Lovre Katić - Stećci u Imotskoj Krajini

8/20/2019 Lovre Katić - Stećci u Imotskoj Krajini

1/81

L O V R E K T I Ć

S T E Ć C IU I M O T S K O J K R J I N I

T O P O G R F I J

.V e ćpred 20 godina o b i l a z e ć iza školskih praznika Imotsku Krajinu bilježiosam., što sam opazio. Posebnu pažnju sam poklonio s t e ć c i m akojih je velikbroj u imotskim selima. Te moje putne bilješke bile su naravno nepotpunea da bi se po njima mogla napisati kakva radnja o s t e ć c i m a .Vremenom samih popunjavao i napokon u društvu s drom Stipom G u n j a č o mfotografom

splitskog Arheološkog muzeja Karlom Stiihlerom u mjesecu srpnju 1952. ponovo sam s t e ć k epregledao i važnije objekte fotograf je snimio. Nažalost zbogk r a t k o ć evremena nijesmo mogli č e k a t ina pogodniji momenat osvjetljenjapojedinih strana stec;aka, pa je tako nekoliko interesantnih pojava ostalo nefotografirano.

Reambulaciju smo p o č e l isa p o g r a n i č n i mselom sinjske i imotske krajineBudimirom a onda zaredom obišli Biorine Cistu L o v r e ćStudence ProložacVinjane Donje D i k o v a č uu R u n o v i ć uL o k v i č i ć eP Đ l j i c aSlivno Zagvozd.Drugi put zbog usporedbe pohodili smo Bisko i t r e ć iput Sv. Spas na vreluCetine . Napokon ja sam pregledao s t e ć k eu Kaštelima.

B U D I M I R

Ovo je selo pretežno s t o č a r s k ooranica je malo malene su gladne. Uselu ima s t e ć a k ana više mjeeta.

isak

U Budimirn mali humak od kakvih 3-5 m V sme zove se Pisak. Nalazi se8 lijeve strane puta kad se dolazi od Sinja Ugljana prema Imotskom. Na

tome humku bilo je prije više s t e ć a k aalj su vremenom nestali. Sada se nalaze

131


2/81

samo tr i u obliku p l o č e .Oko njih je zemlja prekapana, sve prevrnuto i ispre·miješano bez ikakva pijeteta razumijevanja. Uokolo u poljskim suhozidi·nama opažaju se komadi razlupanih s t e ć a k akoji su poslužili seljacima kaog r a đ e v n imaterijal.

Navrh humka još se nalazi grob, ali jes t e ć a k a

nestalo. Grob je ovalan iozidan bedrenicama. Takvi su grobovi dosada datirani X. s t o l j e ć e mali ih jedr. G t m j a č anašao u Biskupiji kod Knina iz mnogo kasnijeg doba. Dakleforma ovoga groba ne može nam poslužiti kao indicij vremena, kad je nastaQ .Grob je dug 2,10 m, po sremni širok 0,50 JU Od s a č u v a n i hs t e ć a k avrlo jeinteresantna jedna p l o č a .Dimenzije su joj: dužina 1,80 m, širina 1,34 m, adebljina 0,27 m slika br. l ) . Na p l o č ije prikazan č o v j e ko b u č e nu duguhaljinu poput ženske. Haljina mu seže do tla. Stopala se ne vide. Lijevu jeruku p o d b o č i odesnu, ispružio i njome drži križ. Križ je v e ć i od č o v j e k a .Visina č o v j e č j efigure je 0,42 m, a visina križa 0,76 Jn, dužina p o p r e č n i hkra-kova 0,62 m.

Krakovi su križa široki i urešeni crticama o b l i k ~riblje kosti. Pri vrhuoba kuta dvije su o s m o l a t i č n erozete, jedna izdubljenih latica, druga

i s p u p č e n i h .Drugi su spomenici bez ikakva ukrasa. .U istome kraju, nešto prema istoku s lijeve i s desne strane puta nalazi se

48 s t e ć a k a .Ovaj položaj seljaci zovu »Steljci «. S lijeve strane stoje 3 sarko-faga i 2 sanduka. Kao na Pisku tako >je i o,vdje sve prevrnu to.

a lijevoj strani put

S t e ć c i - s a r k o f a z i . :1. Prikazan je na p r o č e l j ukonjanik s m a č e ma pred njimpas goni zvijerku.

2. S t e ć a kje prevaljen sa svoga p06tamenta. J emni ovaj Ima postament,druga ga dva nemaju.

Na vidljivim stranama prikazano je kolo , koje se nastavlja oko tr i stranes t e ć k aa valjdw i na č e t v r t o jnevidljivoj. Na p r o č e l j usu d a p a č edva kola,jedno poviše drugoga. Na jednom zabatu užoj strani) prikazan je konjaniks m č e mu ruci, a na drugome povrh kola Uklesana je svastika Hacken-kreuz). Dimenzije: visina do p o č e t k astrehe 1,30 m, do vrha krova 1,40 m,dužina 1,30 ID, širina 0,80 m.

3. Na fasadi sarkofaga uklesan je križ, a na užoj strani dvije košute pas.S desne str ne put ima 43 s t e ć k aod kojih su 4 sarkofaga, 8 sanduka

p l o č a .Sarkofazi: 1. Dimenzije: visina do - vrha krova 1,20 m, dužina 1,20m, širina 0,70 m. Fasada je razdijeljena na dva polja. Po sredini je reljefnapruga nrešena . kosim crtama, ona se grana u luku na obje strane, os se pro-

• dužuje te na vrhu završava oštricom strijele. U lijevom polju konjanikdesnici natrag pruženoj drži koplje, a u desnom polju je pas ili košuta

slika 2).2. Na krovu polumjesec u formi potkove rupica.3. Na fasadi dva konjanika gone jelene. Na prvom zabatu uklesan štap, na

drugome m a č .Na krovu osmokraka zvijezda i polumjesec slika 3).

4. Vitezo;yj u jahanju.

132


3/81

vici č e t v n a s tštit. Konj sa svinutim vratom i u p i r u ć iSe prvim nogama poka-

zuje žilav pokret s l i ~ a4). 2 Na sanduku je pet rupa tako r a s p o r e đ e n odaprave oblik križa, a na p o b o č j ujednog sanduka uklesan je križ, kojemu kra-kovi završavaju kuglicama slika 6).

Na jednoj p l o č iuklesan je luk i strijela.

, .ištet

Kakvih 300 m i s t o č n ood Piska i Steljaka diže se s desne strane putahumak, zapravo grobna prethistori jska gomila, koju seljaci Budimira zovuPištet Na hUQ1ku leže 43 s t e ć k a ,svi obliku sanduka osim dva slika 7).

Jedan sarkofag, prevaljen, na . p r o č e l j uje uokviren širokim letvama, a uudubljenoj pozadini prikazano je u reljefu kolo: dvije ženske i jedan muška-rac. 2enske imaju dugu haljinu te im se stopala ne vide, a muškarac morada je kratkom haljetku, jer su mu noge od bedara vidljive. Noge su ne-srazmjerno i neprirodno i z r a đ e n e .Tako su odjevene muške i ženske figurena svim s t e ć c i m au Imotskoj Krajini. Muškarac i slobodna žena p o d b o č i l isuse slobodnom rukom. Muškarac je opružio lijevu nogu kao u podskoku. Takoje » k o v a č« naglasio pokret kolu s1ika 8).

Sanduci su impozantni, ali izjedeni od atmosferilija. Osobina je ovogagroblja na Pište tu, da su nad s t e ć c i m a - p l o č a m apostavljeni u č e l e i ,t . j. prizma-t i č k okamenje. Još ih je na mjestu pet slika 9).

Mnogo.je grobova prekopano.

Lazine

I s t o č n ood »Pišteta « oko 250 m oa lijevoj straoi puta, ali v e ć na teri torijusela Biorina na malom prirodnom humku zaraslu h r a s t i ć i m ai grmljem polo-

su hez ikakva orna-koji su bez slUnnje dignuti ·

obliku sarkofaga kod Mladino-

Lovre K a t i ć ,Tragovi s t a r o k r š ć a n s k enekropole n Cisti , Vjesnik za arheologiju i hiqt.tiHim . LIII . str. 267.

Sanduci su v e ć i n o mbez omamenla. Na jednome, o š t e ć e n o mlijep je relje-fan i pravilan okvir, a na izdubljenoj pozadini u plošnom reljefu prikazan jekonjanik i pred njim figura, u dugoj do tla haljini, drži u desnici koplje, alijevom konja za uzdu. Konjanik ima na glavi oštrIjatu kapu kacigu), u lje-

ženo je 12 s t e ć a k a .Svi imaju podnožje postament), alimenta . Tu su još dva groba bez s t e ć k a ,odatle. Osim ovih ima u Budimiru 4 s t e ć k au

Cista je postojala v e ć u rimsko doba i imala malu t v r đ a v ua godine 1935.otkrio sam tu I I s t a r o k r š ć a n s k o jnekropoli jednu memoriju i crkvu iz VI. t 1

vih k u ć a ,a kod Ć u b i ć ak u ć a10 p l o č ai sanduka. U Biorinama je kod Suško-vih k u ć aje.dan s t e ć a k .

C I ST A

Č t i r i km i s t o č n ood Biorina nalazi se selo Cista, koje se opet proteže 4 km.


