Lovačko oružje i municija (PDF 1.08MB)

LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJAI OSNOVI BALISTIKE

Lovačko oružje je vatreno or‐užje raznih vrsta i kalibara kojimčovjek (lovac), ispaljujući krozcijev projektil potisnut gasovimasagorelog baruta, lovi (odstre‐ljuje) lovnu divljač na različitimdaljinama.

KRATAK ISTORIJATLOVAČKOG ORUŽJA

Pod osnovnim istorijskim po‐jmom lovačkog oružja mogu sepodrazumijevati lovčeva (čovjeko‐va) pomagala, kojima je mogao daodstrijeli (ulovi) neku vrstu di‐vljači čije je meso koristio za pre‐hranjivanje a krzno za odjeću i ob‐uću. Prvo lovačko oružje, sa as‐pekta istorije, bili su najobičnijipredmeti iz prirode, koje je tada‐šnji pračovjek koristio kako bi lak‐še uspio da ulovi neku divljač kojamu je bila neophodna za osnovnopreživljavanje. U većini slučajevabili su to neki komadi drveta(grane) ili kosti krupnijih život‐inja, kojima je tadašnji pračovjek(pralovac) lovio divljač. Danas se,

u razvijenim zemljama svijeta,lovci vraćaju drevnom lovu kori‐steći luk i strijelu, ali daleko savre‐meniju, kojom mogu na velikimdaljinama vrlo precizno gađati,odnosno vršiti odstrijel divljači.Ali, to je samo sporadičan pokretmalog broja zaljubljenika koji, uvrlo malom procentu od ukupnelovačke populacije, na taj načinupražnjavaju lov i sportsko strelja‐štvo. Danas se, ipak, gotovo is‐ključivo koristi vatreno oružjekoje je predmet našeg razma‐tranja.

Razvojem čovjeka razvijao sei pribor za lov jer je njihov razvojtijesno povezan tokom najranijeistorije čovječanstva. Od momentakada je čovjek počeo koristiti na‐jprimitivnije oružje, on se ujednoi umno razvijao pa je pronalaziosve novije načine korišćenja ra‐znih predmeta iz prirode, da bi ka‐snije, prema svojim umnim spo‐sobnostima i potrebama, počeooblikovati lovačko oružje koje jetako i nastalo.

U početku su korišćeni raz‐ličiti tipovi buzdovana, kojima su

LOVSTVOLovački savez Crne Gore

492

LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA

I OSNOVI BALISTIKE

udarcem obarali divljač, te zašil‐jeni komadi pravih grana, koje supredstavljale primitivna koplja ko‐ja su omogućavala da se divljačulovi na bliskom rastojanju, takoda lovac nije morao dolaziti u di‐rektni kontakt sa često opasnimživotinjama. Tadašnji pračovjekuspijeva da proizvede prvi luk istrijelu, što je u to vrijeme značiloogroman iskorak za čitavo čovje‐čanstvo. Tako opremljen lovac mo‐gao je da ulovi svoj plijen sa većedaljine pa samim tim da uspješnijei lakše obezbijedi hranu za svojuporodicu. Usavršavanjem luka istrijele, pri kraju ere, efikasni do‐met ovog oružja prelazio je grani‐cu od preko 60 m.

Razvoj lovačkog oružja krozistoriju čovječanstva nije bio takobrz i trajao je milenijumima, da bitek u 13. vijeku ( preciznije 1264.god.), prvi put u Evropi, bilo upo‐trijebljeno najprimitivnije vatrenooružje. Prva vatrena oružja, ko‐jima je barut paren pomoću ba‐klje, bila su teška i nepouzdana,tako da je prošlo nekoliko vjekovadok lovačko oružje nije postalopraktično i upotrebljivo za usp‐ješan lov divljači. Sve do tih vre‐mena za lov su se koristili luk istrijela, kasnije i samostrijel kaomnogo efikasnije lovačko oružje.Višemilenijumska praksa učinilaje da su se u korišćenju ovog ta‐kozvanog hladnog oružja, lovci to‐liko izvještili da su pogađali divljač

u trku ili pticu u letu, a njime su seupražnjavala i takmičenja u gađa‐nju mete.

Prva vatrena oružja su se sas‐tojala samo od jedne bronzane ci‐jevi, sa jedne strane zatvorene, zakoju se koristio tadašnji crni ba‐rut, te sloj kučine umjesto čepa, pazrno ili sačma i na kraju ponovosloj kučine. Paljenje se vršilo ba‐kljom kroz rupu na dnu cijevi. Za‐

Nikola Marković LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

493

Drevni lovac

paljeni barut je svojim sagorije‐

vanjem razvijao pritisak koji je za

to vrijeme velikom snagom izbaci‐

vao zrno ili sačmu u pravcu nišan‐

skog cilja. Prve puške su imale

primitivni drveni kundak kojim je

puška oslanjana na rame radi lak‐

šeg nišanjenja.

Veliki napredak je načinjen

kada je izmišljen autonomni sis‐

tem za paljenje baruta u cijevi, po‐

moću varnice sa kremena (kreme‐

njača). Najveće dostignuće se ve‐

zuje za 18. vijek (preciznije 1774.

god.), kada su francuski stručnjaci

pronašli korišćenje živinog fulmi‐

nata kao zapaljivog sredstva za

paljenje baruta u cijevi. To je bio

ogroman napredak u razvoju i od

tada dolazi do naglog razvoja va‐

trenog oružja koje se u to vrijeme

koristilo za lov i ratovanje.

Ne mnogo poslije toga na‐

pravljen je autonomni metak za

vatreno oružje koji je sadržao sve

potrebne elemente: kapislu, čau‐

ru, barut, čep, zrno ili sačmu i pok‐

lopac, tako da se ubrzo prešlo na

puške koje su punjene posebno

pripremljenim mecima sa zadnje

strane kroz zatvarač a zvale su se

ostraguše. Tako se i došlo, razvo‐

jem tehnologije, do današnjih lo‐

vačkih pušaka koje se ne razlikuju

mnogo. Puška sa prvim integral‐

nim metkom napravljena je u Fra‐

ncuskoj (Lefose). U integralnom

metku se nalazila kapisla, pa čak i

udarna igla kapisle čiji je jedan

kraj virio iz boka dna metka. Ovu

iglicu udarao je čekić nabijajući je

u fulminantnu smjesu kapisle i

tako izazivao paljenje kapisle pa i

barutnog punjenja (crnog baruta).


494

Puška kremenjača

PODJELA LOVAČKOGORUŽJA

Lovačko oružje se dijeli na:

-oružje sa glatkim cijevima(sačmarice), namijenjeno za od‐strijel sitne divljači,

-oružje sa olučenim(žlije‐bljenim) cijevima (kuglare), nami‐jenjeno za odstrijel krupne div‐ljači1,

-kombinovano oružje, oru-žje sa glatkim i olučenim cije-vima, namijenjeno za odstrijel si‐tne i krupne divljači.

LOVAČKO ORUŽJE SAGLATKIM CIJEVIMA

(SAČMARICE)

Lovačko oružje sa glatkimcijevima (sačmarice) je vatrenooružje na kojem je unutrašnjost ci‐jevi glatka i služi za ispaljivanjemetka sa sačmenim punjenjem.

Sačmarice mogu biti prela‐mače, a ako su im cijevi čvrsto fik‐sirane za glavu onda su to nepre‐

lamače, odnosno jednometke ilipoluautomatske.

Puška sačmarica prelamačasastoji se od glave puške, cijevi,kundaka i podkundaka.

Glava puške (baskula) jedio u kojem se nalazi kompletanmehanizam za bravljenje i opalje‐nje puške na kome se nalazi ko‐čnica. Jednim dijelom se veže zakundak a drugim za cijevi.

Cijev lovačke puške sač‐marice se, po unutrašnjoj građi,sastoji od sljedećih djelova:

-Ležište metka je dio cijevi ukoji se stavlja metak. Metak koji sestavlja mora uvijek odgovarati le‐žištu za koji je propisan. Dio le‐žišta je znatno ojačan u odnosu nadrugi dio cijevi kako bi mogao iz‐držati pritisak barutnih gasova priopaljenju metka. Na samom ulazumetka u cijev, odnosno ležište, na‐lazi se jedno proširenje u zidu kojeima produbljenu ivicu za dno ča‐ure sačmarskog metka, u međuna‐rodnoj lovačkoj literaturi obilje‐žava se sa “R” (rub). Ležište metkaje bilo u početku izrade sačmaricadužine 65 mm, a sa napretkom te‐hnologije dužina ležišta se pove‐ćala na 70 mm za normalne ipolumagnum kalibre, 76 mm zamagnume i 89 mm za super mag‐nume.


495

Shodno Zakonu o divljači i lovstvu, dozvoljen je odstrijel iz lovačkog oružja sglatkim cijevima kalibra 10, 12, 16 i 20Od krupne divljači jedino sačmarama možemo loviti divlje svinje.

-Konusni prelaz sa ležištemmetka do duše cijevi je suženje,konus od proširenog ležišta metkado osnovne širine duše cijevi. Ko‐nus je napravljen da bi sačmenopunjenje iz čaure metka lakše ušlo

u cilindrični dio (dušu cijevi). Su‐ženje je jednako debljini zida čau‐re lovačkog metka, tako da je unu‐trašnji prečnik čaure metka prib‐ližno jednak prečniku duše cilin‐dričnog dijela cijevi puške.


496

Lovačka puška sačmarica

VAŽNA NAPOMENA - Nikad se u pušku ne smije koristitimetak čija je čaura duža od ležišta, jer bi pri opaljenju čeoni diotijela čaure ušao u već suženi dio cijevi preko konusnog prelazavan ležišta, pa samim tim bi došlo do većeg naprezanja mater-ijala cijevi puške što se, u većini slučajeva, završava deformaci-jom ili rasprskavanjem cijevi.

Naprsnuće cijevi

-Duša cijevi je cilindrični diocijevi koji se prostire od konusnogsuženja do čoka. To je osnovna,glatka širina cijevi vrlo značajna zapravilan posip sačme.

-Konusni prelaz čoka je diocijevi koji povezuje cilindričnu du‐šu cijevi sa suženim dijelom na us‐tima (čokom).

‐Čok je suženi dio cijevi odkonusnog suženja do kraja usta ci‐jevi.

Dugo se smatralo da dometsačmarice zavisi, prije svega, oddužine cijevi, jer duža cijev dajepravilniji i uži posip. Polovinom19. vijeka je dokazano da se ug‐radnjom čokova, suženjem cijevi uustima postiže još bolji efekatsačmenog snopa na meti ili div‐ljači. Sačmena zrna, koja prolazekroz cilindrični dio (dušu) cijevi, ukonusnom prelazu se skupljaju igrupišu tako da na izlasku djelujukao uži i gušći snop prema cilju,

što daje veću energiju i bolji efekatpogotka.

Sada se proizvode puške safiksnim i promjenljivim čokovima.Njihova podjela s obzirom na di‐menzije suženja cijevi i namjene jesljedeća:

a)Cilindar – služi za bliskarastojanja,

b)Četvrtina čoka – od 0,1 do0,2 mm služi za bliža gađanja,

c)Polučok – od 0,3 do 0,7mmsluži za srednja gađanja

d)Tri četvrtine čoka – od0,8 do 1,0 mm služi za dalja i da‐leka gađanja,

e)Pun čok – od 0,9 do 1,1mmsluži za veoma daleka gađanja


497

Presjek cijevi (duša cijevi, prelazni konus i čok)

-Promjenljivi čokovi – suuniverzalni čokovi koji se ugrađu‐ju u usta cijevi i zatezanjem se pri‐čvršćuju. Ovi čokovi se najčešćeugrađuju u modele jednocijevnihsačmarica (pumparica – repetirkii poluautomatskih), a u posljednjevrijeme i kod lovno sportskih dvo‐cijevki.

Podjela lovačkih pušakasačmarica u odnosu na broj ci-jevi

Broj cijevi sačmarica može dabude različit, pa ih s tog aspektadijelimo na: jednocijevke, dvoci‐jevke, trocijevke, četvorocijevkeitd.

Kombinovane puške su ta‐ko urađene da korisnik, na jednuglavu (baskulu), može koristitinekoliko vrsta cijevi u različitim

kalibrima sačme, kugle ili kombi‐novano.

Jednocijevne puške supumparice ili poluautomatskepuške. Međutim, po našem zakonui etičkom kodeksu, za lov divljačimogu se koristiti sačmarice na‐punjene sa ne više od dva metka.

Prelamače su puške sa gla‐tkim ili olučenim cijevima koje seotvaraju i zatvaraju prelamanjemcijevi u glavi puške. Prelamače


498

Promjenljivi čokovi

mogu biti jednocijevke, dvocijevkei trocijevke (drilling), a rijetko čet‐voro cijevke.U zavisnosti od polo‐žaja cijevi one su podijeljene na:

-Položare - kada im je me‐đusobni položaj cijevi horizontal‐no položen (jedna pored druge) i

-Bokerice ‐ kada im je me‐đusobni položaj cijevi vertikalan(jedna iznad druge).

Prednost bilo koje od ove dvi‐je vrste sačmara je teško odreditii manje više zavisi od ukusa. Za ni‐jansu prednost ima Bok sistem,zbog boljeg vidnog polja lovca, kaoi načina bravljenja, ali sve u sve‐mu, izbor položaja cijevi za lov vi‐še je stvar ukusa i izbora samoglovca.

499Jednocijevna puška

Položara

Bokerica

Podjela lovačkih pušakasačmarica u odnosu na načinbravljenja

Lovačke puške se, u odnosu

na način bravljenja, dijele na:

-Repetirke, puške u koje se

metak unosi u ležište repetiran‐

jem zatvarača, bilo da su pumpar‐

ice, poluautomatske ili sa obrto‐

čepnim zatvaračem

-Prelamače, puške koje se

pune i prazne prelamanjem cijevi

u glavi puške.

Bravljenje ovakvih pušaka

može biti jednostruko i dvo-struko. Jednostruko bravljenje je

kada puška ima samo gornje klju‐

čeve u glavi, a dvostruko bravlje‐

nje je kada puška ima gornje i

donje, ili dvostruke donje ključeve.

Ostala podjela lovačkih pu-šaka

Lovačke puške repetirke se

dijele na:

‐Klasičan sistem koji je ugra‐

đen u repetirke sa obrto-čepnimzatvaračem,

-Lever action (kaubojke),

-Slide action (pumparice) .

500

Lovačka puška repetirka sa obrtočepnim zatvaračem

Slide action (pumparice)

Lever action (kaubojke)

Kod pušaka prelamača sis‐tem opaljenja je različit a najčešćisu sljedeći sistemi:

-Orozare, čekićare su puškekod kojih su orozi sa spoljne st‐rane glave puške, i napinju se ru‐čno.

-Blic (blitz) je sistem opalje‐nja koji je sa svim svojim djelvimaučvršćen na pločicu iznad obara‐ča. Vrlo je jednostavan i funkciona‐lan, lak za održavanje.

-Anson Deli (Anson & Dee-ley) je čitav smješten, ukopan uglavu puške, pa s jedne straneslabi samu površinu glave i vrlo jetežak za održavanje.

-Sistem opaljenja na un-utrašnjim stranama bočnihpločica (SeitenSchloss) je sistemkoji je ugrađen na unutrašnjimstranama bočnih pločica glave pu‐ške, a nazvan je po pronala‐začimai prvim proizvođačima čuvene en‐gleske puškarske radionice Ho-land & Holand.

Ovaj sistem zahtijeva vrhun‐sku preciznost izrade i materijaleveoma visokog kvaliteta. Koristega najugledniji svjetski proizvo‐đači Engleske, Holandije, Njema‐

čke, Francuske, Rusije, Italije, Špa‐nije i dr.

Kalibri pušaka sačmara

Kalibar puške je prečnik dušecijevi. Kalibre kod lovačkih pušakasačmarica utvrdili su Englezi pobrojevima koji označavaju kalibre,a označeni su brojevima 2 – 4 – 8– 10 – 12 – 14 – 16 – 20 – 24 - 28– 32 – 36. Ovi brojevi u stvari po‐kazuju koliko se komada, jednakiholovnih kugli datog prečnika cijevi(kalibra), može izliti iz jedne funteolova. To znači da ako se iz funteolova mogu izliti samo 2 kugle,prečnik će biti označen sa 2, a akose iz funte olova može izliti 12 jed‐nakih kugli, prečnik te kugle bićeoznačen sa 12, odnosno ako se izfunte izlije 20 jednakih kugli ka‐libar kugle će biti označen sa 20itd.

