LOGISTIKI SUSTAVI I TRANSPORTNI LANCIskripta1. Tok robe u transportnom lancu

2. Konvencionalni i suvremeni opskrbni lanac

3. Utjecaj transporta- na proizvod (fizike karakteristike)- na cijenu- na odabir podruja opskrbe sirovinama - na odabir podruja distribucije- na lokacije infrastrukture (tvornica, distribucijski centri, veletrgovci,)

4. imbenici koji utjeu na transportne trokove (VEZANI ZA PROIZVOD)- zbijenost (gustoa) (odnos dimenzija tereta i njegove mase)- iskoristivost prostora (stupanj iskoritenja teretnog prostora)- nain rukovanja (uniformirane veliine i obrasci)- pouzdanost (vano za proizvode sa velikim odnosom vrijednost-masa)- otpornost (stupanj mogunosti oteenja proizvoda u transportu

5. imbenici koji utjeu na transportne trokove (VEZANI ZA TRITE)- lokacije trgovaca na malo (udaljene lokacije moraju biti opskrbljene)- zakonski propisi- sezonske karakteristike proizvoda

6. Prijevoznici- Zajedniki prijevoznici (nude uslugu prijevoza svima, po javno objavljenim tarifama)- Ugovorni prijevoznici (ugovorom se regulira prijevoz robe, koliina, udaljenost, cijena,)- Privatni prijevoznici (tvrtka sama obavlja transport svoje robe)

7. Ekonomska usporedba po vrstama transporta

8. Usluna usporedba po vrstama transporta

8. Globalizacija Od 1950 godine, prosjeno vrijeme transporta robe je smanjeno sa 40 dana na 10,5 dana. Taj ciklus je smanjen za 25% od 1990 do 2000. Svaki dan transporta iznosi oko 0.8% cijene gotovog proizvoda. 20 dana na moru iznosi oko 16% cijene proizvoda.

novi ekonomski red prisutan u svim podrujima ivota; Proces, gdje je mjerilo samo ekonomski efekt; Utjecaj i posljedice snose i male i velike drave.

Prisutnost: jezik, meunarodna politika, monetarna politika, automobilizam, financije, IT, sajmovi, prehrana, logistika.

9. Na globalizaciju privrede utjeu:- mobilnost kapitala- poveanje konkurencije- poveanje i poboljavanje komunikacijskih sustava, transportnih sustava, transportnih sredstava, transportnih tehnologija i infrastrukture- poveanje kupovne moi- ujednaavanje potroakih obiaja i navika.

10. Globalizacija privrede iskoritava i nudi prednosti:- jeftina radna snaga- mogunost opskrbe iz neposredne blizine- carinske i porezne pogodnosti.

11. Globalizacija na podruju logistike: logistiki giganti neprekidno ulau kapitalu irenje vlastite mree to omoguava laki protok robe u vodnom, kopnenom, zranom prometu i potanskim uslugama.

12. Globalizacija; prostorno rairen proces u smislu proizvodnje i potronje; Distribucija zadovoljava prostorne potrebe za sirovinama, poluproizvodima i gotovim proizvodima.

13. Osnova globalizacije: mree se uspostavljaju radi potpore distribuciji; vorovi u mrei reguliraju tokove roba unutar mrea; Kako se globalna trgovina poveava vorovi postaju strateke toke (lokacije).

14. Prekrcajni vor (I. faza): tradicionalno me.trite; Kretanje sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda; Puno zapreka (pristojbe i razne odredbe) vorovi su kao prisilne lokacije za prekrcaj; funkcije prekrcaja robe; Blizina industrijskih podruja; Blizina lukih industrijskih kompleksa.

15. Intermodalni vor (II.faza): via mobilnost imbenika proizvodnje (osobito kapitala); Bolja realizacija komparativnih prednosti (uglavnom u smislu obavljanja posla); Upostava intermodalnog transporta, uglavnom prijevoz kontejnerima; vorovi kao lokacije koje promiu efikasnost razliitih transportnih mrea; Nastaju novi terminali i nove lokacije; poveana brzina robnih tokova.

16. Logistiki vor (III. faza): brzi rast me.trgovine sa punom realizacijom komparativnih prednosti; Geografska i funkcionalna integracija proizvodnje, distribucije i potronje; Nastanak opsrbnih lanaca; Transport je integriran du procesa proizvodnje pa sve do maloprodaje; Stvaranje globalnih proizvodnih mrea (Global Production Networks-GPN); vorovi su logistika podruja gdje se obavljaju funkcije dodavanja vrijednosti; Stvaranje sasvim novih lokacija vorova.