4/81

zidu i jedan uognjenicu. Ovaj

luku svinut

Cisti. Tri su, uglavnom, groblja Cistigomila. No i kod današnje

N a j v e ć ibroj s t e ć a k analazi se bašsa s t e ć c i m a :Zadužbina, Mala gomila i Velikažupske crkve nalazi se nekoliko s t e ć a k a .

od župske crkve

Izvan ograde groblja leži jedan s t e ć a k - s a n d u kdva su uzidana u ogradnomnegdašnjoj župskoj crkvici iz XVIII. st., koja danas služi za

je ornamentiran, ali je p r e s j e č e npo polovici. Fasada jeuokvirena širokom profil iranom prugom. Na pozadini je jelen, kojega jekonjanik sulicom pogodio. Konjaniku se vidi jedino podlaktica, a konju samoglava i jedna prednja noga. Jelen je prikazan n trku. »Ko.vac « je imao dobrooko za opažanje, jer je pravilno uklesao noge jelenove, lijevu prvu i stražnjujednu do druge, a desnu prvu i stražnju razmaknute. I n a č eje t r č a n j ebezživota. I kod konja se ispoljava neka vještina k o v a č e v a .Kao uvrat k(}nja i e n e r g i č n ouprta prednja noga u zemlju i naperene uši karakteriziraju jak pokret i snagu životinje (slika 10).

Na jednom sarkofagu, koji je uzidan u zid groblja, isklesano je stablo, kojese grana i tako pravi ,arkade. U lijevoj je arkadi pas, u desnoj ptica valjdasokol).

Zadu žbina

Zadužbina se nalazi 500 m južno od župske crkve, a jednako toliko · i odCrkvina, gdje je bila v e ć spomenuta s t a r o k r š ć a n s k anekropola. Na zapadu su

od Zadužbine Seline , kojima o z n a č u j ubez sumnje staro selo. Izmedu Crkvinai Zadužbine, a južno od obiju i udaljeno oko 600 m, ostaci u turske kule.Pripovijedaju, da je tu Ale M a t u z o v i ćIjeto Vao, a zimi prebivao na Zadvarju.

Zadužbina je bunar, pojilo za blago, a ime joj valjda p o t j e č eod toga, što jekoji T u r č i n(Ale M a t u z o v i ć ?napravio pojila kao svoju zadužbinu. Bunar jenedaleko u kružnici obzidan suhozidom ; u kojem se nalazi jedan s t e ć a k - s a r ·kofag sa postamentom, šest sanduka i dva postamenta bez s t e ć a k a . Č i n ise,da zidari suhozidine nisu premještali s t e ć k esa svoga mjesta. Na sarkofagus dobro profiliranom strehom južna je fasada razdijeljena sa 4 štapa u 3arkade ili

rašlja u

134

bolje r e ć i okvira, jer arkadice su odozdo i odozgo zaobljene teimaju ovalni oblik. Š t a p i ć ise završavaju stiliziranim ljiljanima. U desnoj isrednjoj arkadici jaše u svakoj po jedan konjanik. U lijevoj je košuta , ko-jupas grize za stražnju lijevu nogu. Figure su stisnute, pa , jer nije bilo mjestau t r e ć o jarkadi za psa, k o v a čga je uklesa(}, kao- da stoji na stražnjim nogamaispod košute. Jednako je radio i klesar u 2rnovnici p r i k a z u j u ć isv. Jurja kakoubija zmaja. 2 Na sjevernom p r o č e l j uprikazano> je otvoreno kolo: tr i žene idva muškarca, gdje se d o t i č urukama, drže neki predmet, koji izgleda kaoprodužena brojka 8, valjda rubac slika l l .

Na zabatu je razgranjen stilizirani ljiljan, kojemu se stabljika pri dnudva š t a p i ć aa na vrhu se produžuje križ.

M, A h r a m i ć Basrelj ;f sv. Jurja u 2rnovnici. Staroh rval ska pr o svjeta. N. S. I. 1-2. str. 78.


5/81

Sanduci 1. Oko gornje plohe pro>vedena je lozica s dvolistom i jednolisto>m.Na plohi su prikazane dvije vijugaste zmije, koje gmižu dijagonalno po> plohi.S lijeve strane sjecišta, reljefna je osmolisna rozeta. Ona s lijeve strane jeizdubljenih, konkavnih latica, a s desne i s p u p č e n i hkonveksnih slika 12).Poviše i ispod sjecišta uklesan je križ s dužim donjim krakom i pri dnu zašiljenim. Krakovi križa su urešeni slomljenim crticama u obliku riblje kosti.

2. S t e ć a k - s a n d u ksa č e t i r irupe na gornjoj plohi, a Sa štitom u obliku okre-nutog trapeza na postranoj plohi duže strane.

3. Sanduk s podnožjem. Na gornjoj plohi izdubljeno je pet rupa tako razmještenih, da prave sliku križa. Promjer rupa 8 cm. Pri dnu plohe petero-l a t i č n arozeta s rupom u sredini. S l i č a nmotiv na nadgrobnoj p l o č inalazi seu s t a r o k r š ć a n s k o jnekropoli u Solinu kod Pet m u č e n i k aK a p l j u č «zvanoj.21

C R L J [ V I C A MALA G O M I L A

Glavno nalazište s t e ć a k ajest na polo>žaju zvanom Crljivica. Ona se dijelina Malu i Veliku gomilu. Ove gomile nisu drugo nego pretpovijesni grobovi,tumulusi. Gomile se nalaze uz cestu. Ja sam negda č u o u Cisti pripovijedati,da je u Crljivici bila crkvica. Naroo p r i č a .da je za bježanja pred Turcimaova crkvica bila zasuta gomilom kamenja, a u njoj zakopano sve crkveno ruhos jednim oltarom i z v o n č i ćem. Dalje se p r i č ada tu leži kalež i m i s n i č k epIaDlite kazule) velike cijene. Kopati se tu ne smije, jer i obolio, tko> bi topokušao, a i grad bi obio usjeve. Od Duhova do sv. Ante u toj gomili č u j esezvonce. To sam č u o iz usta seljaka v e ć 1931. godine,. kako je zabilježeno umojoj bilježnici, pa pri pohoou u mjesecu srpnju 1952. ponovo sam pitaonekoje seljake, no oni m nisu znali ništa kazati.

Mala gomila leži s lijeve strane puta i na njoj je šest s t e ć a k a ~ s a r k o f a g a4sanduka i jedna p l o č a .Svi su sarkofazi urešeni raznim ornamentima i reljef-nim prikazima.

1. S t e ć a k . s a r k o f a gs jako> profiliranom strehom, koja o d s k a č eza 2 cm oop o b o č n i hstranica s t e ć k a .S t e ć a kje prevaljen. Na široj strani, koja je vidljiva,obrub je s lozicom na spiralu. Na užoj strani je isklesan vrlo reljefno i pla-s t i č n opolumjesec, koji o o s k a č eod pozadine za 2,50 cm slika 13).

2. Prevaljen sarkofag s jako profiliranom strehom. Po Elredini šire straneširoka pruga urešena lozico>m od spirala slika 14).

3. Sarko>fag. Povrh sljemena krova p o v u č e n ouže, a tako> i oko č i t a v e

strehe. - Na šimj strlYli, p r o č e l j ubez arkada, tr i su konjanika, a na z a č e l j udva muškarca i izmedu njih dvije žene vooe otvoreno kolo. Jedan je muška-rac r a s k o r a č i o >noge i one prelaze liniju, na kojoj p o č i v ač i t a vprizor. Na užojstrani su vrlo reljefno i z r a đ e npolumjesec i osmokraka zvijezda.

4. Sarko>fag. Na široj strani urezana dva paralelograma . jedan u drugi, umanjem su dva muškarca u kolu. Na . užo>j je strani arkada i u njoj narozanstalak, koji se u dnu rašlja dva traka, a pri vrhu razdvaja se u p r e č k unakojoj p o č i v a j udva produžena luka jedan u drugome. Sve to izgleda kao slikapulta. Na drugoj, užoj, strani stablo, kojemu je deblo narozano paralelnimcrticama kao i kod pulta, a vrhovi grana završavaju k r u ž i ć i m aslika 15).

I Recherches a Salome, Tome I, par. E. Dyggve et J Brondsted, Copenhague 1928, str. 138.

http:///reader/full/zvanoj.21http:///reader/full/zvanoj.21


6/81

5 Sarkofag povaljen. Šira strana p l a s t i č n i mletvama uokvi,rena i na njoJdvije o s m o l a t i č n erozete. Lijeva rozeta izdubenih latica, a desna i s p u p č e n i hNa užoj strani stablo u reljefu, dvaput se grana i spušta dolje grane. Na drugoj užoj strani stablo razgranato, kojemu osovina završava križem pri vrhu.

6 Sarkofag, kojemu sljeme završava užetom. P r o č e l j eje razdijeljeno jakimp l a s t i č n i mi narozanim štapom l dva polja. U lijevome polju je jelen u trku,l t u desnom konjanik, č i j i je konj t a k o đ e ru kasu. I ovdje je životinjski po-kret pravilno prikazan. Citav je prizor uokviren širokim letvama slika 16).

Na jednoj p l o č iprikazano je stablo s uvis uzdignutim granama, a m e đ l lnjima križ jednakih krakova.

V E L I K A GOMILA

Velika gomila nalazi se na ravnici o 100 m dužine i 30 m ~ i r i n eKroz

sredinu prolazi cesta za Imotski. Lijevu stranu ove ravnice presijeca dugasuhozidina, kojom je o g r a đ e n anjiva. Ova nekropola broji 87 s t e ć a k aOd tihje sarkofaga 16, sanduka 56 i p l o č a15

S t e ć c iu nj v

Sarkofazi: 1 Konjanik u o b i č n o mslavu. 2 Sarkofag urešen tror nom lozi-com. Na p r o č e l j uje č o v j e č j afigura, pod njom o s m o l a t i č n arozeta, s desnestrane križ uokviren ravnim crtama.

anduci i p l o č eu nj v

1 Sanduk ukopan u zemlju. Dimenzije: dug 1,85 m, šimk l m, debeoiznad zemlje) 0,20 m

dvije široke dijagonalne prugc. Povrh i ispodnjihova sjecišta nalazi se po jedan malen križ. 2 Sanduk. Urešena gornjaploha samo na desnoj strani jednolistom lozicom. Uvrh lijeve strane osmo-

kraka i z b o č e n azvijezda, a pri dnu te strane isto takva izd·ubena konkavna)s polumjesecom. Po sredini č o v j e kdrži križ, koji je urešen u obliku riblje

kosti cik-cak crticama).3 Sanduk. Na gornjoj plohi reljefan križ upisan č e t v o r i n iNa vrhu krakova izvan č ~ t v o r i n ek r u ž i ć islika 17).

