine opštine Caprag, održanoj 03. 05. 1994. godine.

Učesnici sastanka upoznati su sa:– aktivnostima Izvršnog savjeta Skupštine opštine vezano uz “Sporazumu o prekidu

vatre” od 29. marta 1994. godine

318

– zaključcima Izvršnog savjeta Skupštine opštine (s 12. sjednice) vezano za “Sporazum o prekidu vatre” od 29. marta 1994. godine

– prijedlogom, odnosno konačnim stavom, Izvršnog savjeta Skupštine opštine u vezi linije razdvajanja na području opštine Caprag

– prijedlogom realizacije Odluke predsjednika Republike Srpske Krajine, gospodina Milana Martića (u vezi formiranja lokalnih i sektorskih komisija za pregovore).

Sastanak je sazvan u namjeri da najkompetentnije vojne i civilne strukture još jednom izanaliziraju situaciju na području opštine Caprag, međusobno informišu o dosad učinjenom, te zauzmu stav o zajedničkim aktivnostima na poboljšanju situacije.

Učesnici sastanka, na osnovu svih dokumenata koje su dobili uz Poziv, uključujući i kartu s ucrtanom linijom razdvajanja, kao konačan prijedlog Izvršnog savjeta, pozitivno su ocijenili i podržali sve naše namjere, pokušaje i aktivnosti u pravcu rješavanja problematike na području opštine Caprag.

Dogovoreno je da će se 07. 05. 1994. godine u Petrinji održati zajednički sastanak svih članova lokalnih (opštinskih) komisija i sektorske komisije (za Baniju), na kome će se akceptirati problemi u opštini Caprag i prijedlozi Izvršnog savjeta Skupštine opštine Caprag za njihovo rješavanje.

Prihvaćen je i naš prijedlog u vezi poimeničnog imenovanja članova (i njihovih zamjenika) lokalne komisije (za opštinu Caprag) obzirom da dosada nije postojala, a na isto obavezuje i Odluka predsjednika Republike Srpske Krajine, gospodina Milana Martića.

Obzirom da na nivou Banije zvanično nije imenovan član Sektorske komisije (jedan od predsjednika pet opština na Baniji) prihvaćena je inicijativa da se predsjednicima Opština sugeriše da član Sektorske komisije bude gospodin Milan Živković, poslanik u Skupštini Republike Srpske Krajine iz opštine Caprag.

Kako je područje naše Opštine u najvećem dijelu sporno – nerealno utvrđenom linijom razdvajanja, opština Caprag dovedena je u tešku i nezavidnu situaciju.

Učestvovanjem u pregovorima o korekciji linije razdvajanja na području naše Opštine i dalje na Baniji, čovjek koji dobro poznaje situaciju, moći će dati veći doprinos. Obzirom da je gospodin Živković vrstan poznavalac cjelokupne situacije u privrednim i političkim tokovima Banije, Republike Srpske Krajine i šire, time će njegov doprinos biti veći.

Na sastanku održanom 06. 05. 1994. godine od gospodina puk. Stanka Letića, komadanta 39. korpusa i predsjednika Sektorske komisije (za Baniju), koji se zbog drugih obaveza nije mogao odazvati hitnom radnom sastanku – 05. 05. 1994. godine, dobili smo informaciju da se više ništa ne može napraviti po pitanju korekcije – pomjeranja linije razdvajanja oslobođenom području Opštine Caprag, osim što će se na sastanku sektorske komisije 11. 05. 1994. godine na dnevnom redu naći i pitanje, odnosno problem Blinjskog Kuta.

Gospodina pukovnika upoznali smo sa zaključcima sastanka održanog 05. 05. 1994. godine po kojima je 07. 05. 1994. godine potrebno u organizaciji vojne komande održati zajednički sastanak članova lokalnih (opštinskih) komisija i sektorske komisije (za Baniju), te obavezom realizacije Odluke predsjednika Republike Srpske Krajine gospodina Milana Martića u vezi formiranja lokalnih komisija i sektorske komisije. Gospodin pukovnik Letić, komandant 39. Korpusa, ocijenio je da nema potrebe da se održava napred predloženi sastanak u Petrinji i naglašava da je on imenovao lokalne komisije i sektorsku komisiju prije Odluke predsjednika Republike Srpske Krajine, te da će Centralnoj Republičkoj komisiji, dostaviti poimenični spisak članova komisija (lokalnih i sektorske).

319

Kako 07. 05. 1994. godine nije održan sastanak članova lokalnih komisija i sektorske komisije, nismo imali prilike na tom nivou iznijeti našu problematiku. Stoga se direktno obraćamo Vama s molbom da se naš problem apostrofira na nivou Centralne (Republičke) komisije i učini sve što se može učiniti.

Ne možemo shvatiti inertno ponašanje odgovornih ljudi i struktura, kojima smo dosad ukazivali na prisutnu problematiku u vezi “Sporazuma” i spornosti linije razdvajanja na oslobođenom području opštine Caprag.

Stičemo dojam da se naši apeli, s argumentovanom problematikom, shvaćaju kao prolazni reklamni spot male, pete, opštine na Baniji, i kao, oprostite, da na ovom području ne žive ljudi – Srbi.

Činjenica je da naša Opština nije sinhronizovano konsultovana i nije imala priliku kontinuirano i adekvatno učestvovati u pregovorima oko korekcije linije razdvajanja, jer do danas nije imenovana zvanična lokalna komisija za opštinu Caprag.

Parcijalno uključivanje (u dva navrata) u pregovore, na poziv Komande 31. pbr. – Petrinja (od komande 26. pbr. – Kostajnica, nijednom) svakako nije dovoljno u odnosu na težinu problema, tj. spornost linije razdvajanja.

Revoltirani inertnim odnosnom odgovornih ljudi i struktura, ponovo smo sazvali hitnu 13. sjednicu Izvršnog savjeta Skupštine opštine Caprag i Odbora za odbranu i bezbjednost Skupštine opštine Caprag, dana 08. 05. 1994. godine, konstatovali što smo, kao civilna vlast, dosad sve poduzeli (djelimično vidljivo iz ove Informacije) u namjeri da se shvati i adekvatno riješi problematika u vezi “Sporazuma” i linije razdvajanja.

Obzirom da vojne strukture nisu ispoštovale Odluku (broj: 03-4-299/2-94. od 21. 04. 1994.g.) predsjednika Republike Srpske Krajine, gospodina Milana Martića u vezi formiranja lokalnih i sektorskih komisija za određivanje linija razdvajanja između zaraćenih strana i da nije ispoštovana Odluka (broj: 02-68/94.) o ratifikaciji “Sporazuma o prekidu vatre” od 29. marta 1994. godine, koju je donijela Skupština Republike Srpske Krajine na svom Prvom redovnom zasjedanju održanom dana 08. 04. 1994. godine, Izvršni savjet Skupštine opštine Caprag, ocjenjuje da nema osnove za učestvovanje u pregovorima, dok se ne ispoštuju spomenute Odluke i linije razdvajanja, koju je Izvršni savjet Skupštine opštine (na svojoj 12. sjednici održanoj dana 03. 05. 1994. godine) utvrdio kao minimum za daljnje pregovore.

Vjerujemo da smo kroz ovu Informaciju dali dovoljno elemenata, koji će zainteresovane potaknuti na hitno intervenisanje u pravcu zajedničkog rješavanja naznačene problematike.

S poštovanjem,

Dostaviti: M.P.413 PREDSJEDNIK IZVRŠNOG SAVJETA:1. Naslov Vanja Zdjelarac, [v.r.]2. Predsjednik RSK, g-din Milan Martić (na uvid)3. Predsjednik Skupštine RSK g-din Branko Vojnica (na uvid)4. Predsjednik Vlade RSK g-din Borislav Mikelić, dipl. ing (na uvid)5. Komandant 39. korpusa SVK, g-din puk Stanko Letić

413 Okrugli pečat: RSK, Izvršni savet opštine Gradusa.

320

6. Komandant 31. pbr. g-din p.puk. Milorad Janković7. Komandant 26. pbr. g-din p.puk. Vaso Vukmirović8. Sekretarijat za unutrašnje poslove za Baniju9. Načelnik SJB Petrinja10. Skupština opštine Caprag11. Arhiva

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 18., inv. br. 1248, sn. 1044-3.

1141994., svibanj 9.KninZapisnik sa sastanka predstavnika vojnih i civilnih vlasti RSK i izaslanika glavnog tajnika UN-a Yasushija Akashija

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa sastanka vojnih i civilnih vlasti Republike Srpske Krajine sa specijalnim

izaslanikom generalnog sekretara Jasušijem Akašijem414 i saradnicima, održanog dana 09. maja 1994. godine s početkom u 10.45 časova na Tvrđavi u Kninu.

Sastanku prisustvuju ispred RSK: Predsjednik Republike – Milan Martić, Predsjednik Vlade – Borislav Mikelić, ministar inostranih poslova Milan Babić, ministar odbrane – Rade Tanjga, ministar unutrašnjih poslova – Ilija Prijić, komandant SVK – Milan Čeleketić, predsjednik Centralne komisije – Mile Novaković, savjetnik za ekonomska pitanja – Branko Lubovac, šef kabineta Predsjednika Republike – Kužet Radomir, šef službe informisanja Kabineta Predsjednika Republike – Petar Damjanić i sekretar Vlade – Savo Štrbac.

Prisutni ispred međunarodnih predstavnika: specijalni izaslanik – Jasuši Akaši, komandant snaga UNPROFOR-a – gen. De Laprel,415 šef vojnog posmatračkog tima UNPROFOR-a – brig. gen. Piters,416 ambasador Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji – Kan Ande,417 visoki komesar civilne policije UNPROFOR-a – Frederiksen,418 šef portparola UNPROFOR-a – Majkl Vilijams,419 visoki koordinator civilnih poslova UNPROFOR-a

414 Yasushi Akashi.415 Bertrand de Sauville de La Presle.416 Pierre Peeters.417 Kai Aage Eide.418 Sven Frederiksen.419 Michael Williams.

321

– Enrike Agiljar,420 zamjenik komandanta UNPROFOR-a, Sektor “Jug” – puk. Morton,421 Glavni štab civilnih poslova UNPROFOR-a Zagreb – Zijad Rad,422 Civilni poslovi komanda Zagreb – Žak Grinberg,423 pukovnik Diburg424 i asistent ambasadora – Čarls Meklaud.425

Sastanku predsjedava Predsjednik Milan Martić. Najprije je u ime svoje i u ime cijele delegacije izrazio srdačnu dobrodošlicu visokom i uvaženom gostu g-dinu Akašiju i njegovim saradnicima, podsjetio na protokol današnjeg sastanka koji se sastoji od tri dijela i to: dvosatni razgovori, konferencija za štampu od 15 minuta, razgledanje galerije i zajednički ručak. Nakon toga je Predsjednik podsjetio na današnji datum koji je kod nas obilježen kao Dan pobjede nad fašizmom i izrazio žaljenje zbog toga što je srpski narod i danas primoran da se bori sa ostacima toga fašizma koji nije iskorjenjen od II svjetskog rata do danas.

Predsjednik Martić je rekao g-dinu Akašiju da ga smatra kao čovjeka mira, čovjeka koji je nepristran, a nama trebaju samo takvi ljudi jer naš narod vodi pravednu borbu. Na kraju uvodnog izlaganja Predsjednik je predstavio članove svog pregovaračkog tima i predložio slijedeći

D N E V N I R E D1. Razgovori o sporovođenju Sporazuma o prekidu vatre,2. Razgovori o dijelu ekonomskih odnosa sa RH,3. Regulisanje odnosa UNPROFOR –a i vlasti RSK.

Dnevni red je prihvaćen bez izmjena i dopuna.

Ad-1Jasuši Akaši se zahvalio na toplim riječima dobrodošlice i izvinuo se zbog toga što je

prošli sastanak morao odložiti. Posebno je istakao da mu je drago što se u RSK uvažava uloga zaštitnih snaga UN-a i što će danas upoznati nove članove Vlade. Nakon toga je g-din Akaši predstavio članove svog pregovaračkog tima. Po njemu je napravljena velika stvar potpisivanjem Sporazuma o prekidu vatre samim tim što su utihnuli topovi, spašeni mnogi ljudski životi i počela normalizacija života na ovim prostorima, ali to je samo početak, tek sada dolaze ona teža pitanja. I faza Sporazuma, kako ističe g-din Akaši, je pri kraju realizacije, II faza predviđa otpočinjanje pregovora o ekonomskim pitanjima gdje je jasno naglašeno da se ne smije prejudicirati političko rješenje i III faza predviđa vođenje političkih pregovora i konačno rješenje. G-din Akaši je izrazio žaljenje što je većinu prekršaja u toku realizacije I faze Sporazuma počinila srpska strana. G-dinu je poznato da je srpskoj strani dostavljen nacrt od 12 tačaka koji je sačinila Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji. Prema tome prijedlog bi bio da se podrži inicijativa međunarodnih faktora o prihvatanju pregovora po II fazi Sporazuma (ekonomska pitanja) u narednih 10-ak dana. Ukoliko se ovaj prijedlog ne prihvati postoji mogućnost podkopavanja Sporazuma i bojazan da sve ne padne u vodu.

420 Enrique Aguilar.421 Priređivači nisu utvrdili točno ime i prezime.422 Priređivači nisu utvrdili točno ime i prezime.423 Jacques Grinberg.424 Priređivači nisu utvrdili točno ime i prezime.425 Charles McLeod.

322

U nastavku diskusije g-din Akaši je obavijestio naše pregovarače o tome da je pozitivno odgovorio na naš hitan zahtev za gorivom u humanitarne svrhe i da bi realizacija trebala otpočeti vrlo brzo.

Predsjednik Martić – izuzetno cenim Vaše napore i smatram da ste vi istinski borac za mir. Zahvaljujući Vama i Vašim saradnicima vraćeno je poverenje u snage UNPROFOR-a. Ukoliko danas dogovorimo bilo šta, naša strana će to, kao i do sada, dosljedno ispoštovati. Što se tiče prekršaja, mislim da je druga strana počinila veći broj, npr. hrvatska strana, konkretno gen. Stipetić želi da prejudicira političko rješenje, a u Sporazumu stoji da se to mora izbjeći.

General Novaković – kada je riječ o Sporazumu od 29. marta 1994. godine, dodao bih da smo mi za Sporazum jer je on u našem nacionalnom interesu. Dozvolite da Vas podsjetim da je Sporazum postignut samo zato što smo izostavili politička pitanja. Ovo želim da naglasim zato što mi se čini da bi svako uvođenje politike u ovu fazu Sporazuma moglo da ugrozi njegovu realizaciju. Mi smo razumjeli da je ovaj prostor pod punom kontrolom UNPROFOR-a kao vojne strukture, a da faktička vlast ostaje onakva kakva je bila s jedne i druge strane kontakt linije. Kad govorimo o problemu politizacije Sporazuma želim da naglasim i slijedeće; svako potenciranje krajnjeg političkog rješenja, dok još ostvarujemo Sporazum o prekidu vatre, kao što to inače čine neki međunarodni učesnici, štetno je i neproduktivno. Ovdje je bilo riječi o rokovima, i slažem se da i naša strana snosi dio odgovornosti za nepridržavanje ovih rokova. Zašto je to tako? Najprije, čini mi se da smo suviše optimistički projektovali te rokove u Sporazumu. General Piters i pukovnik Diburg mogu potvrditi da je naša strana izvršavala sve komande UNPROFOR-a. Kada je riječ o ocjenjivanju krivice jedne i druge strane za nepoštovanje rokova, molio bih da obratite pažnju i na sledeće; vojni posmatrači, koji su dužni da kontrolišu miliciju s jedne i druge strane su još uvijek u vrlo malom broju. Ne koriste se helikopteri za kontrolu ovih linija iako je to rečeno paragrafom 5. Poricanje prava sektorskih lokalnih komisija je do danas imalo štetne posljedice. Mislim da je najvažnije da postoji rješenost sa naše strane da Sporazum primjenjujemo do kraja.

Jasuši Akaši – srećan samo što čujem da ste potpuno poredjeljeni da nastavite sa provedbom Sporazuma. Hvala vam, generale Novakoviću na kooperativnsoti i slažem se s vama u potpunosti kad kažete da je mali broj vojnih posmatrača za nadgledanje.

General De Laprel – prvi problem je prisustvo policijskih snaga. Na žalost, ovo ponašanje punog razumjevanja i dobre volje nije pokazalo svoje pravo lice na terenu. Prvo bih iznio problem oko poštivanja rokova. Zatim je bilo problema oko premještanja teškog oružja van linije, a najveći i najopasniji problem u ovom dijelu je, svakako to što nisu dati precizni i tačni planovi miniranih zona. Veliki problem predstavlja i veliki broj održavanja sastanaka komisija što na lokalnom, što na sektorskom i centralnom nivou. UNPROFOR je konstatovao 48 prekršaja, a od toga je srpska strana napravila 30. Što se tiče ponašanja policijskih snaga u zoni razdvajanja, u duhu Sporazuma od 29. 03. 1994. postavljena su pravila i procedura ponašanja policije u tim zonama. Vrlo je jasno napisano u Sporazumu da je zona razdvajanja pod isključivom kontrolom UNPROFOR-a. Zbog te situacije se nalazimo pred tri uslova: djelovanje policije mora da se ostvaruje sa jednim članom koji ima ovlaštenja ili ajdi-karticu, policija mora da bude u pratnji sa jednim članom CIVPOL-a i taj zadatak mora da se provede u saradnji sa UNPROFOR-om.

323

Ministar Prijić426 – g-dine Akaši i g-dine generale, neosporno je da su se učesnici složili da se Sporazum uglavnom realizuje. Mislim prije svega na prekid neprijateljstava i prekid oružanih dejstava. Insistiram na povlačenju oružja tamo gdje to nije učinjeno i vojske tamo gdje se nije povukla, ali pitanje rada policije na način kako ga hrvatska strana pokušava protumačiti se ne može prihvatiti jer prejudicira političko rješenje. Srpska strana oduvijek tu ima principijelan stav. Za nas je neosporno da UNPROFOR mora imati kontrolu nad tim područjem. Na području naše strane žive ljudi koji će imati dokumenta naše države i ponašaće se po zakonima naših vlasti.

De Laprel – imam osjećaj da smo u potpunom dogovoru što se tiče procedure i isto tako da zona razdvajanja ne može da utiče na dalje političke dogovore. Zato smo sasvim spremni da se sastanemo sa g-dinom Prijićem i njegovim saradnicima i dogovorimo detalje.

Ministar Prijić – Zamrznuti stanje kakvo je bilo prije, da se ne prejudicira političko rješenje. Slažemo se sa sva tri uslova; ajdi-kartice, zajednički rad sa CIVPOLOM i kontrola rada.

Ad-2Predsjednik Martić je podnio uvodno izlaganje po ovoj tačci dnevnog reda. Dalje je

istakao da se mora dogovoriti o mjestu pregovora i datumu njihovog održavanja. Predsjednik predlaže da se prihvati Ženeva i to 18. maja 1994. godine. Isto tako je poželjno da se na te pregovore ide na ravnopravnoj osnovi. Zamolio je g-dina Akašija da upotrebi svoj autoritet i da se založi na modifikaciji Rezolucije 820. tačka 12.

Ministar Babić – drago mi je da mogu sa Vama sarađivati po pitanjima uspostavljanja mira na cijelom području bivše Jugoslavije. Još za vrijeme bivše Jugoslavije, prije raspada mi smo imali velike unutrašnje probleme. Jedan od problema bio je ekonomski položaj srpskog naroda na prostorima sadašnje naše države. Problemi sa Hrvatima su otpočeli oko ekonomskih pitanja.

Bez obzira na ustavno rješenje po kojem je srpski narod bio konstitutivan, nije nam omogućeno da ostvarimo taj svoj položaj. Sada bih želio govoriti o dokumentu koji smo dobili od predstavnika međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Želim da izrazim našu spremnost da Sporazum o prekidu vatre shvatimo kao početak pregovaračkog procesa. Pošto želimo da ostvarimo svoje ekonomske interese, potrebno je što prije otpočeti sa pregovorima o ekonomskim pitanjima. Mi u ovom trenutku ne bismo postavljali nikakve preduslove niti ograničenja za ove pregovore, ali inzistiramo da pregovore vodimo kao ravnopravna strana sa vlastima RH. Spremni smo, također, da razgovaramo o konkretnim rješenjima odgovarajućih pitanja za koja bismo našli zajednički interes. Mi imamo jedno veliko ograničenje i opterećenje, a to je stav SB UN-a prema ekonomskom funkcionisanju RSK, odnosno zoni pod zaštitom UN-a. Naime, naše je mišljenje da su Rezolucija 820. i sankcije na čitavom prostoru SR Jugoslavije nepravedno uvedene. Takva pozicija nas stavlja u neravnopravan položaj.

Što se tiče mjesta održavanja pregovora o ekonomskim pitanjima ministar Babić je obrazložio razloge zbog kojih je ranije bio predložen Zagreb, odnosno Knin. Zatim je predložio da to mjesto ubuduće bude Ženeva. On smatra da bi se tamo imali odgovarajući tehnički uslovi i potrebna pomoć od svih međunarodnih faktora. Što se datuma tiče naš prijedlog je da pregovori počnu 18. maja ove godine. Naše je mišljenje da u ovom trenutku želimo početi pregovore bez utvrđivanja nacrta Sporazuma. Međutim, ako postoji saglasnost

426 Ilija.

324

sa druge strane, i ako gospoda posrednici smatraju da bi to bio dobar pristup, mi bismo bili spremni da svoj prijedlog napravimo.

Zatim je g-din Mikelić postavio pitanje g-dinu Akašiju; “Da li postoji neki komentar na ovo što je rekao naš ministar”?

Jasuši Akaši – zadovoljan sam i drago mi je da ste spremni započeti pregovore po ekonomskim pitanjima. Mislim da bismo trebali početi sa onim pitanjima koja su interesantna za obje strane. I g-din Babić i g-din Martić su imali pregmatičan pristup koji je vredan hvale. Što se tiče Rezolucije 820., mora vam biti jasno da se rješenje tog pitanja ne može naći u skoroj budućnosti.

Kai Ajdi427 – dostavljanjem ovog dokumenta, naša namjera je bila da dotaknemo obe strane da počnu razmatrati mogućost za početak pregovora. Ukoliko naša strana smatra da ponuđeni nacrt nije dobar, ja ću ga staviti u džep dok ne dođe novi.

Predsjednik Mikelić – poštovani gospodine Akaši, poštovana gospodo, izražavam veliko zadovoljstvo što smo mi i RSK domaćini Vama, cjeneći Vašu ulogu pred svjetskom javnošću, kao specijalnog izaslanika g-dina Butrosa Galija, te uvažavajući i cjeneći ulogu komandanta UNPROFOR-a generala De Laprela i njegovih saradnika, mislim da postoje svi uslovi da vodimo uspješne pregovore. Isto tako bih želio da pozdravim ambasadora Ajda sa kojim sam vodio izvjesan dio razgovora u Petrinji. Mi smo ipak izašli iz jednog teškog stanja. Prvo smo izašli iz ratne opcije koja je počela 1991., odnosno, 1990. godine. Ušli smo u Sporazum u prekidu vatre uz Vaše lično posredovanje sa rukovodstvom Hrvatske, iako smo svjesni da smo prošli put imali dvije teške agresije Hrvatske u kojima je na jedan zvjerski način ubijeno oko 2000 Srba, a mnoga naselja uništena i spaljena. Kad smo ulazili u jedan takav Sporazum, nismo ušli zato što vjerujemo Hrvatskoj, već da pokažemo svijetu i međunarodnoj zajednici da nam je stalo do mira i mirnog rješenja. Ono što sam hteo da istaknem Vama g-dine Akaši, kao pravednom čoveku, čoveku koji u međunarodnoj organizaciji predstavlja veliku zemlju na ovom području, to je da Vi lično na naš prijedlog budete inicijator sazivanja generalne skupštine UN-a, posebno raspravu o bivšoj Jugoslaviji i kao moguću III fazu političko rješenje.

Vensov428 plan, koji je počeo sa delovanjem 1992. godine, sa naše strane nije narušen u osnovi. Sporazum je potpisala i tadašnja SFRJ koje u takvom sastavu više nema i od toga treba polaziti i ubuduće u našim pregovorima. U međuvremenu, ´92. godine, priznavanjem Bosne i Hercegovine – muslimanske države, zapaljena je nova vatra koja je prouzrokovala sankcije prema SRJ. Iz tih razloga mi smo i reagovali na ovaj nacrt koji nam je uručio g-din Aide. Prvo, zbog toga što su na prvom mjestu stavljene saobraćajnice koje su strateško pitanje hrvatske države. Drugo je industrija i energija sa vodom, treće trgovina i poljoprivreda, a na četvrtom mjestu su socijalna i humanitarna pitanja. Mi u Vladi RSK i ja lično smatram da socijalna i humanitarna pitanja treba izvući van naših ekonomskih interesa jer su to pitanja koja se moraju prethodno i posebno rješavati. Prije nego što izađem sa našim prijedlogom kada je u pitanju ekonomski dio saradnje, želim da istaknem da je jedino ovo područje bilo duboko nerazvijeno. Cestovni pravci koji su građeni na tim područjima, građeni su sredstvima za nerazvijene iz fonda Jugoslavije i to više sa ciljem povezivanja industrijskih centara Hrvatske, nego što je to bio cilj pomoći srpskom narodu. Privreda RSK je bila ovisna o tokovima RH i zato je imala takav stupanj razvijenosti i osposobljenosti. I kada je

427 Kai Aage Eide.428 Cyrus Vance.

325

bilo povučeno pitanje oko Rezolucije 820. tačka 12., onda mi zaista smatramo da razgovori o ekonomskim pitanjima trebaju da budu ravnopravni u smislu da i mi imamo mogućnost izvoza naših roba i da uvozimo robe i da UNPROFOR u tom smislu pomogne. Ono što je veoma bitno za istaći je naše poverenje prema snagama UNPROFOR-A i vama lično i mi želimo da sarađujemo u nekoliko grana na ekonomskom planu. Dakle, mi nemamo razloga da se povežemo sa hrvatskom privredom niti da budemo njihov sastavni dio. Obnova proizvodnje jeste životno pitanje srpskog naroda na ovom prostoru. Naravno, mislimo da sad predložimo Vama i UN-a, da se predloži svjetskoj banci za razvoj da nam se odobri 20 miliona dolara nepovratno, a 50 miliona kao dugoročni kredit za obnovu proizvodnje. Predlažem isto tako da zajedno sa vama idemo u zajedničke carinske zone. Ovih dana ćemo to učiniti sa lukom Vukovar. Ima još područja koja bi mogli razmotriti kao bescarinska područja. Dakle, uz veliku zahvalnost što ste nam pomogli sa humanitarnom naftom za proljetnu sjetvu, bili bi zadovoljni kada bi se odredila ekipa stručnjaka UN-a koja bi sarađivala sa stručnjacima naše Republike. Dakle, kada je riječ o našem mogućem pristupu oko daljih pregovora sa hrvatskom stranom, moguće da dogovorimo oko HE Obrovac, snabdjevanja Zadra vodom, zatim oko brane Peruča, moguće da pustimo vodu iz Petrinje za Sisak, a da zauzvrat dobijemo naftu i gas.

I na kraju molim da humanitarna i socijalna pitanja stavimo hitno na dnevni red van ekonomskih pregovora između dvije strane.

Akaši je istakao da je pažljivo slušao izlaganje g-dina Premijera i upoznao prisutne o tome da ima zakazan sastanak sa Tuđmanom429 u Zagrebu.

Premijer Mikelić – je pozvao g-dina Akašija u Vukovar i istakao da je Vlada razmatrala problem Vukovara, njegove obnove i sanacije. Neka se Vukovar obnovi i neka bude pod punom kontrolom UN-a.

Ad-3Po ovoj tačci dnevnog reda uvodno izlaganje je podnio Predsjednik Martić. Podsjetio

je prisutne da je na prošlom sastanku postignut nekekav dogovor ali da je on krajnje neproduktivan i neefikasan. Zatim je predložio da se imenuje komisija i naprave ugovori koje bi potpisali UNPROFOR i vlasti RSK. Zatim je riječ dao g-dinu Branku Lubovcu – savjetniku za ekonomske odnose sa UNPROFOR-om.

Branko Lubovac – danas je ovdje dosta govoreno o ekonomskim problemima RSK i RH. Ja bih ovdje iznio problem koji se vezuje za ekonomske odnose RSK i UNPROFOR-a. Poznato je da organizacija UNPROFOR koristi više vrsta naših objekata od kojih je jedan dio u vlasništvu države, a dio je vlasništvo privrednih subjekata. Pitanje naknade za korištenje ovih objekata do danas još nije riješeno. Vlasti naše države su pokretale ovo pitanje u više navrata, ali rezultata još nema. Predložio bih da se u najkraćem roku potpiše sporazum između vlasti RSK i organizacije UN-a s druge strane na način kako je to riješeno u drugim zemljama. Druga važna stvar koju bih istakao je vražanje protjeranih lica na područja koja su nam vraćena ovim Sporazumom. Molim pomoć od organizacije UN-a u dijelu obezbeđenja uslova za život i organizacije života.

Jasuši Akaši – mislim da je na ovom sastanku postignut korak naprad što se tiče odnosa sa UNPROFOR-om. Ja nestrpljivo očekujem i ostalu dokumentaciju koja će doprineti rješenju ovih problema. Što se tiče humanitarnih pitanja, UNPROFOR će učiniti sve da

429 Franjo.

326

pomogne u njihovoj realizaciji. Morate shvatiti da standardi koje budemo primjenjivali ovdje ne mogu biti veći od standarda koje primjenjujemo u drugim zaštićenim zonama.

Sastanak je završio u 14.00 časova.

Zapisnik vodila: Predsjednik RepublikeRosa Kurobasa Milan Martić

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 34.

1151994., svibanj 10.KninZapisnik s 84. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 84. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine (3. sjednica u novom sazivu)

održane dana 10. 05. 1994. godine u Kninu s početkom u 12.30 časova.

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Odsutni: Stevan Đurić, Stevan Ratković.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Borislav Mikelić.Za sjednicu je predložen slijedeći

D N E V N I R E D:1. Informacija o razgovorima sa međunarodnim predstavnicima;

1.1. Razgovor sa gosp. Jasušijem Akašijem,430

1.2. Sastanak sa zamjenicima kopredsjednika konferencije o bivšoj Jugoslaviji Arensom431 i Aidom,432

1.3. Sastanak sa ambasadorima Njemačke, Francuske i Belgije.2. Operacionalizacija zadataka iz Ekspozea Predsjednika Vlade,3. Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo;

3.1. Informacija o utvrđenim sredstvima za obnovu i razvoj grada Vukovara,3.2. Nacrt Zakona o građevinsko-urbanističkoj inspekciji,3.3. Usvajanje generalnih postavki za izradu Prostornog plana RSK,3.4. Davanje saglasnosti na izuzeće stana iz dodjele po Uredbi o davanju na privremeno

korištenje i čuvanje objekata stambenog prostora po zahtjevu banskog lječilišta “Toplice” Topusko i DP “Prehrana” Glina.4. Imenovanje državne komisije za kontrolu poslovanja JP “NIK” Mirkovci,

430 Yasushi Akashi.431 Geert Heinrich Ahrens.432 Kai Aage Eide.

327

5. Ministarstvo trgovine i turizma;5.1. Donošenje Odluke o oslobađanju naknade za carinsko evidentiranje,

6. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju; 6.1. Odobrenje za dobijanje saglasnosti u Vladi SRJ za izuzimanje određenih količina

srednje vlaknastog pamuka za potrebe DP “Pamučna predionica” Glina.7. Ministarstvo finansija;

7.1. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Službi za platni promet i finansijsku kontrolu,

7.2. Davanje saglasnosti na prijedlog Odluke o iznosu naknada za poslove usluga u Službi za platni promet i finansijsku kontrolu

7.3. Donošenje Odluke o imenovanju lica ovlaštenih za potpisivanje naloga8. Ministarstvo energetike i rudarstva;

8.1. Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o utvrđivanju i plaćanju poreza na promet za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti,

8.2. Donošenje Odluke o prihvatanju ponude za izradu projekta “Geozavod – nemetali” Beograd,

8.3. Problematika zakonske regulative iz oblasti Ministarstva energetike i rudarstva,9. Ministarstvo pravosuđa i uprave;

9.1. Nacrt Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi,9.2. Informacija o oduzetim vozilima kroz carinski, prekršajni i sudski postupak,

10. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja;10.1. Nacrt Zakona o platama,10.2. Nacrt Zakona o socijalnoj zaštiti i socijalnoj sigurnosti građana,10.3. Donošenje Odluke o visini osnovice za isplatu ličnog dohotka,

11. Ministarstvo za saobraćaj i veze;11.1. Davanje dozvole za prijelaz kroz teritorijalne vode RSK,

12. Republički hidrometeorološki zavod RSK;12.1. Rješenje o imenovanju v.d. direktora.i izmjenjen i nadopunjen sa:Sve tačke se pomjeraju za jedan s tim da je 1. tačka dnevnog rada Informacija o proljetnoj

sjetvi.Nakon ove izmjene dnevni red je jednoglasno usvojen.

Ad-1Informaciju o proljetnoj sjetvi podnio je najprije ministar Simo Šijan. On je napomenuo

da se sjetva uz sve nedaće, ipak odvija po planu.Najveći problem je nedostatak D-2, a što se tiče đubriva pre[…]433 “Knineha”dobili

smo 38% od predviđenog kontigenta od 6.500 tona. Očekujemo da ćemo ostatak dobiti do početka 6. mjeseca. Što se tiče sjetve najveći problem je što će na PIK-u “Belje” ostati nezasijano oko 3.000 hektara.

Ministar Krička Milivoj – sve isporučene količine goriva išle su preko ministarstva energetike. Rebalans je napravljen 15. aprila i namjerno je napravljen poremećaj da bi se obavila proljetna sjetva. Na području Dalmacije i Like od predviđenih 780.000 litara isporučeno je 240.000 tj. preko 50%. Još nije realizovan uvoz 5.000 tona, te pokušavamo naći rješenje preko UN-a.

433 Nečitko u izvorniku.

328

Od velike koristi nam je i što na Baniji i Kordunu dnevno izvlačimo 6 – 7 cisterni. Postoji rezervna varijanta od 1.000 tona iz Crne Gore od koje smo za sada odustali, ali je držimo u alternativi. Od sutra do ponedjeljka dnevno bi trebali 160 tona dizela i deponovati u Volinji.

Predsjednik Mikelić – otvorit ćemo dio radova na izvlačenju nafte u Zapadnoj Slavoniji i uz dio koji dobivamo sa Banije i Korduna očekujemo da ćemo izvršiti zadatak u narednih 20-ak dana.

Tražili smo od UNPROFOR-a još 1.000 tona koje kreću od sutra i očekujemo da će se i to rješiti.

Mihajlo Tanjga, predsjednik Krajinske banke – govorio je o realizaciji uvoza 5.000 tona nafte. Banka je tu bila samo posrednik. “NIK” i Vlada su pozvali banku da učestvuje kod izdavanja garancije.

Predsjednik Mikelić – mora se utvrditi dug UNPROFOR-a prema Republici Srpskoj Krajini i Akaši je pristao da UN dade naftu za svoj taj dug. Sa Vladom Srbije moramo riješiti da dva maršrutna voza iz Makedonije dođu u RSK. Imamo načelnu saglasnost UNPROFOR-a za uvoz 10.000 tona nafte – mi njima drvo po svjetskoj cijeni, a oni nama naftu po svjetskoj cijeni. Ako to uspješno riješimo, riješit ćemo sve probleme sa naftom do osmog – devetog mjeseca.

U raspravi su još učestvovali ministar Perić,434 predsjednik Mikelić, gosp. Crnogorac,435 gosp. Tanjga, ministar Veselinović436 i ministar Krička, a po završetku rasprave usvojen je

Z A K L J U Č A KTreba intervenisati tamo gdje su veliki zaostaci u isporuci nafte. Tražiti i dalje izvore gdje

nabaviti naftu. Ispitati koliko je deviza, slično primjeru opštine Korenica, koja je uplatila 75.000 DM za naftu, a nije dobila ni naftu ni novac, stiglo u NIK za što se zadužuje gosp. Crnogorac da dostavi izvještaj za iduću sjednicu Vlade. Poslove inspekcije izvršiće devizni inspektorat i finansijska policija.

Ad-22.1. i 2.2. Informaciju o razgovorima sa gosp. Akašijem i kopredsjednicima Konferencije

o bivšoj Jugoslaviji gosp. Ajdom i Arensom podnio je ministar Milan Babić. Na početku izlaganja ministar Babić je pročitao hrvatski prijedlog sporazuma o ekonomskoj saradnji i Program ekonomskih poslova – april 1994. koji su uradili kopredsjednici Arens i Ajd (prilog broj 1). Dogovoreno je da se pregovori o ekonomskoj saradnji nastave 18. maja, a naš prijedlog je da mjesto sastanka bude Ženeva. Tražili smo da sa hrvatske strane pregovarači moraju biti iz Vlade ili ako nisu da imaju verifikaciju njihove Vlade. Mi bi morali sačiniti našu listu pitanja i inzistirati na skidanju sankcija sa srpskog naroda i ukidanju Rezolucije 820. tačka 12. Predlažem da 18. 05. u Ženevu idemo sa svojom listom pitanja, dakle da prihvatimo datum, mjesto da bude Ženeva i da pripremimo listu pitanja.

Predsjednik Mikelić – u subotu smo se sastali sa generalom De Laprelom.437 U delegaciji su još bili ministar Prijić i gen. Novković. Razgovarali smo o realizaciji sporazuma o prekidu vatre.

Ministar Prijić438 – Sporazum o prekidu vatre ima tri dijela: 1) linija razdvajanja, 2) život i rad u zoni bezbjednosti i 3) tehnička pitanja vezana za vojnu metodologiju. Oni

434 Slobodan.435 Milivoj.436 Ratko.437 Bertrand de Sauville de La Presle.438 Ilija.

329

su zadovoljni povlačenjem vojnih snaga i inzistiraće na smanjenju oružanih snaga na liniji razdvajanja – dakle tehničkih problema nema. Što se tiče linije razdvajanja tu ima problema. Lokalne i sektorske komisije su usaglasile rad sa Centralnom komisijom. Hrvati lokalnim i sektorskim komisijama ne daju pravo da odlučuju mimo Centralne komisije. U Sjevernoj Dalmaciji je sporno Kakma – Stabanj, sa Islamom Grčkim, Kašićem i Smokovićem ima isto problema. U Kašiću i Islamu Grčkom je svaki dan naša milicija i uskoro ćemo otvoriti milicijsku stanicu. Što se tiče Capraga, nama mora ostati pilana, na tome treba inzistirati. General Novaković439 ima zaduženje što se tiče Zapadne Slavonije. Ivanovac definitivno ostaje kod nas, a najspornija je linija razdvajanja sa hrvatske strane koja nije povučena. Oni tu ne bi smjeli imati više od 75 policajaca i to bi trebala biti linija razdvajanja – linija UNPA zone. U Baranji nema problema, N.440 Tenja je van zone, ali je problem s jednim dijelom Mirkovaca. Režim života i rada u zoni bezbjednosti je ono oko čega se lomi koplje i na čemu inzistira i UNPROFOR i hrvatska strana. Što se tiče naše strane, jučer je sa Akašijem i de Laprelom dogovoreno da će na našoj strani biti onako kako smo precizirali u odluci sa zadnje sjednice Vlade.

Potom je shodno zaključku sa zadnje sjednice Vlade ministar Budić441 obrazložio uz asistenciju gosp. Vidića442 priložene karte o demografskoj strukturi stanovništva u pojasu linije razdvajanja i teritorijalni razmještaj Srba unutar pojasa linije razdvajanja i UNP-a zoni.

Nakon toga usvojen jeZ A K L J U Č A K

Prihvata se izvještaj o pregovorima sa gosp. Akašijem i gosp. Arensom i Eidom.2.3. Predsjednik Mikelić podnio je izvještaj o razgovorima vođenim sa ambasadorima

Njemačke, Francuske i Belgije. Bio je to težak i do sada najdirektniji način ispoljavanja njihovih stavova. Oni su naš dnevni red odbili. Njihovo saopštenje je bilo jako uvredljivo i došlo je do reakcije najprije predsjednika Martića, a onda i ostalih članova naše delegacije. Oni su nakon toga tražili hitnu pauzu i pretila je opasnost da se razgovori prekinu. Došli su sa ultimativnim političkim stavom koji je zastupao Njemački ambasador koji je mijenjao Grčkog ambasadora, inače predsjedavajućeg EZ-a. Poslije pauze mi smo iznijeli istorijske okvire i rekli im da su oni podmetnuli bombu za dalje pregovore. Postojao je strah pred razgovore sa gosp. Akašijem koji se ogradio od nastupa ovih ambasadora. Prva stvar na pregovorima 18. maja trebaju biti humanitarna pitanja i to će pripremiti Savo Štrbac.

Ministar Rašuo443 – imam načelnu primjedbu vezano za sastanak sa ova 3 ambasadora jer oni su ambasadori svojih zemalja u Hrvatskoj. Slažem se da je naš odgovor imao efekta, ali predlažem da se ubuduće vodi računa o rangu pregovarača i njihovom statusu.

Predsjednik Mikelić – oni su došli kao ambasadori iz Evropske unije i došli su sa tih pozicija, a ne sa pozicije ambasadora u RH.

Potom je usvojenZ A K L J U Č A K

Prima se na znanje izvještaj Predsjednika Vlade o razgovorima sa ambasadorima Njemačke, Francuske i Belgije.

439 Mile. 440 Nova.441 Ljubiša.442 Vlado. 443 Jovan.

330

Ad-3Predsjednik Mikelić – ovo će biti samo dio operacionalizacije jer će se zadaci rješavati

u hodu. Informisao je članove Vlade o zaključcima Vrhovnog savjeta odbrane vezano za Brčko, o razoružanju i demobilizaciji, skidanju uniformi sa onih kojima sada ne treba i to treba da u narednih desetak dana odrade Ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutrašnjih poslova. Vojska nam treba osloboditi oko 100 inspektora neophodnih za rad na terenu.

Ministar Tanjga – Vrhovni savjet odbrane je usvojio da se general Domazetović444 imenuje za savjetnika vrhovnog komandanta i komandanta GŠ SVK i to pozdravljam sa zadovoljstvom. Od 07. 07. počinju raditi vojni sudovi na RSK, a na narednoj sjednici će se razmotriti realizacija Zakona o zajmu za potrebe SVK.

Ministar Prijić – zaključak sa prošle sjednice je bio da se nađu predstavnici MUP-a, carine, devizne inspekcije vezano za suzbijanje kriminala na terenu. Sastanak je održan i na svaki prelaz upućena su 3 inspektora i 8 milicionera. O rezultatima ovakve akcije Vlada će biti upoznata na jednoj od narednih sjednica.

Predsjednik Mikelić – najveći dio zadataka iz mog ekspozea odnosi se na Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Ministarstvo finansija i Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja. Poseban dio zadataka vezan je za socijalnu politiku, jer ovo područje je izuzetno osjetljivo i molim da dio operacionalizacije ovoga bude na idućoj sjednici Vlade. Treba izvršiti popis stanovništva i nužno je početi raditi pripreme i odrediti nosioce jer to je dug i težak posao. Imat ćemo sastanak sa Krajišnicima u Beogradu, biznismenima iz dijaspore i izbjeglicama. Dio oko statusa invalida rata i porodica poginulih se mora zahvatiti i uraditi precizan spisak, te dio oko penzionera koji su pravo na penziju ostvarili u RH.

Potom je ministar Petrović445 govorio o operacionalizaciji programa pokretanja proizvodnje u privredi RSK (prilog broj 2).

Nakon toga o operacionalizaciji sa finansijskog aspekta i u sklopu toga zakonskim aktima koje treba donijeti govorio je ministar Veselinović.

Zatim je kratko govorio ministar Perić446 (prilog broj 3), a potom je usvojenZ A K L J U Č A K

Svi ministri dužni su uraditi pismeni program operacionalizacije po svojim resorima i dostaviti Sekretarijatu Vlade.

Ad-44.1. Ministar Budić je ukratko obrazložio da je o ovome bilo riječi na prošloj sjednici

Vlade i predložio zaključak koji je usvojen i to kako slijedi:Z A K L J U Č A K

Budući je Ministarstvo finansija predložilo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi Vukovara o ovome će se raspravljati nakon što se utvrdi prijedlog izmjena i dopuna pomenutog zakona.

4.2. Skinuto sa dnevnog reda za iduću sjednicu Vlade.4.3. Nakon što je ministar Budić zamolio ministarstva koja se do sada nisu uključila u

izradu prostornog plana i nakon što je generalne postavke (prilog broj 4) obrazložio gosp. Vidić usvojen je

Z A K L J U Č A KUsvajaju se generalne postavke za izradu prostornog plana RSK.

444 Ljubomir.445 Branko.446 Slobodan.

331

4.4. Donesena jeO D L U K A

o davanju saglasnosti za izuzeće stana iz dodjele po Uredbi o davanju na privremeno korišteje i čuvanje objekata stambenog, poslovnog i drugog prostora (“Toplice” Topusko) – (prilog broj 5)

O D L U K Adavanju saglasnosti za izuzeće stana iz dodjele po Uredbi o davanju na privremeno korištenje i čuvanje objekata stambeno, poslovnog i drugog prostora (“Prehrana” – Glina) (prilog broj 6)

Ad-5Doneseno je

R J E Š E N J Eo imenovanju Komisije za kontrolu poslovanja u JP “NIK” Mirkovci (prilog broj 7)

uzZ A K L J U Č A K

Komisija počinje s radom u ponedjeljak, a u radu Komisije pomagaće ministar Krička i gosp. Crnogorac Miomir.

Ad-6Donesena je

O D L U K Ao oslobađanju naknade za carinsko evidentiranje (zgrada Skupštine RSK i Službe predsjednika RSK) – (prilog br. 8)

O D L U K Ao oslobađanju naknade za carinsko evidentiranje (Hotel “Dinara”) – (prilog broj 9)

Ad-7Skida se s dnevnog reda.

Ad-88.1. Skida se s dnevnog reda za iduću sjednicu Vlade.8.2. Donesena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti (prilog broj 10)

8.3. Donesena jeO D L U K A

o imenovanju lica ovlaštenih za potpisivanje naloga (prilog broj 11)Na prijedlog ministra Veselinovića donesena je i

O D L U K Ao stavljanju van snage Odluke broj: 05-3-514/93. od 23. 06. 1993. (prilog broj 12)

Ad-99.1. Nakon obrazloženja ministra Kričke usvojen je slijedeći

Z A K L J U Č A KTreba sačekati objavu u “Službenom glasniku RSK” Zakona o porezima pa nakon toga

tražiti izmjenu Zakona.9.2. Donesena je

O D L U K Ao prihvatanju ponude za izradu projekta Geozavod – nemetali Beograd (prilog broj 13)

332

9.3. Nakon što je ministar Krička iznio problematiku zakonske regulative iz oblasti svog ministarstva (prilog broj 14) usvojen je, na prijedlog ministra Petrovića slijedeći

Z A K L J U Č A KSpomenuti zakoni jesu nekonzistentni, ali za sada ne treba vršiti usklađivanje dok se ne

vidi provođenje Programa rekonstrukcije monetarnog sistema.Kroz Program treba ubrzati rad na donošenju cjelovitih sistemskih zakona.

Ad-1010.1. Skida se s dnevnog reda za iduću sjednicu Vlade.10.2. Vezano za informaciju o oduzetim vozilima kroz carinski prekršajni i sudski

postupak usvojen je slijedećiZ A K L J U Č A K

Budući informacija nije pripremljena za iduću sjednicu Vlade zadužuju se ministri Prijić i Funduk,447 te direktor carine Vinčić448 da pripreme izvještaj.

Ad-1111.1. i 11.2. ukratko je obrazložio ministar Perić, a potom je donesen

Z A K L J U Č A KSpomenute zakone podnijeti svim članovima Vlade na razmatranje do iduće sjednice kad

će se utvrditi prijedlog za Skupštinu.11.3. Donesena je

O D L U K Ao visini osnovice za isplatu akontacije za mjesecmaj 1994. (zaposleni u državnim organima) – (prilog broj 15)

O D L U K Ao visini osnovice za isplatu akontacije za mjesec maj 1994. (zaposleni u MUP-u) – prilog broj 16

O D L U K Ao visini osnovice za isplatu akontacije za mjesec maj 1994. (SVK) – prilog broj 17

O D L U K Ao visini osnovice za isplatu akontacije za mjesec maj 1994. (prosvjeta) – prilog broj 18

O D L U K Ao visini osnovice za isplatu akontacije za mjesec maj 1994. (bor. inval. i soc. zaštiti) – pr. br. 19.

Ad-12Ministar Pađen449 obrazložio je molbu Pomorsko – riječne agencije “Dunav – agent”

koju zastupa austrijska firma STS gdje se traži dozvola za prelaz kroz teritorijalne vode Republike Srpske Krajine iz Osijeka ka Austriji (prilog broj 20).

Potom je otvorena rasprava, a po završetku rasprave donesen jeZ A K L J U Č A K

Ministar za saobraćaj i veze i ministar inostranih poslova zadužuju se da ispitaju stav vezano za molbu i da o zauzetom stavu obavijeste Vladu na idućoj sjednici.

447 Uroš.448 Svetozar.449 Milan.

333

Ministar Pađen je potom zamolio Vladu da zauzme stav po zahtjevu ŽTP Knin za odobrenje goriva za prevoz učenika. Potrebno im je do kraja školske godine 15.000 litara D-2. U protivnom za dan, dva biće obustavljen saobraćaj i prevoz učenika željeznicom.

Sekretar Štrbac – predstavnici ministarstva prosvjete dolazili su sa istim zahtjevom u Sekretarijat i izrazili spremnost da gorivo plati Ministarstvo prosvjete.

Potom je na prijedlog predsjednika Mikelića usvojenZ A K L J U Č A K

Mora se iznaći rješenje jer prevoz učenika ne smije stati. Vidjeti jeli zahtjev realiziran kroz Ministarstvo prosvjete, a ako nije gorivo će se platiti iz budžeta. (prilog broj 22)450

Zadužuje se ministar Krička da to riješi.

Ad-13Doneseno je

R J E Š E N J Eo imenovanju v.d. direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda (prilog broj 21)

S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 21.30 časova.

SEKRETAR VLADE M.P.451 M.P. PredsjednikSavo Štrbac, [v.r.] BorislavMikelić, [v.r.]

BROJ: 06-5-600/94. BROJ: 05-5-316/94.KNIN, 10. 05. 1994.452 KNIN, 10. 05. 1994.

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 11.

1161994., svibanj 10.SlunjObavijest SJB Slunj direktoru državnog poduzeća “Plitivce” s rezultatima istrage o otuđivanju imovine iz kampa “Čatrnja” od strane pripadnika SVK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆSTANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJBroj: 08-03/1-2-2-271/94.Slunj, 10. 05. 1994. godine.-

DRŽAVNO PREDUZEĆE “PLITVICE” Generalni direktor PLITVIČKA JEZERA

450 Dopisano rukom.451 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.452 Dopisano rukom.

334

PREDMET: Otuđivanje imovine iz kampa “Čatrnja”, obavjest.-

Veza vaš dopis od 14. 03. 1994. godine.

U vezi vašeg dopisa od 14. 03. 1994. godine u kojem ste nas obavjestili o krađi imovine iz DP “Plitvice” Auto-kamp “Čatrnja” obavještavamo vas da smo poduzeli sve operativne mjere u cilju utvrđivanja tko je navedenu imovinu odvezao sa gore navedenog mjesta. Tko smo došli do pouzdanih podataka da je Diverzantsko-dobrovoljački odred 21. Korpusa iz navedenog Auto-kampa odvezao dva bungalova koja je montirao na Vojnom poligonu u Slunju za potrebe Srpske vojske. Isto tako postoji informacija da su iz Auto-kampa “Korana” odvezli još 3 do 4 kućice bungalova no međutim te objekte nismo u mogućnosti da vidimo jer je u navedeni logor gdje su smješteni dobrovoljci zabranjen ulaz. Također raspolažemo sa informacijom da je navedena jedinica u više navrata skidala lamperiju i stolariju sa navedenih objekata te istu odvozila na vojni poligon gdje su vršili uređivanja svojih prostorija.

Pored Dobrovoljačko-diverzantskog odreda koji je smješten u Slunju na vojnom poligonu krađu navedene imovine vršile su i jedinice Ličkog korpusa koje su također navedene bungalove odvozili i uređivali kontrolne punktove. Pripadnici srpske vojske iz Plaščanske brigade također su sa vojnim kamionima zaticani u Čatrnji i postoje informacije da su i oni objekte i imovinu iz navedenog kampa odvozili prema Plaškom.

S obzirom da je najveći dio otuđivanja predmeta i objekata iz navedenog kampa odvezla srpska vojska sa vojnim vozilima, mišljenja smo da bi se trebali obratiti predstavnicima vojske njihovim organima bezbednosti koji bi bez ograničenja mogli ući u sve jedinice i tačno utvrditi šta su pojedine gore navedene jedinice otuđile. Dali su vojnici navedenu imovinu odvozili samoinicijativno ili po naredbi komande nama nije poznato, no međutim kada su god bili zatečeni izjavljivali su da to voze za potrebe srpske vojske.

N A Č E L N I K M.P.453 Ljuban Klipa, [v.r.]M.P.454

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 603.

1171994., svibanj 11.KistanjeIzvješće SM Kistanje SUP-u Knin o naseljenim mjestima i stanovništvu u zoni razdvajanja

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE K N I NSTANICA MILICIJE K I S T A N J E

453 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Vojnić.454 Prijemni pečat: Nacionalni park “Plitvice”, Radna zajednica, primljeno 24. 5. 1994., br. 985.

335

Broj:Datum, 11. 05. 1994. god.

SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE K N I N

PREDMET: Izvještaj o naseljenim mjestima i stanovništvu u tampon-zoni-.

Područje koje pokriva stanica milicije Kistanje, obuhvata i dio područja koje potpada pod tampon-zonu a proteže se od mjesta Laškovica do mjesta Čista Velika, gdje graniči sa područjem SJB Benkovac. Naseljena mjesta u tzv. “tampon-zoni” – liniji razdvajanja, koje pokriva SM Kistanje i u koja ulaze patrole SM Kistanje su: kod Čiste Male naselje Donji Lalići, u kojima žive 4 porodice ukupno 8 stanovnika uglavnom stariji, a naselje je bliže našim položajima u mjestu Čista Mala. Područje Velike Glave /Vujci, Travice, Pozderi/. U Travicama živi samo 1 stanovnika i to starija žena, Pozderima 5 porodica ukupno 10 stanovnika uglavnom stariji, dok 5 porodica dolazi na područje Velike Glave radi obrađivanja zemlje a stalno žive u mjestu Kistanje.

Područje mjesta Prokljan gdje žive dvije porodice i to 1 porodica Hrvata i 1 porodica Srba, ali se još uvijek na Prokljanu nalaze naše snage iako je to mjesto po sporazumu potpalo pod tampon zonu. Kod mjesta Gračaca u tampon zonu potpada zaseok Smolići naseljeno sa dvije porodice i to hrvatsko stanovništvo koje je izbjeglo. Gardijani gdje živi najveći broj stanovništva, žene, djeca, starci i to pretežno sve srpsko stanovništvo 30 do 40 porodica, a uspostavljeno je stalno dežurstvo od strane vojnih snaga UNPROFOR-a. Uzvišenje Rogovo, gdje nitko ne živi, a nalaze se pripadnici UNPROFOR-a, odakle kontrolišu područje Roškog Slapa. Područje Roškog Slapa nalazi se u tampon zoni, a naš dio je do mosta cestom Laškovica Roški Slap, te se prije radilo o neutralnoj zoni.

Područje tampon zone nije u potpunosti bezbedno i to mjesta na Velikoj Glavi jer su snage UNPROFOR-a ostali u zaseoku Pozderi, kao ni područje Roškog Slapa koje se još uvijek ne kontroliše, tako da nije bezbedno za ulazak naših patrola na predio Roškog Slapa do mosta.

PRILOG: karta označena sa linijama razdvajanja snaga-.

K O M A N D I R: M.P.455 Subotić Rajko, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 23., kut. 10.

1181994., svibanj 12.GlinaMolba Milana Lukača iz Gline predsjedniku Vlade RSK Borislavu Mikeliću da se istraži ubojstvo zapovjednika 24. pbr Dušana Lukača

455 Okrugli pečat: RSK, MUP, SM Kistanje.

336

MILAN LUKAČ Nikole Tesle 55/B44260 G L I N A

GOSPODIN BORISLAV MIKELIĆPREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N Lično na ruke

Poštovani gospodine predsjedniče!Vrlo mi je teško što Vas opterećujem sa mojim problemom i sa onim što me je zadesilo,

a zadesilo me je što ja smatram da nije moglo teže ni gore.Poštovani gospodine predsjedniče, ja sam svjestan da imate pune ruke posla i obaveza na

dužnosti koju ste preuzeli ali sam prisiljen da Vam se obratim za pomoć, a to je. Pukovnik Dušan Lukač komadant 24. brigade u Glini hladnokrvno je ubijen 6. 09. 1993. u svojoj kancelariji na radnom mjestu u 17.30 časova.

Gospodine predsjedniče, ubica se znade. To je Zoran Ponedjeljak. Vojni obveznik koji je prošao kroz kapiju na kojoj je trebalo biti 5-6 policajaca a i bila je zgrada komandnog kadra, ali je ubica pod punom ratnom spremom prošao kroz kapiju, popeo se na gornji sprat zgrade i ubio komadanta brigade, a to je komadant brigade moj rođeni brat.

Gospodine predsjedniče, ubica se znade, ali se ne zna tko je naručio ubistvo, tko je platio ubistvo i tko stoji iza tog ubistva.

Gospodine predsjedniče, kako je ubica prošao kroz kapiju i izvršio ubistvo i vratio se nazad kroz kapiju, a da komadanta brigade nije nitko zaštitio, čak da mu nitko nije ni pomogao da ga zaštiti. Kako sam rekao na kapiji je trebalo biti 5-6 dežurnih policajaca, u zgradi je bio načelnik brigade Vlado Ćupović, potpukovnik Solar456 komadant za pozadinu, prizemno desno i zaključali se u sobu, dopustili da ubica prođe pokraj njih i izvrši zločin koji je izvršio. U drugoj prostoriji isto prizemno je bio major Dodoš Vlado načelnik bezbednosti kao i njegov suradnik Boromisa Ratko. Nije mi poznato gdje je bio obavještajac Arbutina Dragan. Možda je bio i on u komandi kao i ostalo osoblje. Na spratu je bio referent financijski Dejan Đuričić, sekretarica Nada Miljević i jedan vojnik kod centrale. Kako reče, svi su se zaključali i dozvolili da ubica ubije komadanta brigade.

Poštovani gospodine predsjedniče, prilažem uz ovu moju molbu […]457 Komisije Generalštaba Vojske Jugoslavije o nesreći u danilovgradskoj […]458 objavljeno 22. oktobra 1993. godine pa bih Vas molio u ime porodice ožalošćene Lukač kako smatram Vas jednim pravednim čovjekom da Vi naredite istragu i da se postupi ovako kako je postupljeno u ovoj nesreći koja se dogodila u kasarni “Milovan Šaranović”. Jer ovo stanje kakvo je sada u Glini u Komandi brigade da se dosad nikome ništa nije dogodilo smatram da nije u redu.

Gospodine predsjedniče, ubica kada je izvršio ubistvo je izgovorio ove riječi: Stanku Prečanici koga je držao tobože kao taoca: Zovite mi Milu Paspalja ubio sam čovjeka. Smatram da te riječi nešto znače.

Gospodine predsjedniče, mi porodica Lukač smatramo da ćete Vi nešto poduzeti ne da utječete na presudu, nego poslije presude što mi smatramo da mora biti osuđen da ne

456 Mićo.457 Nečitko.458 Nečitko.

337

bi kaznu izdržavao u Glini koja nam mnogo smeta nego da bude premješten u Knin, Beli Manastir ili neki vojni zatvor u Jugoslaviji.

Gospodine predsjedniče, mi smatramo da ćete iz ovog saopštenja od 22. oktobra 1993. godine vrlo dobro razumjeti što mi želimo, a mi želimo da svi akteri u ubistvu našeg Dušana budu žigosani, osuđeni i kažnjeni, a ne kao dosad da se nikome ništa nije dogodilo. To nas još više vrijeđa i pogađa. Smatramo da ćete Vi sve poduzeti što je u Vašoj moći da se pravdi udovolji.

Gospodine predsjedniče, da Vas samo podsjetim jer mi je to poznato. To je onaj Dušan Lukač što Vas je zvao sa Šamarice da mu pomognete da dobije stan u Beogradu, s kojim ste Vi razgovarali par puta.

Gospodine predsjedniče, kako na sahrani u Beogradu koja je obavljena 09. 09. 1993. godine od Vlade Republike Srpske Krajine kao i od Komande nitko nije bio prisutan pa Vas mi molimo da bi za godišnjicu bili prisutni lično Vi, a imamo još molbi da se pomogne toj porodici. Prvo, da li postoji mogućnost da Vlada podigne spomenik pukovniku Dušanu Lukaču u Beogradu što smatramo da to Vlada ima tolike mogućnosti. Lično se obraćamo Vama da pomognete da porodica od pukovnika Dušana Lukača dobije što prije stan, da se zaposli supruga Radmila Lukač iako ona kaže da je na par mjesta tražila zaposlenje ali nigdje nije dobila. Po struci je medicinska sestra. Da se zaposli starija kćerka Lukač Irena, da se pomogne mlađoj kćerci Lukač Ljiljani da završi školovanje.

Gospodine predsjedniče, da bi Vi bili na godišnjici, mi bi željeli ako se bude znalo do toga motiv ubistva da to prenese kninska, banjalučka i srpska beogradska televizija.

Gospodine predsjedniče, mi imamo želju da se na zgradi u kojoj je ubijen pukovnik Dušan Lukač kao komadant brigade postavi spomen ploča sa portretom i natpisom Zašto je ubijen za sjećanje svim budućim generacijama.

Gospodine predsjedniče, ako postoji mogućnost da ova brigada dobije naziv po pukovniku Dušanu Lukaču ili ulica u kojoj se nalazi zgrada.