Puške najvećeg kalibra, kaošto je 2 ili 4, korišćene su u pro‐šlosti za lov divljih pataka i gusakau jatima. Danas se veoma rijetkomogu naći u upotrebi, a takođe ve‐liki kalibri 8 i 10 su imali istunamjenu i vrlo rijetko se koriste uAmerici i Kanadi. Puške kalibara12-16 i 20 spadaju u kategorijunajzastupljenijih kalibara širomsvijeta, dok su puške kalibara 28–


501Tablica sa oznakama kalibra sačmara izraženim u milimetrima

32 i 36 dosta rijetke, mada ih jošmožemo naći u upotrebi i koristeih lovci koji su ”zaljubljenici” umale kalibre i lakše puške.

Kalibar 36 se u Americi ozna‐čava kao 410 (0,410 inča).

Od kalibra sačmarice zavisikoličina sačme koju sadrži metaki teorijski su uvijek efikasniji većikalibri, a od količine sačme zavisiširina sačmenog snopa kao i do‐met. Posljednjih decenija, napret‐kom tehnologije, naročito je pove‐ćana proizvodnja polumagnum imagnum municije za koje se ko‐riste čaure dužine 70 i 76 mm, ukoje staje veća količina baruta isačme u odnosu na standardnumuniciju.

Neophodno je napomenutida je dužina ležišta metka, ozna‐čena na cijevi, granica dužine ča‐ure koja se smije upotrijebiti, a sa‐mim tim magnum municija zasačmarice se može koristiti samou puškama u kojima je u cijevimaležište 76 mm i, naravno, sa oja‐čanim mehanizmom bravljenja izidovima cijevi. Municija sa stan‐darnim punjenjem se smije upo‐trijebiti u magnum puškama istihkalibara. Ovo je veoma važnanapomena jer bi lovac, korišće‐njem magnum municije, koja pri‐likom opaljenja stvara znatno većepritiske u cijevi, samim tim mogaoda dovede u opasnost samog sebepa time i svoje oružje.

Posljednjih nekoliko godinaproizvode se i puške koje mogukoristiti super magnum municijusa ležištima dužine 89 mm. Muni‐cija za ovakve puške je posebneizrade i može se upotrijebiti samou puškama koje su načinom bravl‐jenja i dužinom ležišta predviđeneza njenu upotrebu, a u sebi sadržečak do 50 grama sačme. Puške zaovu vrstu municije proizvode se uviše kalibara, ali su u odnosu nastandardne znatno ojačane pa susamim tim i teže, tako da za sadanemaju značajnu upotrebu u lovu.

Takođe, imamo i novitete izItalije gdje se proizvela municijaza efikasan domet sačmenog sno‐pa čak do 120 m pa i više, što zanormalnu, pa i mangum municiju,nije moguće. To je municija kojaima specijalnu konstrukciju u ko‐joj je sačmeno punjenje raspodi‐jeljeno u dvije plastične korpice,otvorima okrenutim jedan premadrugom, tako da je sačma iz prvenormalno okrenute korpice kojase uz čep rasipa standardno do 50m, a sačma iz druge korpice (navrhu metka) okrenuta je za 180stepeni i leti sa dnom korpice un‐aprijed, sve do oko 70 m daljinekao kompaktan projektil, da bi tektada, poslije okreta, sačma nas‐tavila sama šireći se tek od togmomenta u narednih pedesetakmetara. Tako, u stvari postoje 2snopa koja se javljaju jedan izadrugog odnosno jedan poslije dru‐


502


503

gog. Sačmeno punjenje sadrži pre‐

ko 50 grama kuglica pa bi puška

standardne težine postala pravi

aparat za snažno udaranje o rame

i obraz, za ovakvu vrstu municije

trebala bi puška koja je teška ne

manje od 5 kg ali je sigurno da ne

postoji ni jedan lovac koji bi sa

takvom puškom rado lovio, pa i da

je zakonom dozvoljeno. Naravno,

preporuka lovcima je da koriste

oružje za lov standardnih karak‐

teristika, performansi sa munici‐

jom koja proizvodi u cijevi pritisak

od 400 do 650 bara. Time će i lov

predstavljati pravo zadovoljstvo, a

s obzirom na to da je zakonom do‐

zvoljeno sačmarom loviti na dalji‐

ni ne većoj od 50 m, takvo oružje

će u potpunosti ispuniti njihove

zahtjeve.

LOVAČKO ORUŽJE SAOLUČENIM CIJEVIMA –

KUGLARE

Kuglare su oružje u kome je

cijev puške iznutra narezana para‐

lelnim, spiralnim žljebovima (olu‐

cima). U posljednje vrijeme neki

proizvođači lovačkih kuglara (He-ckler & Koch, Blaser, Krieghoff,Steyr-Mannlicher i dr.), unutra‐

šnjost olučene cijevi buše u obliku

spiralnog poligona, u presjeku sli‐

čnom kvadratu sa zaobljenim ug‐

lovima i blago zaobljenim stra‐

nama, što se stručno naziva polig-onalno bušenje olučenih cijevi.

Lovačko oružje sa olučenim(žlijebljenim) cijevima namijenje‐

Naprsnuće ležišta metka

VAŽNA NAPOMENA - Nikada se u pušku kuglaru ne smijekoristiti metak čije dimenzije ne odgovaraju kalibru puške, kodopaljenja zbog visokog pritiska došlo bi do većeg od dozvolje-nog naprezanja materijala cijevi puške, što u većini slučajevazavršava deformacijom ležišta metka ili rasprskavanjem cijevi.

no je za ispaljivanje municije sajedinačnim zrnom. U lovačkomžargonu nazvano je kuglom jer suispaljivana zrna nekada davno im‐ala oblik olovne kugle pa im je za‐to sada ostao naziv ”kuglare”.

Kuglare su namijenjene zaodstrijel krupne divljači ili ”div‐ljači visokog lova”, rečeno lovačk‐im žargonom.

Olučena cijev puške kuglaresastoji se iz sljedećih djelova:

-Ležište metka je proširenidio cijevi, iznutra je potpuno usk‐lađeno sa profilom i dimenzijamametka koji se u njemu koristi.

-Prelazni konus ležišta me-tka je suženje cijevi od ležišta me‐tka ka duši cijevi prije žljebova ipolja. Ovo konusno suženje u ci‐jevi omogućava prilikom ispal‐jenja metka lakše uvođenje zrna udušu cijevi.

-Duša cijevi je presjek os‐novne cijevi od prelaznog konusaležišta metka do usta cijevi, kaošto je rečeno, iznutra je narezano(urezano) sa 4,6 ili više žljebova(oluka), koji se naizmjenično sapoljima cijevi prostiru čitavom du‐žinom duše cijevi, paralelno i spi‐ralno uvijeni do usta cijevi. Uvi‐jenost ovih oluka je različita u za‐visnosti od kalibra, npr. kod kali‐bra 8 x 57 zavojnost oluka krozcijev je približna 2,5 krugova. Spi‐ralno postavljeni oluci (žljebovi)

obezbjeđuju zrnu rotaciju koja mudaje potrebnu stabilnost za po‐trebnu što veću preciznost puta‐nje do cilja. Bez ovog rotacionogkretanja zrno ne bi imalo pravilnokretanje kroz prostor već bi setumbalo, čime bi imalo i manju st‐abilnost pa samim tim manji do‐met, nepravilnu putanju i mnogološiju preciznost.

‐Na spoljnom dijelu cijevi na‐laze se mehanički nišani. Pred-nji je postavljen neposredno izausta cijevi, a zadnji nekoliko san‐timetara ispred ležišta metka.

Prednji nišan je najčešće uobliku mušice, različitih je dimen‐zija, može biti u raznim bojama,srebrno bijeli, crveni, zeleni, dokzadnji nišan čini jedna vertikalnapločica postavljena poprijeko naosu duše cijevi, sa prorezom u sre‐dini sa gornje strane. Imamo kla‐sične (fiksne) i podešljive. Ležišteza montažu optičkog nišana semontira na gornju površinu cijevigdje je proizvođač oružja ostavioprostor za njegovu montažu. Cijevikuglara i repetirki, najčešće su fik‐sno ušrafljene ili na drugi načinpričvršćene za sanduk ili baskulupuške.

Kod novijih modela karabina(npr. Blaser) cijev se može premaželji vlasnika jednostavno i lakomijenjati, tako da se na jednoj bazimogu montirati različite cijevi urazličitim kalibrima (mali, srednji


504


505

i magnum), tako promjenom ci‐jevi, odnosno kalibara, možete pri‐lagoditi oružje za lov bilo kojevrste životinja. Glavna karakteris‐tika kuglara je, kao što je već re‐čeno, da je cijev iznutra narezanažljebovima (olucima). Između žl‐jebova (oluka) su izdignuti un‐utrašnji djelovi cijevi koje nazi‐vamo polje.

Žljebovi i polja omogućavajuispaljenom zrnu da se sa svojomkošuljicom užlijebi u njih i tako priopaljenju dobije rotaciono kre‐tanje koje zrnu, po izlasku iz cijevi,daje pravilnu stabilnost i putanjudo cilja. Zahvaljujući rotaciji zrnapostignuta je maksimalna preci‐znost dometa.

Kuglare, odnosno puške saolučenim cijevima, mogu biti ra‐zličite konstrukcije (repetirke –karabini – prelamače), sa jednom,dvije cijevi ili više cijevi.

Repetirke ili karabini, kojesu već definisane u prethodnimpoglavljima, mogu biti sa jednimili više metaka u magacinu. Poredtoga, u repetirke karabine spadajui puške sa različitim načinom re‐petiranja, od obrtnočepnog za‐tvaranja, preko lever action (kau‐bojke), te pump action (pumpar‐ice), različitih proizvođača u razli‐čitim varijantama itd. Kod ovihvrsta pušaka, isto kao kod sač‐mara, moraju biti plombirane za 2

metka u šaržeru jer su takvi pro‐pisi u mnogim zemljama Evrope.

Karabin

Kuglare – prelamače (Kip-plauf) su takođe već definisane. Uodnosu na broj cijevi mogu bitijednocijevke, dvocijevke, trocije‐vke, četvorocijevke.

-Jednocijevke su puške kojeimaju samo jednu cijev, lakše suod ostalih i pretežno se koriste zalov u veoma teškim terenskim us‐lovima (visokoplaninski lov).

-Dvocijevke su puške kojeimaju dvije cijevi, a po položaju ci‐jevi mogu biti horizontalne ili ver‐tikalne.

-Trocijevke (drilling) supuške sa tri cijevi koje mogu biti uraznim kalibrima a obično se pro‐izvodi sa cijevima dvije sačmene ijedna olučena.

-Četvorocijevke su puške sačetiri cijevi koje mogu biti u raz‐nim kalibrima, obično se proiz‐

vode sa cijevima dvije sačmene,jedna olučena srednjeg i jednamanjeg kalibra. Vrlo su rijetkezbog svoje konstrukcije i broja ci‐jevi. Jako su teške i vrlo malo seupotrebljavaju za lov divljači.

Kalibri pušaka sa olučenimcijevima

Kalibar puške kuglare je u st‐vari prečnik polja cijevi u milime‐trima. Kalibar kod pušaka sa olu‐čenim cijevima u Evropi se iz‐ražava sa proizvodom:

Prečnika polja cijevi kug-lare izražene u milimetrima,puta dužina čaure izražena umilimetrima.506

Dvocijevka

Jednocijevka

Dvocijevka – usta cijevi

Kalibri u Evropi se označa‐

vaju sa npr.: 6 x 70 R; 6,5 x 57 R; 7

x 57; 7 x 64; 7 x65 R; 8 x 57; 9,3 x

74 R; pri čemu dodatak “R” oz‐

načava da je čaura sa rubom, što

ujedno i znači da je namijenjena za

prelamače.

Amerikanci imaju svoje oz‐

nake kalibara koje su najčešće iz‐


507

Trocijevka (driling)

Trocijevka (driling) –usta cijevi

Četvorocijevka

Četvorocijevka – usta cijevi

ražene u stotim (hiljaditim) dje‐lovima inča (i još nekih oznaka).Tako npr. puška u kalibru po ev‐ropskom standardu 7,62 x 63, uAmerici nosi oznaku 30‐06, što biznačilo da je kalibarska grupa 30odnosno 7,62 mm i da je uvedenou vojno naoružanje 1906 (06) poameričkim oznakama.

Tako se u Americi npr. javljajusljedeći kalibri: 22 long rifle, 22Hornett. 222 Remington, 22‐250Win, 7 Rem/mag, 300 win/mag,375 H&H itd .

KOMBINOVANO ORUŽJE /SAČMA - KUGLA

Kombinovane lovačke puš-ke su, kako im samo ime kaže,kombinovane od glatke cijevi zasačmu i olučene za kuglu. Najčešćesu dvocijevke, ređe su trocijevke(drilling), dok su rijetko četvoro‐cijevke.

Dvocijevke su puške kod ko‐jih je jedna cijev olučena za kuglu,a druga glatka za sačmu. Kod kom‐binovanih dvocijevnih pušaka sapoloženim cijevima olučena cijevje najčešće sa desne strane. Zaolučenu cijev uvijek se koristi pre‐dnja obarača koja može biti po‐dešljiva.

Kod kombinovanih dvocijev‐nih pušaka sa vertikalnim cijevima(Bok) obično je olučena cijev sadonje strane, što obezbjeđuje sta‐bilniju statičku sigurnost bravlje‐nja puške, jer metak olučene cijevistvara puno veći pritisak a donjacijev se nalazi u osi centra pre‐lomne osovine. Samim tim takavpoložaj cijevi omogućava mnogoveće pritiske prilikom opaljenja, asa druge strane, s obzirom na po‐ložaj donje cijevi u odnosu na pre‐lomnu osu puške, ispaljeni metakizaziva mnogo manje odskoke jer,kao što je rečeno, osa metka je usamoj osi preloma puške. Manaovakvog rasporeda cijevi je udalje‐nost ose cijevi od optičkog nišana


508

Kombinovana lovačka puška

Kombinovana lovačka puška –

usta cijevi

pa prilikom pucanja može doći doneželjenog promašaja cilja, uko‐liko lovac ne drži potpuno verti‐kalno pušku. Neki proizvođači su,kao npr. na Češku zbrojovku, po‐stavili olučenu cijev gornju kodmodela ZH, čime je smanjen rizikpromašaja usljed nepravilnog dr‐žanja, ali su zato morali znatnopojačati ključeve (bravu) na meh‐anizmu za zatvaranje zbog velikognaprezanja, s obzirom na to da supritisci kod olučenih cijevi mnogoveći od pritisaka u sačmenim cije‐vima.

Posljednjih godina renomi‐rani proizvođač oružja Blaser ko‐nstruisao je i proizveo novi sistembravljenja pod nazivom “Blokbrava za prelamače” (KippBlockverschlus). Ovo vrlo kvali‐tetno zabravljivanje, bez obzira nato da li je ona jednocijevka, dvoci‐jevka ili trocijevka, omogućavakorišćenje i najačih kalibara met‐ka namijenjenih za sve vrste ev‐ropske krupne divljači, a da pritome glava ne trpi nikakve prom‐jene prilikom opaljenja.

Takođe, velika prednost Bla-sera i kombinovanih pušaka jeta što su cijevi slobodnoležeće,odnosno mogu se poslije ispalje‐nja metka slobodno istezati a dapri tome jedna na drugu nemajubilo kakav uticaj na preciznost.Ovo je postignuto time što su cijevimeđusobno povezane samo u

glavi puške, dok se u ostalim dje‐lovima ne naslanjaju jedna nadrugu. Samim tim je izbjegnutapoznata mana (penjanje ili spuš‐tanje pogotka) kod kombinovanihpušaka. Na puškama kod kojih sucijevi međusobno vezane čitavomsvojom dužinom, cijev iz koje sepuca biva zagrijana, te se isteže adruga čvrsto povezana cijev to nedozvoljava pa samim tim dolazi dopomenutog penjanja ili spuštanjapogotka što lovac (strijelac) pret‐hodno ne može primijetiti. Sličnapojava je kod cijevi koja je prilju‐bljena uz drvo kundaka, ukolikonije dobro urađen beding . Da nebi dolazilo do ovih neželjenih pro‐blema, poslije prvog opaljenja, tre‐ba sačekati nekoliko sekundi da secijev ohladi na taj način će se iz‐bjeći neželjeni efekti, odnosno ne‐će dolaziti do rasturanja pogoda‐ka.