4 Sanduk na dnu o š t e ć e nU č e t i r ikuta na gornjoj strani po jedna osmo-l a t i č n arozeta. Dvije gornjem dijelu ploh e konkavne, a dvije u donjemdijelu konveksnih latica. Po sredini plohe crux hastata križ s kopljem),dakle procesionaini križ. Križ je širokih krakova, koji su urešeni oblikuriblje kosti. Krakovi se završavaju oštrim kntom. S desne strane stoji č o v j e kr a s k o r a č e n l hnogu, desnom rukom drži križ, a lijevom se p o d b o č i oGlava ječ o v j e k aprodužena, kao da ima visoku kapu. Uokolo je jednolisna lo :ica_

Po gornjoj plohi protežu se

5 Sanduk sa reljefno isklesanom svastikom, u kojoj je u sredini rupa •


7/81

uglo-

loie s ornamentima tri su:1. Na O voj je jednakO'kraki ( g r č k i )križ urešen u O'bliku riblje kosti. Nad

križem polumjesec.2. P l o č as dva p l a s t i č n avijenca (slika 18).3. P l o č asa svastikom na gornjoj plohi, a na tanjoj, sjevernoj

S t e ć c iizvan njive

Sarkofazi 1. Vrlo profilirane strehe. Leži prevaljen. Na prednjO'j, široj,strani prikazana su dva kO'njanika: prvi, udariO' je jelena kO'pljem, a drngi, upruženO'j desnici drži uvis m a č Figure su konjanika i konja vitke i tanko-vite, konji prikazani u kasn, a jelen bez života i pokreta.

2. Plitak reljef konjanika, koji gada kopljem jelena.3. Krov vrlo lijepo profiliran. Na prednjO'j strani prikazan konjanik

plitkom reljefu, kako gada kopljem kO'šutu.4. SarkO'fag o š t e ć e n .Prednja strana urešena s tri strane užetom. Prikazane

dvije ženske, kO'je jedan muškarac vodi u otvorenom kO'lu. slobodnoj,. desnoj ruci, kO jO mse p o d b O č i o ,muškarac drži štap, a krajnja ženska pod-

b O č i l ase lijevO'm slobodnO'm rukom.5. SarkO'fag uzidan u poljskoj ogradi. Šire strane su nevidljive, a na jednoj,

užoj strani uklesana su dva konjanika s kopljima kaO' u turniru jedan premadrugome, medu njima rozeta.

6. SarkO'fag uzidan u ogradi. Na krO'vu mu je rozeta konveksnih latica. NaUŽO j (jedinO' vidljivoj) strani prikazan je č O v j e k ,kO'ji drži štap urešen kosimparalelnim crtama.

7. TakO'der u zidu. Krov profiliran. Na UŽO jstrani isklesan ljiljan, stilskii z r a đ e nspušta l i š ć edO tla. Gornja dva lista prave O'blik križa (slika 20).

8. zidu jO Šna PO'stamentu trapezoida s t e ć a k(pri dnu sužen) profiliranestrehe. Na užoj strani tri ljiljana jedan u drugO'me (slika 21).

9. Na p r o . č e l j uširi stablo. grane, koje prave dvije arkade. Praznine uvima i po sredini iznad stabla ispunjene su palmetama.

arkadama s lijeve strane kO'šuta, koju udara kopljem konjanik iz desnearkade. Predstava je uokvirena letvama · sa sve č e t i r istrane.

Sanduci

1. Na gO'rnjoj plO'hi sanduka urezan dvjema tankim crtama križ. Na vrhusvakoga kraka k r u ž i ć ,a na vrhu vertikalnog kraka rupa, u kojoj je opetizdubena manja rupa.

2. KaO i pod br. 1.3. Sanduk sa svastikom urezanO'm na gO rnjO jplo.hi.4. Kolo: dva muškarca i medu njima žena. Izrada: plitak reljef.5. Na gO rnjO jplohi sanduka letvama ukrašenim u obliku riblje kosti izra-

đ e n afO'rma zabata, a u njemu č o v j e k r a s k o r a č e n i hnogu i P O d b o č e n i hO'bijuruku. Izrada: vriO plošan reljef (slika 22).


8/81

6. P o sredini go.rnje plo.he sanduka letva urešena u o.bliku riblje kosti. Nadesno.j gornjo.j strani isto. tako. urešen križ. Do.uji kraj vertikalno.g kraka dužio d o.stalih triju. Uz letve Po.lumjesec i o.smo.kraka zvijezda u reljefu. S lijevestrane letve rupa 5 cm dubo.ka.

7. Sanduk o š t e ć e nna desnOojstrani. Oko. go.rnje plo.he prOolaziIo.zica. Savanjske strane ima dva lista, a na unutrašnjo.j jedan ro.mbo.idan. Prikazan jena plo.hi č o . v j e kkOojidrži u lijevo.j ruci naro.zan štap, a desnicom se Po dbo -č i o . no.ge r a s k o . r a č i o . .Na glavi mu klo.buk sa širo.kim o.bodo.m s j e ć anas slikeLjudevita I sa s l i č n i mklo.buko.m. 3 Mo gao bi tko misliti, da je to jastuk, nako.jem P o . č i v am r t v a č e v aglava, ali r a s k o . r a č e n eno.ge, P o . d b o . č e n adesnica i š tapu lijevo.j nlci o.znake su živa, a ne mrtva č o . v j e k a.. Napo.ko.n sve figure nas t e ć c i m aprikazuju POoko jnikeza njiho.va živo.ta, pa P o tome n i o.vdje ne mo.žebiti prikazan Po.kojnik u m r t v a č k o mst .avu. Po.d liko.m č O o v j e č j i mnalazi sekriž, a ' Po d križem dvije o s m o . l a t i č n ero.zete, jedna šiljastih, a druga zao.blje-nih latica. POodnjima polumjesec. Sve i z r a đ e n o .u nisko.m reljefu.

8. U visOokOomreljefu prikazano. stablo., ko.je spušta grane na takav n a č i ndajzgleda kao. o.rnament u Ooblikuriblje ko.sti.

9. Č o v j e kraširiOoruke, a iSPOodlijeve nIke gmiže zmija. U kutovima o smOola-t i č n ero.zete. Sve u nisko.m reljefu.

10. Na gornjoj plohi prikazan č o v j e kP o . d b o . č e n i hnIku, a pri vrhu je luki strijela. Sa strane križ . .

l l Go.mja ploha uo.kvirena letvama. Letve na dužim stranama urešene spi-ralo.m, a na k r a ć i mu o.bliku riblje kosti. Izvan o.kvira o s m o . l a t i č n arozeta kon-veksnih latica, a u o.kviru dva koplja dijago.nalno. Po.Io.žena sa zmijo.liko. izra-đ e n i mko.pljištem o dva križa jedan prema drugo.me , ali u suprotno.me smjeruPo.Io.ženi. P ~ l u m j e s e cu jednom Po.lju, a o.smo.kraka zvijezda u drugo.me .

12. Na UŽo jstrani sanduka prikazan r a s k o . r a č e njunak, desnici mu m a ča u ljevici štit dolje o bao a na gornjo.j strani u luku s uzdignutim krajevima.Stav je junaka u napadaju slika 23).

Desetak metara južno od Velike go.mile bunar je, POojiloza živo.tinje. Ko.dnjega je, ali ne na prvOotnom mjestu, s t e ć a k - s a r k o . f a gvrlo lijepe izrade. Kro.vjako. pro.filiran, streha na UŽo jstrani ureš ena m e a n d r i č k o mcrto.m.

Na i s t o . č n o . mp r o . č e l j udva POoljarazdijeljena naro.zanim štapovima, ko.ji se

završavaju cvijetOom. UlijevOom Po.lju ko.njanik s m a č e mu desno.m jelen utrku. Na zapadnom p r O o č e l j umuškarac Vo di kOolutri ženske. On se p o d b o č i oslobodno.m desno.m ruko.m, a tako. i krajnja ženska lijevo.m. U rukama, ko.jimase muškarac i ženske drže, pro. ,tegnut je uvis š t a p i ć .I z m e đ umuškarca i prvežene u plo.šnom reljefu isklesana s e d m O o l a t i č n aro.zeta.

ISPo.d o vepredstave naro.zan štap, ko.ji dijeli go.rnji dio p r o . č e l j ao d do.njega.U do.njemu figura u dugo.j haljini, ko.ja j oj Po.kriva sto.pala ' ženska?), držiko.plje, a lijevo.m konja za uzdu. Ko.njanik je bez sumnje Po.d zemljo.m slika24.) Južni zahat ispunjen je križem, a sjeverni naJ. ozanim štapOom

3 K l a i ć Povijest Hrvata.

138

http:///reader/full/njiho.vahttp:///reader/full/drugo.mehttp:///reader/full/suprotno.mehttp:///reader/full/drugo.mehttp:///reader/full/njiho.vahttp:///reader/full/drugo.mehttp:///reader/full/suprotno.mehttp:///reader/full/drugo.me


9/81

L O V R E

Za L o v r e ćpiše K l a i ć ,da u njemu ima mnogo s t e ć a k a . 'Jednako tvrdi i Kata-l i n i ć u svojoj »Storia della Dalmazia «.5 M i l i n o v i ćkaže u č l a n k u» S l e ć c i (» Vienac « 1879, br. 8 i 9): »Od svih, štO sam ih dosele vidio u č i n i l isu mi senajobsežniji, najljepši, a i najmnogobrojniji na L o v r e ć uO kolOseoske crkvei na MramO'ru « br. 8, str. 126). Danas ih se nalazi p r i l i č n omalo i mnogomanje nego u Cisti.