Gospodine predsjedniče, to je moj rođeni brat kojeg prežalit ne mogu, zašto je tako prošao ni po jada ne bi bilo da je ubijen sa ustaške strane. […]459 duboko uvjeravam da je ubijen sa mafijske strane koja u Glini ima velike korijene mislim da u Krajini toliko mafije nema.

Gospodine predsjedniče, ja Vas ne bih više zamarao sa ovim mojim pisanjem i molbom ali Vas ukratko molim, molim po hiljadu puta da poduzmete sve da se rasvijetli slučaj ubistva, da svi akteri ubistvu budu žigosani koji su bili prisutni, a i koji nisu bili prisutni a pronađu se prilikom istrage i budu primjerno kažnjeni.

Gospodine predsjedniče, da budem iskren nemam sredstava ni za život, ali kada bi Vi htjeli da dođem kod Vas da mi primite ja bi došao bez razlike na sve moje poteškoće što se odnose na put do Knina.

U ime ožalošćene porodice mi Vas svi skupa molimo da poduzmete sve da se pravdi udovolji i da pomognete ožalošćenoj i unesrećenoj njegovoj supruzi Radmili Lukač, kćerki Ireni Lukač i mlađoj kćerki Ljiljani Lukač koje su ostale bez svoga najmilijeg supruga, oca i hranitelja. Sada se pitaju što i kako dalje. Da Vam budem iskren ja im pomoći ne mogu jedina nam je nada gospodine predsjedničke Vi i nitko drugi nego samo Vi. U koliko bi odredili nekoga da ide obići tu porodicu ja bih rado priključio se toj recimo grupi ili komisiji

459 Nečitko.

338

da idem sa njima, ali ako ne porodica od Dušana Lukača stanuje u ul. Veljka Lukića-Kurjaka broj 1, treba samo pitati vojnika na kapiji i on sigurno znade gdje su smještene, a smještena je u jednu sobu gdje su nekada bili vojnici.

Gospodine predsjedniče, mi se nadamo da ćete nam pomoći i da ćete učiniti sve da toj porodici pomognete pa Vam se u ime toga unaprijed zahvaljujemo i puno hvala.

U ime ožalošćene porodice!

Milan Lukač [v.r.]

Prilog 460:1. Saopštenje od 22. oktobra 1993. g.U Glini, 12. 05. 1994. g.

Izvornik, strojopis, latinica Hrvatski informativni centar, A 103-025.

1191994., svibanj 12.BenkovacZapisnik s osnivanja Inicijativnog odbora za obnovu i razvoj porušenih srpskih sela u Ravnim kotarima

Zapisnik sa osnivanja inicijativnog odbora za obnovui razvoj porušenih srpskih sela u Ravnim Kotarima

Dana 12. maja 1994. godine u Benkovcu je osnovan inicijativni odbor za obnovu porušenih srpskih sela – Islama Grčkog, Kašića i Smokovića. Odbor broji osam članova, a to su: Mirko Škrobonja, Radomir Drača, Jovo Mlinar, Damir Kožul, Grujo Novaković, Gligorije Rnjak, Marko Gnjidić i Ka…461 Mladen.Za predsjednika inicijativnog odbora je izabran Gligorije Rnjak, koji je inače bio inicijator osnivanja ovog odbora i tvorac ideje kako obnoviti i revitalizirati pomenuta sela. Ideja koju je iznio gospodin Rnjak se sastoji u slijedećem: – Pomenuta srpska sela se nalaze na najzapadnijem dijelu srpske zemlje, odnosno pravoslavlja uopšte i zbog toga obnovu mora pomoći cijeli pravoslavni svijet. Konkretnije: Svaka pravoslavna opština u cijelom svijetu bi trebala da obnovi jednu kuću u nekom od tih sela i ta kuća bi bila trajna zadužbina te pravoslavne opštine.Svi prisutni su se sa ovom idejom složili i u diskusiji naglasili da se sa ovom idejom mora upoznati cijeli pravoslavni svijet. Na sastanku je odlučeno da se pošalje cirkularno pismo preko episkopa dalmatinskog gospodina Longina svim pravoslavnim velikodostojnicima u svijetu. Takođe sa idejom i uopšte o osnivanju ovog inicijativnog odbora treba upoznati predstavnike [općine] Benkovac, vladu RSK, te ministarstvo za Srbe van Srbije u vladi Srbije. Ocjenjeno je takođe da je neophodno i medijski promovisati ovu akciju. U tom cilju je zadužen Damir Kožul da razradi i predloži načine kako to raditi.

460 Priređivači su izostavili prilog.461 Nečitko, vjerojatno Kalapać.

339

Benkovac, 12. maja 1994.Damir Kožul, [v.r.]

Preslika izvornika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 18., inv. br. 1642.

1201994., svibanj 12.BenkovacPrijedlog Inicijativnog odbora za obnovu i razvoj svete srpske zemlje iz Benkovca dalmatinskom episkopu Longinu za obnavljanjem pravoslavnih sela

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OPŠTINA BENKOVACINICIJATIVNI ODBOR ZA OBNOVUI RAZVOJ SVETE SRPSKE ZEMLJE –SRPSKIH PRAVOSLAVNIH SELAISLAMA GRČKOG, ISLAMA LATINSKOG,KAŠIĆA, SMOKOVIĆA I MURVICEBr. 49/9412. maja 1994. godineU B E N K O V C U

VAŠE PREOSVEŠTENSTVO,Udar na pravoslavlje na kraju dvadesetog veka desio se ponovo na našim prostorima, a

geografija pravoslavlja uči nas da je ovo njegova najzapadnija tačka u Evropi. Epicentar udara od 22. januara 1993. godine, ovde u Ravnim Kotarima, ostavio je katastrofalne posledice: pravoslavna srpska sela Islam Grčki, Islam Latinski, Kašić, Smoković i Murvica porušeni su do temelja. Preko šest hiljada i petstotina pravoslavnih duša ostalo je bez ičega. Ovo nije prvi put da stradamo samo zato što smo pravoslavci i Srbi – kroz vekove smo stradali i bili izloženi progonima, prekrštavanju, paljenjima, ali ovog puta nad nama je izvršen genocid. Na ovim prostorima kroz vekove “traje borba neprestana za krst časni i slobodu zlatnu...”

Naš krst i naša vera ne mogu biti slomljeni. Mi se moramo vratiti na svoja ognjišta i ponovo oploditi svoju svetu srpsku pravoslavnu zemlju.

Naša predhodnica u povratku, Njegovo Preosveštenstvo Vladika dalmatinski Gospodin Longin, obišao je 10. maja 1994. godine naše domove, naša ognjišta, naše svetinje i škole gde je zatekao dramatično i žalosno stanje; sve je porušeno, sve je uništeno, čak i naše mrtve izbacili su iz grobova.

Tužno jest, ali mi ne očajavamo. Organizujemo se i tražimo načina kako da se povratimo, kako da obnovima naša pravoslavna sela. Mnoge nam ideje padaju napamet, ali jedna od njih sadržana u izreci PRAVOSLAVLJE – PRAVOSLAVLJU čini nam se najplemenitijom, čini nam se najrealnijom.

PRAVOSLAVLJE – PRAVOSLAVLJU ideja je za koju želimo da proklija u Vaseljenskoj crkvi i da svoje plodove počne širiti po vaskolikom pravoslavlju. Mi smo iscrpljeni četverogodišnjim ratom i zato, bez skromnosti, želimo da se kroz pomoć nama počne čvršće

340

štititi vjekovno pravoslavlje ovde pred kapijama Vatikana. To je razlog više da našu ideju prihvatite kao svoju i stoga Vam konkretno predlažemo da: svaka pravoslavna opština – grad gde deluje Vaseljenska crkva preuzme obavezu da podigne jedan dom, jednu kuću, jednoj srpskoj pravoslavnoj porodici i da to bude zadužbina te opštine – grada. Tako bi se ponovo obnovila naša sela kao zadužbine vaskolikog pravoslavlja i tako ne bi bili uništeni vekovni koreni našeg postojanja na ovim prostorima.

Bogu se molimo da prihvatite našu ideju kao svoju i da budete nosioci njenog ostvarenja u interesu pravoslavlja od Vladivostoka do Smokovića.

NJEGOVOM PREOSVEŠTENSTVU M.P.462 Predsednik Odbora:EPISKOPU DALMATINSKOM diplomirani ekonomistaGOSPODINU L O N G I N U Gligorije Rnjak, [v.r.]MANASTIR KRKA

Preslika izvornika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 18., inv. br. 1642.

1211994., svibanj 12.PetrinjaObavijest SO Petrinja o utvrđivanju linije razgraničenja i mogućnosti incidenata između stanovnika naselja “Kolonija” i UNPROFOR-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJABroj: 01-190/94.Petrinja, 12. 05. 1994.

– PREDSJEDNIKU REPUBLIKE– PREDSJEDNIKU SKUPŠTINE– PREDSJEDNIKU VLADE– CENTRALNOJ KOMISIJI ZAUTVRĐIVANJE LINIJA RAZDVAJANJA

PREDMET: Obavjest o mogućem incidentu izmeđustanovnika naselja “Kolonija” i UNPROFOR-a.-

Dana 30. aprila 1994. godine na sastanku predsjednika Vlade RSK, Ministra unutrašnjih poslova i predsjednika Centralne komisije za utvrđivanje linije razdvajanja, sa jedne strane i Komandanta snaga UNPROFOR-a za bivšu Jugoslaviju sa druge strane: održanom u Petrinji, dogovoreni su sporni detalji vezano za utvrđivanje linija razgraničenja, odnosno utvrđeni su punktovi snaga UNPROFOR-a i našeg MUP-a na području V gradske mjesne zajednice, prema fabrici FINEL, i granici sa RH prema Sisku.

462 Okrugli pečat: Udruženje prognanih lica, Kašić, Islam G., Islam L., Smoković.

341

Zbog pokušaja UNPROFOR-a da pomjeri ovaj punkt u dubinu naše teritorije (prema Petrinji) istog dana došlo je do incidenta između stanovnika koji prebivaju na ovom teritoriju i UNPROFOR-a, koji je prevaziđen upravo na napred navedenom sastanku, dogovorom da se trenutne pozicije ne mjenjaju.

Danas 12. 05. 1994. godine došlo je do pomjeranja punkta UNPROFOR-a u dubinu naše teritorije za cca 150 m, odnosno i do pomjeranja punkta naše milicije.

Obzirom da se radi o naseljenom mjestu, sadašnji položaj punkta UNPROFOR-a je za nas vrlo nepovoljan, što je izazvalo veliku zabrinutost i ogorčenje građana.

Mišljenja smo da ovdje nije iskorištena mogućnost iz tačke 6. Aneksa B Sporazuma o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine, gdje je ostavljena mogućnost da linije razdvajanja budu povučene i na udaljenost manju od predviđene.

Molimo Vas da, što je moguće prije učinite sve što možete da se o ovom spornom području još jednom razgovara u pravcu, minimalno, vraćanja punktova na mjesta na kojem su bila do 12. 05. 1994. godine.

Raspoloženje građana ovog područja, a i Opštine je takvo da ima osnova očekivati protestne skupove, koji bi se mogli pretvoriti u sukob (i oružani).

Ovakvom raspoloženju pridonosi i hapšenje i osuđivanje predsjednika ove mjesne zajednice od strane naših vojnih organa.

U očekivanju hitnog preduzimanja određenih aktivnosti sa poštovanjem.

PREDSJEDNIK IZVRŠNOG SAVJETA PREDSJEDNIK SKUPŠTINE OPŠTINE SO PETRINJA P E T R I N J A Bandur Nikola, dipl. ing. [v.r.] Prečanica Dušanka, dipl. prav. [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DASK-SCPE – 613, kut. 4.

1221994., svibanj 12.KninZapisnik sa sastanka kolegija SUP-a Knin

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVAK N I NBroj: 08-01-sl-1/94.Knin, 12. 05. 1994.g.

Z A P I S N I Ksa sastanka Kolegija SUP-a Knin

Dana 12. 05. 1994. g. sa početkom u 09.00 časova održan je sastanak Kolegija SUP-a Knin na kojem su prisustvovali: Slobodan Vujko, Sekretar SUP-a Knin – voditelj sastanka, Đorđe Jelić, Načelnik OM SUP-a Knin, Jarić Milojko, Načelnik odjeljenja za suzbijanje kriminaliteta SUP-a Knin, Bogdan Gagić, SJB Benkovac – Načelnik, Lazar Komazec,

342

Načelnik SJB Obrovac, Milan Lukavac, Načelnik SJB Drniš, Simo Gaica, Komandir SM Vrlika i Subotić Rajko, komandir SM Kistanje. Na sastanku se raspravljalo o slijedećem d n e v n o m r e d u:

1. Stanje po organizacionim jedinicama Sekretarijata2. Obavljanje poslova sa CIVIL POLOM u bezbedonosnim zonama3. Razno

Po prvoj tački dnevnog reda komandir OM Vrlika Gaica Simo je napomenuo da u posljednje vrijeme krim. obrada na području koje pokriva SM Vrlika ne radi dobro. Također je jedan dio novca koji je prilikom jedne krađe otuđen Šarcu, a naši radnici su ga naknadno pronašli i oduzeli nije vraćen vlasniku Šarcu. U vezi s tim zaključeno da se utvrdi zašto novac nije vraćen i s tim u vezi obaviti razgovor sa radnicima milicije koji su radili po navedenom slučaju Vučenovićem i Garešilom. Navedeno trebaju izvršiti Gaica Simo i Milojko Jarić, Načelnik odjeljenja za krim. obradu SUP-a Knin.

Gaica navodi da se dana 22. 05. 1994. g. u Vrlici održava godišnja proslava zvana “Vrlički dernek” i da bi s tim u vezi trebalo izvršiti pojačano obezbeđenje na mjestu održavanja svetkovine. Za izvršenje ovog zadatka zadužen Đorđe Jelić, Načelnik OM SUP-a Knin.

Simo Gaica također navodi da u SM Vrlika ima nezadovoljavajući kadar, da je većina radnika rezervni sastav milicije i da bi na tom planu trebalo nešto popraviti.

Načelnik SJB Drniš, Milan Lukavac iznosi da ima problema sa inspektorom Oluić Miloradom da često zakašnjava u službu, ponekad da uopšte ne dolazi i da je sklon prekomjernom uživanju alkohola, te da bi u vezi sa tim trebalo poduzeti određene mjere. Isti također navodi da nije zadovoljan sa radom komandira Matić Milana, da isti malo ili gotovo nikako ne radi sa radnicima u SJB Drniš, već da samo napiše raspored, da nakon toga ne prati izvršenje zadataka od strane patrola i pozornika.

Sekretar SUP-a Knin Slobodan Vujko iznosi da je potrebno pod kontrolu staviti upotrebu vozila u organizacionim jedinicama i da svaki vozač prilikom korištenja vozila mora imati putni nalog, odnosno nalog za upotrebu vozila osim rukovodioca organa.

– također je zaključeno da je potrebno izvršiti provjeru u vezi sa bolovanjem milicionara Milana Kneževića koji se nalazi na otkomandi u Drnišu.

Komandir OM Kistanje Rajko Subotić navodi da na terenu koji pokriva SM Kistanje nema nekih težih krivičnih djela i prekršaja ali da zbog odlaska trojice radnika SM Kistanje na otkomandu u Vukovar i otvaranja OM Bratiškovci ima problema sa ljudstvom u SM.

Načelnik SJB Benkovac Gagić Bogdan iznosi da na području Benkovca ima problema oko punktova. Također da vojska ne obezbeđuje puteve prema RH, koji nisu predviđeni za granične prelaze.

Iznosi problem regulacije saobraćaja u samom gradu Benkovcu te u vezi s tim navodi da se poduzimaju mjere u saradnji sa opštinskim organima vlasti kako bi se saobraćaj što bolje regulisao.

Sekretar naređuje da se u Kašiću moraju milicionari koji rade u odjeljenju milicije neprekidno nalaziti kako danju tako i noću.

Sekretar također navodi da je odmah potrebno registrirati sva vozila koja su kupljena i zato se zadužuje šef radione Rašković Dušan i načelnik ZP Đumić Borislav.

Potrebno je odmah provjeriti za bolovanje Veselinović Ljubiše.

343

Komazec Lazar, Načelnik SJB Obrovac iznosi da zbog odlaska inspektora Gagić Boška i Mišković Zdravka ima određenih problema sa radom i da je zbog toga izvršio neka pomjeranja na radnim mjestima u SJB i da će to dati rezultate.

Isti također navodi da u mjestu Zaton ima problema na punktu odnosno na graničnom prelazu prema RH, a problemi se sastoje u tome što je punkt postavljen ispod taložnice gdje su se skupljale otpadne vode iz bivše TGO te iz te taložnice u vrijeme kada puše bura nosi se lužina na punkt i stvara probleme radnicima koji rade na punktu. Isti navodi da je punkt potrebno vratiti nazad. Isti također navodi da je civil pol doselio u Obrovac odnosno da su pripadnici civil pola počeli stanovati u gradu.

Po drugoj tački dnevnog reda Sekretar iznosi da su zone bezbednosti na osnovu postignutog sporazuma pod isključivom kontrolom UNPROFOR-a da se zabranjuju svaki kontakti u navedenim zonama sa policijom Republike Hrvatske, kao i zajedničke patrole. Sekretar također navodi da je potrebno odmah dostavljati izvještaje Sekretaru sa zajedničkih sastanaka komisija RSK, RH i UNPROFOR-a. Također je naveo da prilikom kretanja kroz zone bezbednosti UNPROFOR treba da ide prvi.

Pod tačkom Razno zaključeno je da se na osnovu molbe koju je podnio milicionar Kozlica Gojko za prelazak u CSB Banja Luka istome treba dati saglasnost i zadužuje se Načelnik OM Jelić Đorđe da napiše pismenu saglasnost za prelazak.

Zaključeno je da svi rezervisati koji su napustili miliciju, a imaju zadužene puške i pištolje od strane SUP-a moraju vratiti pištolje a puške prezadužiti kod vojske.

Povodom licitacije vozila zadužen je Jarić Milojko kao predsjednik komisije da izvrši popis i procjenu vozila,te da organizira licitaciju.

U vezi sa molbom Žegarac Mirka za prelazak u SJB Drniš zaključeno je da je u vezi s istom molbom potrebno izvršiti provjere i onda odlučiti o prijemu istog.

Sastanak završen u 11.32 minuta.

ZAPISNIČAR: S E K R E T A R:Jelić Đorđe Vujko Slobodan

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 23., kut. 1.

1231994., svibanj 16.KninPlan SUP-a Knin za osiguranje posjeta šibenskog biskupa Srećka Badurine Republici Srpskoj Krajini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE K N I NBroj: 1119/94.Knin, 16. 05. 1994. god.

344

Na osnovu depeše MUP-a RS Krajine broj: 08/3-2-5-2201-2/94. od 13. 05. 1994. god., a u vezi sa posjetom šibenskog biskupa Srećka Badurine, Republici Srpskoj Krajini dana 17. 05. 1994. god. u 11.00 časova, koji će boraviti na području SO Knin, pod pokroviteljstvom Vladike Longina i Vladinih institucija, donosi se sledeći

P L A N O B E Z B E Đ E N J A

1. Dana 17. 05. 1994. god. u 11.00 časova, šibenski biskup Srećko Badurina će sa vozilom Evropske zajednice, preko GP “Žitnić” ući na teritorij RS Krajine.

Ulaskom na teritorij RS Krajine pratnja će se izvršiti sa dva službena vozila od strane pripadnika SSM Knin, tako da će se jedno vozilo kretati ispred vozila Evropske zajednice, dok će se drugo vozilo kretati iza vozila evropske zajednice.

Prethodnica ovih vozila bit će vozilo sa kojim će upravljati načelnik SUP-a Knin-rukovodilac obezbeđenja i komandir SM Knin, a pozivni znak je “VLAŠIĆ 1”.

Vozilo koje će se kretati ispred vozila Evropske zajednice imat će pozivni znak “VLAŠIĆ 2” i reg. ozn. 07 M67, dok vozilo koje će se kretati iza vozila Evropske zajednice imat će pozivni znak “VLAŠIĆ 3” i reg. ozn. 07 M 68.

2. Po preuzimanju vozila Evropske zajednice u kojem će se nalazit šibenski biskup Srećko Badurina, pratnja se vrši na relaciji Žitnić-Drniš-Knin ul. Kralja Petra I Oslobodioca, ul. Stefana Nemanje do crkve sv. Jakova, gdje će biti dočekan od strane Vladike Dalmatinskog gospodina Longina.

3. Po završetku posjete crkvi sv. Jakova, predviđena je posjeta crkvi sv. Josipa i sv. Ante, te prostorijama samostana kod crkve sv. Ante.

Nakon završetka posjete navedenim crkvama pratnja se vrši u pravcu Kistanja, tj. do Manastira Krka. Završetkom posjete Manastriu Krka, preko Knina-Drniša do GP “Žitnić” izvršit će se pretnja radi povratka šibenskog biskupa Badurina Srećka.

4. Prilikom dolaska i prolaska kroz Knin, obezbediti nesmetano odvijanje saobraćaja u ul. Kralja Petra I Oslobodioca, Stefana Nemanje i Uskočkoj ulici.

Regulaciju će izvršiti radnici SSM i SMON-a Knin. Za vrijeme posjete crkvi sv. Ante i sv. Josipa i samostana, zabraniti saobraćaj ulicom Kralja Petra I Oslobodioca od Autobusne stanice do Atlagića mosta. Za to vrijeme saobraćaj će se odvijati zaobilaznim putem i to od 11.30 pa do završetka posjete Kninu.

Za izvršenje ovog zadatka potrebno je 3 milicionara sa pozivnim znakom “VLAŠIĆ 30”, kojima će se u radnim nalozima tačno odrediti vrijeme dolaska i boravka Badurine.

Prilikom odlaska Badurine za Kistanje potrebno je na Trg Save Bjelanovića izvršiti regulaciju, tj. nesmetano uključivanje i lica iz pratnje u pravcu Kistanja, kao i u povratku. Milicionari koji se nalaze na Trg Save Bjelanovića imat će pozivni znak “VLAŠIĆ 10”.

SM Kistanje obezbedit će dva milicionara, tako što će jedan izvršiti regulaciju saobraćaja, odnosno nesmetano propuštanje u pravcu Manastira Krka kod gostione Gnjidić Slobodana, dok će drugi radnik vršiti regulaciju na raskrsnici u zaseoku Bjelanovići-Manastir Krka.

Kod semafora u Drnišu postaviti jednu patrolu u sastavu 2 milicionara, radi usmjeravanja pratnje i vozila iz pratnje u pravcu Knina. Pozivni znak je “VLAŠIĆ 4”. Za izvršenje ovog zadatka zadužuje se SJB Drniš.

5. Osiguranje prostora oko crkve sv. Jakova u Kninu, kao i osiguranja parking prostora izvršit će se sa 3 milicionara SMON-a koji će imati pozivni znak “VLAŠIĆ 5”.

6. Prostor oko crkve sv. Josip i sv. Ante, te prostorije samostana, kao i dio puta ispred samostana osigurat će se sa 10 pripadnika Posebne jedinice milicije SUP-a Knin. Za izvršenje

345

ovog zadatka zadužen je Grubor Neđo komandir Posebne jedinice milicije. Pozivni znak je “VLAŠIĆ 6”.

7. Osiguranje prostora oko manastira Krke izvršit će se sa 6 pripadnika SM Kistanje. Za izvršenje ovog zadatka zadužuje se komandir SM Kistanje Subotić Rajko. Pozivni znak je “VLAŠIĆ 7”.

Za sprovođenje Plana obezbeđenja odgovoran je rukovodilac obezbeđenja, načelnik SUP-a Knin.

PLAN ODOBRIO SEKRETAR PLAN SAČINIO NAČELNIK: SLOBODAN VUJKO, [v.r.] M.P.463 JELIĆ ĐORĐE, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 38.

1241994., svibanj 17.BeogradProtokol o reguliranju jedinstvenog carinskog i vanjskotrgovinskog sustava na području SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine

STROGO POVJERLJIVO

P R O T O K O LO REGULISANJU JEDINSTVENOG CARINSKOG I SPOLJNOTRGOVINSKOG

SISTEMA NA PODRUČJU SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE,REPUBLIKE SRPSKE I REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

Polazeći od činjenice da su Vlade Republike Srpske i Republike Srpske Krajine prihvatile program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije, a Savezna Vlada se saglasila da novi dinar kao novčana jedinica Savezne Republike Jugoslavije bude sredstvo plaćanja sa svim funkcijama novca i na području Republike Srpske i Republike Srpske Krajine neophodno je da se i carinski sistem i sistem spoljnotrgovinskog poslovanja reguliše na jedinstven način.

U skladu sa tačkom 6,7 i 13. Protokola o regulisanju jedinstvene monetarne politike na području Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine proizlazi sljedeći

P R O T O K O L1. Promet roba i usluga između Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i

Republike Srpske Krajine smatra se unutrašnjom trgovinom, a ne spoljnotrgovinskim poslovanjem.

2. Iz oblasti spoljnotrgovinskog sistema i carinskog sistema propisi moraju biti usklađeni sa propisima Savezne Republike Jugoslavije, tj. Republika Srpska i Republika Srpska Krajina

463 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin.

346

će jednobrazno urediti i sprovoditi propise u oblasti spoljnotrgovinskog poslovanja i carine, sa propisima Savezne Republike Jugoslavije.

3. Uspostavlja se jedinstveni carinski sistem za Saveznu Republiku Jugoslaviju, Republiku Srpsku i Republiku Srpsku Krajinu, što podrazumijeva ukidanje graničnih prelaza između Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.

4. Carinske službe Republike Srpske i Republike Srpske Krajine poslovat će kao područni organi Savezne uprave carine, za koje će se obezbjediti odgovarajući podračuni radi praćenja pripadnosti carinskih prihoda.

5. Formiranjem jedinstvenog carinskog sistema za Saveznu Republiku Jugoslaviju, Republiku Srpsku i Republiku Srpsku Krajinu mora se prići realizaciji Programa uspostave jedinstvenog informacijskog sistema.

6. Do utvrđivanja jedinstvene projekcije platnog i deviznog bilansa za područje Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine kao i jedinstvenog sistema režima, Republika Srpska i Republika Srpska Krajina će poslovati u okviru platnog i deviznog bilansa Savezne Republike Jugoslavije i u okviru režima Savezne Republike Jugoslavije, pošto su devizne rezerve Republike Srpske i Republike Srpske Krajine sastavni dio rezervi Narodne banke Jugoslavije.

7. Utvrdit će se jedinstveni konsolidovani platni i devizni bilans kao i sistem robnih režima za područje Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.

8. Savezna uprava carina uspostavit će jedinstvenu kontrolnu funkciju na području Republike Srpske i Republike Srpske Krajine koja podrazumijeva uvozno izvozno carinjenje u unutrašnjim robnim carinskim ispostavama.

9. Narodna banka Jugoslavije organizirat će jedinstvenu deviznu dokumentarnu kontrolu.

Ovaj protokol stupa na snagu 01. 07. 1994. godine.U Beogradu, 17. 05. 1994. godine.

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 11.

1251994., svibanj 19.TopuskoZapisnik sa sjednice kolegija MUP-a RSK

Z A P I S N I KSA SJEDNICE KOLEGIJA MUP-a

Dana 18. i 19. 05. 1994. godine, održan je proširen Kolegij Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske Krajine u Topuskom, kojem su bili prisutni:

Ministar, mr. Ilija Prijić, pomoćnik Ministra Kostić Radoslav, Kojić Ilija, Savjetnik Tošo Pajić, Načelnik UJB Nebojša Pavković, Načelnik Uprave za zajedničke poslove Nikola Rastović, zamjenik Načelnika UJB Rajko Ćosić, sekretari SUP-a Vojnić Đuro Škaljac, SUP-a Glina Nikola Bjelac, SUP-a Knin Vujko Slobodan, SUP-a Okučani Relić Miladin,

347

SUP-a Korenica Tepavac Nikola, SUP-a Vukovar Đukić Dragan, Glavni operativni radnici MUP-a Čenić Radovan, Nanić-Babić Branko, Devrnja Gojko, Petojević Stevo, Rastović Ratko, Škopelja Dragan, Dražić Boško, Đukić Petar, Košević Gojko, Dragišić Milan – Načelnik ŠC “17. Avgust” Golubić, Karna Dragan – komandant Specijalne jedinice MUP-a, zamjenik Sekretara SUP-a Vojnić Vujaklija Veljko, dok je Vuletić Nikola, Načelnik za miliciju SUP-a Vojnić odsutan.

Na kolegiju je razmatran slijedeći dnevni red:1) Pojavni oblici kriminaliteta po regijama, sa predlogom mjera;2) Analiza rada po akciji robnog i finansijskog poslovanja;3) Rad u zonama bezbjednosti;4) Planovi rada i predlog mjera po linijama rada;5) Razno.

Uvodne napomene je dao Ministar, Ilija Prijić, ističući kao prioritetne poslove u narednom periodu MUP-a:– Očuvanje i održavanje javnog reda i mira, te imovinske sigurnosti građana u RSK;– Pripadnici OUP-a će, po potrebi, biti uključeni i u borbena dejstva u obimu i vremenu kako to budu nametale potrebe odbrane;– Plansko i organizirano suprostavljanje privrednom kriminalitetu u RSK;– Organizacija – reorganizacija MUP-a RSK prema stvarnim potrebama Službe na terenu;– Nadalje je nagovjestio da će u narednom periodu biti primjenjen princip izmjene rukovodnih radnika i milicije, jer će to dati dobre rezultate.

Informisao je prisutne o tome:– da se izučava najbolji način kolektivnog osiguranja radnika OUP-a;– da će se permanentno raditi na poboljšanju materijalnog statusa radnika;– da se saradnja sa MUP-a R. Srbije i dalje nastavlja na svim nivoima te da će se i dalje razvijati na svim nivoima i oblastima;– kontrola – pregled rada po SUP-a će se vršiti redovno od strane glavni operativnih radnika MUP-a RSK i već ovih dana će izvršiti prvi pregled.

Na ovoj sjednici Kolegija, donešeni su slijedeći zaključci:1) Formirati operativnu grupu na nivou MUP-a, koja će imati zadatak da se bavi problemom ubačenih DTG, diverzija i sabotaža;2) Formirati operativnu grupu na nivou MUP-a za sprečavanje privrednog kriminaliteta;3) Za 5 dana Sekretari da dostave Ministru Predlog mjera za poboljšanje rada;4) Nastaviti rad po akciji “Prsten” na planirani način;5) Porodični susreti nisu dozvoljeni bez odobrenja MUP-a, niti kontakti predstavnika MUP-a RSK s policijom RH;6) Ocjeniti i proučiti mogućnost promjene uniforme, a za saobraćajnu miliciju da to bude stari tip uniforme /zadužen Nikola Rastović/;7) Raditi na što hitnijem uvođenju AOP i uvezivanju u jedinstveni sistem OUP-a u RSK, u cilju analitičkog praćenja aktivnosti OUP-a;8) Izučiti i predložiti najbolju formu za registraciju oružja;9) Izvršiti analizu stručnosti radnika u MUP-a i SUP-a RSK;10) Jednoobraznost u postupanju i način rada, a posebno u sektorskom načinu rada;11) Dopunsko obrazovanje rukovodnih radnika;12) Ispitati mogućnost zamjene službenih legitimacija i predložiti izgled nove sl. legitimacije;

348

13) Formirati novu Disciplinsku komisiju;14) Napraviti i kompletirati telefonski imenik za MUP-a i sve org. jedinice OUP-a;15) Razraditi i odrediti režim rada u zonama bezbjednosti;16) Uvesti jedinstvene obrasce i evidencije u svim org. jedinicama OUP-a RSK;17) Reorganizaciju u MUP-a i SUP-a prema stvarnim potrebama, izvršiti, ali prije toga svestrano razmotriti;18) Izvršiti analizu potrošnje goriva i maziva;19) Donijeti Uredbu o polaganju stručnih ispita;20) Uvesti vize za ulazak stranaca u RSK;21) Pripremiti i srediti sve u vezi primjene za naplaćivanje mandatnih kazni;22) Donijeti instrukciju o izvještavanju;23) Proučiti mogućnost da dio vojnika iz redovnog sastava školujemo za miliciju;24) Izučiti i pripremiti sve za polaganje zakletve za rad u OUP-a;25) Glavni OR će ići na teren po SUP-a ili SJB-a radi kontrole rada i pomoći na terenu;26) Sljedeći Kolegij održaće se u Vukovaru.-

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 38.

1261994., svibanj 19.KninZapisnik razgovora ministra vanjskih poslova RSK Milana Babića i predstavnika UNPROFOR-a Enriquea Aguilara

MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVAKnin, 19. 05. 1994. godine

RAZGOVOR BABIĆ464 – AGILJAR465

– prevodilac MelitaAgiljar je iznio prijedlog da delegacija RSK ide u Ženevu na sastanak sa kopredsjednicima

Konferencije o Jugoslaviji.Prijedlog sadrži:1. Razgovori u Ženevi2. Dolazak kopredsjednika Stoltenberga466 u Knin na razgovor sa Babićem i Martićem467

nakon razgovora u Ženevi3. Da se odredi mjesto i vrijeme početka pregovora RSK i RH o ekonomskim pitanjimaSugeriše se da mjesto za pregovore bude bilo koje unutar RSK ili RH izuzev Turnja.Termin za sastanak u Ženevi utvrdiće se nakon utvrđivanja mjesta za prvi slijedeći

sastanak delegacije RSK i RH.

464 Milan.465 Enrique Aguilar.466 Thorvald Stoltenberg.467 Milan.

349

Sugeriše se da se ta informacija objavi u Ženevi kao tamo postignuta.Babić: “Nisam znao za neophodnost da se odredi mjesto prvog sastanka prije razgovora

u Ženevi”.Agiljar: “Na tom su inzistirali Oven468 i Stoltenberg”.Veće odlaganje početka razgovora o ekonomskim pitanjima bi se moglo protumačiti kao

odustajanje RSK od daljnjih pregovora. Mi uočavamo kampanju kojoj je cilj da to tako predstavi.

UNPA područja bi mogla pasti u drugi plan, u središtu pažnje je BIH, aktivnosti Kontakt grupe.

Akaši469 razgovara o obnovi Sarajeva, voljan je da pomogne i Krajini.Babić: “Lično sam za inteziviranje pregovora, bio sam čak za direktne razgovore sa

hrvatskom stranom. Problem je paket iz sporazuma kako ga shvata Aido470, a sad je problem i mjesto održavanja prvog sastanka. Bitna je i forma, način organizovanja i sprovođenja pregovora. Razmatranje pitanja od vitalnih interesa samo za Hrvatsku dovoi nas u nepovoljniji položaj. Želim da počne druga faza razgovora”.

Agiljar: “Vaša je ideja sastanak u Ženevi. Dogovoreno je da bi srijeda bila mogući dan razgovora, ranije ne, kasnije vjerojatno da”.

ŽENEVA – DNEVNI REDMeđunarodno-pravni status RSKPregovori RSK i RHRezolucija 820Bilo koje političko ili ekonomsko pitanje od suštinske važnosti za RSK

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 4., kut. 34.

1271994., svibanj 19.PlaškiIzvješće Izvršnog savjeta općine Plaški Vladi RSK o stanju u općini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OPŠTINA PLAŠKI Izvršni savjetBroj: 177-2/94.Plaški, 19. 05. 1994.

PREDSJEDNIŠTVO VLADE K N I N

Predmet: slika opštine Plaški.-

468 David Owen.469 Yasushi Akashi.470 Kai Aage Eide.

350

Dostavljamo Vam podatke – sliku opštine.Ukupna površina opštine je 232 km².Prema našoj evidenciji opština broji oko 5.200 stanovnika, sa 21 naseljem.

PRIVREDA – stanje prije rata;Do početka rata u Plaškom je poslovalo DP “Simo Dimić” Plaški sa oko 800 zaposlenih.

Osnovna djelatnost bila je proizvodnja ambalažnog i kraft-liner papira sa mjesečnom proizvodnjom od 2.600 tona papira mjesečno. U sastavu ŠG Ogulin poslovala je Šumarija Plaški sa 70 zaposlenih. Bavili su se kompletnim gospodarenjem šuma na području Plaškog. Imali smo trgovačko-ugostiteljsko preduzeće “Lika-promet” koje je svoje poslovanje obavljalo na širem području sa oko 70 zaposlenih. U Plaškom je bio zaposlen i određeni broj radnika na željeznici.

SADAŠNJE STANJE:Nekoliko mjeseci prije početka rata TSCIP “Simo Dimić” je prestao sa proizvodnjom iz

razloga nedostatka obrtnih sredstava za nabavku sirovine, a što je posljedica ne naplaćene realizacije. Zbog neodgovarajućeg načina zaštite objekata kao i stavljanja dijela Tvorničke imovine u funkciju rata, velik dio Tvorničke imovine je oštećen, pa i otuđen. Upravni odbor imenovan od Vlade RSK u posljednje vrijeme aktivirao se, te pokušao naći rješenje za pokretanje određenih djelatnosti, kao i za zaštitu navedene imovine, kao i čuvarsku službu. Osnovni problem pored oštećenja postrojenja je i priroda djelatnosti kojom se Tvornica bavila, tako da je pitanje kada će biti stvoreni uslovi za pokretanje proizvodnje. Očekujemo da će Upravni odbor o svemu detaljno informisati Vladu.

Formiranje Javnog preduzeća “Krajina šume” – “Šumarija” Plaški, počela je s poslovanjem kao dio [...]471 “Korenica”, a pored ranije uposlenih Šumarija je zaposlila dio kadrova koji su došli sa područja Hrvatske.

“Likapromet” Plaški obnovila je svoju djelatnost u vidu snabdjevanja stanovništva na području opštine i to dosta uspješno preko veletrgovine i vlastitih prodavaona u maloprodaji. Pored “Likaprometa” na terenu opštine sada posluje i nekoliko privatnih radnji – trgovina sa osnovnom djelatnošću snabdjevanja stanovništva. U toku rata 1992. godine Odlukom Izvršnog savjeta opštine Plaški formirana je PZ “Plaščanka” a od nedavno je počelo poslovati privatno poduzeće “Klas”. Navedene dvije zadruge su dosta uspješno snabdjele stanovništvo sjemenskom robom i umjetnim đubrivom. Obzirom da je gašenjem Tvornice papira, nefunkcionisanjem željeznice, kao i povratkom većeg broja ljudi iz Hrvatske u Plaškom stvorena situacija velikog broja nezaposlenih, u koncipiranju programa razvoja prvenstveno će se morati voditi briga o toj strani. U Plaškom će neophodno biti potrebno razvijati privrednu aktivnost koja će apsorbirati što veći broj nezaposlenih. Prvenstveno smatramo ispravnim orjentaciju drvoprerađivačkih kompleksa, pošto na teritoriju naše opštine postoje velike šumske površine sa bogatom drvnom masom. Nismo na žalost u situaciji u financijskim pokazateljima iskazati potrebna sredstva, jer će isto ovisiti o konkretnim programima kao i o pitanju konačnog opredjeljenja u vezi sa Tvornicom papira Plaški.

Što se tiče obradivih površina proljetos je zasijano cca 4.500 rali pod žitaricama, kukuruzom, krompirom i grahom. Zbog trajnog pomanjkanja naftnih derivata u odnosu na obradive površine sjetva je umanjena za 20%. Već duže vreme preko regionalnog odbora za sjetvu pokušavamo argumentirano izboriti pravo na adekvatnu količinu dizel goriva što bi trebalo poljoprivrednu proizvodnju dići na realan nivo. Naglašavamo, da je uz bogat

471 Nečitko.

351

šumski fond obradiva poljoprivredna površina osnovni prirodni resurs na kojem se može i mora graditi budućnost stanovništva ove Opštine.

U robne bilanse prijavili smo stvarno potrebne količine goriva za poljoprivredu i privredne djelatnosti, ali na žalost te količine nisu ispoštovane. Naše potrebe u gorivu su minimalne 30 tona za poljoprivredu i 10 tona za privredne djelatnosti mjesečno. Potrebe za privrednim gorivom proizlaze iz činjenice da smo udaljeni od svih većih centara, kako po pitanju snabdjevanja prevoženja bolesnika do bolnica i slično. Potrebe za vještačkim đubrivom su 500 tona godišnje.

PREDSJEDNIKIZVRŠNOG SAVJETA: Vukas Pero

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 603.

1281994., svibanj 19.KninIzvješće Komesarijata za izbjeglice RSK Komesarijatu za izbjeglice Republike Srbije o aktivnostima programa povratka izbjeglica u RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAKOMESARIJAT ZA IZBJEGLICEBroj:Knin, 19. 05. 1994. god.

REPUBLIKA SRBIJAKOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE

INFORMACIJE O DOSADAŠNJIM I BUDUĆIMAKTIVNOSTIMA PROGRAMA POVRATKA IZBJEGLICA

U REPUBLIKU SRPSKU KRAJINU

Obavještavamo Vas da je Komesarijat za izbjeglice Republike Srpske Krajine već pokrenuo aktivnosti oko realizacije programa povratka izbjeglica na područja gdje Republika Srpska Krajina ima posebne interese, te na područja gdje je došlo do demografskog poremećaja.

U vezi sa ovim želimo da Vas obavijestimo da “pilot program” koji je zamišljen da bude realizovan na području opštine Drniš, Slunj, Vrlika, Benkovac te područja Istočne i Zapadne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.

OPŠTINA SLUNJOd ukupnog broja stanovnika, 35.000 prije rata, te sadašnjih 13.000 sa brojem izbjeglica od

2.250, gdje je došlo do demografskog poremećaja stanovništva, stvorili su se i uslovi da se sada sa malim ulaganjima na periferiji grada, tj. u gradskom jezgru smjesti od 350 do 500 ljudi.

U prilogu ovog želimo da Vas obavijestimo da na području opštine Slunj ima ukupno 250 objekata za sanaciju, od kojih 127 u prigradskom, a 123 u gradskom jezgru. Od

352

velikog je značaja da se naselja nalaze u vrlo bezbjedonosnoj zoni i nakon izvršenja sanacije vodovodnih i električnih instalacija, zastakljivanja prozora stvorili bi se uslovi za povratak i smještaj 1.500 do 2.000 ljudi, u prvoj fazi, dok bi u daljnjim radnjama taj broj prelazio od 8 do 10.000 povratnika.

Sam Slunj kao gradsko središte na raskrsnici puteva Like, Dalmacije, Banije i Korduna sada trenutno može da smjesti 50 do 100 povratnika, odnosno 20 do 25 porodica sa mogućnošću i zapošljenja jer jedan od glavnih problema ovog grada su deficitarni stručni kadrovi za koje bi smeštaj i hrana bili obezbjeđeni u samom gradu.

OPŠTINA DRNIŠNa prostorima sadašnje opštine Drniš bez Unešića, koji sada kontrolišu hrvatske snage,

živi 7.000 ljudi i 750 izbjeglih i raseljenih lica, dok u samom Drnišu živi 1.400 stanovnika. Planom je predviđeno da se dvije četverospratnice adaptiraju i pripreme za smještaj deficitarnog stručnog kadra, a prigradska naselja Badanj te područje Oklaja za smještaj onih povratnika kojima je osnovna djelatnost poljoprivreda, a samim tim bi zadovoljili i potrebe 1.500 ljudi za smještajem.

Drniš kao industrijsko, privredno i kulturno jezgro najjužnijeg grada Republike Srpske Krajine može trenutno primiti 80 do 100 povratnika sa mogućnošću smještaja i zapošljavanja u samom gradu Drnišu. Što se tiče obezbjeđenja smještaja za izbjeglice i raseljena lica te za povratnike u ove dvije opštine kao i za opštine gdje se za to stvore uslovi Komesarijat za izbjeglice RSK ide u realizaciju projekata za smještaj po fazama.

Prva faza bila bi “status quo”, tj. sadašnje stanje stambenog prostora koji odmah sa malim ulaganjima za adaptacije može da primi povratnike (što se iz prethodnog izvještaja može po broju i mjestu i vidjeti).

Druga faza bila bi zavisno od stvarnih potreba za smještajnim kapacitetima kako deficitarnog stručnog kadra tako i poljoprivrednog stanovništva iz populacije izbjeglica bi trebalo izvršiti pravilan odabir lokacije što je već i učinjeno na prostorima opština Drniš, Slunj, Vrlika i Benkovac, te područje Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.

Ovdje naglašavamo da je kompletna dokumentacija sa elaboratima završena i poslana Komesarijatu za izbjeglice Republike Srbije za početak revitalizacije privrednih kapaciteta za opštinu Slunj i Drniš.

Pored objekata koji bi mogli odmah da prime povratnike, naglašavamo da bi ovdje trebalo (Slunj, Drniš) realizovati projektnu dokumentaciju za sanaciju i adaptaciju objekata koje smo već lokacijski i odredili. Radi se o manje oštećenim objektima kod kojih stepen oštećenosti ne prelazi 25% od stvarne vrijednosti objekta.

Napominjemo da projekti sanacije i adaptacije budu realizovani na terenima Republike Srpske Krajine gdje ona ima posebne interese na područjima gdje je došlo do demografskog poremećaja, a iz istog razloga smo i uzeli ova dva “pilot projekta” Slunj i Drniš te područja Istočne i Zapadne Slavonije, Zapadnog Srema i Baranje.

Pošto na pojedinim područjima nemamo dovoljno stručnjaka za adaptaciju i izgradnju, očekujemo da u trećoj fazi realizacije ovog projekta dolazak ekspertske grupe iz Srbije i da na područjima gdje smo već odabrali lokaciju i objekte napravimo kompletne troškovnike i projektnu dokumentaciju za sanaciju i adaptaciju tih objekata.

Preslika, strojopis, latinicaHrvatski informativni centar, A/ 078-009.

353

1291994., svibanj 20.KninZapisnik sa sastanka Milana Babića i predstavnika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA S E K R E T A R I J A TKnin, 20. 05. 1994. godine

Z A P I S N I K

sa sastanka dr Milana Babića, ministra inostranihposlova Republike Srpske Krajine sa predstavnicima

Međunarodne konferencije o Jugoslaviji.predvođenim zamjenikom kopredsjednika, ambasadorom Ki Aidom472

održanog dana 20. 05. 1994. sa početkom u 12 i 15 časova

Sastanak je održan u kabinetu dr Milana Babića, ministra inostranih poslova Republike Srpske Krajine.

Prisutni:Gospodin Enrike Agiljar473, šef civilnih poslova sektora Jug UNPROFOR-a i njegov

politički savjetnik, diplomirani pravnik Goran Stanić, sekretar ministarstva inostranih poslova, prevodilac gospođa Melita

Nakon izražene dobrodošlice gostima od strane dr Babića, zamjenik kopredsjednika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, ambasador Ki Aide krenuo je u izlaganje razloga svog dolaska.

Ambasador Ki Aide kao glavni razlog svog dolaska ističe traženje izlaza iz ćorsokaka nastalog oko određivanja mjesta održavanja pregovora o ekonomskim pitanjima između Republike Srpske Krajine i Hrvatske napominjući da je obavio razgovor o ovom pitanju i sa svojim predpostavljenim, kopredsjednicima Međunarodne konferencije o Jugoslaviji gospodom Ovenom474 i Stoltenbergom475 koji su zauzeli stav da se do kraja nedjelje mora pronaći izlaz iz nastale situacije, a njega obavezali da to jasno stavi do znanja i jednoj i drugoj strani, što on ovom prilikom i čini. U slučaju da ne naiđe na razumijevanje naglašava da će gospodu Ovena i Stoltenberga izvjestiti o neuspjehu u pregovaračkom procesu. Iako pokazuje razumijevanje za našu političku situaciju, za naše inzistiranje na Ženevi kao mjestu pregovora, ipak traži popuštanje sa naše strane ističući njihovu želju da budu od pomoći, ali ponovo naglašavajući da reakcije međunarodne zajednice neće biti povoljne ako se do kraja ove nedjelje ne nađe rješenje napominjući da je to već jasno stavljeno do znanja gospodi Martiću476 i Mikeliću.477 Nakon toga ambasador Aide iznosi konkretan prijedlog kopredsjednika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji gospode Ovena i Stoltenberga o kojem traži izjašnjavanje odmah i prihvatanje u cjelini.

472 Kai Aage Eide.473 Enrique Aguilar.474 David Owen.475 Thorvald Stoltenberg.476 Milan.477 Borislav.

354

Gospoda Oven i Stoltenberg predlažu:1. Da delegacija Republike Srpske Krajine dođe u srijedu u Ženevu na razgovor sa

gospodom kopredsjednicima, uz obezbeđene sve tehničke uslove od strane kopredsjednika;2. Da dr Babić odmah iznese predlog mjesta održavanja pregovora o ekonomskim

pitanjima, što će biti preneseno hrvatskoj strani;3. Dolazak gospodina Stoltenberga u Knin na razgovore sa rukovodstvom Republike

Srpske Krajine.Dr Babić se zahvalio ambasadoru Ki Aidu na ličnom angažovanju i korektnom pristupu

što je otvorilo mogućnost za otvaranje pitanja koja su nama važna i olakšala našu poziciju, te istakao da nije sporno samo pitanje mjesta održavanja pregovora već i pitanje nadležnosti strana koje bi učestvovale u pregovorima. Podsjećajući ambasadora Aida da smo sa Hrvatima, unatoč potpisanog primirja, do postizanja konačnog sporazuma o miru strana u sukobu te da bi dolazak delegacije Hrvatske na teritoriju Republike Srpske Krajine u takvoj situaciji bio veoma problematičan, a uz to rješavanjem ekonomskih pitanja rješavaju se i određena politička pitanja. Dr Babić dalje naglašava: “U uslovima dok nema konačnog sporazuma o miru, Hrvati ne mogu doći na našu teritoriju. Zbog toga je naš prijedlog bio neutralno mjesto Ženeva – sjedište Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, mjesto gdje se rješavaju sva pitanja. “Dr Babić dalje ističe da je to stav koji su zauzeli Vlada i Skupština Republike Srpske Krajine, te da niko od ljudi koji predstavljaju Krajinu nije ovlašten da prihvati neko drugo rješenje. Prihvatajući prijedlog da delegacija Republike Srpske Krajine u srijedu otputuje u Ženevu na razgovore sa gospodom kopredsjednicima Ovenom i Stoltenbergom dr Babić je napomenuo da bi ti razgovori za Republiku Srpsku Krajinu bili veoma korisni i imali veliko značenje.

Da bi se prevazišla nastala situacija i izbjegla blokada pregovaračkog procesa dr Babić predlaže da se do otvaranja ekonomskog paketa otvori prostor za riješavanje humanitarnih pitanja. Nakon zahtjeva ambasadora Aida za preciznijim tumačenjem dr Babić ističe problem penzionera kao i neka druga pitanja, napominjući da to i jest jedna od tema koje je ambasador Aide predložio, s tim da i Hrvati iz tog domena mogu da postave neka pitanja za koja su zainteresovani, a što otvara mogućnost i za određivanje posebnog mjesta za takvu vrstu pregovora.

Na pitanje ambasadora Aida koje bi to mjesto bio dr Babić kaže: “Malo mjesto koje nebi predstavljalo problem dubine Krajine, a Hrvati ga ne bi tumačili kao utvrđivanje državne granice; Drniš, Vrhovine, Tušilović.”

Ambasador Aide izražavajući sumnju u spremnost Hrvatske da sada uđe u razgovore o penzijama bez ulaska u ostala pitanja iz ekonomskog paketa i to zbog svojih unutrašnjih prilika ističe da bi o tome Hrvati bili spremni da pregovaraju tek nakon određivanja mjesta i vremena pregovora o ekonomskim pitanjima.

Ambasador Aide: “Da li bi se moglo razgovarati i o vodi za Zadar”.Dr Babić: “Voda za Zadar – voda za Drniš.”Ambasador Aide: “A o gorivu?”Dr Babić: “To je pitanje trgovine.”Ambasador Aide: “Dajte mi odmah listu pitanja koja bi prema vašem mišljenju spadala

u humanitarna.”Dr Babić: “Penzije, zašto ne početi od nečega. S tim bi se popunio prostor do početka

pregovora o ekonomskim pitanjima.”Ambasador Aide: “Jedina svrha mog dolaska je otvaranje ekonomskih pregovora, to je

moj jedini mandat. Vi krivo tumačite humanitarna pitanja. Ako je to odgovor zaključujem

355

da ste vi odbili moj prijedlog. Moramo se suočiti sa poziciom u kojoj jesmo. Nisam spreman da idem u Zagreb sa prijedlogom koji Hrvati ne žele da prihvate. O humanitarnim pitanjima može se razgovarati samo ako bi to značilo početak pregovaračkog procesa o ekonomskim pitanjima.

Za početak može da se krene sa penzijama ili da se ide dvosmjernim pristupom, paralelnim razgovorima o ekonomskim i humanitarnim pitanjima, ali se strane moraju obavezati da uđu u pregovarački proces o ekonomskim pitanjima.”

Naglašavajući kako se ovih dana navršavaju pune četiri godine kako vodi pregovore sa Hrvatima, dr. Babić je istakao: “Do sada ni jedan naš predlog nije prihvaćen od strane Hrvata. Mi se ne možemo prilagođavati isključivo hrvatskim interesima, da smo to činili nas do sada nije bilo.” Nakon toga je dr Babić iznio kratku kronologiju događanja na ovim prostorima u poslijednje četiri godine i dodato: “Mi se sigurno nećemo prilagođavati hrvatskim interesima. Ne možemo bez potpunog mira prihvatiti da predstavnici Hrvatske dolaze u Krajinu. Tuđman478 i hrvatske stranke su dobili podršku većine Hrvata da izađu iz Jugoslavije i pokidaju sve ekonomske veze što je nanijelo štetu i Hrvatskoj i Krajini. S tim je napravljen presedan ne zapamćen u ovom vijeku. Sada i Hrvati uviđaju svoje probleme zbog toga. Mi smo spremni da počnemo ravnopravne razgovore, ali ne na reintegraciju hrvatsku.” Nakon toga je dr Babić iznio tvrdnju da ovaj prostor prije četiri godine nije bio integrisan hrvatski prostor već da su integracije išle na jugoslavenskom nivou navodeći kao primjer između ostalog željeznički saobraćaj koji je bio u sastavu jugoslavenskih željeznica, naftovod koji nije bio hrvatski već jugoslavenski kao i primjer metalne industrije iz Knina koja nije bila naslonjena na Hrvatsku već na Kragujevac, Sloveniju, inostranstvo te konstatovao da je hrvatski pristup ekonomskim odnosima sa Krajinom apsolutno netačan.

Nakon toga je ambasador Aide upozorio dr Babića na to da će u jednoj fazi morati doći do normalizacije odnosa sa Hrvatskom kao i na neminovnost pregovora dr Babić je ukazao na spremnost Republike Srpske Krajine da na ravnopravnoj osnovi pregovara sa Hrvatskom, ali da tu Hrvati prave probleme smatrajući pregovore početkom reintegracije i ponovio stav da nema reintegracije u Hrvatsku.

Ambasador Aide: “Sa njihovog stanovišta to je tako i oni imaju puno pravo da to kažu. Rezolucije Savjeta bezbjednosti tu su veoma jasne.”

Dr Babić: “Rezolucije Savjeta bezbjednosti su čisto nasilje.”Ambasador Aide: “Sa vaše tačke gledišta to može izgledati tako, ali pred nama su trenutno

ekonomski problemi, postepeno izgrađivanje povjerenja preko ekonomskih odnosa.”Dr Babić: “Ja nisam pripremao ovakav način pregovora. Ja sam ga zatekao i prihvatio

iako lično smatram da prvo treba riješiti političko pitanje.”Ambasador Aide: “U vašem interesu je da se prema tome ide preko ekonomskih pitanja.

Kroz ekonomske pregovore možete postići dvije stvari, prva izgradnja povjerenja, a druga probijanja ekonomske izolacije. Morate shvatiti da nećete moći da preživite bez uspostavljanja ekonomskih veza sa Hrvatskom. Kao početak moramo riješiti mjesto pregovora, bez toga nema pregovora. Nudimo kompromisano rješenje: Rusku ambasadu u Zagrebu.”

Dr Babić je ponuđeno rješenje kategorički odbio.Ambasador Aide: “Bojim se da sam na kraju svojih nastojanja. Prošle sedmice smo

gospodi Martiću i Mikeliću jasno rekli da ćemo doći još samo jednom.”Dr Babić: “Nije rješenje da se prihvati ono što Hrvati traže.”

478 Franjo.

356

Ambasador Aide: “Ja sam pokušao da vam nađem izlaz. Moj izvještaj kopredsjednicima će glasiti da nije postignut dogovor o mjestu pregovora, da nije moguće da oni počnu u dogledno vrijeme i da će prekinuti svoja nastojanja. Kopredsjednike ću isto tako obavijestiti da sastanka u srijedu nema. Proces završavamo sada i ovjde.”

Dr Babić: “U kontaktima sa nama ipak ste mogli osjetiti našu želju da se naši odnosi sa Hrvatskom riješe u interesu i Hrvatske i Krajine. Pregovore o ekonomskim odnosima nismo uslovljavali ni sa jednom temom kao prethodnim pitanjem. Željeli smo otvoriti pitanja o kojima se sada može razgovarati. Bez konačnog mira nema dolaska predstavnika Hrvatske na teritoriju Krajine. Hrvatski stavovi u ovom trenutku imaju dominantno mjesto i u posredovanju i na taj način posrednici indirektno imaju pristran stav. Možemo na dva načina nastaviti ovaj proces: da pregovori o ekonomskim pitanjima počnu bez uslovljavanja na neutralnom terenu ili da se kao međufaza otvori rješavanje humanitarnih pitanja kako bi se sačuvala dosadašnja dostignuća pregovaračkog procesa i iskoristilo vrijeme dok se ne riješi problem koji je nastao uslovljavanjem hrvatske strane da pregovore vodi isključivo na području Hrvatske ili Krajine.”

Ambasador Aide je napomenuo da je opasku o pristranosti prečuo ističući da je on lično uložio mnogo napora te da treba povući crtu jer razgovori o ovoj temi traju već predugo.

Dr Babić: “Greška je u priznavanju Hrvatske. Vaše države su nama odnijele domovinu, a tjeranjem nas da budemo u sastavu Hrvatske uništile bi srpski narod. Zahvaljujem vam se na ličnim naporima koje ste uložili, ali pristup je loš.”

Ambasador Aide: “Nemamo o čemu više da razgovaramo.”Dr Babić se zahvalio ambasadoru Aidu na posjeti i izrazio nadu u ponovni susret.Ambasador Aide: “Zavisi od vas.”Dr Babić: “Kad bi zavisilo samo od nas to bi bilo dobro”.Sastanak je završen u 13 i 30 časova.

SEKRETARMINISTARSTVA ZA INOSTRANE POSLOVE Goran Stanić dipl.pr., [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 34.

1301994., svibanj 20.KninDopis Komisije za razmjenu zarobljenika RSK o odgodi dogovorene razmjene s RH

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Komisija za razmjenu zarobljenikaBroj: 06-5-424/94.Knin, 20. maj 1994.

357

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA MINISTARSTVO ODBRANE GLAVNI ŠTAB SRPSKE VOJSKE KRAJINE OKRUŽNI ZATVOR KNIN

Predmet: Razmjena zarobljenika i prenos posmrtnih ostataka.

Na prijedlog komisije RH dogovorena razmjena zarobljenika za dan 29. maj 1994. godine odgođena je do daljnjeg. Razlog odgode dogovorene razmjene je pogibija Johanesa Tildera,479 Holanđanina, oficira i plaćenika u HV, što je, prema podacima sa hrvatske strane, podiglo tenzije posebno preko medija. Zbog toga je dogovoreno da se leš Johanesa Tildera preda hrvatskoj strani 21. maja 1994. godine na prelazu u Zemuniku u 12.00 časova.

Istoga dana održaće se i radni sastanak predstavnika komisija RSK i RH o daljnjim aktivnostima.

Predsjednik Komisije M.P.480 Savo Štrbac, [v.r.]

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., VSOA, reg 009 – 159, br. 1656.

1311994., svibanj 20.PetrinjaObavijest SO Petrinja o ostavkama općinskih dužnosnika

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJAPetrinja, 20. 05. 1994.

PREDSJEDNIKU RSKPREDSJEDNIKU SKUPŠTINE RSKMINISTRU ZA PRAVOSUĐE I UPRAVUMINISTARSTVU ZA INFORMISANJESRPSKA RADIO-TELEVIZIJA KNIN

PREDMET: Obavijest

Dana 11. 05. 1994. održana je sjednica skupštine opštine, na kojoj su predsjednica SO, Dušanka Prečanica, podpredsjednik SO Gligo Aluga i predsjednik IS Nikola Bandur podijelili neopozive ostavke na funkcije koje su obavljali. Razlozi za podnošenje ostavki poznati su vam kao i široj petrinjskoj javnosti, a jedan od najvažnijih je neslaganje sa realizacijom sporazuma o prekidu vatre sa RH. Inače se o razlozima može još govoriti zašto će se nadamo naći prostora i vremena. Ipak nije uobičajeno da jedno kompletno opštinsko

479 Johannes Tilder.480 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.

358

rukovodstvo izabrano na prvim višestranačkim i demokratskim izborima mora otići nakon tako kratkog vremena.

Nakon ove sjednice skupštine predstavnici političkih stranaka koje su zastupljene u skupštinu su pozvane na konzultacije kako bi se pristupilo postupku utvrđivanja prijedloga kandidata za nove opštinske funkcionere. Nova sjednica skupštine zakazana je za 20.05.1994. godine.

Na raniji zahtjev predsjednika klubova odbornika SDS-a Srpskih zemalja, SDP, Grupe građana, izvršni odbor SDS-a Krajine klub odbornika SDS-a Krajine u skupštini i rukovodstvu stranke iz Knina je predložilo predsjednici skupštine da se sjednica skupštine odloži, što je i prihvaćeno. Informacija o odlaganju sjednice objavljena je na Radio Petrinji 18. 05. 1994. godine, a ponavljana je više puta i sljedećeg dana kada su (19. 05) o odlaganju sjednice pismeno obaviješteni i svi predstavnici klubova odbornika.