SASTAVNI DJELOVILOVAČKIH PUŠAKA

Cijev (cijevi)

Osnovni dio lovačke puške jecijev, a puška može da bude sa je‐dnom, dvije ili više cijevi. Cijevimogu biti glatke i olučene, ili kom‐binovane, istih i različitih kaliba‐ra. U prethodnom poglavlju je re‐čeno od kojih se djelova sastojicijev. Osim toga, na samoj cijevi


509

sačmarice, kao i kod kuglara, na‐laze se nišani sa gornje strane. Kodsačmarica, kao i kod ostalih pu‐šaka, imamo zadnji i prednji nišan,s tim što je kod sačmarica zadnjinišan šina sa gornje strane dužčitave dužine cijevi. Širina šine sekreće od 7 do 13 mm. Šire šine sekoriste samo za manji broj sport‐skih puška, velika širina šine sma‐njuje lovcu vidno polje prilikomgađanja. Zadnji nišan iako dostagrublji, zadovoljava potrebe sač‐marice s obzirom na širinu sač‐menog snopa u zoni pogotka. Nakraju (ustima cijevi) nalazi semušica koja može biti različitogoblika i dimenzija i boje, kao i kodkuglara. Kod kuglara sa olučenimcijevima mora postojati zadnji iprednji nišan, mnogo finije izrade,

sa mogućnošću podešavanja jer sekuglarama gađa na većim rasto‐janjima jedinačnim zrnom gdje jepotrebna velika preciznost po‐godka.

Glava (baskula) puške sabravljenjem

U glavi puške je ugrađen sis‐tem za bravljenje i opaljenje. Brav‐ljenje je obrađeno u prethodnimpoglavljima pa nema potrebe dase ponavlja, treba napomenuti daje kod mnogih jednocijevnih pu‐šaka bravljenje obrtnočepno, biloda se ručno repetira ili poluauto‐matski. Kod prelamača bravljenjeje (jednostrukim ili dvostrukim)ključevima.


510 Olučene cijevi za kuglu

Glatka cijev za sačmu

Pardi–grenerom – dupligrenerom koji se naziva Kerstenili, u najnovije vrijeme, gornjimbok bravljenjem za prelamače.Izvlakač je uređaj u glavi puškekoji izvlači ispaljenu čauru ili neis‐paljeni metak iz cijevi (ležištametka).

Ejektor ‐ ima ih više tipova anajviše su cijenjeni Holand&Ho-land. Ejektori izbacuju čauru is‐paljenog metka prilikom prela‐manja pa time znatno ubrzavajuneophodno prepunjavanje puške.

Mehanizam za opaljenjepuške

Mehanizam za opaljenje jezbir uređaja koji su smješteni uglavi puške i služi za napinjanje,

opaljenje i kočenje. Mehanizam zaopaljenje je kompletan kada sa‐drži: udarnu oprugu, udarač,okidač – obarač (obarače), ele-mente za kočenje, okidače,položice za odapinjanje uda-rača obarače sa udarnom iglom(sa povratnom opružicom) kodpušaka prelamača, a kod repetirki(karabina) različitih varijanti od:udarne opruge, udarača saudarnom iglom, i sistema ko-čenja, okidača (obarača).

Kod novijih generacija kara‐bina – repetirki npr. Blaser saručnim napinjanjem udarača sis‐tem za kočenje je kao cjelina po‐vezan sa zatvaračem, tako da pu‐ška sve vrijeme lova nije napetasem neposredno pred opaljenje,odnosno kada je želite otkočiti,


511

Glava puške


512

kočnicom napinjete mehanizamza opaljenje, što se smatra najsig‐urnijim konstruisanim mehaniz‐mom.

Okidači – obarači

Riječ je o uređajima pomoćukojih lovac vrši okidanje, tj. oslo‐bađa napetu udarnu oprugu, uda‐rač i udarnu iglu koji dovode doopaljenja metka. Okidači ‐ obaračemogu biti dvostepeni sa dva kolje‐na, te okidači sa ubržicama (Šne‐ler ili Šteher), bilo sa jednim ili dvaobarača (kod raznih vrsta kara‐bina pa i nekih jednocijevnih pre‐lamača kuglara), ili sa povratni‐com (uglavnom kod jednocijevnihili višecijevnih prelamača), u po‐

sljednje vrijeme koriste se jednos‐tavniji direktni obarači sa pode‐sivim mehanizmom okidanja. Prikorišćenju Šnelera sa dva obaračaprvo se povlači pripremni obarač,koji omogućava lako povlačenje

Kočnice

Okidači

drugog obarača. Šneler služi za na‐jzahtjevnija gađanja. Pri korišće‐nju Šnelera sa povratnicom prvose obarač gurne kažiprstom na‐prijed i tako je pripremljen za os‐jetljivo i lako okidanje. Korišćenjedirektno podesivog obarača omo‐gućava laganiji i precizniji pogo‐dak divljači ili mete.

Magacin metaka sa ili bezšaržera

Kod karabina sa više metaka– repetirki, ispod sanduka zatva‐rača nalazi se magacin za metke.Obično je ugrađen u dno sanduka,puni se kod nekih proizvođačaodozgo a kod nekih odozdo, ili je

kao šaržer (izmjenljiv) pa se moževaditi zajedno sa municijom. Šar‐žeri se kod karabina novije proiz‐vodnje, zbog usklađenosti sa pro‐pisom, rade sa 2 ili 3 metka. Uvećini slučajeva je rađen od če‐ličnog lima a kod novijih modelapušaka je od visoko kvalitetne pla‐stike. Kod nekih poluautomatskihpušaka šaržeri su u obliku tube(cijevi) i postavljeni su ispod cijevipuške. U njima su meci smještenijedan iza drugog.

Kočnice

Nalaze se ili u sklopu samihokidača ili na vratu kundaka pu‐ške, a kod starijih tipova, npr. Ma‐


513Magacin metka

usera, na samom udaraču sa zad‐nje strane. Takođe su opisivane uprethodnom poglavlju.

Kundak

To je jako važan dio puške.Kundaka imamo više vrsta i ob‐lika, rađenih iz jednog dijela, kaošto je slučaj kod mnogih karabina,ili iz dva dijela (kundak i potkun‐dak), bilo da je dužinom cijele ci‐jevi puške ili do određene dužinecijevi. Ako je kundak (potkundak)cijelom dužinom do usta cijevi(cijev je obično malo kraća) takvupušku nazivamo Štuc, što bi buk‐valno u prevodu značilo „kratež“, au lovačkom žargonu „šumska pu‐ška“.

Kundak je izrađen najčešćeod orahovog drveta. Najkvalitet‐niji dio je iz panja, struktura ta‐kvog drveta je najbolja, sa vrloukusnim šarama, pa je u većinislučajeva izrada samog kundakaod takvog drveta skuplja od cijenekompletne standardne puške. Ka‐ko tehnologija, iz godine u godinu,u svemu napreduje a proizvođačise utrkuju za što većom proizvod‐njom, plasmanom i povoljnijomcijenom, u zadnjih nekoliko god‐ina počeli su se proizvoditi odlaminiranog (slojasto slijepljenog)drveta, kao i od plastike koja jeveoma otporna na vlagu i udarce.Plastični kundaci u zadnje vrijemese mnogo koriste a proizvode se u

raznim varijantama, u zavisnostiod zahtjeva kupaca i tržišta. Ot‐porniji su na udarce i vremenskenepogode, koriste se najviše zatzv. radne puške koje se najvišeupotrebljavaju za lov, izrada ova‐kvih kundaka je mnogo jednos‐tavnija pa samim tim i jeftinija oddrvenih, a ugrađuju ih u jeftinijemodele pušaka .

Mjere kundaka su za lovca istrijelca najvažnija stvar ‐ kakostara poslovica glasi “puška gađa,kundak pogađa“. Obavezno na pu‐šci treba prilagoditi dimenzije ku‐ndaka korisniku oružja, što značida mjere moraju biti usklađene savisinom vrata lovca, širinom nje‐govog ramena, visinom oka i duži‐nom podlaktice do savijenog ka‐žiprsta. Pored toga, kundak morada bude zakrivljen na dolje, uvratu kundaka, kako bi visina okadošla tačno u liniju gornje ivicenišana (šine), kad se gađa me‐haničkim nišanom, ili u osu opti‐čkog nišana. Zato se u nekolikorazlikuje zakrivljenost kundakakod puške za gađanje mehaničkimnišanom u odnosu na pušku saoptičkim nišanom, mada to uvijeknije izvodljivo jer kod kombino‐vanih pušaka koje imaju cijevikugla/sačma koristi se sa stan‐dardnom visinom, ukoliko je ugra‐đen optički nišan, oko morate po‐desiti sa položajem optičkog ni‐šana, tako da u vidnom polju ne‐mate sijenku. Pored zakrivljenog


514


515

kundaka u donjem dijelu, kundakmora da bude zakrivljen za neko‐liko stepeni u desno po vertikali(za lovce koji gađaju sa desnog ra‐mena), a u lijevo ako gađaju sa li‐jevog ramena. Time se postižeugodniji položaj glave i oka prigađanju. Ovo je posebno značajnoza lov sačmaricama. Naravno, to jeprije svega zato što se sačmaricombrže gađa, samim tim nemate vre‐mena za podešavanje položajaglave i nema dva klasična nišana,šina služi kao zadnji nišan.

U najčešćoj upotrebi su dvaosnovna tipa kundaka:

-Engleski (sa malo zakriv-ljenim gotovo ispravljenim vra-tom kundaka),

-Njemački (sa pištoljskimrukohvatom većeg ili manjegza-krivljenja na kom se dostačesto nalazi obrazina na koju seoslanja obraz lovca prilikompucanja).

Peta kundaka sačmarice jenajčešće obložena bakelitnim, pla‐stičnim ili gumenim potkovom. Nakombinovanim puškama ili kugla‐rama, kao i sportskim puškamaugrađuje se isključivo gumeni me‐kani amortizer kako bi ublažiotrzaj puške. Gumeni amortizer jejako važan kod pušaka kuglarajačeg kalibra za precizno gađanjejer su znatno veći pritisci i potre‐bno je, što je više moguće, ublažititrzaj puške, kao i kod pušaka kojese koriste za takmičenje u gađanjuglinenih golubova discipline trap isket.

Olučeni umetak za glatke iolučene cijevi

Odavno se u sačmene cijevistandardnih pušaka umeću pose‐bno prilagođene olučene cijevimanjih kalibara iz kojih je mogućeispaljivati municiju sa zavidnompreciznošću.

Posljednjih godina, s obziromna pojačano bravljenje novih ti‐

Kundaci

pova pušaka, omogućeno je ume‐tanje olučenih cijevi većih kalibarau sačmene cijevi, pa je i sa njimaomogućen lov krupnijih vrsta ev‐ropske lovne divljači. Tako su na‐pravljene olučene umetak cijevi ukalibrima od 5,6 mm pa sve dostandardnih srednjih kalibara samanjim pritiscima barutnih ga‐sova od 7 i 8 mm, što zadovoljavanužne potrebe za lov najkrupnijihvrsta evropske lovne divljači. Da‐nas svaka bolja sačmarica sa do‐brim bravljenjem, sa takvim ume‐tkom može da posluži ne samo zaodstrijel srednje krupne divljačinego i krupne divljači sa najvećomtjelesnom težinom. Napravljene sui olučene umetak cijevi manjihkalibara (22 Hornet) i za pušku saolučenim cijevima većih kalibara,kao npr. 9,3 x 74 R kojom seomogućava lov sitnije divljači. Ovecijevi (umeci) se relativno jednos‐tavno postavljaju u cijev puške iisto tako imaju mehanizam da sejednostavno podese po visini ipravcu tako da mogu veoma pre‐cizno da se upucaju. Poslije kva‐

litetnog upucavanja moguće ih jeviše puta vaditi i vraćati u istucijev bez ikakvih posljedica napreciznost pogotka.

Naročito su se pogodne zaumetanje pokazale cijevi raznihkalibara manjeg pritiska pa jeposljednjih godina napravljen no‐vi posebni kalibar metka malogpritiska, koji je namijenjen zaumetak cijevi. Kalibar 6 x 70 R sesmatra gotovo idealnim za odstri‐jel krupne divljači kao što susrndać, divokoza i dr., a da se pritome, s obzirom na pritiske kojerazvija, može ugraditi u gotovosvaku sačmaricu a naročito kom‐binovanu pušku bez obzira nakalibar. Od bezbroj primjera iz‐dvojićemo samo jedan, od kalibra22 LR, do kalibra (8 x 57 IRS) gdjesami možete prosuditi što se sveovim kalibrima može loviti. Kao ikod kombinovanog oružja za ovemetke (i kratke cijevi) poželjno jekoristiti optički nišan radi boljepreciznosti pogotka.


516

Umetak sa olučenom cijevi

Ublaživač trzaja

Ublaživač trzaja puške je ure‐đaj koji kod skupljih modela pro‐izvođači ugrađuju po želji kupca amože se i posebno ugraditi i nje‐govo dejstvo je da unekoliko sma‐nji trzaj puške prilikom opaljenja.Trzaj puške je povratni udar puškeu rame lovca ili strijelca, kao reak‐cija na izlazak sačme ili zrna iz ci‐jevi.

Dugogodišnja praksa je po‐kazala da sačmeno punjenje me‐tka treba da bude maksimalno je‐dan procenat ukupne težine puš‐ke, da bi taj trzaj bio normalan od‐nosno podnošljiv za strijelca te dacijev ne skače na gore. Kako je npr.punjenje sačmenog metka za pu‐šku kalibra 12 do 36 grama topuška tog kalibra teorijski trebada bude teška od 3 do 3,6 kg da biapsorbovala prekomjerni trzaj.Trzaj kod kuglara umnogome zav‐isi i od količine barutnog punjenjapa je trzaj puške kod magnumkalibara znatno povećan iako jetežina i prečnik zrna nepromijen‐jen za taj kalibar cijevi. Trzajkuglare kalibra 300 win/mag da‐leko je veći od trzaja pri opaljenjumetka iz istog kalibra i iste težinezrna 30 – 06 Springfield, pa samimtim ima i veću početnu brzinu.Ublaživač trzaja, Mag-na-Port seposljednjih godina ugrađuje pri‐likom izrade puščane cijevi. To su

u stvari kraći uzdužni prorezi ci‐jevi pri ustima, koji služe kaogasna kočnica i mogu da ublažetrzaj puške i do 20% i više. Postojedrugačiji, mada sve u svemu sličnikompenzatori trzaja koji senašrafe na usta cijevi i koji takođemogu kao gasne kočnice da ublažetrzaj.

Pored toga, postoje i komen‐zatori drugih tipova koji se ugra‐đuju u kundak puške, i tek takomogu da smanje trzaj. Tu bi moglida spomenemo uređaj nazvan


517

Gasna kočnica

Mag-na-Port

takođe Kick stop, koji je u stvarimetalna tuba punjena granulatomVolframa, koji pri opaljenju metkaapsorbuje do 20% trzaja, pa sa‐mim tim omogućava veću pre‐ciznosti pogotka.

Uređaji za nišanjenje

Nišani su uređaji za lakšepogađanje cilja. Nišani se ugrađujuna gornji dio cijevi puške i njihovaosa mora da bude strogo sinhroni‐zovana sa osom duše cijevi puške.Nišani mogu da budu ražličiti, odnajprimitivnije šine i mušice nanjoj kod sačmarica, pa sve od na‐jkvalitetnijih varijabilnijih opti‐čkih nišana za najdalja gađanja.

-Mehanički nišan za puškusa glatkim cijevima – sačmaricu

Na sačmaricama je nišan naj‐jednostavniji i čini ga šina polo‐žena na gornjoj spoljnoj površinicijevi kod Bok pušaka jednoci‐jevki, a kod dvocijevki sa polo‐

ženim cijevima šina se nalazi naspoju između cijevi sa mušicom nakraju pri ustima cijevi, tako da jenišanska linija pojednostavljena, sobzirom da se gađa sačmom čiji jesnop znatno širi od jedinačnog zr‐na iz kuglara. Jedino se na kombi‐novanim puškama, sa kojima seispaljuju meci sa jedinačnim zrn‐ima, ugrađuju klasični prednji izadnji nišan namijenjen za kug‐lare.

-Mehanički nišan za puškesa olučenim cijevima – kuglare

Mehanički nišan za kuglaresastoji se iz zadnjeg nišana kojegčini vertikalna pločica sa prore‐zom po sredini gornjeg dijela plo‐čice, širine oko 1mm. Ova pločica– zadnjeg nišana može se popri‐jeko pomijerati na dužu osu cijevikako bi se postigla paralelnostnišanske linije sa osom duše cijevi.