17. vorovi kao centralne i posredne lokacije u mrei

Poveznici i vorovi na mrei (Gateways & Hubs): vorovi pruaju pristup velikom sustavu kretanja (prometovanja); Obavezne toke prolaza; Pribliavanje transportnih koridora; Funkcije centralizacije i posredovanja.Poveznici (Gateways): Na pogodnim lokacijama; Intermodalni i stabilni u funkciji vremena. vorovi (Hubs): Podloni promjenama; Ovisni o trinim odlukama.

18. Integrirani transportni sustavi: Od fragmentacije do usklaivanja

19. Uloga i funkcija transportnih terminalaKonvencionalniKontejneri

Mala povrina terminalaVelika povrina terminala

Mogu direktan prekrcajIndirektan prekrcaj (cross-docking)

Ograniena mehanizacija i automatizacijaNapredna mehanizacija i automatizacija

Improvizacija u terminalnim operacijamaOrganizacija i planiranje

20. Tipovi intermodalnih terminala

21. Tehnike karakteristike lukih kontejnerskih terminala

22. ivotni vijek terminala

23. Terminali i dodana vrijednost

Glavne operacijeInfrastrukturaPrometna infrastruktura (operativna obala, eljeznica, cesta) povrine za iskrcaj

OpremaMehanizacija za intermodalni ukrcaj i iskrcaj, prekrcajna mehanizacija

SkladitenjePovrina za prazne i pune kontejnere

UpravaAdministracija, odravanje, ulazne rampe (gates), infromacijski sustavi

Pratee operacije (Added Value)Objekti trgovineSlobodna carinska zona, logistike usluge

Distribucijski centriPrekrcaj, cross-docking, skladitenje, mala proizvodnja, temperaturno kontrolirani objekti (cold chain)

Povrine za odlaganjeOdlagalite za kontejnere i rasuti teret

Usluge odravanja kontejneraPranje, popravak, priprema, izdavanje certifikata valjanosti,

24. Hijerarhija transportnih terminala i dodana vrijednost

25. Od kuda dolazi dodana vrijednost?

26. Opskrbni lanci, transportni lanci i dodana vrijednost

27. PROMETNE GRANE I MREE U TRANSPORTNOJ LOGISTICI

Pod transportom (prijevozom) se podrazumijeva specijalizirana djelatnost koja pomou prometne suprastrukture i prometne infrastrukture omoguuje proizvodnjuprometne usluge. Logistiki transportni lanci podrazumijevaju niz tehnikih objekata koji prolaze kroztono utvrene tehnoloke procese koristei statike i dinamike elemente infrastrukturnih objekata. Redoslijed tehnolokih aktivnosti je unaprijed odreen i odvija se po postavljenim zakonitostima.

eljezniki promet: visoki fiksni trokovi (infrastruktura), niski varijabilni trokovi (operativno, gorivo i sl., rad), spor, ali jeftini nain transporta tekih tereta koji ne zahtjevaju specijalnu manipulaciju, velike daljine, 500 do 1000 tona tereta, povijesno, ova prometna grana nije trino uvjetovana industrija.Cestovni promet: niski fiksni trokovi (najee Vlada odrava i gradi infrastrukturu), srednje visoki varijabilni trokovi, najpristupaniji oblik transporta, najbolja opcija za transport robe srednje i visoke vrijednosti za kratke i umjerene udaljenosti.Vodni promet: umjereni fiksni trokovi (brodovi i oprema za manipulaciju teretom u lukama), niski varijabilni trokovi, vrlo spor, ali iznimno jeftin transport za prijevoz velikih i tekih tereta na velike udaljenosti, relevantna intermodalnosti.Od luke do luke; Pendulum; Svjetski tokovi.

Zrani promet: niski fiksni trokovi (zrakoplovi i manipulacijska oprema za rukovanje teretom), najvii varijabilni trokovi, vrlo brz transport; koristi se najee za prijevoz robe vrlo visoke vrijednosti, kratkog vijeka trajanja na kratka ili srednje udaljena odredita.

Cjevovodni promet: visoki fiksni trokovi (konstrukcija, izrada, i trokovi pratee opreme), najnii varijabilni trokovi (bez znaajnih trokova radne snage, goriva i sl.), spor transport, ali pouzdan (ne utjeu vremenske nepogode ili gustoa prometa na odvijanje), ogranien vrstom proizvoda koji se moe transportirati, jedno ishodite, stabilni protok.