Dana 20. 05. 1994. godine gospoda Milan Jelić i Slobodan Jujić obavijestila su predsjednicu skupštine da SDS Srpskih zemalja, Srpska radikalna stranka, SDP i Grupa građana organiziraju sjednicu Skupštine i da će se ona i održati. Bez obzira što po Poslovniku Skupštine (član 10) Skupštinu može sazvati isključivo predsjednik SO (bilo po planu rada Skupštine ili na pismeni zahtjev najmanje 15 odbornika) napred navedena gospoda su kao pravni osnov za sazivanje skupštine naveli član 11. Poslovnika koji glasi: Predsjedniku odnosno podpredsjedniku skupštine prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran ostavkom ili razrješenjem.

Svakom je jasno da ovo nije i ne može biti pravna osnova za sazivanje i održavanje skupštine, čime je dio odbornika obmanut, a iz čega nedvosmisleno proizlazi da je sjednica skupštine opštine Petrinja održana 20. 05. 1994. godine bila običan zbor građana.

Radi otklanjanja mogućih nedoumica u javnosti predsjednica SO je za radio Petrinju dala izjavu u kojoj su […]481 o događaju sjednice skupštine i u kojoj je osuđen ovakav način neovlaštenog sazivanja skupštine.

Radi otklanjanja mogućih nedoumica i kod odbornika u prvom redu oni koji možda nisu čuli da je sjednica skupštine odložena i uz upozorenje na ovako organizirana sjednica nema legitimiteta, jer je po svim važećim propisima mora sazvati i njome rukovoditi predsjednik SO (ili podpredsjednik u slučaju predsjednikove odsutnosti ili spriječenosti) predsjednica SO je i odbornicima iznijela razloge zbog kojih je ranije zakazanu sjednicu skupštine valjalo odgoditi.

Osim toga na održavanju sjednice nije se moglo pristati zbog onih odbornika koji su iz informacije o odlaganju sjednice shvatili da sjednice neće biti i nisu došli.

Ali organizatori sjednice nisu smjeli popustiti i mada svjesni nezakonitog načina realizaciju četirimjesečnog plana smjene legalno izabranog rukovodstva, milom ili silom valjalo je privesti kraju. I tako je skup koji je sebe nazvao skupštinom započeo i nastavi rad podpredsjedovanjem gospodina Milana Karapandže.

Zbog uočene zabune ili zato što je bilo više pretendenata za vođenje skupa nađeno je spasonosno rješenje i dirigentsku palicu je preuzeo Milan Begović, pod firmom najmlađeg odbornika. Ovo bi još moglo proći da se radilo o prvoj konstitutivnoj sjednici što ovaj skup nije bio. Pitanje kvoruma osim na početku, nije postavljeno, jer je nakon svake prozivke prisutnih, predsjedavajući na sugestiju prisutnog građanina Milana Abramovića konstatovao da kvorum postoji.

481 Nečitko.

359

Slično je bilo i prilikom glasanja za izbor predsjednika Skupštine i predsjednika izvršnog savjeta. Predsjedavajući je svaki put konstatovao da je odluka donešena jednoglasno bez brojenja glasova i bez obzira što dio odbornika uopšte nije dizao ruku.

Posebna priča je izmjena poslovnika. U normalnoj proceduri izmjene je trebao predložiti odbor za statutarno pravna pitanja, ali to zahtjeva određenu pravnu i demokratsku proceduru koja je ovom skupu očigledno strana. Ista stvar se dogodila i prilikom formiranja odbora za izbor i imenovanja. Jedan član je naprosto kooptiran, jer je sve moralo funkcionisati.

Dakle, ovaj skup koji je sebe nazvao Skupštinom, od početka do kraja je radio apsolutno protivno Poslovniku i poznatim propisima koji uređuju skupštinsku proceduru.

Ostavke dosadašnjeg opštinskog rukovodstva nisu sporne jer su neopozive i nije bilo razloga, osim eventualno ličnih da se sjednica SO organizuje ovako kako je organizovana.

Predsjednica SO sazvat će sjednicu Skupštine opštine što će s obzirom na promjenu okolnosti biti tehnički teško organizirati (primjera radi, na tzv. sjednicu, 20. 05. 1994. godine odbornici su dovedeni ili privođeni vojnom policijom, što u normalnim demokratskim uslovima […].482 Radi poštivanja zakona, demokracije koju želimo i izbjegavanja nasilja i pučističkih metoda izraženih ovom prilikom molim Vas da u okviru svojih ovlaštenja poduzmete odgovarajue radnje u cilju uspostavljanja pravne države, ako ne sad i zbog ovog što se dogodilo u Petrinji, a ono bar što se može dogoditi u neko buduće vrijeme.

S poštovanjem,

Dušanka Prečanica, dipl. pravnik [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHrvatski informativni centar, A/ 027-028.

1321994., svibanj 22.KninIzvješće SM Glina o informativnom razgovoru s Brankom Mađarcem u vezi osiguranja naftnog crpilišta Prekopa

Rsk – MupSup GlinaSM Glinabroj:08-04/3-140-int./94. ks/ssb šifrovano dx

Mup K n i nn/r ministra

veza: vaše usmeno naređenje izdano putem telefona, dana 22. 05. 1994. godine.

Postupajući po vašoj naredbi koja se odnosi na obezbeđenje crpilišta nafte u Prekopi, dežurni rukovodilac Stanice milicije Glina, zamjenik komandira Kraguljac Simo obavio je informativni razgovor sa Mađarac Brankom iz Petrinje, ulica Ratkovićeva br. 94/a,

482 Nečitko.

360

direktorom dela preduzeća za održavanje naftovoda i benzinskih pumpi sa sjedištem u Petrinji, ulica S. Milice br. 9.

U informativnom razgovoru predmetni je izjavio da je on 15. 5. 1994. godine od svojeg ministra za energetiku i rudarstvo zatražio pismeno da ga obavesti kad može u crpilištu “Prekopa” nastaviti sa crpljenjem nafte imajući u vidu bezbednosni faktor vezan za pokušaj miniranja koji se predhodno dogodio. Što se tiče samog obezbeđenja crpilišta nakon pokušaja miniranja, navodi da on lično nema nikakvih primjedbi niti od svojih saradnika ima informacija da se crpilište ne obezbeđuje i navodi da ne zna od kud je takva informacija dostavljena, jedine primjedbe koje su bili sa njegove strane upućene, odnosile su se na loše obezbeđenje crpilišta nafte na području Vojnića i Vrginmosta.

Naredba koja se odnosila na obavljanje informativnog razgovora sa pripadnicima jedinice za posebne namjene vezano za obezbeđenje crpilišta nafte u Prekopi ispoštovana je i u razgovoru se došlo do saznanja da su isti danonoćno, 24 časa obezbeđivali navedeno crpilište što kategorički potvrđuje i njihov komandir Komljenović Milan zvani “Daka”. Pojedini pripadnici tvrde da su povremeno zapažali putnička vozila nn registarskog broja koja dođu do skretanja za crpilište, a nakon toga odu u smeru Gline ili Petrinje. vjeruju da se radilo o licima iz “Nik-a” i da ih ta lica na takav način nisu mogla zapaziti niti vidjeti pošto se oni ne nalaze neposredno uz cestu, već kod samog crpilišta u zaklonu.

Prilikom obavljanja informativnog razgovora sa Mađarac Brankom došlo se do saznanja da je u toku noći 21/22.5.1994. godine on obavješten od strane predsjednika vlade gospodina Mikelića483 da će u buduće crpilište nafte pored pripadnika milicije stalno obezbeđivati i pripadnici vojske RS Krajine, a sa crpljenjem nafte u navedenom crpilištu on treba da nastavi 23. 5. 1994. god.

O svemu učinjenom obavješten je sekretar Sup-a.

s e k r e t a rNikola Bjelac M.P.484

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 603.

1331994., svibanj 23.GlinaIzvješće SUP-a Glina o pojavi kriminala i prijedlog mjera za njegovo suzbijanje

Rsk-MupSup GlinaBroj: 165/94.Glina, 23. 05. 1994.

Mup K n i nn/r ministra

483 Borislav.484 Prijemni pečat: primljeno 22. 5. 1994. u 17,25.

361

Predmet: pojavni oblici kriminaliteta i predlog mjera

Na području Sup-a Glina može se izdvojiti nekoliko vrsta i pojavnih oblika krivičnih djela koja po težini s obzirom na raširenost, objekte napada i posledice s aspekta društvene opasnosti zaslužuju posebnu pažnju.

U oblasti privrednog kriminaliteta posebno raširena krivična dela su utaja poreza i doprinosa nedozvoljena trgovina robama široke potrošnje s Muslimanima u Cazinskoj krajini. Uspeh u prevenciji i sprečavanju ovih pojavnih oblika moguće i verovatan samo ako se obezbedi od strane carine, financijske policije, tržišne i devizne inspekcije primena propisa iz ove oblasti i praćenje roba od momenta ulaska u Rsk (evidentiranja) do distribucije prema potrošačima i registrovanja u poslovnim knjigama. Složeniji i organizovaniji deo gdje su potrebna ovlaštenja i posebne metode i sredstva (preostali deo) tretirala bi Služba javne bezbednosti s tim da je stručno i kadrovski osposobljena i popunjena minimalnim brojem izvršilaca za suzbijanje kriminaliteta protiv privrede kao i organi vojne bezbednosti kada se radi o graničnom pojasu.

Sledeći pojavni oblici također iz ove oblasti manifestuju se kao krađe preprodaja drvnih sortimenata što ponekad prerasta u pustošenje šuma (drvo za ogrev uglavnom). Ugrožena je državna i privatna imovina posebno šume koje su deo napuštenih poseda jer se to smatra ničijim vlasništvom. Predlaže se zavođenje akcije republičkog značaja u kojoj bi bili precizirani zadaci pojedinih ministarstava (up, šumarstvo, industrija) uključujući. Stanje je za sada takvo da radnici javnih preduzeća šumarstva nisu u stanju organizaciono i kadrovski preduzeti minimalne mjere zaštite i represije.

Raspolažemo informacijom da je na području Sup-a ali i šire raširena pojava uzgoja sa canabisa i dolaženje do narkotika posredstvom pojedinih pripadnika Unprofor-a. Procjenjuje se da bi pojave uzgajanja, preprodaje, rasturanja i uživanja narkotika mogla poprimiti zabrinjavajuće razmjere posebno ako Unprofor u ostane duži vremenski period što bi negativno utjecalo na zdravlje mladih a onda i obrambene mogućnosti Rsk. Predlaže se zavođenje republičke akcije kojom bi bili precizirani zadaci školstva, zdravstva, pravosuđa, unutrašnjih poslova i dr. službi i državnih institucija.

Severni deo opštine Glina (od Gline do Kupe) je ne naseljen ali znatno pošumljen teren i kao takav pogodan za ubacivanje diverzantsko-terorističkih grupa verovatno od strane lica koja potječu s tog područja. Osim toga Glina je kao administrativni centar regije interesantno neprijateljskoj strani kao objekat političke, vojne i bezbednosne destabilizacije. U proteklih godinu dana na području Gline izvršeno je više diverzantsko-terorističkih akcija, a posledice su 17 poginulih lica, preko 20 ranjenih oštećenje putničkog voza i vodovoda. Radi sprečavanja, otkrivanja a i neutralisanja ovakvog vida dejstva neprijatelja neophodno bi bilo osposobljavanje antiterorističke jedinice do 30 lica (posebne jedinice milicije i vojne policije) koja bi prema proceni ugroženosti bila stacionirana na određenom području i duži vremenski period preduzimala operativno-preventivne mere. Pored toga neophodna je saradnja vojne, državne i javne bezbednosti na kontroli lica i teritorija te prikupljanju obavještenja koja će uspješno okončati sve dosadašnje slučajeve.

s e k r e t a rNikola Bjelac

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 603.

362

1341994., svibanj 23.KninAnaliza pojave kriminala na području SUP-a Knin i prijedlog mjera za poboljšanje rada SUP-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVAK N I NBroj: 08-01-1189/1-94.Knin, 23. 05. 1994.g.

MINISTARSTVU UP-a RSK K N I N

Predmet: Analiza pojavnih oblika kriminalnih događanja na području SUP-a i predlog mjera za poboljšanje rada

– Analizirajući po strukturi ukupnu krivičnu problematiku u prvom tromjesečju o.g. kao i prethodnih godina na području SUP-a Knin najviše je evidentirano K. D. teške krađe i krađe, a prosjek otkrivenosti ovih K. D. je dobar.

– Učestala je pojava K. D. razbojništva i to naročito nad pripadnicima UNPROFOR-a i drugih međunarodnih organizacija, a predmet K. D. su vozila od istih kao i oduzimanje novca. Otkrivenost ovih K. D. je dobra.

– Na području SUP-a nedozvoljena trgovina nije toliko izražena kao na drugom području, ali je također prisutna, a pojavljuje se u tom obliku neplaćanje poreza zbog postojanja mnogo privatnih poduzeća koja uvoze robu na područje RSK, te istu ne prijavljuju i ne evidentiraju u svojim poslovnim knjigama i tako izbjegavaju plaćanje obaveza i poreza. Na graničnom prelazu “Grab” – Strmica pregledavaju se sva vozila sa kojima se roba uvozi na naše područje a robe bez popratnih dokumenata se oduzima i vrši se krim. obrada.

– Pojava falsificiranih stranih novčanica na području SUP-a je stalna i može se reći da je u blagom porastu, ali ne u velikim količinama.

– K. D. iz problematike opojnih droga nisu u većem broju evidentirana u ovom SUP-u, što ne znači da ta problematika nije izražena na ovom području. Naprotiv, problematika i broj K. D. iz oblasti opojnih droga je vrlo velik što se da zaključiti na više načina i iz više izvora.

– Zabrinjavajuća pojava na području SUP-a je veliki broj samoubistava, kao i stradanja od minsko-eksplozivnih sredstava (kako na borbenoj liniji tako i u unutrašnjosti teritorija), a naročito je to istaknuto na području Opštine Benkovac.

– Od 29. 03. o.g. tj. od potpisivanja Sporazuma o prekidu vatre nema ubacivanja neprijateljskih DTG na naše područje.

– Stanje JRiM na području SUP-a je zadovoljavajuće i nema učestalog narušavanja JRM, kao ni u većem obimu, a pojedinačni slučajevi se brzo i efikasno rješavaju, a odgovarajuće prijave (prekršajne ili krivične) se podnose blagovremeno.

Kadrovskim promjenama na nivou MUP-a, kao i SUP-a došlo je do bitnih izmjena u rukovodećoj strukturi SUP-a i SJB, što je izazvalo određene zastoje u kontinuiranom radu. Popunjavanje mjesta adekvatnim licima nastavlja se rad u svim segmentima službe, a naročito po krivičnoj problematici.

363

– Analizom evidentiranih K. D. odnosno krivične problematike dolazi se do zaključka da je kriminalitet u opadanju u većini pojavnih oblika.

– Glavni operativni radnici iz MUP-a će obići sekretarijat i u dogovoru sa radnicima SUP-a, a zaduženi po istoj djelatnosti izvršit će analizu rada, kao i sačiniti plan za poboljšanje rada i rezultata rada.

– U krim. obradi više puta javljala se potreba za upotrebom poligrafa za testiranje koji bi nam umnogome pomogao, pa je neophodna njegova nabavka i osposobljavanje radnika koji će sa njim raditi.

– Smanjivanje broja K. D. krađe i teške krađe je evidentno, ali treba izvršiti još bolju preventivnu aktivnost sa pozorničko-patrolnom službom, kao i otkrivačku djelatnost.

– Kod K. D. razbojništva treba zadržati dobar trend otkrivačke djelatnosti, kao i povećati preventivne mjere naročito saobraćajnom kontrolom vozila.

– K. D. iz oblasti nedozvoljene trgovine treba sprečavati najprije sa kontrolama i u prvom redu na graničnom prelazu “Grab” u Strmici kao i sa iznenadnim dubinskim kontrolama na čitavom području. G. P. “Grab” treba organizovati tako da funkcionište besprijekorno tj. postavljanjem O. S. L. koji su besprijekorno službeni i nepodmitljivi, kao i češće mjenjati dio sastava, radnika. Od komandira prelaza tražiti njegovu prisutnost na prelazu u najfrekventnije vrijeme i da kontroliše rad radnika na prelazu.

Na prelazu je potrebna češća prisutnost, a po mogućnosti i stalna prisutnost radnika drugih državnih organa nadležnih za odobrenje i kontrolu ulaska robe na teritoriju RSK (financijske policije i carina).

Također treba staviti pod kontrolu ostale sporedne puteve koji povezuju teritorije RSK i RS.

Treba operativno prikupljati podatke o eventualnoj pojavi šverca između građana RSK i RH na čitavom teritoriju što je moguća pojava, jer je već bilo takvih pojava u manjem obliku.

– Financijska policija bi trebala da na osnovu popratne dokumentacije i uvida u stvarno stanje robe na graničnom prelazu naknadno utvrde da li su plaćene sve obaveze za robu koja je uvežena.

– Krivična problematika vezana za falsifikovane novčanice trebala bi se rješavati sistematizovano, odnosno na nivou MUP-a i to da se napravi analiza navedene problematike, odredi rukovodilac koji će koordinirati akciju na nivou cijele teritorije RSK. Po planu bi se putem sredstava javnog informisanja upoznali građani o pojavi određenih falsifikovanih novčanica, te uzimanje osnovnih podataka od lica koja mjenjaju strane novčanice. Sve organizacione jedinice službe (SJB i SM) bi trebali dostaviti spisak lica sa svog područja koja bi mogla doći u obzir za rasturanje takvih novčanica (bilo da su stalno nastanjena na tom području ili da su porijeklom sa tog područja, a žive na drugom području – naročito u SR Jugoslaviji – stvaranje MOS evidencija). Takva lica bi trebalo operativno pokrivati, a naročito kad dolaze na teritorij RSK. Po ovoj problematici treba ostvariti tijesnu saradnju sa organima MUP-a Srbije i MUP-a RS.

– Teret problematike i rešavanje oko opojnih droga treba da u prvom redu podnese i organizira SUP-a u okviru svojih org. jedinica, a u suradnji sa susjednim SUP-om, zato što još nemamo saznanja da se na teritoiji RSK distribuiraju i proizvode teže droge, pa tu nemamo organizirane jake kriminalne grupe koje traže organizaciju na nivou MUP-a.

Na nivou SUP-a treba izraditi plan rada po ovoj problematici, a u planu zadužiti organizacione jedinice da prikupljaju podatke, te analizom prikupljenih podataka doći do polazišta za provođenje obrade. Kad se dođe do podataka da opojne droge i sredstva dolaze

364

preko G. P. treba u suradnji sa radnicima koji budu zaduženi za ovu problematiku u SUP-a vršiti detaljne pretrese vozila, lica i stanova radi pronalaska droge.

– Radi što boljeg i efikasnijeg rada svih radnika, a naročito onih koji rade u krim. obradi trebalo bi da rukovodilac može iste nagrađivati sa određenim novčanim sredstvima (lični dohodak uvećan do 20%). Zbog veće discipliniranosti i jačeg uvida u rad radnika iz krim. obrade, kao i rad krim. obrade po org. jedinicama SUP-a izveštaji neposrednom rukovodiocu treba da budu u pismenom obliku i što češćem vremenskom periodu (najmanje jednom sedmično prema SUP-a, a radnici svom pretpostavljenom svakodnevno.

Glavni operativni radnici u MUP-a treba da su što češće u kontaktu sa načelnicima za kriminalitet u SUP-a radi što jače i tješnje suradnje i koordinacije.

SEKRETAR: M.P.485 Vujko Slobodan [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 20., kut. 2.

1351994., svibanj 24.KninIzvješće novog upravitelja Okružnog zatvora Knin o problemima i uvjetima rada u zatvoru

Republika Srpska KrajinaOKRUŽNI ZATVOR KNINbroj: 111/94Knin, 24. 05. 94. god.

– Predsjedniku RSK– Predsjedniku Vlade RSK

– Ministarstvu za pravosuđe i upravu RSK– Predsjedniku Okružnog suda Knina

Predmet: Izvještaj

Obavještavam vas da sam postavljen za upravnika Okružnog zatvora Knin 28. 03. 1994. godine zbog nagomilanih problema i otežanih uslova rada te radne nediscipline u Okružnom zatvoru.

Tadašnji ministar za Pravosuđe i upravu obećao mi je svu pomoć i dao puna ovlaštenja odnosno odrešene ruke kako bi se stanje u zatvoru dovelo u red i počelo normalno raditi.

Napomenuti mi je da sam u prvim kontaktima sa radnicima osjetio da bi moglo biti problema u radu i opstrukcije od određenog broja radnika zbog smjene dotadašnjeg upravnika Ljubojevića.486

Međutim to me nije iznenadilo jer se tako nešto moglo i očekivati.

485 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin.486 Nikola.

365

Prvi problemi nastaju prvim mojim čvršćim stavom prema nedisciplini i neradu u zatvoru. Naime tadašnji ministar je pokušao da utiče ne samo raspoređivanje radnika unutar zatvora što nisam prihvatio.

Međutim, ipak problemi nastaju dolaskom novog ministra gospodina Funduka Uroša. Naime, zbog interesa službe a u cilju uspostavljanja discipline u radu i održanje reda u zatvoru udaljio sam četvoricu stražara sa posla. Odmah po takvoj mojoj odluci stvara se klima neodrživosti te odluke i da će se isti radnici vratiti na posao. Od tada određena grupa radnika koristi bolovanje i koristi ga i dan danas, odnosno na taj način vrše opstrukciju rada u zatvoru.

Odmah po preuzimanju dužnosti upravnika preuzeo sam određene radnje za prijem novih radnika (stražara pripravnika).

Zatražio sam i provjere preko državne bezbednosti. Nakon dobijenih provjera poslao sam pozive svim kandidatima radi obavljanja sistematskih pregleda. Međutim isti dan kad sam ja slao pozive za preglede meni se uručuje dopis od ministra, kojeg je potpisao netko drugi za ministra, da će ubuduće, radnike primati i raspoređivati ministar pravosuđa i uprave i da im se dostavi sva dokumentacija ukoliko sam u toku prijema.

Sljedeća stvar koju mi pripremiše od dolaska gospodina Funduka za ministra je da su raspisali natječaj za zapovjednika i dva nadzornika a da mene nisu ni konsultovali ni obavijestili. Za natječaj saznajem iz priča radnika i na ulici. Napominjem da je postavljanje i prijem novih radnika, po zakonu u nadležnosti upravnika. Dalje, gospodin Ljubojević se počeo mješati i u samo raspoređivanje zatvorenika za rad.

Poslije mojih saznanja o ovakvim problemima tražio sam 23. 05. 1994. godine prijem i razgovor kod ministra i njegova sekretarica mi je rekla da će me pozvati kad ministar bude slobodan da me primi. Međutim, izgleda da, ministar za razgovor sa mnom nema vremena.

Sada u ovoj situaciji je došlo do toga da zatvorom rukovodi netko drugi iz Ministarstva za pravosuđe i upravu a da ja kao upravnik figuriram kao dežurni krivac. Napominjem da je zbog takve situacije koja se stvorila i stvara i danas ponašanje pojedinaca iz ministarstva nezdrava klima te je popustila radna disciplina u zatvoru a mogli bi doći i do težih neželjenih posledica u zatvoru ako se ne preduzmu hitno određene mjere u cilju stvaranja normalnih uslova za rad.

U cilju rješavanja nastalih problema predlažem da Predsjednik RSK i Predsjednik Vlade RSK organizuju sastanak na kojeg bi bilo pozvani još ministar za Pravosuđe i upravu, ministar za Unutrašnje poslove, Predsjednik Okružnog suda, i upravnik zatvora.

Na tom sastanku bih upoznao prisutne sa svim problemima u zatvoru u detalje te iznio svoje predloge i uslove za daljnji rad u zatvoru. Napominjem da je ovo potrebno što hitnije da se obavi jer u suprotnom stvarno bi moglo doći do haosa u zatvoru.

UPRAVNIK: Gulić Velimir

Preslika, strojopis, latinicaHrvatski informativni centar, A/113-091.

366

1361994., svibanj 24.KninZapisnik s 4. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 4. sjednice Vlade RSK održane dana 24. 05. 1994.

god. u Kninu s početkom u 12.10 časova.

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.

Sjednici prisustvuju svi članovi Vlade.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g. Borislav Mikelić.Za sjednicu je predložen slijedeći:

D N E V N I R E D:1. Informacija o sjetvi;2. Informacija o daljnjim pregovorima sa Republikom Hrvatskom;3. Inicijativa za pokretanje krivičnih postupaka protiv počinioca krivičnih dijela protiv čovječnosti i međunarodnog prava nad srpskim stanovništvom (Tuđman,487 Šeks,488 Mesić,489 Merčep,490 Bobetko,491 Glavaš492 i dr.);4. Ministarstvo finansija;

4.1. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Službi za platni promet i finansijsku kontrolu;

4.2. Uredba o kontnom planu i računovodstvenim iskazima za banke i druge finansijske organizacije;

4.3. Usvajanje teksta Protokola o regulisanju jedinstvenog carinskog i spoljno-trgovačkog sistema na području SRJ, RS i RSK;

4.4. Osnivanje JP “Državna lutrija RSK”;4.5. Imenovanje v.d. direktora JP “Državna lutrija RSK”;

5. Ministarstvo pravosuđa i uprave;5.1. Nacrt Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi;5.2. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi;5.3. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima;5.4. Informacija o oduzetim vozilima kroz carinski, prekršajni i sudski postupak;

6. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja;6.1. Nacrt zakona o platama;

487 Franjo.488 Vladimir.489 Stipe.490 Tomislav.491 Janko.492 Branimir.

367

6.2. Nacrt Zakona o socijalnoj zaštiti i socijalnoj sigurnosti građana;6.3. Odluka o korištenju poslovnih prostorija i obavljanje zajedničkih poslova za

republičke inspektore rada;6.4. Kratkoročne mjere socijalne politike u RSK za 1994. god.;

7. Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo;7.1. Nacrt Zakona o građevinsko-urbanističkoj inspekciji;7.2. Odluka o osnivanju Zavoda za ispitivanje materijala RSK;7.3. Rješenje o imenovanju direktora Zavoda za ispitivanje materijala RSK;

8. Ministarstvo za saobraćaj i veze;8.1. Davanje dozvole za prelaz kroz teritorijalne vode RSK (zahtjev “Dunav-agenta”);8.2. Davanje saglasnosti za povećanje vrijednosti boda naknade za puteve;8.3. Rješenje o imenovanju direktora JP “Željeznica Krajine” Knin;8.4. Inicijativa za izmjenu Uredbe o plaćanju poreza na promet;8.5. Davanje saglasnosti za realizaciju dijela državnog projekta PTT;8.6. Informacija o radovima na mostu “Strug”;

9. Ministarstvo trgovine i turizma;9.1. Nacrt Zakona o spoljno-trgovačkom poslovanju;9.2. Uredba o zabrani prodaje određenih proizvoda;9.3. Uredba o organizovanju djelova preduzeća čije je sjedište na teritoriji SRJ i RS;

10. Ministarstvo za zdravlje;10.1. Informacija o stanju u zdravstvu i zahtjev za dodatnim sredstvima;10.2. Odluka o učešću osiguranika u troškovima zdravstvene zaštite;

11. Ministarstvo energetike i rudarstva;11.1. Informacija o radu Komisije za kontrolu poslovanja JP “NIK” Mirkovci;

12. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;12.1. Rješenje o postavljenju pomoćnika ministra za privredni razvoj;

13. Ministarstvo kulture i vjera;13.1. Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Srpskom narodnom

pozorištu RSK;14. Sekretarijat Vlade RSK;

14.1. Pravilnik o visini, uslovima i načinu isplate naknada materijalnih troškova zaposlenih u državnim organima;

14.2. Odluka o iznosu dnevnice za službeno putovanje u inostranstvo;15. Ministarstvo prosvjete;

15.1. Odluka o upisivanju studenata u prvu godinu studija šk. god. 1994/95. na univerzitetu “Nikola Tesla”;16. Republičko javno pravobranilaštvo;

16.1. Informacija o isplatama naknada šteta porodicama poginulih boraca i ranjenicima;17. Ministarstvo odbrane;

17.1. Program obezbjeđenja vode za stanovništvo u 1994. godini;18. Narodna banka RSK;

18.1. Informacija o aktima donesenim od strane guvernera Narodne banke RSK;19. Verifikacija Odluka;

19.1. Odluka o odobrenju službenog puta u inostranstvo;19.2. Odluka o davanju na korištenje Ministarstvu odbrane prostora i materijalno-

tehničkih sredstava bivših sekretarijata za narodnu odbranu.

368

i izmjenjen i dopunjen sa:4.6. Imenovanje upravnika carinarnice Vukovar;11.2. Informacija v.d. direktora “NIK-a”;17.2. Donošenje Odluke o visini dnevnice za rezervni sastav SVK;19.3. Zahtjev grupe novinara za put u Grčku;

20. Oprema ministarstva;21. Informacija o posjeti biskupa Badurine493;

Nakon ovih nadopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.

AD-1Informaciju o proljetnoj sjetvi podnio je ministar Simo Šijan. On je članovima Vlade

predočio izvještaj o stanju sjetvenih radova (Prilog br. 1).Nakon što je obrazložio izvještaj i situaciju na terenu po regijama i opštinama ministar

Šijan je na kraju svog izlaganja konstatovao da možemo biti zadovoljni rezultatima proljetne sjetve.

Potom je ministar Milivoj Krička govorio o osiguranju goriva za sjetvu i pripremama za obezbjeđenje potrebnih količina goriva za žetvu.

U raspravi su još učestvovali predsjednik Mikelić i ministri: Babić,494 Veselinović,495 Tanjga496 i Prijić,497 a po završetku rasprave usvojen je slijedeći

Z A K L J U Č A KPrihvata se izvještaj ministra Šijana uz konstataciju da je realizirano 95,5% od planiranog

što je vrlo dobar rezultat. Ministar Šijan zadužuje se da pripremi informaciju za javnost.Sutra ujutro, vezano za pitanje pšenice u Republičkoj direkciji za robne rezerve održaće se

sastanak sa direktorom Draganom Božićem kojem će još prisustvovati predsjednik Mikelić i ministri Šijan, Bosnić.498 Krička i Petrović.499

AD-2Informaciju o daljnjim pregovorima sa Republikom Hrvatskom podnio je ministar

Milan Babić. On je istaknuo da sa kopredsjednicima konferencije o bivšoj Jugoslaviji nismo postigli dogovor oko mjesta održavanja pregovora. Vlada ostaje kod svojih stavova i tu nema odstupanja.

U međuvremenu se predsjednik Martić500 sastao sa g. Agiljarom501 koji bi trebalo da posreduje kod g. Akašija.502 Sve je dakle u fazi mirovanja i čeka se odgovor na inicijativu koja je išla preko Agiljara. Potom je ministar Ilija Prijić obavjestio članove Vlade da je održan sastanak centralnih komisija u Turnju kojem je predsjedavao general Delaprel.503 On

493 Srećko.494 Milan.495 Ratko.496 Rade.497 Ilija.498 Mile.499 Branko.500 Milan.501 Enrique Aguilar.502 Yasushi Akashi.503 Bertrand de Sauville de La Presle.

369

je dao izuzetno povoljnu ocjenu za nas što se tiče povlačenja i ta ocjena otišla je do Butrosa Galija.504

Nakon izvještaja ministra Prijića o bezbjedonosnoj situaciji govorio je predsjednik Mikelić. On je istaknuo da Hrvatsku uopšte ne interesuju ekonomski pregovori jer oni žele da rješe političko pitanje i pokušaće sve da nas u naredna tri mjeseca natjeraju na reintegraciju milom ili silom. Mi ne odustajemo od svog pristupa i ne smije doći do opuštanja. Na Vrhovnom savjetu odbrane moraćemo razmotriti mogućnost služenja vojnog roka – 2. godine.

Potom je usvojen slijedećiZ A K L J U Č A K

Prihvata se informacija uz konstataciju da Vlada ostaje kod svojih stavova vezanih za pregovore sa RH.

AD-3Uvodno izlaganje po ovoj tačci podnio je sekretar Vlade Savo Štrbac. Govorio je o

aktivnostima i saznanjima Komisije za razmjenu zarobljenika i “VERITASA”. Nekoliko dokumenata “VERITASA” otišlo je u Svijet i došlo do međunarodnog suda osnovanog od strane Savjeta bezbjednosti za ratne zločine na području bivše Jugoslavije. Milicija, sudovi i tužilaštva bi morali odraditi svoj posao vezano za krivično gonjenje hrvatskih političara nad srpskim stanovništvom.

Ministar Uroš Funduk – nema razloga da mi ne sudimo zločince ovdje kod nas. To je trebalo davno uraditi, još od Koranskog mosta gdje je naša milicija iz Vojnića trebala podnijeti prijavu jer je imala sve podatke. Za sada se nebi trebalo obraćati međunarodnim sudovima, već da to rade naši sudovi.

Ministar Rade Tanjga – tu mora biti zajednička koordinacija MUP-a, Ministarstva odbrane i Ministarstva pravosuđa.

Ministar Ilija Prijić – ja ću odrediti čovjeka, a neka odredi i ministarstvo odbrane i pravosuđa.

Ministar Borivoj Rašuo – stav da ne priznamo sud u Hagu jer ne prizna on nas je nerealan. To je redovni sud koji postoji i njima bi morali da se obratimo, a drugo je specijalni sud osnovan od strane Savjeta bezbjednosti. Imamo priliku da dodatno internacionalizujemo cijelu stvar.

Potom je usvojen slijedećiZ A K L J U Č A K

Za sada treba voditi postupak pred našim sudovima, a da li ćemo se obratiti međunarodnom sudu odlučiće se naknadno. Nosioci ovog zadatka su: MUP, Ministarstvo odbrane i Ministarstvo pravosuđa. Treba započeti sa prijavama nadležnim tužilaštvima koji će zahtjevati pokretanje istrage.

AD-44.1. Utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao izmjenama i dopunama Zakona o službi za platni promet i financijsku kontrolu (Prilog br. 2) koji će se shodno Poslovniku uputiti u Skupštinsku proceduru.

4.2. Donesena je

504 Boutros Boutros Ghali.

370

U R E D B Ao kontnom planu i računovodstvenim iskazima za banke i druge financijske organizacije (Prilog br. 3)

4.3. Donesena jeO D L U K A

o usvajanju teksta Protokola o regulisanju jedinstvenog carinskog i spoljnotrgovinskog sistema na području SRJ, RS i RSK (Prilog br. 4) s tim da se za realizaciju zadužuje ministar Veselinović i direktor carina Svetozar Vinčić.

4.4. Nakon obrazloženja ministra Veselinovića donesena jeO D L U K A

o osnivanju javnog poduzeća Državna lutrija Republike Srpske Krajine (Prilog br. 5)4.5. Donesena je

O D L U K Ao imenovanju v.d. direktora Državne lutrije RSK (Prilog br. 6)

4.6. Dana je saglasnost Vlade naR J E Š E N J E

o imenovanju upravnika Carinarnice Vukovar (Prilog br. 7)

AD-55.1. skinuta za iduću sjednicu Vlade5.2. Nakon rasprave u kojoj su učestvovali predsjednik Mikelić, ministri Vojnović,505

Bolić,506 Rašuo, Petrović, Krička, Prijić, Perić, Tanjga, Veselinović i sekretar Štrbac utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao izmjenama i dopunama zakona o Vladi (Prilog br. 8) koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.

5.3. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima obrazložio je sekretar Vlade Savo Štrbac. Nakon toga otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali ministri Bakić,507 Tanjga, Petrović, Šijan i Bolić, a po završetku rasprave utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima (Prilog br. 9) koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.

5.4. Informaciju o oduzetim vozilima kroz carinski, prekršajni i sudski postupak podnio je najprije direktor carine Svetozar Vinčić koji je istakao da u carini nema takvih vozila. Ministar Ratko Veselinović – međunarodni osiguravajući zavod potražuje od nas 10 miliona dolara štete za ta vozila. Moramo vidjeti da li su vozila carinjena u skladu sa propisima.Predsjednik Mikelić – u vrijeme rata 1992. i 1993. mnoga su vozila ukradena u Evropi i uvezena u Jugoslaviji. U Vukovaru su vožena na registraciji, a jedan dio u Vojnić tako da najveći dio tih vozila ima registracije, ova dva grada. Otežavajuća je okolnost što međunarodni osiguravajući zavod na ime ošteta potražuje od nas deset miliona dolara.Svetozar Vinčić – predlaže da se za kola uvezena iz vana izvrši revizija saobraćajnih dozvola jer se zna procedura kako se ona izdaje.

505 Milivoj.506 Dragutin.507 Ranko.

371

Potom je ministar Vojnović ispričao slučaj u Glini gdje su dvojici građana Gline hrvatske nacionalnosti, koji godinama žive u Glini, bez ikakvog razloga oduzeta vozila i do danas im nisu vraćena. Založio se za pokretanje odgovornosti onih struktura vlasti koje su dovele do ovoga i to ne samo za navedeni slučaj u Glini već općenito.Potom je na prijedlog ministra Veselinovića usvojen slijedeći

Z A K L J U Č A KZadužuje se Republička uprava carina da dostavi informaciju o poslovanju carinarnice

Vukovar gdje će se specificirati sve radnje, dokumentacija vozila, kao i lica na koja se vozila registrovana. Po dobijanju informacije konkretizaciju će nastaviti MUP RSK koji se mora povezati MUP-om Srbije.

Vezana za slučaj u Glini koji je naveo ministar Vojnović zadužuje se MUP i ministar Prijić da se vozila vrate vlasnicima.

AD-66.1. Nakon što je ministar Slobodan Perić ukratko obrazložio radni materijal Zakona o

platama (prilog br. 10) i kratke rasprave u kojoj su učestvovali ministri Krička i Veselinović, te predsjednik Mikelić usvojen je slijedeći

Z A K L J U Č A KZatražiti mišljenje ministarstva pravosuđa – resor za zakonodavstvo u Iloku i po dobijanju

mišljenja kao nacrt zakona uputiti ga na javnu raspravu shodno Poslovniku Vlade.Nosilac je ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja.6.2. Utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao socijalnoj zaštiti i socijalnoj sigurnosti građana (Prilog br. 11) koji će se uputiti u Skupštinsku proceduru.

6.3. Nakon kratkog obrazloženja ministra Perića usvojen je slijedećiZA K L J U Č A K

Vlada će uputiti zahtjev da im se ustupi taj prostor do definitivnog rješenja ovog pitanja. Zahtjev će napisati ministar Perić, a potpisat će predsjednik g. Mikelić.

6.4. Ministar Perić obrazložio je kratkoročne mjere socijalne politike u RSK za 1994. god. (prilog br. 12) i napomenuo da će ministarstvo za iduću sjednicu pripremiti prijedlog mjera za konsolidaciju fonda penzionog osiguranja.

Potom je usvojenZ A K L J U Č A K

Usvajaju se kratkoročne mjere socijalne politike u RSK za 1994. god.

AD-77.1. Usvojen je prijedlog

Z A K O N Ao građevinsko – urbanističkoj inspekciji (Prilog br. 13) koji će se uputiti u Skupštinsku proceduru.

7.2. Donesena jeO D L U K A

o osnivanju Zavoda za ispitivanje materijala RSK (Prilog br. 14)7.3. Donesena je

O D L U K Ao imenovanju direktora Zavoda za ispitivanje materijala RSK (Prilog br. 15)

372

AD-88.1. Skinuto sa dnevnog reda.8.2. Skinuto sa dnevnog reda.8.3. Skinuto sa dnevnog reda za iduću sjednicu Vlade.8.4. Skinuto sa dnevnog reda.8.5. Prijedlog za davanje saglasnosti za realizaciju dijela državnog projekta PTT (Prilog

br. 16) obrazložio je ministar Pađen508.U raspravi su potom učestvovali predsjednik Mikelić, te ministri Pađen, Krička, Tanjga

i Veselinović. U raspravi je učestvovao i pomoćnik ministra Boško Vitas. G-din Vitas osim što je obrazložio dio državnog projekta PTT za koji se traži saglasnost Vlade i odgovarao na pitanja ministara, zatražio je i saglasnost Vlade za realizaciju nabavke i ugradnje centrale u Mirkovcima za koji je opština osigurala sredstva i prihvatila ponudu “Pupina”,509 ali mu nedostaje saglasnost Vlade. Po završetku rasprave usvojen je slijedeći

Z A K L J U Č A KDaje se saglasnost Vlade za realizaciju dijela državnog projekta PTT, s tim da se vezano

za opremu zadužuje delegacija na čelu sa G-dinom Boškom Vitasom da u Beogradu obavi razgovor sa predstavnicima “Pupina” i direktora PTT Srbije G-dinom Jakšićem.

O rezultatima razgovora za iduću sjednicu Vlade potrebno je pripremiti izvještaj.Za iduću sjednicu potrebno je uraditi program za Pakrac i ostale opštine koje loše stoje

sa telefonima.8.6. Nakon što je ministar Pađen pročitao informaciju vezanu za radove na mostu “Strug”

(Prilog br. 17) i dodatnog obrazloženja ministra Budića na prijedlog ministra Veselinović usvojen je slijedeći

Z A K L J U Č A KDio sredstava koja se traže zatvoriće se i sredstava JP “Putevi Krajine” budući se u to

preduzeće ulaže 35% od cijene nafte.Određuje se JP “Putevi Krajine” za nosioca investicije za završetak mosta “Strug”.

AD-99.1. Skinuto s dnevnog reda za iduću sjednicu Vlade.9.2. Nakon što je ministar Bosnić510 obrazložio Uredbu o zabrani prodaje određenih

proizvoda otvorena je rasprava u kojoj je učestvovala većina ministara, a po završetku rasprave donesen je slijedeći

Z A K L J U Č A KUredba se uslovno prihvata budući se mora doraditi i to samo do stupanja na snagu

Protokola iz tačke 4.3.Radnu grupu za doradu Uredbe sačinjavaju ministri Bosnić, Šijan i Veselinović, a zadatak

radne grupe je da precizira minimalne cijene ispod kojih se ne može vršiti kompenzacija. U završnom dijelu Uredbe moraju se nabrajati deficitarne robe za RSK.

9.3. Donesena jeU R E D B A

o organizovanju djelova preduzeća čije je sjedište na teritoriji SRJ i RS (Prilog br. 18)

508 Milan.509 Institut “Mihajlo Pupin.”510 Mile.

373

AD-1010.1. Informaciju o stanju u zdravstvu i zahtjev za novčanim sredstvima (Prilog br. 19)

obrazložio je ministar Đurić.511

Ministar Veselinović – ovo ne možemo riješiti iz budžeta već jedino povećanjem stope doprinosa. Trebalo bi dostaviti izvještaj o poslovanju fonda zdravstva. Dali smo nalog za ispitivanje poslovanja svih fondova. Moramo prisiliti banke da zbog neravnomjernog priliva prate fondove, a među njima i fond zdravstva.

Potom je uz Zaključak da se dostavi izvještaj o radu fonda zdravstva donesenaO D L U K A

o odobravanju sredstava Republičkom fondu zdravstva Knin (Prilog br. 20)U sklopu ove tačke ministar Đurić zatražio je davanje ovlaštenja ministru za raspored

zdravstvenih radnika jer ima područja gdje je izuzetno teška situacija sa zdravstvenim radnicima, a na drugoj strani ima sredina gdje se pojavljuje višak.

Vezano za to donesen jeZ A K L J U Č A K

Ovo je izuzetno važan problem i trebamo pristupiti oprezno. Jedini način za sada je raspored na radnu obavezu preko ministarstva odbrane.

Ministar Đurić potom je upoznao Vladu o štrajku radnika Doma zdravlja Beli Manastir koji traže smjenu direktora. Imenovanje direktora je u nadležnosti opštine, a ministarstvo daje saglasnost. Vezano za naprijed navedeno usvojen je

Z A K L J U Č A KVlada se neće miješati u navedeni slučaj budući je on u nadležnosti opštine Beli Manastir.10.2. Nakon što je ministar Đurić obrazložio Odluku o učešću osiguranika u troškovima

zdravstvene zaštite (Prilog br. 21) usvojen je slijedećiZ A K L J U Č A K

Prihvata se prijedlog Odluke i uputiti će se u Skupštinsku proceduru budući se radi o problematici iz nadležnosti Skupštine.

Nakon ovog sjednica je prekinuta u 23.30 časova i zakazan nastavak za sutra u 9.00 časova.

NASTAVAK 4. SJEDNICE VLADE RSK 25. 05. 1994. god. s početkom u 9.40 časova

AD-1111.1. Ministar Krička podnio je informaciju o radu Komisije za kontrolu poslovanja

“NIK-a”. (Prilog br. 22.)Potom je usvojen slijedeći

Z A K L J U Č A KPrihvata se informacija.Zadužuje se ministar Tanjga da se demobiliše gosp. Rkman512 koji je imenovan za člana

Komisije.Zadužuje se ministar finansije da angažuje stručne radnike za reviziju materijalno

finansijskog poslovanja “NIK-a” (Velebit Nikola i Bijelić Čedo) i podnesu izvještaj Komisiji.

AD-1212.1. Doneseno je

511 Stevan.512 Branko.

374

R J E Š E N J EO poslovanju pomoćnika ministra za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju (Prilog br. 23)

AD-1313.1. Skinuto s dnevnog reda za iduću sjednicu Vlade.

AD-1414.1. Nakon što je sekretar Vlade Savo Štrbac dao kratko obrazloženje usvojen je

P R A V I L N I Ko visini, uslovima i načinu ispalte naknade materijalnih troškova, zaposlenih u državnim organima (Prilog br. 24)

O D L U K Ao iznosu dnevnice za službeno putovanje u inostranstvo (Prilog br. 25)

AD-1515.1. Donesena je

O D L U K Ao upisu studenata u prvu godinu studija školska god. 1994/95 na Univerzitetu “N. Tesla” (Prilog br. 26)

AD-16Informaciju o isplatama naknade šteta porodicama poginulih boraca i ranjenicima

(prilog br. 27) podnio je Republički javni pravobranilac Radovan Majski. Potom je otvorena rasprava, a po završetku rasprave usvojen je slijedeći

Z A K L J U Č A KZadužuje se ministarstvo za rad, ministarstvo odbrane i Republičko javno pravobranilaštvo

da razvode varijante rješenja ovog problema i sa prijedlogom iziđu na iduću sjednicu Vlade.Nosilac zadatka je ministarstvo odbrane.

AD-1717.1. Program obezbeđenja vode za stanovništvo u 1994. god. (prilog br. 28) obrazložio

je načelnik RŠCZ Sava Milović.Potom je otvorena rasprava, a po završetku rasprave usvojen je slijedeći

Z A K L J U Č A KUsvaja se program uz zaduženje RŠCZ odnosno ministarstvu odbrane da napravi

operativni plan i prijedlog odluka. Uz navedeno potrebno je za iduću sjednicu dostaviti program snabdjevanja stanovništva vodom u ratu i proširiti ga na oblasti Baranje, Korduna i Zapadne Slavonije tj. da bude obuhvaćen cijeli teritorij RSK.

17.2. Nakon obrazloženja ministra Tanjge i kratke rasprave u kojoj je učestvovao ministar Veselinović donesena je

O D L U K Ao visini dnevnice za rezervni sastav SVU (Prilog br. 29)

Pod ovom tačkom ministar Tanjga je zatražio devizna sredstva za naredbu ometača neprijateljskih veza, te je nakon toga donesena

O D L U K AO odobrenju deviznih sredstava (Prilog br. 30)

375

AD-18Skinuto sa dnevnog reda.

AD-1919.1. Verifikovana je

O D L U K Ao odobrenju deviznih sredstava (Prilog br. 31.) i donesen

Z A K L J U Č A KZadužuje se ministar Veselinović da za iduću sjednicu dostavi izvještaj o broju putovanja

u inostranstvo i utrošenim deviznim sredstvima za tu svrhu u zadnjih godinu dana.19.2. Verifikovana je

O D L U K Ao davanju na korištenje ministarstvu odbrane prosta i materijalno tehničkih sredstava bivših sekretarijata za narodnu odbranu (Prilog br. 32)

19.3. Nakon što je pročitan zahtjev grupe novinara i mišljenje ministra informisanja (prilog br. 33) donesena je

O D L U K Ao odobrenju službenog puta u inostranstvo (Prilog br. 34) uz slijedeći

Z A K L J U Č A KGorivo za put obezbjedit će ministarstvo informisanja, a Srpsko narodno pozorište

ustupit će grupi novinara kombi

AD-20Donesene su slijedeće odluke:

O D L U K Ao odobravanju narudžbe osnovnih sredstava za potrebe opremanja kancelarija Ministarstva fizičke kulture i sporta (Prilog br. 35)

O D L U K Ao odobrenju adaptacije kancelarijskog prostora (Prilog br. 36)

O D L U K Ao kupovini sredstava za rad (Prilog br. 37) uz slijedeći

Z A K L J U Č A KZa iduću sjednicu pripremiti pregled potraživanja ministarstava.

Pod ovom tačkom ministar Pađen obrazložio je zahtjev DP “Željeznice Krajine” za osiguranje 2 000 lit. nafte dnevno za potrebe prevoza učenika vozom na svim linijama.

Potom je na prijedlog ministra Veselinovića usvojen slijedećiZ A K L J U Č A K

Za iduću sjednicu pripremiti zakonsko rješenje kako bi se ovaj problem trajno rješio i to na način da se cijene naftnih derivata 25% izdvaja za JP “Putevi Krajine”, a 10% za JP “Željeznica Krajine”.

AD-21Informaciju o posjeti Šibenskog biskupa Srećka Badurine podnijeli su ispred MUP-a

Nebojša Parković i ispred DIC-a “Veritas” Savo Štrbac koji je u svojstvu predsjednika navedenog udruženja bio u sastavu delegacije koja se sastala sa biskupom Badurinom.

Potom je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali predsjednik Mikelić, sekretar Štrbac i ministri Bolić, Perić, Funduk, Rašuo, Tanjga i Krička, a po završetku rasprave usvojen je slijedeći

376

Z A K L J U Č A KOvakav slučaj se ubuduće ne smije desiti bez znanja i odobrenja nadležnog ministarstva

i Vlade.Predsjednik Mikelić upoznat će sa ovakvim stavom Vlade predsjednika Martića.Prije završetka sjednice predsjednik Mikelić pročitao je izvještaj v.d. direktora JP “NIK”

Mirkovci (prilog br. 38) nakon čega je usvojen slijedećiZ A K L J U Č A K

S obzirom da je prolongiran rok za predaju deviza bez provjere do 01. 07. 1994. god. obaveza “NIK-a” je da devizna sredstva vrati preduzećima, a ona da ili zamjenu za dinare jer će im u protivnom devize biti oduzete.

S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završena s radom u 13.20 časova.

SEKRETAR VLADE M.P.513 M.P.514 PREDSJEDNIKSAVO ŠTRBAC, [v.r.] Borislav Mikelić, [v.r.]BROJ: 06-5-601/94. BROJ: 05-5-317/94.KNIN, 24. 05. 1994. KNIN, 24. 05. 1994.

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 11.

1371994., svibanj 25.KninZapovijed Okružnog suda u Kninu za izdavanje potjernice za hrvatskim časnicima, vojnicima i stranim dragovoljcima u redovima HV-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OKRUŽNI SUD KNIN

N A R E D B A

Istražni sudija Okružnog suda u Kninu, Lalić Željko, u krivičnom predmetu protiv okr. JANKA BOBETKA i dr. zbog kriv. djela iz čl. 161 KZJ –u, čl. 141 KZJ-u, čl. 174. st. 2 KZ RSK u vezi s čl. 23 st. 2. KZJ, čl. 142 st. 1 KZJ-u, i čl. 143 KZJ-u, postupajući po čl. 551 st. 1 i 2 ZKP-a, dana 24. maja 1994. g.

n a r e d i o j e:Ima se izdati p o t j e r n i c a za okr.ad 1. Janka Bobetka, generala – zbora, komadanta GS HV,ad 2. Tomislava Merčepa, generalbojnika, komadanta spec. jedinica MUP-a RH,ad 3. Mirka Norca, pukovnika, komadanta 9. brigade “Vukovi Like”,ad 4. Agima Krsnićija,515 pukovnika, NŠ iste jedinice,

513 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.514 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.515 Načelnik stožera 9. gbr. bio je Agim Çeku.

377

ad 5. Biće Ćanića, pukovnika,ad 6. Štefa Škrinjarića, satnika,ad 7. Steve Pražića, natporučnika,ad 8. Ante Došena, natporučnika,ad 9. Mikija Karića, satnika svih iz sastava k.-de 9. gbr.ad 10. Josipa Krmpotića, natporučnika, zapovednika izviđ. diverz. satnije u 9. gbr.ad 11. Johannes Tildera, poručnika, zamenika k-dira te satnijead 12. Miša Pettija, poručnika,ad 13. Marijana Kušlana, stožernog vodnika,ad 14. Ivice Jurkovića, satnika,ad 15. Dane Šopa, poručnika,ad 16. Tonija Stilinovića, poručnika,ad 17. Jandre Grgorića, zastavnika,ad 18. Mladena Vrginčeka, stožernog vodnika, te vodnika iz sastava izviđačko diverzantske

satnije 9. gbr.,ad 19. Safeta Sadikua,ad 20. Jare Lovrića,ad 21. Drage Puljka,ad 22. Luke Barišića,ad 23. Kreše Krešimira,ad 24. Nenada Jelušića,ad 25. Nike Poplašena,ad 26. Nikole Grgorića,ad 27. Franje Grgorića,ad 28. Jose Brleke,ad 29. Ivana Škeca,ad 30. Borisa Dmitrovića,ad 31. Brice Đenanovića,ad 32. Roka Zorića, zv. “Bjeli vuk”ad 33. Milana Rajića, zv. “Okac”, i stranih plaćenika u HV, Mađarskog državljanina i

pripadnika vojske RH,ad 34. Elijas Lasla,516 Njemačkog državljanina,ad 35. Harmuta Laliga,517 Holandskog državljanina,ad 36. Rika Gravverta,518 rođ. u Dem Halveru,ad 37. Raumond Van Der Linden,519 rođ. u Roosendaalu,ad 38. Andre Van Der Aart, po. u Rissenu,ad 39. Mark Molenaar, rođ. u Amsterdamu,ad 40. Advin Hoovens,520 rođ. u Venlo,ad 41. Martin De Orres,521

ad 42. Joost Van Dijk, rođ. u Den Bosch, Američkog državljanina,

516 Elias Laszlo.517 Priređivači nisu utvrdili točno ime i prezime.518 Rick Grauwen.519 Raymond Van Der Linden.520 Edwin Hoovens.521 Martin de Peres.

378

ad 43. Toma Chittoma,522 rođ. U Vhoopaki Lake, Sudanskog državljanina.

Okrivljenim Janko Bobetko i dr., nakon pronalaženja biće privedeni Okružnom sudu u Kninu.

Potjernicu ima raspisati Sekretarijat Unutrašnjih poslova Knin.O b r a z l o ž e n j e:

Pred ovim sudom u toku je istraga protiv okr. Janka Bobetka i dr. zbog kriv. djela iz čl. 161 KZJ-u, čl. 141 KZJ, čl. 174 st. 2 KZ RSK,u vezi s čl. 23 st. 2 KZJ-u, čl. 142 st. 1 KZJ-u i čl. 143 KZJ-u.

Protiv okr. Janka Bobetka i dr. rješenjem ovog suda Posl. br. Ki-90/94, od 24 maja 1994. g. određen je pritvor iz razloga predviđenih po čl. 191 st. 1 ZKP-a.

Kako se protiv navedenih okrivljenika vodi kriv. postupak zbog kriv. djela za koje se goni po službenoj dužnosti i za koje se može izreći kazna zatvora preko 3 godine, te kako se okr. nalaze u bijegu i protiv istih je određen pritvor ispunjeni su zakonski uslovi za izdavanje potjernice.

Obzirom na izloženo na osnovu čl. 551 st. 1 i 2 ZKP-a odlučeno je kao u izreci.

U Kninu, 25. 05. 1994. g. M.P.523 ISTRAŽNI SUDIJA Lalić Željko, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 23., kut. 24.

1381994., svibanj 25.KorenicaPlan mjera i zadataka za poboljšanje službe SUP-a Korenica upućen MUP-u RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M.P.524

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA KORENICABroj: 08-02/626/94.Korenica, 25. 05. 1994.

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAK N I N

Predmet: Plan mjera i zadataka u cilju poboljšanja službe, dostavlja se.

U prilogu akta dostavljamo vam gore navedeni plan.

Prilog: Kao u tekstu.

522 Tom Chittum.523 Okrugli pečat: RSK, Okružni sud Knin.524 Prijemni pečat: RSK, MUP, Knin; primljeno 30. 5. 1994., org. br. 08/1-2598-1/94.

379

M.P.525 S E K R E T A R Nikola Tepavac, [v.r.]

P L A NMJERA I ZADATAKA U CILJU POBOLJŠANJA SLUŽBE

UVOD:Problemi koji su do sada uočeni u redovnom obavljanju poslova, odnosno radnih

zadataka po organizacionim jedinicama SUP-a Korenica, još uvijek su prateći, a to su:– nedostatak materijalno tehničkih sredstava,– nepopunjenost adekvatnim kadrovima (brojno i stručno)– slabe komunikacije, kao i saobraćajnice kojima su povezane organizacione jedinice,– nedovoljan broj zakonskih propisa i instrukcija koje su prilagođene uslovima rata zbog

jednoobraznog postupanja.U cilju poboljšanja funkcionisanja svih segmenata službe SUP-a Korenica, kako bi se

postigli što bolji rezultati, predlažemo po službama slijedeće:

I ODJELJENJE MILICIJE1. U svim organizacionim jedinicama popuniti neophodna radna mjesta,2. Na nivou MUP-a organizirati seminare,3. Uspostaviti sistem veza na nivou SUP-a i MUP-a4. U SJB D. Lapac i Plaški postaviti teleprintere i “specijale”,5. Postaviti “specijale” u OM: Plitvice, L. P. Selo, Vrhovine, Udbina i Teslingrad i to

prema sjedištu SUP-a Korenica,6. Postaviti “specijal” u OM Medak u vezu sa SJB Gračac,7. Postaviti “specijal” u OM Nebljusi i Srb u vezu sa SJB D. Lapac,8. Telefonski ili na drugi način uvezati:

– granični prelaz Markovac sa OM Vrhovine,– granični prelaz Vojnovac sa SJB Plaški,– granični prelaz Medak sa OM Medak,

9. Opremiti službu dovoljnim brojem motornih vozila i potrebnom količinom goriva kako bi ista bila mobilna i u svakom momentu na vrijeme izašla na teren i poduzela sve neophodne mjere i radnje,

10. Mobilisati i istrajati na animiranju pripadnika milicije da izvršavaju zadatke iz PPD, kontrole saobraćaja i drugim akcijama od interesa službe,

11. Poboljšati u svakom pogledu saradnju sa civilnim i vojnim organima, boljim komuniciranjem putem depešnog sistema, obaveznog izvještavanja i dostavljanja podataka od interesa za službu.

12. Rad odsjeka za pogranične poslove manifestuje se najviše kroz operativno praćenje i prikupljanje podataka u pograničnim područjima, izvještavanju o prolazu humanitarnih konvoja, te prelazu robe i putnika preko teritorije RSK,

13. Saobraćajna preventiva zastupljena je svakodnevnom postupanju, ali ne u mjeri i obimu u kome bi se trebalo djelovati preventivno, jer su tehničke mogućnosti veoma skromne,

525 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Korenica.

380

Raspolaže se sa malim brojem službenih vozila, uređaji za kontrolu brzine (radari) se ne koriste uslijed nemogućnosti naplate novčane kazne na licu mjesta jer nedostaju mandatni blokovi.

Kontrola i regulisanje saobraćaja uglavnom se vrši punktovno, a manje u pokretu sa vozilima zbog ograničenih količina goriva kao i nedostatka vozila. U narednim ljetnim mjesecima, kontrola će biti vršena i motociklima zbog veće efikasnosti i bolje preventive.

II ODJELJENJE ZA SUZBIJANJE KRIMINALITETAZbog povećanja kriminaliteta u ovoj godini prioritetan zadatak svih organizacionih

jedinica je slijedeći:1. Poduzeti mjere i radnje kako bi se poboljšao rad operativne službe, te suzbio očekujući

kriminalitet. Prioritet se daje otkrivanju krivičnih djela protiv imovine i to teškim krađama i krađama, koje čine znatan procenat ukupnog kriminaliteta.

2. Poduzeti opširne akcije u cilju sprečavanja i otkrivanja ratnih profitera u svim segmentima,

3. Pripremiti provedbene planove i prikupiti obavještenja o aktivnostima pojedinaca koji žele onemogućiti otkrivanje privrednog kriminala,

4. Opremiti kriminalističko-tehničku službu potrebnim tehničkim i drugim sredstvima koja su neophodna za obavljanje iste,

5. Održati bar jednom polugodišnje sastanak sa javnim tužiocem i pravosudnim organima kako bi se komuniciranjem i razmjenom mišljenja otklonili određeni nedostaci u sastavljanju krivičnih prijava i drugih eventualnih nejasnoća,

6. Popunjavati Odjeljenje sa stručnim kadrom koji je još uvijek deficitaran. Potrebno je istaći da veći dio ovih poslova obavljaju radnici sa srednjom stručnom spremom, tj. milicionari bez ranijeg praktičnog iskustva na operativnim poslovima.

7. Sljedeći izraženi problem je koordinacija operativnog rada između Odjeljenja SUP-a i SJB, a naročito slabosti sistema veza, pa se često dešava da odjeljenje nije upoznato sa radom SJB, a linijski je nadređen pa često dolazi do preklapanja poslova, što predstavlja objektivnu teškoću.

III ODJELJENJE ZA UPRAVNE I DRUGE UNUTRAŠNJE POSLOVEU zakonitom postupanju Odjeljenja po organizacionim jedinicama uočeni su problemi

koji su od uticaja na uspješan rad u predmetu podnesenih zahtjeva od strane građana i drugih fizičkih i pravnih lica. Obim poslova je vrlo velik, posebno poslovi određivanja JMBG, izdavanja ličnih karata, vozačkih i saobraćajnih dozvola, zatim poslovi oružja i putnih isprava iz razloga velikog broja izbjeglica i raseljenih lica koje su po raznim osnovama ostale bez ličnih dokumenata.

