LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LAG-a „SREDIŠNJA ISTRA“

SREDIŠNJA ISTRA

Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete 0

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LAG-a

„SREDIŠNJA ISTRA“ ISTARSKA ŽUPANIJA

SREDIŠNJA ISTRA


Kratice korištene u tekstu: ARKOD Sustav identifikacije zemljišnih parcela APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju BDP Bruto domaći proizvod DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo DZS Državni zavod za statistiku DZZP Državni zavod za zaštitu prirode EEC Europska ekonomska komisija EU Europska unija ha hektar = 10.000 m2 HGK Hrvatska gospodarska komora HOK Hrvatska obrtnička komora HPA Hrvatska poljoprivredna agencija HPK Hrvatska poljoprivredna komora (prije HZPSS) HZPSS Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu službu (sada HPK) IŽ Istarska županija JKP Javno komunalno poduzeće JLS Jedinica lokalne samouprave LAG Lokalna akcijska grupa (skupina) LEADER Program Europske unije za razvoj ruralnih područja LRS Lokalna razvojna strategija

MRRŠVG MO

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva I vodnog gospodarstva Mjesni odbor

NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti n.m. nadmorska visina NN Narodne novine OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo PG Poljoprivredno gospodarstvo RH Republika Hrvatska ROP Regionalni operativni program TZ Turistička zajednica

ŽRS Županijska razvojna strategija

SREDIŠNJA ISTRA


Sadržaj: Predgovor 1. Značajke područja LAG-a

1.1. Opće zemljopisne značajke područja 1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke 1.1.2. Položaj i granice područja LAG-a 1.1.3. Geomorfološke značajke 1.1.4. Klimatske značajke područja 1.1.5. Prirodna baština LAG-a 1.1.6. Kulturno-povijesna i tradicijska baština 1.1.7. Kvaliteta života i stanje infrastrukture 1.1.8. Minski sumnjivi prostor

1.2. Gospodarske značajke područja 1.3. Demografske i socijalne značajke područja

1.3.1. Demografski trendovi 1.3.2. Stanje obrazovanja, kulture i civilnog društva

2. SWOT analiza područja 3. Razvojna vizija

3.1. Razvojna tema i ciljevi 3.2. Razvojni ciljevi po prioritetima i mjerama, ciljanim skupinama, indikatorima i

rezultatima 3.2.1. Razvoj konkurentnog gospodarstva i upravljanje razvojnim resursima 3.2.2 . Ruralni razvoj 3.2.3. Razvoj društvene infrastrukture i unapređenje kvalitete života 3.2.4. Valorizacija i očuvanje kulturne baštine 3.2.5. Zaštita i očuvanje okoliša 3.2.6. Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s osima ruralnog razvoja

4. Strategija izrade i provedbe 4.1. Značajke partnerstva i izrada Lokalne razvoje strategije 4.2. Primjena načela »odozdo prema gore« i sudjelovanje različitih interesnih skupina,

uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije 4.3. Operativni plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva 4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima 4.5. Utjecaj provedbe Strategije na okoliš 4.6. Plan potrebnih sredstava i raspoloživi izvori financiranja za provedbu Strategije 4.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za vrijeme trajanja IPARD programa 4.8. Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka 4.9. Procedura i kriteriji odabira projektnih ideja te davanje Pisma preporuke

5. Usklađenost LRS s nadređenim strateškim dokumentima 6. Karta LAG-a u mjerilu 1:100 000 7. Dodaci

7.1. Dodatak 1 – Naselja u JLS i TUG područja 7.2. Dodatak 2 - Operativni i financijski plan provedbe LRS za 2013-tu godinu 7.3. Dodatak 3 – Detaljni kriteriji za odabir projektnih ideja za provedbu LRS 7.4. Dodatak 4 – Nacionalna ekološka mreža i NATURA 2000

8. Popis literature

SREDIŠNJA ISTRA


PREDGOVOR

Osnivanjem Lokalne akcijske grupe „Središnja Istra“ krenuli smo ispravnim koracima prema ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Ovaj strateški dokument omogućit će nam smjer da razvijamo središnju Istru te da se pravodobno pripremimo za norme poslovanja u svrhu unapređivanja tog vrlo važnog dijela našeg gospodarstva. Do sada smo napravili neke temelje, strukturirali i organizirali početne institucije koje su provodile edukacije ne bi li se svi pripremili za ono što nas čeka. Formiranje LAG-a je korak ka tome da budemo ravnopravni članovi europske ruralne obitelji koja itekako ulaže, razvija i živi od mogućnosti koje pruža ruralno gospodarstvo.

U LAG-u „Središnja Istra“ okupljeni su Grad Pazin, Općina Cerovlje, Općina Gračišće, Općina Lupoglav, Općina Karojba, Općina Motovun, Općina Sveti Petar u Šumi i Općina Tinjan. Smatram kako su svi članovi i svi subjekti izuzetno posebni i kvalitetni te svaki na svoj specifičan način čine ovaj LAG jedinstvenim sa specifičnim komparativnim prednostima. Upravo nam to stvara kvalitetnu bazu na kojoj možemo stvarati, zajedničkim snagama, mogućnosti još boljeg razvoja, napretka te time i kvalitetnog života za sve naše građane, stanovnike koji spadaju pod ovo područje.

Ciljevi su nam vrlo jasni i definirani. Moramo zajedničkim, sinergijskim aktivnostima raditi na promicanju ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstava, stvarati nove i bolje uvjete za poboljšanje ruralnih životnih i radnih uvjeta. Svakako će biti nužna diversifikacija gospodarskih aktivnosti te osiguravanje kvalitetnog protoka informacija i transfera znanja za napredak u razvoju ruralnog gospodarstva i lokalne zajednice. Moramo omogućiti svima da informacije budu dostupne te da znanje bude osnovni motivator, pokretač razvoja. LAG predstavlja udruživanje naših snaga, gospodarskih prednosti i usmjerenosti pojedinih članica. Zajedno smo jači u nastupu na zahtjevnom europskom tržištu ali i vrlo bitno za daljnji razvoj, u osiguravanju sredstava iz europskih fondova. Zato nam je jedan od ciljeva i razvijanje sinergije, međusobno umrežavanja svih subjekata kojima je u interesu doprinijeti razvoju ruralnih područja. LAG znači da ćemo i nadalje nastaviti razvijati postojeće potencijale za ruralni razvoj te jačati financijske i ljudske kapacitete za provedbu projekata ruralnog razvoja. Kako bi mogli koristiti strukturne fondove EU te nastaviti brinuti o infrastrukturnom, ekološko-socijalnom, kulturnom, gospodarskom i svakom drugom razvoju u našem ruralnom području, udruživanje u LAG-ove je jedini način da sve postavljene ciljeve krenemo i realizirati.

Ovim dokumentom, strategijom LAG-a definirali smo konkretne smjernice i aktivnosti koje nam predstoje. Ono što će LAG pridonijeti za sve svoje članice je sustavni razvoj mreže partnera u LAG području, edukacija i osposobljavanje radnih timova i članova LAG-a te promicanje koncepta održivog razvoja boljom primjenom ruralnih i regionalnih politika EU pristupom „odozdo prema gore“. Zajednički smo definirali prioritete razvoja našeg ruralnog područja sukladno Statutu i LEADER programu.

LAG će također funkcionirati kao savjetodavna i tehnička potpora u pripremi i izradi projektne dokumentacije subjekata koji djeluju unutar istoga, pratit će zakonske regulative i objave javnih natječaja vezanih uz razvojne mogućnosti te informirati njegove članove. Jedna od aktivnosti LAG-a je i informiranje javnosti u ruralnom prostoru o održivom ruralnom razvoju i LEADER pristupu, suradnja s nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj i EU te razmjena iskustava i znanja s ostalim dionicima ruralnog razvoja.

Svakako je LAG nova prilika, novi način nastupa većeg skupa subjekata i to nas udruživanje čini jačima i snažnijima. U novim izazovima koji nas očekuju, upravo je zajednička snaga i znanje ono što će nas učiniti posebnima te time i konkurentnim.

Renato Krulčić

Predsjednik Lokalne akcijske grupe „Središnja Istra“

SREDIŠNJA ISTRA


1. Značajke područja LAG-a 1.1. Opće zemljopisne značajke područja 1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke LAG Središnja Istra nalazi se na području zaobalja Istarske županije i sastoji se od osam jedinica lokalne samouprave (JLS) Grad Pazin, te Općine: Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun (Montona), Tinjan i Sv. Petar u Šumi. Kako i sam slogan kaže, LAG se nalazi u srcu Istre. Ukupna površina LAG-a Središnja Istra koja se prostire u unutrašnjosti Istarske županije iznosi 535,37km², te broji 65 naselja. Broj stanovnika prema Popisu stanovnika iz 2001. godine je iznosio 18.587 stanovnika, a prema Popisu iz 2011. godine je iznosio 17.849 stanovnika gdje je uočljiv trend opadanja broja stanovnika. Prosječna udaljenost naselja od administrativnog središta JLS je 4,79 km. Prosječna gustoća naseljenosti područja LAG-a 2001. godine je bila 34,71 stanovnika na km², a 2011. godine 33,33 stanovnika na km2. Najveća izmjerena nadmorska visina je izmjerena u općini Lupoglav iznosi 1.207 metara. Tablica 1.1. Osnovni statistički podaci o LAG-u Središnja Istra

Općina/Grad Površina u km²

Najveća visina u m/

nmv

Broj kućanstava

Broj naselja Broj st. 2001.

Broj st. 2011.

Pazin 137,23 480,00 2973 18 9.227,00 8.638,00

Cerovlje 107,00 503,00 514 15 1.745,00 1.677,00

Gračišće 60,15 452,00 415 7 1.433,00 1.419,00

Karojba 34,66 426,00 421 4 1.489,00 1.438,00

Lupoglav 94,00 1.207,00 340 8 929,00 924,00

Motovun 33,58 352,00 317 4 983,00 1.004,00

Sv.Petar u Šumi 14,29 350,00 330 1 1.011,00 1.065,00

Tinjan 54,46 350,00 511 8 1.770,00 1.684,00

Izvor: DZS RH, Popis stanovništva 2001/2011. Stanovništvo LAG-a živi u 65 naselja (Dodatak 1) u jednom gradu te sedam općina. Obzirom na veličinu i geografsku specifičnost, područje ima uvjete za daljnji razvoj ruralnog turizma, posebno selektivnih oblika turizma. Zajedništvo, kultura, tradicija i povijest tek su, uz geografsku razmještenost, ono što povezuje i stremi ka razvoju cjelokupnog područja LAG-a. Najznačajnija karakteristika LAG područja je njegova lokacija u unutrašnjosti poluotoka koji je bogat raznolikošću i bogatom tradicijom. Ovo područje posjeduje bogatu i različitu prirodnu i kulturnu povijest i baštinu koja i dalje ima presudan utjecaj na društveno-gospodarske značajke područja. Ugodna klima, predivne šume i skrivene ljepote čine osnovu za kvalitetan život. Ove osobitosti su mamac za veliki broj turista iz zemlje i inozemstva.

SREDIŠNJA ISTRA


Grafikon 1.1..: Broj stanovnika na području LAG Središnja Istra, Izvor: DZS, popis 2011.

Grafikon 1.2.: Površina JLS-a koje se nalaze na području LAG-a Središnja Istra, Izvor: PP Općina i gradova

1.1.2. Položaj i granice područja LAG-a Područje LAG-a nalazi se u unutrašnjosti istarskog poluotoka. Na sjevernom dijelu graniči sa administrativnim područjima Lanišća, Buzeta, Oprtlja i Grožnjana. Na istočnom dijeli sa Primorsko-goranskom županijom. Na južnom dijelu sa općinama Kršan, Pićan, Barban, Žminj te Kanfanar. Dok na zapadu graniči sa administrativnim područjem općinom Sv.Lovreč, gradom Porečom, te općinama Višnjan i Vižinada.

SREDIŠNJA ISTRA


Slika 1. Grafički prikaz LAG-a Središnja Istra

1.1.3. Geomorfološke karakteristike Obilje prirodnih resursa te povoljan geografski položaj čine ovo područje pogodnim kako za življenje, tako i za obavljanje različitih djelatnosti od kojih neke nisu nužno povezane sa prirodnim obilježjima već su više dio tradicije i suvremenih potreba okruženja. Reljefna svojstva LAG-a su veoma zanimljiva jer svojim područjem dotiče svih triju “podjela” Istre. Svojim rubnim dijelovima LAG zahvaća područje „Crvene Istre“. „Crvenu Istru“, kako joj i sam naziv kaže, karakterizira tlo „crvenica“, te ujedno i krški porozan pa nema površinskih vodotoka1. Drugim svojim dijelom LAG zahvaća i dio „Bijele Istre“ koju karakteriziraju krš i vapnenačke goleti – padine Učke i Ćićarije, odnosno dio područja Općine Lupoglav. Najveći dio površine nalazi se na Sivoj Istri, koju karakteriziraju „siva“ flišna tla, vodonepropusna tla, erozija, površinski (bujični) vodotoci te razvijen odnosno razigran reljef s izrazitim kosinama većih strmina, pa i vrlo strmih padina. Visinske razlike su manje (ispod 500 m/nv) bez prevladavajućega smjera pružanja za razliku od krša s rasječenim (diseciranim) potočnim dolinama, od kojih su značajniji vodotoci Pazinčica (Fojba) i Butoniga. U krajoliku na flišnoj podlozi izmjenjuju se vinogradi, voćnjaci sa šumama i livadama. 1.1.4. Klimatske karakteristike područja Klimatološki gledano, unutrašnjost Istre, na kojoj se nalazi promatrano područje LAG-a, obilježava kombinacija submediteranske i pretplaninsko-kontinentalne klime. S jedne strane jak je klimatski utjecaj kopna i nedalekih Alpa, a s druge strane osjeća se i utjecaj mora. Kao i na cijelom Istarskom poluotoku prevladava makroklimatski tip "Cfsax". LAG obilježavaju topla i suha ljeta, blage i ugodne zime, velik broj sunčanih dana (do 2.800 sati na godinu), relativno male godišnje temperaturne varijacije zraka. Tako je najniža prosječna temperature u ožujku 10ºC, a najviša u kolovozu, oko 25ºC. 1 ŽRS IŽ, Radna verzija

SREDIŠNJA ISTRA


Zime su blage što je posljedica utjecaja mora koji prodire u unutrašnjost dolinama Drage i Butonige. Količina oborina raste od zapada prema Učki. Jaki pljuskovi mogući su u svibnju, lipnju i listopadu. Tuča je moguća u lipnju i srpnju. Snijeg je rijetka pojava i zadržava se po nekoliko dana godišnje. Bura, sjevernjak (tramontana) i istočnjak (levant) su prevladavajući vjetrovi koji donose naglo opadanje temperature, a zrak pročišćuju i suše. Znatnija odstupanja od uobičajene klime izražena su u Pazinu, koji se nalazi u kotlini ponornice Pazinčice. 1.1.5. Prirodna baština LAG-a Trenutačno stanje zaštićenih područja prirode na teritoriju LAG-a obuhvaća iznimno značajan park prirode Učka, na području općine Lupoglav. Park prirode Učka obuhvaća istoimenu planinu i dio područja Ćićarije, a smješten je uz obalu sjevernog Jadrana na jednoj od najsjevernijih točaka Mediterana, te veže Istru i kontinentalni dio Hrvatske. Prostire se na 160km²., i na njemu se nalaze grad Opatija te općine Kršan, Lanišće, Lovran, Lupoglav, Matulji i Mošćenička Draga. Vrijednosti zbog kojih je Učka proglašena parkom prirode poznate su već odavno, a leže u njenom reljefu i neposrednoj blizini mora, što je uvjetovalo razvoju specifične klime te bujne šumske vegetacije. Tome valja dodati bogata livadna i druga antropogena staništa na kojima nalazimo brojne endemske, ugrožene i zaštićene biljne i životinjske vrste. Jama Bregi ili Marfanska jama duboka je 273 metra i sa svojih 2.045 metara istraženih kanala ujedno i najduža u Istri. Pazinski ponor je zakonom zaštićen kao značajni krajobraz. Zaštićeno područje obuhvaća kanjon i ponor Pazinčice, dužine oko 500 metara i dubine oko 100 metara, te Pazinsku jamu. Pazinska jama je najslikovitiji primjer djelovanja prirodnih sila na krški teren Istre. Točno na granici «sive» i «crvene» Istre, na liticama Pazinske jame, smjestio se Pazinski kaštel. Flora LAG-a Središnja Istra predstavljaju hrast lužnjak, poljski jasen, crnika, gljive tartufi, tomasinijev zvončić, kraški runolist, cvjetovi perunike, božura, visibabe, ciklame, šparoge i brojne vrste gljiva. Faunu predstavljaju zec, jarebica, srna, divlja svinja i autohtone pasmine domaćih životinja, kao što su istarsko govedo, koza, ovca pramenka, magarac i pas istarski gonič. Značajni krajobraz je obilježje općine Motovun, čija se atraktivnost ogleda u srednjovjekovnom ambijentu (zidine u obliku prstena i dva poluprstena) te pogledu na vinorodna polja i Motovunsku šumu, koja spada u kategoriju park-šuma. Dio Limske Drage, prirodni i kultivirani krajobraz općine Tinjan, proteže se sjeveroistočnim rubom Općine i zasijeca područje ravnjaka s kontrastom obradivih polja u udolini i škrte sklerofilne vegetacije na strmim obroncima i naseljima Tinjanom i Kringom na eksponiranim vršnim dijelovima zapadne strane Drage. Grad i općine LAG-a Središnja Istra vode brigu o zaštiti prirodne baštine i okolišna, sprječavanjem njegove devastacije. Neke od mjera su sprječavanje širenja građevinskih područja prema zaštićenim područjima, zabrana izgradnje građevina izvan građevinskog područja, te izrazito bitne za biljni i životinjski svijet izbjegavanje presijecanja selidbenih puteva životinja te smanjivanje upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva. Jednako tako, bitno je radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, na oranicama očuvati rubne dijelove staništa: živice, pojedinačna stabla, skupine stabala, lokve, bare i livadne pojaseve.

O zaštićenosti prirode, na području Istre, brigu vodi Natura Histrica. Natura Histrica je javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Istarske županije.

SREDIŠNJA ISTRA


Osnovna djelatnost ustanove je zaštita, održavanje i promicanje zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Istarske županije u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometenog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara te nadzor provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja. S ciljem osiguranja racionalnog i održivog korištenja prirodnih dobara Natura Histrica nadzire i način obavljanja dopuštenih gospodarskih djelatnosti u zaštićenim područjima.

Na području LAG-a Središnja Istra, najveće zaštićeno područje uz krajobraze i spomenike prirode, jest park prirode Učka. Njegovi su dijelovi po ostalim općinama stvorili predivne krajobraze, koje je potrebno očuvati za buduće generacije Tablica 1. 2. Zaštita prirodnih bogatstava LAG-a Središnja Istra

Zaštita prirodnih bogatstava

Kategorija zaštite JLS /broj Lokacija/naziv Površina/ u km²

posebni rezervat GRAČIŠĆE posebni botanički rezervat-prirodni travnjaci južno od naselja Markoči

100ha

MOTOVUN Zaštićeni rezervat šumske vegetacije 274,9ha CEROVLJE Šumska vegetacija: sastojine bukovih šuma na

flišnom dijelu u području između Cerovlja i Boruta, te vegetacija hrasta medunca sa bijelim petoprstom na lokalitetu Bregi.

park prirode LUPOGLAV Park prirode "Učka" spomenik prirode GRAČIŠĆE jama Bregi (Šimunska jama ili Marfanska jama)

PAZIN Pazinski ponor

značajni krajobraz PAZIN Krajobraz ponora Čiže, dolina vodotoka i jezera Butoniga, šuma pitomog kestena Lovrinj, šumske površine – Zamaski dol, šumske površine Rogovići –Bertoši, krajolik doline Pazinčice, krajolik doline Drage, krajolik uz cestu Lindar-Žminj; Padine brežuljaka prema Motovunu, Beramska vala, područje oko Trviža, područje oko Berma, područje oko Lindara, Gortanov brijeg

41.582.318m²

GRAČIŠĆE zaštićeni krajolik-dio zaštićenog krajolika kanjona Raše od Šumbera do mosta Raše; okoliš povijesne cjeline naselja Gračišće; Lindar-Žminj

503,3ha

Sv.PETAR U ŠUMI

Limska draga (prirodni krajobraz) Padine oko naselja Sv. Petar u Šumi, Sjeveroistočna strana sela Slavčići, Padine, istočno, južno i zapadno od sela Glavica

2 ha

MOTOVUN Zaštićeni krajolik 267,56ha

SREDIŠNJA ISTRA


CEROVLJE 1. prirodni krajobraz: - dio središnje kotline oko akumulacije Butoniga i - Cerovljansko polje 2. kultivirani krajobraz: - Draguć – Grimalda - kulturni krajolik humka akropolskog naselja Draguć i širi prostor sjeverno od Draguća i Grimalde, omeđen Račiškim bregom, te uzvisina s naseljem Grimalda i ruralna naselja na nasuprotnim obroncima, - Belaj - Sv. Martin – Paz - kulturni krajolik neposrednog agrarnog prostora dvorca Belaj, krajolik do ruševina Posrta (kraj kapele sv. Martina), te širi prostor oko akropolskog naselja Paz, koji čine jednu krajobraznu cjelinu.

TINJAN Dio Limske Drage - proteže se sjeveroistočnim rubom Općine Tinjan i zasijeca područje ravnjaka s kontrastom obradivih polja u udolini i škrte sklerofilne vegetacije na strmim obroncima i naseljima Tinjanom i Kringom na eksponiranim vršnim dijelovima zapadne strane Drage

Dio područja prirodnih travnjaka (Rapavel-Škropeti-Karojba)- sjeverno od naselja Muntrilj uz granicu prema Općini Višnjan i Općini Karojba

spomenik parkovne kulture (vrtovi, perivoji i parkovi)

Sv.PETAR U ŠUMI

Oko sakralnih objekata i trga 0,5 ha

PAZIN Stablo čempresa u Kašćergi

Veliki prostor LAG-a, zbog parka prirode Učka, pripada ekološkoj nacionalnoj mreži kao i međunarodnoj mreži prirodne baštine NATURA 2000, koja je ujedno najveća koordinirana mreža područja očuvane prirode u svijetu. Zaštićena područja zauzimaju oko 9% ukupne površine Istarske županije, a Natura Histrica štiti 6% ukupne površine. (Dodatak 4). 1.1.6. Kulturno povijesna i tradicijska baština Naziv Istra prema nekim izvorima potječe od ilirskog plemena Histri, koje je živjelo u tom području u 11.stoljeću prije Krista. Histri su se bavili lovom, stočarstvom, poljodjelstvom i trgovinom. Rimljani Ilire opisuju kao zloglasne gusare koji su znali iskoristiti činjenicu što su zbog brojnih plićaka istarske obale vrlo opasne za plovidbu. Rimljani su Istru osvojili tek nakon dva vojna pohoda - 177 godine pr. Kr. kada ih pobjeđuje konzul Manlije Vulzon. Nakon pada Rimskog Carstva Istra pada pod vlast Ostrogota, 489. godine. No već 539. godine Istru zauzima Bizant, koji ostavlja brojne povijesno-kulturne znamenitosti. Prema svjedočanstvu pape Grgura I. iz 600. godine početkom 7. st. dolazi do avarsko-slavenskih upada i naseljavanja Hrvata. Gradovi u unutrašnjosti srušeni su i napušteni. Koliko područje ima dugačku povijest govori nam i tijek općine Karojba. Ime vjerojatno potječe od latinskog Quadrivium, što znači mjesto gdje se račvaju četiri ceste. Danas postoje samo tri