Prednji nišan najčešće činimušica na glatkom stubiću čime sei po visini postiže približna para‐


518

Kick stop

lelnost nišanske linije sa osomduše cijevi. Za dalja gađanja zadnjinišan se radi kao promjenjivi ilipodešljivi preklopni sa 2 ili 3 fik‐sirane daljine gađanja u zavisnostiod udaljenosti mete.

Prednji nišan – mušica je pre‐težno fiksni i može se pomijeratisamo prilikom upucavanja puške.

Optički nišan za olučene ineolučene cijevi

Optički nišani su takvi nišani,koji pored lakšeg nalaženja ciljaomogućavaju i bolju vidljivost, štoje i osnov za lovca ili strijelca, sobzirom da imaju optička uveli‐čanja koja lovcu približavaju cilj.Uveličanja mogu da budu razna,


519Mehanički nišani za puške sa olučenim cijevima – kuglare

od 1 do 12 puta za lov, a za stre‐

ljaštvo i do 30 puta čime omogu‐

ćavaju lovcima i strijelcima mnogo

bolje vidno polje, samim tim i us‐

pješnije gađanje na većim dalji‐

nama. Posljednja generacija opti‐

čkih nišana omogućava postizanje

različitih promjenljivih uveličanja

pa takve nazivamo varijabilnim

optičkim nišanima.

Varijabilni nišani omoguća‐

vaju uspješno gađanje cilja na

različitim daljinama, s obzirom da

se uveličanje može povećavati i

smanjivati, pa time i gađanje div‐

ljači u stanju mirovanja i u pokretu

jer je podešljiv za svaku potrebu i

omogućava lovcu maksimalno vi‐

dno polje, što je jako značajno za

lov divljači. Pri izboru optičkog

nišana, naročito sa varijabilnim

uveličanjima se mora voditi raču‐

na prevashodno o tome da izabe‐

rete optički nišan koji može da iz‐

drži što veća mehanička napre‐

zanja i trzaje od pucanja i najačim

kalibarima. To je jedini način da

lovac bude zadovoljan sa optičkim

nišanom i da ga uspješno može

koristiti duži niz godina.

Takođe, prilikom izbora op‐

tičkog nišana treba obratiti pažnju

kako na uveličanje tako i na pre‐

čnik objektiva od kojeg nam i zav‐


520

Modeli optičkih nišana

Modeli končanica

isi količina svjetlosti koja dopire

do oka, pa je za gađanje u slabijim

svjetlosnim uslovima preporučlji‐

vo koristiti optički nišan sa većim

prečnikom objektiva a poželjno je

i širim tubusom, s obzirom da se

standardno rade tubusi prečnika

25,6 i 30 mm. Ukoliko su otežani

uslovi, sumrak, magla i dr. imaćete

mnogo bolju sliku sa nišanom

kojem je prečnik tube 30 mm, jer

ćete samim tim imati veću količinu

ulazne svjetlosti do oka, zato se

karakteristika optičkih nišana uvi‐

jek izražava sa proizvodom 2

broja. Veličina uveličanja xPrečnik objektiva u milimetri-ma (npr. 4 x 32 ili 6 x 42 ili 8 x56) kod fiksnih a primjer kodvarijabilnih 1-4 x 24 ili 1,5 – 6 x

42 ili2,5 – 10 x 48 ili 3-12 x 56itd.

Za lov divljači u pokretu na

manjim razdaljinama treba koris‐

titi optičke nišane sa manjim uve‐

ličanjem, po mogućnosti varija‐

bilne od 1– 4 x 20. Ovim nišanom

se na manjim rastojanjima sa uve‐

ličanjem od 1 dobija veliko vidno

polje. To je kao da gađate sa meha‐

ničkim nišanima. Vrlo je efi‐kasno

za lov divljih svinja u pogonu. Za

veoma daleka gađanja, od preko

200 m daljine, treba koristiti

optičke nišane sa velikim uveća‐

njima, čak i do 10 puta. S obzirom

da je divljač na toj daljini mirna i

da je gađate kao fiksnu metu ima‐

ćete manje vidno polje ali zato

bolju sliku. Sa većim uveličanjem


521Optički nišani / poprečni presjek

od 5 puta poželjno je koristiti na‐

slon jer ćete, bez obzira na kvali‐

tetnu sliku, imati laganu vibraciju

pa time i mogućnost promašaja a

sa uveličanjem od 8 do 12 puta,

ukoliko nijeste dobro utrenirani

prilikom nišanjenja osjećaćete

svoj puls, zato morate koristiti na‐

slon (ruksak ili štap). Ipak, kao

univerzalni varijabilni optički ni‐

šan može se smatrati od 1,5 – 6 x

42, koji ima dovoljno uveličanje

pa i otvor objektiva za kasno ve‐

černji i rani jutarnji lov divljači.

U optičkim nišanima su ugra‐

đene končanice različitih tipova

koje nam omogućavaju što pre‐

ciznije nišanjenje i što bolji pogo‐

dak na većim daljinama. Posljed‐

njih godina se u optičke nišane ug‐

rađuju svjetlosni izvori koji ili os‐

vjetljavaju klasičnu končanicu op‐

tičkog nišana ili daju u samom ce‐

ntru vidnog polja svjetleću tačku.

Dakle, sa takvim optičkim nišan‐

ima je dovoljno dovesti svjetleću

tačku na cilj i opaliti. Ovakvi ure‐

đaji su naročito pogodni za noćna

gađanja. Kod skupljih optičkih

nišana svjetleća tačka se može po‐

dešavati prema spoljnim uslovima

svjetla tako da lovcu prejaka svjet‐

lost ne bi smetala prilikom nišan‐

jenja i odstrijela divljači.

Drugi optički nišani

Pored klasičnih optičkih ni‐

šana sa raznim uveličanjima slike

sve više se prave nišani bez uve‐

ličanja, ali gotovo uvijek sa svje‐

tlećom tačkom (Red Dot) koja

služi za brzo nišanjenje pokretnih

ciljeva a koristi se najviše za lov di‐

vljih svinja pogonom. Takvi ure‐

đaji se, u zavisnosti od proizvo‐

đača, nazivaju Quick point, Aimpoint, Pro point ili jednostavno

uređaj za nišanjenje sa svjetlećom

tačkom crvene boje. Vrlo su pra‐

ktični, proizvode se za kuglare i

sačmare pa čak i za pištolje i revol‐

vere.


522 Optički nišan (Red Dot)

Montaže za optičke nišane

Montaže su veza izmeđupuške i optičkog nišana. Od kva‐liteta ovih montaža umnogome za‐visi prciznost puške i optičkog ni‐šana. Optički nišani se na puškemontiraju pomoću klasičnih fik‐snih ili mobilnih montaža na ku‐glarama i sačmarama. Montaže seuglavnom mogu lako i preciznopodešavati po pravcu i visini kakobi se optički nišani na pušku moglipostaviti precizno na nišansku lin‐iju. Svaka kvalitetna montaža zaoptički nišan je na pušku vezanasa više tačaka dvije do četiri, takoda se ne mogu pojaviti eventualnegreške. Najpoznatija četvoronožnamontaža u svijetu je iz Suhl-a koja,kada je urađena od strane dobrogpuškara, predstavlja sam vrh ovogproizvoda. Ovaj zahtjev je razu‐mljiv kada se zna da ova montažana svojim nožicama ima četirimeđusobno povezane dodirne po‐vršine, a svaka od njih mora dabude besprekorno upasovana jerčitav sklop samo tada može usp‐ješno da funkcioniše.

Svenk montaža (EAW) jeveoma dobra tronožna montažakoja je fabrički tako dobro pri‐premljena da je svaki, iole vještiji,lovac može uspješno utvrditi nasvoju pušku bez naknadnih dora‐da. To je razlog zbog kojeg je, možese reći, i postala univerzalna mon‐taža. Posljednjih godina konstruk‐tori su uradili veoma pouzdanemontaže.

Blaser (jahaća montaža),koja se takođe vezuje u četiri po‐uzdane tačke koje su na cijevimaBlaserovih pušaka fabrički uko‐pane. Zato se i ova montaža rela‐tivno lako postavlja bez ikakvihnaknadnih dorada.


523Suhl montaža

Svenk montaža

Blaser montaža


524

Zbrojovka (Brno) je veoma

dobra montaža koja se postavlja

ili na šrafovima učvršćenu šinu sa

usječenim lastinim repom ili na

lastin rep direktno usječenu šinu

gornje cijevi puške, koristi se is‐

ključivo za Zbrojovkine proizvode.

Sve navedene montaže su

napravljene tako da podnose više‐

struko skidanje i postavljanje na

pušku bez potrebe bilo kakvih

naknadnih upucavanja. Osnovno

je prvo pažljivo upucavanje i po‐

dešavanje prilikom montaže opti‐

čkog nišana da se optički nišan

može bezbroj puta skidati i stav‐

ljati bez bilo kakvih posljedica po

preciznost oružja. Pored ovih

skupih i kvalitetnih montaža, koje

trpe višestruko skidanje i namiješ‐

tanje optičkog nišana, postoje i jef‐

tinije varijante kojima se optički

nišan može uspješno učvrstiti ili

upucati ali bez mogućnosti nak‐

nadnog skidanja ili stavljanja. Ski‐

danje i montiranje optičkih ni‐

šana na puškama sa ovakvim mo‐

ntažama zahtijeva ponovno upu‐

cavanje puške. U ovu grupu spa‐

daju razne varijante montaža kao

što su Wiwer i druge montaže.

Jeftinije montaže, s obzirom

da ne podnose skidanje i namiješ‐

tanje bez posljedica po preciznost

ponekada se prave i sa tzv. tu‐

nelom ispod optičkog nišana kroz

koji se može nišaniti sa klasičnim

mehaničkim nišanom. Međutim,

mana ovih montaža je ta što su

veoma visoke, a samim tim i

položaj optičkog nišana je mnogo

udaljen od oka, tako da lovac glavu

mora podešavati prema nišanu.

Takvi optički nišani nijesu sigurni

i kvalitetni, samim tim nijesu pre‐

poručljivi za gađanja na većim

daljinama.

Dvogledi

Dvogledi su optički uređaji

koji lovcu pomažu za uspješnije

pronalaženje i osmatranje divljači,

prije nego što se odluči na hitac.

To je dakle, uređaj koji se mnogo

više koristi nego optički nišan.

Zato dogled mora biti sastavni dio

opreme svakog lovca na krupnu

divljač. Dvogledi se grubo mogu

podijeliti na one sa dvije tube i sa

jednom tubom a po uveličanju na

fiksne i varijabilne.

Montaža Zbrojovka

Dvogledi su sa dva tubusafiksni ili sa varijabilnim uve-ćanjem

Dvogledi se proizvode sa

dvije tube i koriste se za gledanje

sa oba oka bez obzira na uve‐

ličanje. Svi dvogledi omogućavaju

podešavanje oštrine posmatranog

cilja pa i prilagođavanje na diop‐

triju oka posmatrača. Savremeni

dvogledi su izuzetno kvalitetni i

otporni na sve prirodne i druge

nedaće kojima su izloženi u lo‐

vištu.

Lovac koji koristi dobar dvo‐

gled nikada neće doći u situaciju

da, zbog nedovoljne vidljivosti, pu‐

ca u neželjenu divljač ili cilj. Dvo‐

gledi za osmatranje divljači imaju

uveličanje koje se najčešće kreće

od 7 do 10 puta.

Za osmatranje dvogledima sa

većim uveličanjima neophodan je

čvrst oslonac (stativ ili slično), jer

se uveličanjem preko 10 puta ne

omogućava potrebna stabilnost

slike koja je potrebna za osmatra‐

nje i pronalaženje divljači iz ruku.

Neki proizvođači su u svoje na‐

jskuplje dvoglede velikog uveli‐

čanja od 20 i više puta ugradili

posebne elektronske stabilizatore

slike tako da je tokom osmatranja,

slika potpuno mirna. Kvalitetni

dvogledi su jako skupi, maltene

kao i optički nišani, npr. Swa-rovski, Leica, Zeiss imaju garan‐

cije na kvalitet do 30 godina,

posebno ako imaju ugrađen mje‐

rač ugla i daljine.

Jednogledi imaju jedan tu-bus Spektivi i Teleskopi sa fik-snim ili varijabilnim uvećanjima 525

Dvogled


526

Jednogledi za lov su manjihgabarita i obično se koriste takošto se prilikom osmatranja drže uruci. Ovakvi jednogledi se koristeza visokoplaninski lov gdje je zalovca zbog velikog napora zna‐čajan svaki gram težine opreme.Drugi jednogledi se prave za daljaosmatranja divljači sa uveličanjem20 i više puta i nazivaju se Spek-tivi ali se, za razliku od jednogledasa malim uveličanjem, moraju ko‐ristiti tako što će negdje biti čvrstonaslonjeni, upravo zbog već spo‐menute stabilizacije slike. Trećakategorija jednogleda se pravi saizuzetno velikim uveličanjima po‐čev od 60 puta, koriste se za ve‐oma daleka osmatranja, npr. sabrda na brdo, a nazivaju se Te-leskopi. Naravno, moraju se ko‐

ristiti isključivo sa čvrstih i sta‐bilnih postolja. Jednogledi mogubiti sa fiksnim i varijabilnim uve‐ličanjem, kao i oni sa dvije tube.

Ponekad se ovi jednogledi,prethodno prilagođeni, koriste zadirektno fotografisanje i snimanjedivljači. Tu okolnost koriste mnogiljubitelji prirode i divljači u loviš‐tima (foto lov) i slično.

MUNICIJA

Od pronalaska kompaktnogautonomnog metka za vatrenooružje, meci ‐ municija su ravno‐pravni djelovi lovačkog pribora,zajedno sa puškama. Naravno da

Jednogledi - spektivi

se ne može zamisliti upotreba oru‐žja bez odgovarajuće municije.

Savremena municija, odnos‐no njeni pojedinačni predstavnicimeci sastoje se uglavnom od: ča-ure, inicijalnog paljenja (kapi-sle) barutnog punjenja i pro-jektila.

Postoji razlika između muni‐cije za puške glatkih cijevi – sač-marice i municije za puške sa olu‐čenim cijevima – kuglare.

LOVAČKA MUNICIJA ZAORUŽJE SA GLATKIM CIJEVIMA

Savremeni lovački metak zapušku glatkih cijevi – sačmaricasastoji se od sljedećih djelova:

a) čaure (kartonske, plasti‐čne ili (sasvim rijetko) metalne,

b) kapisle (sa uglavnom dvanajčešća tipa: Ževelo i Winches‐ter),

c) barutnog punjenjenja (bi‐lo da je u pitanju dimni ili mno‐gojači bezdimni barut),

d) čepa (filcanog, kartonskogili plastičnog),

e) projektila (sačmenog ilijedinačne kugle).

Čaura

Čaure za lovački sačmarskimetak su se u početku uglavnomizrađivale od kartona, a u novijevrijeme pretežno od plastike, da biu posljednjih nekoliko godina kar‐ton ponovo dobio prednost izekoloških razloga (lakše se razlažei tako se bolje štiti životna sredinaod trajnih otpadaka). Plastične ikartonske čaure u svom donjemdijelu, u kome se nalazi barut,imaju iznutra plastična ili karton‐ska ojačanja. Često takva ojačanjapostoje i sa spoljne strane u vidumetalnih čizmica različitih visina


527Metak za pušku sačmaru

koje integralno pokrivaju i dnometka.

Mesingane čaure su se nekadkoristile (a i sada se koriste) unekim sibirskim djelovima Rusije,gdje to diktiraju ogromna nenasel‐jena prostranstva koja lovca pri‐moravaju da se sam stara o pu‐njenju municije, pa se iz tog ra‐zloga koriste mesingane čaure ko‐je se mogu mnogo više puta punitiod čaura od bilo kog drugog ma‐terijala.

Kapisla

Za inicijalno paljenje baruta ulovačkom metku se prave od met‐alnog tijela u koje je integrisannakovanj u koje je između dna ka‐pisle i nakovanja smješten inici‐jalni eksploziv. Inicijalni eksplozivje 70‐tih godina 18. vijeka, kada jepronađen, pa gotovo do današnjihdana činio živin fulminat. Ovosredstvo je davalo veoma sigurnui jaku varnicu koja je besprekornopalila barutno punjenje. Međutim,mana ovog sredstva je što je prisagorijevanju hemijski veoma ag‐resivno pa izaziva veliku korozijuunutrašnjosti cijevi samog oružja.Kasnije je otkriven novi inicijalnieksploziv za Sinoksid kapisle samaksimalnim karakteristikamapaljenja, koji se radi na bazi sm-jese olovnog ažida koji ne djelujekorozivno na oružje iz koga se is‐

paljuje, a pri sagorijevanju oslo‐bađa otrovne gasove.