U gore pomenutim službama ne raspolažemo dovoljnim brojem zakonskih propisa i autentičnim tumačenjima koji bi bili prilagođeni novonastaloj situaciji, zbog čega nije moguće jednoobrazno postupanje niti ekspeditivno postupanje sa svim strankama.

Izražen je nedostatak svih obrazaca i formulara koji se koriste u upravi, a za kojima je uporedo iskazana potreba zajedničkoj službi MUP-a, što predstavlja otežavajuću okolnost u radu. Također je navedeno odjeljenje još u prošloj godini trebovalo pečate za ovjeru javnih isprava, a iste nismo dobili, te još uvijek koristimo pečat SUP-a Knin, što nije u skladu sa zakonskim propisima.

Za odsjek analitike i informatike neophodno je izraditi jednoobrazne obrasce za prikupljanje podataka iz oblasti:

381

1. Poslovi suzbijanja kriminaliteta– podaci i informacije o prijavljenim krivičnim djelima,– podaci o prijavljenoj osobi kao izvršiocu krivičnih djela,– lični opis učinioca krivičnog djela,– legitimirane sumnjive osobe,– podaci o centralnim i lokalnim potjernicama, i objavama za licima,– podaci o raspisanim centralnim i lokalnim objavama o ukradenim, izgubljenim ili

nađenim predmetima,– licima pod pojačanim nadzorom,– određenim krajinskim i stranim državljanima.

2. Poslovi bezbjednosti saobraćaja– podaci i informacije o vozilima na motorni pogon, priključnim vozilima i vlasnicima,– podaci o saobraćajnim nezgodama.3. Poslovi protupožarne zaštite– podaci i informacije o požarima i eksplozijama,4. Upravni poslovi– podaci i informacije o oružju i vlasnicima oružja, nevažećim putnim ispravama,

određenim kategorijama stranaca, te prijavi boravištu stranaca u prolazu (turisti),5. Kadrovski poslovi– podaci i informacije o radnicima SUP-a Korenica.6. Materijalno financijski poslovi– podaci o ličnim dohocima radnika SUP-a,– podaci o osnovnim sredstvima.7. Zajednički poslovi– evidencija opreme.U vezi izloženog neophodna je saradnja sa svim SUP-ovima na područjima RSK kao i

Ministarstva unutrašnjih poslova u cilju definisanja istih.Izraditi snimak postojećeg stanja koji bi bio osnovica za elektronsku obradu podataka.Izraditi idejni projekt u kojem se predlažu rješenja konkretnog problema mjerama EOP-a

na osnovu čega bi se išlo na realizaciju.Izraditi programske zahtjeve programerima.Propisati načine obrade.Propisati metode prikupljanja i unosa podataka za indirektne izvršioce.

IV ODJELJENJE ZA ZAJEDNIČKE POSLOVEAnalizom stanja po pitanju tehnike i materijalne opremljenosti, došli smo do pokazatelja

koji govore o nedovoljnoj i materijalnoj opremljenosti prevoznim sredstvima, sredstvima veze, opremom i ostalim tehničkim pomagalima.

Slijedeći izražen problem jeste odgovarajući radni prostor u smislu uređenja kancelarija i postavljanja funkcionalnog namještaja, jer bez tehničke i materijalne opremljenosti od iste ne možemo očekivati efikasan i profesionalan rad.

U prvom redu potrebno je kupiti specijalno vozilo “Marica” za svaku SJB, a isto tako kupiti gume i rezervne dijelove za postojeći vozni park koji je u vrlo lošem stanju.

Sredstva veze neophodno je opremiti sa bar još jednim teleprinterom.

382

S obzirom na ustavnu odredbu, da je službeno pismo ćirilica, za potrebe Sekretarijata, potrebno je kupiti još najmanje 4 (četiri) ćirilične mašine, a isto tako od velikog značaja je i uvođenje opreme za AOP (kompjuteri).

U okviru Sekretarijata potrebno je osposobiti kantinu za koju imamo adekvatan prostor koju je nužno opremiti odgovarajućim tehničkim sredstvima kao i osposobljavanje parking prostora za službena vozila Sekretarijata.

Što se tiče kadrova, Sekretarijat je još uvijek deficitaran sa stručnim kadrom, a naročito kadrom sa visokom stručnom spremom, što je prioritetan zadatak prilikom zapošljavanja istih na odgovarajuća radna mjesta.

ZAKLJUČAKNa osnovu iznesenog, a sve u cilju poboljšanja službe SUP-a Korenica, po svim

Odjeljenjima i organizacionim jedinicama neophodno je poduzeti slijedeće:

– povećati količine goriva,– obezbediti nabavku rezervnih dijelova, ulje za vozila i antifriza za predstojeću zimu,– obezbediti jednoobrazne obrasce za sve službe i organizacione jedinice,– obezbediti jednoobraznu uniformu,– obezbediti određen broj prostorija i to proširenjem zgrade SUP-a Korenica kao i ostalih

organizacionih jedinica,– staviti u funkciju kantinu SUP-a,– centralu sa kojom raspolaže ovaj SUP prilagoditi potrebama istog, jer postojeća nije

adekvatna i ne može pokriti teren s obzirom na veliku dislokaciju.

M.P.526 S E K R E T A R Nikola Tepavac, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 20., kut. 2.

1391994., svibanj 26.KostajnicaZahtjev Odsjeka Sisak – Caprag Ministarstva obrane RSK za osiguranjem smještaja stanovništva u slučaju evakuacije

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO ODBRANEODSEK SISAK-CAPRAGBroj 23/7-23 INT26. 05. 1994. god.

OPŠTINSKI ŠTAB C.Z. KOSTAJNICA

526 Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Korenica.

383

Predmet: Smještaj stanovništva u slučaju evakuacije 2 stepena

Molimo Vas da nam obezbedite smještaj za stanovništvo u slučaju evakuacije drugog stepena koja je predviđena u koliko dođe do probijanja obrambenih linija naše vojske, koja bi se morala povući na rezervne položaje u dubinu teritorija. Prema prethodnom dogovoru stanovništvo bi bilo smješteno u sela Umetići, Knezovljani, Borojevići, Komogovina.Evakuisalo bi se:– trudnica – 21– majke i djeca do 10 god. – 693– djeca od 10-14 god. – 145– stari i iznemogli – 395 M.P.527 NAČELNIK ŠTABA: Očigrija Milisav, [v.r.]Dostavljeno:1x Naslov1x Arhiva

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-DASK, 599., kut. 2.

1401994., svibanj 30.BeogradObavijest direktora poduzeća “Inox Krajina” iz Beograda Ministarstvu prosvjete RSK o organizaciji ljetovanja u Grčkoj za djecu iz osnovnih škola RSK

INOX KRAJINAEXPORT – IMPORTPREDUZEĆE ZA PROIZVODNJU,PROMET I POSLOVE SA P.O. BEOGRAD11070 BEOGRAD, Karađorđeva 91/1TELEFON: 011/658-004, 011/640-959TELEFAX: 011/688-443ŽIRO –RAČUN: 60812-601-179289 SDK BGD.Vaš znak:Naš znak: N/L. D/Đ.Datum: Beograd, 30. 05. 1994.

MINISTARSTVO ZA PROSVETU R.S.K. K N I NN/R Gosp. Jovana TošićaFAX: 0780/60-217

527 Okrugli pečat: RSK, Opštinski štab CZ, Sisak-Caprag.

384

Poštovana gospodo,Obavještavamo Vas, da sam u toku realizacije i organizovanja ljetovanja djece Osnovnih škola Krajine u Grčkoj. Grci su voljni prihvatiti određeni broj djece Krajine, o svom trošku a prema svojim mogućnostima iz humanitarnih i zbližavanja dvaju pravoslavnih naroda razloga.Da bi ovo sproveli u djelo tražim Vašu saradnju i koperativnost. Moja zamisao i želja da pod parolom “Ratna djeca Krajine”, iz rubnih sela Krajinske granice i to: Osnovna škola ĐEVRSKE, VARIVODE, BRATIŠKOVCI i BRIBIRSKE MOSTINE, otputuju na desetodnevno ljetovanje u Grčku.– Ukupan broj djece 150 do 200 i to: treći, četvrti i peti razred osnovne škole.– Sa djecom mogu putovati samo po jedan nastavnik iz svakog razreda ili na dvadeset djece jedan nastavnik.– Troškove prijevoza djece od Beograda do Grčke snosi moja firma.Očekujem od Grčkih organizatora zvanični dokument koji ću Vam proslijediti čim ga dobijem.

Srdačan pozdrav. M.P.528 GENERALNI DIREKTOR Neven Ležaić, [v.r.]

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 23., kut. 17.

1411994., svibanj 31.[Benkovac]Zaključci proširenog predsjedništva SO Benkovac o političko-sigurnosnoj situaciji na području općine

Na osnovu člana 12. Statuta opštine Benkovac, prošireno Predsjedništvo Skupštine opštine Benkovac uz učešće predsjednika IS SO Benkovac, poslanika u Skupštini RSK sa područja opštine Benkovac, zamjenika komandanta 92. MT brigade, komandanta 3. pješadijske brigade, pomoćnika komandanta za pozadinu 7. Korpusa, načelnika SJB Benkovac i drugih najodgovornijih oficira SV RSK u jedinicama na području opštine Benkovac na svojoj 2. sjednici održanoj 31. aprila 1994. godine donosi sljedeće

Z A K L J U Č K Eo političko-bezbednosnoj situaciji na području opštine Benkovac

1. Predsjedništvo Skupštine opštine traži da se hitno pristupi inženjeriskim radovima radi utvrđivanja linija odbrane. Radi izvođenja navedenih radova i utvrđivanja linija prvog, drugog i trećeg reda potrebno je hitno osposobiti svu inženjerisku mehanizaciju, obezbjediti određena novčana sredstva i određenu količinu goriva. Predsjedništvo skupštine opštine

528 Okrugli pečat: Preduzeće za proizvodnju nameštaja, brodske opreme i okova, transport i export-import poslova sa P.O., Inox Krajina, Beograd.

385

traži od Glavnog štaba SV RSK, Predsjednika republike i Vlade da se hitno za navedene radove obezbjede određena novčana sredstva i potrebna količina goriva. Precizni podaci o potrebnom gorivu i novčanim sredstvima potrebnim za inženjeriske radove dostavit će se nadležnim organima naknadno.

2. Predsjedništvo Skupštine opštine konstatuje da je moral boraca na benkovačkom frontu zabrinjavajuće loš. Na to svakodnevno utiču brojni nerješeni problemi boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca. Posljednji događaji oko isplate novačnih naknada zaoštrili su stanje do takvih razmjera da cjele jedinice postavljaju ultimatume o napuštanju položaja, međusobno se razračunavaju i sl. Predsjedništvo Skupštine opštine Benkovac smatra da je nedopustivo da borac na prvoj borbenoj liniji ima daleko najmanju plaću od svih zaposlenih radnika danas u RS Krajini, da nema adekvatnu uniformu, da nema cigarete i da je najvećim djelom prepušten sam sebi. Sve to drastično pogoršava borbenu gotovost i zato se traži:

a) isplata novčanih naknada svim pripadnicima SV RSK koji su trenutno mobilisani po sistemu tri dinara na dan za sve dane u mjesecu bez obzira dali je borac bio na položaju ili na redovnom odmoru,

b) isplata novčanih naknada ratnim invalidima i porodicama poginulih boraca po sistemu kao i borcima na frontu sve dok se njihov status ne rješi kod nadležnog organa za boračko-invalidsku zaštitu,

c) brže i efikasnije rješavanje invalidskih i porodičnih penzija i drugih prava ratnih invalida i porodičnih penzija,

d) donošenje Zakona o uvođenju ratnog poreza ili raspisivanje zajma za odbranu RSK čiji bi cilj bio sistemsko rješavanje statusa boraca na način da Srpskom borcu i njegovoj porodici mora biti obezbeđen egzistencijalni minimum i da se obezbjede sredstva za punu borbenu gotovost SV RSK za odbranu od agresije. Polazeći od činjenice da je odbrana zemlje prvi i bezuslovni cilj opštinski organi u Benkovcu su donijeli odluku o uvođenju ratnog doprinosa. Međutim ubrzo se pokazalo da opština ne raspolaže sa mehanizmima za realizaciju navedene odluke i jedino rješenje je donošenje zakona za cjelo područje RSK. Neodrživo je stanje da npr. lica koja pružaju prevodilačke usluge UNPROFORU, iznajmljuju stambeni prostor i sl. primaju naknadu i po 600 – 700 DM mjesečno ili vlasnici privatnih radnji zarađuju visoke dobiti, a da borac u rovu istovremeno od novembra prošle godine do danas primi svega 45 din. ili da inženjeriska jedinica nema minimalnu količinu goriva za utvrđenje položaja,

e) pravno regulisanje imovine bivše JNA na način da se o navedenoj problematici donose Zakon kojim bi se sva imovina bivše JNA prenijela na SV RSK. Pored ostalog to bi bilo značajno za vojno-stambenu oblast jer su vojni stanovi uglavnom nasilno useljeni a oficiri SV RSK, borci, invalidi rata i porodice poginulih boraca su stambeno nerješeni. Donošenjem Zakona SV RSK bi postala vlasnik navedenih stanova i time bi se stvorila pravna osnova da vlasnik pokrene zakonite postupke za ispražnjenje nelegalno useljenih stanara i njihovu dodjelu pripadnicima SV RSK.

3. Potpisivanjem tzv. “Zagrebačkog sporazuma” pripadnici UNPROFOR-a iznose tumačenja da su dobili neograničenu slobodu djelovanja na našim prostorima. Po ponašanju UNPROFOR-a evidentno je da su oni predvodnici specijalnog rata protiv RSK koji je inteziviran prekidom oružane borbe. Zato Predsjedništvo SO Benkovac traži da se na republičkom nivou sve preduzme da se pripadnici UNPROFOR-a izmjeste iz dubine

386

teritorije RSK i u potpunosti rasporeda na linije razgraničenja, da se reguliše pitanje naplata putarine, korištenja objekata i sl.

4. Predsjedništvo najenergičnije traži da se sve poduzme da se izvrši revizija linije razgraničenja na području opštine Benkovac, a posebno se to odnosi na strateški važne kote kao što je Petrim te selo Stabanj i Kakma te da selo Smoković i srpska naselja koja gravitiraju selu Smoković u cjelosti budu unutar zaštićene zone. Predsjedništvo traži da netko od učesnika tzv. Zagrebačkog sporazuma dođe na zakazanu sjednicu Skupštine opštine 6. 06. 1994. godine kako bi odbornicima neposredno izložio odredbe toga Sporazuma, po mogućnosti Aco Drača koji najbolje poznaje područje opštine Benkovac,

5. Hitno je potrebno temeljito obezbjediti granicu RSK kako bi se sprečio ulazak sa hrvatske strane. Naime u zadnji mjesec dana zabilježena su dva potpuno slobodna i neometana ulaska u Benkovac građana Hrvatske nacionalnosti sa teritorije Hrvatske. Po istom sistemu sasvim je moguće da uđu i terorističke grupe i izazovu tragične posljedice. Također potrebno je i po dubini teritorija uspostaviti kontrole, obezbjediti vitalne objekte i sl.

6. Predsjedništvo SO traži da se odmah zabrane i onemoguće susreti naših građana sa Hrvatima na graničnim linijama koji su i na Benkovačkom području u zadnje vrijeme učestali. Smatramo da su ti susreti na kojima se vrši nedozvoljena razmjena roba i trgovina višestruko štetni za RSK.

7. Predsjedništvo SO traži objašnjenja od nadležnih vojnih vlasti za smjene nekih oficira SV RSK u 92. MT Brigadi i 3. pješadijskoj brigadi čija je zona odgovornosti na području opštine Benkovac. Također traži se objašnjenje u vezi nedavnog pokušaja premještanja određenog broja tenkova i druge borbene tehnike sa područja opštine Benkovac.

8. Pokreće se inicijativa za efikasniji rad pravosudnih organa u cilju jačanja borbenog morala srpskih boraca i ukupnog jačanja borbene gotovosti SV RSK. Posebno se traži efikasniji rad pravosudnih organa po pitanju krivičnog gonjenja i osude dezertera, raznih ratnih profitera i lopova.

9. Osniva se delegacija Skupštine opštine Benkovac u sastavu: Dr Stevan Vukša, predsjednik SO i poslanik, Rajko Ležaić, dipl. ing. predsjednik IS SO i poslanik, Marko Atlagić, prof. poslanik, Mirko Gagić, dipl. ing., poslanik, ppuk. Bajat Velimir, komandant 3. pješadiske brigade, ppuk. Uzelac Mirko, komadant 92. MT Brigade, Gagić Bogdanom, načelnik SJB Benkovac i Boško Dražić, komadant spec. jedinica. Zadatak pomenute delegacije je da traži prijem kod predsjednika RSK, komadanta GŠ SV RSK, predsjednika Vlade RSK, ministra odbrane i ministra finansija u Vladi RSK, ministra unutrašnjih poslova i ministra za pravosuđe i upravu, te da usmeno izlože navedene zaključke i traže njihovu realizaciju.

10. Ovi zaključci sastavljeni su u broju _____ primjeraka i imaju oznaku strogo povjerljivog dokumenta.

PREDSJEDNIŠTVO SKUPŠTINE OPŠTINE BENKOVAC

Broj: 01-89/2-94. M.P.529 Predsjednik:Benkovac, 31. 05. 1994. godine Dr Stevan Vukša, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., SO Benkovac, kut. 1.

529 Okrugli pečat: RSK, SO Benkovac.

387

1421994., lipanj 2.KninObavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK o posjeti američke delegacije području bivše Jugoslavije

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVARESOR DRŽAVNE BEZBJEDNOSTIBroj: 08/2-615/94.Knin, 02. 06. 1994.

– PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE– PREDSJEDNIK VLADE RSK– MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA RSK

Predmet: UNA – USA delegacija, posjeta područjima bivše Jugoslavije.-

Dana 05. 06. 1994. godine (nedjelja) Knin će posjetiti delegacija UNA – USA. Delegacija predstavlja organizaciju SAD pri UN u Nju Jorku530, a sačinjena je od visokih funkcionera različitih profila, eksperata za politička, vojna, tehnička i ekonomska pitanja. Radi se o ljudima sa možda najvećim uticajem na formiranje budžeta za mirovne operacije UN. Program posjete obuhvata prije svega radni sastanak 03. 06. 1994. godine sa ambasadorom Hrvatske, Bosne i Srbije i Makedonije sa visokim zvaničnicima UN. Delegacija je prethodno obišla mirovne misije u Kambodži, Somaliji, Salvadoru i na Golanskoj visoravni. Prvi radni dan na području bivše Jugoslavije je u Zagrebu u susretu sa predstavnikom Generalnog Sekretara UN Jasuši Akašija531 i komandantom UNPROFOR-a De La Prelom532, te večera sa domaćinom ambasadorom Galbrajtom533. Prvi zvanični sastanak sa predstavnicima iz vlasti bivše Jugoslavije je planiran za 05. 06. 1994. godine u Kninu sa predstavnicima RSK, uz posjetu Kenijskom i Kanadskom bataljonu u Medačkom džepu, a isti dan i večera sa predstavnicima Vlade RH u Zagrebu.Dana 06. 06. 1994. godine delegacija ide u Sarajevo na sastanak i večeru sa zvaničnicima “Bosanske Vlade”. Zavisno od mogućnosti namjeravaju isti dan posjetiti Mostar, ako ne bude moguće, vraćaju se u Zagreb.Dana 08. 06. 1994. godine delegacija ide u posjetu BJR Makedoniji i ima razgovor i radnu večeru sa njihovim zvaničnicima.Dana 09. 06. 1994. godine delegacija ide u Beograd gdj će imati sastanak sa licima koja im organizuje koordinator Civilnih poslova u Beogradu. Poslije podne istog dana se vraćaju u Zagreb na završne razgovore sa Akašijem i ostalim UN zvaničnicima, a 10. 06. 1994. godine ujutro putuju iz Zagreba za Beč.Napominjemo da se radi o ljudima sa izuzetno visokim uticajem u UN i sa uticajem na odluke, te da imaju VIP (veoma važne ličnosti) tretman.

530 New York.531 Yasushi Akashi.532 Bertrand de Sauville de La Presle.533 Peter Galbraith.

388

Prilog: spisak članova delegacije.534

Za NAČELNIK RESORA Drača AcoM.P.535 [………, v.r.]536

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 4.

1431994., lipanj 2.VukovarZahtjev Republičkog javnog tužiteljstva iz Vukovara Općinskom javnom tužiteljstvu u Korenici za informacije o nezakonitim radnjama u NP “Plitvička jezera”

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAREPUBLIČKO JAVNO TUŽILAŠTVO M.P.537

V U K O V A RBroj: KTR-20/94.Vukovar, 2. juna 1994. god.

OPŠTINSKO JAVNO TUŽILAŠTVOK O R E N I C A

Predmet: obaveštenje, traži sePožurujemo dopis od 16. maja 1994. broj KTR-20/94. koji glasi:Ovo tužilaštvo dobilo je informaciju o vršenju pljačke objekata i postrojenja, vlasništvo DP “Plitvice” od strane raznih subjekata. Takođe je dobilo informaciju da je DP “Plitvice” o tome upoznalo OJT Korenica i SUP. Sledom gore navedenog, potrebno je da nam HITNO dostavite informaciju o tome što je učinjeno da se spreče nezakonite radnje odnosno, da bi se zaštitilo uništavanje Nacionalnog parka Plitvička jezera.”Traženu informaciju dužni ste dostaviti u roku od 8 dana.

REPUBLIČKI JAVNI TUŽILACTrošić Milorad, [v. r.]

Dostaviti: M.P.538

1. OJT Korenica2. Predsedniku RSK Knin – lično3. Ministarstvu unutrašnjih poslova RSK Knin4. SUP Slunj

534 Priređivači su izostavili popis delegacije.535 Okrugli pečat: MUP RSK, Resor državne bezbjednosti, Knin.536 Potpis nečitak.537 Prijemni pečat: RSK, Služba Predsednika Republike, Knin; primljeno 14. 6. 1994., broj: 03-2-553/94.538 Okrugli pečat: RSK, Republičko javno tužilaštvo, Privremeno sedište u Vukovaru, Knin.

389

5. SUP Plaški6. Arhiva – ovde.

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 261.

1441994., lipanj 3.KninObavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK predsjedniku i ministru unutarnjih poslova RSK o djelovanju stranih organizacija u Zapadnoj Slavoniji

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVARESOR DRŽAVNE BEZBJEDNOSTIBroj: 08/2 – 629/94.Knin, 03. 06. 1994.

– PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE– MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA RSK

Predmet: Aktivnosti stranih organizacija na području Zapadne Slavonije.-

Na području Zapadne Slavonije ponovo oživljavaju aktivnosti u okvirima raznih takozvanih programa za socijalni i ekonomski razvoj vođenih od strane Biroa UN u Beču kao i do sada. Također se u sklopu istih programa ponovo pojavljuje humanitarna organizacija “Care” (Briga) kao i prošlog ljeta. Biro UNOV iz Beča je odnedavno počeo raditi anketu u okviru programa “100 kuća”, te dijeliti zahtjevne formulare za dodjeljivanje kredita za obnovu kuća. U formularima se od podnosioca zahtjeva traže sledeći podaci:– generalije– status zaposlenosti i plaća u DM– eventualna zarada od poljoprivrede– broj uzdržavanih članova porodice– adresa kuće i tko je sad koristi– kategorija oštećenja(1-4)– način otplate (gotovina, materijal, rad)– najvažniji radovi na kućiOsim ovih podataka podnosilac je dužan zahtjevu priložiti i sledeće dokumente:– iskaznica (vrsta i broj)– potvrda ličnog dohotka– potvrda procjene štete– potvrda o broju članova obitelji– specifikacija materijala– potvrda vlasništva (ili zamjena dokumenata iz opštine)

390

Na kraju formulara je napomena da kredit neće biti isplaćivan u gotovini već u kuponima za materijal i stručnu pomoć. U potpisu formulara je “Pakrac grad u obnovi”. Nosilac ove akcije uz UNOV – Biro Beč je i organizacija “CARE” za Austriju.Ove akcije se predstavljaju kao humanitarne akcije, a izvode ih dobrovoljci iz više zapadnih zemalja. Do sada su već učestvovali (uglavnom na hrvatskoj strani) dobrovoljci iz Belgije, Kanade, Njemačke, Velike Britanije, Holandije, Italije, Španije i Švicarske, a očekuje se uključivanje dobrovoljaca i iz drugih zemalja.Dobrovoljci su starosti od 19 do 47 godina, raznih zanimanja, a ostaju 2 do 3 nedjelje, neki i duže. Među dobrovoljcima se pojavljuje i Tomi Metju Varga,539 Kanada, koji je ostvarivao kontakte sa Veljkom Džakulom i Josipom Manolićem i u njegovoj pratnji je dobrovoljac iz Beograda Pavlović Zoran o kome za sada nemamo nikakvih saznanja.Od strane građana RSK u akciji su uključeni Mladen Kulić i Veljko Džakula sa svojim saradnicima. Nedavno je grupa švicarskih državljana zatražila dozvolu za posjetu srpskom dijelu Pakraca na kraće vrijeme da bi razgovarali sa Veljkom Džakulom koji za to ima odobrenje Vlade RSK isposlovano posredstvom izvršnog savjeta Pakrac Obrada Ivanovića.Grupa švicarskih državljana broji jedanaest članova mahom pripadnika raznih švicarskih humanitarnih i mirovnih organizacija, te članova švicarskog Parlamenta.Ovakva aktivnost je višestruko opasna. Osim klasičnog obavještajnog rada, zadatak ovakvih “humanitarnih organizacija” je da na perfidan način navikavaju stanovništvo na suživot uz stalna obećanja o velikoj materijalnoj pomoći koju je Zapad spreman isporučiti ako dođe do trajnog mira u Zapadnoj Slavoniji.

NAČELNIK RESORA M.P.540 Drača Aco, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 4.

1451994., lipanj 3.Plitvička JezeraOsvrt generalnog direktora DP-a “Plitvice” na izvješće UNESCO-a o NP-u “Plitvička jezera” kao dijelu svjetske baštine, upućen Vladi RSK i SO Korenica

DRŽAVNO PREDUZEĆE “PLITVICE”PLITVIČKA JEZERAGeneralni direktorBroj: 1114/94. Pl. Jezera, 03. 06. 1994.

VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINEK N I NSKUPŠTINI OPŠTINE KORENICAK O R E N I C A

539 Priređivači nisu utvrdili točno ime i prezime.540 Okrugli pečat: RSK, MUP, Resor državne bezbednosti, Knin.

391

Osvrt na Izvještaj Komisije UNESCO-a o stanju prirodnogfenomena Plitvičkih jezera kao dijela svjetske baštine

Nakon pola godine dobili smo preko UNPROFOR-a Izvještaj Komisije UNESCO-a o pregledu lokaliteta (i objekata) Nacionalnog parka Plitvička jezera.Za poslovodstvo i službu zaštite, Izvještaj je, što se tiče zaštićenosti i očuvanosti Nacionalnog parka kao dijela svjetske baštine, u najmanju ruku tendenciozan.Očito je da je Komisija UNESCO-a više brinula o politici nego o zaštiti Nacionalnog parka. O tome nedvosmisleno govore paralelni razgovori na nivou Republike Hrvatske i nivoa Republike Srpske Krajine, a onda i na nivou kvazi uprave u Zagrebu (u “egzilu”) i uprave DP “Plitvice”.Pri tome jednak tretman dat je poslovodstvu DP “Plitvice” i kvazi upravi u Zagrebu koja nema nikakvu obavezu, a praktično ne može ni imati, prema zaštiti prirodnog fenomena i komercijalno – turističkih objekata te infrastrukturi Nacionalnog parka.Međutim, Komisiji visoke asocijacije Ujedinjenih nacija “rukovodstvo” u egzilu u Zagrebu sugerira i na posredan način određuje odnos UNESCO-a prema stvarnim problemima i potrebama zaštićenog područja Plitvičkih Jezera.Tako su, na primjer, članovi Komisije sami ponudili izvjesnu financijsko-tehničku pomoć Nacionalnom parku, ali je ona izostala zbog protivljenja kvazi Uprave Nacionalnog parka u Zagrebu. To Komisija navodi i u svom nesistematiziranom tekstu, koji je zapravo pribilješka, a ne Izvještaj.S druge strane Izvještaj ne polazi od objektivne realnosti i od mjera koje su organi vlasti RSK i služba zaštite u Nacionalnom parku konkretno učinile i čine u zaštiti prirodnog fenomena ovog lokaliteta svjetske baštine.Sav je Izvještaj podređen političkim interesima prema kojima se negira stvarnost RSK i njen suverenitet na ovom dijelu njenog teritorija, pa su zato izostali argumenti o očuvanosti prirodnog fenomena Plitvičkih jezera (dok nasuprot tome štampa u svijetu ne rijetko, na osnovu navodne ugroženosti i navodnog miniranja Plitvičkih jezera, širi odiozu prema srpskom narodu kao zločinačkom narodu. To navodno miniranje Čorkove uvale Komisija ne propušta naglasiti.)Iz Izvještaja, zaista, dade se samo zaključiti da devastacija prirodnog fenomena nema, odnosno da je stanje, u odnosu na 1992. godinu, nepromijenjeno. Istina je, međutim, da je prirodni fenomen ne samo očuvan, već da je stanje zaštite bolje i uspješnije, a pogotovo objekata i infrastrukture na lokalitetima Parka nego 1992. godine. Valjda se tu konkretno dokazala stvarna i politička vlast RSK, na ovom prostoru pa i konkretna briga DP “Plitvice” za Plitvička jezera.Iznenađuje, stoga, da se Park ponovno stavlja u kategoriju NAJUGROŽENIJIH subjekata svjetske baštine iako su vlast RSK i DP “Plitvice” u svim vitalnim segmentima zaštitile ovaj svoj prostor. (Pa ako Plitvice spadaju u kategoriju “najagresivnijih”, zašto su izostale mjere financijske i tehničke pomoći?).Naime, po očuvanosti svog prirodnog fenomena, organizacije zaštite, te odnosu stanovništva, državnih organa, vojske i milicije, prostor Nacionalnog parka spada u najsigurnije i najzaštićenije ratom zahvaćene prostore bivše Jugoslavije. (Zar to ne govori i o visokom stepenu kulture i stanju kod ovdašnjeg srpskog stanovništva i ne pobija zlonamjerne napise u svjetskoj štampi).

392

Ovakve, samo asocijativne konstatacije Izvještaja, a pogotovo izbjegavanje da se dade istina o stanju prirodnog fenomena Plitvičkih jezera, šteti, ne samo Plitvicama kao ekonomskom i turističkom subjektu, već i položaju i ugledu RSK.Da li je to ili nešto drugo bio cilj ove Komisije i Izvještaja?!...Kao i do sad, za svaki, eventualni “pregled” Nacionalnog parka, pridržavat ćemo se uputstava naše Vlade i surađivati sa organima matične opštine Korenica.Sa uvažavanjem.

Generalni direktor M.P.541 Dr. Ilija Drakulić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 603.

1461994., lipanj 4.KninObavijest Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o posjeti američke delegacije Kninu i Gračacu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA ŠIFRIRANO-DXUPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTIBROJ: 08/3-1-1-2667-1/94.KNIN, 04. 06. 1994. GODINE

SUP – K N I NSUP – K O R E N I C ASJB – G R A Č A CDOSTAVLJENO DEŽURNOJ SLUŽBI MUP-A RSK542

DANA 05. 06. 1994. G U POSJET RSK DOĆI ĆE DELEGACIJA SAD. POSJETA DELEGACIJE SAD ĆE SE ODVIJATI PREMA SLEDEĆEM REDOSLJEDU. DELEGACIJA U KNIN STIŽE HELIKOPTEROM UN U JUŽNU KASARNU U KNINU. IZ JUŽNE KASARNE ĆE AUTOMOBILIMA U 10,30 KRENUTI U REZIDENCIJALNI PROSTOR NA TVRĐAVI U KNINU GDJE ĆE IH PRIMITI PREDSJEDNIK RSK MILAN MARTIĆ, PREMIJER BORISLAV MIKELIĆ I MINISTAR INOSTRANIH POSLOVA MILAN BABIĆ S NAJBLIŽIM SARADNICIMA. RAZGOVOR ĆE TRAJATI DO 12,30. ČASOVA KADA SE DELEGACIJA SAD VRAĆA PONOVNO U JUŽNU KASARNU U KNINU ODAKLE HELIKOPTEROM KREĆE U GRAČAC. DOLASKOM U GRAČAC DELEGACIJA SAD ĆE AUTOBUSOM NASTAVITI U MEDAK GDJE JE PREDVIĐEN SUSRET SA

541 Prijemni pečat: “Plitvice”, javno preduzeće za zaštitu i upravljanje Nacionalnim parkom, turizam, trgovinu, građevinarstvo, poljoprivredu i proizvodnju p. o., Plitvička jezera 1.542 Dopisano rukom.

393

SRPSKIM IZBJEGLICAMA SA PROSTORA, “MEDAČKOG DŽEPA” U VREMENU OD 13,30-14,30 ČASOVA.

OD 14,30-16,00 ČASOVA PREDVIĐEN JE OBILAZAK PODRUČJA “MEDAČKI DŽEP”. U 16,00 PREDVIĐEN JE POVRATAK ZA GRAČAC, A U 16,30 ČASOVA JE PREDVIĐEN JE POVRATAK HELIKOPTEROM U ZAGREB.

ZA VRIJEME BORAVKA DELEGACIJE NA PODRUČJU GRAČACA ISTOJ ĆE SE PRIDRUŽITI SAVA ŠTRBAC, PREDSJEDNIK DOKUMENTACIONO-INFORMATIVNOG CENTRA “VERITAS” I ZDRAVKO VUJINOVIĆ ISPRED KABINETA PREDSJEDNIKA RSK.

DELEGACIJA SAD BROJI 13. ČLANOVA.SUP-A KNIN DUŽAN JE IZVRŠITI OBEZBEĐENJE ZA VRIJEME KRETANJA I

BORAVKA DELEGACIJE U KNINU, A SUP – KORENICA – SJB GRAČAC TREBA IZVRŠITI OBEZBEĐENJA ZA VRIJEME BORAVKA DELEGACIJE NA PODRUČJU GRAČACA.

O VREMENU DOLASKA I ODLASKA DELEGACIJE SA SVOG PODRUČJAOBAVJESTITI DEŽURNU SLUŽBU MUP-A RSK NA TEL. BR. 185.

N A Č E L N I KNEBOJŠA PAVKOVIĆ M.P.543

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 20., kut. 8.

1471994., lipanj 6.KninZahtjev Ministarstva obrane RSK Vladi RSK i Ministarstvu financija RSK za dodatnim novčanim sredstvima

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO ODBRANEBroj: 1536-3Knin, 06. 06. 1994.

VLADA RSKMINISTARSTVO FINANCIJA

BUDŽET –

Zahtev za dodatna novčana sredstva za isplatuv/o, pripadnika civilne zaštite i službe o i o– dostavlja –

Po odobrenju v/s od strane Vlade RSK, n/s za isplatu koja su dodeljena nisu bila dovoljna da pokriju potrebe koje su prikazale jedinice SVK, CZ i službe O i O.

543 Prijemni pečat: primljeno 4. 6. 1994. u 15,20; obrađeno i predano 4. 6. 1994. u 16,20., br. 1352.

394

Iz toga razloga moralo se u jedinicama SVK smanjiti prijavljeno brojno stanje, a pripadnicima CZ i službe O i O nisu vršene nikakve isplate, a ukupno nedostaje 415.913,00 novih dinara po jedinicama:

75. POB nedostaje 4.000,00 ND7. K nedostaje 225.000,00 “15. K nedostaje 30.500,00 “21. K nedostaje 81.644,00 “18. K nedostaje 28.830,00 “REP. ŠTAB nedostaje 45.939,00 “ UKUPNO: 415.913,00 “NAPOMENA: Ovime zahtevom stavlja se van snage zahtev br. 1536-2 od 01. 06. 1994. god.

DOSTAVITI:– Naslovu M I N I S T A R– Arhiva P u k o v n i k Dr. Rade Tanjga, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHrvatski informativni centar, A/ 192-108.

1481994., lipanj 6.SlunjSlužbena zabilješka SJB Slunj o pljačkanju, maltretiranju i prijetnjama Hrvatima od strane pripadnika 21. dobrovoljačko-diverzantskog odreda SVK

SLUŽBENA ZABILJEŠKA

Sastavljena dana 06. 06. 1994. godine u prostorijama SJB Slunj a u vezi obraćanja MOČILAC JOSIPA, sin Mije, rođen 14. 02. 1933. godine u Donjem Popovcu, sa stalnim prebivalištem Lumbardenik kbr. 78, SO Slunj, koji prijavljuje da su mu 24. 05. 1994. godine došle za njega nepoznate osobe po imenu i prezimenu ali ih od ranije poznaje jer su isti kod njega dosada navraćali oko desetak puta te mu iz njegove kuće odvezli skoro sve vrednije stvari i da je iste morao sam utovarivati pod prijetnjom oružja.

Takodjer je 03. 06. 1994. godine oko 16,30 sati u ovaj SJB pristupio FLANJAK LOVRE, iz Slunja J. Modrušana kbr. 4, koji prijavljuje da su mu provalili u njegovu obiteljsku kuću i na vratima napisali “ZAUZETO” Dević Dušan 21. Dobrovoljačko – diverzantski odred”, a iz kuće mu je otuđen jedan tranzistor i ključ od jednih vrata.

U razgovoru sa komšijama srpske nacionalnosti koji stanuju u neposrednoj blizini Lovrine kuće dođeno do saznanja da su isti Flanjak Lovru maltretirali, prijeteći mu da će ga ubiti ili objesiti nazivajući ga raznim pogrdnim riječima.

U oba napred navedena slučaja uključeni su pripadnici 21. Dobrovoljačko-diverzantskog odreda.

395

Ovakve pojave su u poslijednje vrijeme učestale od strane pripadnika 21. Dobrovoljačkog odreda ali građani hrvatske nacionalnosti ne smiju prijavljivati jer se boje da će ih ponoći doći ubiti što im i usmeno prijete prilikom njihova posjeta. Pretnje se sastoje ukoliko prijave miliciji SJB Slunj da će biti likvidirani.

Ovlašteno sl. lice:Bošnjak Dragić, [v. r.]

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 18., inv. br. 1248.

1491994., lipanj 6.SlunjSlužbena zabilješka SJB Slunj o informativnom razgovoru s Matom Barićem u vezi krađe njegove stoke

SLUŽBENA ZABILJEŠKA

Sastavljena dana 06. 06. 1994. godine u prostorijama SJB Slunj a u vezi prijave krađe stoke iz podruma BARIĆ MATE iz Čamerovca, a stoka je bila vlasništvo Barić Mate.

Dana 05. 06. 1994. godine oko 12,30 sati u SJB pristupio je Barić Mate iz Čamerovca kbr. 144, koji prijavljuje da mu je dana 04. 06. 1994. godine u noćnim satima iz podruma odvedena jedna krava i jedan junac a da su mu prije tjedan dana točnije nedjelju na noć odvedene dvije krave iz istog podruma.

U njegovom podrumu ostalo je jedno tele staro mjesec dana dok mu je majka krava odvedena a isto tele nema sa čime hraniti odnosno nema mlijeka pa isto stalno riče, te zamoljava da se isto na bilo koji način odvede i preda na klaonicu. Pored teleta još je ostalo jedno žensko june staro oko godinu dana.

Prije nekoliko dana kod Barić Mate dolazio je da kupi krave Rončević Dane iz K. Ljeskovca ali se nisu sporazumjeli jer Mate nije želio prodati svoju stoku.

U 2. mjesecu 1994. godine kod Barić Mate u njegovoj kući bila su tri naoružana vojnika te su istog zatražili da im peče meso i nosi rakiju, nakon čega su ga pretukli a Mate je tada pobjegao od kuće Iz tih razloga Mate više ne smije spavati u svojoj kući jer se boji da će ga opet zateći u istoj da će ga pretući.

Prema dosad prikupljenim informacijama sumnja se da su u 2. mjesecu 1994. godine kod Barić Mate bili Ćuić Milorad zv. “Bekrija”, Tepavac Nenad, sin Đure oba iz Broćanca i Delač Nikola iz Videkić Sela.

Pošto se napred navedeni nalaze u pograničnoj jedinici u Bogovolji predpostavlja se da su isti dogovorili sa Muslimanima te oterali stoku od Barić Mate i prodali Muslimanima, što bi najvjerovatnije morao neko znati od starješina na pograničnom dijelu na području Bogovolje.

Patrola ove SJB otišla je kod Ćuić Milorada zv. “Bekrija” ali isti nije pronađen kod kuće već se nalazi na području – položaju u mjestu Bogovolja.

Ova bilješka se dostavlja radi daljnje obrade.

396

Ovlašteno sl. lice:Bošnjak Dragić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 6044.

1501994., lipanj 6.KninDopis predsjednika RSK predsjedniku Vlade RSK o neslaganju s ministrom informiranja RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAPREDSJEDNIK REPUBLIKE M.P.544

VLADA RSKPredsjedniku Vladegosp. Borislavu MikelićuK n i n

Poštovani gospodine Mikelić,Skrećem Vam pažnju da je član Vlade, čiji ste Predsjednik, ministar za informisanje gosp.

Boro Rašuo 03. juna 1994. godine, u više dnevnih listova u Saveznoj Republici Jugoslaviji (Borba, Večernje novosti, Politika) zatražio da položim račune za navodno ograničavanje prava na slobodu informisanja.

Uvjeren sam da je u pitanju neprimjeren napad na instituciju Predsjednika države.Molim Vas da ovaj problem iznesete na slijedećoj sjednici Vlade, te da me obavijestite da

li je istup ministra Bore Rašuo imao podršku ostalih članova Vlade.Ujedno Vam skrećem pažnju da smo obavezni eventualne nesuglasice rješavati u okviru

institucija kojima rukovodimo, a u krajnjem slučaju pred Parlamentom. Posebno, ako je izlazak, prije toga, pred javnost višestruko štetan, kao u ovom slučaju.Knin, 06. juna 1994.g.

PREDSJEDNIK REPUBLIKEMilan Martić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 30.

544 Prijemni pečat: RSK, Vlada RSK, Knin; primljeno 6. 6. 1994., broj: 05-5-148/94.

397

1511994., lipanj 7.TuranjPravila UNPROFOR-a za obavljanje policijskih poslova u zoni razdvajanja na osnovi sporazuma o prekidu vatre

U N P R O F O R UNITED NATIONS PROTECTION FORCE

PRAVILA ZA OBAVLJANJE MILICIJSKIH POSLOVA U ZONIRAZDVAJANJA NA OSNOVU SPORAZUMA O PREKIDU VATRE OD

29. MARTA 1994. DONEŠENA NA TURNJU 7. JUNA 1994KOJA SE SPROVODE OD 0800 ČASOVA 14. JUNA 1994.

Obe strane se moraju u potpunosti pridržavati slova i duha tačke 4 (četiri) Sporazuma o prekidu vatre i Tačke 9 (devet) Aneksa B istog sporazuma, te ovde navedenih pravila i Operativnih uputstava koje je izdao šef civilne policije UN (u daljem tekstu: CIVPOL).

Svi zahtevi za pojašnjenjima koja se odnose na tumačenje ovih pravila i/ili Operativnih uputstava moraju biti upućeni šefu CIVPOL-a koji ima puno diskreciono pravo i isključiva ovlašćenja u rešavanju takvih pitanja.

Originalni dokumenat sačinjen je na engleskom, sa prevodima na hrvatski i srpski jezik. Engleska se verzija smatra originalnom.

1. UNPROFOR ima isključivu kontrolu nad dejstvima svih pripadnika POLICIJE/MILICIJE unutra Zone razdvajanja.Prema tome, POLICIJA/MILICIJA će morati strogo da se drže uputstava koja će im dati posmatrači CIVPOL-a.

2. Svi pripadnici POLICIJE/MILICIJE ulaze u Zonu razdvajanja samo uz odobrenje i u pratnji CIVPOL-a. Za čitavo vreme svog boravka u Zoni razdvajanja ostaće pod pratnjom CIVPOLA-a. Pripadnici POLICIJE/MILICIJE u Zoni razdvajanja moraju uvek nositi identifikacione kartice koje su izdane od strane CIVPOL-a. Ulazak u Zonu razdvajanja dozvoljava se samo na prelazima UN-a, koji su navedeni u Aneksu A Sporazuma o prekidu vatre osim ako UNPROFOR i strana o kojoj se radi ne dogovore drugačije.

3. CIVPOL će vršiti kontrolu rada svih pripadnika POLICIJE/MILICIJE u Zoni razdvajanja. Ta kontrola uključuje uputstva pripadnicima POLICIJE/MILICIJE u vezi prirode i obima poslova za koje je odgovorna POLICIJA/MILICIJA. Svako hapšenje i/ili privođenje unutar Zone razdvajanja može da se izvrši pod uslovom da je zakonito i nužno. CIVPOL-u je potrebno dati razumno i prihvatljivo objašnjenje.

4. Prisustvo POLICIJE/MILICIJE u Zoni razdvajanja mora da bude privremene prirode. Ovo ne isključuje mogućnost patrolisanja bilo koje strane u bilo koje vreme pod uslovom da je CIVPOL za to dao odobrenje. Niti jedna od strana ne sme da osnuje stalne ili privremene milicijske stanice unutar Zone razdvajanja.

5. Unutar Zone razdvajanja, svaka od strana ograničiće svoje patrole i vršenje milicijske delatnosti na područja dogovorena između pojedine strane i šefa CIVPOL-a u sektoru.

6. Strane moraju da osnuju u svakom sektoru Policijski odbor koji će se sastojati od po jednog predstavnika svake strane i šefa CIVPOL-a u sektoru koji će vršiti dužnost predsedavajućeg.

398

Ovaj Policijski odbor razmatraće i nastojati da reši sva pitanja u vezi obavljanja milicijske delatnosti u Zoni razdvajanja. Pitanja koja Policijski odbor ne bude u stanju da reši biće upućena direktno šefu CIVPOL-a koji će da ih uputi Zajedničkoj komisiji na centralnom nivou. Ako strane ne mogu da postignu dogovor, predsedavajući Zajedničke komisije ima puno diskreciono pravo i ovlašćenje da donese konačnu odluku. Bilo koja od strana kao i šef CIVPOL-a u sektoru mogu da zatraže sazivanje sastanaka Policijskog odbora.

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 23., kut. 15.

1521994., lipanj 7.TuranjNaputci UNPROFOR-a za obavljanje policijskih poslova u zoni razdvajanja

U N P R O F O R UNITED NATIONS PROTECTION FORCE

OPERATIVNA UPUTSTVA

ZA OBAVLJANJE MILICIJSKIH POSLOVA

U ZONI RAZDVAJANJA NA OSNOVU SPORAZUMA O PREKIDU VATRE

OD 29. MARTA 1994. DONEŠENA NA TURNJU 7. JUNA 1994

KOJA SE SPROVODE OD 0800 ČASOVA 14. JUNA 1994.

• ObestranesemorajuupotpunostipridržavatislovaiduhaTačke4(četiri)Sporazumaoprekidu vatre i Tačke 9 (devet) Aneksa B istog sporazuma, te ovde navedenih pravila.• Svizahtevizapojašnjenjimakojaseodnosenatumačenjeovihpravilamorajubitiupućenišefu CIVPOLA-a, koji ima puno diskreciono pravo i isključiva ovlašćenja u rešavanju takvih pitanja.• OvajdokumenatmoćićesemenjatisamokadaUNPROFORtoocenipotrebnim.• ObaOperativnauputstvazamenjuju“OsnovnaoperativnapravilazaZonerazdvajanja”,prema Tački 10 Aneksa B Sporazuma o prekidu vatre, kako su dogovorena 23. aprila 1994.

DEFINICIJE POJMOVAa. Pojam “POLICIJA/MILICIJA” odnosi se na hrvatsku/srpsku policiju;b. Pojam “STRANE” odnosi se na srpske i hrvatske vlasti;c. Pojam “ŠEF CIVPOL-a U SEKTORU” odnosi se na lica koja je šef CIVPOL-a imenovao,

a koja su u operativnom/administrativnom smislu odgovorna za rad policije UN-a u sektorima Sever, Jug, Istok i Zapad.

d. Kratica “ZR” odnosi se na Zonu razdvajanja.

1. KONTROLA U ZONI RAZDVAJANJAa. UNPROFOR ima potpunu i isključivu kontrolu nad svim pripadnicima “POLICIJE/MILICIJE” koji ulaze i dejstvuju u ZR. POLICIJA/MILICIJA će se stoga strogo pridržavati uputa koje će im dati posmatrači CIVPOL-a.

399

b. Svi pripadnici POLICIJE/MILICIJE ulaze u ZR samo uz odobrenje i pod pratnjom CIVPOL-a.c. CIVPOL će kontrolisati rad svih pripadnika POLICIJE/MILICIJE u ZR. Ova kontrola uključivaće uputstva POLICIJI/MILICIJI što se tiče prirode i obima poslova za koje je POLICIJA/MILICIJA odgovorna.d. Pripadnici POLICIJE/MILICIJE u ZR moraju uvek da nose identifikacione kartice koje izdaje CIVPOL.e. Zajednička komisija na centralnom nivou dogovoriće maksimalni broj pripadnika POLICIJE/MILICIJE kojima će da bude dozvoljen ulaz i rad unutar ZR. Ovaj broj biće naznačen u Aneksu A ovog dokumenta.f. Ni policija ni milicija ne smeju da uspostavljaju ni stalne ni privremene policijske stanice unutar ZR.

2. BEZBEDNOSTa. UNPROFOR je jedini odgovoran za bezbednost unutar ZR. CIVPOL i vojne snage UNPROFOR-a u tu će svrhu da patrolišu.b. Patrole POLICIJE/MILICIJE biće dozvoljene samo u područjima koja UNPROFOR proglasi bezbednima od mina.c. Ulaz u ZR biće dozvoljen samo stanovnicima ZR (licima koja žive u ZR) i licima koja imaju važeću dozvolu UNPROFOR-a.d. Nikakvo naoružanje, sem onog koje nose ovlašćeni pripadnici POLICIJE/MILICIJE i UNPROFOR-a neće biti dozvoljeno unutar ZR. CIVPOL može da zatraži od POLICIJE/MILICIJE pomoć u razoružavanju svih ostalih naoružanih pojedinaca unutar ZR. Konfiskovano naoružanje biće dato na čuvanje POLICIJI/MILICIJI.

3. ULAZAK, IZLAZAK I RAD UNUTAR ZRa. Ulazak u ZR dozvoljen je samo na prelazima UN-a, koji su navedeni u Aneksu A Sporazuma o prekidu vatre, sem ako se strana o kojoj se radi i CIVPOL drugačije ne dogovore.b. CIVPOL će po svom nahođenju uspostaviti svoje pod-stanice u ZR.c. Pripadnici POLICIJE/MILICIJE ne smeju ni pod kojim okolnostima da uđu u ZR bez prethodnog odobrenja CIVPOL-a, te bez CIVPOL-ove pratnje tokom celog boravka unutar ZR.d. CIVPOL će pozivati POLICIJU/MILICIJU na vlastitu inicijativu ili će, na zahtev strana, dozvoliti pripadnicima POLICIJE/MILICIJE ulazak i rad u ZR.e. Strane moraju CIVPOL-u 24 časa unapred da dostave zahtev za patrole unutar ZR. CIVPOL će odrediti broj i učestalost patrola unutar ZR.f. U hitnim slučajevima, strane i CIVPOL moraće da reaguju što je brže moguće. CIVPOL će hitnim slučajevima dati prioritet.g. Obe strane će svoje patrole i dejstovanje unutar ZR ograničiti na područja dogovorena između pojedine strane i šefa CIVPOL-a u sektoru.h. Ako i kad se radi o spornim područjima, ni policiji ni miliciji ne će biti dozvoljen ulaz u ta područja bez prethodno postignutog sporazuma između UNPROFOR-a i pojedine strane. U međuvremenu, u spornom području milicijsku delatnost obavljaće CIVPOL, a patrolu UNPROFOR.i. Ako u spornom području bude počinjen teški zločin, šef CIVPOL-a u sektoru odrediće stranu koja će da sprovede istragu i pokrene krivični postupak.

400

4. HAPŠENJE I PRIVOĐENJEa. Stanovnici ZR imaće punu slobodu kretanja unutar ZR. Nijedan stanovnik ZR ne sme da bude priveden ili uhapšen samo na osnovu toga što se nalazi unutar ZR.b. Obe strane obavezuju se da će da poštuju međunarodno prihvaćene standarde poštivanja ljudskih prava.c. Hapšenja i/ili privođenja unutar Zone razdvajanja može da se izvrši pod uslovom da su zakonita i nužna. CIVPOL-u je potrebno dati razumno i prihvatljivo objašnjenje.d. CIVPOL mora da bude u potpunosti obaveštavan o svim postupcima koje provodi POLICIJA/MILICIJA unutar ZR a koji bi mogli da dovedu do pokretanja sudskog postupka. CIVPOL-u također mora da bude dozvoljen neograničen pristup svim takvim postupcima, te svoj relevantnoj dokumentaciji.

5. ISTRAGA I SUCIa. Kada POLICIJA/MILICIJA to smatra potrebnim, ona može od CIVPOL-a da zatraži dozvolu za ulazak istražnog suca ili milicijskog stručnjaka u ZR. U tim se slučajevima POLICIJA/MILICIJA mora direktno povezati s CIVPOL-om što se tiče (A) izdavanja dozvola CIVPOL-a, i (B) pratnje CIVPOL-a za suca/istražitelja tokom njihovog boravka u ZR.b. Kada se u ZR provodi istraga, CIVPOL mora da bude redovno informisan o toku istrage, te mora da dobije puni izveštaj o rezultatu istrage. Primerci svih relevantnih izveštaja i dokumentacije moraju da se dostave na zahtev CIVPOL-a.c. U slučaju da CIVPOL odobri ulazak u ZR milicijskim stručnjacima (kriminalističkim tehničarima, pirotehničarima i dr.), ukupan broj pripadnika POLICIJE/MILICIJE unutar ZR, uključujući te stručnjake, ne sme da pređe broj naznačen u Aneksu A ovog dokumenta.

6. PREVODIOCIa. CIVPOL po vlastitom nahođenju određuje broj prevodioca koji smeju da prate pripadnike CIVPOL-a unutar ZR. Strane moraju da omoguće tim prevodiocima istu slobodu kretanja i ličnu bezbednost kao i pripadnicima CIVPOL-a.

7. INFORMISANJEa. Šefovi policije/milicije obe strane moraju šefu CIVPOL-a u sektoru da dostave dnevni izvještaj o radu, patrolama i akcijama koje su poduzeli pripadnici POLICIJE/MILICIJE unutar ZR. Taj će se izvještaj dostavljati svakog jutra.

8. KOMUNIKACIJEa. Između šefova POLICIJE/MILICIJE i šefa CIVPOL-a tog sektora moraju da se uspostave telekomunikacione veze.

9. VEZAa. Šefovi CIVPOL-a u sektorima odrediće područja za koja će strane da imenuju oficire za vezu POLICIJE/MILICIJE. Uloga tih oficira biće da održavaju redovne veze između strana i UNPROFOR-a.

10. PITANJA U VEZI OBAVLJANJA MILICIJSKE DELATNOSTI U ZRa. Zvanična pitanja u vezi obavljanja milicijske delatnosti u ZR dostaviće se u pismenom obliku šefu CIVPOL-a u sektoru na razmatranje i eventualnu akciju.b. Strane moraju u svakom sektoru da uspostave Policijski odbor (u daljem tekstu: PO) koji će se sastojati od po jednog predstavnika svake strane i šefa CIVPOL-a u sektoru koji će da vrši dužnost predsedavajućeg odbora.

401

c. Policijski odbor (PO) razmatraće i nastojati rešiti sva pitanja u vezi obavljanja milicijske delatnosti unutar ZR. Pitanja koja PO ne bude mogao da reši biće upućena direktno šefu CIVPOL-a koji će takva pitanja da prosledi Zajedničkoj komisiji na centralnom nivou na rešavanje. Ako strane ne mogu da postignu dogovor, predsedavajući Zajedničke komisije na centralnom nivou ima diskreciono pravo i ovlašćenje da donese konačnu odluku.d. Šef CIVPOL-a u sektoru ili njegov delegat vodiće zapisnik na sastancima PO koji će biti podeljen stranama.e. Sastanak PO može da zatraži bilo koja od strana ili može biti sazvan na inicijativu šefa CIVPOL-a u sektoru.

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 23., kut. 15.

1531994., lipanj 8.TrstDopis o. Ilije Ivića predsjedniku Vlade RSK o suradnji Italije i RSK

o. Ilija Ivić

Trst – Italija, 08. jun 1994.

Vlada RSKPredsjednik B. Mikelić

Po ovlaštenju grupe istaknutih poslanika Aleanza Nazionale i Forza Italija koji su dobili izbore i sastavili italijansku vladu, ovlašten sam da prenesem sljedeće:– U nedelju 12. juna sprovešće se italijanski izbori za Evropski parlament, a potom će grupa poslanika italijanskog i Evropskog parlamenta u zvaničnoj delegaciji posjetiti Knin, sa ovlaštenjem političkih organa državne koalicione vlasti da prizna RSK. U sinoćnem telefonskom razgovoru sa prof. dr. Đakomelijem545 iz Trsta, jednim od uticajnih političara pokrajine Friuli – Venecija – Đulija546 još jednom je potvrđeno i dato mi je ovlaštenje da zvaničan ovakav stav italijanske delegacije, koji će on predvoditi, prenesem Vladi RSK i njenom predsedniku gosp. B547. Mikeliću. Zatim sam izvješten o pripremama posjete državne delegacije RSK Italiji o čemu će se uskoro dogovoriti i odrediti datum posjeta.Narednih dana očekuje se posjeta privrednika Italije Krajini.Uz izraze dubokog poštovanja

o. Ilija Ivić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHrvatski informativni centar, A/157-002.

545 Giacomelli. Priređivači nisu utvrdili ime.546 Giulia.547 Borislav.

402

1541994., lipanj 8.VojnićObavijest Odsjeka za pogranične poslove SUP-a Vojnić MUP-u RSK o dopuštenju za prijelaz granice konvoju kamiona iz AP Zapadna Bosna

Rsk – mupSup – Vojnić

Odsjek za pogranične poslove M.P.548

Broj:08-03/1-1-16-12/959-94.d.d.Vojnić, 8. 6. 1994. godine

Ministarstvo unutrašnjih poslova(Odsjek za pogranične poslove)

Dana 6. 6. 94.godine na osnovu usmenog dogovora predsjednika vlade Bore Mikelića i ministra up Rsk gospodina Ilije Prijića dozvoljen je prelaz preko teritorija Rsk konvoju od 16 (šesnaest) kamijona Ap Zapadna Bosna, te odlazak u Republiku Hrvatsku radi prevoza roba ekonomskog tipa, koji konvoj se dana 7. 6. 1994. godine u R. Hrvatskoj djelomično razdvojio, na način da su se četiri auto cisterne vratile sa teretom u Ap Zapadna Bosna a ostali dio konvaja ostao u Hrvatskoj na utovaru roba.

Dana 7. 6. 1994. godine od Ap Zapadna Bosna dobili smo dodatni zahtjev za prelazak gore navedene 4 cistrene, koje bi se pridružile ostalom djelu konvoja u Hrvatskoj, te kompletno zajedno vratili u Ap stoga vas molimo da nam izdate odobrenje za prolaz 4 auto-cisterne preko područja Rsk na relaciji Maljevac-Turanj i obratno.

šef odsjeka:Devetak Dušan M.P.549

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 7.

1551994., lipanj 8.KninZapisnik s 5. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAVLADA

ZAPISNIKsa 5. redovne sjednice Vlade RSK održane

dana 08. 06. 1994. godine u Kninu s početkom u 9.00 časova

548 Prijemni pečat: RSK, MUP, Knin; primljeno 9. 6. 1994., broj: 08/3-1-2795-1/94.549 Prijemni pečat: primljeno 8. 6. 1994. u 10,40.