SREDIŠNJA ISTRA


ceste, koje vode predivnim prirodnim pejzažima, vinogradima, pašnjacima i šumovitim brežuljcima. Zapadno od Karojbe,nalazi se Kapitalsko polje s obiljem kulturno-povijesnih i prirodnih spomenika. Nezaobilazna stanica pri dolasku u Karojbu je prekrasan kanjon potoka Krvar što se nedaleko ulijeva u Mirnu. Legenda kaže da se na potoku odigrao sukob između Istrana i Atile, koji je potok natopio krvlju pa je otud dobio i ime. U blizini nalaze se tri izvora, Badavca, Valigaštar i Knež Studenac. Najstariji nalazi potječu iz mlađeg kamenog doba. Na lokalitetu Šublenta otkriveni su, između ostalog, kremeni nožići i kamene sjekire. Početkom 2.stoljeća prije nove ere na vrhovima brežuljaka sagrađene su gradine - naselja uglavnom kružnog oblika sa zaštitnim zidinama. Na području Karojbe i okolice također su pronađene gradine, najupečatljiviji ostaci iz brončanog doba. Rimska vladavina na ovom području ostavila je nekoliko vrijednih tragova. Na lokalitetu Podšublenta otkriven je kanal za navodnjavanje polja iz doba Rimljana kao dokaz razvijene zemljoradnje u antici. U samoj Karojbi nađeni su rimski nadgrobni spomenici, kao što je nadgrobni spomenik 4.rimske legije Flavije Felix, iz prve polovice 4. stoljeća. Sakralnih objekata, svjedoka povijesti, ima nekoliko. Župna crkva Svih Svetih sagrađena je 1580.godine, lako je uočljiva zahvaljujući zvoniku u njezinu sklopu visine 22 m. Crkva Sv.Andrije sagrađena je u XIII. st., u kojoj je sačuvano isklesano kamenje iz VIII.stoljeća. Nad ulazna vrata postavljen je rimski natpis. Rakotule, župna crkva Sv.Roka- iz XVI.stoljeća, sa mramornim oltarom i drvenim kipom Bogorodice s Djetićem, uz sv.Roka i sv.Josipa. Rakotule, crkva Sv.Nikole, romanička crkva, sagrađena u 14.stoljeću, jedinstvena po freskama koji prikazuju legendarni život svetog Nikole. Botanički spomenik prirode „Četiri pinije", prirodni fenomen: stare preko 200 godina, Pinije impozantnih, kišobranastih krošnji i dimenzija, neobično se ističu u okolnom krajoliku. Dimenzije najvećeg stabla: opseg 3,30 m, visina 14,5 m. Od velikog je značaja i Parenzana, trasa nekadašnje pruge Parenzana, koja je vodila od Poreča do Trsta. Trasom pruge uređena je pješačko-biciklistička staza koja malo prije Vižinade prolazi preko kamenog mosta Sabadin, jedne od najljepših građevina ove vrste u Istri. Grad Pazin smješten je u središtu istarskog poluotoka, na zaravni koju okružuju okolna brda formirajući kotlinu. Stari dio grada smješten je nad strmim liticama ispod kojih se nalazi ponor rječice Pazinčice tvoreći tako geološki fenomen poznat kao Pazinska jama. Iz starog dijela grad se proširio na zapad, odnosno u zaleđe Pazinske jame. Rječica Pazinčica u svom toku stvara i poznati vodopad Zarečki krov čije jezerce u ljetnim mjesecima privlači mlade Pazince koji tu pronalaze mjesto za osvježenje. Grad, odnosno današnji Kaštel se prvi put spominje pod nazivom Castrum Pisinum u darovnici njemačkog cara Otona II. nastaloj u Veroni 7. lipnja 983. godine. Sagrađen je kao jednostavna, jaka konstrukcija poput izduženoga pravokutnika s prizemljem i s dva kata, s prislonjenom kvadratičnom kulom i zidinama koje su, uz druge građevine, obuhvaćale i kaštelansku kapelu posvećenu Madoni i pripadajući mali zvonik. Na utvrdi su očuvani tragovi dugog građevinskog razvitka jer je mnogobrojnim dogradnjama, pregradnjama i adaptacijama prilagođavan i osuvremenjivan, primarno, za potrebe obrane i zaštite te sekundarno i za funkciju ugodnijeg stanovanja. Od 12. stoljeća Pazin je središte Pazinske knežije, nad kojom su 1374. preuzeli vlast Habsburgovci. U osnovi današnji oblik nepravilnog pravokutnika koji ograđuje unutrašnje dvorište dobiva u 15. i 16. st. 1822. Austrija je Pazin učinila upravnim središtem Istarskog okruga. U 19. st. otvorene su nove komunikacije prema suburbiju, četverokutna kula snižena je do visine ostalih krovova, na istočnom pročelju dozidan je tornjić s urom i preslicom za zvono. Crkva sv. Nikole podignuta je 1266. godine o čemu svjedoči latinski natpis na glavnom pročelju. U prošlosti je imala status prepoziture što je značilo da je bila nadređena župama porečke biskupije na području habsburške Istre. Prvobitna župna crkva bila je mala, sasvim jednostavna, jednobrodna građevina oko koje se prostiralo groblje za pripadnike pazinske župe. Kao i u mnogim drugim primjerima i ona je s vremenom proširivana i obogaćivana vrijednim umjetničkim inventarom. Prva značajna intervencija kojom je izmijenjen njen izgled bila je

SREDIŠNJA ISTRA


izgradnja velikog, izduženog svetišta 1441. godine. Čitav prostor svetišta našao se pod visokim svodom iznad mreže kamenih rebara. Takva se svodna konstrukcija ranije nije mogla vidjeti, pa je u ono doba predstavljala inovaciju, pravi građevinski pothvat. Bila je to novost u crkvenoj arhitekturi koja će se iz Pazina proširiti cijelom Istrom i ostati u upotrebi do konca 16. stoljeća. Franjevački samostan je utemeljen bulom koju je, na zahtjev «kapetana, sudaca i svih građana grada Pazina», izdao papa Siksto IV. u Rimu 5. srpnja 1481. godine. U to je doba već postojala kasnogotička crkva (građena od 1463. do 1477. i produljena 1481. godine) koja je 1484. posvećena Pohođenju BDM. Postoji priča, kako se prilikom kopanja temelja naišlo na nekoliko komada zlatne rude zbog čega je i crkva neko vrijeme nazivana crkvom «Majke Božje na zlatnoj rudi». Na prostoru ispred crkve je do 1781. godine bilo samostansko groblje. Od nekadašnjeg groblja sačuvane su dvije nadgrobne ploče koje se sada nalaze u samostanskom dvorištu.2 Prije 2000 godina drevni Gali dali su mu ime Gallignana, a Slaveni su ga po svom doseljavanju u Istru u 6. i 7. stoljeću, nazvali Gračišće. Prvi puta se u pisanom obliku njegovo ime spominje 1199.godine. Grad je nekoć bio opasan obrambenim bedemima, od kojih je preostala samo kula na istoku, iz XV. stoljeća. Poznato je da su još XV. st. u Gračišću živjeli slobodni seljaci-plemići s hrvatskim prezimenima. Crkva Sv.Marije na Placu- sagrađena 1425.godine, vrijedan primjer gotičke arhitekture sa utjecajima sjevernog stila. Unutrašnjost je oslikana u 15. stoljeću, a njoj se nalaze gotičke freske, drveno romaničko raspelo iz početka 13.st. te barokna pročelja. Crkva Sv. Antona Padovanskog, nekadašnja biskupska kapela, sagrađena je 1381. godine, a obnovljena 1486. sa baroknim oltarom. Crkva Sv.Pankracija sagrađena je u 15.stoljeću i nedavno obnovljena. Župna crkva Sv.Vida, Modesta i Kresencije podignuta je u 17.stoljeću na mjestu mnogo starije crkve. Ima tri broda i sedam mramornih oltara. Zanimljiva je statua Sv.Vida sa maketom u ruci koja u perspektivi prikazuje grad tijekom 15.stoljeća. Zvonik, visok 30 m, potječe iz 13.stoljeća. Jedno je svetište posvećeno Sv.Eufemiji sa skupocjenim romaničkim raspelom. Palača obitelji Salamon izgrađena je 1570.godine, i čini lijep primjer venecijanske gotike. Od važnog je značaja i staza Sv.Šimuna, 11 km duga kružna staza, jedna od najstarijih pješačkih staza. Početna nizbrdica vodi uz ruševine crkvice svetog Šimuna. Putem se mogu vidjeti ostaci vodenice, preko starog kamenog mostića stiže se do slikovitog slapa Sopot i malog jezera. Ponovno se uspinjući, nailazi se na crkvu Sv.Stjepana. Staza se nastavlja prema vrhu Marija Magdalena gdje se nalazi istoimena crkva iz 15.stoljeća, te vidikovac sa predivnom panoramom. Jama Bregi najdulji je istarsko speleološki objekat i jedna je od najzanimljivijih jama i za strane speleološke ekspedicije. Do sada je dokumentirana do ukupne duljine od 2045 m. Kožljak, nekadašnji grad-utvrda, u srednjem vijeku sagrađen je na uzvisini kaštel, što ga dokumenti već iz početka 12. stoljeća spominju pod hrvatskim imenom Iosilach ili Gosilach, u vrijeme kad postaje feud akvilejskih patrijarha. romaničke župne crkve sv. Hadrijana. Od sakralnih objekata, važna je i crkva sv. Križa 18.st., barokna, Crkva Sv. Jurja na groblju izgrađena je 1590.3 Predio Sv.Petra u Šumi je bio naseljen još u vrijeme antike a nalazi iz tog davnog vremena pohranjeni su u muzeju u Trstu. Taj predio se nalazi na teritoriju Sv.Tommasa, gdje se nekad nalazila, na visini od 300 metara, utvrda starih Histra, a nakon toga dvorac od kojeg danas nije ostao nikakav trag. Prvi puta se spominje 1102.godine. Od sakralnih spomenika, koji su u većini područja najvažniji svjedoci baštine, imamo nekoliko. Crkva Sv. Petra i Pavla iz 1755. god. Poznata je između ostalog po jedinstvenim pozlaćenim kožnim zidnim tapetama. U njoj se čuva i čudotvorna slika Majke Božje koja je prema predaji proplakala krvavim suzama. Pavlinski samostan sagrađen u 12.stoljeću, te nadograđivan u 13.i 15.stoljeću. Oko 1770. godine u supetarskom samostanu su organizirana predavanja iz filozofije, te možemo govoriti da je barem za kratko vrijeme u samostanu djelovao Filozofski fakultet.

2 http://histrica.com 3 http://histrica.com

SREDIŠNJA ISTRA


Lupoglav je smješten na od davnina važnim prometnicama, ali i strateškom položaju zbog kojega je bio važan. Područje je bilo naseljeno u prapovijesti, a u srednjem se vijeku razvio kaštel na litici iznad sela Gorenja Vas. Osim njega, pripadalo mu je i seosko naselje Dolenja Vas. U 11. st. bavarski ga knez daruje akvilejskom patrijarhu zajedno s okolnom Lupoglavskom gospoštijom. Kaštel je potpuno očuvana središnja stambena dvokatnica s prizemljem gospodarske namjene. Dvorac je utvrđen zidinama sa stražarskim ophodom, puškarnicama i četvrtastim kulama. Uz vanjsku stranu istočnih zidina prizidana je staja koja je u 20. st. preuređena za stanovanje. Današnje naselje razvilo se oko kaštela u 19. i 20. st., osobito nakon izgradnje željezničke pruge. Cerovlje je na mjestu današnjeg postojalo već u 13. stoljeću, kada ovim krajem vladaju akvilejski patrijarsi. Međutim, prvi se put izrijekom, kao Cerovlje, spominje 1325. u Istarskom razvodu, a u Urbaru pazinske grofovije iz 1498. nalazimo ga kao Czerolach. Uz samu cestu koja spaja Cerovlje i Pazin podignuta je u 15. stoljeću crkvica Sv. Roka, zaštitnika od kuge. Na ovom dijelu nalazi se i crkvica Svetog Trojstva iz 15. stoljeća, s ostacima fresaka nepoznatog majstora iz vremena gradnje, koju je 1588. proširio domaći svećenik. Na ulazu u stari dio Draguća, u općini Cerovlje, okružena grobljem, nalazi se crkva posvećena starozavjetnom svecu Sv. Elizeju, učeniku proroka Ilije. Romanička je to građevina podignuta koncem 12. stoljeća dvobojnim kamenim blokovima, što je usamljen slučaj ne samo u Istri, već i njenom širem okruženju. Oslikana je početkom 13. stoljeća, rukom nepoznata majstora kojeg odlikuje osebujan izričaj. Slikao je brzo i strasno prskajući bojom, čije sasušene kapljice još uvijek razaznajemo na freskama. Očito je greškom u brzini Ivana na Posljednjoj večeri naslikao sučelice, a predomislivši se doslikao mu je profil. Tako je nastala prva kubistička slika, 800 godina prije Picassa, koji je upravo ovakvim pristupom slici zaslužio besmrtnost. Likovi, našeg nepoznatog majstora, lišeni su svih portretnih obilježja, šematski prikazuju događaj, pa kao takvi predstavljaju jedinstven slikarski opus u Istri.4 Motovun je grad-spomenik, drevni istarski akropolski gradić smješten na vrhu 277 metara visokog brijega, čiji današnji izgled potječe još iz srednjeg vijeka, iz 12. i 13. stoljeća. Do vrha motovunskog brijega, do njegovog venecijanskog gradskog trga, vodi najduže istarsko stepenište, s 1052 stepenice. Iz bogatog graditeljskog nasljeđa Motovuna izdvojimo gradska vrata s kulom, renesansnu gradsku palaču, gradsku ložu, župnu crkvu Sv. Stjepana, manje crkvice Madonna dei Servi, i Madonna delle porte, srednjovjekovni raspored ulica, gradske cisterne i mnoge grbove na pročeljima zgrada. Položaj i vizura Motovuna čine ga jednim od najljepših starih gradova na Mediteranu. Hotel "Kaštel" smješten je na glavnom gradskom trgu, u palači iz 18. stoljeća. Stara legenda kazuje kako su nekoć davno u dolini rijeke Mirne živjeli divovi. Bili su toliko veliki da su gledajući gradove na brežuljcima nad Mirnom, jedan drugom iz ruke u ruku dodavali alat i veliko kamenje. Jedan od gradova kojeg su u to legendarno doba Dolina Mirne izgradili divovi bio je i Motovun. Mnogo kasnije, kad su Istru naselili i obični ljudi, divovi su počeli nestajati, no u legendi i pričama Vladimira Nazora ostao je zapamćen motovunski div Veli Jože, koji je bio toliko velik i jak da je golim rukama mogao zatresti zvonik motovunske crkve. Gradić nekad opkoljen bedemima i kulama, danas je mjesto sa vrlo izraženim šarmom, gdje se tradicija i povijest ponosno iskazuju. U rimsko doba Tinjan je nosio ime Attinianum i čuvao je granice porečkog agera te nadzirao prometnicu prema Tarsatici. Svoj puni sjaj dosiže u srednjem vijeku. Oko Tinjana bio je prokopan jarak a u grad su vodila samo jedna vrata i pokretni most. Iz tog vremena poznato nam je da je Tinjan imao i svoj stup srama. Od važnog je značaja stara jezgra Tinjana sa sačuvanim rasporedom ulica i zgrada iz srednjeg vijeka, te uklesanim simbolima njihovih vlasnika, kao što je kuća Depiera iz 1670.godine sa arkadama, cisternom i visokim dimnjakom, zatim dvoglavi carski orao i grb Attems iz 1558. Godine. Župna crkva sv. Šimuna i Jude sagrađena 1773. sa kipovima Bogorodice, Šimuna i Jude, raznim natpisima posvećenim 4 http://histrica.com

SREDIŠNJA ISTRA


carici Mariji Tereziji Habsburškoj, zanimljivim pročeljem te kvadratnim zvonikom visine 30 metara iz 1762.godine. Crkvica sv. Križa sa zvonikom na preslicu, sagrađena u 13.stoljeća uz koju se nalazi poznata Tinjanska kalvarija iz 1894.godine. Od izuzetnog je značaja tinjanski kameni županski stol sa 10 isklesanim kamenih stolica. Kringa, po pisanim izvorima spominje se od 1102. pod imenom Curitico. A danas je Kringa sve poznatija po Juri Grandi, najstarijem europskom vampiru i neobičnim događajima koje je u vezi s njim zabilježio Ivan Weikard Valvasor. Po legendi, vampir je 16 godina terorizirao mještane, ustajući iz groba, dok 1672.godine, mještani nisu otkopali grob, proboli ga glogovim kolcem i odrubili mu glavu. Sama Kringa je lijep gradić kojeg na ulazu krasi Kalvarija iz 1876.godine te velike ladonje i trg sa dva zdenca. Muntrilj, crkva Sv. Roka koja potječe iz 17.stoljeća., a sačuvane matične knjige iz nje svjedoče o korištenju starog hrvatskog pisma, glagoljice sve do XIX st. Zvonik, visok 21 metar, sagrađen je 1890.godine.5 Kulturno-povijesnu baštinu dijelimo na: zaštićenu nepokretnu povijesno-kulturnu baštinu (materijalnu), zaštićenu pokretnu povijesno-kulturnu baštinu (materijalnu) i zaštićenu pokretnu povijesno-kulturnu baštinu (nematerijalnu). Na području LAG-a nalazi se 114 objekta zaštićene nepokretne povijesno-kulturne baštine. Od toga:

- ruralno-urbana cjelina (grad, selo, naselje ili njegov dio) broji 20 objekata, - spomenik graditeljstva (građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem) broji 13

objekata, - elementi povijesne opreme naselja broje 18 objekata, - spomenički kompleks (područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim

događajima i osobama) broji 24 objekta, - arheološki lokaliteti (arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna

nalazišta i zone) broje 22 objekta, - područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima broji 1 objekt, - krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru broji 9 objekata

- industrijska baština - tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti broji 7 objekata Zaštićena pokretna povijesno-kulturna baština (materijalna) broji mnogo predmeta, no precizan broj nije pronađen. Zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te državnim i upravnim tijelima uključujući i kod fizičkih osoba – nalaze se u Muzeju grada Pazina, i Državnom arhivu u Pazinu– Cjelina arhivskih fondova i zbirki te u Etnografskom muzeju – muzejska građa. Pod crkvenim intervarom imamo 3 objekta. Folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote broji 2 objekta 5 http://histrica.com

SREDIŠNJA ISTRA


1.1.7. Kvaliteta života i društvena infrastruktura Područje LAG-a bilo je naseljeno još u doba prije Krista zbog svojih prirodnih resursa te gospodarskih prometnih sjecišta. Kvalitetna infrastruktura trebala je biti jedan od razvojnih temelja kvalitete života stanovnika i gospodarskih razvoja. Bez dobre fizičke infrastrukture, prometne, komunalne, informacijsko-komunikacijske, razvoj je uvelike otežan, čega su stanovnici LAG-a izuzetno svjesni. No koliko god da je važno urbano središte, bitno je sagledati i kolika je udaljenost i izoliranost pojedinih naselja/zaselaka. Koliko se zapravo nedostatak prometne povezanosti i slab razvoj tih područja očituje na razvijenosti cijelog područja. Ekonomska infrastruktura važna je za gospodarski razvoj LAG-a, poput poslovnih zona za razvoj poduzetništva, poljoprivredne i turističke infrastrukture bez kojih nema razvoja ruralnih područja. No jednako tako, zdravstvena infrastruktura jedna je od ključnih stvari pomoću koje se može spriječiti sve veća depopulacija stanovništva u manjim naseljima/zaselcima. Ako se želi kvalitetan, dugoročan i održiv razvoj, potrebno je uskladiti sve razvojne sektore, povezati ljude i zajednički iznaći adekvatno rješenje. 1.1.7.1. Prometna infrastruktura Cestovna mreža najvažniji je dio prometne infrastrukture LAG-a. Zahvaljujući geoprometnom položaju Pazin je kvalitetno povezan sa većim gradovima u regiji. Jugozapadni dio LAG-a Središnja Istra presijeca autocesta istarski ipsilon. Istarski ipsilon je sustav autocesta u hrvatskoj mreži autocesta, a čine ga autocesta A8 (Matulji-Kanfanar) i A9 (slovenska granica - Kanfanar - Pula). Naziva se Istarski ipsilon zbog svog oblika nalik slovu Y, a sva se tri kraka spajaju kod Kanfanara u središnjoj Istri. Cestovna infrastruktura prema dostupnim podacima, sastoji se od 418 km nerazvrstanih cesta, 99,14km općinskih/gradskih cesta, 119,57km županijskih cesta, 121,72 km državnih cesta te 10,50km autoceste. Ukupno 768,93km cesta prolazi kroz LAG. Od toga je asfaltirano 80,33%, a neasfaltirano 19,67%. Potreba za izgradnjom željeznice generirana je u vremenu početka razvoja različitih industrijskih djelatnosti; brodogradnje, građevinskog materijala, strojne i elektroindustrije, ujedno i vremenu jakih vojnih interesa Austrije. Krajem 1951. godine izgrađena je i otvorena pruga Lupoglav – Štalije, (52,4 km) namijenjena prvenstveno prijevozu tada veoma vrijednog energenta, raškog ugljena. Istarske pruge, pulska i raška, temeljito su obnovljene sredinom osamdesetih. Željeznički promet Pazina odvija se putem jednokolosječne željezničke pruge od značaja za regionalni promet koja povezuje Pazin s Pulom na jugu te Buzetom, odnosno državnom granicom na sjeveru. Željeznička povezanost Pazina s ostalim hrvatskim županijama moguća je isključivo preko Slovenije. Na području Pazina nalazi se jedan željeznički kolodvor i to u najvećem naselju Pazin u blizini autobusnog kolodvora te jedno stajalište u naselju Heki. Lokalni te međugradski autobusni prijevoz ponajviše je u funkciji radnih i školskih putovanja čemu je usmjerena većina linija te je stoga njihova učestalost zadovoljavajuća u vrijeme najvećih jutarnjih i popodnevnih opterećenja. Uslugu vrši Autotrans d.o.o. Pazin, dio grupacije Autotrans d.o.o. Zračni promet na prostoru LAG-a zastupljen je međunarodnom Zračnom lukom „Pula“ koja je smještena u Puli. Prosječna udaljenost svih naselja od Zračne luke je oko 50 kilometara.

SREDIŠNJA ISTRA


1.1.7.2. Telekomunikacijska infrastruktura Područje LAG-a gotovo je potpuno pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom telefonijom, time je omogućeno spajanje računala na brzu internetsku mrežu, što je važno za razvoj gospodarstva, posebno turizma, ali i kvalitete života stanovnika. Ukupna pokrivenost brzim Internetom je oko 75% no ta mreža se sustavno i brzo razvija. 1.1.7.3. Opskrba energijom Elektroenergetska mreža je dobro razvijena i pokrivena su sva naselja LAG-a. Za područje LAG-a značajna je prijenosne mreže dalekovoda 110 kV Plomin-Tupljak-Pazin. 1.1.7.4. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda Stanje infrastrukture područja LAG-a u kolovozu 2012.god.sastojalo se od vodovodne mreže koja je dostupna 92%, kućanstva. Priključak na kanalizacijski sustav i pročišćavanje otpadnih voda posjeduje tek 45% kućanstava grada Pazina, dok su ostale općine navele da na njihovom području nema priključaka na kanalizacijski sustav. Na području LAG-a postoji 44 vodospreme. Iako je broj javnih cisterni, po nepotpunim podacima 18, njih 10 nije u funkciji. Stanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u LAG-u lošije je no što bi bilo najmanje moguće i prema kriteriju kvalitete stanovanja i prema kriteriju negativnog/onečišćujućeg utjecaja na okoliš (u prvom redu površinske i podzemne vode). 1.1.7.5. Gospodarenje otpadom Uz sve rastući problem nepostojanja dovoljnog broja javnih cisterni, jedan od velikih problema jest i odlagalište otpada. Samo Grad Pazin i Općina Sveti Petar u Šumi imaju odlagalište komunalnog otpada. Karojba i Motovun nemaju niti odlagalište građevinskog otpada, što ostale JLS imaju. Također, niti jedna JLS nema odlagalište opasnog otpada niti kompostanu. Divljih odlagališta ima, prema dostupnim podacima 6. Prikupljanje otpada provode 2 komunalna poduzeća: Usluga d.o.o., Pazin, te TKM d.o.o., Tinjan. 1.1.7.6. Poslovna infrastruktura Poslovnih/poduzetničkih zona na području LAG Središnja Istra ima ukupno 15, ukupne površine 201,89ha. U Pazinu postoji pet poduzetničkih/poslovnih zona - poslovna zona Ciburi - veličine 25 ha, poslovna zona Ciburi II 7,4 ha, Pazinka I 13,9 ha, Pazinka II 4,5210 ha te Podberam 7,6908 ha. Na području općine Lupoglav nalazi se poduzetnička zona, površine 90 ha, dok se na području općine Tinjan nalazi sedam poduzetničkih zona površine 20ha. Na području općine Sv. Petar u Šumi nalaze se dvije proizvodno/poslovne zone i to zona Škripelj, površine 28 ha i zona Dragovanci II površine 5,3 ha.