Ispod stare župske crkve (iz g. 1759.) i groblja O kO nje nalaze se ostacigroblja sa s t e ć c i m :dva sanduka na zapadnoj i dva na južnoj strani. Svi subez ikakve ornamentike.

Na južnoj strani jedan je sarkofag sada pod zemljom. tek mu krov viri izzemlje.

U samO'me groblju napravljena je nadgrO'bna p l o č aod dva s t e ć k a s a n d u k a .Natpis glasi: );Ovde leži Pivanica (- - Ivanica) mater O . F ra) Filipa Milin o v i ć a1795 «.

Pred crkvom je kapelica s oltarom s lijeve strane vrata. Oltar je sazidan od. st e ć k a - s a r k o f a g a ,na kO'jem je prikazanO' o b i č a j n okolo. Raznošenje sarkofaga,~ a k l e p O ' č e l oje v e ć u 18. s t o l j e ć u .

Na zapadu humka. na kO'jem je groblje i crkva, nalazi se č a t r n j a ,obzidanauO kO loPO'put vijenca s t e ć c i m a .Upotrebljeno je do 20 velikih fragmenata' slika 25).

Sve to pokazuje, kakO su s t e ć c ibili izloženi rušenju, pa stoga nije č u d o ,štOih se ovdje relativno mali broj s a č u v a o :

Oko stotinjak metara zapadno od č a t r n j enalazi se »Markuzina ograda « i unjoj pet s t e ć a k a s a r k o f a g ai 10 sanduka. Sanduci su v e ć i n o mbez ornamenata.Od tri O'rnamentirana sarkofaga na jednom su prikazana dva konjanika, odkojih jedan g a đ akopljem jelena, a na drugom sarkofagu, na širO'j strani, koloigra šest p l e s a č i c a(s haljinom do tla). Na svakoj užoj strani prikazane su potri p l e s a č i c eravno pruženih ruku. Više p l e s a č i c apolumjesec dolje obrnutihrogova, a s obje strane polumjeseca dvije i z b o č e n ekuglice (slika 26).

Na t r e ć e msarkofagu na široj strani uklesan je kO'njanik, kako ubija jelena,a na UŽO jstrani stiliziran ljiljan, kojega stabljika u gornjem dijelu prelazi ukriž slika 27).

Od sanduka jedan na gO rnjO jplohi nosi križ, kojega krakovi završavajustrelicama, a gornja ploha drugoga razdijeljena je u dva polja vodoravnim užetom. U gornjem se pO'lju č o v j e kp o d b o č i orukama, a r a s k o r a č i onoge. dok je t

donjem polju uklesan križ. Gornja je ploha sandukač i t a v ao i v i č e n a

cik-cakcrtama.

S t e ć c iili M r mori

U pravcu prema ImO'tskome 5 km daleko od župske crkve poviše sW jedstval3ekavaca nalazi se nekrO'pO'Ia, koju zovu · S t e ć c i« »Mramori «. Tu se nalazi13 s t e ć a k a - s a r k O ' f a g a ,14 sanduka i 2 p l o č e .

, K l a i ć ,Opis zemalja u kojih obitavaju Hrvati, Zagreb 1880, II, str. 16 3 .6 Cattal inich , Stona della Dalmazia , Zara 1834, tomo I, str. 94.

139


10/81

To je kam enito polje s brežuljcima u pozadini . i tek pokojim hrastom. S t e ć c ileže uz cestu s lijeve strane i prave jak dojam na prolaznika.

L M e đ usvima osobito se i s t i č ejedan sarkofag. Na krovu nosi n t p i s ~danasn e č i t l j i v ,a da l ga je tko pri je p r o č i t a o ,ne znam, samo mi je jedan studentgod. 1935. s a o p ć i o ,da ga je kušao č i t a t ineki profesC)r iz Zagreba. God. 1935.ja sam mogao p r o č i t a t i :Ase ležit bar ' b ... Blagoje.

S t e ć a knije dovršen, jer od č e t i r iarkade samo su dvije lijeve ispunjene figu-rama, a dvije su desne ostale prazne. Dimenzije postamenta: dužina 1,76 m,širina 1,19 m, debljine 0,50 m, sarkoflCga: od dna do p o č e t k astrehe 0,98 m,od dna do vrha zabata 1,28 iD, širina p r o č e l j a1,20, širina 0,60 m.

Krov je sarkofaga dobro profiliran, po podnožju pruža se p l a s t i č n aletva.Arkade su visoke, elegantne, ali nejednake, lukovi nepravilni. S t u p i ć isu na -rozani paralelnim crtama. Sarkofag je nešto maknut sa svoga mjesta, te seopaža u podnožju udubina za nj.

Dvije lijeve arkade nisu odijeljene s t u p i ć e mjer bi smetaC) jedinstvenosti i1 0 g i č n C ) 8 t iprikazanog prizora. U prvoj slijeva prikazan je pješak u č v r s t o m

• stavu, lijevu ruku p o d b o č i o ,a u desnoj drži širok m a čuzdignut više glave.Prema njemu u drugoj arkadi konjanik je zaustaviC) konja, koji je u tom

č a s uskupio sve č e t i r inoge. Konjanik drži uzdu u lijevoj ruci, koju je povu-kao od boka, a desnom uperio koplje prema pješaku. Glava konjanika pokritaje oštrIjatom kapom, valjda kacigom. Povezanost ovih figura oda.je nedostataks t u p i ć ai 7 m e đ uarkada, pa je po svoj prilici tu prikazan dvoboj i z m e đ upje :šaka i konjanika.

Na sjevernom p r o č e l j uisklesano je stablo, koje svojim granama pravi dvijearkade. U prvoj s lij4 )ve strane konjanik g a đ ajelena u drugoj arkadi,;

P o b o č n izabati na i s t o č n o ji zapadnoj strani imaju po jednu široku i dvije

malenimlukovima

teks i m b o l i č n on a z n a č e n e

arkade. L svakoj širojarkadi

stilizirani je ljiljan, kojega se stabljika pri dnu rašlja, a u m e đ u p r o s t o r uuti-snut je opet mali ljiljanov cvijet.

Lukovi arkada na p r o č e l j uobli su, dok su na zabatu nešto uzdignuti i šilja-sti ( slika 28 a i b).

2. Do ovoga s t e ć k aleže dva postamenta bez s t e ć k a ,a onda jedan mali sar-kofag bez ikakva ornamenta. Dalje Oopet mali sarkofag, na kojem je prikazanpješak, kako kopljem g a đ azvijerku. Dimenzije ovoga lijepog sarkofaga jesu:visina do vrha na zabatu 0,88 m, širina p r o č e l j a0,85 m, dubljina p o b O o č n estrane 0,41 m.

3. Oo ovC)ga je C)pet pC)8tavljen mali sarkofag bez ornamenta.

4. Do ovoga je jedan veliki s t e ć a k - s a n d u ko kojemu ć e kasnije biti gQvora,i onda ponovC) mali sarkofag prevaljen sa svoga postamenta. Na njemu .iei z r a đ e n au visokom reljefu o s m o l a t i č n arozeta na p r o č e l j u .Dnlgih orname·nata nema.

5. DC) ovoga leži sarkofag prevaljen sa svoga postamenta. P r o č e l j eje izdu-beno, pa uC)kvireno letvama. U relativno visokom reljefu prikazan je konja·nik p o d b o č e n eljevice, a u desnici mu nezgrapno savijenoj) kC)plje, koje sezabolo u hrbat jelena. Konj je krikazan svinuta vrata prvih nogu u trku, ajelen nepOokretan i velikih rogova. U lijevom gornjem kutu isklesan je križdebelih, kratkih krakova slika 29). Na p o b o č n i mstranama stilizirani ljiljani.Vrlo l l 1 s t i č a nrad.

140


11/81

6. Pravcem prema zapadu mimoišavši 4 sanduka nailazimo opet na s t e ć a k -sarkofag, koji stoji na postamentu. P r o č e l j eje uokvireno nepravilnO' izvede-nim letvama. U gornjem dijelu polja konjanik g a đ akopljem jelena. Od kopljase s a č u v a l asamo r u č k a

Glava jelena p r i l i č n oi z r a đ e n aa ' rogovi vrlo p l a s t i č n ii razgranjeni. n a č e

č i t a v aje predstava bez života, ali se doima svojom p r i m i t i v n o š ć u .Ispod togasu dva stabla, koja na ' obje strane savijaju po dvije grane u spirale. I stablasu i z r a đ e n anezgrapno '. Sve su linije i okvira i predstave nepravilno i nezna-l a č k iizvedene slika 30).

7. Na ovom mjestu nalazi 8e i s t e ć a kkoji uz u o b i č a j e n ilo·v na jelena i spi-rale na užoj, zapadnoj strani ima dva polja razdijeljena širokom letv()m. Ugornjem su polju tri križa, po sredini v e ć i a sa strane dva manja, t d()njemdvostrana spirala ea stabljikom. Izrada n a r o č i t aali nepravilna . slika 31).Križe,'.i ovoga oblika, nazvani jeruzalemski, dobro su poznati u heraldici.

anduci

1. V e ćspomenuti sanduk m đ usarkofazima vidi br. 4) ima dužinu 1,74 m,širinu l m, debljinu 0,58 m. Ornamenata nema, ali udara u o č i zbog svojeglomaznosti.