28. Intermodalni prijevoz Dobra intermodalna povezanost omoguuje kvalitetniji transport Ukljuuje razliite prometne grane Poetak u paketnoj dostavi, danas e-poslovanje Konsolidacija poiljaka Mnoga poduzea su usluno orijentirana, a ne trokovno

29. Zbirni promet

Zbirni promet podrazumijeva organizaciju dopreme i otpreme komadnih poiljaka koja se zasniva na okrupnjivanju jedinica prijevoznog supstrata, tj. na formiranju zbirnih (konsolidiranih) vagonskih, kamionskih, kontejnerskih i avionskih poiljaka.

Komadna poiljka je svaka poiljka koja ne zahtijeva iskljuivu uporabu teretnog prostoraprijevoznog sredstva, ve se u istom prijevoznom sredstvu (vagonu, kamionu, kontejneru) prevozi zajedno s drugim komadnim poiljkama.

Vagonska, kamionska, odnosno kontejnerska poiljka zahtijeva ekskluzivno koritenje itavog teretnog prostora, tj. u prijevoznom sredstvu se prevozi samo ta poiljka.

Zbirna poiljka u smislu eksploatacije prijevoznog sredstva ima sva obiljeja vagonske, kamionske, odnosno kontejnerske poiljke budui da se kao takva predaje na prijevoz, no sama se sastoji od vie razliitih pojedinanih (komadnih) poiljaka koje su prethodno prikupljene i konsolidirane u jedinstvenu zbirnu poiljku.

Osnovna svrha zbirnog prometa je optimalno iskoritenje prijevoznog kapaciteta, to jejedna od temeljnih pretpostavki za ispunjenje glavnog zahtjeva koji gospodarsko okrujepostavlja sustavu tehnologije prometa, a to je smanjenje prijevoznih trokova.

30. MODEL KATEGORIZACIJE LOGISTIKO-DISTRIBUCIJSKIH CENTARA

Logistikodistribucijski centri predstavljaju vrlo znaajan infrastrukturni element makrologistikog sustava. Logistikodistribucijski centar kao prometno vorite u okviru odreenog geografskog podruja predstavlja instrument koncentracije i kooperacije. Osnovni cilj koncentracije je postizanje u to veoj mjeri: ravnomjernosti, trajnosti tj. kontinuiteta robnih tokova i to bolje iskoritenje prometne infrastrukture i transportnih sredstava. Stoga se moe definirati logistikodistribucijski centar kao mjesto sa najveim stupnjem integracije logistikih aktivnosti, logistikih sustava te korisnika i nositelja logistikih usluga. On povezuje najmanje dva vida prometa i omoguuje sve transformacije tokova makrodistribucije i tokova mikrodistribucije. Koncentrira veliki broj sudionika i pored osnovnih logistikih usluga prua i sve ostale, pratee i dopunske usluge koje uveavaju vrijednost i kvalitetu logistikog servisa.

31. Usluge LDC-a: outsourcing, skladitenje, transportne i pediterske usluge, logistika opasnih materijala, usluge organizacije transporta, usluge korisnicima centra, slobodne zone, upravljanje ljudskim resursima, usluge transportne burze, usluge dodanih vrijednosti, usluge otpadnih i povratnih materijala, usluge nabave i distribucije, city logistika.32. Kategorizacija LDC-a 0. Kategorija Globalni logistikodistribucijski centri I. kategorija Internacionalni logistikodistribucijski centri II. Kategorija Nacionalni/Internacionalni logistikodistribucijski centri III. Kategorija Logistikodistribucijski centri u funkciji intermodalnog transporta IV. Kategorija Logistikodistribucijski centri u funkciji logistike industrije V. Kategorija Logistikodistribucijski centri u funkciji gradske logistike

33. Direktna i indirektna prodaja

34. Prednosti indirektne prodaje: manji trokovi, manji rizik kod naplate potraivanja, uteda vremena, brza penetracija trita, prodajne vjetine posrednika, poznavanje i pokrivenost trita, specijalizacija, efikasna dostava robe.35. Nedostaci indirektne prodaje: smanjeni prihod, gubitak kontrole, potencijalni problemi sa imidom, potencijalni sukob interesa, manjak tehnike ekspertize, nema direktnog kontakta s kupcem, potencijalni problemi s kontinuitetom, neophodnost kontinuiranog motiviranja posrednika.