SREDIŠNJA ISTRA


1.1.7.7. Društvena infrastruktura Tablica 1.3 Društvena i zdravstvena infrastruktura LAG-a.

Ustanove za

društveni razvoj

zajednice

Predškolski odgoj

Osnovna škola

Srednja škola

Opća ambulanta

Stomatološka ambulanta

Ljekarna

32 8 11 4 10 8 5

Izvor: JLS LAG-a; ŽRS, HZZO;DZS Na području LAG-a Središnja Istra, ustanova za društveni razvoj zajednice ima 32. Odgojnih ustanova za predškolski odgoj je svega 8 koje je u šk.godini 2010/2011 pohađalo tek 463 djece. Vidljivi deficit objašnjiv je time što na ruralnim područjima još uvijek obitelji dijele jedno domaćinstvo, te 3. generacije kućanstva brinu o djeci prije odlaska u osnovnu školu. Broj osnovnoškolskih ustanova (uključujući područne škole) je 11, a školske godine 2010/2011 ih je pohađalo 1.401 učenika dok se u šk.godini 2011/2012, broj smanjio na 1.350 učenika. Upravo je ovo podatak koji upozorava na nisku stopu nataliteta, tj. na negativna demografska kretanja i probleme koje ono nosi. Nužno je da se JLS suoče sa problemom i pokušaju učiniti najbolje kako bi se situacija, ako ne poboljšala, barem održala na jednakoj razini. Na području LAG-a, prema Statističkom izvješću DZS-a, postoje 4 srednje škole koje je 2010/2011 pohađalo 936 djece. Srednje škole se nalaze u gradu Pazinu, što podrazumijeva troškove prijevoza učenika iz okolnih naselja. Troškovi prijevoza su djelomično sufinancirani od strane Županije i Vlade, ovisno o dogovoru i planovima za proračunske rashode. Pazin ima i program Stručnog studija poduzetništva, u sklopu Veleučilišta u Rijeci. Općih ambulanti ima 10, stomatoloških ambulanti 8, a ljekarni tek 5 što je izuzetno malo, pošto neke od promatranih JLS nemaju ništa od spomenutoga. Cerovlje, Gračišće, Karojba te Sv. Petar u Šumi nemaju osnovnu zdravstvenu infrastrukturu, što pretpostavlja odlazak u druga naselja i gradove. Ovo može biti veoma otežano, posebice osobama treće životne dobi i osobama s invaliditetom. 1.1.8. Minski sumnjivi prostor Prema podacima HCR-a, na popisu minskih područja, nema podataka za Istarsku županiju. 1.2. Gospodarske značajke područja Razvoj gospodarstva LAG-a određen je prirodnim predispozicijama poput geografskog položaja, prirodnih resursa i klime, dok je, s druge strane, određen tržišnim uvjetima, tehničko-tehnološkim napretkom i razinom razvoja infrastrukture. Najviši prosječan dohodak po stanovniku per capita 2006.-2008. ima Grad Pazin i to 30.960 kn, odnosno 124,5% državnog prosjeka u istom razdoblju. Zatim slijede općine Sv.Petar u Šumi sa 26.189 kn te Tinjan sa 26.136 kn. Najmanji prosječan dohodak po stanovniku imaju općine Cerovlje 21.739 kn te Motovun 20.844 kn. Po indeksu razvijenosti prednjači Pazin sa 110,42%, slijede ga općine Sv.Petar u Šumi sa 97,33% te Tinjan sa 97%. Na području LAG-a najmanji indeks razvijenosti ima općina Cerovlje, i to 83,72% . Cjelokupno područje je slabije razvijeno, iako se bilježe vidljivi pomaci razvoja iz godine u godinu. Prema podacima HZZ-a za JLS u svibnju 2012. godine broj nezaposlenih bio je 570 osoba, ili otprilike 7% od ukupnog broja aktivnog stanovništva. Od ukupnog broja nezaposlenih u prosjeku

SREDIŠNJA ISTRA


za 2011. udio nezaposlenih žena iznosi 57,03%, a broj nezaposlenih mladih do 29. god iznosi 24,59%. Vidljiv je problem nezaposlenosti mladih, koji je, kao i na razini Hrvatske, veoma visok. Nužno je usklađivanje politika zapošljavanja sa tržištem rada, jer se i na području LAG-a Središnja Istra vide obrasci poput onih na području cijele države. Dakle, najugroženije su skupine mladi do 29 godina, žene iznad 45 godina, te starija populacija koja još ne ispunjava uvjete za mirovinu. Jednako tako, otežano zapošljavanje je i među skupinom osoba s invaliditetom, koje je nužno uključiti u život zajednice. Zapošljavanje na području LAG-a je uglavnom sezonsko, no kontinentalni karakter ovog područja pridonosi produženju sezone, a samim time i postojanju radnih mjesta. Prema Popisu 2001.godine, najveći udio aktivnosti po zanimanju imali su rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda. Nakon njih slijede obrtnici i poljoprivredni proizvođači. Trenutačna situacija se pomalo izmijenila, i to povećanjem broja poljoprivrednih proizvođača u pružanju turističkih usluga te proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore na području LAG-a u 2011. godine bilo je aktivno 410 trgovačkih društava odnosno obveznika poreza na dobit, od kojih njih 260 ima sjedište na području Grada Pazina. Uglavnom se radi o malim trgovačkim društvima (405) dok srednje velikih ima dvoje te tri velika trgovačka društva. Prevladava djelatnost trgovine (110 subjekata), prerađivačka industrija (87 subjekata), građevinarstvo (64 subjekta) te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (49 subjekata). Grafikon 1.2.1. Broj gospodarskih subjekata prema NKD djelatnostima u LAG-u

Izvor: HGK, 2011. Na području LAG-a Središnja Istra djeluje 805 obrtnika, od čega ih je 110 koji se bave proizvodnjom, te 695 koji se bave uslužnom djelatnošću. Također poslovnom sektoru možemo pridodati i 38 udruga koliko ih djeluje na području LAG-a od kojih je većina usmjerena na usluge i razvoj zajednice (njih 28). Prema podacima pribavljenim od Hrvatske obrtničke komore, najveći udio u djelatnostima zauzimaju uslužni obrti sa 377 nositelja, iza čega slijede proizvodni obrti sa 110 te trgovina sa 92 nositelja. Bolji pregled gospodarskog sektora LAG-a, odnosno sliku snage gospodarstva daju prihodi koje pravni subjekti ostvaruju budući ostvareni prihodi pokazuju doprinos vrste djelatnosti u prihodu JLS-a te time i razvoju područja LAG-a.

SREDIŠNJA ISTRA


Grafikon 1.2.2. Ukupni prihodi po grani gospodarstva

Izvor:HGK 2011. Grafikon 1.2.3. Broj tvrtki po najzastupljenijim djelatnostima

Izvor:HGK 2011. Grafikon 1.2.4. Broj obrta u LAG-u prema njihovoj djelatnosti

Izvor. HOK, 2012

SREDIŠNJA ISTRA


Također, snaga gospodarskog sektora za razvoj prostora LAG-a ugleda se i u broju zaposlenih osoba prema sektorima, pri čemu nisu obrađeni podaci za obrtnike budući su oni uglavnom u svrhu samozapošljavanja, odnosno, možemo računati na odnos 1 obrt-1-1,5 zaposlen, kao i kod zadružnog sektora koji uglavnom nema zaposlenih osoba. Izuzetno veliku važnost ima i poljoprivreda na području LAG-a. Broj gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava na dan 29.11.2012., iznosio je njih 1000. Os spomenutoga, 907 je OPG, 27 trgovačkih društava, 64 obrta te 2 zadruge. Najveći broj OPG se nalazi u Pazinu (362) te u općini Cerovlje (134). Jednak je i poredak što se tiče obrta, Pazin sa 30, a Cerovlje 10. Postoji ukupno 9.952 parcela, a prosječna veličina pojedinačne parcele iznosi 0,35 ha. Većina JLS promatranog LAG područja imaju program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Na području LAG-a Središnja Istra, prema podacima Popisa 2003., bilo je 2.406 poljoprivrednih kućanstva, od čega je najveći broj na području Grada Pazina i Općinama Cerovlje, Gračišće i Tinjan. Prema podacima APPRRR-a, poljoprivredne površine prijavljene u Arkod sustavu na dan 29.11.2012, iznose 4239,40ha. Prednjače oranice sa 2018,31ha, zatim livade sa 917,54ha te pašnjaci sa 644,85ha. Na oranicama i vrtovima, prema DZS Popisu poljoprivrede 2003., od ukupno korištenog zemljišta 2391,9ha, najznačajnija je proizvodnja žitarica 47,70% (1156,91ha), krmnog bilja 27,92% (677,01ha), krumpira 8,95% (217,24ha) i ugara 8,78% (212,82). Udio neobrađeno (ili nekorištenog) zemljišta je 2003.god dosezao čak 33,97% ukupnog poljoprivrednog područja, tj. koristilo se tek 5447,83ha od ukupno 16037,1ha. Grafikoni 1.2.5. Struktura poljoprivrednih površina Grafikon 1.2.6. Poljoprivredne površine upisane u Arkod

(Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.) (Izvor: APPRRR)

Slika 1.2.7 Struktura stočarstva u LAG-u 2003

(Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.)

SREDIŠNJA ISTRA


Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003.godine,od stočnog fonda najzastupljenije su svinje sa 3855 grla, kunići 1960, krave 1839, te su najmanje zastupljeni konji s 93 grla. Ovdje se uglavnom radi o konvencionalnoj proizvodnji. Upravo je svinjogojstvo jedna od najvažnijih grana stočarstva, od koje najviše proizvođača ima za finalni proizvod čuvene istarske pršute. U uzgoju voća najviše su zastupljene šljiva, jabuka i kruška, trešnje i breskve za koje postoje izvrsni uvjeti proizvodnje, veliku važnost ima i tradicionalno vinogradarstvo, što pokazuju brojni sajmovi vina koji se održavaju na području LAG-a. Upravo je područje LAG-a, s obzirom na agroekološke uvjete, jedno od optimalnih vinogradarskih područja. Na području Istre, najzastupljenija bijela vinska sorta je malvazija istarska, a u novije vrijeme i chardonnay. Od ostalih bijelih sorata spomenimo one (koje su poput već navedenih) uvrštene među preporučene, a to su: pinot bijeli, pinot sivi, muškat žuti, muškat bijeli, muškat momjanski, muškat ottonel, žlahtina, sauvignon bijeli i trebbiano toscano, a od crnih ponajprije autohtone teran i hrvaticu, a zatim redom, borgonju, muškat ružu porečku, merlot, cabernet franc, cabernet sauvignon, pinot crni, syrah i barbera crna. Broj sorata vinove loze koje se ovdje uzgajaju je znatno veći. Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003.g. broj košnica na području LAG-a je 743. Nema preciznih podataka o proizvodnji meda i ostalim pčelinjim proizvodima. No po podacima iz TZ JLS, te pčelarske udruge „Lipa“ vidljivo je postojanje nekoliko domaćinstava koje se bave proizvodnjom meda, te proizvodnjom pčelinjih proizvoda (med od bagrema, med od kestena, livadni med, šumski med, propolis, pčelinji vosak, ukrasne svijeće, orasi u medu, lješnjaci u medu, med u saću…). Šume u vlasništvu države na području LAG-a čine 54,56%, a u privatnom vlasništvu 45,44%. Šumsko područje je relativno očuvano i koristi se uglavnom za turizam, stvaranjem mnogih biciklističkih staza. Jedna od poznatijih jest motovunska šuma, jednom od najznačajnijih područja za sakupljanje bijelog tartufa. Tartufi ili gomoljače (lat. Tuber) su rod gljiva iz porodice Tuberaceae. To su privredno iznimno važne gljive. Tartufi se nalaze ispod zemlje na dubini od 10 do 30 cm, zbog čega ih je teško pronaći u prirodi. U tu se svrhu koriste posebno izdresirani psi i svinje koji njuhom otkrivaju mjesto gdje se mogu pronaći zrele gljive. Dvije najznačajnije vrste tartufa su bijeli (Tuber magnatum) i crni (Tuber melanosporum). Bijeli tartuf se ubraja među najkvalitetnije te postiže najveću tržišnu cijenu. Tartuf ima specifičan jak, prodoran miris po bijelom luku i starom siru. Tartuf je izrazito cijenjen na području LAG-a što pokazuju razne manifestacije vezane uz nj. Što se tiče lovstva, prema podacima Središnje lovne evidencije Ministarstva poljoprivrede, na području LAG-a najveće lovište ima Pazin sa 15.846,00ha, a slijedi Cerovlje sa 10.892,00ha. Na spomenutom području djeluje šest lovačkih udruga/društava Lovačko društvo Vepar (Pazin), Lovačka udruga Šljuka (Cerovlje), Lovačko društvo Kolinka (Gračišće), Lovačko društvo Srnjak (Lupoglav), Lovačko društvo Fazan (Motovun) te Lovačko društvo Golub (Tinjan) Turizam, posebno ruralni turizam, značajan je pokretač razvoja ruralnih područja. Upravo ovo područje, radi svojih prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih osobitosti ima velik potencijal za razvoj, prvenstveno, selektivnih oblika turizma zasnovanih na održivom korištenju tradicijske osnove. Na području LAG-a Središnja Istra djeluju Turistička zajednica Središnje Istre i Turistička zajednica Motovun. Broj turističkih dolazaka u 2011. godini prema dostupnim podacima iznosi 18.625. Broj ostvarenih noćenja u 2011. iznosi 103.506. Od spomenutog broja noćenja, njih 82.996 je ostvareno u kućanstvima, 14.544 u hotelima, te 123 noćenja je ostvareno u kampovima. Obzirom

SREDIŠNJA ISTRA


na turističke razrede po naseljima, najviše je onih kategorije D 57 i C kategorije 6 naselja. Grad Pazin je u turističkom razredu B. Prema podacima TZ na području LAG-a je evidentirano 177 turističkih apartmana/soba, 2 hotela, 1 kamp, 10 obiteljskih domaćinstava te 79 kuća za odmor. U privatnom smještaju na području LAG-a, a prema podacima TZ, postoji 196 smještajnih objekata, te 1039 kreveta, uključujući i pomoćne. Smještaji su uglavnom sa 2 i 3 zvjezdice. Prihodi od turizma na LAG području za 2011.g. su iznosili 309.677,45kn. Turizam se prvenstveno bazira na kulturi i baštini ovoga kraja, nudeći mirnije odmore, uz oživljavanje povijesti i književnih likova i mitova, ili pak adrenalinske i biciklističke staze, pri čemu se sve više ističe priroda i okruženje, te nužnost očuvanja istih. Tablica 1.4 Turistička kategorizacija naselja u LAG-u.

Grad/općina Broj naselja

A B C D Bez

kategorije

Pazin 18

0 1 0 17 0

Cerovlje 15 0 0 1 14 0

Gračišće 7 0 0 1 6 0

Karojba 4 0 0 1 3 0

Lupoglav 8 0 0 1 7 0

Motovun 4 0 0 1 3 0

Sv.Petar u Šumi 1 0 0 1 0 0

Tinjan 8 0 0 1 7 0

Turistički razred po naseljima prema pravilniku MT

(pod kategoriju upisati broj naselja koliko je u kojoj kategoriji)

Izvor: Ministarstvo turizma RH, Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova o razvrstavanju naselja u turističke razrede, NN 122/09/Izmjene i dopune Pravilnika o proglašavanju turističkih općina i gradova o razvrstavanju naselja u turističke razrede, NN Važno je napomenuti kako se na području LAG-a razvijaju razni oblici aktivne turističke ponude poput jahanja, biciklizma, veslanja i dr. No ovo područje, radi svojih prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih osobitosti ima velik potencijal za razvoj, prvenstveno, selektivnih oblika turizma zasnovanih na održivom korištenju tradicijske osnove. Jedna od prioritetnih aktivnosti LAG-a biti će prvenstveno razvoj prepoznatljivih poljoprivrednih i obrtničkih proizvoda u svrhu daljnjeg razvoja turističke ponude, kako bi se postigla najveća sinergija tih važnih gospodarskih sektora, osigurala diversifikacija djelatnosti i ujednačen razvoj cjelokupnog prostora LAG-a i svih njegovih stanovnika. 1.3. Demografske i socijalne značajke područja Prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine radni kontingent na području LAG-a Središnja Istra čine 6.303 muškaraca i 5.894 žena. Sveukupni radni kontingent žena (15-59) i muškaraca (15-64) iznosi 68,33% od ukupnog broja stanovnika. Udio stanovnika u dobi 0-19 godina iznosi 24,78%,tj. 3.646, od čega 1.868 muškaraca i 1.778žena. Stanovnika koji imaju 60 godina i više ima 22,57% od ukupnog broja stanovnika,tj.4.157, od čega je muškaraca 1.815, a žena 2.342. Prema Popisu stanovništva iz 2011., prosječna starost LAG-a iznosila je 42,0 godinu, što je povećanje u odnosu na 2001. kada je iznosila 40,21.

SREDIŠNJA ISTRA


Grafikon 1.3.3. i 1.3.4. Osnovnoškolska populacija 2001-2011. I Srednjoškolska populacija 2008-2011.

Izvor: DZS Statistička izvješća Prema podacima iz Popisa stanovništva 2001.g. ukupni broj stanovnika na razini LAG-a bez škole i nezavršene osnovne škole iznosio je 1.968, tj.13,88%, od čega žena 59,09% i muškaraca 40,91%. Osnovnu školu je završilo 5.146, tj. 36,30% osoba, od čega 53,32% žene i 46,68% muškarca. Srednju školu za zanimanja do 3.g. i škola za KV i VKV radnike je završilo tek 3.964, tj. 27,96% od čega 31,68% žena, a 68,32% muškaraca. Srednju školu za zanimanja u trajanju 4.g. i više je završilo samo 1.023, tj. 7,22%, od čega 34,89% žena, a 68,32% muškaraca. Gimnaziju je pohađalo njih 731, tj. 5,16%, od čega ih je 67,98% žena i 32,01% muškaraca. Višu školu i stupanj fakulteta i stručni studij pohađalo je 574, tj. 4,05%, od čega 52,09% žena i 49,91% muškaraca. Fakultete, akademije, magisterije, doktorate na području LAG-a završilo je 725, tj. 5,11% stanovnika, od čega je 45,65% žena, a 54,35% muškaraca. Na području LAG-a Središnja Istra, kao i u ostatku regije, prisutna je nepismenost stanovništva. Pri spomenutom najveći broj nepismenih ima Pazin, 47. No ako se promatra udio u ukupnom stanovništvu, po nepismenosti promatranog područja, prednjači Motovun, sa 3,03% u ukupnom udjelu stanovništva općine. Uglavnom se radi o ženama starijima od 50 godina. Važno je primijetiti da je postotak nepismenosti ipak manji nego u ostalim dijelovima Hrvatske.

Grafikon 1.3.5. Dobna struktura stanovništva, po spolu

Izvor: DZS Popis stanovništva 2011.

SREDIŠNJA ISTRA


Tablica 1.5 Obrazovna struktura stanovništva LAG-a. Bez škole i

nezavršena

Viša škola, I.

stupanj

Fakulteti,

akademije,

osnovna škola fakulteta i

stručni studij

magisterij,

doktorat

2001./uk 260 5.616 3.964 1.623 731 574 695

Žene 167 3.214 1.256 957 497 299 345

Muškarci 93 2.402 2.708 666 234 275 350

LAG Osnovna

škola

SŠ za zanimanja

do 3 g. i škola za

KV i VKV

radnike

SŠ za zanimanja

u trajanju od 4 i

više god.

Gimnazija

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. Na prostoru LAG-a, prema Popisu stanovništva 2001., čak 7,4% stanovnika su invalidi ili osobe s posebnim potrebama, ili 1.376 stanovnika. Spomenuta skupina ljudi je izuzetno važna i potrebno ju je što više uključiti u društvene aktivnosti i razvoj. Za područje LAG-a Središnja Istra nadležan je Centar za socijalnu skrb Pazin. Prema dostupnim podacima, na području Pazina skrbi se o 130 obitelji te 250 korisnika socijalne skrbi. Na ostalim JLS promatranog LAG područja, socijalna skrb se skrbi o 120 obitelji s 230 korisnika socijalne skrbi. 1.3.1. Demografski trendovi Na prostoru LAG-a broj stanovnika od 1857., od kada postoje popisi stanovništva na području Republike Hrvatske, kretao se u skladu sa brojnim društvenim poremećajima, posebno ratnim razaranjima i njima uzrokovanim, iseljavanjem stanovnika. Najveći broj stanovnika područje LAG-a imalo je 1921.godine, i to 30.103. Dok je najmanji broj stanovnika zabilježen 2011.godine, svega 17.849. Demografski trend, kao i u ostatku regije je negativan, stoga LAG područje ne odskače. Pri promatranju 2001.god i 2011.god, vidljivo je da općine Lupoglav, Motovun i Sv.Petar u Šumi bilježe porast broja stanovnika. Područje LAG-a Središnja Istra karakterizira demografsko kretanje jednako ostatku regije. Indeks starenja na području LAG Središnja Istra iznosi 115,0, što je jednako indeksu starenja Hrvatske. Najmanji indeks starenja ima općina Sv.Petar u Šumi, 82,, dok najveći indeks starenja ima općina Lupoglav 150,0. Upravo veći broj stanovništva starijeg od 60 godina, ukazuje da stanovništvo LAG-a stari, što je jedan od uzroka depopulacije manjih naselja LAG-a. Poticaji gradova i općina, a i same županije, ukazuje da su poduzeti određeni koraci u pojedinim JLS kako bi se stanovništvo potaklo da ostane na području. No spomenuti poticaji vremenom neće biti dostatni, te je potrebno osigurati kvalitetnu infrastrukturu kako bi se spriječilo iseljavanje.

SREDIŠNJA ISTRA


Slika 1.3.6. Kretanje broja stanovnika na području LAG-a Središnja Istra 1857. -2011.

Izvor:DZS Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2011.

1.3.2. Stanje obrazovanja, kulture i civilnog društva Na području LAG-a Središnja Istra, ustanova za društveni razvoj zajednice ima 32. Odgojnih ustanova za predškolski odgoj je svega 8 dok je broj osnovnoškolskih ustanova (uključujući područne škole) je 11. Na području LAG-a, prema Statističkom izvješću DZS-a, postoje 4 srednje škole (dvije gimnazije, tehnička i industrijska/obrtnička škola) koje je 2010/2011 pohađalo 936 djece. Srednje škole se nalaze u gradu Pazinu, što podrazumijeva troškove prijevoza učenika iz okolnih naselja. Troškovi prijevoza su djelomično sufinancirani od strane Županije i Vlade, ovisno o dogovoru i planovima za proračunske rashode. Pazin ima i program Stručnog studija poduzetništva, u sklopu Veleučilišta u Rijeci. Na području Grada Pazina djeluje Gradska knjižnica, sa bogatim fundusom koji pruža stanovništvu radosti čitanja i kulturno uzdizanje. Muzej grada Pazina dodatni je sudionik njegovanja i očuvanja kulture na području LAG-a. Zadatak je ustanove prikupljanje, čuvanje, izlaganje, stručno i znanstveno obrađivanje i publiciranje kulturno-povijesne i umjetničke baštine središnje Istre i galerijska djelatnost. Etnografski muzej Istre županijska je ustanova osnovana 1962.g. Smješten je u prostorima srednjevjekovnog Kaštela. Muzej sustavno sakuplja, čuva, obrađuje i prezentira građu vezanu uz život stanovnika Istre. Područje naših istraživanja je svakodnevni život; odijevanje, gospodarstvo, dječje igre, glazba, prehrana, vjerovanja, stanovanje, folklor, multikulturalna preplitanja, suvremeni kulturni fenomeni. Kao jedan od sudionika u društvenom razvoju zajednice, na području Pazina djeluje i Pučko otvoreno učilište, u kojem se, uz brojna kulturna događanje, provode i obrazovne aktivnosti. Na području LAG-a, prema Zakladi za civilno društvo, registrirano je 47 organizacija civilnog društva, od čega 38 udruga te 9 ustanova. Od udruga tu su udruge invalida te udruge umirovljenika, koje se bave uključivanjem istih u društvene aktivnosti i sprječavanje njihove marginalizacije. Zatim udruge građana, udruga mladih te folklorne i razne umjetničke (glazbene, književne, filmske) udruge koje njeguju običaje područja. Udruge pčelara pridonose raznim manifestacijama posvećenima medu i ostalim pčelinjih proizvodima. Možemo spomenuti i izviđačke udruge te udruge speleologa, te brojne biciklističke i planinarske udruge koje govore o aktivnosti građana. Organizacije civilnog društva iznimno su značajan razvojni sektor LAG-a jer osiguravaju opći društveni razvoj, uključenost svih skupina društva, ali i razvoj poljoprivrede i

SREDIŠNJA ISTRA


poduzetništva. Posebno su značajne organizacije koje se bave očuvanjem i revitalizacijom prirodne, kulturno-povijesne i tradicijske baštine, gastronomske udruge te književne udruge koje su, u sinergiji s turističkim zajednicama i poduzetničkim sektorom u turizmu, i nositelji turističke ponude. Potrebno je i dalje poticati sudjelovanje gospodarskih čimbenika na uključivanje u aktivnosti civilnog društva jer to će jednako značiti i uspjeh na gospodarskom i širem području. Na taj način bi se pridonijelo uravnoteženom razvoju cjelokupnog područja LAG-a Središnja Istra. 2. SWOT analiza područja SWOT analiza (Strengths, Weaknesses, Opportunities, and Threats) daje ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji važnih za razvoj svakog od ključnih društveno-gospodarskih područja LAG-a, kao i LAG-a u cjelini. Snage su područja, resursi i sposobnosti unutar LAG-a na koje se on može osloniti u svom razvoju, s najvećim mogućnostima za uspjeh, te daje mu prednost pred drugim područjima. Slabosti ukazuju koja područja, resursi i sposobnosti unutar LAG-a ograničavaju, ili onemogućuju njegov razvoj. Prilike su područja, resursi i sposobnosti izvan LAG-a koje bi mogao iskoristiti za svoj razvoj (povećati snage i/ili smanjiti slabosti). Prijetnje su područja, resursi i sposobnosti izvan LAG-a koje mogu ugroziti njegov razvoj (smanjiti snage i/ili povećati slabosti). Radna skupina za izradu strategije prije izrade SWOT analize, odredila je tzv. krajnje stanje, odnosno, izradila nacrt vizije područja te, nadalje, pripremila je prijedlog područja, resurse i sposobnosti unutar i izvan LAG-a, s utjecajem na razvoj po sljedećim kategorijama: geoprometni položaj, prirodna baština, kulturno-povijesna baština, poljoprivreda, gospodarstvo i turizam, opći životni uvjeti (prometna, komunalna, poslovna i društvena infrastruktura), ljudski resursi (obrazovanje, kultura, civilno društvo), opći razvoj i inovacije te zaštita okoliša i miniranost područja. Prilikom stvaranja SWOT analize posebno su se istakle prirodne prednosti područja LAG-a koje se zasnivaju na velikoj biološkoj i krajobraznoj raznolikosti i prostorima zaštićene prirodne baštine, te velikom potencijalu za razvoj selektivnih oblika turizma s posebnim naglaskom na ruralni turizam. Prostor ima i velike mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije koji mogu omogućiti energetsku samodostatnost cijelog područja. No s druge strane, faktori koji se mogu ispriječiti jačanju prednosti LAG-a jesu, kao i u većini mjesta u Hrvatskoj, nedostatni razvojni ljudski resursi, stanovništvo je starije, posebno u ruralnijim prostorima LAG-a, i manje obrazovano. Seoske ruralne sredine se napuštaju i mlađe stanovništvo seli u urbane cjeline. Izoliranost naselja, klimatske promjene te zapuštanje poljoprivrednih površina, kao i nedostatak udruživanja proizvođača i ponuditelja usluga dovodi do neiskorištenja postojećih kapaciteta LAG-a, te može predstavljati dugoročnu opasnost ostvarenja razvojne vizije.