Po konstrukciji imamo dvijeosnovne grupe kapisla i to tipa“Gevelot” i tipa “Winchester209”.

Razlika između ova dva tipakapisla je u tome što je kod kapisletipa Gevelot čitavo tijelo jedin‐stveno i u njemu je sve sadržano.Kod kapisle tipa Winchester tijelokapisle je rađeno (zbog lakše pro‐izvodnje) iz 2 dijela od kojih je je‐dan tijelo kapisle sa ugrađenimnakovanjem a u njega je utisnutakapica kapisle sa inicijalnim, ek‐splozivnim punjenjem.

Barut

Od samog nastanka vatrenogoružja je kao pogonsko sredstvokorišćen dimni barut, da bi tekkrajem 19. vijeka, počeli da se ko‐riste i bezdimni baruti. Ovaj tipbaruta ne samo da je neznatnorazvijao dim pri opaljenju (iz tograzloga ga i nazivaju bezdimni),nego je razvijao mnogo jače pri‐tiske od starog dimnog (crnog)baruta.

Bezdimnog baruta imamodva tipa: Nitrocelulozni i Ni-troglicerinski barut.

Nitrocelulozni bezdimnibarut je najčešći tip bezdimnogbaruta koji se koristi u lovačkoj


528

municiji sa olučenim i neolučenimcijevima. Ovaj barut je nešto volu‐minozniji od Nitroglicerinskog ilakše ga je kontrolisati.

Nitroglicerinski bezdimnibarut je jačih eksplozivnih dejs‐tava pa se koristi u manjim (vrloprecizno određenim) količinamaprilikom punjenja municije, pogo‐tovo što mu je specifična težinaveća. Osim toga, on je brizantniji(eksplozivniji) pa se njime moramnogo pažljivije rukovati i nijepreporučljiv za individualno ko‐rišćenje.

Dimni barut je već odavnopraktično isključen iz standardnogkorišćenja u lovačkoj municiji. Me‐đutim, posljednjih decenija i god‐ina se kod lovaca u nekim naj‐razvijenijim zemljama (SAD) javljapokret korišćenja ne samo dostaslabijeg dimnog baruta u lovunego i pušaka kapislara, prednjačakojima se lovi divljač. Ovaj ar‐haičan način lova, prema mišljenjukorisnika, predstavlja moralni us‐tupak divljači (viteški lov), kojoj sedaju veće realne šanse za preživl‐javanje a sebi epitet korektnijeg,snalažljivijeg i boljeg lovca. S ob‐zirom na različite vrste bez‐dimnog baruta i na njegove mno‐go veće pritiske sa različitim brzi‐nama sagorijevanja, lovci koji samipune municiju moraju se strogopridržavati striktnih preporukaprilikom punjenja, kako sačmar‐

ske, tako i još mnogo više municijesa olučenim cijevima. Svaka nes‐motrenost može da završi nesamo neuspjehom (što i nije nekavelika šteta), nego katastrofalnimposljedicama, ne samo za lovca injegovo oružje nego i za njegovuokolinu.

Inače, baruti koji se koriste zasačmarsku municiju, s obzirom narelativno veliki prečnik duše cijevii shodno tome mali otpor u cijevi,treba da budu brzosagorijevajući,pa se ovi baruti za sačmarice ni ukom slučaju ne smiju upotrijebitiza punjenje metaka za olučenucijev, koja je relativno uža, sa zna‐tno usječenim žljebovima unutra‐šnjem zidu cijevi pa su i otporiprolaska kroz cijev mnogo veći atime i pritisci sagorelih barutnihgasova.

Baruti za municiju za puškesa olučenim cijevima su takvi dasporije (progresivno, što će reći,postepeno sagorijevaju cijelomdužinom cijevi), tako da zrno po‐tiskuju konstantnim i progresiv‐nim pritiskom kroz cijev puške svedo usta cijevi. Ukoliko bi se taj pro‐gresivno sagorijevajući barut ko‐ristio u municiji za sačmariceučinak bi bio nikakav, jer bi takosporo sagorijevajući sačmu jedvaprosuo ispred cijevi.

To je još jedna opomena zaone koji sami pune svoju municijuda se strogo drže preporuke proi‐


529

zvođača i tablica koje su propisaneza odnos kapisle, baruta i zrna.

Čep

Između baruta i sačme se kodklasičnog punjenja lovačkog sač‐marskog metka postavlja čep. Čepima zadatak da potiskivan gaso‐vima sagorelog baruta ispred sebegura sačmeno punjenje. Zato čepmora da bude od materijala koji ćekvalitetno da dihtuje i sprečavapropuštanje gasova sagorelog ba‐ruta mimo sebe. Tako se iskoristisnaga barutnih gasova za izbaci‐vanje projektila kroz cijev puške.

Zato su čepovi pravljeni odparafina i mašću impregniranogfilca koji je dovoljno čvrst ali i do‐voljno elastičan, da daje najboljepotiske od svih ostalih čepova. Doskoro se, bez obzira na kvalitetovih čepova, na barut ispred čepaobavezno stavljao kartonski (pla‐stični) poklopac, zatim se na čepispod sačme stavljao drugi pok‐lopac da bi se, ako se formirametak, kružno zatvarao. Poklopacse stavljao i na vrh metka prekosačme gdje se i upisivala oznakasačme. Naknadna istraživanja supokazala da na barutno punjenje,ispred novijih tipova filcanihčepova ne treba stavljati poklopac,iz razloga što filcani čep u pot‐punosti zadovoljava zahtjevemetka. Posljednjih decenija i god‐ina primat u proizvodnji municije

za sačmaru su preuzeli plastičničepovi koji su tako oblikovani dadaju odlično zaptivanje ali i dobruelastičnost, samim tim i kvalitet‐niji posip. Plastični čep je dovoljnokompaktan da mu nijesu potrebnikartonski poklopci ni ispred ni izačepa.

Razvojem tehnologije plasti‐čnog čepa, zajedno sa njim inte‐gralno je izlivena korpica za sač‐mu. Metak sa ovom vrstom pla‐stičnog čepa prvih nekoliko me‐tara nakon izlaska iz cijevi nosisačmu u korpici tako se ona tekposlije napuštanja korpice počinjepostepeno širiti. Osim toga, pred‐nost metka sa korpicom za sačmuje u tome što se periferna zrnasačme ne taru o zidu cijevi pasamim tim i ne deformišu. Tako jedobijen metak sa gušćim posipomsačme i efikasnijim dometom, asamim tim i boljim učinkom nadivljač ili metu.

Sačmeno punjenje

Poslije čepa se u lovačkimetak stavlja sačmeno punjenje.Sačmu sačinjava određena koli‐čina olovnih kuglica u zavisnostiod potrebe i vrste divljači za kojuje namijenjena. Krupnoća sačmemora da bude usklađena sa kru‐pnoćom divljači koja se lovi (tj. tje‐lesnom težinom), kao i sa ot‐pornošću lovljene divljači. Shodnotome, sačma se pravi u raznim di‐


530


531

menzijama, počev od prečnika 1,5pa uglavnom do prečnika 6,2 mm,mada postoji i krupnija sačma odpreko 7 i 8 mm, ali to su već sku‐povi pojedinačnih projektila koji,svaki za sebe, ima dovoljan pre‐čnik i masu da može da djeluje za‐sebno na cilj.

Krupnoća sačme se u raznimzemljama različito obilježava. Sač‐ma se pravi najčešće od čistog olo‐va ‐ meka sačma i od olova sa pri‐mjesama antimona oko 2% i ar‐sena oko 0,3% ‐ tvrda sačma. Ovatvrda sačma je povoljnija jer seprilikom opaljenja manje defor‐miše a samim tim pravilnije pro‐stire kroz vazduh što daje boljipogodak. Neki proizvođači olovnesačme istu površinski presvlačeslojem hroma ili bakra što je činitvrđom i manje podložnom de‐formisanju – sve sa željom za štovećom efikasnošću na cilju i učin‐kom na divljač.

S obzirom na štetan uticajolova po okolinu, posljednjih god‐ina se u razvijenim zemljama for‐sira izrada sačme od mekog gvo‐žđa (čelična sačma), koja je pakzbog svoje manje specifične te‐žine, balistički manje efikasna (aliza razliku od olovne nije toksična,ne truje tlo i vodu u koju upada.Manja efikasnost čelične sačmedovela je do pravljenja sačme odcinka pa i još nekih teških metalaali njihova podobnost, odnosnoštetnost, još nije totalno ispitanapa ni razjašnjena, tako da se josuvijek koristi olovna sačma.

Pouzdano balističko pravilokaže da je maksimalni domet sač‐menih zrna, u grubom, onolikostotina metara koliko im je mi‐limetara prečnik.

Sačma od 3 mm prečnikaima maksimalni domet oko 300m.

Sačmeno punjenje

Sačma od 4,5 mm prečnikaima maksimalni domet do 450 m.

Sačma od 8,55 mm preč-nika ima maksimalni domet oko800 m.

Jedinačna zrna imaju domet

od preko 1 km na dalje, u zavis‐

nosti od kalibra prečnika zrna i

barutnog punjenja. Iz navedenog

se jasno vidi kolika opasnost pri‐

jeti okolini ako lovci ne bi pazili

kuda usmjeravaju svoje hice, čak i

iz ovih, što bi se moglo reći, beza‐

zlenih sačmarica.

Sportska municija za sač-marice

Sportska municija namijen‐

jena za sportska i streljačka tak‐

mičenja kao što su discipline: ske-et, trap i double trap, dugo se up‐

ražnjavala metkom sa istovjet‐

nom količinom sačme koji se ko‐

ristio za lov ‐ 36 grama za kalibar

12. Kako su sa ovom municijom

postizani visoki rezultati Među‐

narodna streljačka federacija je

nastojala da u ovim disciplinama

smanji gramažu količinu sačme na

28 grama i na taj način oteža

takmičaru postizanje visokih re‐

zultata. Kako se poslije nekoliko

godina uspostavilo da se i sa 28

grama postižu previsoki rezultati

Međunarodna streljačka feder‐

acija je za takmičenje u disciplini

trap smanjila količinu sačme u

metku na svega 24 grama a za

skeet je ostalo 28 grama. Time što

se skeet puca sa prečnikom sačme

2 mm a trap sa 2,41mm. U mecima

za trap takmičenje nalazi se kor‐

pica za sačmu (koncetrator) kako

bi posip sačme bio što gušći i veći.

U mecima za skeet takmi‐

čenje se ne nalazi korpica za sač‐

mu već neki od raspršivača sačme‐

nog punjenja sa ciljem da posip

bude što širi od samog izlaska iz

usta cijevi.


532

Sportska municija

OZNAČAVANJE DIMENZIJASAČME U RAZNIM ZEMLJAMA

Potrebno je naglasiti da i po‐

red toga što je navedena oznaka za

dimenzije sačme, kod nas je od‐

avno uobičajena i prihvaćena još u

toku velike Jugoslavije kada je us‐

tanovljen novi standard za obilje‐


533

Označavanje dimenzija sačme u raznim zemljama

žavanje sačme (JUS H. D4. 120),po kome se krupnoća sačme ug‐lavnom označava prečnikom zrnasačme izraženim u milimetrima.

Kalibri sačmarske muni-cije

Kako je naprijed već rečenokalibri municije moraju da buduusklađeni sa kalibrom oružja izkoga se ispaljuje. U prethodnimpoglavljima smo govorili kako suodređeni i obilježeni kalibri sač‐marskih pušaka i municije.

Kalibar 12 ima prečnik dušecijevi 18,2 mm






Dozvoljena tolerancija iznosido 0,40mm.

Lovačka municija za oružjesa olučenim cijevima

Lovačka municija za puške saolučenim cijevima je mnogo raz‐novrsnija nego municija za sač‐

mare. Naravno, svaka je namijen‐jena za određeni kalibar cijevi pu‐ške iz koje se koristi. Pri tome jekalibar zrna uvijek nešto veći odkalibra cijevi (polja cijevi), jer jeneophodno da se prilikom opal‐jenja košuljica zrna utisne u žlje‐bove kako bi mogla da ih pratikrećući se kroz cijev. Ovako utis‐nuto zrno je prinuđeno da prihvatine samo translatorno kretanjezbog potiska sagorelih barutnihgasova nego i rotaciono, odnosnoda se okreće oko svoje ose tokomleta. To je razlog zbog čega je i sta‐bilnost zrna dobra na velikimdaljinama pa je samim tim i dometneuporedivo veći u odnosu napušku sačmaru. Isto tako mu jeveća preciznost na samom cilju.

Kalibar, težina i konstruk-cija zrna

Kako je rečeno, kalibar zrnaje primjeren kalibru puške saolučenim cijevima. Kalibara meta‐ka ima raznih, namijenjenih zaodstrijel različitih vrsta divljači akako su kalibri metka prilagođenikalibrima cijevi to ih i jedinstvenopo kalibrima cijevi i nazivamo.Tako možemo navesti samo naj‐češće upotrebljavane kalibre met‐ka za puške sa olučenim cijevimabilo da su evropskih ili američkihoznaka o čemu je već pisano. 22Mag.; 22 Hornet; 222 Reming-ton; 223 Winchester; 22 – 250Mag.; 5,6x 50 R; 243 Win. ; 6x 70


534


535

R; 6 Rem./Mag.; 6x 62 R Frer;6,5 x 57; 6,5 x 57R; 7 x 57; 7 x 57R; 7 x 64; 7 x 65 R; 7 Rem./Mag;308 Win. ; 7,62 x 54 Rus;30-06Spring. ; 30 R Blaser; 300 Win. /Mag.; 8 x 57 IS; 8 x 57 IRS; 8 x68S; 8 x 75 RS; 9,3 x 62; 9,3 x 64;9,3 x 74 R; 375 H&H; 458Win./Mag.; 470nitro expres i dr.

Kalibar municije se mora pri‐

lagoditi divljači koja se lovi. Tako

se najmanji kalibri mogu koristiti

samo za najlakšu divljač i to u sk‐

ladu sa zakonskim propisima. Za‐

konom o lovstvu predviđen je mi‐

nimalni kalibar municije za lov

svake vrste divljači.

Tako je za odstrijel vuka, ča‐

kala, lisice, određen najmanji lovni

kalibar od 5,6 mm odnosno kali‐

bar 222 Remington.

Za odstrijel srneće divljači, je‐

lena lopatara, muflona, divokoze,

minimalan kalibar je 6,5 x 57

ispod 243, odnosno 243 Winches‐

ter.

Za odstrijel jelena i divljih sv‐

inja je određen kao minimalan ka‐

libar 7 x 57 na gore.

Za municiju ispaljenu iz pu‐

ške sa olučenom cijevi, pored kali‐

bra jako je značajna i težina zrna

koja mora biti prilagođena težini

divljači koja se njime lovi. Stoga je

za sitnije primjerke krupne div‐

ljači dovoljno zrno manje težine.

Npr. za odstrijel srneće divljači,

vuka, čakala, dovoljna težina zrna

Ponašanje zrna prilikom udarca u tijelo divljači

Izgled metka

je od svega 3 do 4 grama dok jenpr. za odstrijel divljih svinja i je‐lena potrebna težina zrna od 10grama i više. Pored kalibra i težinezrna za odstrijel krupne divljačiznačajna je i konstrukcija samogzrna. Konstrukcija mora biti takvada se zrno pravilno rasprskava (uobliku pečurke), uvećavajući svojprvobitni prečnik i do 2,5 puta i dana kraju ostane što veći procenatmase zrna u jednom komadu.Takva je većina savremenih zrnaza kuglare, gotovo u svim kalib‐rima i težinama zrna.

BALISTIKA

Balistika je nauka koja prou‐čava ponašanje metka nakon is‐paljenja, kako u samoj cijevi tako iposlije izlaska iz cijevi. Zato balis‐tiku dijelimo na: unutrašnju bal-istiku, koja se odnosi na pona‐šanje ispaljenog metka (projek‐tila) tokom kretanja kroz samucijev puške, spoljnu balistiku,koja se odnosi na ponašanje ispal‐jenog metka (projektila) tokomleta kroz vazdušni prostor poslijeizlaska iz cijevi i ciljnu balistikuo ponašanju metka (projektila)prilikom udara u cilj.