2. DIizu njega je dijeli ih mali sarkofag) opet još v e ć isanduk. Dimenzije:dužina 1.95 m, širina 1,25 m, debljina 0,50 m. Oko gornje plohe t e č elozicas i z m j e n i č n i mtrolistom i dvolistom, ali i ova je lozica u okviru, koji praver.;lvne crte oko č i t a v eplohe. Na uokvirenom polju leži mrtva zvijerka s no-gama uzgor. Nad njO'm je dvosmjerna spirala, a poviše spirale križ. U lijevomkutu pri vrhu petokraka zvijezda, u desnom polumjesec.

I taj je prizor s mrtvom zvijerkom jedinstven, jer se redovno prikazuju zvi-jerke u trku, kak ) bježe pred lovcem.

3. T r e ć iveliki sanduk ima ove dimenzije: dužina 2 m, širina 1,28 m ;debljina 0,48 m. Ploha gornja o i v i č e n alozicom fl trolistom i spiralama. Na vrhuje nepravilan križ širokih krak )va i polumjesec s rogovima dolje okrenutim ;

4. Sanduk bez ornamenta.5. Sanduk. Po gornjoj plohi dijagonaln{) p o v u č e n edvije tanke crte. Na

desn()j i lijevoj strani sjecišta dijagonala nalaze se dva č u d n apredmeta ukle-sana: p o l u m j e s e č a s t ekrivulje s privjescima, koji vise na vanjskoj strani kri-vulje. Na lijevoj krivulji visi l l a na desnoj s t r ~ i7 jajolikih privjesaka.

Valjda su to djerdani ili ogrlice.J )Š 100 m na zapad odavle, t a k o đ e ruz cestu, nalaze se 4 sanduka i 2 p l o č e :1. Sanduk sa predstavama oko vertikalnih ploha. Na jednoj je dužoj str.ani

prikazan lov na jelena; na drugoj reljefna rozeta. Na zapadnoj užoj plohi dvakriža i spirala, na i s t o č n o jletva, a više nje stilizirano stablo i dvosmjernaspirala.

2 Sanduk ()vih dimenzija: dužina 1,52 m širina 0,72 m, debljina 0,45 l DNa gornjoj plohi u lijevom kutu pri vrhu dvostnlka rupa, t. j. jedna rupa udrugoj. Dubljina rupe 6,5 cm.

3. Sanduk. Na gornjoj plohi reljefna šestokraka zvijezda i pod njom neštonadesno p()lumjesec. Na dužoj strani, na vertikalnoj plohi, prikazan je lovac,


12/81

koji č e k ajelena, a ovoga k njemu t jera pas. Č i t a vje prizor i z r a đ e nIDllliJa-turno. Svi ovdje opisani s t e ć c inalaze se s lijeye strane puta u pravcu SinjImotski, ali i s desne strane puta vide se ostaci nekropole. U ogradi opažajuse u č e l c ibiljezi navrh glave m r t v a č e v e .Ti grobovi nemaju ni p l o č ani sanduka, ni sarkofaga, v e ćsu uoko ,lo o m e đ a š e n ibedrcnicama n a s a đ e n i moko tijela

pokojnikova. Nad jednim grobom, koji jedini imap l o č u ,u s a đ e n

je velikir u s t i č a nkriž slika 32).

S T U D E N C I

, Sjeverno od L o v r e ć aselo je Studenci. Ovdje se nailazi na jednaku pojavukao i ti L o v r e ć u :nemilosrdno rušenje s t e ć a k a .Kod vode »Zvizde « do pred30 godina bilo je mnogo s t e ć a k aali su Orušeni i upotrebljeni kao g r a đ e v n im -terijal.

1. Kod »Zvizde « nalazi se trapezoidan sarkofag, sužen prema podnici. Uzstrehu pruženo usukano uže. Prikazuje: dva konjanika gone srnu; prvi g a đ akopljem, drugi drži uzdignut m a č .Drugi konjanik ima oštrijatu kapu. Podprvim konjem malena č o v j e č j afigura uspravna, a do nje druga, koja kao davodi konja prvog konjanika d r ž e ć iga za uzdu. Konji prikazani u oštrom kasu

slika 33).Uzde su konjske o z n a č e n e ,što se kod drugih s t e ć a k arijetko nalazi. Repovi

konjski uvijeni su u pletenice.2. Dva su s t e ć k abez uresa.Sanduci su t a k o đ e rbez ornamenta osim jednoga, koji na gornjoj plohi ~

veliki križ sastavljen od širokih letava. Krakovi 8 križa široki 24 cm, a t č use svih č e t i r i j ustranica plohe.

I s t o č n ood ovih s t e ć a k aoko 100 m daleko nalazi se 18 s t e ć a k asanduka jakoistrošenih. Nekoliko ih se vidi uzidanih u poljskim zidovima.

Naš prati lac kazao nam je, da na putu prema S a k i ć akomšiluku kod KopiI ~ c e gdje je živa voda Grivac, ima 7-8 s t e ć a k a - s a n d u k a .Tamo nismo prispjelizbog t e h n i č k i h .n e m o g u ć n o s t i .

PROLOZAC

vaje jedan sarkofag jako profilirane krovne konstrukcije. Plohe su o m e đ a e n ezaobljenim štapovima na uglovima. I predstave su vrlo interesantne i vi sokoreljefno z r a đ e n e .Na i s t o č n o jširoj strani konjanik je pogodio kopljem jelena,koji je zbog toga .pao na stražnje noge. Jelen nije mogao u t e ć i jer mu je usu-sret d o t r č a opas, koji ga je zaustavio. Prizor je živ i d r a m a t i č a n ,pa o d s k a č ei z m e đ udrugih, koji su šablonski izradeni bez života.

Na drugom p r o č e l j uprikazane su kule. Sve je to o i v i č e n ookvirom od spi-rala , ko j e izgledaju kao položeno slovo S. Na užim stranama jako reljefni lji-ljani slika 34). Nezgodno osvjetljenje o n e m o g u ć i l oje da se fotografira bolja 'i ljepša strana s t e ć k a .

Na putu za Imotski i dalje za Vinjane, gdje ima lijepih s t e ć a k atrebalo jep r o ć ikroz pitomi Proložac. Kod P i r i ć e v ek u ć eima s t e ć a ka kod potoka Su-


13/81

Seljaci nas uputiše k Meterovim k u ć a m ak a z u j u ć inam, da tamo ima gro-bova. Zaista na maloj uzvisini nalazi se dosta grobova sa u č e i c i m a ;nad jednimgrobom još stoji r u s t i č n oi z r a đ e nkriž sa elegantno i z r a đ e n i mpolumjesecomn zapadnoj strani. V e ć je bilo sunce zapalo, pa se nije ovaj spomenik mogaofotografirati.

Na istome mjestu nalazi se jedna lijepo p r e s v o đ e n agrobnica iz rimskogdoba slika 35).

Kod župske crkve ima t a k o đ e rjedan st e ć a k ali tamo se nijesmo mogliodvesti zbog nadošle> n o ć i .

V I N J AN I D O N J

Od Imotskoga do Vinjana ima 7 km puta. Uz put kod jednoga potoka tr i suianduka bez ornamenta. Jedan se i s t i č esvojom v e l i č i n o mdužina 1,47 m,širina 1,24 m, debljina 0,80 m. Na lavici t a k o đ e rs desne strane puta, ima 7komada sanduka. Na jednom je križ sastavljen od dva štapa, s desne stranešesterokraka zvijezda, pod njom polumjesec dugih rogova

udežove k u ć e

uzgor okrenutih.

Kod ovih k u ć avrlo su lijepi s t e ć c i .Ima ih 22, od kojih sarkofag, 17 sanduka i 4 p l o č e .

Sarkofag je sužen pri dnu, trapezoidan i ima postament. Postament je dug1,78, širok m, debeo 0,50 m. Sam sarkofag je visok 1,37, debeo 0,34 m, privrhu širok 0,95 m, pri dnu 0,65 m. Gornji dio sarkofaga urešen je profiliranimcik-cak crtama. Pod tim ornamentom pet visokih i tankovitih žena igra kolo.F igure nisu šablonski isklesane, jer krajnja, koja vodi kolo, j a č e g aje strukai širih haljina. Svima haljine padaju sve do tla, te im se stopala ne opažaju.Glave nisu prikazane krugom, v e ć kao da imaju nekakvu č e t v r t a s t ukapu.Krajnje figure: lijeva je spustila desnu slobodnu ruku niz struk, a desna takođ e rlijevu ruku, u kojoj drži nešto poput rupca. Pod ovim je prizorom uklesanu visokom reljefu križ urešen na riblju kost. Na krajevima p o p r e č n o g k r a k auspravljen je opet po jedan manji križ. S lijeve strane križa i z b o č e n aosmo-kraka zvijezda s polumjesecom, a s desne šestokraka.

Na južnoj široj strani prikazano je kolo: ženska-muško-ženska-muško. Krajnje figure drže u slobodnoj ruci nešto poput štapa, ako nije nevješto uklesanrubac. Pod kolom konjanik g a đ akošutu. Na užim stranama stilizirano stablo.Citava izrada odaje talentirana i relativno vješta » k o v a č a slika 36).

Sanduci

1. Dimenzije ovoga sanduka, koji je kao i ostali ovdjašnji velik, jesu: dužina1,95 m, širina 1,15 m, debljina 0,40 m. Na gornjoj plohi vrlo p l a s t i č n aosmo-kraka zvijezda ,. Nad njom polumjesec, a u desnom kutu rupa.

143


14/81

2. Sanduk, na g )rnj )j plohi k )jega je izrezana polureljefna ženska figurau plesu. Reljef je P )8tignut tak ),da su konture žene izrezane i tako odijeljeneod ostale površine. Zena širi elegantn o savija ruke. Lijevu, nešto u laktusvinutu, pruža, a desnu, takoder u laktu savitu, svija p )dlaktic )m prema glavi.Donje tijelo, pokrito haljin )m do tla, prikazano je vitk ) i u pokretu. V i t k ) ć u

t i jela p o j a č a v apas, kojim je više bokova opasana. Poviše nje, a s desne straneuklesan je rogova )krenutih prema dolje vitak polumjesec s petokrakom zvijezdom slika 37).