403

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Sjednici prisustvuju svi članovi Vlade.Sjednici kao gosti prisustvuju: Mirjana Milanović, Veljko Korolija, Pavao Marjanović, Sretko Petković i Boško Vitas.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Borislav Mikelić.Za sjednicu je predložen slijedeći

D N E V N I R E D1. Verifikacija zapisnika sa prethodnih sjednica (od 1. – 4. sjednice)I PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU2. Informacija o razgovorima sa međunarodnim predstavnicima3. Ministarstvo finansija

3.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o bankama i drugim finansijskim organizacijama3.2. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o kreditnim poslovima sa inostranstvom3.3. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o ukidanju propisa iz oblasti deviznog i

spoljnotrgovinskog poslovanja3.4. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom

porezu i posebnoj republičkoj taksi koji se plaćaju za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti

3.5. Prijedlog kriterijuma i elemenata za zaključivanje novih ugovora o depozitu po viđenju

3.6. Donošenje odluke o izdavanju obveznica za finansiranje RSK za 1994. godinu3.7. Donošenje Odluke o ustupanju dijela ostvarene razlike u cijenu (marže) JP “NIK”

Mirkovci od prodanih naftnih derivata vojsci RSK4. Ministarstvo odbrane

4.1. Zahtjev za dodatna novčana sredstva za isplatu v/o pripadnika civilne zaštite i službe ONO

4.2. Operativni plan realizacije Programa snabdjevanja vodom u 1994. godini5. Ministarstvo pravosuđa i uprave

5.1. Uredba o načinu vršenja poslova ministarstava i posebnih organizacija van njihovog sjedišta

6. Ministarstvo trgovine i turizma6.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju6.2. Donošenje Odluke o uređenju prometa roba i usluga sa SRJ, RS i bivšim

jugoslavenskim republikama (sa uputstvom)6.3. Donošenje Uredbe o malograničnom prometu sa AP Zapadna Bosna

7. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva7.1. Informacija o proljetnoj sjetvi7.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o nacionalnim parkovima

8. Ministarstvo informisanja8.1. Informacija o stanju u informativnom sistemu RSK

9. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja9.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata9.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o pravima vojnih invalida i porodica palih boraca9.3. Utvrđivanje prijedloga Zakona o društvenoj brizi o djeci9.4. Donošenje Odluke o ukidanju Odluke Vlade o finansiranju javnih kuhinja9.5. Donošenje Odluke o poništavanju Odluke o oslobađanju uplate doprinosa

404

10. Republički zavod za statistiku i informatiku10.1. Prijedlog osnovnih ekonomskih indikatora za praćenje sprovođenja Programa

rekonstrukcije monetarnog sistema i ekonomskog oporavka RSK

II PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJU PO SKRAĆENOM POSTUPKU11. Donošenje Odluke o osnivanju komisije za hartije od vrijednosti12. Donošenje Odluke o imenovanju sekretara Komisije za hartije od vrijednosti13. Donošenje rješenja o imenovanja člana Republičke komisije za popis i procjenu ratne

štete14. Donošenje Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o mreži vaspitno – obrazovnih ustanova

RSK15. Donošenje rješenja o imenovanja savjetnika Predsjednika Vlade za ekonomska pitanja16. Donošenje Odluke o imenovanju potpisnika žiro-računa Sekretarijata Vlade RSK u

Kninu i Beogradu17. Donošenje Odluke o kupovini fotokopirnog aparata za potrebe Sekretarijata Vlade

RSK18. Donošenje rješenja o imenovanju članova Upravnog odbora Republičkog zavoda za

tržište rada19. Donošenje rješenja o imenovanju Upravnog odbora fonda PIO RSK20. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava fondu PIO21. Davanje saglasnosti na pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih

mjesta u Srpskom narodnom pozorištu22. Donošenje Odluke o finansiranju kataloga “RSK – korijeni državnosti i nastanak”

III MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE23. Informacija o Programu socijalne obnove na području opštine Pakrac24. Informacija inicijativnog odbora za obnovu i razvoj srpskih pravoslavnih sela Kašića, Islama Grčkog, Islama Latinskog, Smokovića i Murvice25. Informacija o štrajku zdravstvenih radnika u Domu zdravlja Beli Manastir26. Zauzimanje stava Vlade po pitanju dokumentarnog filma “Republika Srpska Krajina”

i izmjenjen i nadopunjen sa2.2. Sporazum Vlade i UN o statusu zaštitnih snaga UN-a2.3. Donošenje Odluke o osnivanju Agencije za angažiranje lokalnih lica i poslovne

saradnje sa Međunarodnim organizacijama2.4. Ministarstvo za saobraćaj i veze Informacija o razgovorima sa predstavnicima “Pupina” i PTT Srbije3.8. Utvrđivanje prijedloga Zakona o posebnom porezu na promet za finansiranje SVK7.3. Donošenje Odluke o obaveznom veterinarsko-sanitarnom pregledu svinja na

području RSK zbog pojave trihinelozeTačka 8.1. dijeli se na

8. a) Određivanje Vlade prema prepisci Rašuo550 – Martić551

8. b) Kadrovske promjene na RTV RSK8. v) Zahtjev za finansiranje “Ljetne škole novinarstva”9.6. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava fondu PIO (točka 20. iz skraćenog

postupka)

550 Borivoj.551 Milan.

405

10.2. Informacija o problemima Republičkog Zavoda za statistiku i informatiku10. a) Ministarstvo energetike Donošenje Odluke o načinu izrade bilanca potražnje naftnih derivata u RSK10. b) Ministarstvo zdravlja Donošenje Odluke o preuzimanju osnivačkih prava DZ u Belom Manastiru Donošenje Odluke o razrješenju i imenovanju v.d. direktora DZ u Belom

Manastiru10. v) Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo Donošenje Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Republičkog

geodetskog zavoda Donošenje Odluke o prihvatanju ponude GP “Radnik”10. g) Donošenje Odluke o finansiranju kataloga “RSK – Korjeni državnosti i nastanak”

(tačka 22. iz skraćenog postupka)20. u skraćenom postupku Donošenje Odluke o štampanju radnih knjižica22. u skraćenom postupku Davanje saglasnosti na Rješenje direktora uprave carina o razrješenju i postavljenju

upravnika carinarnice u Vukovaru22. a) u skraćenom postupku Donošenje Rješenja o imenovanju pomoćnika ministra trgovine

Nakon ovih izmjena i dopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.

Ad-1Verifikovani su zapisnici od 1. – 4. sjednice Vlade s tim da su usvojene primjedbe

slijedećih ministarstava:Ministar Veselinović552 – U zapisniku sa 4. sjednice Vlade održane 24. 05. 1994. godine

u tački 9.2. drugi stav zaključka, treba da glasi: “Radnu grupu za doradu Uredbe sačinjavaju ministri Bosnić,553 Šijan554 i Veselinović, a zadatak radne grupe je da precizira minimalne cijene ispod kojih se ne može vršiti kompezacija. U završnom dijelu Uredbe moraju se nabrojati deficitarne robe za RSK.”

Ministar Krička555 – U zapisnika sa iste sjednice u zaključku pod tačkom 11.1. treba da stoji “gosp. Rkman”,556 a u stavu 3. istog zaključka umjesto Veleht Nikola treba da stoji “Velebit Nikola”

U zapisniku sa 2. sjednice Vlade održane 28. 04. 1994. na kraju zapisnika treba da stoji: “Na prijedlog predsjednika Mikelića doneseno je

R J E Š E N J E

o postavljenju sekretara Vlade”Naprijed navedene primjedbe usvojene su kao što je već rečeno i izvršit će se korekcija

zapisnika sa 2. i 4. sjednice.

552 Ratko.553 Mile.554 Simo.555 Milivoj.556 Branko.

406

Ad-22.1. Predsjednik Mikelić informisao je članove Vlade o razgovorima vođenim u Ruskoj

ambasadi u Beogradu sa gospodinom Ćurkinom.557 Osim predsjednika Mikelića s naše strane pozvani su predsjednik Martić i ministar Babić.558 Razgovaralo se o realizaciji 1. faze Zagrebačkog sporazuma i konstatovano je da hrvatska strana nije izvršila svoje obaveze. Mi ćemo uputiti zahtjev UNPROFOR-u i hrvatskoj strani da se hrvatska vojska povuče iz tampon zone. U protivnom naše snage će se vratiti na položaje odakle su se povukle. Drugi dio razgovora je bio posvećen nastavku pregovora o ekonomskim pitanjima sa RH. Mi smo rekli da ako se sprovede do kraja 1. faza sporazuma o povlačenjima i razdvajanju snaga da onda možemo nastaviti pregovarati o ekonomskim pitanjima s čim se gospodin Ćurkin složio. On nam je rekao da je stav međunarodnih faktora da se pregovori moraju voditi na teritoriji RH ili RSK, na što smo mi odgovorili da se moramo konsultovati sa našom Vladom i Parlamentom. U nedjelju popodne obavješteni smo da se ide u Ženevu i predsjednik Martić je rekao da će se ići u utorak i da s njim ide ministar Babić. Predsjednik Martić je otišao u Ženevu s gospodinom Jarčevićem559 i dobili smo informaciju da su pregovori da su pregovori sa hrvatskom stranom vezano za ekonomska pitanja zakazani za 16. i 17. 06. 1994. godine na Plitvicama.

Potom je ministar Babić informisao članove Vlade o razgovorima sa gospodinom Miloševićem. On je obećao da će pokušati obezbjediti preko gospodina Stoltenberga560 prethodne konsultacije između nas i hrvatske strane, s tim što smo konstatovali da Knin i Plitvice ne dolaze u obzir za nastavak pregovora. Na kraju je ministar Babić predložio da se o ovome više ne diskutuje dok ne dobijemo potpunu informaciju iz Ženeve. Potom je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi ministri, a po završetku rasprave usvojen je

Z A K LJ U Č A KNašu delegaciju u razgovorima predvodit će predsjednik Mikelić i ministar Babić, a po

potrebi će se uključiti i drugi resorni ministri. Zadužuju se svi ministri da kandiduju pitanja za ekonomske pregovore iz svojih resora i sutra ujutro ih dostave predsjedniku Vlade.

2.2 Ministar Babić i zamjenik ministra Petković561 ukratko su obrazložili odrede Sporazuma između Vlade Republike Srpske Krajine i Ujedinjenih nacija o statusu Zaštitnih Snaga Ujedinjenih nacija (prilog br. 1.)

U raspravi koja je potom otvorena učestvovali su ministri Petrović,562 Veselinović, Tanjga563 i Šijan a po završetku rasprave usvojen je

Z A K LJ U Č A KPrihvata se Sporazum kojeg će ispred Vlade RSK potpisati predsjednik Mikelić a ispred

UN-a potpis bi trebao dati generalni sekretar Butros Gali.564

2.3. Donesena je

557 Vitaliy Churkin.558 Milan.559 Slobodan.560 Thorvald Stoltenberg.561 Sretko.562 Branko.563 Rade.564 Boutros Boutros Ghali.

407

O D L U K Ao osnivanju Agencije (prilog br. 2)Pod ovom tačkom primljene su na znanje informacije o zahtjevu Ede Katić (prilog br. 3.) i informacija o. Ilije Ivića (prilog br. 4)

2.4. Ministar Pađen565 obavijestio je članove Vlade o razgovorima vođenim s predstavnicima “Pupina” i PTT Srbije shodno zaključku sa zadnje sjednice. On je istakao da su “Iskrine” centrale atestirane i provjerene, a kod “Pupina” je nešto drugo. Kod “Iskre” je rok isporuke kraći i jeftinije su od “Pupina”.

Potom je gospodin Vitas izložio cijene “Iskre” i “Pupina” i konstatovao da je “Pupin” skuplji za oko 30%.

Nakon toga ministar Pađen je rekao da je stav ministarstva da je bolje i prihvatljivija ponuda “Iskre”, a na Vladi je da odluči. U raspravi su još učestvovali predsjednik Mikelić i ministar Vojnović,566 Tanjga, Veselinović i Petrović.

Po završetku rasprave usvojen je slijedeći

Z A K LJ U Č A KDaje se suglasnost Vlade na izbor “Iskre” za opremu telefonskih centrala u Kninu, Korenici, Vojniću i Petrinji. (prilog br. 5.)

Ad-33.1. Utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao bankama i drugim finansijskim organizacijama (prilog br. 6.) koji će se proslijediti u Skupštinsku proceduru.

3.2. Utvrđen je prijedlogZ A K O N A

o kreditnim poslovima sa inostranstvom (prilog br. 7.) koji će se uputiti u Skupštinsku proceduru.

3.3. Utvrđen je prijedlogZ A K O N A

o ukidanju propisa iz oblasti deviznog i spoljnotrgovinskog poslovanja koji će se proslijediti u Skupštinsku proceduru. (prilog br. 8.)

3.4. Utvrđen je prijedlogZ A K O N A

o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu i posebnoj republičkoj taksi koji se plaćaju za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti (prilog br. 9) koji će se uputiti u Skupštinsku proceduru.

3.5. Donesena jeO D L U K A

o zaključivanju novih ugovora o dedepozitu po viđenju (prilog br. 10)3.6. Donesena je

O D L U K Ao izdavanju obveznica Republike Srpske Krajine u periodu juli-decembar 1994. godine (prilog br. 11)

565 Milan.566 Milivoj.

408

3.7. Donesena jeO D L U K A

o ustupanju dijela ostvarene razlike u cijeni (marže) JP “NIK” Mirkovci od prodanih naftnih derivata budžetu RSK (prilog br. 12)

3.8. Utvrđen je prijedlogZ A K O N A

o posebnom porezu na promet za finansiranje Srpske Vojske Krajine (prilog br. 13)

Ad-44.1. Donesena je

O D L U K Ao naknadama licima u rezervnom sastavu SVK (prilog br. 14) i

O D L U K Ao odobravanju dodatnih novčanih sredstava za isplatu plata v/o (prilog br. 15) te

Z A K LJ U Č A KIzvršiti kontrolu blagajni finansijera po brigadama.Najkasnije za deset dana održat će se tematska sjednica Vlade posvećena pitanju i

problemima odbrane.4.2. Nakon što je ministar Tanjga obrazložio operativni plan realizacije Programa

snabdijevanja vodom u 1994. godini s informacijom o stanju i mogućnostima snabdijevanja stanovništva vodom u ljetnoj sezoni za Kordun, Baniju i Zapadnu Slavoniju, te prijedlog zaključaka (prilog br. 16) usvojen je slijedeći

Z A K LJ U Č A KIzvještaj dopuniti sa programom obezbjeđenja vode za opštinu Pakrac i dostaviti za iduću

sjednicu Vlade.

Ad-5Skida se s dnevnog reda.

Ad-66.1. Skinuto s dnevnog reda.6.2. Skinuto s dnevnog reda.6.3. Donesena je

U R E D B Ao malograničnom prometu sa AP Zapadna Bosna (prilog br. 17)

Ad-77.1. Informaciju o proljetnoj sjetvi (prilog br. 18) kao i program mjera, akcija za žetvu

(prilog br. 19) podnio je ministar Šijan. Nakon toga, razmotrena je informacija o mogućim rješenjima finansiranja otkupa pšenice roda 1994. godine (prilog br. 20). Potom je otvorena rasprava, a po završetku rasprave usvojen je slijedeći

Z A K LJ U Č A KSredstva za otkup pokušati osigurati na način da se traži da SRJ preko svog bankarstva

osigura jedan dio sredstava, jedan dio preko banaka u RSK, a jedan dio preko dirigovanih sredstava (5 miliona mjesečno).

409

Informacija Narodne banke treba da se dopuni.Pod ovom tačkom donesena je

O D L U K Ao formiranju operativnog tijela na nivou RSK za nesmetano odvijanje žetve (prilog br. 21)

7.2. Skinuto s dnevnog reda.7.3. Donesena je

O D L U K Ao obaveznom veterinarsko-sanitarnom pregledu svinja na području RSK zbog pojave trihineloze (prilog br. 22)

Ad-88. a) Na početku je predsjednik Mikelić upoznao članove Vlade sa prepiskom ministra

informisanja i predsjednika Republike, a kao podloga za raspravu poslužili su materijali (prilog br. 23) koji su podijeljeni svim članovima Vlade na početku sjednice.

U raspravi su učestvovali svi ministri, osim ministra Šijana i Ratković, a po završetku rasprave usvojen je

Z A K LJ U Č A KKomunikacija između pojedinih struktura vlasti ne smije biti izložena javnosti prije

nego se stvari iskristaliziraju unutar struktura vlasti. Vlada u konkretnom slučaju predlaže ministru informisanja i predsjedniku Republike da prekinu praksu komuniciranja preko javnosti.

8. b) Informaciju o kadrovskim promjenama na RTV RSK, nakon uvodnog izlaganja ministra Rašue podnio je gosp. Drago Kovačević.

Potom je otvorena rasprava u kojoj je učestvovala većina ministara, predsjednik i sekretar Vlade, a po završetku rasprave usvojen je

Z A K LJ U Č A KPotrebno je pozvati odgovorne ljude sa TV Beli Manastir i dogovoriti da se spomenuti

TV centar stavi u funkciju.Donesena je u cilju uspostave jedinstvenog informativnog sistema u RSK

O D L U K Ao odobrenju 10. 000 dinara za repetitore Ćelavac i Plješevica (prilog br. 24)

8. v) Vezano za ljetnu školu novinara (prilog br. 25) donesena je

O D L U K Ao odobrenju 5. 000 dinara (prilog br. 26)

Pod tačkom ministarstva informisanja vezano za imenovanje pomoćnika ministra usvojen je

Z A K LJ U Č A KPomoćnika ministra treba predložiti sa teritorija RSK.

Ad-99.1. Utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao zaštiti civilnih žrtava rata (prilog br. 27) koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.

9.2. Utvrđen je prijedlog

410

Z A K O N Ao pravima vojnih invalida i porodica palih boraca (prilog br. 28)9.3. Utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao društvenoj brizi o djeci (prilog br. 29) koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.

9.4. Donesena jeO D L U K A

o ukidanju Odluke Vlade o finansiranju javnih kuhinja (prilog br. 30)9.5. Donesena je

O D L U K Ao poništavanju Odluke o oslobađanju uplate doprinosa (prilog br. 31)

9.6. Vezano za zahtjev za dotaciju sredstava fondu PIO RSK za isplatu penzija za mjesec maj (prilog br. 32) otvorena je rasprava. Polemika je uglavnom vođena između ministra Perića567 i ministra Veselinovića, a po završetku je usvojen

Z A K LJ U Č A KBudući da nema novaca i ne mogu se usaglasiti resorna ministarstva rješenje će se pokušati

naći sutra ujutro na sastanku sa predsjednikom Vlade.

Ad-1010.1. Donesena je

O D L U K Ao utvrđivanju osnovnih ekonomskih indikatora za praćenje sprovođenja Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i ekonomskog oporavka Republike Srpske Krajine (prilog br. 33)

10.2. Skida se s dnevnog reda.10. a) Nakon što je ministar Krička dao obrazloženje o načinu izrade bilanca naftnih

derivata (prilog br. 34) donesena jeO D L U K A

o načinu izrade bilansa potrošnje naftnih derivata u RSK (prilog br. 35)10. b) Skinuto s dnevnog reda.10. v) Donesena je

O D L U K Ao izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Rep. geodetskog Zavoda (prilog br. 36) i

O D L U K Ao prihvatanju ponude GP “Radnik” iz Benkovca za izvedbu temelja i podloga montažnih objekata na lokaciji Senjak (prilog br. 37)

10. g) Vezano za zahtjev i odluku o finansiranju kataloga “RSK – korjeni državnosti i nastanak” (prilog br. 38) za riječ se javio ministar Babić koji je istaknuo da se ne slaže da se zahtjevu udovolji budući da je ova Vlada donijela Odluku o prihvatanju idejnog projekta za izradu monografije RSK. Vezano za to članovima Vlade podijeljen je Zapisnik (prilog br. 39). Nakon izlaganja ministra Babića usvojen je

Z A K LJ U Č A KNe može se udovoljiti zahtjevu za finansiranje kataloga “RSK – korjeni državnosti i

nastanak”.

567 Slobodan.

411

Ad-11Donesena je

O D L U K Ao osnivanju komisije za hartije od vrijednosti (prilog br. 40)

Ad-12Donesena je

O D L U K Ao imenovanju komisije za hartije od vrijednosti (prilog br. 41)

Ad-13Doneseno je

R J E Š E NJ Eo imenovanju člana Rep. komisije ta popis i procjenu ratne štete (prilog br. 42)

Ad-14Donesena je

O D L U K Ao izmjeni i dopuni Odluke Vlade o mreži vaspitno-obrazovnih ustanova (prilog br. 43)

Ad-15Doneseno je

R J E Š E NJ Eo postavljanju savjetnika (prilog br. 44)

Ad-16Donesena je

O D L U K Ao deponovanju potpisa (prilog br. 45)

Ad-17Donesena je

O D L U K Ao kupovini opreme (prilog br. 46)

Ad-18Doneseno je

R J E Š E NJ Eo imenovanju članova Upravnog odbora Rep. zavoda za tržište rada (prilog br. 47)

Ad-19Doneseno je

R J E Š E NJ Eo imenovanju članova Upravnog odbora Rep. zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (prilog br. 48)

Ad-20Donesena je

O D L U K Ao štampanju radnih knjižica RSK (prilog br. 49)

412

Ad-21Donesena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Pravilnik o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta u Srpskom narodnom pozorištu RSK (prilog br. 50)

Ad-22Dana je saglasnost Vlade na

R J E Š E NJ Eo poništenju Rješenja o imenovanju Petrović Stevana za upravnika carinarnice u

Vukovaru (prilog br. 51) iR J E Š E NJ E

o imenovanju upravnika carinarnice u Vukovaru (prilog br. 52)

Ad-22-aDoneseno je

R J E Š E NJ Eo postavljenju pomoćnika ministra trgovine (prilog br. 53)Shodno zaključku sa 4. sjednice Vlade verifikovana je

U R E D B Ao zabrani prodaje određenih proizvoda (prilog br. 54)Članovima Vlade radi informisanja podijeljeni su slijedeći materijali:

Ad-23Informacija o Programu socijalne obnove na području opštine Pakrac (prilog br. 55)

Ad-24Informacija Inicijativnog odbora za obnovu i razvoj srpskih pravoslavnih sela Kašića, Islama Grčkog, Islama Latinskog, Smokovića i Murvice. (prilog br. 56)

Ad-25Nije bilo pisanog materijala i raspravit će se na idućoj sjednici Vlade.

Ad-26Informacija o dokumentarnom filmu “Republika Srpska Krajina” (prilog br. 57)Sjednica je završila s radom u 00.15 časova.

SEKRETAR VLADE PREDSJEDNIK VLADESAVO ŠTRBAC, [v.r.] M.P.568 Borislav Mikelić, [v.r.]

BROJ: 06-5-602/94. BROJ:05-5-318/94.KNIN, 08. 06. 1994. KNIN, 08. 06. 1994.

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 12.

568 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.

413

1561994., lipanj 8.KninSuglasnost Ministarstva prosvjete RSK za školovanje učenika iz općine Pakrac u Subotici i Somboru REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO PROSVJETEBroj: 04-16-172/1-94.Knin, 08. 06. 1994. godine

SEKRETARIJATU ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI P A K R A C

Na osnovu zahtjeva Sekretarijata za društvene djelatnosti opštine Pakrac od 06. 06. 1994. godine za školovanje učenika srednjoškolskog uzrasta sa područja opštine Pakrac, Ministarstvo prosvjete Republike Srpske Krajine d a j e

S A G L A S N O S Tza školovanje učenika srednjoškolskog uzrasta sa područja opštine Pakrac u srednjim

školama u Subotici i Somboru.

M I N I S T A Rza Ratković Stevan, prof., Dušan Badža [v.r.]569

M.P.570

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 35.

1571994., lipanj 8.KninObavijest Komesarijata za izbjeglice RSK općinskim povjerenicima da su u Republici Srbiji određene osobe za međuopćinsku suradnju s RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAKOMESARIJAT ZA IZBEGLICEBroj: 01-572/1-94Knin, 8. 06. 1994. god.

569 Dopisano rukom.570 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo prosvjete.

414

OPŠTINSKIM POVERENICIMAKOMESARIJATA ZA IZBEGLICE

Obaveštavamo vas da su određeni koordinatori u Republici Srbiji koji će biti nosioci međuopštinske saradnje sa opštinama u Republici Srpskoj Krajini.I. REGIJA: DALMACIJA Koordinator: NOVI BEOGRAD1. Drniš – Zemun, Dečani2. Benkovac – Ćuprija, Đakovica3. Obrovac – Sombor, Glogovac4. Knin – Novi Beograd, ObilićevoII. REGIJA: LIKA Koordinator: RAKOVICA 5. Donji Lapac – Apatin, Istok6. Gračac – Odžaci, Kosovska Mitrovica7. Korenica – Rakovica, Prizren8. Plaški – Palilula, LipljaniIII. REGIJA: KORDUN Koordinator: KOSOVO POLJE9. Slunj – Despotovac, Brdo Novo10. Vojnić – Kosovo Polje, Senta11. Vrginmost – Vrnjačka Banja, Kosovska Mitrovica12. Krnjak – Inđija, KačanikIV. REGIJA: BANIJA Koordinator: VALJEVO13. Glina – Valjevo, Vitina14. Petrinja – Vrbas, Štrpci15. Dvor – Baljevac, Zvečane16. Kostajnica – Bela Crkva, Zubin PotokV. REGIJA: ZAPADNA SLAVONIJA Koordinator: SMEDEREVO17. Sisak/Caprag (sedište Gradusa) – Smederevo18. Okučani – Veliko Gradište, Tutin19. Podravska Slatina – Bujanovac20. Daruvar – Preševo21. Pakrac – Žabari, LebaneVI. REGIJA:ISTOČNA SLAVONIJA,

ZAPADNI SREM I BARANJA Koordinator: ČUKARICA22. Tenja – Stara Pazova, Gora23. Beli Manastir – Bačka Topola, Uroševac24. Mirkovci – Šid, Mladenovac25. Vukovar – Čukarica, Bela Palanka26. Dalj – Sremski Karlovci, Sremčica

Za sve informacije obratite se Komesarijatu za izbeglice RSK na telefon: 0780 – 60-373, ili pismeno na adresu Komesarijata za izbeglice RSK na adresu Trg Save Bjelanovića 11, Knin.

POMOĆNIK KOMESARAJovica Knežević, [v.r.]

415

M.P.571 M.P.572

Izvornik, strojopis, ćirilicaHrvatski informativni centar, A/075-26.

1581994., lipanj 9.KninPrijedlog Državne komisije za ratne zločine i zločine genocida RSK Vladi RSK za obnovu Memorijalnog parka Petrova gora

Državna komisija za ratne i zločine genocida M.P.573

Br. 32/94Knin, 9. juna 1994.

VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINEKNIN

Dostavljam vam, po treći put, prijedlog revitalizacije Memorijalnog parka Petrova gora, a vezano s time i stvaranje uslova za sadržajniji rad Državne komisije za ratne i zločine genocida RSK.Napominjem, da sam početkom 1992. godine uputio dva prijedloga Opštini Vojnić. Dobio sam pismeni odgovor, da to nije moj problem i da će Opština to riješiti. U međuvremenu je nastavljeno daljnje uništavanje objekata, inventara, knjiga, muzejske i arhivske građe.Na dva upućena prijedloga revitalizacije Memorijalnog parka Petrova gora vladama Zdravka Zečevića i Đorđa Bjegovića nisam dobio odgovor. Znam da postoji nacrt odluke ministarstva za kulturu koji nije nikada stavljen na dnevni red.Upozoravam, da su u pitanju velike kulturno-istorijske i materijalne vrijednosti. Sve je izloženo propadanju / originalni objekti Centralne partizanske bolnice, muzejski eksponati, arhiva neprocjenjive vrijednosti o žrtvama srpskog naroda, Spomenik Petrova gora, Omladinski prihvatni centar i strogo zaštićeni predjeli prirode, knjige, kancelarijski inventar i dr.Ovaj memorijal je uspomena na antifašizam, na žrtve, krv i kosti srpskog naroda, a ne komunjarske firme, kako su nedavno objavile novine Milke Ljubičić. Memorijalni park Petrova gora je oduvijek bio kulturno-istorijska institucija republičkog-državnog ranga i značaja, pa bi i sada trebao biti. Sramotno je gledati i kroz ne brigu […]574

Današnja borba je nastavak otpora srpskog naroda istoj politici viđenoj u dva svjetska rata, kojom se htjelo porobiti, fizički likvidirati i politički uništiti srpski narod.Osmišljenim istorijskim povezivanjem i prezentacijom prošlosti i sadašnjosti, Petrova gora može ponovo biti bastion pravedne borbe i slobodarstva srpskog naroda u uslovima evropskog i hrvatskog fašizma, u uslovima političkih manipulacija i sadašnje borbe za definitivno oslobođenje.

571 Prijemni pečat: primljeno 9. 6. 1994. u 12,30; br. 01-572/1-94.572 Okrugli pečat: RSK, Komesarijat za izbjeglice, Knin. 573 Prijemni pečat: Sekretarijat Vlade RSK, br. 06-5522/94., primljeno 9. 6. 1994.574 Nečitko.

416

Predlažem da Vlada RSK donese odluku o nastavku rada ili ponovnom formiranju Memorijalnog parka Petrova gora. Može se kombinovati i raniji prijedlog /privremeni/, da se u prostorije Memorijalnog parka smjesti Državna komisija za ratne i zločine genocida / jer u Kninu do sad nije dobila radni prostor. Po ranijem prijedlogu Ministarstva za kulturu predsjednik Državne komisije, raniji direktor Memorijalnog parka, bio bi postavljen i za vd direktora Memorijalnog parka. To bi trebalo trajati do punog oživljavanja rada i uvođenja u posao nekog mlađeg istoričara.Od bivših radnika trebalo bi zaposliti one koji su zbog rata ostali bez bilo kakvog zaposlenja, a koji po stručnim sposobnostima mogu obavljati planirane poslove. U početku treba računati sa sljedećim radnim mjestima: administrator, knjigovođa, dva priučena radnika za popravke oštećenja i čistačica.Osnovni zadaci bi bili: zaštita od daljnjeg propadanja i otuđivanja imovine, inventarizacija imovine i stvaranje uslova da Memorijalni park Petrova gora preraste u Muzej područja Republike Srpske Krajine koji bi sadržavao orijentaciono sljedeće istorijske cjeline: arheološku, etnografsku, dopunu srpskog etnografskog prostora u seobama, Vojnu krajinu, genezu punu nacionalne ravnopravnosti između srpskog i hrvatskog naroda kroz vjekove, period 1. svjetskog rata i solunski dobrovoljci, područje današnje RSK u Kraljevini SHS i Kraljevini Jugoslaviji, period borbe i zločinstva u 2. svjetskom ratu, period države SFRJ, mirnodopski vidovi etničkog čišćenja, stradanja na Golom otoku, raspad SFRJ-e, secesija Hrvata, Slovenaca, Makedonaca i muslimana, borba srpskog naroda RSK za vlastitu državu na putu svesrpskog ujedinjenja 1990/94.Što se tiče izdvajanja sredstava s nivoa Republike, ona bi bila minimalna, jer postoje velike mogućnosti za ostvarivanje vlastitih prihoda, posebno s osnove zakupa funkcionalnih prostora koji su u vlasništvu Memorijalnog parka.S poštovanjem,

Dostavljeno :1. predsjedniku Vlade RSK Predsjednik Državne komisije za2. sekretaru Vlade RSK M.P.575 ratne i zločine genocida RSK 3. ministru za kulturu RSK Mr. Mile Dakić [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHrvatski informativni centar, A/ 159-010.

1591994., lipanj 9.KninIzvješće SUP-a Knin ministru unutarnjih poslova RSK o problemima i incidentima u sigurnosnim zonama

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJI POSLOVA

575 Okrugli pečat: nečitko u izvorniku.

417

K N I NBroj: 08-01-1399/1-94.Knin, 09. 06. 1994.

MINISTRU UP-a RSK K N I N

Predmet: Problemi i incidenti u zonama bezbednosti, izvještaj dostavlja se.-

Na području SUP-a Knin u zoni bezbednosti nalazi se više naselja i sela u kojima su živjeli ili žive građani RSK i to:1. Opština Obrovac– M. Z. Zaton, manji dio (sada je to područje nenaseljeno, a bilo je naseljeno Hrvatima)– M. Z. Kruševo, manji dio (sada je to područje nenaseljeno, a bilo je naseljeno Hrvatima)2. Opština Benkovac– M. Z. Islam Grčki, M. Z. Kašić, M. Z. Smoković (srpska sela koja su se nalazila pod kontrolom HV, a sada su po zagrebačkom sporazumu pod našom kontrolom)– M. Z. Gornji Zemunik (Goleš, Potkosa i Banići)– M. Z. Kakma i Stabanj– M. Z. Pristeg (pola sela, jer ostali dio naseljen Hrvatima je bio uvijek pod kontrolom HV).3. Opština Knin – područje koje pokriva SM Kistanje– M. Z. Čista Mala, manji dio– M. Z. Prokljan– M. Z. Gračac, mali dio – Smolići– M. Z. Velika Glava – zaseoci Travice, Pozderi, Vujci i Zjalići– M. Z. Plastovo – zaseok Gardijani– M. Z. Laškovica – zaseoci Rogovo i Roški SlapPodručje koje pokriva SMON – KNIN– M. Z. Velušić – zaseok Manojlović4. Opština Drniš– M. Z. Žitnić – zaseoci Kašići, Asanovići, Ercegovci, Beaderi i Vukašini – stanovnika 43,– M. Z. Kričke – zaseoci Bitunjci, Kunci, Perišići i Vukašini – stanovnika 90,– M. Z. Ružići – zaseok Lunići – stanovnika 20

Područje Knina koje pokriva SM VrlikaM.Z. Maljkovo–sada napušteno i nenaseljeno a bilo nastanjeno hrvatskim stanovništvom.Za rad u području zona bezbednosti akreditaciju od UNPROFOR-a dobilo je 37 radnika

SUP-a Knin.U većinu sela idu naše patrole i patrole CIVILPOL-a po ustaljenoj praksi, a po povratku

patrole sastavljaju izvještaje o zapažanjima. Do sada nismo bili bili u Smokoviću radi odbijanja CIVILPOL-a da nije bezbedno radi mina koje nisu otklonjene. Problemi i incidentne situacije u vezi rada u zonama bezbednosti najčešće se pojavljuju na području opštine Benkovac i to:

– Sela Kašić, Islam Grčki, Smoković i sela Medačkog džepa su bili pod kontrolom HV, a po zagrebačkom sporazumu su potpali pod kontrolu naše strane, odnosno postali sastavni dio teritorije RSK. Takva odluka nije u pismenom obliku unešena u zagrebački sporazum i to nam stvara velike poteškoće, jer CIVILPOL je dozvolio hrvatskoj policiji da zajedno sa njima patrolira u navedenim selima što je za nas neprihvatljivo i to smatramo velikim

418

prekršajem. Zbog toga smo više puta intervenisali i pismeno protestirali kod CIVILPOL-a sektora Jug, te u zadnji 15-ak dana HP ne ulazi u navedena sela.

Problem sela Kakma i Stabanj je također specifičan gdje je dolazilo u više navrata do incidentnih situacija. Od samog potpisivanja zagrebačkog sporazuma stanovništvo sela je ispoljilo veliki revolt zbog zbog takve odluke a stav naših najvećih predstavnika (MUP-a, Vlade i Predsjednika) je da se ne pristaje da ta sela uđu u zonu bezbednosti. Na osnovu takvih stavova sa predstavnicima UNPROFOR-a tj. Komandom Kanadskog bataljona i komandom sektora JUG dogovoren je poseban modalitet rada u tim selima, međutim niži oficiri kanadskog bataljona postupaju suprotno dogovoru što dovodi do incidentnih situacija.

Od početka primjenjivanja Zagreb. sporazuma o režimu rada u zonama bezbednosti, na području SUP-a Knin bilježimo događaje:– Ulazak dvojice hrvatskih vojnika u Islam Grčki i njihovo lišenje slobode i privođenje u

zatvor Knin– Ulazak dvojice građana Njemačke i jedne građanke RH sa vozilom preko Pristega, te su

lišeni slobode i privedeni suce za prekršaje,– Ulazak jednog građanina RH preko Kakme na naše područje lišen slobode i priveden

sucu za prekršaje,– Lišenje slobode građanina RH na G.P. Maljkovo – Vrlika sa autobusom vlasništvo

poduzeća “PROMET” Makarska koji je prevozio pripadnika UNPROFOR-a. Isti je lišen slobode, priveden sucu za prekršaje, a autobus oduzet.

– Oduzimanje službenih pištolja dvojici milicionera SJB Benkovac koji su zatečeni u Kašiću a nisu bili najavljeni ni u pratnji CIVILPOL-a, slučaj evidentiran kao prekršaj od strane (naše), oružje istima vraćeno.

– Oduzimanje službenih pištolja dvojici milicionera SJB Benkovac koji su zatečeni u Pristegu, a nisu bili u pratnji CIVILPOL-a. Događaj evidentiran kao prekršaj sa naše strane, a postupak oko vraćanja oružja je u toku.

– Oduzimanje pištolja vlasništvo našeg građanina u selu Kakma koji je provocirao pripadnike UNPROFOR-a. Slučaj zaveden kao prekršaj od naše strane, a pištolj naknadno vraćen istom od strane, a pištolj naknadno vraćen istom od strane CIVILPOL-a Benkovac.Stav Vlade i MUP-a RSK je da dio zone bezbednosti koji se proteže od krajnje linije

položaja naše vojske do bivše linije dodira naše vojske i HV kontroliše milicija zajedno sa CIVILPOL-om, te da se bivša linija dodira ne prelazi, a isto tako da se ne dozvoli HP da u pratnji CIVILPOL-a prelazi na našu stranu. Iz ovog pravila izuzeta su sela Kašić, Islam Grčki, Smoković i sela Medačkog džepa koji su po ZG sporazumu potpala pod našu kontrolu, a isto tako sela Škabrnja opština Benkovac koje se nalazilo pod našom kontrolom predato je Hrvatskoj strani. Sva lica koja od strane RH pređu bivšu liniju dodira i pređu na našu stranu u zoni bezbednosti se lišavaju slobode i privode sucu za (Uputstvo na osnovu Uredbe Vlade o režimu ulaska i kretanja u zoni bezbednosti).

Takve instrukcije su u pismenom obliku date svim rukovodiocima organizacionih jedinica SUP-a Knin i oni po istima postupaju.

SEKRETARVujko Slobodan, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 23., kut. 1.

419

1601994., lipanj 9.KninDopis SUP-a Knin Stanicama javne sigurnosti Kistanje, Drniš i Vrlika sa zapovijedi ministra unutarnjih poslova RSK o mjerama praćenja djelatnosti UNPROFOR-a

SUP – KninBroj: SP – 3 – 94.Knin, 9. 06. 1994.

SJS – Kistanje, Drniš, Vrlika

Na sastanku sa ministrom unutrašnjih poslova dogovoreno je da kompletna evidencija, kontrola, informacije i dr. od interesa o Unproforu spada u nadležnost operativnog radnika za borbene pripreme.

Iz istog razloga ministar je naredio:Svaka SJB za svoje područje sačinite karte, omjer 1: 25000 i ucrtati sve o Unproforu.Na karti:Ucrtati sve lokacije un, kasarne baze, objekte, punktove, i dr. broj pripadnika, odaklen

su, jačina i sastav i dr. naoružanje, opremu, vozila i dr.Otvoriti za važnija lica, komandante i druge važnije pripadnike UN dosije sa svim

podacima i informacijama od koristi o njima.Sve evidencije voditi zasebno i pregledno u obliku priloga 1 i 2 i više, uz stalno ažuriranje,

a sve korisne informacije iz dosijea i druge dostaviti operativnom radniku SUP-a za obrambene pripreme.

Također sve pravovremeno ažurirati i izvještavati prilikom smjena dolaska i odlaska rukovodioca SJB i SUP-a ući u njih “operativno” kroz službene kontakte, sastanke i dr., kao i na druge načine, sve dostaviti pravovremeno, posebno izdvojene korisne informacije.

Sve ovo voditi kroz prilog i kartu i za pripadnike civ pol, ez, posmatračke misije, crveni krst, međunarodni crveni krst i dr. na način kako je gore navedeno.

Također u posebnom prilogu sačiniti evidenciju lica zaposlenih angažovanih kod un, civ pol i dr. lica kod kojih su smješteni prevodioci i dr. Napominjemo da sve mora biti maksimalno obrađeno sa svim generalijama svih onih koji su zavedeni u bilo koju evidenciju.

Načelnik:Jelić Đorđe, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 23., kut. 1.

1611994., lipanj 9.KninIzvješće SUP-a Knin ministru unutarnjih poslova RSK o sigurnosnom stanju na području SUP-a Knin

420

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVEBroj: /94.Knin, 09. 06. 1994. god.

MINISTRU UNUTRAŠNJIH POSLOVA – RSK

PREDMET: Bezbedonosno stanje na području SUP-a Knin

Analizirajući bezbedonosnu situaciju u posljednje vrijeme na području SUP-a Knin može se konstatirati da je ona zadovoljavajuća. Na području SUP-a Knin nema težih krivičnih djela koja bi bila zabrinjavajuća. Tačno je da su se u posljednje vrijeme dogodila dva ubistva građana srpske nacionalnosti i jedno na području Oćestova – Knin i jedno prije nekoliko dana na području Benkovca, ali se na tim ubistvima intenzivno radi radi rasvjetljavanja počinioca ovih dijela. Tako postoji mogućnost da se otkrije počinilac ubistava na području Benkovca jer se osnovano sumnja za lice koje je izvršioc i ono se sada nalazi u pritvoru, po našem osnovu i nad njim se radi intenzivna krim. obrada. Može se konstatirati da je u većem porastu događaji samoubistava i ona se događaju najčešće na području Benkovca i Drniša. Razlog ovog su događaja su dosadašnjom analizom posljedice rata i psihička stanja tih lica koja su izvršila samoubistvo.

Krivična djela protiv ličnosti i morala nisu u posljednje vrijeme evidentirana na području SUP-a Knin.

Krivična djela protiv imovine su najbrojnija kriv. djela na području SUP-a Knin, a to su krađe i teške krađe.

Ako analiziramo ta djela u proteklih nekoliko mjeseci onda možemo reći da su i ona u vidnom opadanju. Ako samo usporedimo 4 i 5. mjesec ove godine može se zaključiti da je u 5. mj. na području SUP-a Knin evidentirano 73 kriv. djela, dok je u 4. mj. evidentirano šest kriv. djela više.

Kada usporedimo otkrivačku djelatnost evidentiranost kriv. djela onda možemo da konstatiramo da je otkrivačka djelatnost zadovoljavajuća pa tako je postotak otkrivačke djelatnosti u 4. mj. bio 70%, dok je u 5. mj. bio 73,8%.

Budući da nam je veći broj operativaca – inspektora u posljednje vrijeme radio na području drugih SJB možemo zaključiti da je otkrivačka djelatnost nadprosječna, s obzirom na brojno stanje operativaca, odnosno nosioca ovih aktivnosti.

Što se tiče JRiM, također se može zaključiti da nema narušavanja JRiM u većem obimu. Najveći broj podnešenih prekršajnih prijava iz te domene je rad ugostiteljskih objekata od dužeg dozvoljenog radnog vremena.

Što se tiče problema i incidenata u zoni bezbednosti može se konstatirati da oni postoje tako što pripadnici hrvatske policije povremeno prelaze crtu razgraničenja i tako povređuju teritoriju RSK. To se događa najčešće na području Benkovca i to Kašića, Islama Grčkog i Kakme. Isto tako pripadnici UNPF, Kanadskog bataljona izazivaju incidente tako što odbijaju kontrolu našoj miliciji na graničnom prelazu Zemunik.

SEKRETARVujko Slobodan, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 23., kut. 1.

421

1621994., lipanj 9.OkučaniIzvješće SUP-a Okučani MUP-u RSK o sigurnosnom stanju na području SUP-a Okučani

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVAO K U Č A N IBroj: 08-05/1-38/1-94 str. pov.Okučani, 09. 06. 1994. godine

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAK N I N

PREDMET: Procjena stanja bezbjednosti na području SUP-a Okučani. –

Područje Zapadne Slavonije, odnosno zona odgovornosti SUP-a Okučani uvučeno je duboko u prostor Hrvatske. Područje sa dvije, a na pojedinim mjestima i sa tri strane graniči sa teritorijem neprijateljske Hrvatske, te sa južne strane dvjema vodenim preprekama rijekom Savom i kanalom Strug.

Veliki dio prostora je pokriven šumom, a na pojedinim mjestima i močvarnim predjelima. Treba naglasiti da područjem prolazi auto-put Zagreb – Beograd, željeznička pruga, dalekovod, naftovod i telefonska linija, te plovni put rijekom Savom. Teritorijem prolaze i ceste koje povezuju Staru Gradišku – Okučani – Pakrac, cesta od sela Gređani i Rajića koja preko mosta Mostine spaja područje Mlake i Jasenovca sa Okučanima.

Na pojedinim područjima uz komunikacije nailazimo na veći broj porušenih, oštećenih ili napuštenih hrvatskih kuća i sela koja su uglavnom povezana sa šumovitim predjelima, što ih čini pogodnim za ubacivanje DTG grupa.

Osiguranje granice na pojedinim predjelima nije na zadovoljavajućem nivou, a naročito u posljednje vrijeme nakon sprovođenja Zagrebačkog sporazuma. Srpska vojska RSK se na pojedinim mjestima povukla u dubini čak od 2-2,5 km (Donja Šumetlica na području opštine Pakrac, a koje područje je širine oko 10 km, te veći dio pokriven šumom. Inače je na sadašnjim novim prednjim linijama smanjen broj vojnika, a pogotovo na području Donje Varoši gdje na prostoru širine oko 4 km ima ukupno na položaju svakodnevno svega 15-ak vojnika.

U zoni bezbednosti ispred ovih vojnih linija, na ovom dijelu, u posljednje vrijeme ne zalaze pripadnici UNPROFOR-a, a na suprotnoj strani prema raspoloživim podacima češće se grupišu ustaše. Također u predjelu mjesta Bijela Stijena jedan dio terena u širini oko 20-ak km pokriven je za sada samo vojnim patrolama, a radi se o pretežno šumovitom području, te nasuprot istog je “muški bunar”, od kuda se još nisu povukle hrvatske snage. Šumoviti dio uz auto-put prema Novskoj, širine oko 10-ak km, a u pravcu sela Mlaka pokriven je također samo povremenim vojnim patrolama.

Pripadnici UNPROFOR-a na ovim kao i na ostalim područjima Zapadne Slavonije u zonama bezbednosti ne vrše neke vidljive aktivnosti u smislu dobrog osiguranja bezbednosti,

422

a naročito po noći uopšte ne zalaze u nenaseljena mjesta, uz obrazloženje da u tim zonama noću njihovi pripadnici nisu bezbedni.

Pripadnici milicije su, za sada, uskraćeni da permanentno vrše službu u zoni razdvajanja, s obzirom da Civilna policija UNPROFOR-a nema dovoljno svojih službenih lica za pratnju, pa se tako služba svakodnevno u ovim zonama vrši samo po par časova i ponekad u večernjim časovima, dok preko noći momentalno nismo u mogućnosti da ulazimo na ovaj teren.

Primjećena je, naročito u posljednje vrijeme pojava sve većeg broja lica koja u zonama bezbednosti komuniciraju sa građanima iz područja Hrvatske. Direktno se susreću na Liniji dodira, primaju i šalju pakete i pisma, pripadnici UNPROFOR-a im pomažu na način što im dozvoljavaju kontakte pa čak i sami ilegalno prevoze i uručuju pakete i dr. poštu. Na taj način postoji velika mogućnost otjecanja važnijih podataka na neprijateljsku stranu.

Na području Opštine Pakrac u zoni ispred Pakraca za sada se ne primjenjuje Zagrebački sporazum, UNPROFOR ne zabranjuje prisustvo milicije bez akreditacija do same linije dodira. Inače na području opštine Pakrac ima veći broj izbjeglica, te veliki broj žena i djece, velika je gustoća naseljenosti, a u slučaju eventualnog napada od strane neprijatelja procjenjuje se da bi bilo vrlo otežano sklanjanje i zbrinjavanje civilnog stanovništva. Na ovom prostoru postoji opasnost i od ubacivanja DTG grupa, pošto je primjećeno da čak javno određeni pripadnici Hrvatske prelaze na naš teritorij i šeću uz Liniju dodira u cilju provokacije. Za očekivati je da bi DTG grupa bila potpomognuta sa unutrašnjim neprijateljem i pojedinim pripadnicima UNPROFOR-a simpatizerima hrvatske strane. Na našem prostoru živi i određeni broj građana hrvatske nacionalnosti od kojih se može također očekivati oslonac ubačenim DTG grupama, a takvih stanovnika se nalazi u selima Paklenica, Borovac, Gornji i Donji Varoš, Mlaka, Medari, Bijela Stijena, Okučani i Pakrac.

Još uvijek nije za zanemariti aktivnost pojedinih političkih struja koje zagovaraju politiku protivnu interesima srpskog naroda i vodeće politike naše države.

Imajući u vidu sve napred navedene podatke kao i činjenicu da je Zapadna Slavonija od velikog strateškog značaja za Hrvatsku, može se konstatirati da postoji opravdana opasnost od ugrožavanja područja i stanovništva u pojedinim zonama u blizini granice prema Hrvatskoj, a također u dubinskom dijelu teritorije, od strane ubačene DTG grupe ili otvorene agresije od strane neprijateljske Hrvatske.

U SUP-u Okučani postoji plan poduzimanja mjera u slučaju ubacivanja DTG grupe ili drugih neprijateljskih formacija, a kroz redovnu službu svakodnevno se preventivno djeluje na terenu u cilju podizanja nivoa bezbednosti

v. d. S E K R E T A R – a M.P.576 Relić Miladin, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 10., kut. 71.

576 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Okučani.

423

1631994., lipanj 10.KninZabilješka Ministarstva vanjskih poslova RSK o sastanku Milana Babića i Enriquea Aguilara, koordinatora za civilne poslove UNPROFOR-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO ZA INOSTRANE POSLOVES E K R E T A R I J A TBroj: 23-5-34/94.Knin, 10. 06. 1994.

Z A B I LJ E Š K Asa sastanka dr Milana Babića, ministra inostranih poslova Republike Srpske Krajine sa

gospodinom Enrike Agiljarom,577 šefom civilnih poslova Jug UNPROFOR-a,održanog dana 10. 06. 1994. godine sa početkom u 12,5 časova

Sastanak je održan u kabinetu dr Milana Babića, ministra inostranih poslova Republike Srpske Krajine.

Prisutni: Goran Stanić, sekretar Ministarstva, Boško Popac, direktor Agencije RSK za poslovne odnose s Međunarodnim organizacijama, prevodilac gospodina Agiljara.

Nakon izražene dobrodošlice gostima od strane dr Babića, šef civilnih poslova sektora Jug UNPROFOR-a gospodin Enrike Agiljar krenuo je u izlaganje razloga svog dolaska pri čemu je kao dominantna istakao dva pitanja:

1. Osnivanje pri centralnoj i sektorskim komisijama oformljenim zbog realizacije Sporazuma o prekidu vatre i razdvajanju zaraćenih strana podkomisija koje bi sačinjavali po dva predstavnika koje bi delegirala svaka strana, a koje bi raspravljale o civilnim humanitarnim pitanjima.

2. Razmatranje tehničkih pitanja oko posjete ambasadora SAD gospodina Galbrajta578 Kninu i njegove želje za susretom sa gospodinom Babićem.

Gospodin Agiljar je upoznao dr Milana Babića sa više puta iskazanom željom gospodina Galbrajta da se susretne sa dr Babićem, pri čemu je gospodin Galbrajt zatražio da ga u njegovom posjetu Kninu uz desetak novinara najvećih svjetskih televizijskih i novinskih kuća prate i najeminentniji hrvatski novinari.

Dr Babić je izrazio želju za susretom sa gospodinom Galbrajtom napominjući da se radi o funkcioneru američke administracije poznatom po pristranosti prema hrvatskim interesima, ali odbio bilo kakvu mogućnost dolaska hrvatskih novinara u Knin prije postizanja Sporazuma o miru i konačnog političkog rješenja.

Gospodin Agiljar je upoznao dr Babića da će gospodin Galbrajt u utorak posjetiti Knin i razgovarati sa dr Babićem.

Nakon rasprave o tehničkim aspektima vezanim za susret dr Babića sa ambasadorom Galbrajtom gospodin Agiljar je u kratkim crtama obrazložio potrebu za osnivanjem podkomisija pri centralnoj i sektorskim komisijama napominjući kao glavne razloge

577 Enrique Aguilar. 578 Peter Galbraith.

424

efikasnije rješavanje civilnih i humanitarnih pitanja lica u zoni razdvajanja što bi dovelo do stvaranja klime većeg povjerenja.

Dr Babić je istakao da je nadležnost centralne i sektorskih komisija isključivo realizacija Sporazuma o prekidu vatre i razdvajanju zaraćenih strana, a ne bilo kakav razgovor o civilnim i humanitarnim pitanjima.

Nakon upornog inzistiranja gospodina Agiljara na predloženim rješenjima, dr Babić je skrenuo pažnju gospodinu Agiljaru na predstojeće pregovore Republike Srpske Krajine i Hrvatske koji će započeti 16. juna 1994. godine u vili Izvor na Mukinjama, a gdje će se razmatrati između ostalih i pitanja koja predlaže gospodin Agiljar te da bi aktiviranje lokalnih komisija u ovom momentu napravilo zbrku u odnosima Republike Srpske Krajine i Hrvatske. Dr Babić je predložio u nastavku svog odgovora gospodinu Agiljaru da se pitanja koja se u međuvremenu pojave rješavaju bilateralno: vlasti Krajine – UNPROFOR.

Dr Babić je isto tako upoznao gospodina Agiljara da je Vlada RSK na svojoj prošloj sjednici prihvatila inicijativu Ministarstva za inostrane poslove da se u svakom sektoru formira odjeljenje Ministarstva koje će moći da direktno kontaktira sa svim strukturama UNPROFORA, što je naišlo na veliko razumijevanje gospodina Agiljara.

U nastavku svog izlaganja dr Babić je upoznao gospodina Agiljara da je Vlada RSK usvojila Sporazum o statusu Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija koji precizno reguliše odnose između Ujedinjenih nacija i Republike Srpske Krajine te osnovala Agenciju za poslovne odnose sa Međunarodnim organizacijama za čijeg je direktora imenovan Boško Popac. Zbog svega toga dr Babić predlaže jedan sastanak sa temom odnosa UNPROFOR-a i vlasti u Krajini što je gospodin Agiljar prihvatio.

Boško Popac je istakao niz otvorenih pitanja koje treba u najkraćem roku riješiti kao što su smještaj, poreske obaveze..., a što treba da uslijedi nakon prihvaćanja Sporazuma od strane UNPROFOR-a.

Nakon toga su precizirana određena tehnička pitanja vezana za predstojeće pregovore Republike Srpske Krajine i Hrvatske kao što su objekat u kojem će se pregovarati, prisustvo novinara i ostala tehnička pitanja.

Nakon inzistiranja gospodina Agiljara da pregovorima od početka budu prisutni i hrvatski novinari dr Babić je isključujući tu mogućnost istakao da će to biti radni sastanak na kojem će se dogovoriti i o praćenju pregovora od strane sredstava informisanja.

Na kraju sastanka gospodin Agiljar se zahvalio dr Babiću na prijemu.Sastanak je završen u 13, 35 časova.

SEKRETAR MINISTARSTVAGoran Stanić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 34.

1641994., lipanj 10.KninDopis Ministarstva vanjskih poslova RSK zamjeniku supredsjedatelja Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji o pregovorima Vlada RSK i RH

425

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO ZA INOSTRANE POSLOVEBroj: 23-5-38/94.Knin, 10. 06. 1994.

ZAMJENIK KOPREDSJEDNIKA MEĐUNARODNEKONFERENCIJE O BIVŠOJ JUGOSLAVIJI

GOSPODIN KAJ EIDE579

Poštovani gospodinePodsjećam Vas na stavove Vlade Republike Srpske Krajine koje sam Vam imao čast prenijeti tokom sastanka na Plitvicama, održanog 1. juna 1994. godine, a koji se sastoje u slijedećem:

– Prihvataju se pregovori o ekonomskim pitanjima između Vlade Republike Srpske Krajine i Vlade Republike Hrvatske.

– Pregovori mogu početi 16. juna 1994. godine u 10,00 časova u hotelu “Jezero” na Plitvicama.

– Pregovore će u ime Vlade Republike Srpske Krajine voditi premijer gospodin Borislav Mikelić i ministar inostranih poslova dr Milan Babić sa saradnicima.

– Vlada Republike Srpske Krajine očekuje dolazak najviše pet (5) predstavnika Vlade Republike Hrvatske uključujući u taj broj i tehničko osoblje.

– Vlada Republike Srpske Krajine 16. juna 94. godine neodobrava dolazak hrvatskih novinara niti drugih državljana Republike Hrvatske.

– Poslije završenog susreta 16. juna 94. godine hrvatska delegacija je dužna napustiti teritoriju Republike Srpske Krajine.

– Dolazak i odlazak hrvatske delegacije za utvrđeni datum inzistiramo da se obavi helihopterom, a u izuzetnim okolnostima odobrava se prolazak Turanj-Plitvice vozilima UNPROFORA pod pratnjom UN-a i MUP-a RSK.

– Vlada Republike Srpske Krajine zauzela je stav da dnevni red dvije delegacije utvrde na samom početku sastanka.

– Mjesto i vrijeme budućih susreta, te sastav delegacija i eventualno praćenje od sredstava informisanja, delegacije će utvrditi na prvom susretu.

EkselencijoNakon našeg susreta na Plitvicama, obavijestio sam Vladu o prijedlozima koje ste Vi iznijeli i ona koja smo ostavili za usaglašavanje. Ovlašten sam od strane premijera Vlade gospodina Borislava Mikelića i ministra inostranih poslova gospodina dr Milana Babića da Vam prenesem da Vlada Republike Srpske Krajine insistira na stavovima koji su navedeni na početku ovoga pisma i nije u mogućnosti da prihvati bilo kakve izmjene.

EkselencijoDr Milan Babić, ministar inostranih poslova Republike Srpske Krajine spreman je da Vas

primi u nedjelju 12. juna 94. godine, ukoliko smatrate da su potrebne dodatne konsultacije u vezi sa predstojećim sastankom na Plitvicama.

Koristim priliku da izrazim svoje lično poštovanje.

ZAMJENIK MINISTRAINOSTRANIH POSLOVA

579 Kai Aage Eide.

426

M.P.580 Sretko Petković, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 34.

1651994., lipanj 11.Bajina BaštaPoruke i stavovi s gospodarsko-stručnoga skupa o rijeci Drini kao stupu srpske ekonomije

PRIVREDNI STRUČNI SKUP“DRINA – KIČMENI STUB PRIVREDE SRPSTVA”

PORUKE I STAVOVIDana 10. i 11. VI. 1994. godine u Bajinoj Bašti u organizaciji Udruženja Srba iz BiH u Beogradu i Regionalnih privrednih komora Užica, Bijeljine, Valjeva i Doboja, održan je

PRIVREDNI STRUČNI SKUP“DRINA – KIČMENI STUB PRIVREDE SRPSTVA”

Osnovni cilj Skupa opredijeljen je samim njegovim nazivom, a organizator je bio motiviran često javno isticanom idejom da Drina treba biti rijeka spajanja i jedinstva kao i ocjenom da u izmijenjenim okolnostima i granicama ta rijeka, treba i može, umjesto perifernog zauzeti centralno mjesto privrednog razvoja.

Skupu su prisustvovali predstavnici: privrede, banaka, opština i Komora iz SRJ i RS, učesnici izrade Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog oporavka Jugoslavije i predstavnici Udruženja Srba iz BiH u SRJ, Drinskog Korpusa Vojske RS i sredstava javnog informisanja.

Dvodnevni rad se odvijao kroz predloženi i usvojeni program:– Konkretno upoznavanje sa Programom rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog oporavka Jugoslavije putem predstavljanja Programa i njegovih glavnih komponenti od strane nekih od njegovih autora;– Razgovor o konkretnim oblicima saradnje privrede, s obe strane Drina – razrada praktičnih dostignuća, isticanja ograničenja;– Sistemska pitanja kojima se dospijeva u mogućnost da Drina bude “Kičmeni stub” Srpske ekonomije;– Obavljanje konkretnih dogovora i aranžmana između preduzeća, banaka i organa vlasti o povezivanju privrednih subjekata s obe strane Drine.

Osnovne postavke Programa postignute rezultate u njegovoj realizaciji i potrebne sistemske pretpostavke koje i omogućile da Drina bude kičmeni stub srpstva, izložili su: Dr. Božidar Raičević, jedan od autora izrade Programa i Dr. Ratko Banović, vice guverner Narodne banke Jugoslavije.

Jedinstvena je ocjena da je Program u dosadašnjoj realizaciji ispunio, pa čak i premašio očekivanja privrede i omogućio znatno stabilnije privređivanje, zbog čega mu je data puna

580 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove, Knin.

427

podrška i istaknut zahtjev za njegovom dosljednom daljom primenom, posebno u fazi oživljavanja proizvodnje u svim Srpskim zemljama.

Preporučeno je da se Vlade Srpskih zemalja kroz dalju međusobnu suradnju angažiraju na donošenju jedinstvenog sistemskog i privrednog zakonodavstva:– Jedistvenost carinskog sistema i ekonomskih odnosa sa inostranstvom (unificirani režimi uvoza i carina);– Jedinstvenog poreskog sistema u najvećoj mogućoj mjeri, imajući u vidu različitu javnu potrošnju i rat koji se vodi na prostoru bivše BiH;– Infrastrukturno povezivanje (Elektroprivreda, PTT, drumski i željeznički saobraćaj i dr.)– Stručna suradnja i školstvo u funkciji pokretanja proizvodnje i privrednog razvoja.

Također je istaknuto da bi do realizacije ideje o jedinstvenom državnom prostoru Srpskih zemalja, trebalo otkloniti postojeća ograničenja i smetnje za brži protok roba i ljudi na graničnim prelazima:– Ukinuti Uredbu o zabrani prodaje određenih proizvoda u Republici Srbiji i za preostali dio roba;– Ukinuti obavezu podnošenja kompezacionih ugovora prilikom razmjene između preduzeća iz Srpskih zemalja;– Utvrditi bilanse i na osnovu njih prema potrebi utvrđivati kontigente;– Dogovoriti nadležnost i podjelu poslova između Ministarstva i Komore, u kom smislu izdavanje kontigenata prenijeti u nadležnost Komorama.

Osnovna poruka skupa i preporuka Vladama Srpskih zemalja je da donesu Odluke o zajedničkoj izradi, finansiranju i nosiocima izrade “Studije o mogućnostima i pravcima razvoja drinskog sliva”, koristeći do sada urađene Studije i stručne radove na ovu temu, kako bi Drina stvarno i postala “Kičma Srpske ekonomije”.

Bajina Bašta, 11. VI. 1994. god.

RADNA GRUPA:1. Milan Lugonjić, preda. PKR Bijeljina,2. Ljubisav Cvetković, sekr. RSK Užice3. Vojislav Radišković. pred.PKR Doboj4. Dragan Kratić, sekretar RSK Valjevo

Prijepis, strojopis, latinicaHrvatski informativni centar, A/124/104.

1661994., lipanj 11.KninDopis Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima RSK o suradnji sa SVK u privođenju vojnih obveznika koji su počinili krivična djela ubojstva

RSK – MUPU J B

428

BROJ: 08/3-2830/94. M.P.581

KNIN, 11. 06. 1994.

SUP –A – RSK – SVIMAN/R SEKRETARA

NA NEDAVNO ODRŽANOM SASTANKU PREDSJEDNIKA REPUBLIKE SA VOJNIM I CIVILNIM VLASTIMA U TOPUSKOM I KASNIJE BELOM MANASTIRU A NA TEMU FUNKCIONISANJA PRAVNOG PORETKA U RSK, KAO JEDAN OD OSNOVNIH I VELIKIH PROBLEMA ISTAKNUTA JE POJAVA VELIKOG BROJA LJUDI KOJI SU IZVRŠILI KRIVIČNO DJELO UBISTVA ILI VIŠESTRUKIH UBISTAVA, A NALAZE SE NA SLOBODI, BILO DA SU PUŠTENI NAKON OKONČANJA ISTRAŽNOG POSTUPKA ILI UOPŠTE NISU OBUHVAĆENI KRIVIČNIM POSTUPKOM.