Unutrašnja balistika oružjasa glatkim cijevima

Sam proces opaljenja metka ikretanja projektila kroz cijev pu‐ške je gotovo trenutni proces kojitraje svega 0,0022 dijela sekunde,pa ga je teško sagledati i zato ga jepotrebno raščlaniti na elementekako bi se uočili detalji. Udarcemudarača ( čekića) na udarnu iglu,koja udara u kapicu kapisle, sabijainicijalni eksploziv na nakovanjkapisle i dolazi do opaljenja inici‐jalnog eksploziva koji snagomsvog plamena pali barutno pun‐jenje u metku. Razvijeni gasovi odgotovo trenutnog sagorijevanjabarutnog punjenja, pod određe‐nim pritiskom potiskuju čep met‐ka koji pred sobom potiskuje pro‐jektil (sačmeno punjenje ili jedi‐načnu kuglu) u cijev puške i krozcijev, uvećavajući brzinu potiski‐vanja tokom prolaska kroz cijev,sve do izlaska iz usta cijevi gdje jebrzina potiskivanja najveća. Pro‐jektil nakon napuštanja cijevi nas‐tavlja svoju putanju teorijski istombrzinom, do određene daljine.

S obzirom na barute koji sekoriste u sačmaricama sa gotovotrenutnim sagorijevanjem, najvećipritisak barutnih gasova se razvijajoš u ležištu metka i on iznosi od450 do 570 bara, u zavisnosti odkalibra metka i vrste baruta koji sekoristi. Prosječna brzina kod sač‐


536

menih pušaka se kreće od 330 do380 m, u zavisnosti od krupnoćesačme pri standardnom punjenju.Tokom prolaska kroz cijev sač‐marice projektil dospijeva prekokonusnog suženja u čok, pri čemuse periferna zrna sačme sabijaju usredište snopa i tako stvaraju gu‐šći i efikasniji snop sa ravnom‐jernim posipom i boljim učinkomna cilj. Uprkos manjeg otpora pro‐jektila u glatkoj cijevi sačmarice ibrzine sagorijevanja baruta u ci‐jevi, cijev sačmarice mora da budedovoljno duga da u njoj sagori cje‐lokupna količina barutnog pun‐jenja, samim tim standardi sač‐marske cijevi moraju biti od 60 do76 cm.

Unutrašnja balistika oružjasa olučenim cijevima

Sistem opaljenja metka kodoružja sa olučenim cijevima je sli‐čan onome kod sačmarica. Među‐tim, postoji bitna razlika u prola‐sku projektila kroz olučenu (žlije‐bljenu) cijev. Naime, unutra‐šnjostcijevi je narezana sa 4, 6 i više žl‐jebova koji zrno vode kroz cijev,prisiljavajući ga da se rotira, dajućimu rotaciono kretanje koje će muposlije izlaska iz cijevi omogućitibolji pravac (stabilizaciju), pa timei precizniji prolazak do cilja. Oluciu cijevi zahtijevaju sasvim drugevrste baruta sa postepenim sago‐rijevanjem koji će poslije opaljenja

intezitet sagorijevanja tokom pro‐laska kroz cijev postepeno pove‐ćavati, tako da se i pritisak pos‐tepeno progresivno povećava, paje kod oružja sa olučenim cijevimapritisak najači na 15 cm od ležištametka u duši cijevi, dok je najvećabrzina potisnutog zrna kao kodsačmare na ustima cijevi. Sagorije‐vanje baruta u olučenim cijevimaodvija se progresivno kroz cijeludužinu cijevi, samim tim i dužinacijevi mora da bude primjerena(dovoljno duga), pa je standard uzavisnosti od kalibra od 50 do 65cm, kako bi što veći procenatbaruta u cijevi pravilno sagoreo patime i predao potpunu energijuprojektilu u samoj cijevi. Pritiscisagorelih barutnih gasova u oru‐žju sa olučenim cijevima su mnogoveći nego kod sačmarica i kreću seod oko 2700 pa do 3750 i višebara. Zbog velikog otpora zrna uolučenoj cijevi i tako visokog pri‐tiska cijelom dužinom zidovi olu‐čene cijevi su značajno deblji cije‐lom svojom dužinom u odnosu naglatke cijevi sačmarica. Zbog ve‐likog otpora zrna u prolazu krozoluke nastaje habanje materijala,košuljice zrna (tombaka), koja jemekša od cijevi pa u olucima cijeviostaje sloj skinutog materijala kojise mora redovno čistiti, zajedno saostacima nesagorelog baruta, ka‐ko bi se održala željena preciznostoružja sa olučenim cijevima.


537

Početna brzina ispaljenogzrna u ustima cijevi kod olučenihcijevi je mnogo veća nego kod sač‐marica i kreće se od oko 670 pa do1130 i više m/s, kod magnumkalibara.

Spoljna balistika hica izoružja sa glatkim cijevima

Spoljna balistika proučavaponašanje projektila poslije izlas‐ka iz cijevi do cilja ili pada usljedgubitka energije, odnosno pon‐ašanje projektila tokom kretanjakroz vazdušni prostor.

Spoljna balistika projektilapo izlasku iz cijevi zavisi od po‐četne brzine projektila, njegovemase i otpora vazduha.

Početna brzina projektila -po napuštanju cijevi svaki projek‐til, pa i sačmeno punjenje metkasačmarice ima najveću brzinu kre‐tanja na ustima cijevi, pa ga iz tograzloga i zovemo početna brzina.Ova brzina bi bila idealna brzinakretanja projektila kroz prostor dane postoje negativni uticaji otporavazduha kroz koji se projektilkreće i privlačenje zemljine teže(mase projektila).

Ova dva negativna uticaja do‐vode do postepenog smanjenjabrzine i kretanja projektila krozvazduh, tako da projektil poslijeizvjesnog vremena gubeći brzinu,a pod uticajem zemljine teže pada

na zemlju (ako prethodno ne uda‐ri u cilj). Zato se dešava da, zbogsmanjenja brzine, projektil na ve‐likim daljinama gubi mnogo odsvoje početne energije pa se možedesiti da njegova energija budenedovoljna da prostrijeli tijelo div‐ljači, a time se i gubi smisao ga‐đanja na mnogo udaljeni cilj.Energija projektila ili svakogsačmenog zrna se može jednos‐tavno izračunati pomoću sljedećeformule:

E = 0,0005 puta (masa pro-jektila u gramima) puta (brzinaprojektila na kvadrat u met-rima u sekundi), gdje je: E = do‐bijena energija projektila u džu‐lima.

Dakle, energija projektila jeupravo srazmjerna masi i kvadra‐tu brzine projektila. Zato energijaprojektila (ili sačmenih zrna) spo‐rije opada ako je masa projektilaveća, odnosno brže opada ako jemasa projektila manja. Isto tako ienergija opada, opadanjem brzineprojektila i to ne upravo srazm‐jerno brzini, nego srazmjerno kva‐dratu brzine.

Dakle, i padom brzine projek‐til značajno gubi energiju, takonpr. sitna sačma od 2,5 mm pre‐čnika već na 40 m daljine gubi višeod polovine svoje početne ener‐gije.

Zato se pored početne brzinestalno mora voditi računa i o en‐


538

ergiji projektila jer je u stvari onaodlučujući faktor za uspješan od‐strijel divljači.

Oblik, širina i dužina sač-menog snopa

Sačmeni snop po izlasku iz ci‐jevi gubi svoju kompaktnost i širise, što dalje to više, kako u širinutako i u dužinu. Zrna sačme iz cen‐tralnog dijela sačmenog snopasačuvaće svoj okrugli oblik, pa ćeprolaskom kroz vazduh trpjetimanji otpor i imati pravilniju pu‐tanju. Periferna zrna koja su udodiru sa zidom cijevi manje iliviše deformisana, zbog svog ne‐pravilnog oblika, a samim tim i ot‐pora vazduha prolaziće sporije paće se širiti nepravilno stvarajućitako snop u obliku lijevka popr‐ilične dužine. Periferna zrna sač‐me nemaju pozitivan uticaj na

pogotke, već naprotiv, predstav‐ljaju opasnost po okolinu zbog ne‐pravilne putanje. Osnovni dio sač‐menog snopa se izdužuje u oblikujajeta sa šiljastim dijelom naprijedi nazad. Prednji dio snopa kod pu‐šaka normalnih kalibara ima lovnidomet do 45 do 50 m. Proširenisnop se nakon te daljine lijevkastoširi sve dok sačmena zrna, zbogsvog potpunog gubitka energije,ne padnu na zemlju. Treba nagla‐siti da je raspored sačme i zrnamanje više pravilan samo u os‐novnom snopu i to idući ka sre‐dištu snopa pravilnije. Širi lijev‐kasti dio snopa je veoma širok i nadaljini od 50 m sa sačmom pre‐čnika 3,5 mm, u zavisnosti od čo‐ka, dostiže gotovo 4 m širine, dokje za sitniju sačmu od 2,5 mm ši‐rina snopa na toj daljini preko 5 m.Ovo je veoma važno za lovce jer ihupozorava da se ne smije pucati


539

Brzina sačmenih zrna ispaljenih iz cilindrične cijevi sačmarice na raznim

daljinama

540

na divljač koja prolazi blizu nekog

drugog lovca, čak ni na petnaestak

metara od njih, dok npr. na dalji‐

nama od oko 180 m širina sač‐

menog snopa, sačmenih zrna sa

još uvijek dovoljnom energijom da

nekog ozlijedi, dostiže od 60 do 80

m širine. O krajnjem dometu smo

već govorili, međutim, nije prob‐

lematična samo širina snopa sač‐

me nego i njegova dužina koja je

veća od širine. Ovo naročito dolazi

do izražaja pri gađanju pokretnih

meta gdje se dešava da divljač

pogodi sam vrh snopa, njegova

sredina ili kraj. Pri tome se dešava

da divljač bude slabije pogođena

nego što je potrebno za uspješan

odstrijel.

Spoljna balistika ispalje-nog zrna iz oružja sa olučenimcijevima

Spoljna balistika zrna ispalje‐

nog iz oružja sa olučenom cijevi se

u mnogome razlikuje od spoljne

balistike od sačmenog metka.

Početna brzina zrna je brz‐

ina zrna po izlasku iz usta cijevi

puške. Ova brzina, u idealnim

uslovima bezvazdušnog prostora i

bez djelovanja privlačne sile

zemljine teže, bila je jednaka ci‐

jelom pravolinijskom putanjom

zrna od usta cijevi do cilja. Vaz‐

dušni prostor i zemljina teža neg‐

ativno utiču na ovu putanju, tako

da se brzina kretanja zrna poste‐

peno smanjuje a putanja ima iz‐

gled nesimetrične parabole, sa

početkom na ustima cijevi puške i

sa krajem na mjestu pada zrna na

zemlju ili udarca u cilj. Visina tje‐

mena parabole putanje zavisi od

kalibra metka, njegove početne

brzine, težine zrna, veličine nje‐

govog poprečnog presjeka i nje‐

govog oblika. Stoga su ovi

parametri od izuzetnog značaja

lovcu za uspješan pogodak. Danas

svi proizvođači municije na svojim

proizvodima daju veoma detaljnu

Tabelu sa balističkim karakteris‐

tikama metka, kako kalibra, tako

težine i modela zrna.

Početna brzina zrna pri

izlasku iz cijevi kod kuglara je

daleko veća nego kod sačmarica i

kreće se od oko 600 m/s, pa do

Izgled sačmenog snopa na različitim daljinama (1-jezgra snopa, 2-granični

dio snopa, 3-krajnje periferne kuglice)

1200 m/s kod nekih magnumkalibara. Kako je zrno kompaktnoto će, s obzirom na navedenu brz‐inu, energija biti mnogo veća odenergije sačme. Početna energijazrna se u grubom kreće oko 500džula ili približno oko 50 kg/m (1džul = 0,102 kg/m) kod metka 22Magnum, pa preko 4000 džula kodkalibra 30‐06, pa sve do desetakhiljada džula kod metaka težihkalibara za lov tropske i krupnedivljači.

Naravno, da bi se postiglanavedena brzina i energija, priti‐sak sagorelih barutnih gasova

mora da bude veoma velik, i on sekod kuglara kreće od oko 2800 do4100 bara. Iz tog razloga bravl‐jenje kod kuglara mora da budemnogo sigurnije i jače kako bi iz‐držale ovako velike pritiske. Zbogtoga i maksimalni domet zrna is‐paljenog iz kuglare dostiže od3000 do 5000 metara pa i višemetara (pri povoljnom uglu ele‐vacije – kosom hicu). Međutim,domet za lov krupne divljači jepropisan zakonom o divljači ilovstvu, za kuglare je daleko manjii kreće se do 100 m kada se gađamehaničkim nišanom, a kada segađa optičkim nišanom 150 m.


541Balistička kriva


542

S obzirom na kalibre kuglara i izbor divljači za lov, shodno zakonu, pre-

poruka je da se lovci drže sljedećih savjeta pri izboru kalibara.

Razni modeli zrna


543

Ciljna balistika ispaljenoghica iz oružja sa glatkim cije-vima

Ciljna balistika nam pred‐stavlja kako se ponaša sačmenopunjenje, odnosno pojedinačnazrna sačme prilikom udara u cilj. Sobzirom na brojnost sačmenihzrna, ona na cilj dejstvuje zaje‐dnički sa ukupnom energijom svihzrna koja pogađaju cilj. Međutim,samo neznatni procenat zrna isnopa pogađa cilj, s tim što su cil‐jevi koje gađamo sačmarom rela‐tivno malih dimenzija. Tako sedešava da gađajući siluetu jarebiceu letu na raznim daljinama pogodidva puta veći broj zrna ako ga‐đamo sitnom sačmom od 2,5 mmprečnika u odnosu ako istu ga‐đamo krupnijom sačmom od 3,5 i4 mm. Efekat pri lovu sa sitnomsačmom biće mnogo bolji jer, bezobzira na veću energiju svakogposebnog zrna krupnije sačme,ukupan zbir energije biće bolji prigađanju sitnom sačmom (zbog

mnogo većeg broja zrna prilikompogodaka).

Efekat nervnog šoka pripogotku divljači stvara se pri‐likom pogotka divljači sa više zrnasačme i biva zbog šoka momen‐talno usmrćena. Takav pogodak jeveoma efikasan iako sačmena zrnasa relativno malom energijom us‐pijevaju da prodru u tijelo divljači.Gađanje divljači na raznim dalji‐nama biće pogođena različitimbrojem zrna sačme, u zavisnostiod njene mase i sa, naravno, raz‐

Razni modeli zrna

Poprečni presjek zrna


544

ličitom energijom. Divljač pogo‐đena na većoj daljini od dozvolje‐ne biće pogođena sa nedovoljnimbrojem zrna sačme, pa će doći doranjavanja. U narednoj tabeli su

prikazani brojevi pogodaka i uku‐pna energija na raznim daljinamagađanja, sa sačmom od 3,5 mmprečnika i puškom kalibra12, usiluetu zeca iz čokirane cijevi.

Daljina gađanja u metrima

Kao što se iz prednjeg vidi, mnogo je efikasniji lov sitne divljači sa sitnijom

sačmom sa mnogo više zrna koja odovara masi divljači, nego sa krupnijom

(sa daleko manjim brojem zrna), tim prije što su efikasne daljine gađanja

od 45 do 50 m.

Balističari su poslije detaljnih ispitivanja došli do teorije koji je minimalan

broj zrna sačme neophodan za momentalno usmrćenje divljači od posljed-

ica nervnog šoka.

Rezultati su sljedeći :

Pri ovakvim uslovima kinetička energija sačmenih zrna koja pogađaju

siluetu gađane divljači biće dovoljna da momentalno usmrti divljač.

Daljina na kojima će ovi uslovi biti ispunjeni zavisi, između ostalog, od vrste

čokova, kalibara puške, količine sačme u metku i položaja tijela divljači u

trenutku pogotka (odnosno od veličine gađane siluete divljači).

Efikasni domet sačmaricaje daleko ispod maksimalnog do‐meta i zavisi od:

1. kalibra oružja (veći kali‐bar ima veći domet),

2. količine sačme (metak savećom količinom sačme ima gušćiposip),

3. čoka puške ( uzi čok imagušći posip i veći domet),

4. veličine siluete tijelagađane divljači (efikasniji je po‐godak ako je silueta veća).