3. Sanduk urešen p ) rubovima lozicom.Dimenzije: 1,80 X 1,30 X 0,60 m. Na gornjoj je plohi štit, a iza njega m a č ,

koji na vrhu b a l č a k aima jabuku. a č pri dnu proviruje ispod štita. Na šti tu ·je na desnoj strani uklesan p l a s t i č a npolumjesec s rogovima prema dolje. NalijevGj strani štita šestokraka zvijezda. Mjesec o k r e ć ezvijezdi i s p u p č e n ustranu.

4. Sanduk tako ukopan pod zid )m, da mu se vidi samo jedan kral, a nanjemu šti t i b a l č a km a č a .Na vertikalnoj plohi opaža se kol ).

5. Sanduk sa pra ,vilno i z r a đ e n o mspiralnom lozic )m na gornjoj plohi. Natoj plohi postavljen u k )8o križ, kojemu se krakovi sužuju prema sjecištu, ašire prema krajevima, pa izgleda zrakast malteški križ).

6. Ogroman sanduk. Pr i vrhu gornje plohe polureljefan križ oblika kao]lod br. 5. P l a s t i č n o s tje » k o y a č« p )krišao p o s t i ć itako, da je u ovaj križ ure-zao drugi manji.

7. Na g()I Djoj pl )hi sanduka reljefan vijenac slika 38).

D I K O V C

Na južnoj strani Im )tskoga polja nalazi se selo R u n o v i ćnegdašnji rimskiRus novum). I z m e đ uR u n o v i ć ai Podbabija na ravnici Buhlin u Zmijavcima..liže se prethistorijska g )mila D i k ( ) v a č a .Uvrh Buhlina otkri ) je god. 1897.f ra I van T o n k o v i ćna pO\GŽaju»Crkvina « s t a r o k r ; ć a n s k ucrkvu. 6 D i k o v a č ajei s t o č n ood Bublina, a T o n k o v i ćp i š ~ ,da su po D i k o v a č is t e ć c i»nekoliko ihna pokrov, nek )lik ) p l o č a s t i h D i k o v a č a je, zaista, posuta grobovima, ali nanjoj se još nalaze samo 4 s t e ć k a l - s a r k o f a g a ,2 sanduka 3 p l o č e .Od svih ovihs t e ć a k asamo je jedan sarkofag na postamentu i ornamentiran. On je trape-zoidan, sužen prema dnu s profil iranim krovom. Na jednoj široj strani prika-zano je kol ), u k )jem jedan muškarac vodi tr i ženske. Muškarac je tanak, upasu, ruku slobodnu pružio je, a ne p o d b o č i ) .To p o j a č a v ailuziju pokreta ukolu. S jedue uže strane urešen je velikim polumjesecom i osmokrakom zvijezdom, dok druga uža strana nosi ljiljan, kojemu se latice svršavaju trolistom

savit je u spiralu na )bje strane. Stabljika je stilizirana poput uzeta l boljer e ć inarozana. Stabljika se prodUŽUjei z m e đ uspirala završava strjelasto_

U mojim bilješkama iz god. 1935. nalazim, da na D i k o v a č ijedan s t e ć a knosi ime »Lovrin grob « i da . je na njemu uklesan m a či štit. U ovom pohodu

srpnju 1952. nisam našao toga s t e ć k a .

6 Bullettino di a. e. s. d. god. ]899, str. 211-218.


15/81

do strehe, dužina 1,20Trapezoidan. Streha je jako izbo

prikazan je turnir dvaju konjanika.

L O K V I C I ; I

Z a o b i l a z e ć ijužnu stranu Imotskoga polja stigli smo I I selo L o k v i č i ć e .Kadje Vejsil Č u r č i ćovdje jednom snimao s t e ć k e ,umalo nije platio glavom, jerje poslije jednog sata grad obio ljetinu. Ta supersticija č u v a l aje s t e ć k eu

ovom selu. Nigdje nisu tako dobro s a č u v a n ikao ovdje.U L o k v i č i ć i m analaze se s t e ć c ikod Pezinih k u ć ai na Berinovcu. S t e ć c isu

ila okupu, a položaji su jedan od drugoga udaljeni 500 m z r a č n elinije. Kodezinih k u ć aima 6 sarkofaga s postamentom,13 sanduka i 4 p l o č e .

Sarkofazi

l . Dimenzije: VISIDa 1,80 m do vrha zabata, 1,20 mI l l širina na p o b o č j ukod strehe 0,87 m.č e n a .Južno p r o č e l j eurešeno s dvije sire i dvije uže arkade.

U dvjema srednjim, širim arkadamaJunaci imaju na kacigi č e l e n k e .U manjim arkadama po jedna i z b o č e n ašestol a t i č n arozeta.

I sjeverno p r o č e l j eima po dvije v e ć e ,šire, i dvije manje arkade. U v e ć i m aje slika lova na jelene. KC)njanik kopljem g a đ ajelena, a koplje prelazi s t u p i ćarkade.

Uže strane, zabati: sjeverna je ornamentika sa ~ t i l i z i r a n i mljiljanom, kojegase stabljika rašij a, pa je t u umetnut drugi ljiljan. S ohje strane ljiljana osmol a t i č n erozete. Južni zabat nosi okvir nepraviInih štapova. U okviru rukadrži kratak m a č ~onako kao bosanski grb. - Gornja strana okvira urešena je

s tr i križa: jedan po sredini i na svakom kraju po jedan. Križevi su zrakasti.S t u p i ć iarkada na p r o č e l j uprodužuju se u cvjetove ljiljana slika 39 a i b).

2. Na: slici br. 39 C paža se krov povaljena sarkC)faga. Seljaci pripovijedaju,da ga. je potres prevalio. Na široj strani prikazana je kula s kruništem, dok jedrugo p r o č e l j enevidljivo, jer na toj strani leži s a r ~ o f a g .

Obje uže strane, zabati, urešeni su kulom s kruništem. Na jednoj pod kru-ništem stoji konj u mirnom stavu, samo n a ć u l i ouši. Pod njim kolo: muška-rac po sredini, dvije žene sa strane. Kamen je porC)Zan slika 40).

3. Sarkofag povaljen. Na fasadi kolo: dvije žene i jedan muškarac. Na užojstrani konjanik raširio C bje ruke, desnicom drži uspravljen m a č u ljevici

štit. Prsluk na konjaniku JlU\rk.iran je dvjema kosim paralelnim crtama, kojes j e č et r e ć a ,takoder kosa. Dvije cr te protežu se od desnoga boka prema lije-vome ramenu, a t r e ć aobratno lijevoga ramena prema desnom boku.Kamen porozan, izrada plošni reljef. Konj pruža prednju desnu nogu, štop r e d o č u j eživotinju u kasu slika 41).

4. Sarkofag o š t e ć e n .Na užoj strani: konjanik pružiC) ljevicu do vrata konju,valjda drži uzdu, desnicom vitla kopljem ili m a č e mkC ji se ne vidi, jer je tukamen o š t e ć e n .Konj je digao _glavu, a skupio noge. Ispod toga dvije spiralerazvite protivnom smjeru izlaze iz širC)kog debla slika 42).

Zapadna už strana urešena polumjesecC)m i spiralom. Fasada nosi stablo u{orIni spirala, a više spirale stC ji jelen. Na krC)vu p e t e r C l a t i č n arozeta.

10 STAROHRVATSKA PROSVJETA


16/81

5. Prevaljen sarkO'fag. Na fasadi prikazuje se turnir s m a č e v i m a ,a na UŽO jzapadnO'j strani stilizO'van ljiljan. Na krO'vu š e s t e r o l a t i č n arO'zeta.

6. Prevaljen sarkO'fag. Streha bO'rdirana užetO'm.

anduci

1 Sanduk, na južnO'j strani kO'jega pO debljini n a t u r a l i s t i č k isu 'prikazanadva stabla, a izmedu njih narO'zan štap.

Na go-rnjO jplO'hi križ sa girlandO'm, pod kojom su dvije ženske figures uzdignutim rukama. Ispod ovoga kolo muškaraca i ženskih. Gi>rnji prizorod dO'njega rastavlja narozan štap.

2. Sanduk, akO l nije v e ć ipostament s t e ć k a .Dimenzije: dužina 1,86 m, širina 1,83 m, debljina 0,60 m. GO'rnja ploha

o i v i č e n aužetom. Prostrane plO'he s i s t o č n ei sjeverne strane t a k o đ e rbez orna-menta, a zapadna južna lijepo O'rnamentirane. To daje slutiti, da i s t o č n ai

sjeverna strana nisu bile vidljive ili da s t e ć a knije dovršen. Zapadna stranaima 4 arkade od užeta: dvije srednje v e ć e ,a pokrajnje manje. Stupovi suarkada tr i narozana štapa, koji se produžuju u k.ževe.

U srednjim arkadama prikazan je turnir izmedu dva kO'njanika, kojima suprsluci o z n a č e n ikosim crtama. koje se sijeku. Konjanici su pružili kO'plja

' jedan prema drugO'me, desni drži kO'plje u desnO'j ruci , lijevi u lijevO'j, slO ·bo


17/81

Na užoj strani dva velika ljiljana u reljt fu, jedan u drugome. Ljiljan zavr-šava trolistom, a po sredini streloiikim listom (slika 45).

U zidovima još se nalaze 4 sanduka, a na njivi 4 p l o č e .Na jednoj p l o č ikriž od tankih crta, koje završavaju k r u ž i ć i m adonji krak križa duži od osta-lih triju.

Grebašnik se zove položaj daleko 100 m o ovih s t e ć a k a .To su dvije trimršave njive i na njima sarkofaga na postamentima i 8 p l o č a .Sarkofazi su .maleni, ali ukusni sa vrlo lijepim i pravilno i z r a đ e n i mlozicama (slika 46).