SREDIŠNJA ISTRA


SWOT LAG-a Središnja Istra

SNAGE SLABOSTI PRILIKE PRIJETNJE

Velika područja, očuvanih krajobraza, nalazištima pitke vode i biološkom raznolikosti, dostupno posjetiteljima i znanstvenicima – područje prepoznatljivo na nacionalnoj i međunarodnoj razini Povoljan zemljopisni položaj u neposrednoj blizini razvijenih europskih zemalja Očuvana priroda i nezagađen okoliš Duga gospodarska tradicija i visoka razina usvojenog znanja i iskustva Raznolika struktura gospodarstva Relativno dobro razvijena komunalna infrastruktura Bogata kulturna baština Uključivanje kulturne baštine u turističku ponudu Postojanje brojnih, tradicionalnih kulturnih manifestacija Prepoznatljivost regije Postojanje brojnih udruga u kulturi, kulturnoumjetničkih društava i umjetnika pojedinaca Postojeća društvena infrastruktura za povećanje konkurentnosti radne snage Tradicijski obrti (grnčarija, glazbala) Dobra sportska infrastruktura Revitalizacija ruralnih sredina – ruralni turizam Kulturna dobra pod zaštitom UNESCO-a Velik broj tradicionalnih, prepoznatljivih proizvoda i kultivara

Nedovoljno izgrađeni i neodgovarajući sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Visok stupanj sezonskih oscilacija u korištenju infrastrukture Nedovoljna kvaliteta cestovnih prometnica, tehnički zastarjele i nekonkurentne pruge nepovezane s hrvatskim i međunarodnim željeznicama, Neuređenost nerazvrstanih cesta Velike površine neobrađenog poljoprivrednog zemljišta Nedostatna primjena znanja, inovacija i novih tehnologija u gospodarstvu Zapuštenost seoskih imanja i domaćinstava Iseljavanje Starenje stanovništva Nedostatak i/ili dotrajalost prostora i opreme u zdravstvenim ustanovama Neorganizirano tržište poljoprivrednih proizvoda Neiskorišteni potencijali za ekološku proizvodnju Neuravnoteženi regionalni razvoj i postojanje područja s razvojnim poteškoćama Loša prometna povezanost naselja LAG-a (javni prijevoz) Nedostatak stručnih kadrova za provođenje projekata Nedovoljna usklađenost obrazovnih programa s potrebama tržišta rada Loši poticaji i porezne olakšice za poduzetnike Neusklađenost obrazovnih

Rastući interes emitivnih turističkih tržišta i potencijalnih korisnika za selektivne oblike turizma zasnovanog na prirodnim vrijednostima područja, kulturno-povijesnoj i tradicijskoj baštini. Rastući interes šire domaće i međunarodne javnosti o potrebi zaštite okoliša i očuvanja krajobraza te valorizacije, očuvanja i održivog korištenja kulturno-povijesne i tradicijske baštine. Udruživanje na svim razinama Novi trendovi na tržištu Potražnja za novim/ alternativnim izvorima energije Rješavanje problema gospodarenja posebnim kategorijama otpada (građevinski, azbestni otpad) Razvoj prometne infrastrukture (autoceste, državne, županijske i lokalne ceste, morske i zračne luke, željeznica) Unapređenje poduzetničke infrastrukture Udruživanje poljoprivrednih proizvođača Jačanje kulturne ponude te potenciranje cjelogodišnje kulturne ponude umjesto sezonske Programi razvoja multikulturalnosti za promicanje suradnje s inozemnim regijama i gradovima Plasman proizvoda na turistička odredišta Izraditi i provoditi mjere politike prema mladima, ženama i ostalim grupama ljudi s posebnim potrebama

Nesređeno i nejasno zakonodavstvo i preklapanje ingerencija različitih nadležnih institucija Neriješeni imovinsko-pravni odnosi/zemljišne knjige Nedostatak sredstava za sufinanciranje projekata i financiranje razvojnih projekata javnog i gospodarskog sektora – neosjetljivost financijskog sektora Nedovoljno sustavno praćenje provedbe programa Spori napredak u unaprjeđenju ruralne infrastrukture Nedostatak (specijaliziranih) zdravstvenih djelatnika Devastacija kulturne baštine zbog nekontrolirane izgradnje Odustajanje potencijalnih domaćih i inozemnih investitora od ulaganja u gospodarstvo zbog sezonskog karaktera razvoja određenih grana gospodarstva Nedostatno i nesigurno financiranje sportskih aktivnosti Nedostatak fizičke infrastrukture za kvalitetniju potporu organizacijama civilnog društva Nekontroliran uvoz poljoprivrednih proizvoda i sivo tržište Sukcesija – zapuštanje poljoprivrednih površina Nedostatak potpornih institucija za razvoj poljoprivrede koji uvažavaju komparativne prednosti i karakteristične probleme područja LAG-a

SREDIŠNJA ISTRA


Karakteristični glazbeni folklor Tradicijsko kulinarstvo Planinarski domovi, tematske staze, uređene biciklističke i pješačke staze, markirane planinarske Lovni i ribolovni turizam Sretni i zdravi stanovnici Flora – autohtone biljke, zaštićenost bilja, ljekovito bilje i fauna Povezanost s drugim sredinama – međunarodna suradnja Geoprometna i politička povezanost Tradicijska sredina Poduzetnički potencijal Arheološki lokaliteti Razvoj ponude Označene turističke staze (planinarske, pješačke, biciklističke) Entuzijast pojedinaca

programa i tržišta rada (poduzetništvo) Nedostatak financijskih sredstava (osobnih) Sezonski karakter turizma ograničen na ljetne mjesece koji generira probleme na tržištu rada (sezonsko zapošljavanje) Zapuštenost i propadanje brojnih vrijednih objekata kulturne baštine Nezadovoljavajuća sportska infrastruktura Nedostatno poznavanje i svijest o očuvanju i održivom korištenju biološke i krajobrazne raznolikosti područja

Izgradnja socijalnih usluga (staračkih domova, palijativa…) Razvoj socijalnog poduzetništva Rastući interes tržišta za poljoprivredne proizvode koji u svom tehnološkom postupku koriste prirodne karakteristike područja Rastući interes ulagača u obnovljive izvore energije i obnovu tradicijske baštine. LEADER program – za razvoj projekata od značaja za zajednicu Fondovi za zaštitu, razvoj preradbenih kapaciteta i plasman zaštićenih proizvoda – zasnovanih na tradicijskim vrijednostima područja Fondovi za poticanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije na međunarodnoj i nacionalnoj razini Bolje korištenje biomasa i alternativnih izvora energije/OIE Fondovi EU na raspolaganju za obnovu i održivo korištenje tradicijske baštine – fondovi za razvoj ruralnih područja - IPARD program Fondovi i programi za razvoj ljudskih resursa i cjeloživotno obrazovanje Članstvo u EU otvara mogućnost korištenja fondova specijaliziranih za valorizaciju, očuvanje i održivo korištenje kulturno-povijesne baštine (materijalne i nematerijalne) Blizina zračne luke, prometna povezanost- autoceste, željeznički koridori Poticajne mjere za marketinške aktivnosti razvoja destinacija i novih turističkih proizvoda Poticajne nacionalne mjere za umrežavanje poljoprivrednih

Nedostatak potpornih institucija za razvoj gospodarstva na lokalnoj razini Pomanjkanje novih tehnologija i nedostatak kadrova koji znaju raditi s novim tehnologijama Socijalna isključenost ugroženih skupina društva Odumiranje stanovništva – starenje i depopulacija uzrokovana ekonomskim stanjem okruženja Odljev mladih i obrazovanih

SREDIŠNJA ISTRA


proizvođača i zajedničke marketinške i promidžbene aktivnosti Poticajne mjere nacionalne i lokalne razine za certifikaciju proizvoda – ISO, HCCP, HALAL, KOŠER.....

3. Razvojna vizija Strateški cilj strategije jest poboljšanje gospodarstva i konkurentnosti LAG područja, učinkovito upravljanje razvojnim resursima, potencijalima i razvojem, prepoznatljiva i očuvana kulturna i prirodna baština, te podizanje razine kvalitete života u ruralnim područjima i uključivanje ugroženih skupina u život zajednice. Ostvarenje vizije i ciljeva, LAG Središnja Istra želi postići djelovanjem kroz prioritetne mjere odnosno aktivnosti kojima želimo dugoročno pridonijeti razvoju područja te uspostaviti trajne temelje za dugoročan i uspješan razvoj koji će se prvenstveno zasnivati na vlastitim snagama i mogućnostima. Putem društvenog i ljudskog potencijala omogućiti ćemo daljnju zaštitu i očuvanje prirodne i kulturne baštine, te poticanje gospodarskog razvoja na način uvođenja inovativnih tehnoloških procesa, visokih ekoloških standarda, kako bismo što manje negativno djelovali na okoliš. Ključna razvojna pretpostavka koja nas vodi u postizanju ciljeva i razvojne vizije jest uvažavanje svakog stanovnika LAG-a i njegovo poticanje i potpora za aktivno sudjelovanje u razvoju, posebno onih skupina koje često nisu uključene u društvena zbivanja, poput mladih, žena, starijih te osoba s invaliditetom i drugih ranjivih skupina u društvu. Uloga Lokalne razvojne strategije, čija su načela osnova za osmišljavanje vizije, je: • Očuvati i razviti socijalni kapital s razvojem partnerstva između javnog, privatnog i civilnog

sektora te uspostava mreže potpornih institucija u svrhu njihova sinergijskog djelovanja s ciljem

postizanja razvoja područja LAG-a

• Jačanje gospodarske mogućnosti područja s razvojem poljoprivrede i svih drugih djelatnosti

koje omogućuju održiv razvoj područja

• Razvoj poduzetničkog razmišljanja i kulture te pomoć razvoju poduzetništva na ruralnim

područjima, posebno razvoja obiteljskih domaćinstava, malog poduzetništva i obrtništva

• Osigurati kvalitetu života stanovnika a time i opstojnost lokalnog stanovništva LAG-a

Motiv za sudjelovanje pojedinaca i organizacija za uključivanje u proces izrade i provedbe zajedničke strategije razvoja bio je razvoj uzajamne suradnje i partnerstva s ciljem pružanja uvjeta za održivi razvoj područja, posebno u smislu razvoja novih aktivnosti, proizvoda, te time i stvaranja novih i kvalitetnih radnih mjesta koja će omogućiti kvalitetne životne uvjete lokalnim stanovnicima u njihovoj sredini.

SREDIŠNJA ISTRA


3.1. Razvojna tema i ciljevi Razvojna strategija LAG-a Središnja Istra je temeljni dokument za utvrđivanje i provedbu gospodarskog i društvenog razvoja. Strategiju koristimo kao sredstvo koje bi trebalo pomoći pri usmjeravanju razvojnih procesa u LAG području kako bismo poboljšali uvjete za održivi razvoj, za povećanje konkurentnosti i u konačnici za postizanje više kvalitete života i zadovoljstva svih naših građana. Polazeći od razvojnih potreba, ali i mogućnosti LAG područja, ovom se strategijom utvrđuju vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere, što predstavlja okvir i neophodnu osnovu za pripremu, financiranje i provedbu razvojnih projekata, koji su ključni pokretač promjena u gospodarstvu i društvu u cjelini. Osobito važan dio ove razvojne strategije predstavlja sustav za praćenje i vrednovanje provedbe, za ocjenu razvojnih rezultata i učinaka svakog razvojnog projekta, a time i uspješnosti i učinkovitosti ostvarivanja strategije. Ovaj sustav omogućuje da se strategija kontinuirano preispituje i revidira, kako bi se moglo brzo odgovoriti na promjene u bližem i širem okružju. Budući da razvojna strategija nije samo dokument nego je to proces, način mišljenja i djelovanja svih uključenih u razvoj LAG-a Središnje Istre, njezino usvajanje nije završetak jednog pothvata, nego tek prvi korak u zajedničkom naporu prema ostvarivanju ciljeva koje želimo, koje možemo i koje trebamo ostvariti. U tome, osim nositelja razvoja, predstavnika javnog, privatnog i c1ivilnog sektora okupljenih u Partnerskom vijeću, izuzetno važnu ulogu imaju i svi građani naše županije i LAG-a Središnje Istre. Sve rečeno ogleda se u viziji LAG-a, da je to „Područje očuvane prirode, tradicije i kulturne baštine, prepoznatljiva ruralno-turistička destinacija sa kvalitetnom javnom, gospodarskom, poljoprivrednom i turističkom infrastrukturom. Središnja Istra područje kvalitetnog i ugodnog življenja.“ Kako moto LAG-a kaže, „Srce Istre“, pokazuje nam brojne karakteristike, prednosti ovoga područja, koje u sebi objedinjuje ono najkvalitetnije, stvarajući preduvjete za održivi razvoj, od kojeg će koristi imati i okruženje u kojemu se nalazi. Za dugoročno ostvarenje razvojne vizije LAG-a potreban je:

� Razvoj održivog, aktivnog, turizma i rekreacije korištenjem prirodne resursne osnove i kulturno-povijesne baštine

� Razvoj prepoznatljivosti područja kroz razvoj vlastitih brandova kako bi se dodatno povećala njihova prepoznatljivost i olakšao plasman na tržište

� Razvoj gospodarstva kao stabilnog, uspješnog i privlačnog područja iz kojeg će se pozitivni utjecaji ogledati u svim sferama života stanovnika

� Razvoj ljudskih resursa i promocija kontinuiranog cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja, te usklađivanje obrazovanja i potreba gospodarstva

� Razvoj odgovarajuće socijalne i fizičke infrastrukture koja omogućuje kvalitetan život i rad svih stanovnika područja

� Razvoj odgovarajuće skrbi za osobe s invaliditetom i ostale ranjive skupine u društvu � Razvoj i jačanje okruženja koje doprinosi aktivnom životu i radu � Očuvanje okoliša i sprječavanje devastacije u bilo kom obliku, kako bi isti bio pratitelj

budućih generacija

SREDIŠNJA ISTRA


� Povezivanje područja LAG-a sa obalom Istre kako bi se povećala konkurentnost ali i sama prepoznatljivost područja

� Jačanje suradnje s drugim područjima na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini i aktivno uključivanje u nacionalnu i EU mrežu LAG-ova

U prilog razvoju ići će i smanjivanje marginalizacije pojedinih skupina u društvu – mladih, žena, osoba s invaliditetom te osoba starije životne dobi. Ne može se očekivati produktivna aktivnost zajednice, ako postoji marginalizacija nekih od skupina. Upravo se i u ovom aspektu ogleda vizija LAG-a kao područja aktivnog stanovništva. 3.2. Razvojni ciljevi po prioritetima i mjerama, ciljanim skupinama, indikatorima i rezultatima 3.2.1. Razvoj konkurentnog gospodarstva i upravljanje razvojnim resursima

CILJ 1 Razvoj konkurentnog gospodarstva i upravljanje razvojnim resursima

P 1.1 P 1.2 P 1.3 P 1.4

Razvoj malog i srednjeg

poduzetništva

Obrazovanje za poduzetništvo

Korištenje obnovljivih izvora energije i

energetska efikasnost u svakodnevnom

životu

Razvoj održive poljoprivrede, šumarstva ,

lovnog gospodarstva, slatkovodnog ribarstva te ostalih grana gospodarstva

bitnih za LAG područje 1.1.1. Analiza postojeće situacije u poduzetništvu i stvaranje poticaja za daljnji razvoj

1.2.1. Edukacija poduzetnika s ciljem podizanja konkurentnosti

1.3.1. Analiza trenutnog stanja korištenja obnovljivih izvora energije

1.4.1. Jačanje formalnog i neformalnog obrazovanja u skladu s potrebama sektora poljoprivrede, šumarstva, lovnog gospodarstva, slatkovodnog ribarstva i ostalih grana gospodarstva

1.1.2. Podrška izgradnji i izgradnja novih i te modernizacija postojećih proizvodnih kapaciteta, poslovnih zgrada, skladišta i sl.

1.2.2. Poticanje istraživanja i razvoja s ciljem pronalaženja i primjene novih tehnologija i proizvoda

1.3.2. Informiranje I edukacija stanovništva o korištenju obnovljivih izvora energije

1.4.2. Umrežavanje svih subjekata u poljoprivredi, šumarstvu , lovstvu, slatkovodnom ribarstvu te osiguravanje okvira za kvalitetnu međusobnu suradnju

1.1.3. Analiza postojeće poduzetničke infrastrukture te izrada aktivnosti za obnovu postojeće i stvaranje nove, obnova postojeće i izgradnja nove

1.2.3. Analiza postojećih obrazovnih programa i prilagodba edukacije potrebama tržišta

1.3.3. Uspostava stabilnih okvira i izgradnja potrebne infrastrukture za poticanje projekata energetske efikasnosti

1.4.3. Razvoj poljoprivrede, i osiguravanja potrebne infrastrukture, izgradnja i rekonstrukcija svih objekata namijenjenih proizvodnji, preradi, čuvanju i trženju poljoprivrednih proizvoda (gospodarski objekti, skladišta, hladnjače i sl.)

1.1.4. Analiza postojećeg stanja potpornih institucija te razvoj i unapređenje poslovne i tehnološke infrastrukture uz

1.2.4. Izgradnja okvira za formalno i neformalno obrazovanje usmjerenog na razvoj poduzetničkog okruženja i jačanja sposobnosti

1.3.4. Izgradnja postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije

1.4.4. Analiza stanja proizvodnje i prerade na poljoprivrednim gospodarstvima te oblikovanje programa poticaja za pokretanje nove proizvodnje

SREDIŠNJA ISTRA


uspostavu poticaja za izgradnju potpornih institucija

poduzetnika, ali i poduzetništva u cjelini

(biomasa, vjetar, solarna energija i sl.)

i/ili proširenje postojećih aktivnosti

1.1.5. Uspostava mehanizama za privlačenje investicija

1.3.5. Izgradnja postrojenje za zbrinjavanje otpadnih tvari, ulja i dr.

1.4.5. Poticanje ekološke poljoprivrede i povezivanje svih subjekata u tom području

1.4.6. Poticanje konvencionalne poljoprivrede i povezivanje svih subjekata u tom području

1.4.7. Uvrštavanje poljoprivrede, šumarstva, lovnog gospodarstva i slatkovodnog ribarstva u turističku ponudu kao jedan čimbenik prepoznatljivosti

1.4.8. Poticanje razvoja slatkovodnog ribarstva

1.4.9. Sadnja dugogodišnjih nasada

Svrha Cilja: Kako bismo uspostavili održiv razvoj, ujedno i uravnotežen, potrebno je

stvoriti uvjete za gospodarski napredak LAG područja. Formiranjem korisnih, realnih okvira, doprinijet ćemo smanjenju straha od ulaska u poduzetništvo te na taj način omogućiti svakom stanovniku da sudjeluje u razvoju. Dakako, da bismo to postigli, potrebno je uskladiti obrazovni program, ponudu, sa potražnjom gospodarstva jer u protivnom samo poticaji neće biti dostatni. U viziji LAG-a, u SWOT analizi, LAG je dao do znanja da želi da se budući razvoj temelji i na obnovljivim izvorima energije. Upravo ovo područje ima velike kapacitete za razvoj OIE, iz čega slijedi da je potrebna samo edukacija stanovništva. U skladu sa OIE, potrebno je dodatno zaštititi okoliš promoviranjem i ekološke poljoprivrede i stočarstva te povezivanjem svih dionika. Potrebno je uspostaviti održivi razvoj svih sektora kako bismo uspješno iskoristili sve kapacitete koje područje LAG-a nudi. Od izuzetne je važnosti kontinuirana edukacija, usavršavanje, kao i animacija stanovnika.

Cilj prioriteta 1.1: Analizirati i dati podršku razvoju gospodarskog sektora, sa ciljem ujednačenog razvoja, kako bi se spriječila izolacija bilo kojeg naselja ili zaseoka na području LAG-a Središnja Istra. Kako bi razvoj bio stabilan, potrebno ga je postaviti na dobre temelje, što je jedan od glavnih ciljeva LAG-a. Tek tada se može očekivati dugoročnost u napretku i razvoju.

Ciljane skupine: Poduzetnici

Stanovništvo LAG-a

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, HOK, HGK, agencije i organizacije vezane uz gospodarski razvoj, nadležna ministarstva

Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:

Broj proizvodnih kapaciteta

Broj investicija

SREDIŠNJA ISTRA


Broj potpornih institucija

Broj korisnika potpornih institucija

Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:

Stvoriti će se dobra poduzetnička klima na način da se osiguraju stabilni temelji gospodarskom razvoju. Doprinijeti će se tome izgradnjom kvalitetne poduzetničke infrastrukture. Sve spomenuto kao posljedicu imati će ulazak većeg broja ljudi u poduzetništvo. Kvalitetnim djelovanjem i osiguravanjem nužnih uvjeta za pokretanje razvoja, u konačnici će rezultirati boljim, uravnoteženijim razvojem područja.

Cilj prioriteta 1.2: Uskladiti obrazovni sustav sa potrebama gospodarstva i tržišta rada što će za posljedicu imati smanjenje broja nezaposlenih, a samim time i pridonijeti razvoju LAG-a Središnja Istra. Čovjek je pokretač razvoja, te upravo on svoje vještine i znanja mora konstantno nadopunjavati što će pridonijeti kvalitetnom, stabilnom razvoju. Jedna od namjera, koja će pridonijeti spomenutome, jest poticanje cjeloživotnog učenja. Osim gospodarskom razvoju, ono će pridonijeti i sprječavanju marginalizacije pojedinih skupina u društvu jer će isti ravnopravno djelovati u društvu te tako doprinositi razvoju.

Ciljane skupine: Poduzetnici

Mladi, žene, osobe s invaliditetom

Nezaposleni, neaktivno stanovništvo

Stanovništvo LAG-a

Nositelji aktivnosti: LAG,JLS, Istarska županija, HKG, HOK, HZZ, agencije i organizacije vezane uz obrazovanje, gospodarski razvoj i zapošljavanje, nadležna ministarstva


Broj obrazovnih programa usklađenim s potražnjom gospodarstva

Broj zaposlenih

Broj provedenih edukativnih aktivnosti Broj polaznika edukativnih aktivnosti

Broj programa neformalnog obrazovanja Broj korisnika neformalnih programa obrazovanja


Stvoriti će se obrazovni sustav koji je odgovor na potraživanja gospodarstva uz istovremeno jačanje aspekata cjeloživotnog obrazovanja. Kao posljedicu, na području LAG-a će živjeti veliki broj obrazovanih spremnih za poduzetničke aktivnosti što je istovremeno smanjenje nezaposlenosti i jačanje gospodarskog razvoja područja.

Cilj prioriteta 1.3: Potaknuti stanovništvo na korištenje obnovljivih izvora energije i osvijestiti iste

o održivom razvoju. Uz postojanje velike količine kapaciteta kojom se LAG može pohvaliti, potrebno je poduzeti potrebno kako bi se isti kapaciteti iskoristili na način da se ne utječe negativno na okoliš, a istovremeno pozitivno doprinosi kvaliteti življenja, ali i poslovanja, stanovništva na području LAG-a.

Ciljane skupine: Stanovništvo LAG-a Poduzetnici, poljoprivrednici, OPG

Nositelji aktivnosti: Poduzetnici, poljoprivrednici, LAG, JLS, Istarska županija, agencije i organizacije vezane uz obnovljive izvore energije, nadležna ministarstva

SREDIŠNJA ISTRA



Izdane brošure i ostali pisani materijali o prednostima i mogućnostima korištenja OIE

Broj kućanstava koji koriste OIE

Broj poduzetnika i poljoprivrednika/OPG koji u svom poslovanju koriste energetsku efikasnost

Broj postrojenja za proizvodnju električne energije iz OIE

Broj postrojenja za zbrinjavanje otpadnih tvari


Sve veći broj kućanstava koji koristi OIE, što doprinosi očuvanju okoliša i kvaliteti življenja. Izgradnja postrojenja za zbrinjavanje otpadnih tvari te će se na taj način očuvat okoliš. Provođenjem ovog cilja utjecat će se i na broj razvojnih projekata koji u sebi nose načelo energetske efikasnosti. Na ovaj način ćemo utjecati na održivost gospodarskog razvoja na cjelokupnom području LAG-a Središnja Istra.

Cilj prioriteta 1.4: Umrežavanjem svih subjekata, ključnih dionika na području LAG-a, ali i njegovom okruženju, doprinijeti će se boljem razvoju te većoj promociji LAG područja. Jedan od sektora čije je umrežavanje potrebno jest poljoprivreda, ribarstvo I lovstvo. Osiguranjem i poticanjem ekološke, te konvencionalne poljoprivrede, uz istovremeno umrežavanje svih proizvođača, doprinijeti će se kvalitetnijoj, raznovrsnijoj te prepoznatljivoj ponudi LAG-a.

Ciljane skupine: Poljoprivrednici, OPG, ribari, udruge, zadruge

Mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi

Stanovništvo LAG-a

Turistički posjetitelji

Nositelji aktivnosti: Poljoprivrednici, OPG, udruge, zadruge, LAG, JLS, Istarska županija, turistička zajednica i uredi, APPRRR, agencije i organizacije vezane uz poljoprivredu, šumarstvo i ekološku proizvodnju, nadležna ministarstva


Broj poljoprivrednika i OPG u konvencionalnoj i ekološkoj proizvodnji

Broj skladišta, hladnjača i ostale infrastrukture nužne za kvalitetno obavljanje poljoprivredne proizvodnje

Broj umreženih subjekata u poljoprivredi, ribarstvu, šumarstvu i/ili lovstvu

Broj novih proizvoda/ponude


Doprinijeti će se povećavanju broja poljoprivrednika, ribara te razvoju šumarstva i lovnog gospodarstva. Stvaranjem mreže svih dionika doći će i do kvalitetnije izmjene informacija. Posljedično, na području LAG-a, imati ćemo sve veći broj OPG-a, veću razinu proizvodnih kapaciteta te ujedno i veći opseg proizvodnje.