Naravno da će silueta divljačibiti manja kada divljač dolazi iliodlazi od lovca pa će i pogoci bititeži. Za sačmaricu kalibra 12 imetkom punjenim sačmom od 3,5mm maksimalni domet na zecagađanog bočno (najvećom površi‐nom siluete) biće:

Potrebno je napomenuti da jedomet pušaka u kalibru 16 za oko3 metra manji od kalibra 12, akalibru 20 je domet manji za oko5 m od efikasnog dometa puškekalibra 12.

Ciljna balistika ispaljenogzrna iz oružja sa olučenim cije-vima

Ciljna balistika zrna ispalje‐nog iz kuglare se u mnogome raz‐likuje od sačmarice. Kod kuglara jeuvijek ispaljeno jedno zrno. Priudaru zrna u cilj ono svojom en‐ergijom prodire duboko u tijelodivljači i deformišući se u oblikupečurke ili pak rasprskavajući sesvojim djelovima pravi veću ranui brže usmrćuje divljač. U novijevrijeme se prave zrna koja se kon‐trolisano deformišu, stvarajućisvojim vršnim dijelom pečurku do2,5 puta veću od prvobitnog pre‐čnika zrna. Na taj način stvarajuvelike prodore kroz tijelo divljačiizazivajući jaka unutrašnja kr‐varenja. Ovakav pogodak u vitalneorgane dolazi do sigurne i bržesmrti divljači. Sama zrna kuglarasu tako konstruisana da omogu‐ćavaju efektnije usmrćenje divljačiili bar što kraći bijeg do smrto‐nosnog pada.

Hidrodinamički efekat

To je efekat koji postižu izu‐zetno brza zrna ispaljena iz kug‐lara sa brzinom preko 1000 m/sna ustima cijevi. Pri udaru takvogzrna u tijelo divljači dolazi do ek‐splozije tečnog dijela tkiva (sličnopogođenoj konzervi napunjenoj


545

vodom). Pri ovom efektu, poredbrze smrti pogođene divljači zbogoštećenja velikih krvnih sudova,dolazi i do oštećenja šire okolinepogođenog tkiva tijela divljači.

RUKOVANJE LOVAČKIMORUŽJEM

Rukovanje lovačkom puš-kom prije i poslije lova

Prije i poslije lova sačmaricese, kao uostalom i sve druge vrsteoružja, moraju držati rasklopljene(ako ih je moguće rasklopiti) i ufutroli za oružje, da bi je sačuvalikako od oštećenja tokom trans‐porta tako i od zloupotreba. Predsam lov u lovištu puška se vadi iz

futrole ili kofera i sastavlja kako bibila spremna za upotrebu. Po za‐vršetku lova postupak je isti, sač‐marica se ponovo rasklapa i stav‐lja u futrolu, te sprema na bezbjed‐nom mjestu. Cijelo vrijeme prije iposlije lova, puška se obaveznodrži prazna i opuštenog meha‐nizma za opaljenje. Po završetku,puška se kući čisti i podmazuje,bez obzira da li je pucano ili ne, patek poslije toga stavlja u ormar zaoružje. Ovo je veoma važno prav‐ilo, jer je veći broj pušaka osjetljivna koroziju pa bi u slučaju ne‐pažnje korozirale i vremenom bise pojavila ostećenja koja je teškosanirati.

Rukovanje lovačkom puš-kom tokom lova

Kao što je rečeno puška sepripremi za upotrebu neposrednopred početak lova i uvijek se nositako da se njome niko ne možeugroziti, tj. sa cijevima okrenutimprema gore ili dolje, bez obzira jeli napunjena ili nije. Ukoliko steodstrijelili divljač i idete po nju,pušku treba obavezno isprazniti.Po prekidu lova, ili kada se lovci


546

Izvađena zrna iz tijela divljači

okupljaju na jednom mjestu, pu‐šku obavezno treba otvoriti, biloda je u pitanju prelamača ili repe‐tirka, jedino je bezbjedna kada jeprazna. Nikada pušku ne nosititako da su joj cijevi uperene udruge lovce, bez obzira da li jeprazna ili ne, jer je staro praviloda i prazna može da opali.

ODRŽAVANJE LOVAČKOGORUŽJA

Oružje je najčešće izrađenood kvalitetnih čelika, i to u mnogoslučajeva od ugljaničkog čelika vi‐soke mehaničke izdržljivosti. Veo‐ma je podložno koroziji (izuzima‐jući najsavremenije čelike oružjakoji su otporni na koroziju). Od‐mah poslije lova pušku je potre‐bno prebrisati suvom krpom, kakocijev tako i ostale djelove, i dobronauljati, pa poslije kraćeg vre‐mena cijevi očistiti od ostatakagareži i nesagorelih barutnihgasova i eventualnih naslaga olo‐va. Poslije dobrog čišćenja, puškase podmaže kvalitetnim uljemnamijenjenim za oružje i tek tadastavlja u ormar. Pored ovog oba‐veznog čišćenja poslije pucanja,ukoliko često ne idete u lov, oružjetakođe treba očistiti i podmazati.Oni koji svoje puške, na žalost, nečiste jednom u sezoni ne mogu daočekuju da im oružje bude dugo‐vječno, bez obzira na kvalitet i

proizvođača. Ako su cijevi hromi‐rane, što je čest slučaj kod savre‐menih sačmarica, usljed neodrža‐vanja neće stradati ali zato hoćedrugi djelovi: mehanizam, spoljnepovršine, baskula i dr. Cijevi oružjatreba čistiti četkicama koje semontiraju na šipke i koje treba dabudu približno primjerene prečni‐cima cijevi koje se čiste, pa se zatoi koriste četkice koje su namijen‐jene za određeni kalibar sačmareili kuglare. Četkice mogu biti oddlačica ili tekstila, kao i čeličnih imesinganih žica koje ne trebaprečesto upotrebljavati kako ne bidošlo do oštećenja cijevi pa i slojahroma, ako je cijev hromirana. Po‐red četkica, čišćenje cijevi se možeuspješno vršiti pomoću krpica, unovije vrijeme i filcanih čepova zaodređenu vrstu kalibra. Značajnoje da se kompletno oružje, nakondobrog detaljnog čišćenja spolja iiznutra, dobro naulja sprejom na‐mijenjenim za čišćenje oružja.

ODRŽAVANJE OPTIČKIHUREĐAJA

Optičke uređaje na oružju,kao i dvoglede, treba uvijek držatiu suvom stanju, čistih spoljnihpovršina stakla, kako bi uvijek bilispremni za upotrebu. Stakla sečiste jelenskom kožicom ili me‐kom krpom namijenjenom zatakvu upotrebu. Pored toga opti‐


547

čki nišan treba uvijek podesiti na

željenu oštrinu prema svom oku.

Dvoglede treba, prije i poslije lova,

nositi u futrolama, a u toku lova

voditi računa o oštećenju prilikom

pada, udara, vlage i sl. To je osnov

da biste ih mogli koristiti dugi niz

godina i s njima uspješno prona‐

laziti i osmatrati divljači.

KORIŠĆENJE LOVAČKOGORUŽJA

Gađanje lovačkom puškomsačmaricom

Lovačkom puškom sačmari‐

com se najčešće gađaju ciljevi u

pokretu (trku ili letu), pa je obuka

lovca za takva gađanja veoma

važna. Moraju se sinhronizovati

svi parametri lovca, od stava i

položaja tijela pri gađanju, pa sve

do određivanja, preticanja i opal‐

jenja. Pri gađanju divljači veoma

su često u pitanju kosi hici, koji su

rezultat kupiranosti terena na

kojem se lovi, što još više komp‐

likuje problematiku gađanja. Tako

će lovac, koji lovi jarebice kamen‐

jarke u planinskim predjelima,

skoro uvijek biti u prilici da puca

koso gore ili koso dolje, u zavis‐

nosti u kom smjeru divljač leti. Ta

vrsta gađanja je sasvim drugačija

u odnosu na gađanje npr. prepe‐

lice u ravničarskim djelovima lo‐

višta. Dešava se da odličan lovac

na prepelice ima veoma loše rezul‐

tate u lovu na jarebice kamenjarke

i obrnuto.

Brzo ubacivanje puške uzgib ramena, stojeći ili za vrije-me hoda, uz istovremeno upe-rene cijevi u izabrani cilj, osnovje tehnike gađanja sačmaricomstatičnih ciljeva.

Ovu vježbu treba bezbroj

puta ponavljati u sobnim uslovima

a potom i na terenu takozvani

(suvi trening). Tek kada posti‐

gnete tu tehniku moći ćete lako da

pogodite željeni cilj. Vježbe gađa‐

nja sačmaricom treba da budu

postepene od uvježbavanja gađa‐

nja nepokretnih ciljeva do vjež‐

banja gađanja pokretnih ciljeva.

Još pri vježbanju nepokretnih cil‐

jeva treba hitro mijenjati položaj

ciljeva, čas sa jedne, čas sa druge

strane, kako bi se poslije duge na‐

porne vježbe svi pokreti nogu,

ruku, tijela, ramena i glave sinhro‐

nizovali toliko da se, prilikom

svakog ubacivanja puške u zgib ra‐

mena, postiže pravilan položaj ci‐

jevi tačno prema cilju. Ove vježbe

treba upražnjavati stalno a pose‐

bno pred početak lovačke sezone.

Pri vježbi iz stojećeg položaja ili

pri hodu uvijek treba nastojati da

je, kod lovca koji gađa sa desnog

ramena, lijeva noga u blagom isko‐

raku, a kod ljevaka obrnuto.


548

Gađanje pokretnih ciljevasačmaricom

Pri gađanju pokretnih ciljevaosnovni elemenat koji se morauzeti u obzir je brzina kretanja lo‐vljene divljači. Naime, pri gađanjudivljači, od momenta opaljenjapuške do momenta stizanja sač‐menog snopa do cilja, prođe izv‐jesno vrijeme koje zovemo vrije‐me leta projektila. Ako je divljačviše udaljena ili je njeno kretanjebrže, sačmeni snop stigne dodivljači sa zakašnjenjem. Ako jebrzina kretanja divljači velika do‐lazi do potpunog promašaja. Kakoje let sačme mnogo brži od letadivljači morate uzeti u obzir pret‐icanje. Ako jarebica leti bočnom

stranom na lovca, brzinom od 20m/s, na daljini od oko 30 m, ga‐đana sačmom od 3 mm, sačma ćedo jarebice stići za 0,1 s. Za istivremenski period, jarebica ćepreletjeti čitavih dva metra, štoznači, ako se gađa u momentukada je jarebica nanišanjena,sačma bi stigla sa zakašnjenjem odčitavih dva metra, to bi bio pro‐mašaj. Da bi se jarebica pogodilapotrebno je gađati sa preticanjemna toj daljini od čitavih dva metra.Dakle, pogoci će zavisiti kako oddaljine i brzine divljači tako i odbrzine ispaljenog sačmenog pun‐jenja. Zato dajemo srednje vrijed‐nosti brzine divljači u punom trkuili letu kao i srednje brzine letasačmenog snopa.


549

Gađanje pokretnih ciljeva sačmaricom

Vrijeme leta sačme zavisi odbrojnih faktora:

1.početne brzine sačmenog snopa2.otpora vazduha3.sile privlačenja zemljine teže.

Ako se osvrnemo na našunajčešće korišćenu sačmu od 3,0do 3,5 mm prečnika brzina kre‐tanja iznosi:

Iz prednjih tabela uvijek jemoguće izračunati preticanje radiuspješnijeg pogotka po jednos‐tavnoj formuli:

Preticanje = Brzina kre-tanja divljači x vrijeme letasačme

(Pr = Vd x t)

Gdje je Pr = preticanje umetrima

Vd = brzina kretanja divljačiu m/s

t = vrijeme leta sačme dodivljači u sekundama

Međutim, takvo određivanjepreticanja je dosta komplikovanoi naizgled nerealno, pa se pribje‐gava praćenju cilja s malim izvla‐čenjem. Na primjer, pri gađanjudivljači u pokretu puškom trebapratiti cilj, nišaneći ga u vrh nosaili kljuna, ako se kreće bočno uodnosu na lovca, i prije opaljenjapušku izvući nešto ispred cilja itada povući okidač ili još jednos‐tavnije pratiti cilj sa nešto pred-nosti u odnosu na kljun ili nos iokinuti ne zaustavljajući pomi-


550

jeranje puške u skladu sa kre-tanjem divljači. Ovaj način bimogao i da se preporuči kao naj‐jednostavniji i najefikasniji. Nadaljinama od 45 metara preticanjemora biti dvostruko veće od onogana 35 metara.

Na daljinama od oko 25metara preticanje treba da budeupola manje nego kod daljina od35 metara.

Pri kretanju divljači koso uodnosu na položaj lovca, preti‐canja su upola manja. Kada divljačbježi pravo od lovca, treba gađatinešto iznad nje (zeca u uši ili jare‐bicu iznad).

Kada divljač dolazi ka lovcutreba gađati nešto ispod divljači,zeca u prednje šape a jarebicu is‐pred kljuna. Ipak, pravu mjerupreticanja lovac će najbolje odred‐iti sam, na osnovu sopstvene pra‐kse i kretanja divljači koju gađa.

Gađanje lovačkom puškomsa olučenim cijevima

Za razliku od sačmarice, kojaod nišanskih elemenata ima samoprednju mušicu i šinu po kojoj senišani, kuglare imaju mehaničkinišan sa mušicom na vrhu (us‐tima) cijevi i zadnji ispred ležištametka. Samo ovo nam govori da jetehnika gađanja kuglarom bitnorazličita u odnosu na gađanje sač‐maricom. Kuglarom se gađa ug‐

lavnom samo krupna divljač i tonajčešće kada stoji (sem rijetkihizuzetaka kao što su lov na divljesvinje pogonom i krupni preda‐tori). Ostalu divljač gađamo samou stanju mirovanja ili u sasvimlaganom kretanju. U principu, natakvu divljač nikada ne treba pu‐cati kad je u trku, jer su mogućaranjavanja, te prema tome i gubici.To je i osnovni razlog što je neo‐phodno da divljač bude dovoljnoudaljena kako bi je kuglarommogli gađati. Takav način gađanjaje definisan zakonom i etičkim ko‐deksom.

Pri gađanju mehaničkim ni‐šanima se poklapaju 3 tačke: zad-nji i prednji i cilj. Da bi to usp‐ješno mogli da uradimo oko lovcamora da bude sposobno da izoštrisve ove tri tačke. Zadnji nišan jestandardno podešen za daljinugađanja oko 100 metara. Ponekadna pušci postoje preklopni nišaniza dvije zadnje pločice, pri čemu jeova druga obično podešena zadaljinu gađanja na 200 metara. Zamehanički nišan je ta daljina pre‐velika i ne treba ga nikada koristitiza gađanje preko 100 metara. Radilakšeg gađanja kod puške kuglaresu ugrađena u mehanizmu po‐moćna sredstva za lakše i mirnijeokidanje (steher ili sneler). Ovajuređaj se, po osmotrenoj divljači,prethodno pripremi u početnompoložaju da bi, kada dođe vrijemeokidanja, neznatnom silom kaži‐


551

prsta povukli obaraču, bez opas‐nosti da će tvrdo okidanje kla‐sičnog obarača pomjeriti cijev pu‐ške sa cilja. Pri gađanju mehani‐čkim nišanom uvijek treba voditiračuna da zadnji nišan bude hori‐zontalan. Zatim, da mušica u za‐rezu zadnjeg nišana dopire samodo gornje njene površine i da seuvijek nalazi u sredini. Posljednjihgodina, pa i decenija, na kuglara‐ma se koriste optički nišani koji,pored izoštravanja samo dvijetačke, pružaju mogućnost prib‐ližavanja cilja na polovinu, četvr‐tinu ili još bliže, sa uveličanjem od1 – 6 pa sve do 10 – 12 puta. Na‐jnovije generacije optičkih nišanasu sa varijabilnim (promjenljivim)uveličanjima, kada na istom niša‐nu postoji mogućnost podešava‐nja, uveličanja prema želji i po‐trebi lovca. Npr.:

1-4 x 24 za bliža rastojanjai lov divljači u pokretu ili trku,

1,5 – 6 x 42 univerzalninišan sa svim mogućnostima,

3 – 9 x 48 za dalja rasto-janja pri gađanju mirnih ciljeva,

3 – 12 x 56 za ekstremnodaleka gađanja mirnih ciljeva,

6 – 24 x 42 za takmičenjena ekstremno velikim dalji-nama.