JEDAN OD ZAKLJUČAKA TOG SASTANKA ISTAKNUT KAO HITAN I OBAVEZAN JE LIŠENJE SLOBODE SVIH TIH LJUDI I ODVOĐENJA U USTANOVU ZA IZVRŠENJE KRIVIČNIH SANKCIJA, A SVE U CILJU FUNKCIONISANJA GENERALNE I SPECIJALNE PREVENCIJE KRIMINALITETA.

ZADATAK U IZVRŠENJU JE DAT ORGANIMA GONJENJA ODNOSNO MUP-A, MINISTARSTVA PRAVOSUĐA I VOJNIH ORGANA.

U CILJU REALIZACIJE OVOG ZADATKA VOJNI ORGANI SU U OKVIRU SVOJIH NADLEŽNOSTI DUŽNI IZVRŠITI POTREBNE PRIPREME RADI LIŠENJA SLOBODE LICA KOJA SU KAO V/O POČINILI OVAKVA DJELA.

RADI POTPUNOG IZVRŠENJA OVOG ZADATKA SEKRETARIJATI SU DUŽNI IZVRŠITI LIŠENJE SLOBODE I OSTALIH LICA KOJI NISU V/O ILI DJELA NISU POČINILI KAO (V/O) TAKVI A SADA SU NA SLOBODI.

U CILJU REALIZACIJE OVOG ZADATKA ODMAH STUPITI U NEPOSREDNE KONTAKTE S ORGANIMA BEZBEDNOSTI U KOMANDAMA KORPUSA I BRIGADA I DANA 12/13. 06. 1994. GODINE ZAJEDNO S ORGANIMA VOJNE POLICIJE IZVRŠITI HAPŠENJA SVIH LICA-IZVRŠIOCA KRIVIČNOG DJELA UBISTVA.

SVA LICA PO LIŠENJU SLOBODE POD PRATNJOM SPROVESTI U CENTRALNI ZATVOR STARA GRADIŠKA, A ZADATAK REALIZIRATI U SURADNJI SA KOMANDAMA KORPUSA.

O IZVRŠENJU ZADATKA ODMAH I POTPUNO IZVJESTITI OVO MINISTARSTVO, POZIVOM NA BROJ GORNJI DEPEŠE.NAČELNIKNEBOJŠA PAVKOVIĆ

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 10., kut. 71.

581 Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac; primljeno 14. 6. 1994., br. 02-05/1-1351/1-94.

429

1671994., lipanj 12.DrnišIzvješće SJB Drniš SUP-u Knin o incidentu s pripadnicima UNPROFOR-a u Žitniću

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA K N I NSTANICA JAVNE BEZBEDNOSTI DRNIŠBroj: 08-01-1-92/94.Drniš, 12. 06. 1994.

SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA – za s e k r e t a r a K N I N

PREDMET: Incident na graničnom prelazu Žitnić – i z v j e š t a j.-

Dana 12. 06. 1994. godine u 07,30 časova na granični prelaz Žitnić iz pravca Drniša došlo je vozilo registarske oznake UN-7405 te stalo ispred spuštene rampe.

Milicionar – rezervista, radnik SJB Drniš, prišao je vozilu u namjeri da izvrši pregled putnika i prtljage. Na zahtjev da putnici u vozilu, a bila su dvojica, vozač i suvozač, pokažu ident. karticu što su isti odbili, kao što su odbili da otvore prtljažni prostor radi pregleda unutrašnjosti vozila. Pošto su na navedenom punktu trebala biti i dva vojna policajca, ali u službu nisu došli iz nepoznatih razloga, milicionar na rampi otišao je u kućicu neposredno do rampe da pozove pomoć drugog milicionara, u tom momentu vozač gore pomenutog vozila samovoljno je otvorio rampu i udaljio se u pravcu Šibenika.

Istog dana u 14,25 časova iz pravca Šibenika naišlo je isto vozilo sa dva člana, vozač i suvozač, i na zahtijev milicionara da pokažu ident. karticu i otvore prtljažni prostor nisu željeli već su vozilom stali na sred ceste tako da je bio onemogućen prolaz ostalim vozilima.

O događaju pomenuti su milicionari postojećom vezom – žičanom vezom obavjestili vojnu komandu u Žitniću, komandanta kapetana Veljka Subotu koji je rekao milicionarima da se iz kola istjeraju pripadnici UNPROFOR-a da se isti zadrže, a kola maknu sa ceste radi nesmetanog prolaska ostalih vozila. Pošto su i dalje moljeni da se pomaknu u stranu, isti su to kategorički odbili, našto je milicionar – rezervista Manojlović Dražen repetirao pištolj, istjerao članove UNPROFOR-a iz vozila, i vozilo makao pored ceste. Pripadnici UNPROFOR-a zadržani su kratko vreme do dolaska kapetana Subote i prevodioca, te u razgovoru rečeno je pripadnicima UNPROFOR-a da svi koji prelaze punkt sa jedne na drugu stranu milicionarima na punktu moraju pokazati identifikacionu karticu te specifikaciju o prevozu robe i omogućiti pregled robe koja se prevozi u vozilu, isti su pokazali ident. karticu, ali nisu dozvolili da se izvrši pregled robe nakon čega su vraćeni nazad prema Šibeniku.

Uvidom u ident. kartice jedna nosi oznaku MCPL-HAMILTON-CJ AC 23842 na ime vozača i CPL-TURNER, DA AC-23557. – suvozač – canadski bat.

O incidentu je obavještena komanda CIVPOL-a u Drnišu kao i predstavnici komande 75 mtbr, također u Drnišu.

430

M.P.582 Komandir: Matić Milan, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 23., kut. 35.

1681994., lipanj 13.KninDopis Ministarstva vanjskih poslova RSK predsjedniku RSK o posjeti američkoga veleposlanika Petera Galbraitha RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

The REPUBLIC OF Serbian KrajinaMinistarstvo za inostrane poslove

Ministry of Foregin Affairs

KNIN, KRALJA PETRA I OSLOBODIOCA 27 OFFICE IN BELGRADETEL. 011-235-16-72 TERAZIJE No 3/10780-60-126/079-719-023 TEL: (011) 3221-325; 3226-778; 3227-346FAX: (011) 235-16-72 FAX: (011) 3224-573REPUBLIC OF SERBIAN KRAJINAYUGOSLAVIABroj: 23-5-40/94.Knin, 13. 06. 1994.

PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE SLUŽBA PREDSJEDNIKA

Povodom posjete američkog ambasadora akreditovanog u Republici Hrvatskoj gosp. P.583 Galbrajta Republici Srpskoj Krajini i dopisa Službe predsjednika Republike broj: 03-2-538/94., u kojem se posjeta gosp. Galbrajta Republici Srpskoj Krajini utvrđuje kao “radna posjeta”, Ministarstvo za inostrane poslove je mišljenja:– Gospodin P. Galbrajt je ambasador Sjedinjenih Američkih Država akreditovan u Republici Hrvatskoj čiji rad i djelovanje ograničeno za teritorij Republike Hrvatske.– Obzirom da gosp. Galbrajt nema akreditiv od Republike Srpske Krajine, njegova posjeta RSK ne može imati karakter radne posjete, već se takva posjeta smatra isključivo privatnom posjetom.– Kako se ipak radi o visokom službeniku Američke administracije, MIP smatra da uvaženog gosta treba primiti u svojstvu službenika Sjedinjenih Američkih Država.

Zahvaljujemo na saradnji!

582 Okrugli pečat: RSK, MUP, SJB Drniš.583 Peter Galbraith.

431

P/O MINISTRA: M.P.584 ZAMJENIK MINISTRA Sretko Petković, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 34.

1691994., lipanj 13.KninBilješka Službe predsjednika RSK o najavljenoj posjeti američkoga veleposlanika Petera Galbraitha RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASLUŽBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKEBroj: 03-2-538/94.Knin, 13. 06. 1994. g.

P r o t o k o l

B I LJ E Š K Ao najavljenoj posjeti Ambasadora SAD-a Petera Galbraitha Republici Srpskoj

Krajini dana 14. juna 1994. godine.

Na poziv Predsjednika Republike Srpske Krajine Martić Milana, Ambasador SAD-a u Republici Hrvatskoj Peter Galbraith sa delegacijom, 14. juna o.g. dolazi u radnu posjetu Kninu, Republici Srpskoj Krajini.

U američkoj delegaciji su:– Ambasador Peter Galbraith– Mr Stephen Klemp – Political Officer– Mr Tom Mittnacht – Political Officer– Mr Rick Holtzapple – Political Officer– Ms Susan Hovanec – Public Affairs Officer

U pratnji ove delegacije su i dvojica američkih novinara.– Ms Carol Williams, LA Times UN Accreditation # 2564– Mr David Ottaway, Washington Post

U delegaciji Republike Srpske Krajine koja će primiti Ambasadora SAD-a su:– Martić Milan, predsjednik RSK– Mikelić Borislav, predsjednik Vlade RSK– Babić Milan, ministar vanjskih poslova– Prijić Ilija, ministar unutrašnjih poslova– Tanjga Rade, ministar odbrane– Novaković Mile, general

584 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove, Knin.

432

– Štrbac Savo, sekretar Vlade RSK– Kužet Radomir, Šef kabineta Predsjednika RSK

Dolazak Ambasadora i početak razgovora na Tvrđavi u Kninu je predviđen od 10,30 – 12,30 časova.

Odlazak kolima na područje Benkovca i obilazak kule Janković Stojana i srpskog groblja u Kašiću je planiran u vremenu od 13,45 – 14,45 časova.

Ručak u hotelu “Kamen” u Benkovcu je planiran za 15,30 časova, poslije čega se završava radna posjeta ambasadora Galbraitha, te isti napušta teritorij RSK.

Na ručak u Benkovcu, osim gore navedenih delegacija, pozvani su i Predsjednik SO Benkovac i Komandant 92. brigade.

Troškovi ručka za gore navedene delegacije, kao i nekolicinu Šefova iz UN u neposrednoj pratnji Ambasadora, padaju na teret Službe Predsjednika Republike.

Dostavljeno:– Generalnom sekretaru Službe Predsjednika– Šefu kabineta– Sekretaru Vlade RSK– Arhiva – ovdje

ŠEF PROTOKOLAGrčić Momčilo

– U delegaciji je ambasadora 6 članova delegacije i 4 novinara + 1 novinar iz Makedonije. (Branka Kostovac)585

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR–HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 3.

1701994., lipanj 14.GlinaIzvješće SUP-a Glina MUP-u RSK o privođenju osoba u KPD Stara Gradiška

R s k – M u p S u p – GlinaBroj: strogo pov.27/94. M.P.586

Glina, 14. 06. 1994. god.

Ministarstvo unutrašnjih poslova K n i n

Predmet: privođenje određenih lica u Kpd – Stara Gradiška, – izvještaj, –Veza: vaša depeša br. 08/3-3830/94. od 11. 06. 1994. godine

585 Dopisano rukom. 586 Prijemni pečat: RSK, MUP, primljeno 15. 6. 1994., broj: 08/3-1-2830-8/94.

433

U vezi vaše depeše broj i datum gornji obavještavamo vas da smo zajedno sa vojnim organima bezbednosti 39. korpusa, dana 12/13. 06. 1994 god, priveli u Kpd Stara Gradiška sledeća lica:1. Ponedeljak Zoran . . . . . . . . . ubistvo2. Lončar Radovan . . . . . . . . . . dvostruko ubistvo3. Katić Branko . . . . . . . . . . . . . dvostruko ubistvo4. Delja Gagarin . . . . . . . . . . . . ubistvo5. Ramić Jovo . . . . . . . . . . . . . . ubistvo6. Lazić Vasilj . . . . . . . . . . . . . . ubistvo7. Simić Đorđe . . . . . . . . . . . . . ubistvo8. Borojević Dušan . . . . . . . . . . dvostruko ubistvo9. Momić Đuro. . . . . . . . . . . . . ubistvo10. Slavilj Mirko . . . . . . . . . . . . ubistvo11. Borota Dalibor . . . . . . . . . . višestruka djela izazivanje opšte opasnosti12. Janković Leonardo. . . . . . . . višestruka djela izazivanje opšte opasnosti13. Čavić Dragan . . . . . . . . . . . ubistvo, više pokušaja ubistva14. Zgonjanin Miroslav. . . . . . . pokušaj ubistva15. Stambolija Đuro . . . . . . . . . pokušaj ubistva16. Puzić Ranko . . . . . . . . . . . . ubistvo, više pokušaja ubistva17. Brdar Teodor . . . . . . . . . . . . pokušaj ubistva18. Ćorković Lazo . . . . . . . . . . . pokušaj ubistva19. Tešinić Veljko . . . . . . . . . . . ubistvo20. Grubić Mirko . . . . . . . . . . . pokušaj ubistva21. Lisov Dragoslav. . . . . . . . . . ubistvo22. Lisov Saša . . . . . . . . . . . . . . ubistvo23. Golub Pero . . . . . . . . . . . . . ubistvo24. Žica Dragan . . . . . . . . . . . . ubistvo25. Suminja Stanko. . . . . . . . . . pokušaj ubistva26. Vidak Milenko . . . . . . . . . . ubistvo27. Vranešević Dragomir . . . . . . ubistvo28. Japranin Dragan . . . . . . . . . ubistvo29. Birač Ilija. . . . . . . . . . . . . . . ubistvo30. Perenčević Dragan. . . . . . . . dvostruko ubistvo31. Gvozden Predrag. . . . . . . . . ubistvo32. Milješić Milan . . . . . . . . . . . ubistvonaknadno su lišeni slobode:33.[...]587 . . . . . . . . . . . . . . . . . . ubistvo niz drugih kd34. Marić Milan . . . . . . . . . . . . pokušaj ubistva

Lica pod rednim brojem 1-8 (ukupno 8) premještena su iz okružnog zatvora Glina u Kpd Stara Gradiška iz razloga bezbednosti (uznemiravanja javnosti, begstva, uslovi boravka i rada s obzirom na smeštaj i kategorije pritvorenih lica – istraga, pritvor, zatvor, disciplinske mere i dr). Ostala lica lišena su slobode po organima bezbednosti (ukupno 26.)

Napominjemo da okružno javno tužilaštvo Glina vodi postupak još za 38 lica koja su u protekle dvije i pol godine izvršila ista kd. To znači da je primenjena selekcija prema

587 Nečitko.

434

kategorijama društvene opasnosti: bezobzirnost i motiv izvršenja kd, begstva, uznemirenost javnosti i dr.

Protiv jednog lica raspisana je potraga (Mutić Slobodan).

s e k r e t a rNikola Bjelac M.P.588

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 6044.

1711994., lipanj 15.DrnišDopis SJB Drniš MUP-u RSK i SUP-u Knin o okupljanju Hrvata u Pakovu Selu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNINSTANICA JAVNE BEZBEDNOSTI – DRNIŠBROJ: 08-01-1-94/94.DRNIŠ, 15. 06. 1994.

MUP – KNINSUP – KNIN

DANA 15. 06. 1994. GODINE U 07.15 ČASOVA PUTEM TELEFONA OD STRANE KOMANDE ČETE U ŽITNIĆU DOBILI SMO DOJAVU DA SE U MJESTU PAKOVO SELO, TAČNIJE NA MJESTU GDJE SE TREBAO ODRŽATI SASTANAK LOKALNIH KOMISIJA PREDSTAVNIKA UNPROFOR-A, VOJSKE I CIVILNE MILICIJE, NALAZI SKUPINA OKO 80 CIVILA HRVATSKE NACIONALNOSTI ČIJE NAMJERE NISU POZNATE.

SA ISTIM UPOZNATA JE I KOMANDA 75. MTBR, KAO I ŠEF CIVPOL-A U DRNIŠU. PREDPOSTAVKA JE BILA DA NAVEDENA SKUPINA CIVILA ŽELI PJEŠICE DA IDE PREMA DRNIŠU PREKO GRANIČNOGA PRELAZA ŽITNIĆ. JEDINICA 75. MTBR KOJA SE NALAZI U ŽITNIĆU STAVLJENA JE U STANJE PRIPRAVNOSTI, TE 7 RADNIKA-MILICIONARA SJB-DRNIŠ STAVLJENI SU STANJE PRIPRAVNOSTI U SLUČAJU POTREBE DA SE SPRIJEČI PRELAZAK HRVATSKIH CIVILA NA TERITORIJ RSK.

NA LICE MJESTA U 11,10 ČASOVA IZIŠAO JE KOMANDANT KENIJSKOG BATALJONA STACIONIRAN U PAKOVU SELU, KAO I ŠEF CIVPOL-A U DRNIŠU. U 11,10 ČASOVA ŠEF CIVPOL-A U DRNIŠU, DOŠAVŠI U PROSTORIJE OVE SJB IZVJESTIO NAS DA SE CIVILNO STANOVNIŠTVO RAZIŠLO A KAKO REČE RAZLOG OKUPLJANJA JE BIO DA SE UTIČE NA KOMISIJU ŠTO SKORIJEGA

588 Prijemni pečat: primljeno 14. 6. 1994. u 15,25.

435

SUSRETA RAZDVOJENIH PORODICA KOJI BI TREBAO DA SE ODRŽI U PAKOVU SELU/NAVODNO/.

IZ RAZLOGA KAKO JE NAVEDENO NIJE ODRŽAN SASTANAK LOKALNE KOMISIJE KOJI JE ODGOĐEN DO DALJNJEG.

MJERE PRIPRAVNOSTI SU PRESTALE I SITUACIJA JE U NAJBOLJEM REDU.

NAČELNIKLUKAVAC MILAN

PREDAO: ČENIĆ DANA 15. 06. 1994. GODINE U 23,10PRIMIO: OPAČIĆ VRATI N

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 23., kut. 35.

1721994., lipanj 16.KninZapisnik sa 6. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAVLADA

Z A P I S N I Ksa 6. redovne sjednice Vlade RSK održane

15. i 16. 06. 1994. godine u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Odsutni: Ratković Stevo, Bolić Dragutin i Vojnović Milivoj.Sjednici prisustvuju po pozivu: Jakšić Nebojša i Vinčić Svetozar.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g-din Borislav Mikelić.Sjednica je počela s radom u 16.40 časova.Za sjednicu je predložen slijedeći

D N E V N I R E D

1. VERIFIKACIJA ZAPISNIKA

I PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU2. INFORMACIJA O NASTAVKU PREGOVORA O EKONOMSKIM PITANJIMA

SA RH3. MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE

3.1. Donošenje Odluke o osnivanju opštine Vrhovine3.2. Donošenje Odluke o promjeni naziva naseljenih mjesta3.3. Informacija o pitanju rada zatvora u Kninu

4. MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA4.1. Informacija o hapšenjima

436

5. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE5.1. Pregled mjera i aktivnosti za uspješno obavljanje žetve i otkupa5.2. Donošenje Uredbe o visini naknade za izdavanje i produžavanje uvjerenja o

zdravstvenom stanju životinja6. MINISTARSTVO ZA RAD, BORAČKA I SOCIJALNA PITANJA

6.1. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava Fondu PIO6.2. Donošenje Odluke o utvrđivanju osnovice za obračun i isplatu materijalnih troškova

za 6/947. MINISTARSTVO ZA ZDRAVLJE

7.1. Razmatranje stanja u Domu zdravlja u Belom Manastiru sa prijedlogom mjera a) Donošenje Odluke o preuzimanju osnivačkih prava nad Domom zdravlja u

Belom Manastiru b) Donošenje Rješenja o razrješenju i imenovanju v.d. direktora c) Donošenje Rješenja o razrješenju i imenovanju Upravnog odbora d) Donošenje Rješenja o razrješenju i imenovanju Nadzornog odbora

8. MINISTARSTVO ZA URBANIZAM, STAMBENO KOMUNALNE POSLOVE I GRAĐEVINARSTVO

8.1. Zaključak o raspisivanju natječaja i prikupljanju ponuda za obnovu Vukovara8.2. Donošenje Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o plaćanju radova na nasipu Strug

9. MINISTARSTVO FINANSIJA9.1. Donošenje Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o ustupanju dijela marže JP “NIK”

od prodaje naftnih derivata budžetu RSK10. REPUBLIČKA UPRAVA CARINA

10.1. Donošenje Odluke o oslobađanju plaćanja carine i ostalih uvoznih dažbina DP Fabrika šećera “Beli Manastir”

II PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU11. Donošenje Odluke o odobrenju dinarskih i deviznih sredstava za službeni put u Grčku12. Donošenje Rješenja o postavljenju pomoćnika MIP

III MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE10. Informacija državne komisije za ratne i zločine genocida11. Informacija Crvenog Krsta o problemu uskladištenja robe iz humanitarne pomoći12. Obrazloženje uz prijedlog Odluke Komesarijata za izbjeglice o preuzimanju lica koja rade na poslovima zbrinjavanja izbjeglica i raseljenih lica, a nalaze se na platnoj listi Štaba civilne zaštite13. Upoznavanje Vlade sa programom savjetovanja “Informatizacija RSK”, Knin 20-21. 06. 1994. godine

Dnevni red je jednoglasno usvojen.

Ad-2Informaciju o ekonomskim pregovorima sa RH podnio je predsjednik Vlade Borislav

Mikelić. Na početku svog izlaganja predsjednik je pročitao saopštenje HINE vezano za nastavak pregovora. Nakon toga je sekretar Vlade g-din Štrbac589 pročitao pismo upućeno

589 Savo.

437

generalnom sekretaru UN-a Butrosu Galiju590 od strane predsjednika Republike, a vezano za realizaciju prve faze zagrebačkog sporazuma o prekidu vatre.

Potom je predsjednik Mikelić informisao članove Vlade o jutrošnjim razgovorima s g-dinom Eidom591 vezano za pregovore zakazane sutra na Plitvicama. Naš je stav da delegacije broje po 5 članova. Na čelu hrvatske delegacije se nalazi Hrvoje Šarinić, a on je savjetnik za nacionalnu bezbjednost, što nema veze sa ekonomskim pregovorima. Hrvati su tražili da dođe 5 njihovih novinara, a naš stav je da se poštuje reciprocitet, dakle da može biti onoliko hrvatskih novinara koliko je naših išlo u Zagreb, a to je jedan. Gospodin Eide je otputovao u Zagreb na razgovore sa hrvatskom stranom i očekujemo odgovor u toku popodneva hoće li hrvatska strana pristati sutra da pregovara u Plitvicama. Naš zadatak je da nakon što dobijemo odgovor od gospodina Eida damo saopštenje za javnost. Očito je namjera sutrašnjih razgovora da mi damo vodu Zadru i Biogradu, a onda da se nastave razgovori o humanitarnim pitanjima. Mi smo naglasili da se sutra mogu samo kandidovati pitanja, a nikako odlučivati.

Potom je ministar Prijić592 govorio o pripremama za obezbjeđenje pregovora na Plitvicama i rekao da su sve radnje izvršene i što se tiče obezbjeđenja pregovori mogu započeti sutra.

Ministar Babić593 – mi ćemo postaviti pitanje ovlaštenja članova hrvatske delegacije, tj. koga oni predstavljaju. Svako pitanje treba dobro prostudirati. Pitanje vode treba tretirati kao pitanje trgovine.

Ministar Babić sugerisao je članovima Vlade da proanaliziraju materijale koji su im od strane MIP-a podjeljeni vezano za ovu tačku dnevnog reda. (prilog br. 1)

Nakon izlaganja ministra Babića o definisanju tema za razgovore sa hrvatskom stranom iz područja energetike govorio je ministar Krička Milivoj (prilog br. 2)

Potom je o snabdjevanju vodom, hrvatskim i našim potraživanjima, te o prijedlogu teza platforme (prilog br. 3) govorio gosp. Jakšić Nebojša.

U raspravi su još učestvovali ministri Perić,594 Petrović,595 Veselinović596 i Pađen,597 a po završetku rasprave usvojen je

Z A K LJ U Č A KMinistri koji nisu dostavili teze za razgovore dužni su to učiniti sutra ujutro. Mora biti

uvezan stav predsjednika Republike, predsjednika Vlade i ministarstva inostranih poslova kad su u pitanju međunarodni pregovori.

Nakon što resorni ministri dostave teze za ekonomske razgovore zadužuju se ministar Petrović i sekretar Štrbac da ih uvežu u cjelinu i naprave platformu za razgovore.

Nakon ovog sjednica je prekinuta u 22.00 časova i zakazan nastavak sutra ujutro u 9.00 časova.

Nastavak 6 sjednice Vlade 16. 06. 1994. g. u 12.00 časova.

590 Boutros Boutros Ghali.591 Kai Aage Eide.592 Ilija.593 Milan.594 Slobodan.595 Branko.596 Ratko.597 Milan.

438

Ad-2Na početku sjednice predsjednik Vlade gosp. Mikelić pročitao je “Poruku za slanje”

(prilog br. 4) koju smo noćas dobili od gospode Ovena598 i Stoltenberga,599 a nakon toga je sekretar Štrbac pročitao pismo predsjednika Martića600 koje je kao odgovor na “Poruku” upućen navedenoj gospodi (prilog br. 5).

Razmotrena je i Platforma za ekonomske pregovore sa RH (prilog br. 6) koju su shodno zaključku sa jučerašnje sjednice uradili ministar Petrović i sekretar Štrbac.Potom je usvojen

Z A K LJ U Č A KVlada u cjelosti podržava saopštenje predsjednika Martića i verifikuje Platformu za

pregovore sa RH koja će kao radni materijal poslužiti za internu upotrebu članovima pregovaračkog tima.

Ad-33.1. Nakon što je ministar Funduk obrazložio historijat Zahtjeva ZMZ Vrhovine (prilog

br. 7) donesena jeO D L U K A

o osnivanju opštine Vrhovine (prilog br. 8)3.2. Donesena je

O D L U K Ao promjeni naziva naseljenih mjesta (prilog br. 9)

3.3. Informaciju o problemima rada zatvora u Kninu podnio je ministar Funduk Uroš. Prema Zakonu tamo gdje postoji Okružni sud mora biti i zatvor. Mi tako imamo 3 zatvora u Glini, Kninu i Belom Manastiru. Za izdržavanje pravomoćne osude formiraju se KP Domovi i takve imamo u Glini i Gradišci. Zatvor u Kninu silom prilika smješten je u staru bolnicu u centru grada. Ima oko 60-100 pritvorenika, a oko 20 bi trebalo ići u KP Dom jer su pravomoćno osuđeni. Zatvor treba preseliti iz centra grada iz više razloga: nema ogradnog zida, građani kontaktiraju sa zatvorenicima, unutarnja vrata su od šperploče i mogu se lako provaliti, nema prostora za šetnju zatvorenika itd. S opštinom Knin je dogovarano da se zatvor premjesti na lokaciju 2 km izvan grada. Radi se o površini od 110 hektara, ima sva infrastruktura i mišljenje ministra pravosuđa je da bi se uz ne velika sredstva to moglo brzo uraditi.

Potom je usvojenZ A K LJ U Č A K

Zadužuje se ministarstvo za urbanizam da odredi nekog od stručnjaka koji će zajedno s ministrom pravosuđa obići lokaciju i podijeliti informaciju na idućoj sjednici Vlade o kakvoj i kolikoj se investiciji radi.

Ad-44.1. Informaciju je podnio ministar Ilija Prijić. Na sastanku koji je organizovao

predsjednik Republike u Topuskom i B.601 Manastiru od strane predsjednika opštine je ukazano na potrebu privođenja lica koja trebaju biti lišena slobode. Po naredbi predsjednika

598 David Owen.599 Thorvald Stoltenberg.600 Milan.601 Beli.

439

Republike akciju su sproveli MUP i Vojna bezbjednost. Privedeno je 148 lica i nalaze se u Staroj Gradiški. Akcija je pozdravljena od strane javnosti izuzimajući reakciju pravosuđa koje je formalno u pravu. Ova lica su upravo sada dostupna pravosuđu, a do sada nisu bila. Dobro je i što je napokon aktiviran KP Dom Stara Gradiška koji ima kapacitet 600 mjesta. Sada tamo može biti upućeno na izdržavanje kazne oko 100 lica pravomoćno osuđenih. Danas na sastanku kod predsjednika Republike kojem je prisustvovao i ministar Funduk utvrđen je dio formalne metodologije. Sutra će se održati sastanak u Okučanima kojem će prisustvovati predstavnik MUP-a, ministar pravosuđa i predsjednici okružnih sudova i tužioci, gdje će se razmatrati lista svih lica i zaključiti ko će ostati, ko će se prebaciti na drugo mjesto, a ko može na slobodu.

Ministar Funduk – postavlja se pitanje zašto se zaobišlo ministarstvo pravosuđa. Priznajem da su mnogi bili na slobodi neosnovano, ali su ovom akcijom privedeni i nevini. Privedeni su čak i svi iz pritvora u Glini što se ne bi desilo da se sarađivalo sa nama.

Ovo se nije smjelo desiti jer je napravljena racija koja ne ide u prilog pravnoj državi. Međutim, što je učinjeno, učinjeno je i tu popravka nema. Zato sutra u Okučanima treba popraviti što se da popraviti i pustiti na slobodu greškom privedene jer ima i takvih.

U raspravi su još učestvovali predsjednik Mikelić, sekretar Štrbac i ministar Krička, Petrović, Bosnić, Perić i Babić, a po završetku rasprave usvojen je

Z A K LJ U Č AKPrihvata se stav dogovoren jutros kod predsjednika Republike da se sutra u Okučanima

održi sastanak relevantnih faktora uz konstataciju da Vlada stoji na stanovištu da ubuduće ovakve i slične akcije ne smiju ići bez znanja i saradnje sa ministarstvom pravosuđa.

Ad-55.1. O prijedlogu mjera i aktivnosti za uspješno obavljanje žetve i otkupa (prilog br. 10)

govorio je ministar Simo Šijan. Potom je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali pored ministra Šijana, predsjednik Mikelić, ministar Veselinović, ministar Krička, Petrović i Bosnić.602

Po završetku rasprave usvojen je slijedećiZ A K LJ U Č A K

Svi oni koji su imali i dobili gnojivo moraju po hitnom postupku izvršiti plaćanje prema “NIK-u”. U protivnom treba izvršiti blokadu računa dužnicima.

Za iduću sjednicu Vlade potrebno je pripremiti sve što je ograničavajuće oko plasmana, dio oko zaštitnih cijena, obaviti kontakte sa direktorima banaka u SRJ (Mikelić, Veselinović) i izvršiti usaglašavanje sa Srbijom. Inače Vlada će pratiti žetvu sa D-2 i pustiti brašno iz robnih rezervi svima koji su zainteresovani.

5.2. Donesena jeU R E D B A

o visini naknade za izdavanje i produžavanje uvjerenja o zdravstvenom stanju životinja (prilog br. 11)

Ad-66.1. Nakon što je ministar Perić zatražio donošenje Odluke o odobrenju sredstava Fondu

PIO za penzije usvojen je slijedeći

602 Mile.

440

Z A K LJ U Č A KZadužuju se predsjednik Mikelić i ministri Perić i Veselinović da iznađu način izvora

sredstava za ovu kategoriju osiguranika. Kao jedan od načina treba razmotriti i mogućnost vraćanja ovih osiguranika na budžet SRJ.

6.2. Donesena jeO D L U K A

o utvrđivanju osnovice za obračun i isplatu materijalnih troškova za juni 1994. g. (prilog br. 12)

Ad-77.1. Na prijedlog i uz obrazloženje ministra Đurića603 radi prevazilaženja stanja nastalog

u DZ u B. Manastiru donesena jea) O D L U K A

o preuzimanju osnivačkih prava nad Domom zdravlja u Belom Manastiru (prilog br. 13)b) R J E Š E NJ E

o razrješenju i imenovanju v.d. direktora (prilog br. 14)v) R J E Š E NJE

o razrješenju i imenovanju Upravnog odbora (prilog br. 15)g) R J E Š E NJE

o razrješenju i imenovanju Nadzornog odbora (prilog br. 16)

Ad-88.1. Na prijedlog i uz obrazloženje ministra Budića604 donesen je

Z A K LJ U Č A Ko raspisivanju natječaja i prikupljanju potpisa za obnovu grada Vukovara (prilog br. 17)

8.2. Donesena jeO D L U K A

o plaćanju izvedenih radova na sanaciji nasipa za kanal “Strug” (prilog br. 18)

Ad-9Na prijedlog i uz obrazloženje ministra Veselinovića donesena je

O D L U K Ao izmjeni i dopuni Odluke o ustupanje dijela ostvarene razlike u cijeni (marže) J.P. “NIK” Mirkovci od prodanih naftnih derivata budžetu RSK (prilog br. 19)

Ad-10Skinuto s dnevnog reda.

Ad-11Donesena je

O D L U K Ao odobrenju dinarskih i deviznih sredstva (prilog br. 20)

Ad-12Doneseno je

R J E Š E NJEo razrješenju pomoćnika ministra prosvjete (Dušan Badža) (prilog br. 21)

603 Stevan.604 Ljubiša.

441

R J E Š E NJEo postavljenju pomoćnika ministra inostranih poslova (Dušan Badža) (prilog br. 22)

R J E Š E NJEo postavljenju pomoćnika ministra inostranih poslova (Sretko Petković) (prilog br. 23)

Članovima Vlade radi informisanja podijeljeni su slijedeći materijali:

Ad-13I N F O R M A C I J A

državne komisije za ratne i zločine genocida (prilog br. 24)

Ad-14I N F O R M A C I J A

Crvenog krsta RSK o problemu uskladištenja robe iz humanitarne pomoći (prilog br. 25)

Ad-15O B R A Z L O Ž E NJ E

uz prijedlog Odluke Komesarijata za izbjeglice o preuzimanju lica koja rade na poslovima zbrinjavanja izbjeglica i raseljenih lica, a nalaze se na platnoj listi Štaba civilne zaštite (prilog br. 26)

Ad-16I N F O R M A C I J A

o programu savjetovanja “Informatizacija RSK”, Knin, 20-21. 06. 1994.g. (prilog br. 27)Sjednica je završila s radom u 20.00 časova.

SEKRETAR VLADE M.P.605 PREDSJEDNIK VLADESAVO ŠTRBAC, [v.r.] M.P.606 Borislav Mikelić, [v.r.]BROJ: 06-5-603/94. BROJ: 05-5-319/94.KNIN, 16. 06. 1994. KNIN, 16. 06. 1994.

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 4., kut. 12.

1731994., lipanj 16.KostajnicaObavijest Sekretarijata za upravu Općine Kostajnica o podjeli nafte od strane UNPROFOR-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAOPŠTINA KOSTAJNICASekretarijat za upravuBroj: III-01-1-266/94.Kostajnica, 16. 6. 1994. godine

605 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.606 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.

442

PREDSJEDNIKU MJESNE ZAJEDNICEPREDSJEDNIK SO-e

PREDMET: Obavijest o podjeli nafte od UNPROFOR-a

Obavještavamo Vas da smo 15. 6. 1994. godine u 11 sati na sastanku predstavnika UNPROFOR-a kod Predsjednika SO-e dogovorili da će se podjela nafte za Mjesne zajednice sa područja MK Mečenčani organizirati u Mečenčanima dana 17. 6. 1994. godine (petak) u vremenu od 8,30 prema sledećem rasporedu:

8,30 do 11,00 Lovča, Komogovina, Borojevići, Mečenčani11,00 do 13,30 G. Kukuruzari, Bj. Kostreši,607 D. Bjelovac,608 G. Bjelovac,609 D.

Kukuruzari610

13,30 do 16,00 Umetići, Knezovljani, Prevršac, B. Rijeka611

Mole se predsjednici MZ da u cilju bolje organizacije za svoje stanovništvo učine sledeće:1. Obavijeste stanovništvo sa svoga područja da će podjela biti navedenog dana u

Mečenčanima u tačno zakazanom terminu prema prikazanom rasporedu.2. Da će podjela biti u količinama od 8 litara po spisku koji je napravljen po evidenciji

izdanih “Zemljišnih kartona”.3. Svi koji nemaju “Zemljišni karton” u okviru jednog domaćinstva u kome žive, trebaju

se javiti naknadno u Opštinu Kostajnica kod Kovačević Nikole u sobu br. 28 i izvršiti prijave.

Za sve naknadno prijavljene nakon redovne podjele u petak, izvršit će se analiza svih naknadno prijavljenih pa će se na osnovu dogovora sa predstavnicima UNPROFOR-a dogovoriti novi termin, mjesto i način podjele po naknadnom spisku o čemu ćemo Vas naknadno obavijestiti.

4. Moli se svaki predsjednik MZ da bude prisutan pri podjeli u terminu kada je na rasporedu njegova mjesna zajednica, kako bi zajedno sa službenim osobama koje če pratiti spisak pomogao pri raspodjeli.

5. Svaki građanin treba donijeti Zemljišni karton i ličnu kartu ili drugi dokumenat za legitimisanje kako bi na spisak mogao dati svoj identifikacioni broj isprave i potpis.

Zahvaljujem na saradnji.

SEKRETAR:Jakšić Dragomir, dipl. ing. , [v.r.]

M.P.612

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DASK-SCPE-612, kut. 5.

607 Kostrši Bjelovački.608 Donji Bjelovac.609 Gornji Bjelovac. 610 Donji Kukuruzari.611 Babina Rijeka.612 Okrugli pečat: nečitko.

443

1741994., lipanj 17.GlinaIzvješće SUP-a Glina MUP-u RSK o sigurnosnoj procjeni granica RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA NARODNA OBRANAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN DRŽAVNA TAJNASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA GLINABROJ: str. pov. 24/94.Glina, 17. 06. 1994.

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA K N I N

PREDMET: Procjena bezbednosti granice RSK

A) SNAGE NEPRIJATELJANakon sporazuma u Zagrebu snage neprijatelja nisu se potpuno i u skladu sa sporazumom povukle. Dio snaga zadržavaju čak i u zoni bezbjednosti u civilu ali naoružane. Granicu čuvaju uglavnom domobranske jedinice sastavljene od mještana i izbjeglica. Uz granicu prema opštini Glina locirana je jedna profesionalna jedinica jačine bataljona čija je jedna četa uvjek na granici a u svom sastavu ima izviđačku jedinicu čiji su zadaci praćenje stanja i preduzimanja izviđačko-diverzantskih akcija koristeći slabosti naših snaga. Područje Gline je naročito interesantno za neprijatelja s obzirom da je administrativni centar i činjenicu da je dio Opštine od rijeke Gline do Kupe ne naseljen i pošumljen te podesan za izviđačke i diverzantsko-terorističke akcije.Dio tehnike neprijatelj je sakrio od snaga UN uključujući i teška artiljerijska oruđa i tenkove. Tako se raspolaže sa podatkom da je na pravcu Petrinje prikriveno devet haubica cal 203 mm. Također iz više izvora došlo se do podataka da ustaške snage ne dozvoljavaju kretanje vojnih posmatrača od Zagreba prema Kravarskom, Letovaniću i Nebojan, a niti kontrolu i nadzor oružja i oruđa koja su nakon sporazuma povukli na određene lokacije.Mogući napadi i pravci ugrožavanja teritorija RSK su: iz pravca Pokupskog, Šišinca, Glinske Poljane, Mokrica, Mošćenica, Komareva i Sunje.

B) NAŠE SNAGENakon sporazuma u Zagrebu jedinice SVK na novim linijama nisu pristupile utvrđivanju, tj. izradi zaklona, rovova, bunkera i osmatračnica na organizovan i sistematičan način iako je to planirano. Također nisu preduzete mjere zaprečavanja, odnosno obnove starih minskih polja koja su za upotrebu i postavljanja novih. Ljudstvo na novim linijama nema skloništa već se zadržava i sklanja u napuštene kuće koje su najčešće ne adekvatne svrsi s obzirom da su porušene i na ne adekvatnim lokacijama.Profesionalizacija vojske ne ide ni približno u skladu s utvrđenom dinamikom. Interes je za sada slab tako da je Ugovor za sada potpisao samo dio starješinskog kadra.Odaziv vojnih obveznika na položaje kreće se u prosjeku od 70 do 80%. Preostali dio odnosi se na bolovanja, lica koja kao privatnici plaćaju svoj ne odlazak na položaj i druge uglavnom ne opravdane razloge. Stanje popunjenosti u cjelini uglavnom zadovoljava naročito nakon naredbe da će lica koja se ne odazovu odlasku na smjenu biti upućena na druga ratišta

444

ali je nezadovoljstvo i dalje prisutno zbog privilegovanog položaja pojedinaca s obzirom na rodbinske veze, plaćanje privatnika da ne idu na položaj, bogaćenje pojedinaca i slabe ishrane.Artiljerijska oruđa, tenkovi i druga tehnika povučeni su u dubinu negdje i više od dozvoljene daljine i razvučeni uglavnom na neadekvatne položaje. Sama oruđa su u zadovoljavajućem stanju ali je problem vučnih vozila zbog dotrajalosti, nedostatka akumulatora i drugih djelova. Oprema jedinice veze i inžinjerije je zastarjela.Vojna policija je kadrovski neekipirana, neobučena i nedovoljno stručna za obavljanje vojnih i policijskih zadataka.Izviđačko-diverzantske jedinice egzistiraju praktično samo na papiru i nemaju aktivnosti.Obuka nije planski vršena već u pojedinačnim slučajevima i samo za neke specijalnosti. Odjeća nije unificirana, a lično naoružanje zaslužuju tehnički pregled zbog upotrebe u ratu i slabog čišćenja i održavanja.Linija odbrane prema Cazinskoj Krajini na području Opštine Glina ne postoji, a na granici se na podesan način zadržavaju vojnici u civilu i u uniformi ali ne nose dugo naoružanje. U slučaju izbijanja snaga tkz. armije BiH na ovom djelu granice RSK vojno i bezbjednosno stanje bi se znatno pogoršalo na štetu naših snaga. Linije odbrane na području SO Dvor prema Cazinskoj Krajini postoje jer se na tom djelu prema granici RSK nalaze snage tkz. armije BiH.U jedinicama naših snaga zabrinjavaju i pojave kriminalne aktivnosti. U posljednje vreme od strane vojnih organa bezbjednosti lišena je slobode jedna grupa lica koja je vršila krađu goriva iz tenkova i druga grupa koja je vršila prodaju oružja muslimanskim snagama na području Cazinske Krajine.Linija komandovanja i rukovođenja u skladu sa vojnim propisima se ne poštuje i ne funkcioniše naročito na nižim nivoima.

C) SNAGE UNPrema do sada utvrđenim slučajevima, podacima i zapažanjima neosporna je činjenica da se dio pripadnika UN bavi obavještajnim radom te da se na teritoriju RSK provodi intenzivna obavještajna aktivnost.Podaci se prikupljaju za neprijateljsku stranu, za službe UN, a pripadnici pojednih zemalja vjerojatno isključivo rade za interese vlastite zemlje.Raspored snaga UN, brojnost te činjenica da su pripadnici pojedinih zemalja izrazito pristrani upućuju na zaključak da snage UN ne mogu biti garancija bezbjednosti niti u zonama bezbjednosti niti u slučaju agresije širih razmjera na RSK.Prilog: Karta rasporeda snaga UN.

S E K R E T A R M.P.613 Nikola Bjelac, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 20., kut. 9.

613 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Glina.

445

1751994., lipanj 18.OkučaniPriopćenje za javnost Srpske radikalne stranke o neuspjelim pregovorima RSK i RH

SRPSKA RADIKALNA STRANKAOBLAST ZAPADNA SLAVONIJAOkučani, 18. 06. 1994. god.

Na redovnoj sednici Glavnog odbbora SRS-e za Zapadnu Slavoniju održanoj dana 18. 06. 1994. godine za javnost izdaje sledeće

S A O P Š T E NJ EGlavnog odbora SRS-e za Zapadnu Slavoniju, povodom neuspelih pregovora RSK-e sa Republikom Hrvatskom na Plitvicama 16 Juna – smatra da zbog interesa našeg naroda, mnogi žrtava koje su pale za našu otadžbinu te zbog njenog ugleda prema svetu kod budućih pregovora sa Republikom Hrvatskom je potrebno zauzeti čvršće i nepokolebljive stavove i to:

1. – Da se svi naredni pregovori sa Republikom Hrvatskom moraju voditi na teritoriji neke treće zemlje a nikako na prostorima RSK-e ili RH-e. Ovakav stav smo zauzeli iz razloga što hrvatska strana pokušava da teritorij RSK-e tokom pregovora tretira kao svoj teritorij.

2. – Da svi pregovori sa Hrvatskom moraju biti na paritetnoj osnovi a to znači, Presednik sa Presednikom, resorni ministri sa resornim ministrima itd.

3. – U koliko bi se u buduće pod pritiskom međunarodnih faktora ipak moralo pristati na pregovore na prostoru RSK-e u prostoru gde se pregovori budu odvijali moraju vidno biti istaknuti državni simboli, grb i zastava RSK-e vrlo bitni elementi naše državnosti.

4. – Srpska radikalna stranka nije zadovoljna sa zagrebačkim sporazumom a pogotovo kad se tiče prostora Zapadne Slavonije i propusta koji su učinjeni potpisivanjem karata, na kojima ne postoji ucrtana linija radvajanja za hrvatsku stranu. Smatramo da je na ovakav način ostavljen veliki manevarski prostor hrvatskoj strani koja i te kako vidno koristi pod okriljem UNPROFORA.

5. – U daljnjim pregovorima učiniti sve da se mirnim putem integrišu ostala srpska područja u sastav RSK-e tu pre svega mislimo na područje Daruvara, Podravske Slatine, Grubišnog Polja, Pakraca i ostalih delova srpskog teritorija koji su trenutno pod okupacijom RH-e.

GLAVNI ODBOR SRS-e M.P.614 ZAPADNE SLAVONIJE

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 42., kut. 8.

614 Okrugli pečat: RSK, Srpska radikalna stranka, Oblasni odbor Okučani, SAO Zap. Slavonija.

446

1761994., lipanj 21.Beli ManastirDopis SUP-a Beli Manastir načelniku Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK s podacima Baranjske divizije o sigurnosnom stanju na “granicama” RSK prema Hrvatskoj i Mađarskoj

SUP Beli ManastirBroj:08-07-01-sp-50/5-50/94. M.P.615

Beli Manastir, 21. 06. 1994.g.

Ministarstvo unutrašnjih poslova-načelniku Uprave javne bezbednosti-K n i nveza: vaša depeša broj: 08/3-2-1-66/94. od 17. 6. 1994. g.

Prema podacima dobivenim iz komande baranjske divizije, a u vezi vaše depeše broj gornji, dajemo sledeće podatke:1. Obezbeđenje državne granice prema Republici Hrvatskoj i NR Mađarskoj, vrše granične jedinice baranjske divizije u zagraničnom pojasu dubine 100m od granične linije. kontrolu teritorija i dubinsko obezbeđenje granice vrše radnici ovog sekretarijata.2. Vojno-mobilizacijske procene za obranu granice prema Republici Hrvatskoj i NR Mađarskoj izvršene su temeljno od strane komande baranjske divizije za vojsku i jedinice Sup-a od strane ovog sekretarijata.3. Inžinjerijsko uređenje odbrane teritorije prema Republici Hrvatskoj i NR Mađarskoj izvršeno je u potpunosti i pruža zaštitu III stepena i stalno se nadograđuje. Planovi inžinjerijskog uređenja odbrane postoje u komandi divizije.4. Komanda baranjske divizije u saradnji sa sekretarijatom up Beli Manastir izvršila je procene mogućih pravaca ubacivanja i napada na vitalne objekte na teritoriju Baranje i sačinjeni su adekvatni planovi i ostvareno sadejstvo između komande divizije i sekretarijata.5. Prema “zagrebačkom sporazumu” došlo je do razdvajanja snaga vojske RSK i RH i prema dogovoru 14 milicionera ovog sekretarijata je akreditovano i vrše kontrolu tampon zone. Vojska RSK je na liniji razgraničenja prema postignutom sporazumu duž cele granice prema Republici Hrvatskoj.Sve ostale tražene podatke možete dobiti od Glavnog štaba Srpske vojske RSK, sa sedištem u Kninu.Radnici SM za granične poslove rade na proceni državne granice, o čemu će sačiniti izveštaj koji će dostaviti do 1. 7. 1994. g. kako je dogovoreno s ministarstvom za pogranične poslove, Babić Milić.

s e k r e t a r M.P.616

Đorđević V. Nikola

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 20., kut. 9.

615 Prijemni pečat: RSK, MUP, Knin.616 Prijemni pečat: primljeno 21. 6. 1994. u 10,35.

447

1771994., lipanj 22.OkučaniIzvješće SUP-a Okučani Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o sigurnosnoj procjeni državne granice RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVAO K U Č A N IBroj: 08-05/1-2-1-str.pov. – 42/1-94.Okučani, 22. 06. 1994. godine

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI

K N I N

VEZA: Vaša depeša broj 08/3-2-1-66/94 od 17. 06. 1994. godinePREDMET: Dostava bezbjednosne procjene državne granice Republike Srpske Krajine prema Republici Hrvatskoj za područje zone odgovornosti SUP-a Okučani-Zapadna Slavonija. –

Na osnovu Vaše depeše broj i datum gornji dostavljamo Vam bezbjednosnu procjenu državne granice Republike Srpske Krajine prema Republici Hrvatskoj za područje zone odgovornosti SUP-a Okučani sačinjenu na bazi bezbjednosnih procjena komandira organizacionih jedinica SUP-a Okučani, te na bazi segmenata procjena Centra državne bezbjednosti i 18. korpusa SV RSK.Državna granica Republike Srpske Krajine prema Republici Hrvatskoj odnosno područje odgovornosti SUP-a Okučani ocrtavaju slijedeće karakteristike:– Linije državne granice RSK na ovom području se poput klina zabija u prostor Republike Hrvatske,– Prostor Zapadne Slavonije je sa 2, a na pojednim mjestima sa 3 strane okružen neprijateljem, te sa južne strane dvema vodenim preprekama rijekom Savom i kanalom Strug prema Republici Srpskoj,– Na navedenom prostoru postoji niz vitalnih objekata od posebnog značaja za odbranu RSK kao što su skladišta naoružanja i opreme, objekti raznih državnih institucija. Jedan od vodećih problema je što pojedina skladišta naoružanja i MES-a smještena u gusto naseljenim mjestima (kao što su skladišta locirana u Okučanima i Rajiću, čija eventualna eksplozija bi mogla izazvati nesagledive posljedice civilnom stanovništvu i MTS).Mogući objekti napada DTG- a u zoni odgovornosti SUP-a Okučani su:– Most na rijeci Savi – Stara Gradiška– Mostovi na Strugu, Mostinama i Rogoljici,– Objekt KPD Kula Stara Gradiška,– Objekt Silos (sušara u Okučanima),– Objekt Komande Korpusa s Centrom veza, objekat SUP-a i objekti njegovih organizacionih jedinica s objektom SDB,– Objekt vodovoda u Gornjoj Šumetlici i Okučanima,

448

– Objekt infrastrukture vlasti teritorije (Oblasno Vijeće, Opština, Pošta i dr.)– Skladišta oružja i opreme,– Objekat Buk i Ivanovac,– Skelska mjesta prelaska u Mlaci i Jasenovcu,– Objekat KPD Cage i dr..Prostor Zapadne Slavonije izuzetno je frekventan, te na njemu po Zagrebačkom sporazumu postoje 3 granična prelaza prema Republici Hrvatskoj, od toga 2 na autoputu Zagreb-Beograd (Paklenica autoput i Dragalić) i 1 na bivšoj Mađarskoj magistrali (Čaglić – Lipik).Navedeni granični prelazi su najisturenije tačke prema Republici Hrvatskoj i gotovo sva 3 granična prelaza su neadekvatno sa bočne strane neosigurana jer se sa desne strane od graničnog prelaza Paklenica auto-put nalazi samo minska polja, dok je sa lijeve strane do kanala Strug prostor fizički neobezbjeđen.Granični prelaz Dragalić je također sa bokova fizički neobezbijeđen tako da sa lijeve strane prema selu Dragalić postoji praznina, odnosno udaljenost do prvog punkta vojske RSK je 4,5 km zračne linije, a sa desne strane prema mjestu Donji Bogićevci je oko 2 km do punkta SV RSK, osim postavljenih minskih polja.Granični prelaz Čaglić je sa lijeve i desne strane neadekvatno obezbijeđen uglavnom patrolama od SV RSK i minskim poljima.Osim navedenih graničnih prelaza na granici između RSK i RH postoji nekoliko punktova milicije na lokalnim putevima i punktova na putevima kojima samo UNPROFOR ima samo svoje punktove, te postoje putevi koje UNPROFOR kontroliše samo svojim patrolama.Kontrolni punktovi prema RH koje kontroliše milicija su kontrolni punkt Paklenica selo i kontrolni punkt Gavrinica.Kontrolni punktovi koje kontroliše samo UNPROFOR svojim kontrolnim punktovima su punktovi u selu Medari na putu Okučani-Nova Gradiška i u Bročicama na putu Jasenovac-Novska.Lokalni putevi koje kontroliše samo UNPROFOR patrolama, a vode prema Republici Hrvatskoj su:– Paklenica-Pujče617

– Rađenovci-Gornji Kovačevac,– Rajčići-Kućerina,– Čaglić-Subotska.Navedene puteve neke bočno kontroliše vojska položajima, neke po dubini, te neke patrolama.

Tampon zona po Zagrebačkom sporazumu između Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske je definirana na prostoru SO Okučani, dok na sjeveroistočnom i zapadnom dijelu SO Pakrac nije definisano niti se hrvatska policija povuklana određenu udaljenost, već je na sjevernom dijelu SO Pakrac čak povećala snage, dok se SV RSK na tom prostoru uglavnom povukla na propisanu udaljenost.Pripadnici UNPROFOR-a u zonama bezbednosti ne vrše neke vidljive aktivnosti u smislu dobrog osiguranja odnosno bezbednosti, a naročito po noći uopšte ne zalaze u naseljena mjesta uz obrazloženje da u tim zonama noću njihovi pripadnici nisu bezbjedni.

617 Vjerojatno se radi o zaseoku Pujić.

449

Pripadnici milicije su za sada uskraćeni da permanentno vrše službu u zoni razdvajanja s obzirom da Civilna policija UN-a nema dovoljno svojih službenih lica za pratnju, pa se tako služba svakodnevno u ovim zonama vrši samo po par časova i ponekad u večernjim časovima, dok preko noći nismo momentalno u mogućnosti da ulazimo na ovaj teritorij.Na području opštine Pakrac se ne poštuje kako je već naznačeno Zagrebački sporazum i UN ne zabranjuje prisustvo milicije bez akreditacije do same linije dodira.Na području SO Pakrac na mjestu Gavrinica ima veliki broj civila i djece, jer je tu smješten veliki broj izbjeglica, a udaljenost između djela Pakraca pod kontrolom Republike Hrvatske i dijela pod našom kontrolom je oko 30 metara, pa čak i manje, odnosno civilno stanovništvo s ove strane je naseljeno do samog punkta UNPROFOR-a, što predstavlja problem kontinuiranog obezbeđenja, jer je navedni prostor gootvo nemoguće obezbjediti s bezbednosnog aspekta, jer postoji velika mogućnost DTG grupa na tom prostoru.Navedeni prostor zbog gustoće stanovništva u slučaju agresije može biti vrlo ugrožen jer je smanjena mogućnost sklanjanja u slučaju artiljerijskog napada i isto tako zbog velike blizine i u slučaju pješadijskog napada procjenjuje se da bi moglo biti veliki broj žrtava na navedenom području.Jedan od gorućih problema na području SO Pakrac je iseljenje određenog broja izbjeglica sa ovog područja u Baranju, istočnu Slavoniju RS što je posljedica neriješenih političkih i ekonomskih problema, što je izraženo u posljednjih nekoliko mjeseci, a očekuje se odlazak, iseljenje još jedne grupe izbjeglica, nastavnika završetkom školske godine što znatno slabi odbrambenu moć navedenog prostora i izaziva nesigurnost ostalom stanovništvu, a ujedno slabi i odbrambena moć prostora zbog iselenja i određenog broja vojnih obveznika s ovog prostora.Na području SO Okučani povlačenjem SV RSK na propisanu udaljenost stvaranjem tampon zona prema RH izgubili smo strateški važne položaje kao što je kota KREMENDUK u selu Paklenica prema Novskoj i Gorice prema Novoj Gradiški, dok je hrvatska strana zadržala svoje dominatne položaje.Minska polja u tampon zonama su uklonjene samo na mjestima prolaska UN i njihovih kontrolnih punktova, dok je veći dio minskih polja ostao u području tampon zone.SV RSK kontroliše tampon zonu izviđanjem ljudi u civilu sa sakrivenim oružjem, pa je na istočnom dijelu SO Okučani prema Novoj Gradiški situacija u tampon zoni zadovoljavajuća, jer je u tom dijelu tampon zone nastanjeno preko 500 lica, dok je nezadovoljavajuća situacija u tampon zoni prema Paklenici jer tu živi samo preko dana 9 familija, dok se preko noći zbog straha uglavnom povlače van tampon zone zbog nesigurnosti.U posljednje vrijeme se u tampon zoni pojavljuje sve veći broj lica koja u zonama bezbjednosti komuniciraju sa građanima iz područja RH. Direktno se susreću na liniji dodira, mijenjaju i šalju pakete i pisma, a pripadnici UN-a im u tom pomažu na način da im dozvoljavaju kontakte, pa im čak i sami ilegalno prenose pakete i pisma, te na taj način postoji velika mogućnost otjecanja informacija na neprijateljsku stranu.Između sela Paklenica i Rajića postoje 3 naseljena hrvatska sela između kojih se prema sjeveru protežu šumski predjeli, što je idealno područje za upad DTG grupa.Prostor tampon zone u selu Jasenovac odnosi se na područje uz samo naselje tako da na ovom području tampon zone nitko ne stanuje.Navedeno mjesto osim šumske ceste prema Okučanima koja je često izložena poplavama i skelskog prelaza na rijeci Savi prema Republici Srpskoj nema nijedne druge prometne veze s područjem RSK i RS.

450

Područje tampon zone na istočnom dijelu SO Okučani uz planinu Psunj je pokriveno šumom i nenaseljeno, što predstavlja pogodno mjesto za ubacivanje DTG grupa, jer se državna granica na cijelom području naše zone odgovornosti obezbeđuje od strane SV RSK sa jednom trećinom ljudstava, kontrolnim punktovima i patrolama, te postavljenim minskim poljima, a prema procjeni situacije Komanda 18. korpusa aktivirat će se prema potrebi i ostali dio raspoloživog ljudstva.Inženjerijski radovi kopanja rovova na drugoj liniji odbrane su u toku, te smatramo da je za sada granica još uvijek neadekvatno obezbijeđena pošto je veći dio graničnog područja pokriven šumskom površinom što je teško kontrolisati, pa postoji velika mogućnost upada DTG na ovom području, jer je ovo područje veoma interesantno za agresora, odnosno Republiku Hrvatsku, jer navedenim prostorom prolazi autoput Zagreb-Beograd, pruga istog pravca i naftovod, te je također na ovom prostoru smješten veći dio vitalnih objekata od interesa za odbranu, pa tako područje sa svim navedenim karateristikama predstavlja presjecanje prometne žile kucavice Republike Hrvatske.Značajno je napomenuti da na ovom prostoru živi i određeni broj hrvatskog stanovništva koji mogu biti ataci i oslonci DTG, a takvo stanovništvo se nalazi u selima Donji i Gornji Varoš, Okučani, Bijela Stijena, Pakrac i Medari.Slijedeći problem jeste teško naoružanje i tehnika još uvijek locirana u skladištima pod kontrolom UNPROFOR-a, pa je potreban određeni vremenski period da se naoružanje i tehnika izvuku iz skladišta do linije koja je na pojedinim mjestima dosta udaljena.Najugroženije odbrambene linije u ovoj zoni odgovornosti su na području SO Pakrac:– odbrambena linija od Bijele Stijene do Čaglića,– odbrambena linija Skenderovci-Šeovica-Gavrinica,– Zabrdske Kričke-Planinarski dom-Omanovac.Stvaranjem tampon zone na području istočnog dijela SO Okučani najugroženiji pravac na komunikaciju Okučani-Gradiška, jer je obrastao uglavnom šumom i na tom prostoru se nalazi napušteno naselje Novi Varoš, a SV RSK se povukla u blizini same komunikacije i to je jedina komunikacija koja povezuje prostor Zapadne Slavonije preko mosta na Savi sa Republikom Srpskom.Najvjerojatniji pravci agresije na naš prostor su pravac Širinci, Bijela Stijena, Kućerina, jer je navedeni pravac pokriven šumskom površinom i pogodan je za napredovanje pješadije, a na tom je mjestu širina našeg prostora oko 6 km vazdušne linije, te bi ovladavanjem ovog pravca neprijatelj zauzeo dominantne kote i razdvojio područje Okučana od područja SO Pakrac.Drugi najvjerojatniji pravac agresije pogodan za napredovanje i tehnike i pješadije je uz autoput Zagreb-Beograd.Mogući načini ubacivanja DTG:– sagledavajući stanje prvih linija SV RSK koje su još uvijek nedovoljno popunjene na pojedinim mjestima, ugroženost područja od DTG grupa je moguć na slijedeći način:– ubacivanjem DTG grupa saobraćajnicama kroz naseljena mjesta uz pomoć UNPROFOR-a,– ubacivanjem DTG grupa u sastave konvoja u građanskim odijelima uz pomoć krivotvorene dokumentacije registarskih tablica vozila,– ubacivanje DTG u sastavu konvoja lica nesrpske nacionalnosti koja tranzituje preko naše zone odgovornosti,

451

– ubacivanje DTG kroz otvore na linijama SV RSK, pogotovo na šumovitim močvarnim predjelima, te kroz napuštena odnosno nenaseljena hrvatska mjesta (sela),– ubacivanje DTG plovnim putem rijeke Save, te helikopterima i eventualno uz upotrebu motornih vozila.Cilj i pravci djelovanja DTG grupa:– napadi na vozila UN-a kako bi bila optužena srpska strana,– napad na pripadnike vojske i milicije vršenjem zarobljavanja i likvidacije značajnih ličnosti,– vršenjem diverzija na objekte od vitalnog interesa za odbranu,– glavni cilj DTG grupa je unošenje nemira i nespokojstva među građane, pripadnike vojske i milicije, te stvaranjem pravne i socijalne nesigurnosti.