SREDIŠNJA ISTRA


3.2.2. Ruralni razvoj

CILJ 2 Ruralni razvoj

P 2.1 P 2.2 P 2.3 P 2.4 P 2.5 P 2.6 P 2.7 P 2.8 Jačanje

institucijske podrške

gospodarskim

aktivnostima u ruralnom području

Razvoj sustava

gospodarenja otpadom

Razvoj sustava

odvodnje i pročišćavanja otpadnih

voda

Razvoj sustava

vodoopskrbe

Unaprjeđenje prometne povezanosti

Razvoj plinofikacije područja

Razvoj i diversifikacij

a ruralnih aktivnosti

Razvoj prepoznatljivi

h oblika selektivnog

turizma (ruralnog,

izletničkog, rekreativnog, zdravstvenog,

sportskog)

2.1.1. Analiza ruralnog razvoja i stvaranje okvira za njegovo unapređenje

2.2.1. Sanacija postojećeg stanja na deponijama, smanjenje količine nastalog otpada, organizirano prikupljanje, porast razine odvojenog prikupljanja, uporabe i drugih načina korištenja (kompostiranje, termičko korištenje - kogeneracija) te okolišno sigurno odlaganje opasnog otpada.

2.3.1. Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kroz decentralizirana rješenja.

2.4.1. Osmišljavanje, planiranje provedbe i kontinuirano održavanje sustava vodoopskrbne infrastrukture, od magistralnih vodovoda, njihovi spojeva, do lokalne mreže.

2.5.1. Snimka stanja, izrada rješenja te identifikacija, prioritizacija, priprema i provedba projekata u području prometne infrastrukture.

2.6.1. Analiza postojeće opskrbe plinom te planiranje i provedba plinofikacije u svim jedinicama JLS

2.7.1. Analiza postojećih programa za razvoj ruralnih aktivnosti i stvaranje programa za razvoj edukativnih, savjetodavnih i informativnih projekata

2.8.1. Definiranje i razvoj programa za wellness turizam, zdravstveni turizam, kulturni turizam, rekreativni turizam, ruralni turizam, izletnički turizam, lovni turizam, gastroturizam, ekoturizam, vinske ceste, konjičke staze, manifestacije

2.1.2. Analiziranje tržišta i uočavanje nedostataka te izgradnja poticaja za gospodarske aktivnosti u ruralnom razvoju

2.2.2. Sanacija divljih odlagališta otpada

2.3.2. Jačanje odgovornih institucija za rad i održavanje sustava.

2.4.2. Jačanje znanja i vještina unutar odgovornih institucija, te usklađivanje razvoja odvodnje s razvojem vodoopskrbe, i sa time u vezi smanjenje negativnog utjecaja na okoliš

2.5.2. Izgradnja prometnica i javnih parkirališta

2.6.2. Izrada projektne dokumentacije te jačanje odgovornih institucija

2.7.2. Definiranje i razvoj programa za ruralni turizam

2.8.2. Izgradnja ili rekonstrukcija objekata i uređenje sadržaja za wellness turizam, zdravstveni turizam, kulturni turizam, rekreativni turizam, ruralni turizam, izletnički turizam, lovni turizam, gastroturizam, ekoturizam, vinske ceste, zabavni i tematski parkovi, konjičke staze, manifestacije

SREDIŠNJA ISTRA


2.2.3. Edukacija stanovništva o važnosti recikliranja i odvajanja otpada.

2.3.3. Usklađenje razvoja odvodnje s razvojem vodoopskrbe

2.4.3. Razvoj i unaprjeđenje sustava navodnjavanja

2.5.3. Stvaranje kvalitetnije mreže javnog prijevoza te izgradnja pripadajuće infrastrukture (kolodvori)

2.7.3. Stvaranje poticajnih mjera za razvoj ruralnog turizma

2.8.3. Poticajne mjere: sufinanciranje troškova priprema i izrada tehničke dokumentacije, te projektne dokumentacije

2.8.4.Izgradnja ili rekonstrukcija kampova, kamp odmorišta, kušaona, točionica i drugih objekata sukladno važećim propisima koji uređuju ovo područje

Svrha Cilja: Područje LAG-a je ruralno, kao i 91,7% područja Hrvatske.

Nekoliko puta se kroz Strategiju napominje kako je glavni cilj LAG-a uravnotežen razvoj, no on je nemoguć upravo bez ruralnog razvoja. Uspostavljanjem za svakodnevni život potrebne infrastrukture, kao što su komunalna te prometna infrastruktura, doći će do poboljšanja u kvaliteti života, ali će se stvoriti osnovni uvjeti za stvaranje poduzetništva te bolji razvoj turizma. Područje je bogato potencijalima za selektivne oblike turizma, čemu izuzetno doprinosi bogata prirodna raznolikost. Problem područja jest izoliranost naselja i zaseoka koji su velik resurs za razvoj seoskog i eko-turizma, stoga bi trebalo razviti izdvojene komunalne sustave za takva naselja. Za opći razvoj zajednice i povećanje kvalitete života stanovnika važno je razviti kvalitetnu fizičku infrastrukturu. Svrha ovog cilja je poboljšanje upravljanja i daljnji razvoj infrastrukture s ciljem poboljšanja životnih uvjeta i gospodarskog razvoja LAG-a.

Cilj prioriteta 2.1: Razvoj komunalne infrastrukture i uporaba obnovljivih izvora energije jedan je i od preduvjeta razvoja konkurentnog gospodarstva LAG-a.

Ciljane skupine: Stanovništvo LAG-a Turistički posjetitelji

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, HOK, HGK, agencije i organizacije čije se djelovanje tiče ruralnog razvoja, nadležna ministarstva


Broj provedenih istraživanja te provedenih preporuka za rješavanje nedostataka u procesu gospodarskog razvoja Povećan broj gospodarskih aktivnosti na području LAG-a Povećan prihod/razvoj LAG-a


Održiv ruralni razvoj uz osnažene gospodarske aktivnosti. Učinkovito gospodarenje otpadom što će doprinijeti očuvanju I zaštiti okoliša.

SREDIŠNJA ISTRA


Cilj prioriteta 2.2: Urediti sustav gospodarenja otpadom te na taj način pozitivno utjecati na okoliš i kvalitetu življenja. Održivo gospodarenje otpadom, glavni je preduvjet za daljnji gospodarski razvoj budući neadekvatna i divlja odlagališta otpada, mogu značajno ugroziti biološku raznolikost ovih prostora.

Ciljane skupine: Poduzetnici, poljoprivrednici, OPG Stanovništvo LAG-a

Turistički posjetitelji Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, komunalna poduzeća, nadležna

ministarstva


Broj provedenih edukativnih aktivnosti o važnosti i mogućnostima očuvanja okoliša

Broj izdanih brošura i ostalih pisanih materijala o recikliranju i načinima razvrstavanja otpada

Smanjenje broja divljih odlagališta otpada Broj organiziranih odlagališta otpada, kompostana i korištenja kogeneracije

Broj saniranih i adekvatnih odlagališta komunalnog otpada

Broj lokacija za selektivno prikupljanje otpada


Zaštićen okoliš od devastacije i zagađenja čemu će, uz gospodarenje otpada, doprinijeti i sve veći broj stanovnika koji vodi računa o reciklaži otpada

Cilj prioriteta 2.3: Urediti sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, kako bi se pozitivno utjecalo na okoliš no i riješilo problem odvodnje otpadnih voda i vodoopskrbe Nadalje, razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, kao i održivo gospodarenje otpadom, glavni je preduvjet za daljnji gospodarski razvoj budući nekontrolirana odvodnja otpadnih voda, također može značajno ugroziti biološku raznolikost ali i zdravlje stanovništva.

Ciljane skupine: Poljoprivrednici, OPG Stanovništvo LAG-a

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, komunalna poduzeća, nadležna ministarstva


Broj priključaka na odvodnju otpadnih voda Broj priključenih poljoprivrednih proizvođača na sustav navodnjavanja Smanjenje negativnog utjecaja na okoliš


Stvoriti će se kvalitetan sustav odvodnje uz uspostavljanje organizacija koje će voditi brigu. Pravovremena i pravovaljana briga o sustavu odvodnje doprinijeti će očuvanju okoliša.

Cilj prioriteta 2.4: Razvoj sustava vodoopskrbe, posebno izoliranih naselja jedan je od vodećih prioriteta razvoja LAG-a, dok bi obnova bunara poboljšala ne samo život lokalnih stanovnika već bi one mogle biti turističke atrakcije.

Ciljane skupine: Poljoprivrednici, OPG, poduzetnici

Stanovništvo LAG-a



SREDIŠNJA ISTRA



Broj priključaka na sustav vodoopskrbe

Broj priključenih poljoprivrednih proizvođača na sustav navodnjavanja Broj saniranih/izgrađenih bunara

Broj pročistača otpadnih voda i korisnika priključenih na sustave s pročistačima Broj obnovljenih i funkcionalnih javnih cisterni


Doprinijeti će se stvaranju kvalitetne i svima dostupa vodovodne infrastrukture, što će za posljedicu imati veći broj kućanstava sa pitkom vodom. Uz spomenuto, kvalitetno će se reagirati i djelovati na klimatske nepogode na poljoprivredna i ina područja.

Cilj prioriteta 2.5: Stvoriti prometnu povezanost naselja LAG područja te na taj način spriječiti izoliranost pojedinih naselja i zaseoka i tako doprinijeti uravnoteženom razvoju cjelokupnog područja. Istovremeno, omogućiti kvalitetnu prometnu infrastrukturu – kolodvore, uređena stajališta, kako bi se dodatno doprinijelo sigurnosti i uređenosti.

Ciljane skupine: Poduzetnici Stanovništvo LAG-a


Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, HAC, HC, nadležna ministarstva


Broj i kilometraža asfaltiranih cesta

Broj novih parkirnih mjesta

Broj autobusnih kolodvora

Broj uređenih autobusnih stajališta

Broj uređenih šumskih puteva

Broj signalizacije na cestama


Stvoriti će se prometno kvalitetno povezano područje što će doprinijeti jačanju razvoja područja. Uz dobru prometnu povezanost privući će se veći broj investicija koje će doprinijeti razvoju. Uređenjem kolodvora I stajališnih mjesta, povećat će se sigurnost stanovništva, ali i vizura JLS. Također, rješava se problem nedostatnih parkirnih mjesta u JLS. Jednako tako, privući će se i veći broj gostiju, koji će moći istražiti i upoznati sva područja LAG-a te se dodatno uvjeriti u ljepote kojima je područje bogato.

Cilj prioriteta 2.6: Uspostaviti opskrbu plinom na području LAG-a. Plinofikacija ima višestruko značenje za stanovništvo, za, gospodarstvo, turizam, za javne institucije i napose za svakog pojedinca. Utjecati će se na smanjenje troškova, ali i očuvanje okoliša.

Ciljane skupine: Stanovništvo LAG-a




Broj naselja obuhvaćenih plinofikacijom

Broj kućanstava priključenih na sustav plinofikacije

SREDIŠNJA ISTRA



Plinofikacija cjelokupnog područja tako da se svakom kućanstvo omogući spajanje na priključak. Doprinijeti će se poboljšanju u kvaliteti života, uz istovremeno vođenje brige o okolišu.

Cilj prioriteta 2.7: Razvoj turizma ali i ostalih aspekata ruralnog razvoja, sa što

kvalitetnijim programima i poticajima koji će doprinijeti njegovoj kvaliteti. Potrebno je upoznati stanovništvo sa svim mogućnostima razvoja u turizmu i turističkoj ponudi. Bogatstvo kapaciteta koje LAG posjeduje, značajan je temelj za razvoj selektivnih oblika turizma, pri čemu je omogućeno djelovanje svih sektora te cjelokupnog stanovništva.

Ciljane skupine: Poduzetnici, poljoprivrednici, šumari, lovci

Mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi, nezaposleni, neaktivno stanovništvo

Stanovništvo LAG-a


Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, turističke zajednice i uredi, udruge, agencije i organizacije čije su djelatnosti vezane uz ruralni turizam


Broj provedenih edukativnih aktivnosti kojima se utječe na poboljšanje i razvoj ruralnog turizma

Broj polaznika edukativnih aktivnosti

Broj novih programa i ponude ruralnog turizma

Broj projekata koji za rezultat ima razvoj ruralnog turizma

Broj novih suvenira

Zaštićen znak LAG-a kao oznaka kvalitete proizvoda i usluga LAG-a

Broj osmišljenih, izgrađenih i promoviranih prodajnih mjesta proizvoda i usluga s područja LAG-a


Provođenjem ove mjere, stvoriti će se veći broj selektivnih oblika turizma. Usklađivanjem svih djelatnosti doprinijeti će se kvaliteti proizvoda te stvaranju kvalitetnije usluge.

Cilj prioriteta 2.8: Prioritet razvoja ruralnih područja je razvoj turizma iskorištavanjem svih postojećih kapaciteta (volja i spremnost stanovništva, gostoljubivost, bogata prirodna i kulturna baština, netaknuti okoliš). Upravo se razvoj turizma na područjima naselja i zaseoka koji nisu razvijeni, pokazao kao jednim od najvećih pokretača razvoja gotovo napuštenih seoskih sredina koji omogućuje zadržavanje stanovnika te revitalizaciju tradicijske baštine i običaja u svrhu stvaranja i očuvanja identiteta područja

Ciljane skupine: Poduzetnici, poljoprivrednici, OPG, šumari, lovci, turistički djelatnici

Mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi, nezaposleni, neaktivno stanovništvo

Stanovništvo LAG-a

SREDIŠNJA ISTRA



Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, turističke agencije i uredi, poduzetnici, poljoprivrednici, agencije i organizacije vezane uz turističke djelatnosti,nadležna ministarstva


Broj novih aktivnosti/ponude u selektivnom turizmu

Broj turističkih staza i puteva

Broj kušaona i/ili točionica

Broj tematskih parkova

Broj kampova i kamp odmorišta

Broj prepoznatljive gastro ponude LAG-a

Broj novih suvenira

Broj organiziranih i provedenih manifestacija i sajmova koje služi promociji LAG-a i proizvoda s LAG područja Broj sudionika na manifestacijama i sajmovima

Broj turističkih gostiju

Broj uspješno provedenih projekata u turizmu


Usklađenim djelovanjem na razvoju turizma i ponude, utjecati će se na produženje turističke sezone, a samim time i istovremeni dolazak većeg broja turističkih posjetitelja. Kvaliteti će doprinijeti i uključenost cjelokupnog stanovništva u sve segmente turizma. Manifestacije i sajmovi koji će se održavati, kao prikaz identiteta područja, dodatno će utjecati na izgradnju prepoznatljivog identiteta LAG-a Središnja Istra.

3.2.3. Razvoj društvene infrastrukture i unapređenje kvalitete života

CILJ 3 Razvoj društvene infrastrukture i unapređenje kvalitete života

P 3.1 P 3.2 P 3.3 P 3.4 P 3.5 P 3.6

Jačanje i unapređenje predškolske,

osnovnoškolske, srednjoškolske i

visokoškolske infrastrukture samostalno ili

kroz JPP

Unapređenje zdravstvene

infrastrukture i socijalne

zaštite I skrbi o starijim i nemoćnima

Uključivanje mladih osoba,

starijih I nemoćnih te

osoba s invaliditetom

u život zajednice

Unapređenje i izgradnja sportske

infrastrukture

Podrška razvoju ljudskih resursa

usklađena s razvojnim potrebama

LAG-a

Unapređenje stanovanja i

izgleda mjesta

SREDIŠNJA ISTRA


3.1.1. Izgradnja i opremanje ustanova za predškolski odgoj

3.2.1. Analiza postojeće zdravstvene infrastrukture i stvaranje potrebnih uvjeta za jačanje i kvalitetniju uslugu

3.3.1. Izrada programa razvoja civilnog društva u LAG-u s ciljem zajedničkog angažmana na realizaciji prioritetnih razvojnih programa

3.4.1. Analiza postojeće sportske infrastrukture I stvaranje okvira za izgradnju i opremanje novih sportskih objekata, samostalno ili kroz JPP

3.5.1. Aktivnosti poticaja i obrazovanja za djelatnosti koje su okosnica razvoja

3.6.1. Stanogradnja

3.1.2. Izgradnja i opremanje obrazovnih institucija te popratnih sadržaja (studentski dom)

3.2.2. Izgradnja, samostalno ili kroz JPP, domova za skrb starijih i nemoćnih osoba

3.3.2. Poticanje mladih na sudjelovanje u radu udruga kroz mogućnosti stjecanja novih sposobnosti i vještina, te revitaliziranjem pojedinih područja LAG-a

3.4.2. Unapređenje i stvaranje dostatne infrastrukture za stvaranje i razvoj sportskog turizma, te promicanje adrenalinskog turizma

3.5.2. Organiziranje edukacija i stručnog usavršavanja s praktičnom nastavom za potrebe razvoja

3.6.2. Uređenje trgova i ulica

3.1.3. Analiza pronatalitetnih politika i stvaranje poticaja za poticanje nataliteta

3.2.3. Podrška aktivnom starenju

3.3.3. Povezivanje i jačanje mreže mladih

3.4.3. Definiranje i razvoj programa za uređivanje i promociju biciklističkih, planinarskih, rekreacijskih staza

3.6.3. Uređenje dotrajalih i ruševnih zgrada te sanacija fasada

3.1.4. Analiza problema u obrazovnoj infrastrukturi i stvaranje okvira za osuvremenjivanje

3.2.4. Edukacija stanovništva o zdravoj prehrani, zdravom življenju

3.3.4. Uključivanje starijeg stanovništva te osoba sa invaliditetom u djelovanja civilnog društva

3.4.4. Aktivno uključivanje građana u sportsku rekreaciju

3.6.4. Izgradnja i opremanje objekata za zbrinjavanje napuštenih životinja

3.4.5. Izgradnja i opremanje novih sportskih i rekreacijskih objekata te obnova postojećih

3.6.5. Izgradnja i opremanje javnih sanitarnih čvorova

3.6.6. Izgradnja i opremanje groblja

SREDIŠNJA ISTRA


Svrha Cilja: Razvoj ništa ne znači ako ljudi nemaju želju, snagu i volju. U ovom slučaju to je pozitivno, jer se LAG osnovao na području entuzijastičnih ljudi. Želja dionicima LAG-a Središnja Istra je napredak, koji ide u skladu sa prirodom i okruženjem u kojemu žive. Kako bi se dalje radilo na spomenutome, potrebno je uspostaviti osnovnu zdravstvenu, predškolsku i školsku skrb. Razvoj i održivo upravljanje društvenom infrastrukturom jedan su od osnovnih preduvjeta općeg društvenog razvoja zajednice i socijalne kohezije stanovnika LAG-a. Dakle, za opći razvoj zajednice i povećanje kvalitete života stanovnika važno je razviti i društvenu infrastrukturu koja mora biti samoodrživa i ne predstavljati opterećenje na male proračune JLS-a. Također, potrebno je osigurati I kvalitetne uvjete življenja, u vidu dobre ponude stanogradnje, te samog izgleda mjesta. Na taj način će se poboljšati uvjeti života stanovništva LAG-a. Mladima i socijalno osjetljivim skupinama društva treba vratiti samopouzdanje i omogućiti im sigurnu budućnost u lokalnom okruženju. Treba svima dati mogućnost da aktivno i ravnopravno sudjeluju na svim razinama i da razviju svoju kreativnost kroz različite oblike aktivnosti.

Cilj prioriteta 3.1.: Stvoriti kvalitetan predškolski, osnovnoškolski, srednjoškolski te visokoškolski sustav, dostupan svima uz izgradnju pripadajuće infrastrukture. Ako se uspostavi kvalitetna društvena infrastruktura, doprinijeti će se kvaliteti razvoja, ali, najvažnije, smanjenju depopulacije i povećanju nataliteta.

Ciljane skupine: Djeca, mladi, žene, obitelji, osobe s invaliditetom Poduzetnici Stanovništvo LAG-a

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, obrazovne i odgojne organizacije i ustanove, nadležna ministarstva


Broj vrtića, škola te visokoškolskih ustanova

Broj djece u vrtićima, školama Broj studenata Broj studentskih domova Broj ponuđenih programa Broj zaposlenih


Stvaranjem kvalitetne obrazovno-odgojne infrastrukture, doprinijeti će se povećanju nataliteta, a samim time i većem broju mladih obitelji. Rješava se problem nepostojeće infrastrukture za kvalitetno stanovanje i boravak studenata u gradu. Nadalje, utjecati će se na sprječavanje iseljavanja, ali i na smanjenje nezaposlenosti, stvaranjem i provođenjem pojedinih programa. No najvažnije, pozitivno će se utjecati na kvalitetu obrazovanja stanovništva, što posljedicu ima i u vidu napretka razvoja.

SREDIŠNJA ISTRA


Cilj prioriteta 3.2: Stvaranje kvalitetne zdravstvene infrastrukture te pružanje skrbi starima i nemoćnima jedno je od bitnih preduvjeta za poboljšanje u kvaliteti življenja, ali i sprječavanju marginalizacije osoba s invaliditetom te osoba treće životne dobi. Potrebno je spomenute skupine što više uključiti u društvene aktivnosti i život zajednice i omogućiti im osnovne uvjete za kvalitetu života. Jednako tako, potrebno je svim stanovnicima, te njihovim gostima, omogućiti kvalitetnu zdravstvenu skrb, što će doprinijeti sprječavanju depopulacije.

Ciljane skupine: Djeca, mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi

Stanovništvo LAG-a

Turistički posjetitelji Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, zdravstvene ustanove, nadležna

ministarstva Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:

Broj domova zdravlja, ljekarni i zdravstvenih djelatnika Broj domova za starije i nemoćne Broj korisnika zdravstvene skrbi Broj programa posvećenih aktivnom starenju Broj domova za palijativnu skrb


Stvoriti će se kvalitetna zdravstvena skrb koja će utjecati na produljenje života. Sve veći broj umirovljenika biti će aktivno uključeni u društveni život, što će doprinijeti i smanjenju njihove marginalizacije. Te ono najbitnije, doprinijet ćemo zdravlju stanovništva, jer je upravo stanovništvo najvažniji pokretač razvoja LAG-a.

Cilj prioriteta 3.3: U ruralnim sredinama, organizacije civilnog društva, pokretači su

društvenog razvoja. One omogućuju privlačenje sredstava za razvoj područja te su jedan od najvažnijih dionika ukupnog razvoja LAG-a. Mogu na sebe preuzeti velik dio programa razvoja ljudskih resursa te vrlo aktivno sudjelovati u gospodarskom razvoju područja.

Ciljane skupine: Postojeće i nove organizacije civilnog društva i građanske inicijative

Mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi, nezaposleni, neaktivni i umirovljeni stanovnici

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, obrazovne institucije i organizacije, organizacije civilnog društva


Broj potpornih programa razvoja civilnog društva Broj osoba uključenih u civilno društvo

Broj projektnih aplikacija i provedenih projekata civilnog društva

Broj aktivnosti civilnog društva

Broj korisnika aktivnosti civilnog društva

SREDIŠNJA ISTRA



Jačanjem i razvojem civilnog društva omogućuje se uključivanje osjetljivih skupina društva u aktivnosti te oni postaju aktivni dionici općeg razvoja LAG-a. Razvojem civilnog društva povećavaju se znanja i vještine privlačenja razvojnih sredstava te upravljanja projektima, što uvelike može pomoći gospodarskom sektoru i razvoju LAG-a.

Cilj prioriteta 3.4: Pozitivno utjecati na zdravlje stanovništva LAG-a kroz izgradnju sportske infrastrukture i pružanje prilike za aktivan život. Osim za zdravlje i aktivnost cjelokupnog stanovništva, doprinijeti će se i stvaranju ponude za turističke posjetitelje.

Ciljane skupine: Djeca, mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi, neaktivni stanovnici Civilno društvo

Stanovništvo LAG-a


Sportski klubovi i udruženja

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, agencije i organizacije u sportu, nadležna ministarstva


Broj sportskih objekata Broj ponuđenih sportskih programa

Broj korisnika sportskih programa Broj sportskih programa uključenih u turističku ponudu Broj biciklističkih i pješačkih staza


Stvaranjem kvalitetne sportske infrastrukture, doprinijeti će se povećanju broja stanovništva koji se bave sportom. Promovirati će se sport kao zdravi način života, te će ga se uključiti i u turističku ponudu, omogućavajući tako raznolikost.

Cilj prioriteta 3.5: Usklađeno obrazovanje sa zahtjevima razvojnih tokova Ciljane skupine: Djeca, mladi, žene, osobe s invaliditetom, obitelji, nezaposleni,

neaktivno stanovništvo

Poduzetnici, poljoprivrednici

Stanovništvo LAG-a

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, obrazovne institucije i organizacije, HKG, HOK, HZZ


Broj edukativnih aktivnosti

Broj polaznika edukativnih aktivnosti

Broj zaposlenih

Broj novih poduzetnika


Obrazovano stanovništvo Ujednačen razvoj područja zahvaljujući obrazovanom stanovništvu i njihovim aktivnostima

Cilj prioriteta 3.6: Ugodnije okruženje i bolji uvjeti za život, stvaranje preduvjeta za

ostanak stanovništva na teritoriju te dobivanje na atraktivnosti za turiste.

Ciljane skupine: Stanovništvo LAG-a


SREDIŠNJA ISTRA


Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, poduzetnici Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:

Broj stambenih jedinica

Broj uređenih trgova Broj uređenih/izgrađenih javnih sanitarnih čvorova Broj uređenih/izgrađenih zgrada Broj uređenih fasada Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:

Izgradnjom stanova rješavaju se stambeni problemi građana te stvaraju uvjeti za zadržavanje postojećeg stanovništva na teritoriju. Izgradnjom I uređenjem sanitarnih čvorova doprinosi se kvaliteti življenja. Uređenjem trgova i ulica stvara se ugodniji prostor za življenje, uređeno okružje potiče poduzetništvo, atraktivnost područja kako za domaće stanovništvo tako i za turiste. Uređenjem dotrajalih, ruševnih zgrada te sanacijom dotrajalih fasada također pridonosi stvaranju ugodnijeg prostora za življenje te uređenom okruženju koje potiče poduzetništvo.

