32

Londonski ugovor i ulazak Italije u rat - OŠ IGK Fojnica · 2020. 5. 14. · Prvi svjetski rat do ulaska SAD-a U rat 28. lipnja 1914. atentat u Sarajevu na Franju Ferdinanda –

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • Londonski ugovor i ulazak Italije u rat

    Početak Prvoga svjetskoga rata - Italija neutralna -

    politika čekanja.

    Razlog - željela austrougarska područja.

    Antanta je pridobila na svoju stranu.

  • LONDONSKI UGOVOR -

    26. travnja 1915. - Velika Britanija, Francuska i Rusija

    potpisale s Italijom.

    Italiji obećan južni Tirol, Gorica, Gradiška, Trst, Istra,

    veći dio Dalmacije, Valona, otok Sasen, Dodekanesko

    otočje.

  • Područje

    obećano Italiji

    Londonskim

    ugovorom

    26. travnja 1915.

  • Italija tražila pravo na proširenje kolonija u Africi, dio

    njemačkih kolonija u Africi, sudjelovanje u mogućoj

    podjeli Turske.

    Istupila iz Trojnog saveza - navijestila rat Austro-

    Ugarskoj .

  • 1915. na strani Središnjih sila u rat ušla

    Bugarska – nadala se dobiti dijelove

    Srbije.

    Na strani Antante u rat ušle Rumunjska

    i Grčka.

    Bugarski kralj

    Ferdinand I.

  • Ratna zbivanja 1915. i 1916. Ulazak Italije u rat - bojište na rijeci Soči

    TALIJANSKO BOJIŠTE

  • Druga polovica 1915. - Talijani neuspješni.

    Sredinom 1916. odlaskom dijela austrougarskih vojnih

    jedinica na istočno bojište, Talijani osvojili Goricu.

    Neuspješan prodor prema Trstu.

  • 1915. početni neuspjeh Nijemaca na istočnom bojištu,

    oporavak - potisnuli rusku vojsku na istok.

  • 1915. Dardanelska operacija -

    pokreću Englezi i Francuzi protiv

    Turske da bi pomogli Rusima.

    Cilj - zauzeti Bospor i Dardanele i

    prisiliti Bugarsku na suradnju protiv

    Nijemaca.

    Neuspjeh kod Galipolja uz velike

    gubitke.

  • Iskrcavanje francuske i britanske vojske - u

    njenom sastavu puno Australaca.

  • Galipolje

  • Dobro organizirana osmanska obrana prisilila snage

    Antante da se nakon godinu dana i velikih gubitaka povuku

    s Galipolja.

  • Njemačka, austrougarska i bugarska vojska, da bi

    pomogle Turskoj, napale Srbiju početkom listopada 1915.

    • Povlačenje srbijanske vojske,

    civila, kralja Petra

    Karađorđevića i vlade preko

    Crne Gore i Albanije .

  • Povlačenje srpske vojske i kralja Petra I. poslije Prvoga svjetskog rata na jednoj je slici prikazao i poznati hrvatski slikar Oton Iveković.

  • Antantinim brodovima prebačeni u sjevernu Afriku i na

    otok Krf.

    Veliki srpski gubici u povlačenju.

  • Okupirana i Crna Gora.

    Kralj Nikola Petrović u

    Italiji.

  • Tijekom Prvog svjetskog rata –

    nekoliko bitaka - po broju vojnika, vojnoj tehnologiji,

    količini upotrijebljene i uništene ratne tehnike

    nadmašile najveće bitke dotadašnje ljudske civilizacije.

  • 1916. bitka kod grada Verduna

    Trajanjem i brojem vojnika jedna od najvećih u

    povijesti.

    Oko milijun poginulih i ranjenih njemačkih i

    francuskih vojnika.

    Linija bojišta nepromijenjena.

    Francuzi kod Verduna

  • Verdun danas

  • Bitka na rijeci

    Sommi - 1916.

    Britanci prvi put

    upotrijebili

    tenkove -

    32 komada.

  • Nijemci počeli upotrebljavati klor kao bojni otrov.

  • Travanj 1915. - Nijemci kod grada Ypresa u Belgiji prvi

    put masovno upotrijebili bojne otrove (iperit).

  • Pomorska bitka kod

    Jyllanda.

    Više od 250 brodova.

    Završila neriješeno.

  • Njemačka se mornarica povukla i nije više izlazila na

    Atlantski ocean.

    Britanci zadržali prevlast nad morima.

    Nijemci povremeno slali podmornice kako bi probili

    blokadu.

  • Jesen 1915. iskrcavanje Britanaca i Francuza u Solunu.

    iskrcana srpska vojska s Krfa

    uspostavljeno solunsko bojište

    vojne akcije od kolovoza 1916. - odgovor na bugarske

    napade

    bez većih borbi do kraja rata

  • Plan ploče

    Prvi svjetski rat do ulaska SAD-a U rat

    28. lipnja 1914. atentat u Sarajevu na Franju

    Ferdinanda – Gavrilo Princip, „Mlada Bosna“

    28. srpnja 1914. Austro-Ugarska objavila rat Srbiji

    zaraćeni vojni savezi – Antanta i Središnje sile

  • Antanta –

    1914. Velika Britanija, Francuska, Rusija.

    1915. Italija (Londonski ugovor).

    Središnje sile –

    1914. Austro-Ugarska, Njemačka, Osmansko Carstvo.

  • Njemački plan - brzi rat.

    Antanti – odgovarao dugi rat.

    Europska bojišta –

    zapadno - pozicijski (rovovski rat)

    istočno

    balkansko

    talijansko bojište - Italija protiv A-U (Soča)

  • Istočno –

    Na sjeveru Rusija protiv Njemačke.

    Na jugu Rusija protiv A-U.

    Južno –

    Antanta protiv Osmanskog Carstva.

    Galipolje - Dardanelska ekspedicija, početak 1915.,

    neuspjeh.

    Kraj 1915. A-U okupacija Srbije i Crne Gore.

  • Velike bitke –

    1916. Verdun, Somma.

    1916. Jylland – pomorska bitka.

    Nova oružja – tenk, bojni otrovi, podmornica.