Sarkofazi

1. Prikazano na s t e ć k ukolo muških i ženskih i jako reljefan polumjesec.2 Sarkofag s profiliranim krovom. Po sredini fasada u okviru od i z b o č e -

nih crta t e č epravilna reljefna lozica s l i š ć e mi viticama u spirali. Rad odajedobra majstora (slika 47)

N O V I N A

Pedesetak metara i s t o č n ood Grebašnika leži rudina Novina «. Na rudiniima 7 sarkofaga, 18 sanduka i 6 ploea. Pet sarkofaga imaju p08tament, a dvasu bez njega. Za primjer, kako su o š t e ć e n iod lišaja i atmosferilija, neka po-služi sl. 48.

Sarkofazi

1. Na široj, južnoj strani polumjesec, križ i svastika. Na uzOl, zapadnojstilizirano stablo, koje gornje grane širi gotovo vodoravno, a donje vijugavosvija. Izrada r u s t i č n aa kamen porozan.

2. Na široj, južnoj strani rupa, jelen u reljefu i svastika. Na užim stranama:na zapadnoj vrlo č u d n ostilizirano stablo, kojemu deblo izlazi iz dvaju kon-c e n t r i č n i hkrugova, a grane završavaju k r u ž i ć i m a(slika 49); na i s t o č n o jstrani polumjesec i mala petokraka zvijezda. Sve je i z r a đ e n ou visokomreljefu.

3. Na južnoj strani (fasadi) isklesan

i s p u p č e n ekugle, a na: sjevernoj š e s t e r o l a t i č n arozeta i mala svastika.

je . konj bez konjanika, križ i dvije

sam vidio dvanegda ih je bilo desetak. Položaj

S L I V N O R AV N O

Iz L o k v i č i ć aprešli smo u Imotska Poljica. God. 1935. tus t e ć k asarkofaga ispod K u j u n d ž i ć ak u ć a azovu Grebine «. Na jednom od ta dva sarkofaga nalazi se o b i č n okolo, lozicaje u obliku spirala poput položenog slova S.

Nedaleko Grebina« mala je uzbrežina od nabacanoga kamenja » Gomile «.

To je prethistorijska gomila, tumulus. Dvadeset km prema jugu nalazi se

147


18/81

Slivno Ravno. Kod M r k o n j i ć ak u ć ana » rebniku « na desnoj strani pnta nsmjeru prema Makarskoj diže se prethistorijska gomila i na njoj 9 s t e ć a k asanduka . S lijeve strane puta nalaze se 2 s t e ć k a - s a r k o f a g aspostamentom, 23sanduka i 20 p l o č a .Na ovoj strani imade osim s t e ć a k at a k o đ e r u č e l a k anaprostim grobovima. S t e ć c isu pravilno p o r e đ a n i(slika 50, 51, 52). Sliva njskaje nekropola bila velika, ali s t e ć c inisu osobiti, jedva je koji ornamentiran.I ovdje su s t e ć c istradali od barbarske ruke.

Od sanduka jedan se i s t i č esvojom v e l i č i n o m .Dimenzije su mu: visina1,84 m, širina 1,25 JU, debljina 0,60 m. Gornja ploha urešena je spiralnomlozicom. Okomite plohe na sve č e t i r istrane ispunjene su prikazom kola. Nasjevernoj , dužoj strani, igraju kolo 4 žene u haljinama do tla. Kolo serastavlja na objema dužim stranama, sve po tr i ženske. N a južnoj, dužojstrani kolo vodi jedan muškarac i dvije ženske. Na kraju do muškarca isklesana je ruka svinuta u laktu s rastvorenom pesnicom (pet prstiju). Zbogn i s k o ć epolja sve su figure zdepasto prikazane, a ruka je t a k o đ e rnenaravnodebela, osobito u mišici, što odaje slabo vješta majstora (slika 53).

2. Sanduk na krajevima zaobljen urešen je uokolo , po debljini, pokrajnjimstranama, o s m o l a t i č n i mrozetama i z r a đ e n i mu visokom reljefu (slika 54).

3. Sanduk s lozicom na spiralu, ostalo prazno.Kako su u ovome kraju stradali s t e ć c idokazom je ovo> što su nam pripo-

vijedali seljaci. Imala se graditi nova crkva u Slivnom. Neki su htjeli, da segradi ovdje na »Grebniku «. Drugi su bili za položaj, gdje se sada nalazi. Po-godili su se, da ć e se graditi ondje, gdje ima više s t e ć a k ai kad su i prebro-jali, našli Sl l da ih ima više tamo nego na »Grebniku «. Danas, kako nam rekoše, nema ni jednoga s t e ć k akod crkve Upotrebljeni su kao g r a đ e v n ima-terijal.

Z G V O Z D

Nekoje s t e ć k eopisao je don Petar Kaer, ondašnji župnik toga sela, u»Bnllcttino d'archeologia es tor ia dalmata « god. 1.879. Kaer tvrdi, da je vidiou Imotskoj Krajini 160 s t e ć a k aa da nijedan nema natpisa. Naprotiv Milinov i ć u spomenutom č l a n k ut Vijencu (1879. g. str. 142) pripovijeda, kako jeSa svojim kolegama prof. Matasom i P e r i ć e mna više s t e ć a k au Budimiru ,Cisti i L o v r e ć uopazio natpise . »Na nekih imade po dva tr i do č e t i r iretka,

a na dva ili tr i na Crljinici u Cisti i na Mramoru( L o v r e ć )

imade pov i ~ e

redaka sa obje strane krova . Svijet se č u d i ošto mi s t e ć k eonolikom pomnjomrazgledam o, te se glas prosuo, da smo tobože nekakvo blago našli, a to namda Sl l natpisi pokazivali, mislio prosti puk, pak iz neznanstva kašnje štetiliona pismena, da ne bi opet tko blago našao «.

Danas osim u L o V r e ć una Mramoru nema traga nijednom natpisu . Milinov i ć donosi samo jedan po prijepisu S a l i n o v i ć e v u :

Ovdi leži dobra žena Vladijaolag svojega sudjenika

Jerka K o s t r a ž i ć a

Ov bilig postavlja - , 1357


19/81

a ispod desnogprema gore,

TO je bez sumnje uspomenaOko Z a r a n č - p l o č e ,kaže Kaer,p l o č ai bez ikakva znaka.

poznatu uslava:

bilo je 50 grobova,

kofaga i 4 sanduka,sarkofaga stino, str. 48).

Ja sumnjam u a u t e n t i č n o s tovoga natpisa. Kako da nije vidio onaj Blagojev s t e ć a ku L o v r e ć u? Ti podaci su vrlo nepotpuni.

Kaer p o č i n j esvoje opisivanje sa s t e ć k o mt. zvo Z a r a n č - p l o č o ms lijevcs t r a n ~puta S i n j - Z a g v o z d - M e t k o v i ćuz ondašnji 217 km. Izmjerio joj je idimenzije: dužina 2,45 m, širina 2,15 m. dehljina 0,30 m. (Moje hilješke iz1935. - dužina 2,40 m, širina 2,10 m.) Položena je u smjeru istok-zapad naizhrežini visokoj 0,10 m. Pod p l o č o mje groh. Taj su groh seljacl god. 1865.otvorili. U njemu su našli kosti s glavom na zapadnoj strani. Grobna je jamaduga 1,70 m, široka 0,45 m, a duhoka 0,60 m. Godine 1877. ponovo ga jeotvorio Kaer i opisao ga.

Strane groba ozidane su tesanim .kaD1enom, koji je dobr() sljubljen jedanuz drugi. Ni traga kakv()me mazu, sve je zidano usuho. U grobu nije bilotraga ni drvu, platnu niti kakvoj kovini. (SliKa u Bullettino str. 48).

Po Kaeru p l o č aovako izgleda: U č c t i r ikuta po jedna šestokraka zvijezda,na vrhu u sredini križ, ispod njega r u s t i č n oi z r a đ e n aruka svinuta u laktu,

kuta i zvijezde pO lumjesec okrenut konveksnom stranoma konkavnom prema dolje. Pri dnu p l o č eprikazan je pas, kako

. t jera jelena. Oko p l o č elozica sastavljena od ornamenta poput slova S.S lijeve strane ruke ubilježena je godina 1645.Kaer tvrdi, da su u Zagvozdu na više mjesta uhilježene godine 1645. i 1647.

na vojevanje u tO me kraju za Kandijskog rata.nalaze se još 4 groba, ali e:u pokrita s više

Ja nijesam opazio te grobove oko Z a r a n č - p l o č e .Kaer bilježi malo d?llje od ovoga mjesta » Z a r a n č - g o m i l u «a onda i pjesmu

Zagvozdu, kako lijepa i jaka mlada Vidosava, sestra popa Rado

Ona .poni p l o č una Z a r a n č uOvce p a s u ća kudiiju p r e d u ć .Bože mili č u d avelikogaTrista godin mlada carovalaTrista g o đ i nmlada nevova1aTrista godin mlada udo vala.

Kod župske crkve Svih syetih, oko koje leži seosko groblje, po Kaerua od t ih 27 s t e ć a k a .Nekoji su s t e ć c iv e ć onda hili upo

trebljeni za zid oko groblja. Od t ih s t e ć a k aja sam godine 1935. vidio tr i sara god. 1952. ni toliko. Od onih 27 Kaer je pobrojiO 2

podnožjem i 4 sarkofaga bez podnožja, ali srel i jef ima (BuIlet.

Kaer opisuje jedan s t e ć a k : } p t o č e nje lozicom, u l i j e v o ~kutu šestokrakazvijezda, u desnom poluD1jesec 8 rogovima do lje okrenutim, r m e đ unjimakriž. Pr i lijevoj strani na dnu borac u desnici drži m a č u ljevici štit.