Što je uveličanje veće lovcu ćese učiniti da je cilj bliži. Međutim,ne treba pretjerivati jer sa uve‐ličanjem (privlačenjem), slika me‐te postaje nemirnija, pa samim timometa uspješno gađanje. Prom‐jenljivo uveličanje od 1,5 – 6 putasmatra se univerzalnim optičkimnišanom, iz razloga što divljač sa1,5 možete gađati u pokretu a sa 6puta na velikim daljinama, kada jeu stanju mirovanja bočno okre‐nuta. Sa većim uveličanjima od 6puta se gađa isključivo sa naslona.Končanice u optičkom nišanu, po‐moću kojih se nišani, imamo u više


552

Mete

tipova a najčešće su krstići, aposljednjih godina se sve češćeugrađuje i svijetleća tačka, kojakoristi u uslovima lošije vidljivosti.

Položaj strijelca prilikompucanja

S obzirom da se krupna div‐ljač kuglarom gađa u većini slu‐čajeva kada je mirna, to je i razlikagađanja kuglarom u odnosu nasačmaricu. Kuglarom se puca sto‐jeći bez naslona ako je divljač bli‐zu, a ako i nemamo mogućnost na‐slona bilo bi dobro da lovac koristištap za gađanje, kojim bi se po‐služio kao naslonom ili lovačkiruksak koji je takođe dio opremeu lovu krupne divljači. Ako je drvou blizini ili neki panj, ili makar sti‐jena, lovcu će takođe poslužiti kaonaslon. Isto će se desiti i na čeki,kada će lovac kao naslon koristitiogradu čeke ili otvoreni prozor aliu svim ovim slučajevima puška sene smije direktno nasloniti na tvr‐du podlogu. Zato se kao podloganaslonu koristi šešir, džemper ilijakna a najbolje je koristiti ruksak.Samo se tako može očekivati do‐bar pogodak. Ukoliko pušku oslo‐nimo na tvrdu podlogu prilikomopaljenja će odskočiti i lovac će uvećini slučajeva promašiti cilj. Većopisani način pripreme puške, prigađanju klasičnim nišanima su is‐tovjetni kao i kada se gađa opti‐čkim nišanima. Bitno je da se prije

opaljenja dah na momenat morazadržati i tako puška maksimalnoumiriti kako bi pogodak bio štoprecizniji. U bilo kojoj poziciji dase nalazi lovac osnov dobrog po‐gotka je mekano okidanje. Nikadase obarača ne smije naglo povući.

IZBOR ORUŽJA SA GLATKIMCIJEVIMA I MUNICIJA

Kako stara latinska poslovicaglasi „De gustibus non est dis‐putandum” („O ukusima se nediskutuje“), jer bi se neko odlučio,ne bez razloga, za jednu ili nekudrugu vrstu oružja. Neko voli lak‐šu pušku radi lakšeg nošenja i ru‐kovanja, a nekome je važnije damu je puška teža. Takođe, nekoviše voli bokerice a neko položare,a ima i onih koji se radije odlučujuza pumparicu ili poluautomatskupušku.

Sam ukus lovca je samo jedanod faktora koji utiču na izborpuške, a ima ih još mnogo da ih nenabrajamo. Međutim, u uslovimakakvi su naši ipak je najvažnijaponuda na tržištu. Time i otpadajugotovo svi ostali faktori želja. Ali,ako pretpostavimo da je mogućslobodan izbor, onda bi se lovacmogao opredijeliti za pušku kojamu najviše odgovara. Zato u prin‐cipu lovci početnici i oni koji sebaš ne snalaze dobro sa lovačkim


553

oružjem, treba da se odluče za iz‐bor puške većeg kalibra, sa višesačme, a iskusniji lovci sa više lo‐vačkog i streljačkog iskustva, mo‐gu da se zadovolje i sa lakšim ikraćim puškama manjih kalibarasa manje sačmenih zrna.

Stariji lovci su u svakompogledu više obučeni strijelci, kojiuz to nemaju više početnički im‐perativ da moraju da ulove divljačpo svaku cijenu. Takvi lovci sukroz praksu već imali puške savećim kalibrima ali su kao pravisladokusci više orijentisani na lak‐še i ljepše puške a za njih ipak do‐voljno efikasne. Dakle, i tu se svodina pomenutu staru latinsku izreku”O ukusima se ne raspravlja”.

Što se tiče izbora granulacijesačme za lov pojedinih vrsta trebase držati sljedećih preporuka:

Za neke druge vrste divljačitreba naći analogiju u odnosu nanavedene vrste i tako se odlučiti

za granulaciju. Pored toga, Za‐konom o lovstvu je propisano dase ne smije loviti sa puškama kojesadrže više od 2 sačmarska metka.

IZBOR ORUŽJA SAOLUČENIM CIJEVIMA I

MUNICIJA ZA NJEGA

Izbor oružja sa olučenim cije‐vima mora da bude usklađen sazahtjevima zakonskih potreba ko‐je određuju minimalne kalibre zapojedine vrste krupne divljači. Za‐konodavac je, pored minimalnogkalibra zbog dovoljne energije zr‐na, propisao i minimalnu težinuzrna.

Pored gornjih ograničenjaZakonom nije dozvoljena upotre‐ba korišćenja vojnih pušaka i voj‐ničke municije sa humanim zr‐nom, kao i streljačkih pušaka.

Lovcima stoje na raspola‐ganju više tipova pušaka sa olu‐čenim (ili kombinovanim cijevi‐ma). Tu su kuglare, prije svega sajednim ili više metaka, karabini(repetirke) pa i poluautomatskikarabini.

Kuglare ‐ jednocijevne ili dvo‐cijevne prelamače, bilo sa polo‐ženim ili vertikalnim rasporedomcijevi, ili čak trocijevke (drilling)sa različitim kalibrima i ‐ kombi‐novane puške sa jednom ili više


554

olučenih cijevi bez obzira na nji‐hov raspored.

Kuglare prelamače suveoma omiljene i posjeduju lakoćui ljepotu naročito ako su jednoci‐jevke.

Dvocijevne kuglare su doskoro imale veoma veliku manuda ako su cijevi čvrsto povezanecijelom dužinom međusobno, pasu pri uzastopnom pucanju poka‐zivale takozvani efekat penjanja

pogotka, ako se pucalo iz donje ci‐jevi, ili pada pogotka ako se pucaloiz gornje cijevi kod Bok sistema, akod Hamerlesa uzastopnim pu‐canjem pogoci su išli lijevo i desnou zavisnosti sa kojom cijevi pu‐cate, tako da biste imali siguranpogodak drugog pucnja iz iste ci‐jevi potrebno je sačekati nekolikosekundi da se cijev ohladi. Ta ma‐na je posljednjih godina otklon‐jena. Kod renomiranih proizvođa‐ča, kao što su Krieghof, Blaser,


555

Zakonski propisane vrijednosti mniimalnog kalibra i težine zrna u zavisnosti

od vrste lovljene dvljači

Kuglare prelamače


556

Sauer, Mauser i dr., ove puške susada tako konstruisane da su imcijevi sem u samoj glavi gdje sučvrsto povezani ostalim svojim di‐jelom slobodno ležeće i potpunosu nezavisne jedna od druge. Asamim tim uzastopno pucanje višenegativno ne utiče na bespreko‐rnu preciznost.

Ova vrsta kuglara prelamačaje, pored elegancije i lagana pa ihmnogi lovci rado koriste bez ob‐zira na visoku cijenu.

Velika prednost ovih višeci‐jevnih kuglara prelamača je utome što omogućavaju brži uza‐stopni drugi hitac, bez prethodnogprepunjavanja čime su izjednače‐ne sa poluautomatskim karabin‐ima. Proizvode se od najmanjeg donajvećeg kalibra čak i za krupneafričke životinje gdje je drugi brzihitac često potreban.

Ono što je zajedničko svimkuglarama je da ih treba koristitiako je moguće sa optičkim nišan‐ima jer se tako postižu bolji ikvalitetniji rezultati u lovu.

STRELJAČKA MUNICIJA

Da bismo u ovoj vrsti sportabili uspješni kao i u drugim, do us‐pjeha možemo doći stalnim tren‐inzima koji iziskuju velike psiho‐fizičke sposobnosti, koncentraciju,brzinu, te ostale elemente koji supotrebni da bismo postigli vrhun‐ske rezultate. Uspješnom strijelculov divljači predstavlja pravo za‐dovoljstvo i sa lakoćom vrši usp‐ješan odstrijel i ne ranjava divljač.

Dvocijevne kuglare

Lovačka strelišta

(Lovno sportska strelišta)

Razlikujemo sljedeće vrste

strelišta:

1. Nepokretne ‐ pokretne mete (si‐

luete životinja) za gađanje kugla‐

rama

2.Strelišta za glinene golubove

(disciplina “Sket” i “trap”)

Za bilo koju vrstu strelišta

morate imati ravnu površinu sa

sigurnosnim nasipom a strelište

mora odgovarati standardima i za‐

htjevima Zakona o oružju i lovu.

Mora biti udaljeno od naseljenih

mjesta i na svojim krajnjim ta‐

čkama vidno označeno kao zona

opasna za šetnju ili rekreaciju.

Strelišta sa nepokretnim i

pokretnim metama se rade za

takmičenja sa karabinom. U gađa‐

nju meta (silueta visoke divljači)

vepra na daljini od 100 m meha‐

ničkim nišanom stojeći bez naslo‐

na i ležeći na daljini 100 i 200 m

optičkim nišanom. Pokretne mete

vepra se gađaju na 50 m daljine,

sve s ciljem što bolje obuke u

rukovanju i gađanju oružjem.

Strelišta za gađanje gli-nenih golubova

S obzirom da je gađanje gli‐

nenih golubova olimpijska disci‐

plina od 1900 g. takva strelišta za‐

htijevaju posebne propise i stan‐

darde. Disciplina Trap, rov gdje

se montiraju mašine za izbaci‐

vanje golubova mora biti u ravni

sa zemljom, dužine 20 m, širine

oko 2 m i dubine 2,20 m. U njemu

se montiraju 15 mašina od kojih, u

zavisnosti od šeme, svaka mora

biti različito podešena. Pista za

strijelce se radi sa 5 pozicija tako

da svaki strijelac ispred sebe ima

po 3 mašine odnosno 3 goluba (li‐

jevi, desni i pravi), od kojih nikada

ne zna koji će na njegovu ko‐

mandu jedna od mašina izbaciti. S

obzirom da strijelac nakon svakog

pucanja mijenja mjesto, tako mu u

toku serije od 25 golubova rijetko

može izaći sa istim pravcem,

uglom i visinom. Mjesta gdje se

nalaze strijelci udaljena su od rova

u koji su smještene mašine 15 m a

veza mašine sa strijelcem je elek‐

tronika povezana mikrofonom

tako da strijelac svojim glasom ak‐

tivira mašinu, odnosno ona izba‐

cuje glinenog goluba u prostor. Da

bi strijelac bio uspješan, mora od

momenta pozivanja goluba opaliti

prvi metak za oko 0,35 s jer je brz‐

ina goluba pri izlazu oko120

km/h. S obzirom da ste udaljeni

od mašina 15 m ako ne opalite

metak za toliki vremenski period

golub će biti suviše daleko tako da

ga nećete pogoditi.


557

Disciplina “skeet” je takođeolimpijska disciplina koja se zna‐čajno razlikuje u odnosu na Trap.Mašine se nalaze u dvije nadze‐mne kućice u kojima je smještenapo jedna mašina. Pozicije za tak‐mičare su polukružne a ima ihosam. Postižu se bolji rezultati

nego u trapu iz razloga što je lakšepucati a iz dvije kućice izlaze pot‐puno isti golubovi sa istim prav‐cima, samo su termini od trenutkapoziva u odnosu na trap različiti.Kod trap‐a na glas momentalnoizlijeću, a kod skeet‐a postoji odpoziva određeni vremenski inter‐val do izlijetanja goluba. Takođe serazlikuju i puške. Naime, kundakza trap i skeet su potpuno različitikao i dužina cijevi. Za skeet se ko‐riste cijevi 60‐65 cm a za trap 75‐76 cm. Takođe, kod skeet‐a sucijevi prva cilindar, druga če‐tvrtina čoka, a kod trap‐a tri cetvr‐tine i pun čok. Kod skeet‐a je zbogblizine potreban što širi snopsačme obzirom da se meta gadjana bliskom rastojanju a kod trap‐a sto gušći snop zbog veće daljinemete. Za jednu i drugu disciplinuse najčešće koriste puške bokericekvalitetnijih proizvođača, koje se i


558

Skica „trap“ strelišta

Skica „skeet“ strelišta

po svojoj cijeni značajno razlikujuod standardnih lovačkih pušaka.

Double Trap (AmericanTrap)

Ne mnogo poslije disciplineTRAP I SKEET počela se upražnja‐vati disciplina Double Trap i(American Trap) u toj disciplinikao i kod klasičnog trapa strijelcisu udaljeni 15 m od rova. Za ovudisciplinu koristi se isto strelištekao za trap samo je razlika u tomešto na trapu golubove izbacuju 15mašina i na svakoj je različito po‐dešena visina i ugao izbacivanja

goluba, tako da strijelac tokomserije od 25 golubova nikada nezna pod kojim uglom i visinom ćemu mašina izbaciti goluba. KodDouble Trapa golubovi izlijećusamo iz dvije srednje mašine kojese nalaze po sredini rova i istovre‐meno izbacuju dva goluba (razli‐čitih smjerova), tako da takmičaru pripremi zna pod kojim uglomće izletjeti golubovi što je kao dis‐ciplinu čini za nijansu lakšom odTrapa. Gađa se istom puškom kaona klasičnom trapu, samo sa ni‐jansu manjim čokovima zbog ma‐nje brzine i manjeg doleta golubai potrebne veće širine sačmenogsnopa.


Lovac


560

ODRŽAVANJE I ČUVANJELOVAČKOG ORUŽJA

Svaki rekreativac, da ne gov‐orim o pasioniranim lovcima, semopreme za lov mora imati i opre‐mu za održavanje i čišćenje lova‐čkog oružja. Cijevi lovačkih pušakasu zbog kvaliteta čelika u većinislučajeva neotporne na koroziju irazne vrste kisjelina koje se taložeu cijevi. Stoga cijevi, kao i ostalidjelovi puške, moramo poslijesvakog lova čistiti adekvatnimuljima posebno za spolja a pose‐

bno za unutra. Na glatkim žlije‐bljenim cijevima na unutrašnjimdjelovima ostane garež barutnihgasova, talog od projektila – olova,stoga ukoliko želimo da takva cijevbude kvalitetna više decenija mo‐ramo je čistiti. Glavu (baskulu) ilizatvarač jednom godišnje moramootvoriti radi podmazivanja meha‐nizama za paljenje i kočenje. Pod‐mazivanje mehanizma se vrši rije‐tkim uljima namijenjenim za čiš‐ćenje i podmazivanje oružja, negustim, i neotpornim na nisketemperature kako ne bi, kod ek‐stremnih hladnoća, došlo do blo‐kade mehanizma. Glavu puške,

Lovačko oružje


ukoliko lovite po kiši, treba i višeputa očistiti tokom sezone, kakone bi došlo do korozije. Unutrašn‐jost cijevi sačmara i karabina senajbolje čisti spiralnim mesin‐ganim četkicama koje su meke i nehabaju unutrašnje zidove cijevi.Čelične četkice se ne smiju upotre‐bljavati jer trenjem habaju un‐utrašnjost cijevi i ostavljaju risove.Prije upotrebe u lovu, unutrašn‐jost cijevi treba očistiti od naslageulja, kako sačma ili zrno prilikomizlaska iz cijevi ne bi imali otpor.Deblji slojevi premaza, posebnozimi na niskim temperaturama,prave poteškoće, ne samo u sa‐mom mehanizmu puške, već i u

unutrašnjem dijelu cijevi gdje,ukoliko je deblji sloj ulja ili masti,može doći do pucanja. Urednoodržavanje i podmazivanje oružjaće omogućiti lovcu ili strijelcu daga to oružje kvalitetno služi i višedecenija i da mu rukovanje njimebude pravo zadovoljstvo. Kod kućeoružje je najbolje skladištiti uzaključanom ormaru odvojeno odmunicije. Ukoliko ga držite u ko‐žnim futrolama može doći do ošte‐ćenja bruna i metalnih djelova izrazloga što koža u sebi prilikomštavljenja sadrži određeni proce‐nat kisjeline.

Pribor za čišćenje oružja

Documents

Lovačko oružje i municija (PDF 1.08MB)