3.2.4. Valorizacija i očuvanje kulturne baštine

CILJ 4 Valorizacija i očuvanje kulturne baštine

P 4.1 P 4.2 P 4.3

Jačanje prepoznatljivosti prirodne i kulturne baštine

Povećanje kvalitete kulturne ponude

Osnivanje i umrežavanje institucija važnih za kulturni

razvitak i prepoznatljiv identitet LAG-a

4.1.1. Edukacija stanovništva o vrijednostima prirodne baštine

4.2.1. Potpora razvoju ljudskih resursa u kulturi

4.3.1. Očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine

4.1.2. Unapređenje marketinških aktivnosti 4.2.2. Razvoj međusektorske i međunarodne suradnje u kulturi

4.3.2. Podrška umjetničkoj produkciji i edukacija za njegovanje identiteta LAG-a i njegove prepoznatljivosti

4.1.3. Jačanje institucionalne podrške ostvarenju prepoznatljivosti

4.2.3. Priprema i provedba projekata infrastrukture u kulturi

4.3.3. Povezivanje običaja LAG-a Središnja Istra u jedinstvenu turističku ponudu

4.1.4. Poticanje razvoja tradicionalnih obrta

4.1.5. Brendiranje autohtonih proizvoda

4.1.6. Poticanje gastronomije kao dio kulturnog identiteta

4.1.7. Izgradnja novih te obnova postojećih kulturnih objekata i sadržaja (muzeji, galerije, spomen kuće, multimedijalni centri, kino dvorane i sl.)

SREDIŠNJA ISTRA


Svrha Cilja: Kulturna baština je jedno od ogledala stanovnika na određenom području. LAG Središnja Istra može se podičiti bogatom poviješću. Blizina LAG-a granici sa Italijom dovela je i do ispreplitanja kultura na nekoliko razina, što je dodatno doprinijelo kulturnom bogatstvu područja. Valorizacija kulturne baštine dodatno će doprinijeti prepoznatljivom identitetu LAG-a Središnja Istra. Jedan od dodanih svrha ovoga cilja jest i razvoj ustanova koje će doprinijeti kulturnim aktivnostima stanovništva i turističkih posjetitelja. Bogatstvo kulture i stupanj zainteresiranosti stanovništva za njegovanje i promociju spomenutoga, stvoriti će čvrsti identitet i otrgnuti pojedine aspekte kulture od prošlosti, uz istovremeno prihvaćanje modernizacije.

Cilj prioriteta 4.1: Stvoriti prepoznatljiv identitet LAG-a kroz uspostavljenu mrežu tradicijskih obrta, pri čemu se promovira jedinstvenost te bogatstvo običaja i tradicije ovoga područja.

Ciljane skupine: Poduzetnici, poljoprivrednici, udruge, zadruge, tradicijski obrti Postojeći i novi proizvođači tradicijskih proizvoda

Postojeći i novi ponuditelji usluga zasnovanih na prirodnim i kulturno-povijesnim resursima područja Stručnjaci i institucije/organizacije koji se bave (ili su nadležni) očuvanjem, revitalizacijom i održivim korištenjem prirodne i kulturno-povijesne baštine

Mladi, žene, starije osobe, osobe s invaliditetom, neaktivni stanovnici Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, turističke zajednice i uredi, poduzetnici, OPG,

civilno društvo Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:

Broj ponuđenih tradicijskih proizvoda

Broj novih tradicijskih suvenira Broj brošura i ostalih pisanih materijala o tradicijskoj baštini LAG-a Broj tradicijskih proizvoda koje nose oznaku LAG-a Broj umreženih proizvođača i ponuđača tradicijskih proizvoda

Broj programa ponuđenih u obnovljenim i/ili izgrađenim kulturnim ustanovama Broj posjetitelja ponude aktivnosti kulturnih ustanova Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:

Doprinijeti će se očuvanju prirodne baštine, uz istovremeno stvaranje prepoznatljivog identiteta LAG-a Središnja Istra. Stvoriti će se sve veći broj tradicionalnih obrta i proizvoda koji su uključeni u turističku ponudu. Utjecati će se na njegovanje i proizvodnju autohtonih proizvoda, pri čemu će se nove generacije učiti tradiciji i prošlosti. Oblikovati će se širok izbor gastro ponude koja oslikava bogatstvo područja. Stvoriti će se dodatna ponuda u kojoj će uživati lokalno stanovništvo i gosti (kina, kazališta, galerije…)

Cilj prioriteta 4.2: Uspostaviti kvalitetnu suradnju između svih dionika, što će za posljedicu imati

širok opseg kulturne ponude, iz istovremeno povećanje na kvaliteti. Cjelokupno stanovništvo, bilo uključeno kroz civilno društvo, bilo kroz poslovanja i različite djelatnosti, može i spremno je doprinositi razvoju LAG-a. Potrebno im je osigurati uvjete za djelovanje, povezati ih, te tako doprinijeti izgradnji identiteta te promociji cjelokupnog područja.

Ciljane skupine: Poduzetnici, poljoprivrednici, udruge, zadruge Civilno društvo Stručnjaci i institucije/organizacije koji se bave (ili su nadležni) očuvanjem, revitalizacijom i održivim korištenjem prirodne i kulturno-povijesne baštine Mladi, žene, starije osobe, osobe s invaliditetom, nezaposleni, neaktivni stanovnici

SREDIŠNJA ISTRA


Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, turističke zajednice i uredi, civilno društvo, poduzetnici


Broj institucija u kulturi - muzeja, galerija, kazališta, kina, tematskih parkova Broj pisanih materijala o kulturnoj ponudi na području LAG-a Broj provedenih projekata u kulturi


Uključivanje sve većeg broja ljudi u kulturu te postojanje velikog broja projekata u kulturi. Doprinijeti će se sve većoj suradnji sa zemljama u regiji, ali i sa ostalim gradovima u Hrvatskoj, što će utjecati na kulturnu razmjenu.

Cilj prioriteta 4.3: Njegovati kulturu za buduće generacije i samim time stvoriti prepoznatljivu ponudu. Uključivanje kulturno-povijesne i tradicijske baštine u postojeću turističku ponudu te razvoj selektivnog turizma zasnovan na ukupnoj resursnoj baštini, što će za doprinijeti razvoju i samoj kvaliteti razvoja LAG-a.

Ciljane skupine: Mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće živote dobi; Stanovništvo LAG-a Turistički posjetitelji

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Istarska županija, turističke zajednice i uredi, civilno društvo, poduzetnici


Broj valoriziranih objekata u kulturi Broj održanih manifestacija i sajmova koji promoviraju običaje i tradiciju Broj turističkih posjetitelja

Prihodi u turizmu Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:

Sve veći opseg valorizirane kulturne baštine što će doprinijeti povećanju prepoznatljivog identiteta LAG-a. Korištenje običaja za privlačenje gostiju, investicija i poduzetničkih ideja utjecati će na njegovanje multikulturalnosti, različitosti i tolerancije.

3.2.5. Zaštita i očuvanje okoliša

CILJ 5 Zaštita i očuvanje okoliša

P 5.1 P 5.2

Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti Uključivanje okoliša u turističku ponudu 5.1.1. Jačanje ustanova za zaštitu krajobraza 5.2.1. Analiza postojećeg stanja okoliša mogućeg za

uključivanje u turizam

5.1.2. Edukacija stanovništva o važnosti, kvaliteti i mogućnostima očuvanja okoliša

5.2.2. Jačanje institucija specijaliziranog za uključivanje krajobraza u turističku ponudu

5.1.3. Praćenje utjecaja izgradnje komunalne infrastrukture na okoliš

5.2.3. Uz očuvanje okoliša, promocija zdravog života i čistog okoliša, stvaranje i uređenje pješačkih, biciklističkih, konjičkih, planinarskih i ostalih tematskih staza i puteva, parkova, šetališta i sl.

5.1.4. Zaštita krajobraza i očuvanje novih životinjskih i biljnih vrsti

SREDIŠNJA ISTRA


Svrha Cilja: Okoliš je jedan od najznačajnijih partnera u razvoju pojedinog područja. Upravo je okoliš jedan od najvećih aduta LAG-a, obzirom na brojne biciklističke staze, u kojima svi posjetioci dolaze uživati. Okoliš je stvorio sliku o LAG-u kao mirnom području, koje nije devastirano prevelikom izgradnjom. Brojni izvori, blizina Učke doprinose ljepoti cjelokupnog područja. Upravo stoga se i u prijašnjim ciljevima provlači misao o zaštiti okoliša i obnovljivim izvorima energije. Želja dionika LAG-a, kao i cjelokupnog stanovništva, jest da se, koliko za razvoj i prepoznatljiv identitet, okoliš sačuva i za buduće generacije.

Cilj prioriteta 5.1: Očuvati prepoznatljivi okoliš LAG-područja te uklanjanje bilo kakve opasnosti od

devastacije, uzrokovane ljudskom namjerom, ali i prirodnim nepogodama. Okoliš je prirodno naslijeđe koje je potrebno očuvati da LAG ne bi izgubio na svom identitetu.

Ciljane skupine: Stanovništvo LAG-a Civilno društvo Turistički posjetitelji

Nositelji aktivnosti:

LAG, JLS, Istarska županija, civilno društvo, turističke zajednice i uredi


Provedene edukativne aktivnosti o značenju i mogućnostima očuvanja okoliša i prirodne baštine

Broj polaznika edukativnih aktivnosti Broj izgrađenih komunalnih infrastruktura koje ne utječu negativno na okoliš Površina zaštićene površine prirodne baštine Broj zaštićenih i životinjskih biljnih vrsta te provedene edukativne aktivnosti o njihovom prepoznavanju


Postojanje kvalitetne ustanove koja će skrbiti o zaštiti okoliša uz istovremeno educiranje stanovništva o važnosti i značaju okoliša. Potrebno je očuvati okoliš od daljnje devastacije te zaštititi životinjske i biljne vrste, kako bi i razvoj bio održiv. Ako se zanemari bogata prirodna baština, naslijeđe koje stanovništvo prenosi iz generacije u generaciju, niti razvoj ne može biti kvalitetan.

Cilj prioriteta 5.2: Sprječavanje daljnje devastacije okoliša, te uz nadzor, uključenje istoga u turističku

ponudu što će doprinijeti prepoznatljivosti LAG područja. Bogatstvo prirodnih ljepota, doprinijeti će stvaranju raznovrsne ponude za lokalno stanovništvo i za njihove goste, što će doprinijeti razvoju cjelokupnog područja.

Ciljane skupine: Stanovništvo LAG-a Poduzetnici, poljoprivrednici Civilno društvo Turistički posjetitelji

Nositelji aktivnosti:

LAG, JLS, Istarska županija, turističke zajednice i uredi, civilno društvo, poduzetnici


Broj pisanih materijala o okolišu kao sastavnom dijelu turističke ponude Broj edukativnih staza koji prikazuju prirodnu i kulturnu baštinu LAG-a Broj pješačkih, biciklističkih, konjičkih, planinarskih i ostalih tematskih staza Broj uređenih šetališta Broj informativnih ploča i funkcionalne signalizacije Broj uređenih/izgrađenih parkova Broj gostiju Prihodi od turizma

SREDIŠNJA ISTRA



Uključivanje okoliša u turističku ponudu, uz stvaranje sve veći broj biciklističkih, pješačkih, konjičkih i ostalih tematskih staza. Spomenuto će pridonijeti većem broju gostiju. No najvažnije, osigurati će se čišći okoliš i ugodno mjesto za život.

3.2.7. Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s osima ruralnog razvoja Svi ciljevi i prioriteti LRS su postavljeni u skladu sa nacionalnom i EU razinom prioritetnih osi ruralnog razvoja 2007-2013. Važno je napomenuti kako Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR, engl. EAFRD), nakon reforme 2006. ima 3 prioritetna cilja: jačanje konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva, poboljšanje okoliša i krajolika, te poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i postizanje raznolikosti ruralnog gospodarstva. Svaka tematska os odgovara jednom od prioritetnih ciljeva Plana za ruralni razvoj. Zemlje članice i njihove regije moraju rasporediti sredstva za financiranje ruralnog razvoja na ove tri tematske osi, ali mogu izabrati mjere i projekte koji najbolje odgovaraju potrebama njihovih ruralnih područja. Tri su tematske osi dopunjene jednom vrstom zasebne metodološke horizontalne osi, poznatim kao pristup LEADER (4. Os LEADER). Označavanje, odnosno, usklađenost s prioritetima (osima) nadređenih strateških dokumenata usmjerena je na ciljeve kojima se želi ostvariti prioritete kao i provedbu aktivnosti, oni su postavljeni široko i otvoreno za nove inicijative. Ovakva struktura određuje usklađenost dugoročnih strateških ciljeva LRS-a s izvorima financiranja aktivnosti koje doprinose njihovu ostvarenju. Tablica 3.1 Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta LRS sa osima ruralnog razvoja RH i EU 2007-2013 (za uvid u međusobnu usklađenost) za razdoblje 2007-2013

Osi ruralnog razvoja

EAFRD 2007-2013 /

IPARD 2007-2013

Strateški (programski) ciljevi

i prioriteti LRS Os 1/P1

Os 2+4/P2 +LEDAER

Os 3/P3

1. Razvoj konkurentnog gospodarstva i upravljanje razvojnim resursima

1.1. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva 1.2. Obrazovanje za poduzetništvo

1.3. Korištenje obnovljivih izvora energije i energetska efikasnost u svakodnevnom

1.4. Razvoj održive poljoprivrede, šumarstva , lovnog gospodarstva, slatkovodnog ribarstva te ostalih grana gospodarstva bitnih za LAG područje

2. Ruralni razvoj

2.1. Jačanje institucijske podrške gospodarskim aktivnostima u ruralnom području

2.2. Razvoj sustava gospodarenja otpadom 2.3. Razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda 2.4. Razvoj sustava vodoopskrbe 2.5. Unapređenje prometne povezanosti 2.6. Razvoj plinofikacije područja 2.7. Razvoj i diversifikacija ruralnih aktivnosti

2.8. Razvoj prepoznatljivih oblika selektivnog turizma (ruralnog, izletničkog, rekreativnog, zdravstvenog, sportskog).

3. Razvoj društvene infrastrukture i unapređenje kvalitete života

3.1. Jačanje i unapređenje predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske infrastrukture samostalno ili kroz JPP

3.2. Unapređenje zdravstvene infrastrukture i socijalne zaštite I skrbi o starijim i nemoćnima

SREDIŠNJA ISTRA


3.3. Uključivanje mladih osoba, starijih I nemoćnih te osoba s invaliditetom u život zajednice

3.4. Unapređenje i izgradnja sportske infrastrukture

3.5. Podrška razvoju ljudskih resursa usklađena s razvojnim potrebama LAG-a

3.6. Unapređenje stanovanja i izgleda mjesta 4. Valorizacija i očuvanje kulturne baštine

4.1. Jačanje prepoznatljivosti prirodne i kulturne baštine 4.2. Povećanje kvalitete kulturne ponude

4.3. Osnivanje i umrežavanje institucija važnih za kulturni razvitak i prepoznatljiv identitet LAG-a

5. Zaštita i očuvanje okoliša 5.1. Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti 5.2. Uključivanje okoliša u turističku ponudu

4. Strategija provedbe 4.1. Značajke partnerstva i izrada Lokalne razvoje strategije Aktivnosti koje su se odvijale pri izradi LRS-a LAG-a Središnja Istra provele su se u razdoblju 2011-2012, a zasnivale su se na sedam osnovnih LEDAER načela,

� primjena principa "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije

� plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva � postojeće (tradicionalne) i nove (inovativne) aktivnosti � utjecaj provedbe strategije na okoliš � održivost strategije bez sredstava javne pomoći � plan potrebnih sredstava i raspoloživi izvori financiranja za provedbu strategije � praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i indikatori za

ocjenu uspješnosti i učinkovitosti projekata � LAG će postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i marginalnih skupina

društva u zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a. Već u samim navedenim ciljanim skupinama za provedbu aktivnosti ugrađene su smjernice jednakih mogućnosti za sve. LAG će prvenstveno poticati uključivanje nezaposlenih, mladih, žena te osoba starije životne dobi u svoje aktivnosti, kroz njihov rad na pripremi projekata ali i izradi baze podataka o području, valorizaciji tradicijske baštine, te edukacija, odnosno programa osposobljavanja za uključivanje u tržište rada. LAG će, svojim aktivnostima poticati na društvenu koheziju svih stanovnika područja, jer je već u svojoj viziji pokazao kako, kao svoju veliku komparativnu prednost vidi, primjerice, multinacionalnost cijelog prostora LAG-a na kojem žive ljudi razne vjere i kultura. LAG će se u svom daljnjem radu promovirati kao područje raznolikosti i različitosti, otvorenosti i inovativnosti, tolerancije i jednakosti te jednakih mogućnosti za sve.

� Samo uspješna provedba LRS može osigurati cjelokupan i održiv razvoj područja LAG-a, što najviše ovisi upravo o usvajanju načela zajedničke suradnje i uvažavanju različitih mišljenja, pristupa i ideja. Ona mora maksimizirati prostorne i ljudske resurse, kroz različite aktivnosti kojima se održivo koriste jedinstvene prednosti područja LAG-a Središnja Istra. Razvoj se ne odvija spontano, on je aktivan proces svih korisnika prostora i mora mudro iskoristiti sve mogućnosti razvoja koje se nude s ciljem osiguranja uvjeta za održivi razvoj gospodarstva i stanovnika ovog područja, temeljeno na zajedničkoj viziji, ciljevima i aktivnostima različitih dionika. Njihovom međusobnom suradnjom i

SREDIŠNJA ISTRA


zajedničkim djelovanjem izgraditi će se jedinstven identitet i prepoznatljivost područja LAG-a, a time će i stanovnici ostvariti svoje želje bez potrebe napuštanja prostora koje ih je oblikovalo.

Grad Pazin te općine Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv.Petar u Šumi te Tinjan predstavljaju zaokruženu geografsku cjelinu sličnih povijesnih karakteristika, te sa bogatstvom prirodnog okruženja. Ono što je povezalo spomenute JLS bila je želja za postizanje održivog i ujednačenog razvoja cjelokupnog područja. Aktivnosti 2010.-2012. 2010. godina 24. kolovoza 2010. potpisan Sporazum o postupku i mjerama za osnivanje Lokalne akcijske

grupe (LAG) ruralnog područja Središnje Istre, - potpisnici navedenog Sporazuma prihvaćaju Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije 2008.-2013. (“Službene novine Istarske županije”, br. 5/2009), u kojem je područje Grada Pazina i navedenih Općina definirano je kao posebno ruralno područje u Istarskoj županiji za koje je nužno osnovati lokalnu akcijsku grupu te potaknuti razvoj ruralnog područja primjenom specifične metodologije pod nazivom LEADER pristup i sukladno istoimenoj inicijativi Europske unije omogućiti stvaranje uvjeta za pristupanje strukturnim fondovima Europske unije

27. kolovoza 2010. održan I. sastanak Organizacijskog odbora - upoznavanje članova Odbora,

te dogovoren program I. radionice, 02. rujna 2010. u suradnji sa Agencijom za ruralni razvoj Istarske županije (AZRRI)

održana je I. radionica (program: Uvodna riječ te predstavljanje dosadašnjih aktivnosti vezanih za osnivanje LAG-a Središnje Istre; Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije (2008. - 2013.); LEADER Program (2007. - 2013.);IPARD Program u Republici Hrvatskoj), predavači i moderatori bili su Gracijano Prekalj, Jasenka Kapuralin i Igor Jurčić iz AZRRI-ja, radionici su prisustvovale 42 osobe. Svim učesnicima I. radionice te svim potencijalnim dionicima LAG-a poslani su materijali sa I. radionice, te su isti stavljeni i na web stranice Grada Pazina www.pazin.hr,

03. rujna 2010. održan je II. Sastanak Odbora, predložen je program i predavači II.

radionice, izabrana je predsjednica Organizacijskog odbora, 07. rujna 2010. zaprimljena je ponuda konzultantskih usluga AZRRI-ja u postupku

osnivanja LAG-a Središnja Istra, te je 08. rujna proslijeđena svim članovima Odbora te svim Načelnicima općina na razmatranje,

09. rujna 2010. održana je II. radionica, predstavljena su iskustva LAG-a Gorski Kotar, te

LAG-a EUROLEADER iz Tolmezza, koji su ujedno i predstavili i implementirane projekte, radionici su prisustvovale 33 osobe,

13. rujna 2010. održan je III sastanak Odbora, evaluirana je posljednja radionica kao

iznimno uspješna i zanimljiva te je razmotrena ponuda konzultantskih

SREDIŠNJA ISTRA


usluga AZRRI-ja u postupku osnivanja LAG-a Središnje Istre, dogovoreno je da će se svi potpisnici Sporazuma o osnivanju LAG-a izjasniti o prihvaćanju odnosno neprihvaćanju ponude AZRRI-ja kako bi se mogla planirati daljnje aktivnosti; članovi Organizacijskog odbora slažu se da je edukacija članova Odbora nužna te da je treba što prije provesti; prema preporuci AZRRI-ja prijedlog Statuta LAG-a trebao bi proći odobrenje Gradskog odnosno Općinskih vijeća, dok se članovi Odbora slažu da bi do kraja ove godine trebalo provesti sve aktivnosti vezane uz osnivanje LAG-a. Izjave o prihvaćanju ponude AZRRI-ja dostavili su do sada Općina Tinjan, Cerovlje, Lupoglav te Grad Pazin; daljnji tijek aktivnosti utvrditi će se nakon donošenja odluke o prihvaćanju/neprihvaćanju ponude AZRRI-ja

11. studenoga 2010. Edukacija članova OO LAG-a (LEADER, IPARD, LAG, Mjera 202) 23. studenoga 2010. radni posjet Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Slovenije, sjedište Kopar

koja je u Sloveniji koordinirala osnivanje LAG-ova (Mojca Krivec, KGZS, KGZ Celje: LEADER i LAG-ovi u Sloveniji, Heidi Olenik, RRC Koper: LAG Istra

24. studenoga 2010. izrađena „podstranica“ LAG-a na www.azrri.hr, prosinac 2010. gradsko vijeće i općinska vijeća su donijela odluke o pristupanju LAG-u 2011. godina 20. siječnja 2011. održan je IV sastanak Odbora - rasprava oko budućeg prijedloga Statuta

LAG-a (prijedlog Statuta kako ga je predložila Agencija za ruralni razvoj Istre, poslan je članovima OO 17. studenog 2010. godine);

01. ožujka 2011. sastanak OO 16. ožujka 2011. održana je Osnivačka i izborna skupština LAG-a „Središnja Istra“

(41 osnivač, JLS, udruženje obrtnika Pazin, TZSI, Kamen d.d., Puris d.d., JVP, Pazin d.o.o., GSSŠ Jurja Dobrile Pazin, Dječji vrtić Olga ban Pazin, „Lipa“, poljoprivredne udruge, udruge mladih, sportske udruge, lovačka udruga, OPG-i, obrti i druga trg. društva), izabran predsjednik LAG-a Renato Krulčić, dopredsjednica Karmen Grubor, upravni odbor: Renato Krulčić, Karmen Grubor, Emil Daus, Mladen Rajko, Denis Lakošeljac, Ivan Mijandrušić, Morena Gulja, Ladislav Turčinović, Davorka Šajina, Alison Merlić,Ranko Anđelini, Adriano Lušić i Iva Bravar. Nadzorni odbor: Slobodan Vugrinec, Damir Milanović, Franko Baxa.

ožujak, travanj, svibanj 2011. prikupljanje sve potrebne dokumentacije za Upis u registar udruga (izvadci

iz upisa u registre (udruga, trgovačkih društava), ostala dokumentacija je bila spremna,

10. lipnja 2011. podnesen Zahtjev za upis udruge u Registar udruga RH,

SREDIŠNJA ISTRA


12. srpnja 2011. donijet Zaključak Ureda državne uprave u Istarskoj županiji da se podnesak dopuni zapisnicima sa sjednica nadležnih tijela udruga na kojima je donijeta odluka o pristupanju osnivanju udruge Lokalna akcijska grupa „Središnja Istra“, te da se Statut uskladi sa odredbama Zakona o udrugama (u danom roku od 30 dana nije se uspjelo izvršiti odredbe Zaključka te je:

28. studenoga 2011. donijeto Rješenje o odbijanju zahtjeva za upis u Registar udruga, 29. – 30. studenoga 2011. sudjelovanje na Seminaru "LAG kao udruga – sadašnjost i

budućnost" – u organizaciji Ureda UNDP-a u Zadru - Seminar je bio namijenjen članovima upravnih tijela lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) u Republici Hrvatskoj kako bi se upoznali sa zakonskim okvirom u kojem LAG-ovi djeluju, osnovnim načelima djelovanja udruga te perspektivama koje Republika Hrvatska otvara ulaskom u Europsku uniju.

2012. godina siječanj, 2012. priprema ponovljene Osnivačke i izborne skupštine Lokalne akcijske grupe

„Središnja Istra“ – kontaktiranje svih potencijalnih dionika, davanje uputa za pripremu sve potrebne dokumentacije, provjera svih dionika (udruga) kod Ureda državne uprave u Istarskoj županiji (vezano uz održavanje redovnih sjednica skupština, dostavljanja odluka Uredu i sl.),

03. veljače 2012. Održala se Ponovljena osnivačka i izborna skupština LAG-a, (24 osnivača, - izabran predsjednik LAG-a Renato Krulčić, dopredsjednica Karmen Grubor, upravni odbor: Renato Krulčić, Karmen Grubor, Emil Daus, Mladen Rajko, Denis Lakošeljac, Ivan Mijandrušić, Morena Gulja, Ladislav Turčinović, Davorka Šajina, Alison Merlić,Ranko Anđelini, Adriano Lušić i Iva Bravar. Nadzorni odbor: Slobodan Vugrinec, Damir Milanović, Franko Baxa.