Mogući pravci ubacivanja DTG grupa:a) šumski predio Novska-Mlaka-Stara Gradiškab) Virovitica-Psunj-Okučanic) Nova Gradiška-Prašnik-Stara Gradiškad) Širinci-Bijela Stijena-Kućerinae) Hrvatska-Mađarska-Jugoslavija-RS-Most na rijeci Savi

a) Šumski predio Novska-Mlaka-Stara Gradiška mogući podpravci:– Novska-Košutarica-Mlaka– Novska-Kućerina-Rađenovci-Bijela Stijena– Novska-Paklenica-Roždanikb) Virovitica-Psunj-Okučani mogući podpravci:– Širinci-Čaprginci-Rogolji– Bučje-Gornja Šumetlica– Kusonje-Brusnik– Lipik-Mačkovac-Čaglić– Lipik-Bukovčanska ulica-Skenderovci– Subotska-Čaglić– Kričke-Bijela Stijenac) Nova Gradiška-Prašnik-Stara Gradiška mogući podpravci:– Pivare-Prašnik-Stara Gradiška

Imajući u vidu sve naprijed navedene podatke procjene kao i činjenicu da je Zapadna Slavonija od velikog strateškog značaja za Hrvatsku, može se konstatirati da postoji opravdana opasnost od svih vidova neprijateljskog djelovanja DTG grupa i agresije na ovo područje, te ugroženost stanovništva u blizini granice prema Hrvatskoj, pa je potrebno poduzeti adekvatne mjere da se granica na ovom području što bolje obezbjedi.

Za v. d. S E K R E T A R-a Relić Miladin, [v.r.] 618

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 10., kut. 74.

618 Potpis nečitak.

452

1781994., lipanj 23.[Drniš]Zapisnik sa sjednice predsjednika RSK i tijela vlasti općine Drniš

ZAPISNIK

sa zajedničke sjednice Predsjednika RSK Milana Martića organa vlasti i predsjednika opštine DrnišSastavljen: 23. 06. 1994. g.Početak sjednice: 11,00 satiPrisutni: Predsjednik RSK Milan Martić, Komandant Korpusa Vukosavljević,619 Ministar MUP-a Ilija Prijić, sekretar MUP-a Vujko Slobodan, Komandant 75. mtbr Davidović VladimirPredstavnici opštinske vlasti: Goran Krasić predsjednik SO Drniš, Nataša Kalinić, podpredsjednik SO Drniš, Boris Raketić predsjednik Izvršnog savjeta, Đorđe Popac sekretar SO Drniš, Branko Bibić poslanik opštine Drniš.Predstavnici radnih organizacija: Travica Trivun direktor PKD, Drago Rajić v.d. direktor RZ “Promina”, Vukašin Obren upravnik PTT Drniš, Vojin Vukašin direktor DP “Drništrans” Drniš.Tema razgovora je bila stanje privrede opštine Drniš i mogućnost njenog oživljavanja i vraćanje otuđenih sredstava.– Goran Krasić: Drniška opština je zbog pljačke i odnošenja sredstava u jednoj teškoj situaciji. Izdvajanjem srpskih mjesnih zajednica iz opštine Drniš i pripajanjem opštini Knin, broj stanovnika je pao na samo 3600. Danas je u opštini Drniš zaposleno oko 220 radnika. Mogućnosti drniške privrede su daleko veće, ali nam treba financijska i kadrovska pomoć.Ratna dejstva, javašluk, nefunkcionisanje pravne države, nizak lični i društveni standard, imali su za posljedicu iseljavanje stanovništva i to posebno iz sela Baljci, Mirlović Polja, Žitnić, Kričke, Razvođe, sa stajališta odbrane RSK važnih strateških mjesta.Posebno se iselio i neophodan broj kadrova. Imovina opštine Drniš otuđena je i nalazi se u raznim preduzećima u Krajini i ne vraćaju se, smatraju se ratnim plijenom.Danas se pljačka imovine nastavlja i odnosi se iz Drniša, a milicija ne funkcioniše i ne sprečava pljačke.Od Drniša treba […]620 bedem prema Hrvatima, jer samo jaki Drniš je garant opstanka Knina u RSK. Drniško područje je dobro pokriveno sa hrvatskim TV signalom, a srpski program se na velikom dijelu opštine ne može gledati.Hrvatski radio Unešić se također dobro čuje sa svojom propagandom. Zato se oprema radio Drniša treba vratiti i staviti u funkciju srpski radio Drniš da bi se pariralo njihovoj propagandi.– Boris Raketić: stanje prije rata u opštini Drniš bilo je zaposleno 3600 radnika na području sadašnje opštine Drniš. Tvornice su bile moderne sa savremenom tehnologijom. Radilo se za izvoz. Pet tvornica izgrađeno je u periodu od 1981-85 godine, što govori da je industrija mlada. Infrastruktura je bila dobro rješena.

619 Slobodan.620 Nečitko u izvorniku.

453

Stanje danas: zaposleno je oko 200 radnika, a aktivno radi PKD i Drništrans. Nedavno je formirano javno komunalno preduzeće. U dogovoru sa Kningipsom, radi se na pokretanju proizvodnje u Mikrosiveritu. Nastojimo pokrenuti proizvodnju u Drnišplastu i TOF-u. Problemi koji se javljaju kod tih firmi je problem otuđenih sredstava. Jedan od ozbiljnijih problema za industriju i stanovništvo je problem vode jer je izvor Čikole ostao na hrvatskoj strani. U zadnje vrijeme situacija se još više iskomplicirala, zatvaranjem vode na Žitnić, koji su vodu imali cijelog rata. Daljnji problem je prevoz stanovništva i učenika, posebno za područje Prominskog kraja. Elektroopskrbljenost isto nije zadovoljavajuća, jer su vodovi dotrajali, a selo Baljci još uvijek nemaju struju. PTT veze su jako loše, ovih pet linija koje imamo najčešće su u prekidu.– Branko Bibić: Podsjetio je Predsjednika države na Odluku Vlade RSK iz 1993 god. o povratu svih materijalnih sredstava, oduzetih iz opštine Drniš. Međutim do realizacije te odluke nije došlo, pa molimo gospodina Predsjednika da uloži svoj autoritet kako bi došlo do realizacije ove odluke.Vojo Vukašin: Govorio je o funkcionisanju DP “Drništrans”. Istakao je problem povrata sredstava, vozila, strojeva, stanica za tehnički pregled vozila. Sklopili smo ugovor sa trgovinom papira iz Drvara, što nam omogućava da zaposlimo više radnika ako bi se povratila sredstva. Budući da se nalazimo u istoj zoni, bilo bi poželjno da budemo oslobođeni republičkih poreza i dadžbina. Jedino sigurno snadbjevanje vodom bi bilo povezivanje vodovodne mreže do izvora Manojlovac.Travica Trivun: govorio je o radu PKD-a– PKD treba da bude glavni nosilac razvoja opštine Drniš.– Farma radi sa 15% kapaciteta vinogradi su dobro obrađeni i nose dobro urod.– Vinarija je kapaciteta 300 vagona, prerađujemo vino i ocat.– Zaposleno je 162 radnika i oko 60-80 sezonaca.– Imamo kvalitetno vino, bili smo na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.– Treba da napravimo saradnju sa Gavrilovićem i sa Okučanima, a imamo i dobru saradnju sa P. K. Benkovac, kombinatom iz Nove Topole, kao i sa nekom firmama u Srbiji.Obren Vukašin: govorio je o problemu telefonije na području opštine Drniš.– U periodu Mart/1994.g. iznošeni su dijelovi iz centrale u Drnišu koja je najsavremenija u RSK, pa je neophodno ući u trag odnošenih dijelova iz centrale, jer može bez te opreme koja je iz uvoza, neće moći raditi telefonski sistem.– TV repetitor na Promini ne radi, potrebno ga je opremiti kako bi se sa TV signalom u svrhe televiziji pokrilo cijelo područje. Također je potrebno vratiti opremu radio Drniša koja se nalazi u Radio – Kninu.Drago Rajić: Istakao je problem života u Prominskom kraju.– Pokreće se PZ kako bi se zaposlilo što više ljudi i tako ostati živjeti na tom području kako očuvanje granice n atom području.– Zbog slabog čuvanja otuđeno je veliki dio opreme iz Prominskog kraja.Nataša Kalinić: Istakla je problem obrazovanja.Osnovna škola radi ali bez mnogih tehničkih pomagala, knjižnog fonda. Nedostaje potreban broj nastavnika, učila, knjiga u biblioteci. Ali ne sve nedostatke, Osnovna škola je ispunila cijelokupni plan i program nastave.– Ove godine se pokreću prva odjeljenja srednje škole, usmjerenje poljoprivrede i elektro struke.

454

Goran Krasić: naglasio je problem otcjepljenja MZ iz Drniške opštine i neophodnost povratka tih MZ iz opštine Drniš.Komandant Korpusa Vukosavljević: Istakao je problem odbrane ovog kraja, što je na povlačenje tehnike dosta smanjena.– Posebno problem je prisustvo Hrvata na ovim područjima, da bi se zaštitio ovaj pravac potrebno je naseliti Drniš i Vrliku izbjeglicama.– Potrebno je da razne firme budu sponzori oživljavanja i učvršćivanja zone odbrane.Komandant 75. mtbr V. Davidović: Svi problemi koji su istaknuti na prethodnim izlaganjima, reflektiraju se na problem odbrane, cijelo područje nema ljekarske zaštite, koliko je naneseno štete ovom području linijom razdvajanja.Sve se mora angažovati na inžinjeriskom obezbeđenju ovog područja.Ministar MUP-a Ilija Prijić: treba da se pripremi elaborat ekonomskog i političkog stanovišta opravdanosti ostanka izdvojenih MZ u Opštinu Knin ili njihovom ponovnom vraćanju u opštinu Drniš.Problem funkcionisanja SJB Drniš su politički potencirati. Odluke Vlade iz 1993. g. o povratu sredstava pravno ne vrijedi, jer postoji sudske odluke o dodjeli tih sredstava.Treba da se pripremi temeljito gdje se nalaze sredstva i potrebe za njihovo vraćanje.Predsjednik RSK Milan Martić: U samom startu rata nije bilo razmišljanja da će Drniš ostati pod našom vlašću. Potrebno je izdvojena sela vratiti u opštinu Drniš, jer politička situacija je sada sasvim drugačija. Treba da se ovaj problem dobro pripremi za Skupštinu RSK.– Sazrelo je shvatanje da Drniš mora ostati u RSK i ne može se vratiti u Hrvatsku.– Sva rubna područja treba da jačaju u ekonomskom i vojnom smislu.– Sredstva otuđena iz opštine Drniš se moraju vratiti, ali na jedan razuman način bez ikakvih konfrontacija, za to imate moju podršku. Morate se u vezi toga problema pripremiti za sastanak sa predsjednikom Vlade RSK.– Biograd će dobiti vodu onda kada je dobije Drniš i Teslingrad.– Treba da smognete snage da se prazni stanovi i kuće brzo nasele izbjeglice.– Vlada RSK treba financijski pomoći razvoj ovog kraja.– Ovaj kraj može hraniti ne samo vas, nego i kninsku opštinu.– Treba stvoriti tim ljudi koji će raditi na izdradi elaborata za razvoj i oporavak drniške privrede. Da se već na idućoj sjednici Skupštine RSK ide na elaborat za razvoj i oživljavanje drniške privrede.– Sve probleme treba riješiti zajednički pametno – imate moju podršku.Sjednica je završila sa radom u 13,00 sati.Broj: 751/1-94.Drniš, 23. 06. 1994.g.Zapisničar Predsjednik SO DrnišĐorđe Popac Goran Krasić

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., SO Drniš, kut. 3.

455

1791994., lipanj 23.[Kostajnica]Zapisnik sa sjednice predsjedništva Srpske radikalne stranke u Kostajnici

Zapisnik

Sa sjednice predsjedništva Srpske Radikalne Stranke održane u Kostajnici dana 23. 6. 94. god s početkom u 10h.Prisutni članovi: Milešević Gojko Đuka Georgije Šorak Čedo Rađun Stevo Petrović Vlada Risojević MileZa sjednicu se predlaže sledeći: Dnevni red:1. Pripreme za predstojeću sjednicu2. Ostala pitanja

1. Predsjednik stranke je otvorio sastanak, pozdravio sve prisutne i počeo je dogovorZa sledeće je dogovorenoČedo Šorak: Dok ovako bude vođena Srpska Radikalna Stranka niko njoj neće pristupiti.Stevo Rađun: U Dubici su ljudi zainteresirani ali ne vide motiv zašto da idu u stranku.Đuka Durman: Sjednica se mora održati pa kako bilo da bilo Đuka je spreman odgovarati za svoje propuste i iznijeti izvještaj.Stevo: Izvještava da je u Beogradu u Generalštabu podignuta neka roba i da je potpisano 6 ljudi iz Radikalne stranke. Radi se o uniformama i nekim materijalnim sredstvima. Ima riječi i o makinacijama i profiterstvu radikalne stranke u Poljoprivrednoj zadruzi u Dubici.Sve je to uticalo u nepovjerenje ljudi u Srpsku radikalnu stranku. I u Živaji se sve razvodnilo i ništa ne štima. Smatra da bi odbor trebao proći i objasniti narodu šta se to dešava. Davidović ima pismeni dokaz za opremu koja je podignuta iz Beograda. To treba ili dokazati ili demantovati. Ljudi se ne znaju ponašati, nemaju informaciju, postoji strah od vlasti.Đuka: Ako se ne radi ovdje ne može se ništa napraviti ni na terenu.Stevo: Davidović maše sa tim pozivom za robu iz zadruge koja je podignuta (kukuruz i ostalo). Mi smo zakazali sa svim svojim aktivnostima.Đuka: Po tom ispada da se tu nešto događa. Đuka nije za to da se napadaju druge stranke. To sve ne vodi dobru. Predlaže da se s njima održi jedan razgovor.Vlada: Mora se sve to demantirati ako to nije istina.Đuka: Da li se taj sastanak može uopšte može održati na ovakav način?Vlada: Sa Torbicom se nismo ništa dogovorili. Ali njega danas nema. Činjenica je da je njegova stranka u Živaji dosta masovna.Đuka: Ako u tome svemu nešto ima onda bi se to trebalo provjeriti, jer kako nešto demantovati ako neznamo pravu istinu. Molim da se to izjavi naglas da se to zna.Milešević: Treba ići na demant na Radio Kostajnicu.Čedo: Obaviti razgovor sa Davidovićem i onda izaći na Radio Kostajnicu sa demantom.Đuka: Imam jedan predlog. Preuzimam na sebe da stupim u kontakt sa potpredsjednikom. Sa Vujanićem treba obaviti razgovor. Stranka je upala u jednu monotoniju. Ne vidi se nikakav tračak svjetlosti u stranci. Mislim da ja ne radim protiv ove države. Pokušavam da pomognem ovoj stranci i ovoga trenutka treba ostati čovjek.

456

Milešević: Kada ćemo razgovarati sa Davidovićem?Stevo: Stranka treba imati neki imidž. Nije bitan broj ljudi nego kvalitet.M. Risojević: Ima ljudi koji bi radili u stranci, ali traže smjenu nekih ljudi.Stevo: Koordinacije nema nikakvih. Treba biti povezan sa ostalim radikalima. Treba biti radikalno opredjeljen.Vlada: Treba dati demant na priče Davidovića. Ima jedno četiri člana Glavnog odbora koji su otišli. Treba predložiti neke ljude u glavni odbor.Milešević: Zvaćemo ljude i simpatizere stranke.Milešević: Trokut, Hrastovac, Krčevo, Bjelovac.Stevo: Dubica, Uštica, ŠašČedo: Prevršac, MečenčaniĐuka: Kostajnica, Panjani, RosuljeJovan: Živaja.Sastanak srijeda 29. 6. 94. u 9h. Napraviti saziv za sastanak.

Izvornik, rukopis, latinicaHR-HMDCDR, 42., kut. 8.

1801994., lipanj 24.GračacZahtjev SJB Gračac SUP-u Korenica za osiguravanjem nogometne utakmice koja bi se trebala odigrati u Gračacu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA KORENICA STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI GRAČAC M.P.621

Broj: 08-02-1/3-513/94.Gračac, 24. 6. 1994. god.

SEKRETARIJATU UNUTRAŠNJIH POSLOVAK O R E N I C A

PREDMET: Osiguranje nogometne utakmice, snage i sredstva – traže se. –

Dana 26. 6. 1994. god. u 17,30 sati u Gračacu odigrat će se nogometna utakmica između fudbalskih klubova “Bratstvo” Gračac i “Dinarka” Knin, a također istog dana sa početkom u 16 sati na istom nogometnom stadionu odigrat će se utakmica između veterana Knina i Gračaca kojom prilikom po prikupljenim podacima i procjeni se očekuje veći broj gledaoca.

621 Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Korenica, primljeno: 24. 6. 1994., broj: 08-01/1 783/1.

457

Sagledavajući ekcese i narušavanje javnog reda i mira koji su se dogodili u Kninu kod zadnje utakmice gdje su također igrali napred pomenuti klubovi gdje je bilo do fizičkih obračuna između navijača oba kluba i narušavanja javnog reda i mira u većem obimu. Zbog sigurnosno bezbednosne situacije i sprečavanja narušavanja javnog reda i mira tražimo od Sekretarijata da nam pomogne u snagama i sredstvima kako bi smo uspješno mogli osigurati utakmicu bez bilo kakvih ekcesa. U provedbenom planu kojega donosi SJB Gračac proizlazi da se osiguranje može izvršiti sa 60 pripadnika milicije dok SJB Gračac u ovom momentu može dati samo 30 pripadnika milicije, a od Sekretarijata tražimo da nam uputi 30 pripadnika milicije i 2 vozila zatvorenog tipa (marica) koji bi radnici sa sredstvima trebali biti u SJB Gračac dana 26. 6. 1994. god. u 14 sati. Također vas obavještavamo da će za veterane iz Knina igrati i ministar unutrašnjih poslova Prijić.622

Provedbeni plan osiguranja gde će biti prikazane snage i sredstva kao i procjenu situacije tj. razne najave i pretnje od strane pojedinaca ili grupa u Opštini Gračac ćemo vam dostaviti u toku dana tj. 24. 6. 1994.god.

M.P.623 N A Č E L N I K Nikola Prica, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 603.

1811994., lipanj 26.KninDopis SUP-a Knin MUP-u RSK o sigurnosnoj procjeni državne granice

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAO P Š T I N A K N I NSEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVABroj: SP – 5 – 94.Knin, 26. 06. 94. god.

MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA K N I N

Veza: Vaša depeša broj: 3084/94 od 22. 06. 94. godineU prilogu dopisa dostavljamo vam Radnu kartu sa detaljnom legendom, pregledno po

SJB, sa tampon zonom, rasporedom snaga UN, te procjenu državne granice.Prilog: 3624 Načelnik: M.P.625 Jelić Đorđe, [v.r.]

622 Ilija.623 Okrugli pečat: RSK, MUP, SJB Gračac.624 Prilozi nisu pronađeni uz izvornik.625 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin.

458

PROCJENA DRŽAVNE GRANICEIspred granice koja obuhvata područje SUP-a Knin, rasporedjene su hrvatske snage i to:

112 brigada zadarska, 113 Šibenska, 141 Uneška, 142 Pakovska, 129 Sinjska i 4 Splitska brigada, i još druge snage koje se dovode u potrebi. Poznato nam je iz obavještajnih podataka da Hrvatska ima oko 220 hiljada uniformisanih lica od čega 110 hiljada profesionalne vojske. Zbog same političke situacije u vrhovima Hrvatske, te naklonosti zapada prema Hrvatskoj sve procjene upućuju na to da će Hrvatska pokušati izvršiti agresiju na RSK, jer smatraju da je Krajina integralni dio Hrvatske i da ostanu Avnojevske granice.

Obezbeđenje – odnosno čuvanje naše granice vrše slijedeće brigade i to: Prva laka Vrlička, 75 Drniška, 2 Kistanjska, 3 i 92 Benkovačka i 4 Obrovačka. Brigade su većinom sastavljene od rezervnog sastava sa malo aktivnog. Granica se obezbeđuje po sistemu 2 – 4, što znači dva mjeseca na položaju i četiri u radnoj organizaciji. Ovaj sistem odbrane uveden je nakon potpisivanja Zagrebačkog sporazuma. Moralno stanje u jedinicama nije na dovoljnoj razini. Naime u zadnje vrijeme nezadovoljstvo u jedinicama posebno se manifestiralo zbog lošeg materijalnog položaja, tako da su neke jedinice odbile da prime plaću, dok nije došlo do osjetnog povećanja. Ima vojnh obaveznika koji nigdje ne rade na rubnim područjima a žele da budu profesionalni vojnici – graničari za njih se kaže da nema novaca sada momentalno za profesionalnu vojsku, nego samo za komandni kadar (ko, kv, kč i kom. bat). Profesionalizaciji vojske vrši se veoma sporo i prijavljuje se mali broj kandidata, jer većina njih ne žele da komanduju. Rijetkost je u bataljonu vidjeti aktivnog vojnog starješinu pokoji se nađe u brigadi, a ostali su svi u korpusima i Glavnom štabu. Hoćemo reći da je potrebno čim prije izvršiti profesionalizaciju vojske. Nezadovoljstvo kod vojske manifestira se i koz opremljenost (odjeća, obuća, hrana i dr.).

Teško je sada reći kroz ovu procjenu kako je granica popunjena sa v/o. Naime imamo slučajeva da nam v/o preko dana odlaze kućama i uvečer se vraćaju, jer su im sela kuće u blizini granice, tako da preko dana na liniji ostaje mali broj v/o.

Duž cijele granice vrši se sa naše strane inžinjerijsko utvrdjivanje, kopaju se skloništa, saobraćajnice, bunkeri, postavljaju nova minska polja, ali ne u dovoljnoj mjeri kako bi to trebalo, uvijek se kaže da nema goriva.

Smatramo da bi više pažnje trebalo posvetiti v/o – koji su na prednjoj liniji u smislu poboljšanja njihovog materijalnog položaja, opremanju, inžinjerijskom utvrđivanju, te profesionalizaciji vojske.

Sa područja SUP-a Knin nije bilo masovnog iseljavanja stanovništva u zadnje vrijeme. Isto tako podnešeno je zahtjeva za pasoš 160, a izdato ______.626

Za sada procjene upućuju na to da ukoliko bi Hrvatska izvršila agresiju na RSK da vjerovatno to bi bili pravci Miljevci – Drniš, područje koje je naseljeno sa 80% hrvatskog življa te Drniš – Promina zauzimanje repetitora. A vjerovatno da bi drugi pravac bio Zadar – Benkovac te dalje Obrovac, te zauzimanje vitalnih objekata na ovim pravcima.

U vezi kontrole tampon zone za potrebe SUP-a Knin akreditirano je oko 37 milicionara. Kontrola tampon zone do linije razgraničenja vrše se povremeno patrolama milicije i o svim zapažanjima dostavljaju se izvještaju, službene zabilješke rukovodiocu organa.

Na osnovu prispjelih izvještaja informacija zapaženo je slijedeće:

626 Nečitko.

459

Došlo je do povrede državne granice sastali su se naši i njihovi civili u Ceranjama kod Unprofora. Isto tako u drugom navratu u Pristegu se okupilo oko 30 naših građana koji su zahtjevali da kontaktiraju sa licima iz Hrvatske, što nije dozvoljeno. Zapaženo je i to da ustaše ulaze u zonu gdje im to nije dozvoljeno Islam Grčki, dolaze u Oklaj – drniško područje, utvrđuju se i kopaju rovove na liniji razdvajanja – područje SJB Drniš. Civpol UN kada ulazi u tampon zonu sa našom patrolom ne dozvoljava pripadnicima patrole da koriste dvoglede za osmatranje SJB – Drniš. U zadnje vrijeme došlo je do revolta stanovništva Kakme, Stabnja, radi toga što isti ne žele biti u tampon zoni, a isto tako da se voda pitka ne može dati suprotnoj strani bez njihove suglasnosti.

Na području SUP-a Knin od strane Unprofora stacioniran je Kenijski i Kanadski bataljon. Sa Kenijskim bataljonom suradnja je na visokom nivou, a po svojim postupcima i odnosima vidljivo je da je Kanadski bataljon naklonjen drugoj strani. Došlo je u par navrata do određenih problema od strane Kanađana i to na graničnim prelazima Zaton – Obrovac, Žitnić – Drniš, Miranje Donje – Benkovac, gdje isti nisu htjeli stati našoj miliciji, radi utvrđivanja identifikacionih podataka, po njihovu izgovoru da oni nisu obavezni stati na granici.

Izvornik, strojopis, latincaHR-HMDCDR, 23., kut. 2.

1821994., lipanj 27.KninPrijedlog ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK o legalizaciji oružja

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAKABINET MINISTRABroj: 08/1-3200/94.Knin, 27. 06. 1994. godine

V L A D AREPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

Predmet: Legalizacija oružja – predlaže se. –

S obzirom da se u posjedu građana nalazi veoma veliki broj naoružanja, a koje nije do sada nigdje evidentirano, predlažemo da Vlada RS Krajine jednim opštim aktom donese odluku o legalizaciji oružja u posjedu građana u Republici Srpskoj Krajini.

S tim bi postigli da se na jedan optimalan i efikasan način izvrši uvid broja i vrste oružja koje se nalazi u posjedu građana, te na osnovu toga na relativno brz način oformili evidencije i kartoteke i tako uspostavili potpunu kontrolu nad istim.

Legalizacija oružja trebala bi se sprovesti u periodu kojeg biste odredili, a u skladu sa odredbama Zakona o oružju i municiji /prijedlog je naredna tri (tri) mjeseca/.

460

Ovo Ministarstvo se obavezuje da će organizaciju službe za registraciju oružja prilagoditi postojećoj akciji legalizacije oružja, te službu učiniti maksimalno efikasnom.

M I N I S T A Rmr. Ilija Prijić, [v.r.]

M.P.627

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 2.

1831994., lipanj 29.[Bojna]Dopis enklave Bojna Izvršnom vijeću SO Glina o stanju u selima s većinskim srpskim stanovništvom u Općini Kladuša

M.P.628 IZVRŠNOM VIJEĆU SKUPŠTINE OPŠTINE GLINAPREDMET: ENKLAVA BOJNA

Sela sa većinskim srpskim stanovništvom koja se neposredno naslanjaju na Republiku Srpsku Krajinu, a prije rata su bila u sastavu Opštine V.629 Kladuša su: Bojna, Gradina, Bukovlje, Glinica i Poljana. Na ovom području bile su formirane dvije mjesne zajednice i to: MZ Bojna i MZ Glinica. MZ Bojnu sačinjavala su sela Bojna i Gradina a MZ Glinicu sela Bukovlje, Glinica i Poljana.

U toku 1992. godine svo srpsko stanovništvo je izbjeglo iz ovih sela. Veći dio je odselio u selo Trnopolje Opština Prijedor, dok je preostali dio našao utočište na Baniji i Kordunu.

21. 09. 1992. god. muslimanskom ofenzivom tzv. 5. korpusa ova sela su okupirana i nalaze se pod okupacijom sve do 26. 04. 1993. god. kada je veći dio ove teritorije oslobođen.

U novembru mjesecu potpisan je sporazum s APZB o demilitarizaciji ovog područja i stavljanju istog pod nadzor UNPROFOR-a, s tim što je srpska strana zadržala pravo na 45 vojnika na nekoliko osmatračkih punktova prvenstveno u selu Gradina. Dogovorena granica prema AP Zapadna Bosna je rijeka Glinica i to od ušća u rijeku Glina pa do ušća rijeke Prosinje u Glinicu – Radića Most, zatim koritom rijeke Prosinje – postojećom granicom izmedju sela Gradina i sela Zborište do Lipove Glave u šumi Grljevac. Selo Poljana iako s većinskim srpskim stanovništvom ostalo je na suprotnoj strani. Bitno je napomenuti da je prije drugog svijetskog rata postojalo oko devet sela s većinskim ili isključivo srpskim stanovništvom preko rijeke Glinice kao što su sela Zborište, Stabandža, Crvarevac, Brezovo Polje, Lajša i dr. S ovih prostora smo u mjestu Poljice ubijeno 2000 ljudi, žena i djece. Poslije rata preostalo srpsko stanovništvo iseljeno je kolonizacijom i na druge načine, tako da su ove prostore naselili muslimani.

627 Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.628 Prijemni pečat: SO Glina, primljeno 29. 6. 1994., broj: a/a 346/1.629 Velika.

461

Struktura domaćinstava Enklave Bojna 1991. godine izgledala je ovako:

Bojna 219 domaćinstava, od toga srpskih 219Gradina 233 -II- -II- 190Bukovlje 80 -II- -II- 68Glinica 95 -II- -II- 50Poljana 42 -II- -II- 25

Ne raspolažemo tačnim podacima o broju srpskog stanovništva koje je živjelo prije rata na ovom području, ali se procjena kreće od 2555 do 3000. U toku rata na ovom području izgorjelo je ili razrušeno potpuno 145 kuća od toga 90% srpskih, dok su preostale kuće više ili manje opljačkane iako je od oslobođenja ove teritorije prošlo više od godinu dana do sada se na ovo područje vratilo oko 122 domaćinstva, dok dio ljudi povremeno dolazi i boravi kraće ili duže vrijeme. S ovim ljudima sveukupno na ovom području živi ili povremeno boravi oko 300 domaćinstava. Problemi s kojima se susreće ovo stanovništvo i koji u znatnoj mjeri mjeri otežavaju povratak su:1. Nerješen politički status:Ovo područje do sada nije integrisano niti s Republikom Srpskom niti s Republikom Srpskom Krajinom. Ovako neriješen status izaziva bojazan kod stanovništva, a što se ogleda i kroz nefunkcionisanje vlasti i primjene pravnog poretka – primjera radi, u ovim selima u toku 1992. godine izvršena su dva ubistva, iako se radilo o ubistvima s umišljajem počinioci zato nisu odgovarali i nalaze se na slobodi. U zadnje vrijeme prisutni su i ostali vidovi kriminala: krađe i sl. a što se ne otkriva prvenstveno zbog nefuncionisanja civilne policije.2. Problem osposobljavanja kuća:– zašto su potrebna odredjena materijalna ulaganja s kojima stanovništva ne raspolaže.3. Nerješeno snabdjevanje ovog područja– što se ogleda kroz nemogućnost nabavke goriva, repromaterijala i sl tako je vrlo teško i skupo organizirati sjetvu, žetvu i sl.4. Nerješeno pitanje školstva, zdravstva, penzionog osiguranja, struje, prevoza i sl.

U ovim selima škole su uglavnom demolirane, te se postavlja pitanje gdje i kako organizirati pohađanje škole. Dio ljudi je imao penzije koje sada ne može ostvariti. Bitno je napomenuti da je većina zaposlenih sa ovog područja pre rata bila na području Opštine Kladuša, da je dio djece išao tamo u školu, da su sve evidencije, matične knjige, katastar, registracija vozila i sl. vođene na području Opštine Kladuša. Sve ovo se ogleda kroz nemogućnost dolaska građana do određenih podataka i isprava.Napominjemo da smo uspjjeli dobiti matične knjige za srpsko stanovništvo koje je živjelo do rijeke Glinice ali do danas nismo riješili pitanje tko da preuzme ove knjige.Do sada je na ovom području kao lokalni organ vlasti funkcionisao odbor koji se sastojao od devet članova. Međutim problemi oko organizacije i funkcionisanja vlasti su takođe teški počev od nepostojanja prostorija, nezainteresiranosti dijela ljudi, nedostatka bilo kakvih materijalnih sredstava, ne postojanja jasne predstave kao organizirati vlast, koje sve organe formirati.Posebno ističemo problem povratka domaćinstava iz sela Trnopolje koje ne odobravaju tamošnji organi vlasti, a jedan dio i ne želi da se vrati. Ovakvu situaciju pojedini ljudi su koristili bježakanjem s jednog područja na drugo zbog raznih interesa.Polazeći od želje ovog naroda da se integriše s ostalim srpskim zemljama i dokazane nemogućnosti daljnjeg života s muslimanima kao i prava ovog naroda da odluči s kim želi

462

da živi obraćamo se Vama kao organu vlasti najbliže srpske Opštine s molbom da sagledate sveukupnu situaciju i probleme te da preduzmete sve što je u Vašoj moći u cilju organizacije i funcionisanju normalnog života na ovim prostorima te integrisanju ovih prostora s ostalim srpskim zemljama.Dostavljeno:1. IV SO Glina2. IO SDS Glina Odbor enklave Bojne [………., v.r.]630

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DASK-644, kut. 37.

1841994., lipanj 29.KninDopis Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK ministru unutarnjih poslova RSK o sigurnosnoj procjeni državne granice

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAUPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTIBroj: 08/3-2-1Knin, 29. 06. 1994. g.

Ministarn/r mr Prijić631

Predmet: Procjena državne granice, dostavlja se. –

Prilog: 1 – 7 – procjene svih Gt. op. rad. za obr. pripremeSUP-ova sam. ins. Dražić Boško [v.r.]

Na osnovu naređenja Ministra izvršena je procjena državne granice i bezbednost stanja na područjima koje obuhvaćaju SUP-ovi Knin, Korenica, Glina, Vojnić, Okučani, Vukovar i Beli Manastir. Procjenu su sačinili operativni radnici za obrambene pripreme po sekretarijatima a ista će služiti kao dio ukupne bezbedonosne procjene po Planu obrane MUP-a RSK kao izvod. U izradi su sudjelovali sekretari SUP-ova, predstavnici službe DB, organi Vojske i organa vlasti.

Nakon sastanka u Glini dana 23. 06. 1994.god., date su nove smjernice u vezi dopune procjene, tako da će se konstantno sve procjene u obliku depeša slati pravovremeno na Min. unu. poslova.

Na taj način ažurnost procjene će biti maksimalna.

630 Potpis nečitak.631 Ilija.

463

U cilju bolje preglednosti i kratke analize svih procjena, koje su u obliku izvještaja i u prilogu ove procjene, bitno je istaći nekoliko zajedničkih crta koje se protežu kroz sve navedene, a to su:

– Sve procjene u potpunosti ističu da RSK neće izvršiti agresiju na RH, ali politička situacija i naklonjenost mnogih zemalja svijeta prema RH, su više nego garant da će to učiniti prva RH prema RSK.

– Oko sporazuma u Zagrebu, bitno je istaći da se uglavnom poštuje sa obe strane da nema mnogo incidentnih situacija, ali da odstupanja postoje obostrano uz napomenu da je nešto značajnije na našem području i to u regiji Z. Slavonije.

– Tajni sastanci i kontakti stanovništva su izraženi na svim područjima i to obostrano, što je zabrinjavajuće, jer je i to vid specijalnog rata, a isto tako metod prikupljanja podataka, što RH sigurno planski vodi. Tome treba dodati SRJ i Mađarsku koje služe kao poligon za sastajanje, te snage UN koje su kao produžene oči i uši R. Hrvatske na našim prostorima. Svemu ovome daje još veću ozbiljnost i zabrinutost naša slaba organiziranost u usporedbi sa maksimalnom profesionalnošću pripadnika UN, koji koriste sva moguća sredstva i metode rada koji često prelaze okvire korektnosti i dozvoljenosti. Iz tog razloga potrebno je još više pooštriti mjere za prekršitelje zabrane sastajanja sa drugom stranom.

– Popunjenost granica je slaba sa v/o, jer mnogi koriste dan za odlazak i rad kući, a noć za odmor i spavanje nakon napornog rada u polju i sl. Rad je organiziran smjenski, tako da je 1/3 mobilisana u odnosu na ukupan broj v/o. Međutim od te 1/3 često nema ni 1/3 stvarno prisutne na liniji, iz razno-raznih opravdanih i neopravdanih razloga.

– Utvrđenje granica je različito sprovedeno po regijama, što je znak stihijskog rada a ne koordiniranog i planskog iz centra pr. novoizgrađenog skloništa iz “IGM” Benkovac koja su trebala biti raspoređena po Korpusima, raspoređena su samo u Obrovac, Benkovac i Drniš.

– Ako uspoređujemo stanje prije Zgb. sporazuma i sadašnje, možemo konstatovati da utvrđenost, zaprečenost i popunjenost granične linije sa minskim poljima je zasigurno lošija, pogotovo u djelu gdje je došlo do izmještanja naše vojske za 1 km unazad.

– Profesionalizam se ne uočava, kao ni postojanje manevarskih jedinica koje bi bile stalno u gotovosti za upotrebu na svim područjima RSK. Sve je svedeno na prostorno-teritorijalni princip popunjavanja jedinica, što rezultira neposlušnošću, nedisciplinom, padom morala i određenim strahom koji se sve više uvlači u ljude od bojazni iznenadnog napada RH. Nitko ne vidi zaštitnu ulogu snaga UN, i oni nisu nikakva garancija bezbednosti, pogotovo što se to više puta potvrdilo na raznim prostorima Krajine.

Možda su upravo posljedica toga, određeni pojavni oblici sa kojima se susrećemo u ova međuratna vremena, kao što su:

zahtjevi za rad u inozemstvu, migracije iz “ugroženih” u “manje ugrožene” ali bogatije zone i sl., šverc sa AP Zapadna Bosna, kontakti stanovništva sa srugom stranom, i dodvoravanje pojedinaca koji su spremni sutra živjeti i u neprijateljskoj državi, profiterstvo koje ne izuzima ni jednu kategoriju društva i mnogi drugi primjeri...

– Postojanje RSK i mnogih objekata od vitalnog, republičkog značaja, se ovako ispresjecanom, pošumljenom i nedovoljno branjenom granicom, predstavljaju idealan objekt napada za DTG. S obzirom da i ovaj dio rade planski, moguće je da su ga zamjenili sa izviđačkim radom, što je korisnije za slučaj eventualne iznenadne agresije i postizanja maksimalnog efekta iznenađenja.

Gore navedeni elementi su samo dio koji je obuhvaćen kroz procjenu, sve ostalo je precizno izraženo u pojedniačnim procjenama SUP-ova, koji su u prilogu.

464

Dopune koje će se slati redovno u obliku depeša priložiti će se ovoj procjeni, a eventualno novi zahtjevi za drugim podacima također se mogu tražiti depešno, tako da se može kvalitetno popunjavati i kompletirati globalna procjena.

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 9.

1851994., lipanj 29.KorenicaDopis SUP-a Korenica MUP-u RSK s osvrtom na provedbu akcije “Ugovor”

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA KORENICA M.P.632

Broj: 08-02/1-8-459-8/94Korenica, 29. 06. 1994.

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA RSK – Upravi javne bezbednosti – K N I N

U prilogu Vam dostavljamo Osvrt na provođenje akcije “Ugovor” na području ovog Sekretarijata do zaključno sa 24. 06. 1994.

Iz osvrta je vidljivo:– 1. Prisutnost Hrvatske vojske u tkz. Tampon zoni– 2. Neodređenost i nedorečenost UNPROFOR-a u provođenju odredbi Sporazuma

kada je u pitanju ponašanje hrvatske vojske, te ne usklađenost stavova unutra pojednih komandi UNPROFOR-a i Civilne policije kada je u pitanju držanje prema RSK.Prednje Vam se dostavlja radi operativnog korištenja.

S e k r e t a r:Nikola Tepavac, [v.r.]

M.P.633

SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVAODSJEK ZA POGRANIČNE POSLOVE K O R E N I C AKorenica, 24. 06. 1994.

O S V R Tna provođenje akcije “U g o v o r”

O problemima vezanim za određivanje linije razdvajanja na terenu izvješteno je naše Ministarstvo ranije depešom SUP-a Korenica broj: 08-02/1-8-459/94. od 19. 04. 1994. godine.

632 Prijemni pečat: RSK, MUP Knin, primljeno 30. 6. 1994. 633 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Korenica.

465

U skladu sa Sporazumom, bezbjednosnoj zoni na području kojeg pokriva SUP Korenica, organizirano se vrše patroliranja i drugi oblici operativnog pokrivanja bezbjednosne zone od strane akreditiranih radnika Milicije. Patroliranje se vrši uz najavu Stanicama UNCIVPOL-a, sa njima i bez njih. Kroz ovakvu aktivnost do sada je, između ostalog, utvrđeno kako slijedi:

Područje M E D A K– Dana 25. 04. 1994. g. patroliranjem na prostoru Čitluka i Divosela utvrđeno jeslijedeće:

• U hrvatskoj bezbjednosnoj zoni (unutar linije razdvajanja) osmatračnice hrvatskevojske nalaze se na visovima Bešlinac, Vijenac, Krčevine, Mali Kraj, Veliki Kraj, Podklisa, Poljari i Visoko Brdo.

• Umjestu Čitluk po tragovima na travi zaključilo se da taj prostor dolaze patrolehrvatske vojske. Prikupljanjem obavještenja saznalo se da grupe hrvatske vojske iz pravca Ornica i Visokog Brda zalaze u dubinu Čitluka na 500 m do kampa UNPROFOR-a u Čitluškoj školi, što znači da zalaze 1 km unutar linije razdvajanja u hrvatskoj bezbjednosnoj zoni.

• UDivoseluUNPROFORnedozvoljavaprolazdaljeodSpomen-domapremaMalomKraju, Velikom Kraju i Poljarima iz razloga što se, kako kažu, hrvatska vojska nalazi na Podklisi i može otvoriti vatru ako primjeti vozilo Milicije.

• Nacestikoja ide izcentraČitlukauVelebitpremaudoliniDuliba,hrvatskavojskaje 300m prije linije razdvajanja (u njihovoj bezbjednosnoj zoni) minirala cestu i ne dozvoljava UNPROFOR-u da se kreće dalje prema Velebitu.

– Dana 03. 05. 1994. g. pripadnici Jordanskog bataljona na području Sitnika sprečili su dvojici naših civila dolazak na obradu njive koja se nalazi oko 200 m od linije razdvajanja u našoj bezbjednosnoj zoni. Istog dana jordanski pukovnik Muhamed i jedan kanadski pukovnik izjavili su da civili mogu ulaziti unutra zone razdvajanja radi obrade zemlje, ali cestom kroz njihovu UN rampu. Međutim, dana 05. 05. 1994. g. jordanski oficir za vezu poručnik Meteb izjavio je našoj Službi da je netko od jordanskih oficira krivo protumačio kada je saopštio da je civilima dozvoljeno da mogu obrađivati zemlju unutar linije razdvajanja.– Dana 14. 05. 1994. g. u krugu Čitluške škole pripadnici Jordanskog bataljona pokušali su uhapsiti komandira OM Medak koji se nalazio u zajedničkoj patroli sa Civilnom policijom UN-a na prostoru Čitluka i Počitelja, iz razloga što je imao kratko naoružanje o pojasu. Civilna policija je spriječila hapšenje objašnjavajući da je nošenje takvog naoružanja u skladu sa potpisanim Sporazumom.– Dana 19. 05. 1994. g. po ponašanju jordanskog majora Džasera zapaženo je da pripadnici hrvatske vojske zalaze u Mali i Veliki Kraj i zaseok Poljari na prostoru “Medačkog džepa” kod Divosela. Po našim radnicima toga dana nisu zapaženi.– Dana 27. 05. 1994. g. utvrđeno je da je u Velikom Kraju, blizu linije razdvajanja sa hrvatske strane, nedavno naišao na minu jedan hrvatski vojnik.– Dana 06. 06. 1994. g. otvorena je rafalna vatra iz automatske puške sa visa Bešlinac u vreme kada je milicijsko vozilo došlo u Čitluk. Naša patrola procjenjuje da se radi o davanju signala ostalim pozicijama hrvatske vojske o našem pojavljivanju u tom prostoru. Ovakva je procjena zbog urednog ponavljanja.– Dana 09. 06. 1994. g. oko 09,15 časova od osmatračnice UNPROFOR-a na brdašcu Bubaljka primjećen je pripadnik hrvatske vojske pored rova udaljenog između 200 i 250

466

m pored ceste u pravcu Ribnika. Promatrao je dvogledom osmatračnicu UNPROFOR-a, odakle je po našem pripadniku primjećen. U to je njemu prišlo još 6 vojnika, koji su se redali na dvogledu. Civilnoj policiji su pokazani ovi vojnici, a jordanski vojnici potvrdili su da je to hrvatska vojska.– Dana 15. 06. 1994. g. OM Medak najavilo se Civilnoj policiji sa potrebom ulaska u bezbjednosnu zonu. Komandir stanice Civilne policije Gračac po imenu Lase odgovorio je da zbog neriješenog političkog stanja na ovom prostoru od juče 14. 06. 1994. g. nije dozvoljen ulaz Miliciji bez obzira na posjedovanje akreditacije. To da od 14. 06. 1994. g. nije dozvoljeno ni srpskoj ni hrvatskoj strani. Tražeći dalje objašnjenje ovakvog stava Lase je zamolio da mu se dozvoli da provjeri. Nakon jednog časa Lase je došao u OM Medak i rekao da je provjerio u Komandi Jordanske čete te utvrdio da je razlog za ovakav stav incident koji se dogodio 14. 06. 1994. g. u 14,30 časova, kada su pripadnici UNPROFOR-a (Jordanski bataljon) primjetili četvoricu sumnjivih ljudi u Počitelju na pravcu između Memedova brda i Njegovana. Ovi da su puzili po zemlji unutar linija razdvajanja od Njegovana prema Memedovu brdu. Pripadnici Jordanskog bataljona presreli su tu četvoricu i uhvatili, te utvrdili da se radi o srpskim vojnicima. Srpski vojnici vraćeni su tada izvan linije razdvajanja na teritorij RSK, a oficir Jordanskog bataljona o tome da je upoznao komandanta 9. motorizovane brigade SVK u Metku.– Komandir OM Medak konstatuje da od dana 11. 06. 1994. g. Jordanski bataljon ne dozvoljava ulaz našoj Miliciji unutar linija razdvajanja (naša bezbjednosna zona), jer da imaju takvo naređenje od više Komande. Dana 11. 06. 1994. g. komandir OM Medak izišao je u našu bezbjednosnu zonu zajedno sa Civilnom policijom iako mu je navedena zabrana saopštena. Međutim, dana 15. 06. 1994. g. komandir stanice CIVPOL-a iz Gračaca po imenu Lase saopštio je da i oni imaju naređenje da naša Milicija i hrvatska Policija ne mogu više ulaziti u navedeni prostor. To da je naređenje pretpostavljene Komande jer da im je šef sektora iznio da na tom području nema ljudi koji tamo žive i da zato nema potrebe za ulazak.Lase je dalje rekao da je Civilna policija UN-a uložila protest kod šefa sektora CIVPOL-a jer da se nisu složili sa takvim obrazloženjem.– Dana 10. 06. 1994. g. TV ekipa Srpske televizije Krajine, zatražili su da im se omogući ulazak u tzv. “Medački džep” da bi napravili jednu reportažu. U vezi sa ovim traženjem komandir OM Medak Tomaž Slavko obratio se Civilnoj policiji UN-a gdje je zatekao zamjenika komandira Stanice Jon Klein Olsena. Olsen mu je rekao da ide odmah tražiti dozvolu i obavijestiti jordanski bataljon da će ići u zajedničku patrolu u navedeno područje. Kada se Olsen vratio rekao je Tomašu da Jordanski bataljon ima naređenje da srpska milicija nema pravo ulaska unutar linije razdvajanja, a isto tako da ni hrvatska policija ne može ulaziti unutar linije razdvajanja. Olsen je Tomaša tom prilikom uputio da pokuša proći kroz kontrolni punkt u Sitniku. Tako je komandir OM Medak i postupio te je sa TV ekipom prošao na kontrolnom punktu UN-a u Sitniku u prostor “Medačkog džepa” bez ikakvih problema, tako da je TV ekipa obavila svoj dio posla. Međutim, kod spomen-doma u Divoselu susreo ih je jordanski major Džaser i rekao da srpska milicija i hrvatska policija ne mogu ulaziti unutra linija razdvajanja na tome prostoru.

Područje T E S L I N G R A D– Dana 17. 05. 1994. g. u mjestu Ostrvica nenaoružano civilno stanovništvo preprečilo je cestu svojim postavljanjem da bi onemogućili kretanje pripadnicima Jordanskog bataljona, koji su htjeli uspostaviti određene punktove na prostoru Ostrvice, u našoj bezbjednosnoj

467

zoni. U rješavanje ove incidentne situacije uključile su se komande Ličkog korpusa i UNPROFOR-a. Situacija je razriješena tako da su stanovništvu MZ-a Barlete, Ostrvica i Široka Kula date garancije:

• dasenapodručjuOstrviceiBasarićDragenećeuspostavljatipropusnipunktoviUN-ana saobraćajnici prema Gračacu,

• da će se sapodručjaovihmjestaudaljitipripadnici Jordanskogbataljonakaovojnipromatrači,

• daćesepatroliranjevršitisamodnevnopopatrolamaČeškogbataljona,• danavisovimaunašojbezbjednosnojzoniostanuosmatračkepozicijenaševojske.

– Kroz operativno kontaktiranje sa mještanima sela Ostrvica do 22. 06. 1994. g. OM Teslingrad došlo je do sledećih saznanja:Od kada je došao UNPROFOR na ovo područje vojne snage Hrvatske pomjerile su svoje položaje ka granici razdvajanja sa RSK (linija dodira), na udaljenost od 1. km vazdušne linije od rijeke Jadove u mjestu Vijača, locirane u brezovoj šumi nedaleko od Sastavaka. Izviđanjem je zapaženo da svakodnevno hrvatska vojska na ovom prostoru izvodi inžinjerijske radove kopanja i natkrivanja rovova. Radove izvodi 10-15 vojnika, a za to vreme prema položajima RSK imaju isturene 2 stražarska mjesta sa po jednim stražarom. Do dolaska UNPROFOR-a na ovom mjestu da nije bilo hrvatskih vojnih formacija. Teren koji razdvaja dvije strane na navedenom prostoru vrlo je nepregledan, jer je pošumljen borovom šumom i obrastao šipražjem, pa u koliko hrvatska pokuša izvršiti iznenadnu agresiju na RSK, postoji opasnost da neprijateljske snage na tom prostoru dođu neprimjećeno, presijeku komunikacije (cestu) Teslingrad – Vrebac, zauzmu pumpu za vodu na rijeci Jadovi, kao i strateški važna brda. Borci naše karaule kod Vijače da su započeli kopanje rovova kako bi bili bezbjedniji u slučaju napada, no u tome da su spriječeni po naređenju nadležnih starješina vojne komande Teslingrad. Zapaža se da su mještani sela Ostrvica, od kojih su neki i borci, vrlo zabrinuti. Ističu da je karaula Vijača udaljena od karaule kod brda Zubara preko 6 km i da im je selo praktično nezaštićeno. Navode da u mjestu Vučijak ima dosta naših vojnika u pripremi, ali da se ne vrše nikakva izviđanja niti daju kakve straže.

Područje V R H O V I N E

– Dana 11. 05. 1994. g. primjećena je grupa od 10-tak hrvatskih vojnika na oko 800 m od zaseoka Batinići u Podumu. Istog dana čula se pucnjava iz pješadijskog naoružanja u predjelu Vrbovica (Glavace – Dabar).

– Dana 12. 05. 1994. g. primjećeno je da hrvatska vojska kopa rovove i nešto prave iza punkta UNPROFOR-a u Podumu (Runjevica prema Otočcu).

– Dana 18. 05. 1994. g. oko 10,00 časova čulo se iz pravca Crnog jezera ispod Otočca, 20-tak detonacija. Prema prikupljenim informacijama na ovom prostoru nalazi se artiljerija hrvatske vojske. UNCIVPOL je istog dana dao objašnjenje da je hrvatska vojska izvodila obuku na brdu Vita iznad Prozora.

– Dana 24. 05. 1994. g. u 09,30 časova komandir stanice UNCIVPOL-a u Vrhovinama Bo Ranger Johansson (Švedska) i Rakitin Boris (Rusija) došli su u OM Vrhovine povodom pregleda vozila EZ prethodnog dana na graničnom prelazu Podum – Markovac.Tom prilikom su, uz predočenu kartu bezbjednosnih zona prema Otočcu, pitali, da iz kog se razloga naš punkt na graničnom prelazu nalazi usred bezbjednosne zone, a ne na našoj liniji razdvajanja.

468

Područje P L A Š K I– Dana 18. 05. 1994. g. na području Kunića kroz kontakte sa mjesnim stanovništvom

došlo se do saznanja da su vršene provokacije od hrvatske vojske pucnjavom pješadijskim naoružanjem sa područja Kapele u pravcu Klipine Drage, i to:

• dana15.05.1994.g.oko03,00časova,• dana18.05.1994.g.oko08,00časova.Podaci navedeni u ovom Osvrtu predočavani su Komandi Ličkog korpusa prema

dinamici pristizanja Izvještaja sa terena.

ŠEF ODSJEKAVukašin Puzić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 20., kut. 38.

1861994., lipanj 29.KninZapisnik sa 7. redovne sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 7. redovne sjednice Vlade RSK održane 29. i 30. 06. 1994. godine u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Odsutni: Milivoj Krička, Mile BosnićSjednici prisustvuju po pozivu: Nebojša Mandinić, Lalić Zdravko, Milorad Ćulibrk, Mile Horvat, Mile Traživuk, Savo Štrbac, Dragan DragašSjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Borislav Mikelić.Sjednica je počela s radom u 12.00 časova.Za sjednicu je predviđen slijedeći

D N E V N I R E D1. VERIFIKACIJA ZAPISNIKA2. PRIPREME ZA SJEDNICU SKUPŠTINE I PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU3. MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I

INDUSTRIJU3.1. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preduzećima 3.2. Donošenje Odluke o osnivanju Republičkog zavoda za standardizaciju, patente, mjere i dragocjene metale 3.3. Zakon o važenju na teritoriji RSK propisa i upravnih akata iz oblasti industrijske svojine, standardizacije i mjera

469

3.4. Razmatranje prijedloga pristupa za organizaciju rada privrede u uslovima rata i neposredne ratne opasnosti

4. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE4.1. Prijedlog Zakona o nacionalnim parkovima4.2. Prijedlog Zakona o zaštiti životne sredine4.3. Donošenje Uredbi vezanih za žetvu 4.4. Elaborat o proizvodno-tehničkom stanju i mogućnostima i kapacitetu primarne i finalne prerade drveta u RSK

5. MINISTARSTVO ZA URBANIZAM, STAMBENO KOMUNALNE POSLOVE I GRAĐEVINARSTVO

5.1. Teze za izradu Zakona o stanovanju5.2. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o obnovi RSK 5.3. Utvrđivanje prijedloga Zakona o državnom premjeru i katastru u upisima prava na nepokretnostima

6. MINISTARSTVO ODBRANE6.1. Revidirani program snabdijevanja stanovništva vodom za 1994. godinu

7. MINISTARSTVO FINANSIJA 7.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi i podsticanju razvoja grada Vukovara 7.2. Donošenje Uredbe o prestanku važenja propisa donesenih na osnovu Zakona o deviznom poslovanju RSK

8. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA8.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o turizmu8.2. Prijedlog Uredbe o izmjeni Uredbe o zabrani prodaje određenih proizvoda

9. MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA9.1. Donošenje Odluke o legalizaciji i registraciji svih vrsta oružja i municije

10. REPUBLIČKA UPRAVA JAVNIH PRIHODA10.1. Donošenje Odluke o snabdijevanju gorivom područnih jedinica RUJP

11. REPUBLIČKA UPRAVA CARINA 11.1. Donošenje Odluke o oslobađanju plaćanja carine i ostalih uvoznih dadžbina DP Fabrika šećera B. Manastir 11.2. Donošenje Uredbe o preuzimanju podzakonskih akata iz oblasti carinske regulative SRJ

II PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU12. Zahtjev za iseljenje UNPROFOR-a iz Fabrike “RIK” Slunj13. Davanje saglasnosti Kombinatu gume i obuće “Borovo” za osnivanje preduzeća u SRJ14. Davanje odobrenja za korištenje dugoročnog kredita za sanaciju objekta preduzeća IGM “Jelenovo” Sarvaš15. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o unutrašnjoj organizacijii radnih mjesta u Republičkoj geodetskoj upravi16. Donošenje Odluke o nabavci osnovnih sredstava za potrebe Republičke geodetske uprave17. Donošenje Rješenja o imenovanju glavnog republičkog inspektora rada18. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za organizaciju ljetovanja djece u Karinu19. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadama rezervnog sastava SVK u miru i za vrijeme ratnog stanja

470

20. Donošenje Odluke o refundaciji novčanih sredstava za plate profesionalnih oficira na službi u vojnopravosudnim organima RSK21. Donošenje Odluke o imenovanju upravnog odbora JP državna lutrija RSK22. Donošenje Odluke o imenovanju nadzornog odbora JP državna lutrija RSK

III MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE23. Poruke i stavovi sa skupa “Drina – kičmeni stub privrede srpstva”24. Informacija Narodne banke o efektima realizacije Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije na području RSK25. Informacija Komercijalne banke, a.d. Beograd26. Obavijest o korištenju službenih vozilai izmjenjen i nadopunjen sa:3.5. Davanje odobrenja za korištenje dugoročnog kredita za sanaciju objekta preduzeća IGM “Jelenovo” Sarvaš (tačka 14. iz skraćenog postupka)6.2. Ratne sistematizacije6.3. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadama rezervnog sastava SVK u miru i za vrijeme ratnog stanja(tačka 19. iz skraćenog postupka)6.4. Donošenje Odluke o refundaciji novčanih sredstava za plate profesionalnih oficira na službi u vojnopravosudnim organima RSK (tačka 20. iz skraćenog postupka)Mijenja se naziv tačke 9.1. u:Donošenje Odluke o legalizaciji i registraciji oružja i municije11.3. Izmjene i dopune Zakona o ukidanju propisa iz oblasti deviznog i spoljnotrgovinskog poslovanja11.4. Utvrđivanje prijedloga Zakona o Narodnoj banci (davanje saglasnosti i mišljenja Vlade)22.a. Donošenje Rješenja o razrješenju i imenovanju Upravnog odbora Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje27. Informacija o sastanku turističkih privrednika RSKZa 30. 07. 1994. god. predviđen je slijedeći

D N E V N I R E D

1. MINISTARSTVO ODBRANE 1.1. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje brašna TIP 850 iz republičkih robnih rezervi1.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o SVK

Ad-1Verifikovan je zapisnik sa 6. sjednice Vlade.

Ad-2Nakon što je ministrima podijeljen dnevni red Skupštine (prilog br. 1) i Uredba sa

zakonskom snagom (prilog br. 2) otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali ministar Šijan634, ministar Babić635 i predsjednik Mikelić.

Donesen je

634 Simo.635 Milan.

471

Z A K LJ U Č A KMišljenje Vlade je da do donošenja Zakona o nacionalnim parkovima gore navedenu

Uredbu treba ukinuti u dijelu koji se odnosi na nacionalni park “Plitvice” i preduzeće koje njime gazduje. (prilog br. 3)

Ad-3Članovima Vlade je podijeljeno mišljenje o usklađivanju propisa (prilog br. 4). Potom je

o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preduzećima (prilog br. 5) govorio ministar Branko Petrović. Potom je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali ministri Babić, Veselinović636 i predsjednik Mikelić.Po završetku rasprave donesen je

Z A K LJ U Č A KZakon treba doraditi i dostaviti za sjednicu Vlade u utorak.

3.2. Skinuto s dnevnog reda.3.3. Skinuto s dnevnog reda.

3.4. Ministar Petrović obrazložio je prijedlog pristupa za organizaciju rada privrede u uslovima rata i neposredne ratne opasnosti (prilog br. 6), a potom je donesen

Z A K LJ U Č A KUtvrđen je rok Ministarstvu odbrane (do 1. avgusta) da izradi plan i izađe sa spiskom

dobavljača SVK (imena preduzeća koja moraju raditi i imena ljudi koji su na položaju i koji su u preduzećima)

3.5. Donesena jeO D L U K A

o sanaciji objekta preduzeća IGM “Jelenovo” Sarvaš (prilog br. 7)

Ad-44.1. Obrazloženje prijedloga Zakona o nacionalnim parkovima (prilog br. 8) dao je

ministar Šijan, a potom je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi ministri i sekretar ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mile Horvat.

Donesen je slijedećiZ A K LJ U Č A K

Vlada RSK se obavezuje da će izaći sa Uredbom o nacionalnim parkovima na slijedećoj sjednici.

4.2. Članovima Vlade podijeljen je prijedlog Zakona o zaštiti životne stredine (prilog br. 9). U raspravi su učestvovali: Mile Horvat, Savo Štrbac, Stevan Đurić. Donesen je

Z A K LJ U Č A KZatražiti mišljenje Odbora za zakonodavstvo, razmotriti interresorski i dostaviti za

sjednicu Vlade za 15 dana.4.3. Donesene su slijedeće Uredbe:

U R E D B Ao izmirivanju poreza na prihod od poljoprivrede i šumarstva prodajom pšenice roda 1994. godine (prilog br. 10)

U R E D B Ao razmjeni pšenice za nabavku dizel goriva za žetvu pšenice roda 1994. god. (prilog br. 11)

636 Ratko.

472

U R E D B Ao razmjeni pšenice roda 1994. godine za sjemensku pšenicu i mineralna đubriva (prilog br. 12)

4.4. Predsjednik Vlade Borislav Mikelić je zamolio direktora Fabrike namještaja “Srem” Milana Ćulibrka da objasni “Elaborat” (prilog br. 13). Nakon dužeg izlaganja gosp. Ćulibrka i rasprave u kojoj su učestvovali ministar Babić, predsjednik Mikelić, ministar Petrović donesen je

Z A K LJ U Č A KUz koordinaciju ostalih ministarstava nadopuniti i pripremiti “Elaborat” za slijedeću

sjednicu Vlade. Potrebno je razraditi troškovni i profitabilni dio “Elaborata”.U rad će se uključiti pored gosp. Ćulibrka i ministarstvo poljoprivrede.

Ad-55.1. Skinuto s dnevnog reda.5.2. Vezano za Zakon o obnovi RSK (prilog br. 14) nakon rasprave u kojoj su učestvovali

ministri Veselinović, Funduk637, Petrović i Đurić638 usvojen je slijedećiZ A K LJ U Č A K

Obaviti dodatne konsultacije, razmotriti interresorski i dostaviti za iduću sjednicu Vlade.5.3. Utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao državnom premjeru i katastru i upisima prava na nepokretnostima (prilog br. 15) koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.