36. Kanali distribucije Kanali prodaje nisu statini, ve se mijenjaju zajedno sa promjenama na tritu (promjena odnosa snaga izmeu sudionika u kanalu prodaje, ivotni ciklus proizvoda). Konvencionalni kanali prodaje Nezavisni sudionici koji tee dostii maksimalni mogui profit.

37. Vertikalni marketing sustavi predstavljaju razliite naine povezivanja odnosno integracije svih sudionika, od proizvodnje do prodaje robe ili usluga krajnjim korisnicima.

Korporativni vertikalni marketing sustavi vlasnitvo nad sudionikom (potpuna kontrola) Integracija unaprijed ili unazadUgovorni vertikalni marketing sustav Udruivanje poduzea radi ostvarivanja veeg utjecaja na trite i veih financijskih efekataUpravljaki vertikalni marketing sustav Situacija u kanalu gdje proizvoa ili posrednik koji zahvaljujui svojoj veliini i jakim brendovima! dominiraju tritem i imaju veliki utjecaj na posrednike iako su oni nezavisni.

38. Horizontalni marketing sustaviDva ili vie poduzea na istoj razini udruuju snage da bi stvorili nove trine anse. Poduzea kombiniraju svoje kapitale, prodajne timove i ekspertizu, potencijale proizvodne potencijale, marketing resurse i na taj nain ostvaruju vie nego to bi ostvarili induvidualno.

39. Kriteriji optimizacije logistikih lanaca: Logistiki trokovi Vrijeme trajanja logistikih lanaca, vrijeme isporuke Mogunost isporuke naruene robe u strukturi i koliini Pouzdanost isporuke u vremenu, strukturi i koliini Veliina investicija Investicijski rizik Fleksibilnost u odnosu na promjenjive logistike zahtjeve Stupanj iskoritenja kapaciteta logistikog sustava Trokovi osiguranja Otuenje i oteenje robe Brzina reakcije na reklamacije Stupanj logistikog servisa Spremnost za veu transportnu frekventnost Sigurnost transporta

40. FOOD MILES

Food miles termin koji se koristi za mjerenje udaljenosti koju hrana putuje od farme do stola; Prvi put termin se spominje 1990.

Na koliine uvoza /transporta utjee: kvaliteta, standard i cijena

Promoviranje lokalne kupovine: Agrikulturne organizacije Trend odrivosti

to moemo uiniti: Kupiti lokalno proizvedene i obraene proizvode Kad kupujemo uvoznu robu, odluiti za robu transportiranu brodovima, a ne zrakom (npr. sueno voe, za razliku od svjeeg) Konzumiranje sezonskih i lokalno uzgojenih namirnica U nabavu ii pjeke ili biciklom Ukoliko u nabavu idete automobilom, planirati putovanja kako bi se smanjila neuinkovita putovanja Uzgajanje vlastitog povre i voe Pogled u odrivost pojedinih namirnica proizvedenih u regiji ukoliko zahtijevaju pretjerane resursa kao to su voda, borba protiv tetoina, ili energije. Postoji li bolji izbor?

Pozitivni efekt optimizacije: Optimizacija logistikih procesa Reducirani broj transportnih procesa Kvalitetnija i lokalna hrana Poveana lokalna proizvodnja Manji negativni utjecaj na okolinu u proizvodnji, distribuciji, povratu, skladitenju,koliinama zaliha Razvoj lokalnog i regionalnog poduzetnitva

41. DRUTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE (DOP)Poduzea stategija drutvene odgovornostiTri aspekta: Ekonomski, Drutveni, EkolokiU cijelom opskrbnom lancu: - proizvodnja, distributeri, maloprodaja; Zaposlenici, dioniari, investitori, potroai, javni sektor

42. Drutveno odgovorno poslovanje je koncept u kojem poslovni subjekt odluuje na dobrovoljnoj osnovi doprinositi boljem drutvu i iem okoliu, u interakciji s ostalim sudionicima.Ukljuuje: investiranje u ljudski kapital, investiranje u inovativne tehnologije, moe biti temelj za zakonsku regulativu.

Prednosti: transparentno upravljanje, aspekt odrivosti, cjeloivotno obrazovanje, podizanje kvalitete poslovanja, suradnja s poduzeima, upravljanje promjenama.

DOP ukljuuje: upravljanje ljudskim resursima (aktivno praenje), zdravlje i sigurnost na poslu, prilagoavanje promjenama, upravljanje utjecajima na okoli i prirodne resurse.

1