15. veljače 2012. I. sjednica Upravnog odbora, donijet je Poslovnik o radu Upravnog odbora,

Prijedlog Programa rada LAG-a „Središnja Istra“ za 2012. godinu, Prijedlog Financijskog plana LAG-a Središnja Istra“ za 2012. godinu, imenovan je Tajnika LAG-a „Središnja Istra“, Rasprava o Prijedlogu Pravilnika o provedbi Mjere 202 – „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“ unutar IPARD programa,

21. ožujka 2012. predan Zahtjev za upis udruge u Registar udruga, 04. svibnja 2012. donijeto Rješenje o upisu u Registar udruga RH 29. svibnja 2012. II. sjednica Upravnog odbora, razmatranje i odabir ponude za izradu

Lokalne razvojne strategije, odabrana ponuda tvrtke Logička matrica d.o.o. Zagreb - Renata Šeperić Petak, čija je ponuda izabrana kao najpovoljnija. Izrađena i prihvaćena lokalna razvojna strategija preduvjet je za javljanje na natječaj za Mjeru 202 – „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“ unutar IPARD programa. “

14. lipnja 2012. predan Zahtjev za upis u Registar poslovnih subjekata – Državni zavod za

statistiku,

SREDIŠNJA ISTRA


18. lipnja 2012 održala se I. radionica za izradu Strategije ruralnog razvoja „Središnja

Istra“, 19. srpnja 2012. predan zahtjev za otvaranje i vođenje transakcijskog računa, 25. srpnja 2012. II. radionica - Predstavljanje prikupljenih podataka i izrada SWOT analize, 26. srpnja 2012. III. Radionica - Određivanje strateških razvojnih ciljeva LAG područja

(temeljem izrađene SWOT analize). Na radionicama su osim članova LAG-a (jedinice lokalne samouprave, trgovačka društva, obrti, udruge) prisustvovali i ostali zainteresirani pojedinci i udruge (16 sudionika).

Napravljena je SWOT analiza te su definirani strateški ciljevi. 02. listopada 2012. IV. radionica - Predstavljanje Nacrta LRS LAG-a Središnja Istra i rasprava

o Nacrtu. 15. siječnja 2013. IV. sjednica Upravnog odbora LAG-a - Prezentacija Lokalne razvojne

strategije LAG-a „Središnja Istra“; predstavljanje godišnjeg financijskog izvješća za 2012. godinu, dogovor o Natječaju za zapošljavanje voditelja LAG-a Središnja Istra

Aktivnosti izrade LRS 18. lipnja 2012 održala se I. radionica za izradu Strategije ruralnog razvoja „Središnja

Istra“, 25. srpnja 2012. II. radionica - Predstavljanje prikupljenih podataka i izrada SWOT analize, 26. srpnja 2012. III. Radionica - Određivanje strateških razvojnih ciljeva LAG područja

(temeljem izrađene SWOT analize). Na radionicama su osim članova LAG-a (jedinice lokalne samouprave, trgovačka društva, obrti, udruge) prisustvovali i ostali zainteresirani pojedinci i udruge (16 sudionika).

Napravljena je SWOT analiza te su definirani strateški ciljevi. 02. listopada 2012. IV. radionica - Predstavljanje Nacrta LRS LAG-a Središnja Istra i rasprava

o Nacrtu. Sjedište i ured LAG-a Središnja Istra je na adresi Družbe sv. Ćirila i Metoda 10, 52 000 Pazin. Udruga LAG Središnja Istra, registrirana je pri Uredu državne uprave u Istarskoj županiji 4. svibnja 2012. Skupština LAG-a Središnja Istra u svom sastavu ima 30 članova s područja 8 JLS - Grad Pazin, te Općina: Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun (Montona), Tinjan i Sv. Petar u Šumi, od kojih JLS ima po 1 predstavnika s 3 drugih predstavnika iz javnog sektora, ukupno 11 (36,67%), 8 civilnog sektora, te 11 predstavnika privatnog sektora (63,33% civilno-privatni sektor). Također, u skupštini se nalazi 6 žena (26%), 3 mladih (10%) te 2 predstavnika osjetljivih skupina društva (predstavnici djece i mladih). Izvršna tijela LAG-a čine Predsjednik, tajnik, Nadzorni odbor te Upravni odbor. Upravni odbor čini 13 članova od kojih je 5 iz javnog sektora (38,46%), 2 iz gospodarskog (15,38%) i 6 iz civilnog sektora (46,15%). Također, u UO je 5 žena odnosno 31,25%, te 2 osobe mlađe od 29 godina (12,5%, 2 Ž), 9 osoba od 29-50 godina (69,23%, 2 Ž) te 2 osobe (15,38%, 1 Ž) starije od 50 godina.

SREDIŠNJA ISTRA


4.2. Primjena načela »odozdo prema gore« i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije LAG je u samom postupku pripreme LRS i kreiranja partnerstva pokazao razvidnu razinu uvažavanja načela LEADER-a kao i načela jednakih mogućnosti i ravnopravnosti za sve stanovnike područja, bez obzira koje su nacionalnosti, spola, rase, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, izobrazbi, društvenom položaju ili koje druge osobne sklonosti. Poštivanje ovih načela biti će ugrađeno u kontinuiran rad LAG-a i provedbu strategije, te programa i projekata koje se provode u okviru implementacije strategije. Pristupom „odozdo prema gore“ - procesom izrade strategije omogućena je participacija svih dionika bez obzira na dosadašnju snagu njihova utjecaja u cilju osnaživanja cjelokupne javnosti za sudjelovanje u donošenje odluka na lokalnoj razini. Za provedbu postupka izrade formirana je posebna radna grupa iz redova predstavnika javnog, civilnog i privatnog sektora koju su činili članovi Upravnog odbora, članovi Skupštine LAG-a ali i relevantni razvojni dionici cijelog LAG područja. LAG će postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i marginalnih skupina društva u zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a. Već u samim navedenim ciljanim skupinama za provedbu aktivnosti ugrađene su smjernice jednakih mogućnosti za sve. LAG će prvenstveno poticati uključivanje nezaposlenih, mladih, žena te osoba starije životne dobi u svoje aktivnosti, kroz njihov rad na pripremi projekata ali i izradi baze podataka o području, valorizaciji tradicijske baštine, te edukacija, odnosno programa osposobljavanja za uključivanje u tržište rada. LAG će, svojim aktivnostima poticati na društvenu koheziju svih stanovnika područja, jer je već u svojoj viziji pokazao kako, kao svoju veliku komparativnu prednost vidi, primjerice, multinacionalnost cijelog prostora LAG-a na kojem žive ljudi razne vjere i kultura. LAG će se u svom daljnjem radu promovirati kao područje raznolikosti i različitosti, otvorenosti i inovativnosti, tolerancije i jednakosti te jednakih mogućnosti za sve. Samo uspješna provedba LRS može osigurati cjelokupan i održiv razvoj područja LAG-a, što najviše ovisi upravo o usvajanju načela zajedničke suradnje i uvažavanju različitih mišljenja, pristupa i ideja. Ona mora maksimizirati prostorne i ljudske resurse, kroz različite aktivnosti kojima se održivo koriste jedinstvene prednosti područja LAG-a Središnja Istra. Razvoj se ne odvija spontano, on je aktivan proces svih korisnika prostora i mora mudro iskoristiti sve mogućnosti razvoja koje se nude s ciljem osiguranja uvjeta za održivi razvoj gospodarstva i stanovnika ovog područja, temeljeno na zajedničkoj viziji, ciljevima i aktivnostima različitih dionika. Njihovom međusobnom suradnjom i zajedničkim djelovanjem izgraditi će se jedinstven identitet i prepoznatljivost područja LAG-a, a time će i stanovnici ostvariti svoje želje bez potrebe napuštanja prostora koje ih je oblikovalo. Analiza se temelji kako na primarnim tako i na sekundarnim izvorima. Osim Upitnika, koji je posebno izrađen za izradu strategija, Upitnik su popunjavale sve JLS sa područja LAG-a, koristeći službene baze podataka i svoje interne evidencije. Svi su koristili podatke iz Popisa stanovništva iz 2001. godine koji je bio značajan izvor informacija, premda se od 2001. godine migracije odvijaju i brzo i neprekidno pa podaci iz Popisa stanovništva 2001. nisu u potpunosti pouzdani, iako su najbolja dostupna informacija. Podaci Popisa stanovništva 2011. nisu još u cijelosti obrađeni, stoga iz njih za sada možemo samo vidjeti promjene u ukupnom broju stanovnika prema županijama, gradovima, općinama i naseljima. Podaci koji se odnose na poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju, te na popis poljoprivrednih kultura i poljoprivrednih površina, korišteni su iz Popisa poljoprivrede 2003. Državnog zavoda za statistiku, no kako se promjene i u poljoprivredi odvijaju brzo i neprekidno podaci iz Popisa

SREDIŠNJA ISTRA


poljoprivrede 2003. nisu u potpunosti pouzdani, iako su najbolja dostupna informacija. Za nadopunu podataka u poljoprivredi, korišteni su i podaci APPRR-a iz 2009.godine kao i nadopuna podataka iz 2012. godine koja se odnosi na broj OPG-eva. Nedostatak točnih i pouzdanih podataka ne dopušta provedbu cjelovite analize stanja, no omogućava pregled trendova u pojedinim granama gospodarstva. Za potrebe praćenja trenda gospodarskih aktivnosti na području LAG-a Središnje Istre korišteni su statistički pokazatelji HGK IŽ i Hrvatske obrtničke komore. Pripremi izrade Strategije prethodila je i izrada i elektronička dostava spomenutih jedinstvenih upitnika za prikupljanje aktualnih podataka o stanju u prostoru kako bi se dionici izrade LRS upoznali i s načinom i izvorima podataka potrebnih za njezinu provedbu u kasnijem razdoblju, ali i izrada i elektronička dostava jedinstvenog obrasca kreiranog posebno za LAG, za prikupljanje projektnih ideja širokog kruga razvojnih dionika iz svih sektora. Obrazac je bio namijenjen izradi ukupne Baze projektnih ideja, koja je, uz osnovnu i SWOT analizu, bila jedna od polazišnih točaka za kreiranje strateških programskih ciljeva i prioritetnih mjera LAG-a, odnosno, operativnog plana provedbe LRS. Važno je napomenuti kako je Baza projektnih ideja stalno otvorena za prikupljanje novih projektnih ideja i mora se revidirati najmanje jednom u 6 mjeseci svake godine trajanja LRS.

Cijeli postupak kao i otvorenost LAG-a pokazao je veliku demokratičnost i želju za zajedništvom što većeg kruga različitih razvojnih dionika. U izradu LRS aktivno je bilo uključeno 12 žena, 3 mladih do 29 godina, te 2 predstavnika drugih osjetljivih skupina društva.

4.3. Operativni plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva Tablica 4.3 Okvirni operativni plan provedbe prioritetnih aktivnosti LRS 2012-2014.

Prioritetne programske Vrijeme provedbe 2012-2015

Aktivnosti 2012. 2013 2014

I II III IV I II III IV I II III IV

Strateški programski cilj 1

A 1.1.1. A 1.1.2.

A 1.1.3.

A 1.1.4.

A 1.1.5.

A 1.2.1.

A 1.2.2.

A 1.2.3. A 1.2.4.

A 1.3.1.

A 1.3.2.

A 1.3.3.

A 1.4.1

A 1.4.2. A 1.4.3.

SREDIŠNJA ISTRA


A 1.4.4.

A 1.4.5.

A 1.4.6.

A 1.4.7.


A 2.1.1.

A 2.1.2.

A 2.2.1.

A 2.2.2.

A 2.2.3.

A 2.3.1.

A 2.3.2.

A 2.3.3.

A 2.4.1

A 2.4.2.

A 2.4.3

A 2.5.1.

A 2.5.2.

A 2.5.3.

A 2.6.1.

A 2.6.2.

A 2.7.1.

A 2.7.2.

A 2.7.3.

A 2.8.1.

A 2.8.2.

A 2.8.3.


A 3.1.1.

A 3.1.2.

A 3.1.3.

A 3.1.4.

A 3.2.1.

A 3.2.2.

A 3.2.3.

A 3.2.4.

A 3.3.1.

A 3.3.2.

A 3.3.3.

A 3.4.1.

A 3.4.2.

A 3.4.3.

A 3.4.4.

A 3.5.1.

SREDIŠNJA ISTRA


A 3.5.2.


A 4.1.1.

A 4.1.2.

A 4.1.3.

A 4.1.4.

A 4.1.5.

A 4.1.6.

A 4.2.1.

A 4.2.2.

A 4.2.3.

A 4.3.1.

A 4.3.2.

A 4.3.3.

A 4.3.4.


A 5.1.1.

A 5.1.2.

A 5.1.3.

A 5.1.4.

A 5.2.1.

A 5.2.2.

A 5.2.3. Programi i aktivnosti, odnosno, mjere implementacije, provoditi će se tijekom cijelog razdoblja implementacije strategije 2012-2014, ali s različitim intenzitetom; u gornjoj tablici prikazani su indikativno. Ova LRS predstavlja samo ishodišnu smjernicu za razdoblje 2014-2020. Realizacija planiranih aktivnosti, a time i realizacija strategije biti će dostupni javnosti. Javnost rada LAG-a Središnja Istra ostvaruje se putem sredstava javnog priopćavanja, vlastitom web stranicom, objavljivanjem godišnjeg izvještaja o radu, financijskog izvještaja, objavljivanjem promotivnog materijala, organiziranjem manifestacija, javnim nastupima predstavnika i članova LAG-a, te drugim odgovarajućim načinima. (Dodatak 2) 4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima Lokalna razvojna strategija je zajednički dokument područja LAG-a koji je nastao kao rezultat suradnje svih jedinica lokalne samouprave dugoročnim procesom planiranja i pripreme a sredstva koja će se koristiti za postizanje strateških ciljeva u potpunosti odražavaju lokalne potrebe cijelog područja. Trajnost LRS postignuta je:

� razvojnom prirodom LRS, temeljenom na analizi stanja i SWOT analizi, uzimajući u obzir prirodne, kulturne/društvene, ljudske, financijske i organizacijske resurse

� oblikovanjem razvojne vizije, okvira dugoročnih strateških programskih ciljeva � kreiranjem programskih prioriteta i pripadajućih aktivnosti, � definiranjem očekivanih rezultata i rasporeda provedbe aktivnosti

SREDIŠNJA ISTRA


� kao i planiranjem praćenja i vrednovanja provedbe strategije putem definiranih razvojnih pokazatelja/indikatora, te

� kontinuiranom edukacijom i usavršavanjem članova LAG-a i stanovnika ukupnog područja Lokalna razvojna strategija kao partnerski strateški dokument omogućila je, od strane sva tri ključna sektora razvojnih dionika - javnog, civilnog i gospodarskog, zajedničku identifikaciju razvojnih prioriteta, ciljeva i načina postizanja ciljeva temeljenih na realnom sagledavanju stvarnih problema, razvojnih potencijala i mogućnosti područja. Takav partnerski participacijski proces povećava mogućnosti za postizanje ciljeva i mobilizira odgovarajuće resurse dostupne na području LAG-a, te osigurava održivost aktivnosti u odnosu na lokalne razvojne politike u programskom razdoblju 2012-2013. te stvara dobre temelje za kreiranje novih strateških ciljeva, prioriteta i aktivnosti za naredno programsko razdoblje 2014-2020. Koncept razvojne vizije i strateških programskih ciljeva oblikovani su tako da pružaju dugoročni temelj kvalitetnog rada koji nije vezan samo za programsko razdoblje do 2013-te već daleko unaprijed. Ciljevi ove LRS definirani su do 2015-te, ali mogu biti i za daleko duže razdoblje, koje se preklapa s ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, odnosno programsko razdoblje do 2020-te godine. Upravo radi dugoročnosti programskih ciljeva, LRS-om su definirani i kratkoročni ciljevi prioritetnih programa, čije postizanje je moguće mjeriti na godišnjoj razini. Tendencija jačeg uključivanja i aktiviranje gospodarskog sektora putem potpore LAG-a, te njegovo umrežavanje, osigurati će dodatna sredstva za implementaciju strategije i njezinu održivost. Važnu ulogu u održivosti provedbe LRS ima kvaliteta osoblja ureda LAG-a, kao i formirani timovi stručnjaka iz redova članova LAG-a i vanjskih suradnika koji nisu članovi. Edukacijom i osposobljavanjem osoblja, ali i članova stručnih timova, te pripremom projekata LAG-a i njegovom aplikacijom na različite natječaje, osigurati će se dodatna sredstva za rad LAG-a i provedbu aktivnosti identificiranih strategijom. Značajno je napomenuti kako članovi upravljačkih tijela LAG-a i njegovi dionici imaju dugogodišnje iskustvo u izradi i provedbi projekata financiranih iz IPA projekata, IPARD, GIZ te Europa za građane, što dokazuje njegovu sposobnost upravljanja javnim sredstvima. Procesom izrade strategije, uspostavom suradnje, međusobnog povjerenja, želje i spremnosti za suradnju te provedbu zajedničkih aktivnosti stvoreni su temelji koji omogućuju dugoročnu i održivu strategiju zajedničkog razvoja područja LAG-a kao i aktivnosti za njezinu implementaciju. 4.5. Utjecaj provedbe Strategije na okoliš Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša s naglaskom na racionalno gospodarenje prostorom definirano je i ugrađeno u strateške ciljeve LRS LAG-a Središnja Istra kako u razvoj gospodarstva tako i u razvoj komunalne infrastrukture. Očuvanje, zaštita i održiva uporaba prirodne i kulturne baštine naznačen kao najviše rangiran prioritet što pokazuje uvažavanje visoko vrijedne prirodne baštine kao značajne resursne osnove, što je i detaljno prikazano u osnovnoj analizi. SWOT analiza značajno naglašava važnost očuvanja okoliša, kao i održivi razvoj. Ona, također, naglašava kako je očuvan okoliš i bogati prirodni resursi jedna od važnijih prednosti, dok se devastacija prirodnih resursa smatra potencijalnom prijetnjom.

SREDIŠNJA ISTRA


Mogućnosti korištenja okoliša kao sredstva za privlačenje stranih izravnih ulaganja ili, pak, jačanje i/ili razvoj opsega sektora zaštite okoliša mogle bi se dodatno razraditi kao čimbenik povećanja regionalne konkurentnosti. Lokalna razvojna strategija dala je velik naglasak na očuvanje visoko vrijedne prirodne baštine i okoliša te dala posebnu stratešku potporu razvoju i uporabi obnovljivih izvora energije, dok je održiv razvoj postavila kao nadređen horizontalni cilj kojem moraju težiti, i u sebi imati ugrađen, svi implementacijski razvojni projekti LAG-a. 4.6. Izvori financiranja i održivost Strategije bez sredstava javne pomoći Za rad LAG-ova i provedbe lokalnih razvojnih strategija za razdoblje 2007-2013, 2014-2015 očekuju se sredstva iz različitih izvora, primjerice: sredstva za provedbu programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, odnosno, IPARD programa, za provedbu Mjere 202 (LEDAER mjera), te Mjere 101, 103, 301 I, nakon 2014 –te, sredstva iz EAFRD fonda, sredstva JL i RS (putem članarina i programskog financiranja projekata usklađenih s prioritetima ŽRS), iz fondova EU poput IPA-e (za razvoj ljudskih resursa, prekograničnu suradnju i sl.), te, nakon pristupanja Europskoj uniji, Strukturni fondovi; sredstva drugih nacionalnih i međunarodnih donatorskih izvora (Ministarstva, diplomatska predstavništva drugih zemalja u Republici Hrvatskoj, UN, Svjetska banka, WWF i sl.) te vlastiti izvori (prihodi LAG-a: aktivnosti, članarine i sl.). Za potrebe izrade LRS i procjene LAG je, sustavom javnog poziva i obrazaca prikupljao projektne ideje pri čemu je na jednom mjestu, prikupio sve projektne ideje razvojnih dionika svog područja i izradio njihovu analizu stanja dokumentacije, usklađenost s LRS i nadređenim strateškim dokumentima, potrebna sredstva, vrijeme realizacije, te sektorsku analizu. Projekti koji se trenutno provode na području LAG-a Središnja Istra pretežito su namijenjena obnovi/izgradnji društvene infrastrukture (dječji vrtić, obrazovne ustanove, sportska dvorana, dom za starije i nemoćne), potom cestovne infrastrukture (izgradnja prometnica, asfaltiranje i izgradnja parkinga), sve sa namjerom što kvalitetnijeg i potpunijeg razvoja. Ako razmišljamo o financijskoj održivosti LAG-a, kao operativnog tijela odgovornog za provedbu lokalne razvojne strategije, izvan okvira javnih sredstava LAG Središnja Istra financirati će se iz vlastitih izvora članarinom svojih članova, no to je tek mali dio sredstava potreban za realizaciju strategije. Dio će ići putem marketinških aktivnosti, kreiranjem i prodajom svojih usluga, kao i apliciranjem projekata na regionalne i međunarodne izvore financiranja. Nadalje, sljedeći korak u implementaciji strategije LAG-a biti će razvoj i jačanje ljudskih resursa samog operativnog tijela LAG-a, s ciljem uspostave operativnog tima koji će pružati potporu razvoju gospodarskog sektora te osposobiti se za izradu, povlačenje sredstava i upravljanje projektima financiranim iz domaćih i međunarodnih izvora. Također, LAG može razviti lokalne proizvode, u kooperaciji s lokalnim proizvođačima i pružateljima usluga, bazirane na tradicijskoj, kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini, oblikovati ih, marketinški obraditi, te ih plasirati na regionalno i nacionalno tržište, posebno turističko tržište. LAG će u tu svrhu razviti vlastiti znak i standardizaciju proizvoda koji će nositi zaštićeni znak LAG-a te time, krajnjim potrošačima, garantirati autohtono porijeklo proizvoda i njihovu vrhunsku, kontroliranu, kvalitetu. LAG će u tu svrhu provesti edukaciju i umrežavanje lokalnih proizvođača i pružatelja usluga koji će usvojiti nova znanja i vještine, prvenstveno nezaposlenih, žena i mladih te osoba s posebnim potrebama i inaktivnim i umirovljenim osobama čija mirovina je ispod granice siromaštva. U konačnici, LAG će na cijelom području, s ciljem lokalne distribucije proizvoda svojih suradnika, urediti info-punktove koji će biti prodajnog karaktera, gdje će se stanovnici, posjetitelji i turisti moći informirati o radu i ponudi LAG-a Središnja Istra.

SREDIŠNJA ISTRA


U okviru implementacije strategije, LAG će organizirati i različite promotivne manifestacije i sajmove s ciljem promocije ponude područja LAG-a i distribucije lokalnih proizvoda i usluga te i tim putem stjecati sredstva za provedbu aktivnosti za implementaciju strategije koje se ne mogu financirati iz donatorskih izvora. Ovo su samo neki primjeri mogućnosti održivosti operativnog tijela LAG-a, kao i strategije. Osposobljavanje članova LAG-a, uspostava stalnog ureda LAG-a s njegovim voditeljem, također će pridonijeti održivosti strategije, budući će se, edukacijom osoblja i pripremom projekata na različite natječaje osigurati dodatna sredstva za implementaciju aktivnosti identificiranih strategijom. LAG će, putem svojih stručnih suradnika i suradničkih institucija i organizacija, izraditi, kreirati i objavljivati edukacijske i informativne tiskane i vizualne materijale s ciljem valorizacije i promicanja područja LAG-a koji će biti i prodajnog karaktera, iz kojih će se, također, financirati određene aktivnosti koje se ne mogu financirati iz donatorskih izvora, te time, omogućiti održivost provedbe lokalne razvojne strategije. No ključan element održivosti LRS i njezinih aktivnosti su stanovnici područja LAG-a. Operativni rad LAG-a mora biti usmjeren na maksimalno uključivanje što šire populacije i poticanje aktivnog uključivanja u implementacijske aktivnosti. To će dodatno ojačati socijalni kapital područja LAG-a te osigurati održivost razvojnih politika, kako lokalnih zajednica, tako i ukupnog prostora LAG-a. Provedbom stalnog monitoringa aktivnosti i evaluacije implementacije strategije, te poboljšanja temeljenim na stvarnim procjenama provedbe, osigurati će se dugoročna održivost lokalne razvojne strategije Pravovremeno informiranje ukupne populacije (web stranica, suradnja s medijima), animacija stanovnika i njihova aktivacija u kreiranju razvojnih projekata, također osigurava održivost Strategije. Tendencija jačeg uključivanja i aktiviranje gospodarskog sektora putem potpore LAG-a, te njihovo umrežavanje, osigurati će dodatna sredstva za provedbu Strategije i njezinu održivost. Važan element osiguranja održivosti LRS je i procjena (samoprocijena) učinaka LRS. Ovaj instrument praćenja i mjerenja rezultata LRS, omogućuje procjenu projekata, ispravnost ili nedostatke u radu i provedbi. Dobiveni rezultati osnova su za poboljšanje i nadogradnju aktivnosti vezanih uz provedbu LRS i LAG-a kao organizacije, a provoditi će se na godišnjoj razini, prije pripreme godišnjeg izvješća o radu LAG-a i provedbi LRS.

SREDIŠNJA ISTRA


4.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za vrijeme trajanja IPARD programa

Tablica 4.7. Indikativni broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (vezani uz Prioritet 1 i Prioritet 3 IPARD programa) navedeni u LRS za razdoblje 2013. – 2014.