Ad-66.1. Nakon obrazloženja ministra Tanjge639 u vezi programa obezbjeđenja stanovništva

vodom za 1994. godinu (prilog br. 16) donesena jeO D L U K A

o odobrenju sredstava za zaštitu od suše (prilog br. 17) +6.2. Na prijedlog ministra Šijana donesen je

Z A K LJ U Č A KSavjet odbrane da pošalje pismo Glavnom štabu i da se ljudi oslobode vojne obaveze radi

žetve.6.3. Usvojen je

P R A V I L N I Ko izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadama rezervnog sastava SVK u miru i za vrijeme ratnog stanja (prilog br. 19)

6.4. Donešena jeO D L U K A

o refundaciji novčanih sredstava za plate profesionalnih oficira na službi u vojnopravosudnim organima Republike Srpske Krajine (prilog br. 19)

Ad-77.1. O prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi i podsticaju razvoja

grada Vukovara (prilog br. 20) govorio je ministar Veselinović i donesen je slijedeći

637 Uroš.638 Stevan.639 Rade.

473

Z A K LJ U Č A KOvaj Zakon važi dok se ne donese Zakon o obnovi RSK.7.2. Donijeta je

U R E D B Ao prestanku važenja propisa donesenih na osnovu Zakona o deviznom poslovanju RSK (prilog br. 21)

Ad-88.1. Nakon objašnjenja pomoćnika ministra trgovine i turizma Zdravka Lalića u vezi

prijedloga Zakona o turizmu (prilog br. 22) donešen jeZ A K LJ U Č A K

Uz mišljenje Odbora za zakonodavstvo i Ministarstva finansija odlaže se za 15 dana.8.1. Donijeta je

O D L U K Ao ukidanju Uredbe broj 05-2-160/1 od 08. 06. 1994. god. (prilog br. 23)

Ad-99.1. Donijeta je

O D L U K Ao legalizaciji oružja (prilog br. 24)

Ad-1010.1. Donijeta je

O D L U K Ao snbdijevanju gorivom područnih jedinica RUJP (prilog br. 25) te

Z A K LJ U Č A KČlanovima Vlade izdavat će se tražene količine goriva uz predočenje legitimacije člana

Vlade, a svim ostalim korisnicima uz predočenje odgovarajućeg dokumenat čiji će oblik propisati Ministarstvo energetike i JP “NIK” Mirkovci. (prilog br. 26)

Ad-1111.1. Donijeta je

O D L U K Ao oslobađanju plaćanja carine i ostalih uvoznih dažbina DP Fabrika šećera B. Manastir (prilog br. 27)

11.2. Skinuto s dnevnog reda.11.3. Na prijedlog ministra Veselinovića utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao izmjenama i dopunama Zakona o ukidanju propisa iz oblasti deviznog i spoljnotrgovinskog poslovanja (prilog br. 28) koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.

11.4. Daje seS A G L A S N O S T

na Aneks uz Zakon o Narodnoj banci RSK (prilog br. 29) iM I Š LJ E NJ E

na prijedlog Zakona o Narodnoj banci RSK i Aneks uz Zakon o Narodnoj banci RSK (prilog br. 30)

474

Ad-12Donijeta je

O D L U K Ao iseljenju UNPROFOR-a iz Fabrike “RIK” Slunj (prilog br. 31)

Ad-13Donijeta je

O D L U K Ao davanju saglasnosti Kombinatu gume i obuće “Borovo” za osnivanje preduzeća u SR Jugoslaviji (prilog br. 32)

Ad-14Odrađeno pod tačkom 3.5. u redovnom postupku.

Ad-15Članovima Vlade je podijeljen Pravilnik o unutarnjoj organizaciji radnih mjesta u Republičkoj geodetskoj upravi (prilog br. 33)

i donijeta jeO D L U K A

o davanju saglasnosti (prilog br. 34)

Ad-16Donijeta je

O D L U K Ao nabavci osnovnih sredstava za potrebe Republičke geodetske uprave (prilog br. 35)

Ad-17Skida se s dnevnog reda.

Ad-18Donijeta je

O D L U K Ao odobrenju sredstava za organizaciju ljetovanja djece u Karinu (prilog br. 36)

Ad-19Odrađeno pod tačkom 6.3. u redovnom postupku.

Ad-20Odrađeno pod tačkom 6.4. u redovnom postupku.

Ad-21Donijeta je

O D L U K Ao imenovanju upravnog odbora javnog preduzeća Državna lutrija RSK (prilog br. 37)

Ad-22Donijeta je

O D L U K Ao imenovanju nadzornog odbora javnog preduzeća Državna lutrija RSK (prilog br. 38)

475

Ad-22-aDonešeno je

R J E Š E NJ Eo razrješenju privremenog Upravnog odbora Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje (prilog br. 39) i

R J E Š E NJ Eo imenovanju privremenog Upravnog odbora Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje (prilog br. 40)

Članovima Vlade radi informisanja podijeljeni su slijedeći materijali:

Ad-23I N F O R M A C I J A

o porukama i stavovima sa skupa “Drina – kičmeni stub privrede srpstva” (prilog br. 41)

Ad-24I N F O R M A C I J A

Narodne banke o efektima realizacije Programa rekontrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskom oporavka Jugoslavije na području RSK (prilog br. 42)

Ad-25I N F O R M A C I J A

Komercijalne banke, a.d. Beograd (prilog br. 43)

Ad-26O B A V I J E S T

o korištenju službenih vozila (prilog br. 44)

Ad-27I N F O R M A C I J A

o sastanku turističkih privrednika RSK (prilog br. 45)Sjednica Vlade je završila s radom u 00.30 časova.

NASTAVAK SJEDNICE VLADE 30. 06. 1994. GODINESpisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Borislav Mikelić.Sjednica je počela s radom u 15.00 časova.Za sjednicu je predviđen slijedeći

D N E V N I R E D

1. MINISTARSTVO ODBRANE1.1. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje brašna TIP 850 iz republičkih robnih rezervi SVK1.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o SVK

Ad-1 1.1. Donijeta je

O D L U K Ao stavljanju na korištenje brašna TIP 850 iz Republičkih robnih rezervi SVK (prilog br. 46)

476

1.2. Nakon obrazloženja ministra Tanjge utvrđen jeZ A K O N

o izmjeni i dopuni Zakona o SVK (prilog br. 47) koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.Donijeta je

O D L U K Ao obezbjeđenju 1.000 T mazuta za potrebe finansiranja zdravstva RSK (prilog br. 48)Sjednica je završila s radom u 16.30 časova.

SEKRETAR VLADE PREDSJEDNIK VLADESavo Štrbac, [v.r.] Borislav Mikelić, [v.r.]

BROJ: 06-5-621/94.640 BROJ: 05-5-340/94.641

KNIN, 05. 07. 1994. KNIN, 05. 07. 1994.

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 12.

1871994., lipanj 30.[Knin]Izvješće Međunarodnog komiteta Crvenog križa o posjetu civilnom zatvoru u Kninu

MEĐUNARODNI KOMITET CRVENOG KRSTA RADNI IZVJEŠTAJMKCK O POSJETI CIVILNOM ZATVORU U KNINU(na dan 12. 05. 1994. g.)

Međunarodni Komitet Crvenog krsta (u daljnem tekstu MKCK), je u okviru svog humanitarnog mandata posjetio Civilni zatvor u Kninu na dan 12. 05. 1994. g.Prilikom ove posjete, delegati MKCK su se sastali sa upravnikom Civilnog zatvora, gospodinom Velimirom Gulićem.Ovaj povjerljivi Radni izvještaj sadrži glavna zapažanja, uočena od strane delegata MKCK, vezana za uslove u zatvoru i tretman 19 zarobljenika koji su pod mandatom zaštite MKCK.MKCK izražava zahvalnost nadležnim vlastima za dobru saradnju, što je omogućilo delegatima da izvrše posjetu u skladu sa važećom procedurom MKCK.Delegati MKCK su primjetili da su opšti uslovi u zatvoru i tretman zarobljenika, kao i njihova zdravstvena zaštita zadovoljavajući.Ipak, MKCK želi da skrene pažnju nadležnim vlastima na slijedeće:

1. OBAVIJEST O NOVIM ZAROBLJENICIMADelegati MKCK su dostavili Upravniku Zatvora kopiju pisma upućenog Ministarstvu Pravosuđa (KNI 94/131, 08. 04. 94.), a tiče se slučaja jednog zarobljenika kojeg su zatvorske vlasti skrivale od MKCK više od 4 mjeseca.

640 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.641 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin 1.

477

Upravnik Zatvora je naglasio da se ovaj slučaj dogodio prije nego je on imenovan Upravnikom Civilnog zatvora. Međutim, od sada svaki zarobljenik koji je pod mandatom zaštite MKCK, će biti pravovremeno prijavljen MKCK.Preporuka MKCK.MKCK podsjeća nadležne vlasti da svako lice zarobljeno u vezi sa konfliktom treba da bude pravovremeno prijavljeno MKCK.

2. ODRŽAVANJE HIGIJENEHigijenski uslovi u prostorijama za održavanje lične higijene su zabrinjavajući. Delegati MKCK su primjetili da su kupatila prljava, nedostatak tekuće vode u zahodima, poplavljeni pod u tuš-kabinama i nekoliko neispravnih slavina.Delegati MKCK su izrazili bojazan da bi se kožne bolesti mogle lako proširiti.Nekoliko zarobljenika, navodno, nisu imali mogućnost redovnog tuširanja.Po riječima Upravnika higijenski uvjeti u zatvoru nisu zadovoljavajući zbog stare infrastrukture zgrade i zbog nedostatka sredstava za čišćenje i dezinfekciju.Preporuka MKCKS obzirom da vode u zatvoru ima dovoljno, delegati MKCK su preporučili da se prostorije za održavanje lične higijene čiste nekoliko puta dnevno, makar samo sa vodom, dok se ne nabavi higijenski pribor i sredstva za čišćenje u dovoljnim količinama.MKCK je preporučio da su u ovu svrhu dodijele odgovarajuća sredstva.Delegati MKCK su naglasili da što se tiče lične higijene, svi zarobljenici – bez obzira na njihovo porijeklo – bi trebalo da imaju mogućnost tuširanja.

3. MOGUĆNOSTI ZA ŠETNJU U ZATVORSKOM KRUGUZarobljenicima koji ne rade van zatvora, navodno, nije omogućeno da izađu na svakodnevnu, 30-minutnu šetnju u krugu zatvora.Po riječima Upravnika Zatvora, stara infrastruktura i nedovoljan broj čuvara onemogućuju ovu vrstu aktivnosti iz bezbjednosnih razloga. Ipak, zadovoljavajuće rješenje bi trebalo pronaći u što skorije vrijeme.Preporuka MKCKDelegati MKCK su posredovali kod zatvorskih vlasti da poduzmu neophodne mjere kako bi omogućili boravak na svježem vazduhu i aktivnosti van zgrade svim zarobljenicima.

4. POMOĆ MKCKZarobljenicima pod mandatom zaštite MKCK, su nakon posjete zatvoru, podijeljena sredstva za higijenu, sapun i sredstva za dezinfekciju, kao i plahte. Lijekovi su obezbeđeni za sve zatvorenike.

U Kninu, 30. 06. 1994. g.

Preslika, strojopis, latinicaHrvatski informativni centar, A/ 113-090.

479

AAart Andre Van Der, 377Abdić Fikret, 220Abramović Milan, 358Aco Drača, 59, 140, 388, 390Aguillar Enrique, 305, 321, 348, 349, 353, 368,

423, 424Ahrens Geert Heinrich, 140, 146, 326, 328, 329Ajdinović Pero, 171-173Akashi Yasushi, 150, 153, 185, 191, 193, 296-

298, 305, 306, 320, 321, 322-326, 328, 329, 349, 368, 387

Akmadžić Mile, 75Alavanja Mladen, 230Albright Madeleine, 58Aleksić Gojko, 270Aleksić Snežana, 239, 240Alfi All Hussein, 271Aluga Gligo, 357Amidžić Nada, 267Amiridis Filipos, 205Andrić Rajko, 44Arbutina Dragan, 336Arbutina Nebojša, 49, 118, 120, 121, 125, 174,

176-178, 195, 197, 201, 217, 218, 220, 260, 262-264, 336

Atlagić Marko, 164, 166, 201, 275, 386

BBabac Stevo, 74Babić Milan, 2, 3, 42, 75, 76, 79, 84, 92, 130,

145, 246, 287, 296-298, 305, 320, 323, 324, 328, 348, 349, 354, 355, 356, 368, 392, 406, 410, 423-425, 431, 437, 439, 446, 470, 471, 472

Babić Milić, 446

Babić Slavko, 246Babić Željko, 79Badinter Robert, 95Badurina Srećko, 343, 344, 368, 375Badža Dušan, 127, 156, 181, 234, 265, 413,

440, 441Bajačić Milan, 42Bajat Velimir, 386Bakić Dragica, 119, 122, 157, 174, 176-178,

181, 191, 195, 212, 230Bakić Ranko, 157, 370Banda Mile, 42Bandur Nikola, 341Banović Ratko, 426Banjanac Veljko, 242Baošić Branko, 161Barić Mate, 395Barić Rodoljub, 139Barišić Luka, 377Barović Nikola, 106Baskin Mark, 81, 82Bašić Mićo, 86Begović Milan, 358Beldar Zoran, 288Berber Veselko, 230Beronja Đuro, 223Bezbradica Radovan, 118, 125Bibić Branko, 452, 453Bibić Jovo, 44Bingulac Zoran, 76Birač Ilija, 433Bjegović Đorđe, 101, 108, 114, 115, 119, 120,

122, 125, 128, 131, 154, 160, 161, 166, 172, 174, 176-178, 181, 182, 183, 191, 193, 195, 198, 201, 202, 212, 219, 220, 230, 233, 259, 262, 264, 267, 296, 297, 298, 415

KAZALO IMENA

480

Bjelac Nikola, 222, 293, 315, 346, 360, 361, 434, 444

Bjelica Siniša, 180, 181Bjelica Stanko, 76Bjelić Ilija, 180Bjelinić Đorđe, 55Bjeljac Ranko, 70Boban Mate, 75Bobetko Janko, 279, 366, 376, 378Bogunović Boro, 3, 245Bojić Miloš, 180Bolić Dragutin, 270, 287, 304, 370, 375, 435Boltzaple Rick, 58Bore Milanko, 229Borić Jovo, 244Borjan Jelena, 44, 108Borojević Dušan, 433Boromisa Ratko, 336Borota Dalibor, 433Borović Borivoje, 106Bosanac Pero, 105Bosanac Predrag, 103Bosnić Mile, 170-172, 287, 307, 368, 372, 405,

439, 468Boško Dražić, 154, 188, 347, 462Bošković Mihajlo, 46Botić Milovan, 300Bowman Laura, 58Božić Dragan, 368Brdar Teodor, 433Briquemon Francis, 76Brkić Ivan, 300Brkljač Milan, 139Brleka Joso, 377Brnović Dmitar, 156, 157, 178, 194, 201, 219Brnović Mitar, 122, 154, 156, 157, 174, 230Bubanja Radomir, 239, 240Budić Ljubiša, 117, 120, 174, 177, 178, 182,

212, 233, 287, 297, 298, 306, 308, 329, 330Budić Nebojša, 120, 174, 177, 178, 212, 297,

308, 330Bulat Čedomir, 171, 172, 173Bulatović Momir, 75, 76Buljević Nikola, 229Bunčić Stevo – Stiv, 133, 134, 189, 190, 224

Bunčić Željko, 70Bura Goran – Gaćo, 209Bursać Dragan, 172Bursać Milan, 117Bursać Milorad, 267

CCanković Milan, 267Carić Ljubomir, 134Chittom Tomo, 378Clinton Bill, 245Cot Jean, 151, 163Crnogorac Milka, 270Crnogorac Miomir, 120, 122, 154, 156, 157,

176-178, 181, 194, 212, 230, 261, 328, 331

Cvetković Ljubisav, 427

ČČavić Dragan – Rambo, 133, 134, 189, 190,

433Čelebić Gojko, 206Čeleketić Milan, 72, 148, 151, 153, 164, 320Čenić Radovan, 347Čičić Dragan, 133, 134Čubra Milan, 164, 288Čulina Dragan, 43Čulina Marko, 139

ĆĆaćić Mane, 43Ćanić Bićo, 377Ćorković Lazo, 433Ćosić Rajko, 346Ćosić Vladimir, 81Ćoso Stanko, 230Ćoso Stevan, 267Ćuić Milorad, 395Ćujo Bogdan, 288Ćulibrk Milan, 472Ćulibrk Milorad, 468Ćupović Vlado, 336Ćurkin Vitalij, 406

481

D

Dakić Mile, 260, 265, 416Damjanić Željko, 85Daraboš Željko, 46Davidović Vladimir, 452Debić Rajko, 209Delač Nikola, 395Delja Gagarin, 433Dereta Marko, 46Dević Dušan, 394Dević Miloš, 42Devrnja Gojko, 347Dijk Joost Van, 377Dmitrović Boris, 377Dmitrović Branko, 166Dmitrović Vladimir, 156, 175, 193, 232Dobrić Dragan, 46Dobrić Ratko, 46Dobrijević Branko, 182, 264Dobrojević Dragan, 75, 287Dodoš Vlado, 336Došen Ante, 377Drača Aco, 59, 140, 388, 390Drača Radomir, 338Dragaš Dragan, 83, 468Dragičević Marko, 183Dragić Bošnjak, 395, 396Dragišić Milan, 347Dragović Milan, 93, 94, 137, 138Dragutin Bolić, 287, 435Drakulić Ilija, 184, 186, 392Drašković Vuk, 106Dražić Boško, 151, 154, 188, 256, 347, 386,

462Drobnjak Jovan, 118Dubroja Branko, 229Dukić Vlade, 53Durman Đuka, 455, 456

DžDžakula Veljko, 4, 99, 100, 105, 106, 390Dželajlija Branko, 75Džodan Petar, 201, 287

Đ

Đenanović Brico, 377Đipalo Đuro, 170, 171, 173Đomlija Nenad, 43Đorđe Lazić, 115, 119, 122, 124, 156, 195Đorđević Nikola V., 446Đujić Anđa, 117Đukić Borislav, 110Đukić Dragan, 270, 347Đukić Milan, 3, 160Đukić Petar, 347Đumić Borislav, 342Đuričić Dejan, 336Đurić Branko, 42Đurić Stevan, 287, 326, 373, 440, 471Đurković Boško, 164

E

Ećimović Dušan, 85, 99, 100, 105Edberg Jan, 106Egić Dragić, 172Eide Aage Kai, 146, 320, 324, 326, 329, 349,

353, 437Eraković Đuro, 209Ernjaković Milan, 288

F

Fadil Krupić, 75Fićur Nikola, 225Filipović Branko, 131, 132Fischer Gerald, 74Flanjak Lovro, 394Frederiksen Sven, 320Funduk Uroš, 287, 298, 307, 332, 365, 369,

375, 438, 439, 472

GGagić Bogdan, 341, 342, 386Gagić Boško, 343Gagić Mirko, 386Gaica Simo, 342Galbraith Peter, 58, 59, 81, 387, 423, 430, 431

482

Georgije Đuka, 455Ghali Boutros Boutros, 96, 324, 369Glavaš Vladimir, 366Glušac Stevo, 85Gnjidić Marko, 338Gnjidić Slobodan, 344Godni Ratko, 286Gojić Srđan, 244Golub Pero, 433Gomirac Milan, 267Gondi Ratko, 201Granić Mate, 76Graovac Milan, 209Grauwen Rick, 377Grey Thomas, 58Grgorić Franjo, 377Grgorić Jandro, 377Grgorić Nikola, 377Grinberg Jacques, 321Grmuša Milan, 133, 188-190Grubić Mirko, 433Grubor Neđo, 345Grujičić Milutin, 72, 73Gulić Velimir, 365Gušavac Predrag, 44Gužvica Dragan, 229Gvozden Predrag, 433

HHadžić Goran, 3, 58, 59, 134, 176, 178, 193,

200, 218, 233, 245, 286Hitler Adolf, 84Holtzapple Rick, 431Horvat Mile, 468, 471Hovanec Susan, 431Hrnjak Branislav, 193Hruščov Sergejević Nikita, 84

IIlić Milan, 58Ivanić Vladimir, 46Ivanović Obrad, 273, 390Ivić Ilija, 401Ivišević Boško, 73

JJajić Predrag, 229Jaka Želimir, 55Jakšić Dragomir, 442Jakšić Nebojša, 435, 437Jakšić Rade, 276Janković Leonardo, 433Janković Milorad, 320Janković Nedjeljko, 43Janković Zdravko, 265JanoševićMarijan, 134Janjić Vaso, 44Japranin Dragan, 433Jarčević Slobodan, 118, 120, 122, 154, 156,

160, 174, 176-178, 181, 196, 197, 201, 304, 305, 406

Jarić Milojko, 139, 341-343Jelača Milan, 138Jelić Đorđe, 230, 341-343, 345, 419, 457Jelić Milan, 358Jelušić Nenad, 377Jergić Živojin, 288Johansson Bo Ranger, 467Jolić Mirko, 180Jošić Boško, 43Jovanović Boško, 270Jovanović Vladislav, 76, 298Jovetić Darko, 42Jujić Slobodan, 358Jurčević Nikola, 43

KKablar Jovan, 239, 241Kačar Savo, 85Kalinić Nataša, 44, 80, 108, 452, 453Kalinić Petar, 80Karadžić Radovan, 75, 76, 83, 86, 105Karapandža Milan, 358Kardum Mara, 107Kardum Marko, 107Kardum Mate, 107Kardum Pilip, 107Kardum Stoja, 107Kardum Tereza, 107

483

Karić Miki, 377Karlović Ana, 54Karna Dragan, 256, 347Katić Branko, 433Katić Pero, 171, 172Kesić Branko, 267Klemp Stephen, 431Klipa Ljuban, 70, 170, 334Knežević Jovan, 209Knežević Jovica, 414Knežević Jovo, 267, 268Knežević Milan, 120, 122, 154, 156, 157, 174,

178, 181, 196, 208, 210, 217, 220, 230, 267, 268, 269, 342

Knežević Nikola, 209Knežević Radovan, 209Kobac Nikola, 171-173Kojić Ilija, 346Kojić Milena, 180Kolar Dragomir, 44, 108Kolundžić Dragan, 75Koljević Nikola, 84Komazec Branko, 229Komazec Lazar, 341Komazec Milorad, 229Komljenović Milan – Daka, 360Kontić Radoje, 298Korica Goran, 223Korolija Veljko, 175, 301, 403Kosanović Mile, 267, 269Kosić Vladimir, 270Kostić Radoslav, 126, 197, 217, 346Kostić Spiro, 115, 119, 122, 126, 174, 177, 178,

197, 217, 220, 346Košević Gojko, 347Kovačević Drago, 46, 164, 165, 286, 288, 409,

442Kovačević Jovan, 46Kozirjev Andrej, 305Kozlica Gojko, 343Kožul Damir, 338, 339Kraguljevac Veljko, 42Krajčinović Željko, 224Krasić Boško, 44, 108Krasić Goran, 44, 108, 236, 267, 452, 454

Kratić Dragan, 427Krešo Krešimir, 377Krička Milivoj, 115, 119, 127, 156, 157, 176-

178, 194, 201, 218, 219, 230, 287, 306, 327, 331, 368, 373, 405, 437, 468

Krlić Dragan, 307Krmpotić Josip, 377Krošl Dušanka, 242Krsnići Agim, 376Kukolača Milan, 46Kulić Mladen, 4, 85, 99, 105, 338, 390Kušlan Marijan, 377Kuštrin Slobodan, 172Kutlić Perica, 85Kužet Radomir, 124, 149, 162, 176, 177, 195,

218, 232, 263, 320, 432

LLađević Gojko, 242Lalić Zdravko, 468Lalić Željko, 79, 80, 376, 378Lalig Harmut, 377Laszlo Elias, 377Latas Dušan, 102Lazić Đorđe, 115, 119, 122, 124, 125, 154, 156,

157, 191, 195, 214, 235Lazić Todor, 288Lazić Vasilj, 433Leskovac Rade, 3, 92Letić Stanko, 76, 317, 319Levis Daum, 58Ležaić Neven, 384Ležaić Rajko, 386Ležajić Stevo, 164, 167, 201Linden Raymond Van Der, 377Lisov Dragoslav, 433Lisov Saša, 433Lončar Marinko, 229Lončar Radovan, 433Lovrić Jaro, 377Lubovac Branko, 120, 162, 177, 178, 194, 195-

197, 260, 263, 320, 325Lugonjić Milan, 427Lukač Dušan, 149, 150, 335, 336-338

484

Lukač Irena, 337Lukač Ljiljana, 337Lukač Milan, 335, 336Lukač Radmila, 337Lukavac Anđelka, 80Lukavac Milan, 342, 435Lukić Milan, 158, 261

LjLjubičić Milka, 415Ljubinko Vukičević, 245Ljubojević Nikola, 364, 365

MMacInnis John Archibald, 310Macura Lazar, 274, 287, 297Maćešić Mišo, 173Mađarac Branko, 359, 360Maljković Nikola, 86Maljković Radovan, 164, 286Mandarić Miloš, 245Mandić Radoslav, 300Mandinić Nebojša, 468Manojlović Dragomir, 171Manojlović Milan, 44Manojlović Petar, 267, 269Manolić Josip, 390Marajnović Ljubomir, 85Marčeta Nikola, 53Marić Lepša, 308Marić Milan, 236, 433Marić Milica, 267Marjanović Ljubomir, 91Marjanović Pavao, 124, 403Marjanović Pavle, 307Martić Milan, 45, 55, 56, 75, 76, 84, 126, 129-

131, 135, 148-150, 159, 164, 168, 169, 182, 185, 205, 216, 218, 244, 248, 257, 261, 263, 275, 276, 290, 297, 317-321, 326, 329, 376, 392, 396, 431, 438, 452, 454

Martić Siniša, 225Martin Peres De, 377Martinović Mirko, 232, 233Martinović Stanko, 46

Matanić Rada, 267, 269Matić Milan, 342, 430Matijaš Radomir, 54Matijević Milovan, 171, 172McDonald Hugh, 131, 132McLeod Charles, 321Medić Goran, 139Medved Mijo, 300Merčep Tomislav, 366, 376Mesić Stipe, 366Mesić Stipe, 279Mikelić Borislav, 2, 76, 219, 220, 276, 286-288,

296-299, 303-306, 309, 319, 320, 324-326, 328-330, 335, 336, 353, 355, 366, 368-372, 375, 376, 392, 396, 401, 403, 406, 407, 409, 412, 425, 431, 435, 436-441, 468, 470, 471, 472, 475, 476

Milan Živković, 274, 317, 318Milanković Veljko, 73Milanović Mirjana, 403Milanović Nikola, 219Milešević Gojko, 455, 456Milivoj Vojnović, 287Milojević Boško, 85Milorad Milanko, 229Miloš Slaven, 267Milošević Slobodan, 75, 84, 105Milošević Veselin, 240Milošević Zoran, 54Milovanović Mirjana, 216Milović Sava, 178, 374Milješić Milan, 433Miljević Nada, 336Mirić Dušan, 73Mirić Ninko, 106Mirjanić Dragoljub, 206Mirković Boro, 55Miščević Zoran, 75, 76Mišković Zdravko, 343Mittnacht Tom, 431Mladić Ratko, 134Mlinar Jovo, 338Mlinar Vasilj, 230Molenaar Mark, 377Momić Đuro, 433

485

Mrđen Ante, 80Mrzić Milan, 75Mutić Slobodan, 434

NNanić-Babić Branko, 347Norac Mirko, 376Novaković Grujo, 338Novaković Kosta, 150Novaković Mile, 110, 182, 274, 297, 304, 315,

320, 431

OObradović Konstantin, 4, 99, 100Očigrija Milisav, 383Oehring George J., 162, 163Olsen Klein Jon, 466Oluić Milorad, 342Olujić Anka, 169, 267, 269Olujić Branko, 229Olujić Marko, 229Olujić Nikola, 229Opačić Ilija, 267, 268Opančar Milan, 54Ostojić Željko, 82Ovanin Zlatko, 300Owen David, lord, 96, 147, 300, 145, 349, 353,

354, 438

PPađen Milan, 287, 332, 333, 372, 375, 407, 437Paič Miloš, 172Pajić Tošo, 346Pankretin Dmitrij, 246Paspalj Mile, 133, 144, 336Pavičić Ante, 161Pavić Milorad, 236Pavković Nebojša, 107, 175, 184, 189, 190,

204, 211, 274, 286, 297, 303, 346, 393, 428Pavle, patrijarh srpski, 228, 235, 236Pavlović Dragan, 300Pavlović Ivan, 300Pavlović Zoran, 390

Peeters Pierre, 310, 320, 322Perenčević Dragan, 433Perić Danko, 201, 288Perić Krsto, 267, 269Perić Slobodan, 287, 371Perišić Damir, 44Perišić Momčilo, 83Pešić Vesna, 106Pešut Milan, 288Petković Sretko, 82, 155, 156, 198, 403, 406,

426, 431, 441Petojević Stevo, 347Petrović Božidar, 58Petrović Branko, 54, 218, 287, 307, 330, 368,

370, 406, 407, 412, 437, 438, 439, 455, 471, 472

Petrović Vlada, 455Petrović Zlatko, 54Petti Mišo, 377Peurača Vojislav (Vojin), 52, 115, 119, 124, 154,

166, 175, 196, 220, 307Pilja Ilija, 70Pjevač Dragan, 288Pleš Slavko, 300Počuča Milan, 182, 207, 264Počuča Nada, 267, 268Ponedjeljak Zoran, 149, 150, 225, 336, 433Popac Boško, 267, 423, 424Popac Đorđe, 45, 452, 454Poplašen Niko, 377Popović Borivoje, 54, 106Popović Nada, 54Popović Veljko, 202Poznanović Boro, 274Pražić Stevo, 377Prečanica Dušanka, 81, 82, 238, 341, 357, 359Prečanica Stanko, 336Presle Sauville Bertrand de, 320, 322-324, 328,

329, 387Prica Nikola, 457Prica Radmila, 267Prijić Ilija, 211, 259, 287, 296, 297, 304, 308,

313, 314, 320, 323, 328, 330, 332, 346, 347, 368-371, 402, 431, 437, 438, 452, 454, 457, 460, 462

486

Prijić Slavko, 204Prodanović Milorad, 75Pršo Dušan, 229Pucar Boško, 72Puljko Drago, 377Pupavac Branko, 267Puzić Ranko – Puza, 133, 189, 190, 433Puzić Vukašin, 468

RRačunica Ilija, 93Računica Kate, 93Računica Milorad, 138Rad Zijad, 321Rade Šašo, 135Radišković Vojislav, 427Radmilo Sretko, 53Radmilović Mirko, 230Radošević Savo, 74, 83, 105Rađun Stevo, 455Raič Živko, 44Raičević Božidar, 426Rajić Drago, 452, 453Rajić Milan – Okac, 377Rajko Nikolić, 204Rak Milan, 300Raketić Boris, 452Rakić Dušan, 71, 110, 162, 163, 176, 178, 182,

211, 260, 264, 265, 285Rakitin Boris, 467Ramić Jovo, 433Rastović Nikola, 346, 347Rastović Ratko, 347Rašković Dušan, 342Rašuo Borivoj, 287, 296, 304, 305, 308, 369,

370, 375, 396, 404Rašuo Jovan, 46, 329Ratković Stevo, 75, 287, 298, 299, 306, 326,

409, 413, 435Ražnatović Željko – Arkan, 252Relić Miladin, 78, 105, 153, 346, 422, 451Risojević Mile, 455Rnjak Gligorije, 338, 340Rodić Mirjana, 168, 203, 288

Rončević Dane, 395Rose Michael, 83Rose Thlophilius, 58Rout Alain, 42Rubin James, 58

S

Sadiku Safet, 377Samardžić Milan, 242Sanader Dragan, 224Savić Jovan, 172Schelfler David, 58Sendić Savo, 267, 268Shocas Elaine, 58Simić Đorđe, 433Simić Novica, 72Simić Ratomir, 72Simić Željko, 264, 298Sinobad Mirko, 177Skočić Petar, 94Skorić Zorka, 79, 80Slavilj Mirko, 433Slobodan Vujko, 309, 343, 346, 364, 418, 420,

452Sokolović Zoran, 106Solar Mićo, 336Srebro Miloš, 53Stambolija Đuro, 433Stanar Rade, 189Stanar Stevo, 189Stanić Goran, 353, 356, 423, 424Stanimirović Branislav, 3, 245Stanišić Đorđe, 46Stilinović Toni, 377Stipetić Petar, 310, 322Stoisavljević Veljko, 234Stojčić Đoko, 206Stoltenberg Thorvald, 348, 353, 354, 406, 438Subota Mirko, 44Subota Veljko, 429Subotić Rajko, 94, 335, 342, 345Suminja Stanko, 433

487

Š

Šantić Jelena, 106Šaponja Dragan, 242Šarac Nada, 80Šarac Vlado, 80Šarengaća Bogdan, 85Šarić Frano, 139Šarić Nebojša, 44Šarinić Hrvoje, 437Šašo Marijan, 133-135, 188-190Šegan Branko, 288Šeks Vladimir, 366Šešelj Vojislav, 3, 4, 83, 84, 92Šijan Dragana, 267, 269Šijan Simo, 267, 287, 299, 303, 306, 327, 368,

370, 372, 405, 406, 408, 439, 470, 471Škaljac Đuro, 346Škec Ivan, 377Škopelja Dragan, 347Škorić Branko, 157, 202, 232, 233, 261Škorić Dušan, 229Škorić Ljuban, 171, 173Škorić Milenko, 230Škrinjarić Štef, 377Škrobonja Mirko, 338Šop Dane, 377Šorak Čedo, 373, 455, 456Šorgić Dušan, 79Špiro Miloš, 44Štrbac Bosiljka, 181Štrbac Niko, 85Štrbac Savo, 3, 159, 160, 164, 204, 299, 300,

309, 320, 329, 333, 357, 369, 370, 374, 375, 376, 393, 412, 436, 441, 468, 471, 476

Šuput Nedeljko, 42Šuša Marko, 255

T

Talić Momir, 45Talonin Vjačeslav, 129, 130, 131Tanjga Mihajlo, 328Tanjga Milena, 176-178, 181, 191, 206, 208,

218

Tanjga Rade, 200, 287, 296, 297, 303, 304, 320, 328, 330, 368-370, 372-375, 394, 406-408, 431, 472, 476

Tatalović Jovo, 267Tayyeb Ghazi, 185Tepavac Nenad, 395Tepavac Nikola, 347, 379, 382, 464Tepšić Simo, 223Tesla Đuro, 81Tešinić Veljko, 433Tilder Johannes, 357, 377Tintor Pero, 223Todorović Dalibor, 54Todorović Dušan, 43Tomaž Slavko, 466Tomić Milan, 242Travica Trivun, 452, 453Travorić Mirko, 242Traživuk Mile, 468Trbojević Dušan, 170Trbojević Predrag, 267Trbulin Milan, 267, 268Trifunović Aleksandar, 300Trkulja Marko, 42Trošić Milorad, 388Trubić Stevo, 85Tuđman Franjo, 76, 84, 130, 145, 277, 279,

325, 355, 366Tuličić Josip, 139

UUzelac Mirko, 386Uzelac Nedeljko, 46Uzelac Nikola, 244

VVance Cyrus, 96Varga Mathew Tomy, 390Vasiljević Vladan, 4, 99, 100Veleht Nikola, 405Vergara Evergisto de, 151Veselinović Drago, 53Veselinović Ljubiša, 342Veselinović Marko, 53, 230

488

Veselinović Ratko, 175, 230, 287, 298, 299, 306-308, 328, 330, 342, 368, 370-375, 405-407, 437, 439, 440, 471, 472

Vidak Milenko, 433Vidić Vlado, 117, 262, 329Viduka Ante, 139Vignjević Nebojša, 225Vinčić Svetozar, 216, 235, 307, 308, 370, 435Višić Dušan, 46Vitas Boško, 219, 372, 403Vitez Milutin, 73Vlahović Jovica, 204Vlaisavljević Dragan, 72, 74Vojin Milanko, 229Vojin Miodrag, 44Vojnica Branko, 132, 159, 164, 165, 202, 212,

237, 285, 319Vojnović Milivoj, 286, 298, 371, 407, 435Vraneš Branko, 102, 103Vranešević Dragomir, 433Vranješević Mile, 300Vrginček Mladen, 377Vujaklija Boro, 223Vujaklija Veljko, 228, 347Vujatović Miroslav, 117Vujević Eda, 80Vujić Ranko, 287Vujinović Zdravko, 393Vujko Slobodan, 309, 341-343, 345, 346, 364,

418, 420, 452Vukas Pero, 351Vukašin Đorđe, 44Vukašin Obren, 453Vukašin Vladimir, 44Vukašin Vojo, 453Vukelić Veljko, 76Vukičević Ljubomir, 270Vukić Bruno, 139Vukmirović Vaso, 320

Vukmirović Zdravko, 244, 252Vuković Milka, 270Vuković Petar, 267Vukša Stevan, 386Vukšić Đorđe, 108Vuletić Nikola, 347

W

Williams Carol, 431Williams Michael, 320

Z

Zdjelarac Vanja, 319Zečević Špiro, 54, 55Zečević Zdravko, 415Zelenbaba Srećko, 163Zelić Vladimir, 230Zgonjanin Miroslav, 433Zinajić Petar, 128Zlatić Radoslav, 270Zoran Miščević, 75Zorić Roko – Bijeli Vuk, 377Zornadis Lazaros, 205Zrakić Željko, 295Zrnić Zlatka, 44, 108Zuković Ljubomir, 206

Ž

Žarković Krsta, 78, 187, 246Žegarac Mirko, 343Ženeva, 74, 75, 105, 141, 142, 264, 348, 349,

353Žica Dragan, 433Žirinovski Vladimir, 83, 84, 248Živković Milan, 243, 273, 274, 317, 318Živković Nikola, 288

489

A

Albanija, 99Aleksandrovac, 103Amsterdam, 377Andrijevac 103Apatin, 414Armenija, 98Asanovići, 417Atena, 205Atlagića most, 344

B

Babina Rijeka, 442Bačka Topola, 414Bajina Bašta, 426Baljci, 43, 452, 453Baljevac, 414Banići, 417Banovina, 4, 5, 84, 110, 111, 132, 134, 192,

195, 196, 203, 222-224, 226, 234, 240, 251, 252, 254, 276, 279, 289, 299, 306, 318, 320, 328, 352, 408, 414

Banja Luka, 26, 36, 49, 56, 64, 72, 73, 75, 89, 136, 172, 193, 198, 219, 260, 275, 343

Bapska, 54Baranja, 59, 84, 110, 155, 201, 256, 289, 329,

414, 449Barlete, 467Basarić Draga, 467Basel, 196Batinići, 467Beaderi, 417Bela Crkva, 414Bela Palanka, 414Belgija, 326, 329, 390

Beli Manastir, 15, 30, 36, 54, 55, 109, 110, 112, 180, 181, 219, 253, 288, 337, 373, 404, 405, 409, 414, 428, 436, 438, 440, 446, 462, 469, 473

Benkovac, 11-19, 21, 22, 25, 26, 29-31, 33, 34, 36, 37, 39, 83, 109, 110, 111, 167, 169, 198, 224, 237, 258, 259, 267, 269, 290, 335, 338, 339, 341, 342, 351, 352, 362, 384-386, 410, 414, 417, 418, 420, 432, 453, 458, 459, 463

Beograd, 26, 46, 49, 56, 62, 72, 73, 75, 82-85, 91, 92, 94, 95, 99, 100, 105, 106, 128, 129, 131, 141, 142, 153, 175, 183, 204, 209, 217, 219, 253, 260, 262, 264, 265, 266, 307, 327, 330, 331, 337, 345, 346, 372, 383, 384, 387, 390, 404, 406, 414, 421, 426, 448, 450, 455, 470, 475

Bešlinac, 465Bihać, 72, 155, 160Bijela Stijena, 421, 422, 450, 451Bijeljina, 426, 427Bitunjci, 417Bjelovac, 442, 456Blatuša, 170-173Blinjski Kut, 303, 311Bogovolje, 60, 395Borojevići, 383, 442Borovac, 120, 422Borovo, 46Borovo naselje, 54, 58Bosna i Hercegovina, 4, 7, 61, 64, 66, 75, 76,

77, 83, 95, 97, 98, 105, 129, 324, 387Branjin Vrh, 54Bratiškovci, 342Brdo Novo, 414Brezovo Polje, 460Broćanac, 395

KAZALO MJESTA

490

Bršadin, 310Brusnik, 83, 250, 451Bruška, 169, 225Bubaljka, 465Bučje, 272, 451Bugarska, 73, 74, 98Bujanovac, 414Bukovlje, 460, 461Bulić, 169

CCaprag, 109, 110, 222, 227, 242, 273, 315, 382Cazinska krajina, 4, 42, 60, 132, 134, 225, 266,

292, 306, 314, 361Cerić, 310Cerovačke pećine, 253Cetingrad, 66Crna Gora, 75, 95, 206, 285, 306, 328Crno jezero, 467Crvarevac, 460Cvijanović Brdo, 171

ČČaglić, 448, 450, 451Čamerovac, 395Čaprginci, 451Čatrnja, 333, 334Čikola (rijeka), 453Čista Mala, 335, 417Čista Velika, 335Čitluk, 312, 465Čukarica, 414

ĆĆelavac, 248, 253, 409Ćuprija, 226, 414

DDabar, 467Dalmacija, 84, 110, 130, 138, 219, 239, 249,

250, 254, 256, 268, 289, 327, 352, 414Dalmacija, sjeverna, 57, 239, 247, 249, 254, 329Dalj, 109, 110, 112, 414

Daruvar, 75, 100, 260, 266, 414, 445Davor, 73Dečani, 414Dem Halver, 377Den Bosch, 377Den Haag, 145, 369Despotovac, 414Divoselo, 237, 297, 312, 465, 466Dobanovci, 201Doboj, 426, 427Donja Stupnica, 133, 189Donja Šumetlica, 421Donje Jame, 251Donji Bjelovac, 442Donji Čaglić, 235Donji Kukuruzari, 442Donji Lalići, 335Donji Lapac, 48, 109, 110, 313, 414Donji Miholjac, 272Donji Popovac, 394Donji Varoš, 422Dragalić, 311, 448Dragović, 93, 94, 138, 250Drava (rijeka), 143Drniš, 4, 9, 11, 12, 14-19, 21, 22, 36, 38, 39,

43, 44, 80, 108-110, 155, 158, 161, 162, 199, 208, 231, 236, 237, 249, 258, 267, 269, 309, 342, 343, 344, 351, 352, 354, 414, 417, 419, 420, 429, 430, 434, 452, 453, 454, 458, 459, 463

Drvar, 31Dubica, 88, 90, 313, 455, 456Duliba, 465Dunav, 143, 204Dvor na Uni, 109, 110, 133, 134, 135

ĐĐakovica, 414Đevrske, 54, 138

EEngleska, 99Ercegovci, 417Erdut, 58, 59, 109, 110, 254, 313Europa, 83, 84, 197, 339, 370

491

FFrancuska, 76, 326, 329Friuli, 401

GGavrinica, 102, 448, 449, 450Giulia, 401Glamoč, 53Glavace, 467Glina, 5, 15, 36, 46, 61, 64, 65, 82, 106, 109-

111, 133, 134, 149, 150, 155, 160, 174, 190, 192, 195, 203, 206, 207, 213, 217, 220-225, 227, 248, 249, 251, 290-295, 299, 300, 302, 311, 314, 326, 327, 331, 335-338, 346, 359, 360, 361, 371, 414, 432, 433, 438, 439, 443, 444, 460, 462

Glinica (rijeka), 460, 461Glinska Poljana, 303, 311, 443Glogovac, 414Golanska visoravan, 387Goleš, 417Golubić, 69, 244Gora, 46, 95, 414Gorice, 311, 449Gornja Glina, 43Gornja Stupnica, 189Gornja Šumetlica, 447Gornje Miranje, 106Gornji Bjelovac, 442Gornji Kovačevac, 448Gornji Kukuruzari, 442Göteborg, 192Grabovac, 66Gračac, 29, 53, 109-111, 138, 244, 249, 252,

267, 269, 335, 379, 392, 393, 414, 417, 456, 457, 466, 467

Gradačac, 102, 103, 104Gradina, 460, 461Gradusa, 5, 222, 223, 242, 243, 273, 315, 319,

414Grčka, 3, 98, 99, 128, 204, 205, 213, 218, 383,

384Gređani, 250, 421Grljevac, 460Grubišno Polje, 100, 445

HHajtići, 46Hrastovac, 90, 456Hrvatska, 1-4, 7, 9, 13, 15, 30, 31, 69, 76, 77,

82-84, 95, 96-100, 129-131, 140-146, 152, 160, 193, 208, 222-224, 226, 238, 269, 272, 277-282, 284, 292, 295, 301-303, 305, 310-313, 324, 329, 343, 349-356, 369, 386, 387, 391, 402, 418, 421, 422, 424, 425, 430, 431, 446-451, 454, 458, 459, 463, 464, 467

Hrvatska Kostajnica, 86-90, 109, 110, 134, 222, 223, 455

IIlok, 270Inđija, 209, 414Islam Grčki, 248, 254, 297, 312, 313, 338, 339,

404, 412, 417, 418, 420, 459Islam Latinski, 339Italija, 99, 390, 401Ivanovac, 310, 311, 329, 448

JJadova (rijeka), 467Jasenovac, 1, 266, 279, 421, 448, 449Jezerac, 42Jugoslavija, 1-3, 5, 7, 8, 10, 67, 73, 83, 86, 95,

97, 100, 101, 120, 122, 132, 135-137, 165, 166, 175, 217, 219, 223, 226, 239, 241, 254, 262, 263, 277, 278, 280-285, 301, 305, 323, 324, 336, 345, 346, 355, 369, 387, 391, 426, 470, 475

KKačanik, 414Kadina Glavica, 44Kakma, 30, 237, 297, 310, 329, 386, 417, 418,

420, 459Kalifornija, 77Kambodža, 387Kanada, 73, 390Kanjane, 44Kapela, 302, 312Karin Gronji, 12

492

Karlobag, 84Karlovac, 84, 109, 110Kašić, 248, 249, 254, 297, 312, 338, 339, 340,

404, 412, 417, 418, 420Kazahstan, 130Kistanje, 11, 12, 14-17, 39, 79, 93, 94, 137,

138, 163, 334, 335, 342, 344, 345, 417, 419Klipine Drage, 468Klobučak, 302, 311Knezovljani, 383, 442Knin, 11-22, 25, 26, 28-30, 33, 34, 38, 39, 45-

47, 49, 50, 52-56, 58, 59, 62, 68, 71, 77, 78-81, 83, 92-94, 98, 101, 104, 106, 107-111, 113-115, 117, 118, 128, 129, 131, 132, 136, 138-143, 147-150, 152-154, 159, 161-164, 168, 169, 174, 180-182, 184, 185, 188-191, 196, 198, 199, 203, 204, 206-208, 210-213, 215, 217, 219, 221, 223, 225-227, 230, 236, 237, 239, 241, 245, 246, 248, 250, 252, 253, 257-259, 266, 267, 269, 270, 273, 274, 276, 285, 288, 289, 296, 298-306, 309, 310, 313, 314, 320, 323, 326, 333, 334, 337, 341-346, 348, 351, 353-359, 362, 364, 366, 367, 373, 376, 378, 380, 387, 388-390, 392, 393, 396, 401, 402, 404, 406, 407, 412-420, 423-425, 427, 429-432, 434-436, 438, 441, 446, 452-459, 460, 462, 464, 468, 476, 477

Kobiljak, 134, 135, 189, 190Komarevo, 302, 311, 443Komogovina, 383, 442Korana (rijeka), 42Kordun, 57, 68, 70, 84, 110, 111, 134, 170,

172, 192, 195, 196, 203, 219, 234, 252, 256, 260, 266, 276, 279, 289, 298, 299, 328, 352, 374, 408, 414, 460

Kordunski Ljeskovac, 60, 65Korenica, 36, 42, 53, 55, 101, 102, 109, 110,

111, 183-187, 219, 243, 244, 248, 267, 269, 275, 288, 302, 312, 328, 347, 350, 378, 379, 381, 382, 388, 390, 392, 393, 407, 414, 456, 462, 464, 465

Korinta, 245Kosovo, 95, 131, 414Kosovo Polje, 414Kosovska Mitrovica, 414

Kostajnica, 5, 85-90, 109, 110, 112, 134, 192, 195, 222-225, 301, 313, 316, 319, 382, 414, 441, 442, 455, 456

Kostrši Bjelovački, 442Košutarica, 250, 451Kotaraši, 54Kovačić, 54Kozarac, 104Kozjak, 46Kraguj, 83Kragujevac, 248Kravarsko, 443Krčevine, 465Krčevo, 456Kremen, 65Kričke, 44, 119, 194, 306, 331, 417, 451, 452Krnjak, 67, 109-111, 414Kruševo, 31, 417Kućerina, 448, 450, 451Kunci, 417Kunić, 468Kupa (rijeka), 226, 361, 443Kuplensko, 173Kusonje, 451

LLajša, 460Laškovica, 335, 417Lebane, 414Lepuri, 169Letovanić, 443Ličko Petrovo Selo, 379Lika, 31, 84, 110, 224, 239, 248-250, 253, 254,

256, 268, 289, 327, 352, 376, 414Lipljani, 414Lipova Glava, 460Lišane, 169Lončar, 219Lovča, 442Lukar, 43Lunići, 417

LjLjeskovac, 189, 395Ljevaje, 79Ljubovo, 184

493

MMačkovac, 451Mađarska, 280, 446, 448, 463Majur, 90Makedonija, 8, 95, 99, 328, 387, 432Mali Kraj, 465Maljevac, 67, 402Manojlovac, 12, 453Marinci, 310Markovac, 25, 302, 312, 379, 467Martin Brod, 251Maslenica, 1, 143Matijevići, 252, 313Mečenčani, 442, 456Medački džep, 1, 254, 297, 302, 304, 312, 387,

393, 417, 418, 465, 466Medak, 109, 302, 312, 379, 465, 466Medare, 73Medari, 422, 448, 450Medviđa, 12Međeđa, 73Mekeč, 252Memedovo brdo, 466Metak, 302, 312, 466Mikleuš, 103Miranje, 107, 159, 249, 459Miranje Donje, 459Miranje Gornje, 107Mirkovci, 109, 110, 112, 119, 127, 220, 237,

284, 310, 311, 326, 329, 331, 367, 372, 376, 403, 408, 414, 440, 473

Mirlović Polje, 43, 452Mladenovac, 414Mlaka, 72, 73, 421, 448Modrino selo, 219Mokrice, 443Mokro Polje, 46Moskva, 130Mostar, 387Mostine, 447Mošćenica, 82, 238, 302, 303, 311, 314, 443Mratovo, 43Mukinje, 42Murvica, 339Musapstan, 30Muškovci, 12

NNadin, 37, 169Nebojan, 443Nemetin, 300New York, 96, 387Nizozemska, 390Nova Gradiška, 100, 311, 448, 449, 451Nova Kršlja, 42Nova Topola, 453Novi Grad, 252Novi Sad, 208Novigrad, 13Novo Tenje, 310, 311Novska, 100, 448, 451Nunić, 106, 107

NjNjegovan, 466Njemačka, 65, 73, 171, 279, 326, 329, 390, 418

OObilićevo, 414Obrovac, 11-16, 19, 21, 26, 29, 31, 33, 34, 36,

39, 109-111, 115, 121, 219, 229, 258, 259, 325, 342, 343, 414, 417, 458, 459, 463

Oćestovo, 420Odžaci, 414Oklaj, 12, 43, 352, 459Okučani, 72-74, 77, 78, 102-105, 109, 132,

152, 180, 228, 235, 248-250, 268, 313, 346, 414, 421, 422, 445, 447, 448-451, 462

Omanovac, 450Orahovica, 272Ornica, 465Osijek, 143, 300Ostrovo, 310, 311Ostrvice, 466, 467Otišić, 249Otočac, 302, 312, 467Ovčara, 58

PPaklenica, 422, 448, 449, 451Pakrac, 73, 75, 77, 100, 102, 103, 109, 110,

112, 193, 197, 198, 218, 228, 229, 235,

494

250, 268, 271, 272, 372, 390, 404, 408, 412-414, 421, 422, 428, 445, 448, 449, 450

Palilula, 414Panjani, 86, 456Pavići, 54Pavlović Ćuprija, 314Pedalj, 189Perišići, 417Peruča, 30, 144, 214, 325Petrim, 237, 310, 386Petrinja, 5, 46, 47, 56, 76, 81, 82, 109, 110,

112, 115-118, 121, 126, 133-135, 155, 158, 180, 181, 189, 192, 195, 219, 222-226, 237, 238, 243, 260, 266, 304, 316-320, 324, 325, 340, 341, 357-360, 407, 414, 443

Petrova Gora, 56, 252Pivare, 451Plastovo, 417Plaški, 42, 101, 102, 109-111, 186, 206, 207,

213, 217, 219, 237, 267, 269, 275, 276, 334, 349, 350, 379, 389, 414, 468

Plitvice, 66, 128, 132, 143, 155, 156, 160, 183, 185, 186, 219, 252, 253, 298, 334, 379, 388-392, 406, 425, 437, 445, 471

Plitvička Jezera, 390-392Plješevica, 409Počitelj, 53, 312, 465Podklisa, 465Podkozarje, 279Podravska Slatina, 73, 76, 84, 103, 260, 266,

272, 414, 445Podum, 302, 312, 467Pokupsko, 443Polača, 46, 169Poljana, 460, 461Poljari, 465Popovići, 169Portugal, 99Potkosa, 417Pozderi, 335, 417Požega, 272Prašnik, 451Prekopa, 359, 360Preševo, 414Prevršac, 442, 456Pridraga, 13, 169

Prijedor, 102, 103, 104, 460Pristeg, 417, 418, 459Prizren, 414Prokljan, 93, 94, 137, 138, 335, 417Prokljansko jezero, 237Prosinje (rijeka), 460Prović, 169Psunj, 450, 451

R

Rača, 314Radića Most, 460Radučić, 78, 79Rađenovci, 448, 451Rajići, 377, 421, 449Rakovica, 414Raštević, 169Ravni kotari, 13, 37, 219, 220, 237, 298Razvođe, 44, 452Republika Srpska, 1-5, 9, 10, 36, 43, 45, 48, 49,

50, 56, 57, 59, 70, 73, 76, 81, 82, 84, 86, 91, 92, 95, 96, 97, 101, 105, 107, 110, 113, 114, 119, 126, 129, 134-137, 148, 168, 169, 174, 176, 191, 193, 204, 206-208, 210, 217, 235-237, 239, 241, 242, 245, 246, 251, 268, 273, 276-280, 282, 298, 301, 303, 305, 307, 313, 314, 317-320, 326, 328, 332, 337, 343-346, 351-355, 370, 391, 406, 407, 410, 413, 414, 416, 423-425, 430, 431, 447, 448, 449, 459, 460, 472

Ribnik, 466Rissen, 377Rogoljica, 447Rogovo, 335, 417Roosendaal, 377Rosulje, 456Roški Slap, 335, 417Rovanjska, 30Rujevac, 189Rumunjska, 98Runjevica, 467Rusija, 83, 84, 98, 130, 183, 248, 305, 467Ružić, 44Ružići, 417

495

SSalvador, 387Sarajevo, 103, 105, 131, 349Sava (rijeka), 28, 72-74, 83, 93, 105, 143, 190,

282, 344, 414, 421, 447, 449, 450, 451Savezna Republika Jugoslavija, 2, 8, 136, 137,

345, 346Senta, 414Sisak, 109, 110, 143, 340Sitnik, 465Siverić, 43, 80, 219Sjedinjene Američke Države, 9, 58, 99, 107,

210, 245, 387, 392, 393, 423, 430, 431Skenderovci, 450, 451Slavonija, 59, 74, 77, 110, 165, 228, 250, 268,

408, 445, 449Slavonija, istočna, 3, 84, 289, 414Slavonija, zapadna, 72, 74, 75, 83, 84, 103, 105,

112, 132, 152, 188, 192, 195, 196, 201, 228, 233, 247, 251, 276, 287, 289, 297, 304, 328, 329, 351, 352, 374, 389, 390, 414, 421, 445, 447, 448, 450

Slovenija, 95Slunj, 42, 59, 60-70, 102, 109-111, 128, 170-

173, 186, 219, 298, 333, 334, 351, 352, 388, 394, 395, 414, 469, 474

Smederevo, 414Smoković, 46, 297, 312, 338-340, 386, 404,

412, 417, 418Smolići, 335, 417Somalija, 387Sombor, 414Sonković, 93, 138Sotin, 46Split, 80, 143Srbac, 73Srbija, 2, 3, 8, 36, 49, 57, 69, 72-74, 76, 96,

106, 134, 135, 178, 192, 193, 199, 205, 206, 213, 215, 217, 219, 239, 240, 241, 262, 264, 266, 277, 280, 281, 285, 328, 338, 347, 351, 352, 363, 371, 372, 387, 404, 407

Sremčica, 414Sremski Karlovci, 414Srijem, zapadni, 59Stabandža, 460

Stabanj, 237, 310, 329, 386, 417, 418, 459Stanišinca, 161Stankovačko Brdo, 252Stara Gradiška, 72, 150, 151, 152, 248, 250,

310, 428, 432, 433, 438, 439, 447, 451Stara Pazova, 414Strmica, 12, 28, 30, 31, 39, 54, 313, 362, 363Strug, 152, 447Subotska, 448, 451Sunja, 237, 242, 243, 254, 315, 316, 317, 443Svilaja, 254

ŠŠabac, 64Šamarica, 135, 337Šaš, 85, 456Šeovica, 450Šibenik, 80, 161, 429Šid, 414Šikara, 187Širinci, 450, 451Široka Kula, 244, 467Šišinec, 443Škabrnja, 169, 418Španjolska, 99, 390Štikovac, 209Štikovo, 80, 208, 209, 210Štrpci, 414Šumetlica, 250Švedska, 467Švicarska, 171, 196, 390

TTemišvar, 98Tenja, 46, 109, 110, 112, 329, 414Tepljuh, 80, 81Teslingrad, 109, 115, 121, 243, 244, 245, 279,

379, 454, 467Tiškovac, 31Topusko, 57, 82, 95, 109, 192, 195, 225, 297,

326, 331, 346, 438Toronto, 55Trakija, 204, 205Travice, 335, 417Trbounje, 44

496

Trlo, 184, 187, 188, 250, 253Trnava, 311Trnopolje, 460, 461Trokut, 456Tržačka Rašetala, 60Tržić, 66Tulove grede, 249Turanj, 82, 296-298, 305, 310, 368, 397, 398,

402, 425Turić, 46Turska, 99Tušilović, 42, 67, 354Tutin, 414

UUgljevik, 219Ukrajina, 84, 98, 130Umetići, 383, 442Unešić, 352Uroševac, 414Uštica, 456Užice, 426, 427

VVaganac, 66Valjevo, 414, 426, 427Varoš, 44, 80, 450Vatikan, 340Velebit, 249, 250, 252-254, 465Velika Britanija, 99, 390Velika Glava, 335, 417Velika Kladuša, 460, 461Veliki Kraj, 465Veliko Gradište, 414Velušić, 44, 417Veljun, 173, 310Venecija, 401Venlo, 377Vhoopaki Lake, 378Videkić Sela, 395Viduševac, 295Vijača, 467Vijenac, 465Virovitica, 76, 84, 170, 451

Visoko Brdo, 465Vitina, 414Vladivostok, 340Voćin, 103Vojnić, 36, 56, 59-65, 68, 69, 103, 109, 110,

111, 126, 153, 170, 173, 192, 195, 203, 219, 227, 248, 252, 253, 300, 311, 333, 334, 346, 347, 370, 402, 407, 414, 415, 462

Vojnovac, 276, 302, 312, 379Vojvodina, 57, 73, 131Volinja, 90, 313Vrbas, 414Vrbovica, 467Vrebac, 467Vrginmost, 109, 110, 171, 173, 310, 360Vrhovine, 46, 109, 354, 379, 435, 438, 467Vrlika, 12, 14, 39, 342, 351, 352, 417, 418, 419Vrnjačka Banja, 161, 414Vršac, 225Vujci, 335, 417Vukašini, 417Vukmirović, 244, 252, 320Vukovar, 2, 3, 15, 30, 36, 46, 54, 55, 58, 77,

95, 109, 110, 112, 191, 192, 194, 197, 206, 207, 213, 218, 231, 233, 235, 245, 246, 248, 270, 278, 288, 298, 305, 307, 308, 325, 326, 330, 342, 347, 348, 368, 370, 371, 388, 405, 412, 414, 436, 440, 462, 469, 472

Vukšić, 108, 169

WWashington, 83

XXanti, 128, 204, 205, 207

ZZabrdske Kričke, 450Zadar, 117, 127, 143, 144, 354, 458Zagorje, 66Zagreb, 9, 83, 95, 129, 130, 131, 139, 141-143,

147, 194, 199, 200, 212-214, 231, 237, 242, 260, 271, 298, 302, 303, 305, 311,

497

321, 323, 325, 355, 387, 391, 418, 421, 437, 443, 448, 450, 463

Zaječar, 103Zaton, 31, 343, 417, 459Zavišić, 252Zborište, 460Zemunik, 214, 300, 357, 417, 420Zjalići, 417Zrenjanin, 225, 226Zrmanja (rijeka), 144Zubar, 467

Zubin Potok, 414Zvečane, 414

Ž

Žabari, 414Žegar, 12Ženeva, 74, 75, 105, 141, 142, 146, 264, 323,

328, 348, 349, 353, 354Žitnić, 30, 44, 80, 161, 176, 344, 417, 429,

434, 452, 453, 459Živaja, 455, 456

CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 820336

ISBN 978-953-7439-02-6 (cjelina)

ISBN 978-953-7439-47-7 (knj. 12)

ISBN 978-953-6659-75-3 (knj. 6)