MJERA

Indikativan broj projekata naveden u LRS za razdoblje 2013. – 2014.

Plan potrebnih sredstava (javna potpora) za realizaciju projekata za razdoblje 2013. – 2014., kn

2013. 2014. 2013. 2014.

101 – »Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice«

1 4 2.736.000,00 4.560.000,00

103 – »Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice«

2 3 3.420.000,00 2.850.000,00

301 – »Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture«

- - - -

302 – »Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti«

9 10 5.130.000,00 5.700.000,00

UKUPNO 9 13 11.286.000,00 13.110.000,00

4.8. Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka Praćenje provedbe Lokalne razvojne strategije LAG-a Središnja Istra obuhvaća stalno praćenje i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ucjenu uspješnosti i učinkovitosti projekata. Praćenje i evaluacija (ocjenjivanje) sastavni je dio redovnih aktivnosti LAG-a. Statut LAG-a te interni pravilnici o radu LAG-a, definirali su zadaće LAG-a, koje, između ostalog, obuhvaćaju zadaće praćenja, izvješćivanja i ocjenjivanja učinkovitosti rada LAG-a odnosno, provedbe strategije koja je dala smjernice i okvir za rad LAG-a. Zadaće su raspoređene između Upravnog i Nadzornog odbora, Skupštine te operativnih tijela, odnosno, zaposlenika LAG-a. Za implementaciju praćenja strategije i njezino ocjenjivanje, LAG mora:

• uspostaviti bazu podataka, odnosno, bazu projektnih ideja za realizaciju aktivnosti strategije, koja u sebi sadrži bazu podataka za praćenje sustava indikatora mjerenja provedbe aktivnosti,

• pripremu i analizu raznih vrsta izvješća (kvalitativnih i kvantitativnih, odnosno, narativnih i financijskih), te

• mora provesti sustav edukacije za provedbu samoanalize i vanjske evaluacije (ex ante

evaluacija).

SREDIŠNJA ISTRA


Strategija će biti predmetom redovitog praćenja kako bi se procijenio napredak u provedbi te identificirale sve potencijalne razlike između planiranih i provedenih aktivnosti, provelo praćenje financijskih pokazatelja implementacije strategije, provelo praćenje usklađenosti sa zakonskim okvirom te nadređenim strateškim dokumentima, te praćenje postizanja strateških ciljeva. Redovito praćenje će se provoditi putem:

• pripreme i usvajanja redovitih godišnjih izvješća o provedbi strategije i postizanja ciljeva, temeljem definiranih pokazatelja napretka, formiranih za praćenje ciljeva, odnosno aktivnosti, kako su definirani strategijom u Poglavlju 3,

• izrade i usvajanja redovitih godišnjih izvješća institucija/organizacija/ustanova/gospodarskog sektora s područja LAG-a,

• pripremu i donošenje redovitog kvartalnog izvješća o radu i provedbi strategije, temeljem godišnjeg operativnog plana implementacije strategije,

• pripremu i provedbu redovitih izvješća o provedbi pojedinačnih projekata za realizaciju aktivnosti utvrđenih strategijom, na području LAG-a.

Ocjenu aktivnosti LAG-a i provedbe lokalne razvojne strategije potrebno je provoditi na godišnjoj razini u svrhu ocjene:

• prikladnosti odabranih prioriteta i aktivnosti,

• napretka u ispunjavanju ciljeva

• prikladnosti ključnih pokazatelja uspješnosti (indikatora) i izvješćivanja u smislu praćenja i vrednovanja provedbe strategije i operativnog plana LAG-a

• primjerenosti, učinkovitosti te transparentnosti implementacije strategije i aktivnosti LAG-a

• te kako bi se ocijenila uloga i doprinos pojedinih upravnih i operativnih tijela LAG-a, njihova rada i adekvatnosti određenih načina njihova angažiranja za rad na provedbi strategije (procedure, usklađenost sa zakonskim okvirom, sredstva i dr.)

4.9. Procedura i kriteriji odabira projektnih ideja te davanje Pisma preporuke Za uspješnu provedbu LRS neophodno je uspostaviti Bazu projektnih ideja. Baza projektnih ideja ima za cilj učinkovito planiranje i detaljno praćenje provedbe LRS LAG-a Središnja Istra. Baza projektnih ideja predstavlja službeni registar projektnih ideja s područja LAG-a. U Bazu se unose podaci o razvojnim projektima kojih su korisnici i/ili nositelji i/ili predlagatelji javno-pravne, privatne i civilne organizacije. Baza je, na jednom mjestu, objedinjeni pregled projektnih ideja i/ili pripremljenih prijedloga projekata s područja LAG-a koja omogućuje uvid u implementaciju Lokalne razvojne strategije LAG-a za programsko razdoblje 2011.-2013., te predstavlja temelj za naredno programsko razdoblje 2014.-2020. Kako bi se formirala baza projektnih ideja, LAG će kreirati jedinstven obrazac putem kojeg se prikupljaju osnovni podaci o projektnim idejama razvojnih dionika područja LAG-a, te provesti informativnu kampanju o potrebi prikupljanja projektnih ideja u jednom centru (ured LAG-a) i stvaranja Baze projektnih ideja. Kampanja će se provoditi putem javnih glasila, elektroničkim medijima ili direktnim kontaktom članova LAG-a s razvojnim dionicima. Projektne ideje moraju biti usklađene s Lokalnom razvojnom strategijom, što je, istovremeno, odličan put ka provedbi

SREDIŠNJA ISTRA


komunikacije strategije, odnosno, upoznavanja lokalnih razvojnih dionika sa sadržajem Strategije i strateških razvojnih ciljeva LAG-a. U situacijama u kojima se za prijedlog projekta traži Pismo potpore, potrebno je voditi računa o nekoliko koraka. Radi operativnosti procedure, pismeno se dostavlja pisani prijedlog projekta. Nakon što se zaprimi pismeni prijedlog projekta i zamolbe (na propisanim obrascima, dostupnim u uredu i web stranici LAG-a), izdaje se potvrda zaprimanja. Vrši se provedba evaluacije usklađenosti s LRS od strane evaluacijske komisije LAG-a, pod koordinacijom stručnog voditelja LAG-a. Evaluacijsku komisiju čini po jedan predstavnik stručnih tematskih timova LAG-a. Član Evaluacijske komisije ne može biti i podnositelj zamolbe za Pismom potpore, kako bi se izbjegao sukob interesa. Nakon provedbe evaluacije izrađuje se zapisnik sa izvršene evaluacije te ga Evaluacijska komisija dostavlja Upravnom odboru, koji potom donosi konačnu odluku o izdavanju Pisma potpore. (Dodatak 3) Pismo potpore dostavlja se korisniku pismenim putem u 2 originalna primjerka ovjerena od strane predsjednika LAG-a, uz potvrdu zaprimanja. U slučaju pozitivne evaluacije, Upravni odbor LAG-a, mora korisniku dostaviti Pismo potpore u roku 15 dana od zaprimanja pisane zamolbe za izdavanjem Pisma potpore. Vanjska (Ex ante) evaluacija provedbe LRS biti će provedena krajem 2013-te godine, kako bi se LRS mogla prilagoditi proračunskom razdoblju 2014.-2020. 5. Usklađenost Strategije s nacionalnim i županijskim razvojnim programima i politikama Tablica 5.1 Usklađenost LRS sa ciljevima i prioritetima Strategije ruralnog razvoja RH 2008-2013 i ŽRS Istarske županije 2011-2013.

Strateški (programski) Ciljevi Ciljevi

ciljevi i prioriteti LRS SRR RH ŽRS IŽ

1. Razvoj konkurentnog gospodarstva i upravljanje razvojnim resursima

SC 4 Poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja SC 1 Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora

OSC 1 Konkurentno gospodarstvo OSC2 Razvoj ljudskih resursa

2. Ruralni razvoj SC 3 Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva

OSC 1 Konkurentno gospodarstvo OSC2 Razvoj ljudskih resursa

3. Razvoj društvene infrastrukture i unapređenje kvalitete života

SC 3 Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima I proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva

OSC2 Razvoj ljudskih resursa OSC 4 Visoka kvaliteta života

4. Valorizacija i očuvanje kulturne baštine

SC 3 Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa

OSC 3 Zaštita prirodnih resursa i upravljanje prostorom OSC 5 Prepoznatljivost istarskog identiteta

5. Zaštita i očuvanje okoliša SC 3 Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa

OSC 3 Zaštita prirodnih resursa i upravljanje prostorom OSC 4 Visoka kvaliteta života

SREDIŠNJA ISTRA


6. Karta LAG-a u mjerilu 1:100 000

Slika 2. Kartografski prikaz LAG-a Središnja Istra 7. Dodatak 7.1. DODATAK 1 – Popis JLS i naselja uključivo naselja s otežanim uvjetima gospodarenja

JLS /LAG Br. Naselje Popis

stanovništva 2011.

TUG kategorija

Matični broj KO

Površina naselja u ha

Površina u km²

1 Beram 234

11,3

2 Bertoši 325

7,4

3 Brajkovići 353

6,5

4 Butoniga 74

4,8

5 Grdoselo 119

11,1

6 Heki 469

11,8

7 Ježenj 141

2,8 8 Kašćerga 256 I. 322334 10,4

9 Kršikla 48

5,9

10 Lindar 402

9,8

SREDIŠNJA ISTRA


11 Lovrin 364

5,2

12 Pazin 4.386

15,9

13 Trviž 409

9,5

14 Vela Traba 227

2,0

15 Zabrežani 426

10,3

16 Zamask 58 I. 322571 2,3

17 Zamaski Dol 51

3,8

18 Zarečje 296

5,6

Pazin

18 naselja 8.638

1 Belaj 16

5,7

2 Borut 206

13,3

3 Cerovlje 242

5,5

4 Ćusi 58

5,3

5 Draguć 67

6,9

6 Gologorica 270 I. 322253 9,6

7 Gologorički Dol 81

5,1

8 Gradinje 43 I. 322288 6,1

9 Grimalda 75 I. 322300 4,2

10 Korelići 52

6,1

11 Novaki Pazinski 196

8,8 12 Oslići 78

5,2

13 Pagubice 131

5,0

14 Paz 74

12,4

15 Previž 82

7,4

Cerovlje

15 naselja 1671

1 Batlug 127

11,7

2 Bazgalji 239

9,3

3 Gračišće 463

15,6

4 Jakačići 143

9,3

5 Mandalenčići 291

7,4

6 Milotski Breg 91

3,4

7 Škopljak 54 I. 322504 3,6

Gračišće

7 naselja 1408

1 Karojba 399

12

2 Novaki Motovunski 386 7,4 3 Rakotule 226

7,0

4 Škropeti 431

8,4

Karojba

4 naselja 1442

1 Boljun 83

7,6

2 Boljunsko Polje 165

12,3

3 Brest pod Učkom 58 I. 322172 12,5

SREDIŠNJA ISTRA


4 Dolenja Vas 71 I. 322237 13,9

5 Lesišćina 75

11,4

6 Lupoglav 291

8,9

7 Semić 93 I. 322482 7,9

8 Vranja 99 I. 322555 18,1

Lupoglav

8 naselja 935

1 Brkač 214

6,2

2 Kaldir 233

5,3

3 Motovun 481

13,6

4 Sveti Bartol 73

9,0

Motovun

4 naselja 1001

1 Sveti Petar u Šumi 1.067

14,2

Sveti Petar u Šumi

1 naselja 1067

1 Brčići 99

4,1

2 Brečevići 186

3,7

3 Jakovici 266

8,0

4 Kringa 315

9,6

5 Muntrilj 76

6,0

6 Radetići 211

7,3

7 Tinjan 408

11,5

8 Žužići 111

4,1

Tinjan

8 naselja 1672

Izvor: DZS Popis stanovništva 2011., Geoportal.dgu.hr

7.2. Dodatak 2 - Operativni i financijski plan provedbe LRS za 2013-tu godinu Aktivnost

Vrijeme provedbe – 2013 I II III IV

Financiranje / Izvori Prikupljene članarine (146.003,40 HRK)

Mjera 202 – LEADER (450.000,00 HRK)

Prihodi od ostalih izvora (manji natječaji za udruge…) (30.000,00 HRK)

Uspostava ureda LAG-a Postavljanje web stranice Stvaranje promotivnih materijala Organiziranje obrazovanja zajednice Podrške lokalnim IPA podnositeljima Prisustvovanje događajima u zajednici, festivalima i sajmovima zajedno s članovima

Odobravanje projekata za provedbu Uvesti i podržavati projekte koji su u tijeku Upravljanje LAG-om Pripreme za akreditacije

SREDIŠNJA ISTRA


Koordiniranje redovitih sastanaka odbora Koordinacija redovne skupštine Istraživanja u zajednici Organiziranje novih lokalnih strategija Stvaranje partnerstva s drugim lokalnim akcijskim grupama regionalno, nacionalno i međunarodno

Edukacije i radionica Promocije i marketing Organizacijsko upravljanje Evaluacije (kvartalno) Financijska konstrukcija (kvartalni) Prihod 176.003,40 450.000,00 Rashod 95.130,00 130.000,00 175.000,00 225.873,40 80.873,40 320.000,00 225.873,4 0,00

7.3. Dodatak 3 – Detaljni kriteriji za odabir projektnih ideja za provedbu LRS

Kriteriji za odabir projektnih ideja

Kriteriji Maks. broj

bodova

Ostvaren broj

bodova

Objašnjenje evaluatora Opći kriteriji Opis kriterija

Strateška integracija

Projektna ideja usklađena je sa strateškim ciljevima nacionalne i EU razine te IPARD programom

• ako DA – 5 bodova • ako NE – 0

(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)

5

Usklađenost s LRS

Projektna ideja usklađena je sa strateškim programskim ciljevima i prioritetima LRS


(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)

10

Inovativnost Projektna ideja zasniva se na revitalizaciji i promociji tradicijske baštine, vještina i metoda

• revitalizacija/promocija tradicijske baštine, vještina i metoda - 10 bodova

• modernizacija tradicionalnih metoda, usluga i proizvoda u području – 5 bodova

• ako NE – 0 Projektna ideja promovira i uvodi nove tehnologije, metodologije, znanja i vještine

• uvođenje/promocija nove tehnologije, metoda, znanja i vještina – 10 bodova

• ako NE – 0

10

Financiranje Projektna ideja ima zatvorenu financijsku konstrukciju (osigurano financiranje)


(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje) Napomena: Ovaj

kriterij se primjenjuje isključivo u slučaju potpore

projektnim prijedlozima za natječaje kojima je preduvjet

100% financiranja prije odobrenja povrata sredstava

Projektna ideja ima osigurano minimalno 50% vlastitih sredstava (za projekte koji moraju imati osigurano min.

50% vlastitih izvora financiranja) • ako ima 75% - 10 bodova

15

SREDIŠNJA ISTRA


• ako ima 50-75% - 5 bodova • ako ima manje od 50% - 0 bodova

Ujednačen razvoj cijelog područja

Projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju cijelog područja LAG-a

• projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju svih 8 JLS – 6 bodova

• projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju 4 JLS – 4 boda

• projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju 1 JLS – 2 boda

Ciljevi i očekivani rezultati projekta korisni su za sve stanovnike područja LAG-a (nova radna mjesta/diversifikacija djelatnosti/razvoj poduzetništva/ugrožene ciljane skupine...)

• ako DA – 4 boda • djelomično – 2 boda • ako NE – 0 bodova

10

Uključenost lokalne zajednice

U realizaciju projektne ideje uključeni su predstavnici više sektora (javni, privatni, civilni)

• uključeni predstavnici sva 3 sektora – 2 boda • uključeni predstavnici 2 sektora – 1 bod • uključeni predstavnici 1 sektora – 0 bodova

Projektna ideja kreirana je i bit će provedena primjenom načela „odozdo prema gore“

• ako DA – 5 boda • ako NE – 0 bodova

7

Održivost Projekt je održiv i nakon iskorištenja javnih sredstava • ako DA – 5 bodova • ako NE – 0 bodova

5

Primjena u drugim područjima

Projektna ideja primjenjiva je i u drugim područjima, i omogućuje umrežavanje aktivnosti

• Ako DA – 3 boda • Ako NE – 0 bodova

3

Razvoj gospodarstva

Projektna ideja predviđa održivo korištenje postojećih resursa (omogućuje poštivanje načela održivog razvoja)

• Ako DA – 7 bodova • Ako NE - 0 bodova

Projektna ideja doprinosi povećanju vrijednosti lokalnih proizvoda i/ili usluga, uvodi nove proizvode i usluge

• Ako DA – 8 bodova • Ako NE – 0 bodova

15

Jednake mogućnosti

Ciljane skupine projektne ideje (nezaposleni, žene, mladi, osobe s posebnim potrebama, osobe treće životne dobi i dr. marginalne/osjetljive i socijalno-ekonomski ugrožene skupine, poljoprivrednici, mikro poduzetnici i dr.)

• Projektna ideja uključuje 2 i više prioritetnih ciljanih skupina LAG-a – 5 bodova

• Projektna ideja uključuje 1 prioritetnu ciljanu skupinu LAG-a – 3 boda

• Projektna ideja ne uključuje prioritetne ciljane skupine LAG-a – 0 bodova

5

Utjecaj na okoliš

• Izrazito pozitivan utjecaj – 5 bodova • Pozitivan utjecaj – 4 boda • Neutralan – 1 bod • Negativan utjecaj na okoliš, moguće • onečišćenje ili ugrožavanje okoliša – 0 bodova

5

Ukupan broj bodova: 90

SREDIŠNJA ISTRA


7.4. DODATAK 3 – Nacionalna ekološka mreža; NATURA 2000 Izvor: DZZP, prosinac 2012.

Natura 2000 SPA

Šifra Natura 2000 područja

Naziv Natura 2000 područja Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste

HR1000018 Učka i Ćićarija Alectoris graeca jarebica kamenjarka Anthus campestris primorska trepteljka Aquila chrysaetos suri orao Bubo bubo Ušara Caprimulgus europaeus leganj Circaetus gallicus zmijar Crex crex kosac Dryocopus martius crna žuna Emberiza hortulana vrtna strnadica Falco peregrinus sivi sokol Glaucidium passerinum mali ćuk Gyps fulvus bjeloglavi sup Lanius collurio rusi svračak Lullula arborea ševa krunica Pernis apivorus škanjac osaš Phylloscopus bonelli gorski zviždak Picus canus siva žuna Strix uralensis jastrebača Sylvia nisoria pjegava grmuša

Natura 2000 pSCI vrste


Naziv Natura 2000 područja

Površina Natura 2000

područja (ha) Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste

HR2000601 Park prirode

Učka 16034,47 Bombina variegata žuti mukač Carabus nodulosus čvorasti trčak Cerambyx cerdo hrastova strizibuba Deschampsia media sitna busika Euphydryas aurinia močvarna riđa

Euplagia

quadripunctaria* danja medonjica

Fritillaria messanensis

ssp. gracilis nježna kockavica

Gentiana lutea ssp.

symphyandra žuta sirištara

Leptodirus hochenwarti

tankovratni podzemljar

SREDIŠNJA ISTRA


Lilium carniolicum kranjski ljiljan Lilium martagon ljiljan zlatan Lucanus cervus jelenak

Morimus funereus

velika četveropjega cvilidreta

Myotis bechsteinii velikouhi šišmiš Osmoderma eremita* mirišljivi samotar Pedicularis acaulis prizemni ušljivac Phengaris alcon rebeli gorski plavac Rosalia alpina* alpinska strizibuba Taxus baccata tisa Triturus carnifex veliki vodenjak





HR2000619

Mirna i šire područje Butonige 1463,11 Alburnus arborella primorska uklija

Austropotamobius

pallipes bjelonogi rak Barbus plebejus mren Bombina variegata žuti mukač Ceriagrion tenellum mala crvendjevojčica Coenonympha oedippus močvarni okaš Emys orbicularis barska kornjača

Lycaena dispar

kiseličin vatreni plavac

Rana latastei

lombardijska smeđa žaba

Squalius squalus bijeli klen Vertigo moulinsiana trbušasti zvrčić





HR2000637 Motovunska

šuma 1006,15 Bombina variegata žuti mukač Emys orbicularis barska kornjača Myotis bechsteinii velikouhi šišmiš

Rana latastei


Vertigo angustior uskoušćani zvrčić





HR2001016 Kotli 326,99 Rana latastei


Vertigo angustior uskoušćani zvrčić

SREDIŠNJA ISTRA






HR2001017 Lipa 225,02 Rana latastei






HR2001133 Ponor Bregi točkasti lokalitet Proteus anguinus* čovječja ribica





HR2001215 Boljunsko polje 2243,20 Alburnus arborella primorska uklija Barbus plebejus mren Bombina variegata žuti mukač Myotis bechsteinii velikouhi šišmiš Rhinolophus hipposideros mali potkovnjak Triturus carnifex veliki vodenjak





HR2001322 Vela Traba 537,92 Eriogaster catax kataks Euphydryas aurinia močvarna riđa

Euplagia

quadripunctaria* danja medonjica





HR2001365 Pazinština 4689,54 Triturus carnifex veliki vodenjak





HR2001386 Pazinski potok 68,09 Vertigo angustior uskoušćani zvrčić





HR2001396 Grdoselski

potok 2,43 Austropotamobius

pallipes bjelonogi rak * prioritetne

vrste

SREDIŠNJA ISTRA


Natura 2000 sSCI staništa



Površina Natura 2000 područja

(ha) Naziv ciljnog staništa

Šifra ciljnog staništa

HR2000601 Park prirode Učka

16034,47 Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion)

91K0

Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)

62A0

Istočnomediteranska točila

8140

Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom

8210

Planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci

6170

Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia) (*važni lokaliteti za kaćune)

6210

Špilje i jame zatvorene za javnost

8310

Šume pitomog kestena (Castanea sativa)

9260

Travnjaci tvrdače (Nardus) bogati vrstama

6230*






HR2000619 Mirna i šire područje Butonige

1463,11 Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis)

6510

Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli

9160






HR2000637 Motovunska šuma

1006,15 Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia

91F0

Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli

9160






HR2001016 Kotli 326,99 Nizinske košanice (Alopecurus pratensis,

6510

SREDIŠNJA ISTRA


Sanguisorba officinalis)






HR2001133 Ponor Bregi točkasti lokalitet

Špilje i jame zatvorene za javnost 8310






HR2001493 Piskovica špilja točkasti lokalitet

Špilje i jame zatvorene za javnost 8310

*prioritetna

staništa Slika 3. Potencijalna NATURA 2000 područja LAG-a. (Izvor: DZZP, 2012)

SREDIŠNJA ISTRA


8. Literatura APPRRR – Statistička izvješća o stanju poljoprivrede i upisniku gospodarstva 2012. HOK – Statistička izvješća za 2011/2012 HGK – Statistička izvješća za 2011. Directorate-General Agriculture and Rural Development, A short guide to the European Commission’s proposals for EU rural development after 2013, European Union 2011. Dostupno na: http://enrd.ec.europa.eu/app_templates/filedownload.cfm?id=FE667808-ABC1-3562-FEDB-2A3F7DB09295 Državni ured za reviziju, godišnja izvješća 2010/2011 Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske,2011., Hrvatska u brojkama 2011., Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2002., Popis stanovništva 2001., Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2004., Popis poljoprivrede 2003., Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012., Popis stanovništva 2011., Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2010., Zaposlenost i plaće u 2010., br. 1449, Statistička izvješća, Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Žene i muškarci u Hrvatskoj 2011.,Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012., Statističko izvješće o predškolskom odgoju i osnovnim školama 2011/2012.,Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Statističko izvješće o srednjim školama i učeničkim domovima 2010/2011.,Zagreb Ivanković, Hrvoje, Studija o utjecaju na okoliš izgradnje spojne ceste Čvor Rogovići- Lindarski križ na području Grada Pazina, 2008. Istarska kulturna strategija, 2009. Zagreb Istrapedia, Povijest (Povijest Istre od Prapovijesti do 1918. g.); Dostupno na: http://www.istrapedia.hr/hrv/706/povijest-povijest-istre-od-prapovijesti-do-1918-g-1/istra-a-z/ Povijesni pregled Istre na web stranicama Istarske županije, Dostupno na: http://www.istra-istria.hr/index.php?id=401 MPRRR, Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj 2011.-2016.,Zagreb MPRRR, 2006., IPARD program 2007.-2013., revidiran 2010., APPRRR, 2010., Zagreb MPRRR, 2008., Strategija ruralnog razvoja RH 2008.-2013., Zagreb MPRRR, 2010., Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj, Zagreb MRRŠVG 2010, Strategija regionalnog razvoja, Zagreb, 2010. Plan prostornog uređenja općine Motovun, 2003., Zagreb/ izmjene i dopune 2007., Zagreb Pravilnik o provedbi mjere 202 – "Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja" unutar IPARD programa; NN 53/2012; http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_05_53_1337.html, Prostorni plan uređenja Grada Pazina („Službene novine Grada Pazina“ broj 25/02, 19/02, 26/09 i 2/10 pročišćeni tekst) Prostorni plan uređenja Općine Tinjan, "Službene novine Grada Pazina" br. 09/11 Prostorni plan uređenja Općine Karojba – Izmjene i dopune; Službene novine Grada Pazina i općina Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sveti Petar u Šumi i Tinjan. br. 22/08 Program ukupnog razvoja – Strategija razvoja - Općina Tinjan i Općina Sveti Petar u Šumi, 2009., Micro projekt d.o.o., Split Strategija razvoja Općine Cerovlje za razdoblje od 2010. do 2015. godine, 2010. Cerovlje Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije (2008.-2013.), 2008., Zagreb Županijska razvojna strategija Istarske županije 2011-2013.

Documents

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LAG-a „SREDIŠNJA ISTRA“