Ovaj sam s t e ć a ki ja vidio 1935 godine.2. S t e ć a ks postamentom. Pod njim grob 2 m dug, 0,80 širok, 1 m dubok.

Unutrašnjost je groba ozidana prostim kamenjem, ali je kamenje povezanom e đ u s o b n o

malterom i sitnim pijeskom.S t e ć a k

nad grobom bio jev e ć

god.

149


20/81

1879. razbit. Bila je s a č u v a n asamo polovina postamenta. Gornji dio, sarkofag, bio je visok 1,05 m, dug 0,90 m, a širok 0,45 m.

Predstava na s t e ć k u :č o v j e kp o d b o č i oe lijevom rukom, u desnici kopljemg a đ ajelena pred sobom. Poviše jelena šestokraka zvijezda. Na drugoj fasadimuškkrac vodi u kolu dvije ženske. Na užim stranama, na jednoj o b i č a nkriž,a na drugoj križ, kojem se krakovi rašljaju u dva pruta.

3. St e ć a k t r e ć iu Kaera, u obliku sarkofaga. Za nj kaže Kaer, da je s l i č a ns t e ć k upod br. 2, a prikazuje na objema fasadama po jednoga muškarca idvije žene, kako igraju kolo. Na svakoj užoj strani nalazi se križ. Kaer jeopazio i jednu p l o č us vrlo lijepo i z r a đ e n i mornamentima u visokom reljefu.Duga je 1,60 m, široka 1,10 m, debela 0,25 m. Uokolo je po vrhu urešenavisoko isklesanim ornamentom vrlo dobro i z r a đ e n i m .Pri vrhu je polumjesec,č ispod njega križ formi slova X križ sv. Andrije). Vrhovi križa rašljajuse u tr i druga vrha. Na p l o č ijc rupa. U mojim bilješkama je t a k o đ e rovap l o č asamo što sam je ja gledao s protivne strane. Ornament oko p l o č enije

lozicav e ć

usukano uže.Č u d n om

je, što Kaer nije zabilježio jednup l o č u

s polumjesecom u vrlo visokom reljefu i s tako jednako i z r a đ e n o m08mokrakom zvijezdom. Polumjesec je i z r a đ e nvrlo elegantno u fazi prve č e t v r t i .Jošdva s t e ć k akod crkve nije zabilježio Kaer.

Na uglu grobnoga zida . stoji s t e ć a k - s a r k o f a g .Na njegovoj južnoj fasadi prikazana su 4 muškarca u kolu. Tri se dobro vide, a č e t v r t ufiguru abradiralaje voda. Na sjevernoj fasadi prikazane su tr i žene u kolu. Na lijevoj stranikrajnja p o d b o č i l ase rukom, a na lijevoj prva vodi kolo i pružila je lijevuruku. Č i t a v apredstava uokvirena je širokom letvom, a izvedba je nevješta,zdepasta slika 55).

Na užim stranama istesan je po jedan križ u visokom reljefu, kojega krakovisežu od jedne do drug e strane okvira. Na krovu su č e t i r izvijezde u visokomreljefu.

U groblju je jedan s t e ć a k - s a n d u kurešen po gornjoj plohi cik-cak crtom iš e s t o l a t ič n o mrozetom i križem, koji je sastavljen od latica.

P o b o č n estran e ornamentirane su ovako: i s t o č n apolumjesecom, križem,šesterokrakom zvijezdom i opet križem. Na užoj strani je križ širokih krakova, koji se od sjecišta zrakasto šire. Sve je to i z r a đ e n ovrlo p l a s t i č n o .Mje-sto lozice na ovoj strani postavljena je letva.

Crkva, oko koje se nailaze s t e ć c ip o s v e ć e n aje od skradinskog biskupa fraPavla P o s i L o v i ć ahrvatskog književnika , godine 1645. na 29. s i j e č n j akakose č i t a nad vratima crkvenim pisano b o s a n č i c o m .

Kaer je bio o b e ć a oda ć e opisati i druge s t e ć k eu Zagvozdu, ali to nij eu č i n i o .

Po mojim ranijim bilješkama i pregledu god. 1952. mogu zabilježiti još ove:1. »Vukov greb « avrh G o l u b i n č i n ei kod Vukova doca. To je sarkofag

maknut nešto sa svoga podnožja, pri dnu sužen, dakle trapezoidan. Krovnastreha jako profilirana, a obje strane krova, t. zv vode urešene jakim, ali ne-pravilno i z g r a đ e n i mspiralama. Na južnoJ fasadi prikazan je prizor iz lova,i n a č en e o b i č a n :pješak s m č e mgoni dva jelena. U figurama lovca i jelenane opaža se život ni pokret slika 56). Na južnoj fasadi konjanik s m a č e m .Drugo se ne razabire. Po dnu su dvije spirale. Uže strane sarkofaga urešene

su spiralama, koje izlaze izz a j e d n i č k e

stabljike i zavijaju se svaka na svoju


21/81

stranu slika 57). Do ovoga sarkofaga leži sanduk ukrašen lozicolD - i dijago-nainim crtama. Na njemu je uklesana godina 1627. Uz ovaj sanduk je i drugi.U sva č e t i r ikuta gornje plohe uklesana je po jedna šestokraka zvijezda, a nadesnoj strani pri vrhu i polumjesec.

Po sredini je m a č kojemu su p r e č k ena b a l č a k usvinute prema dolje uobliku velikog polumjeseca. a č je u koricama, koje su narozane paralelnimcrtama. Po dnu ispod m a č aletva slika 57 a).

2. Sto metara dalje prema sjeveru uz put, koji se zove »Priko V r a n j i ć ak r č i n e« nalaze se 4 p l o č ebez ikakva uresa. Put Priko V r a n j i ć ak r č i n e« vodido bunara zvana »Brestovica « onda k jugu »Na rašeljku « putem » I z m e đ udolaca « kod bunara » Č e l i n c a« Tu su tri p l o č e .Dvije su urešene spiralom. Najednoj spirale, po o b i č a j uizlaze iz z a j e d n i č k establjike i svaka se na svojustranu svija. Nad spiralom dva jelena i k r i ~ .Na drugoj p l o č idvije su spiraleu formi slova X, kojemu se krajevi svijaju u spirale.

Osim ovih još se nalaze s t e ć c iu Zagvozdu: 1. kod Sv. Križa pod Biokovom

4s t e ć k a

2. pred crkvicom sv. Stjepana u Rastovcu 2p l o č e

3. na Gracukod K r i s t i ć ak u ć al p l o č a 4. na Gradini više Varkaševih k u ć a1 sarkofag,5. ispod D e d i ć ak u ć al sarkofag.

: l U PA B I O K O V S K A

U Župi, koja se nalazi pod Biokovom na putu za Makarsku, ima sporad i č n opokoji s t e ć a k . .

U groblju je jedan uzidan u m r t v a č n i c ua urešen je lozicom, križem i polumjesecom.

U istom groblju na jednoj p l o č ii z r a đ e n aje noga od koljena do stopala,prsti nisu o z n a č e n iv e ć kao da je noga u č i z m i .Uz nogu je uklesana ruka, aprsti su svi j a s n ~prikazani. Ruka je posve sama, od mišice, blago svinuta ulaktu. Ne desnoj strani pri vrhu zvijezda. Jedna p l o č aima polumjesec uformi kapitalnbga slova e, zatim križ u formi X, a pri dnu rozetu i vijenacili rupu.

Na jednoj je p l o č ipolumjesec, dvije zvijezde i vijenac. U staroj zapuštenojcrkvi, koja na gornjem pragu vrata nosi godinu 1736., u p l o č n i k uvide ses t e ć c i .Znak je to, da su v e ć u ono v r i j ~ m es t e ć c iupotrebljavani kao kamenimaterijal.

Iza crkve i groblja, na sjever, nalazi se položaj »Topola «. I tu je jedans t e ć a k - s a r k o f a gformi k u ć esa vrlo blago svinutom strehom. Usred fasadeje križ jednakih krakova. Još ih ima u Župi kod L u e t i ć ak u ć ana mjestuzvanu Pližine «. I n a č eu Župi i Kozici ima mnogo gomila-tumulusa.

MEDOVDOLAC

z m e đ l lMedovdoIca, Zagvozda i Grabovca ima mnogo stecaka. U Medo;docu na M u s t a p i ć aglavici razbacani su s t e ć c ia dosta ih je upotrebljeno zagradnju poljskih zidova. Danas ih se na tom položaju nalazi 12, a drugihu g r a đ e n i hu zidove 18, svega 30.

151


22/81

Pregled

L U zidu na p l o č iuklesana šestokraka zvijezda, a do nje rupa.2. Na , je "dnO'm sanduku pO'lumjesec i u desnom gornjem kutu križ širokih

krakova.3. S t e ć a k - s a r k o f a g .Na fasadi je prikazan lov: kO'njanik iz lijevoga polja

pri dnu se rašlja. Na užoj strani stiliziranO' granato stablo ima 4 grane.4. Sanduk s"a polumjesecom u visokom reljefu, a sa strane križ.5. Po gornjoj plohi s t e ć k a - s a n d u k auokolO' je uklesana lozica.6. Na fasadi sarkoflIga o b i č n okolo.7. Kod kapele sv. Roka (1760) na fasadi sarkofaga nerazumljiva predstava,

a na užoj strani mjesec s rogovima uzgor i zvijezda.U MedovdO'cu je od jednO'ga s t e ć k aizdubena u novo doba kapelica i po

stavljena na drugi s t e ć a kkao na postamenat. Jednaki pojav vidiO' sam i uL u č a n i m akod Sinja.

G R A B O VA C

Uz prethistorijske i starorimske nalaze u GrabO'vcu ima i s t e ć a k a ,a to sves v j e d o č iza kontinuitet naselja na tome mjestu.

Kod župske crkve č e t i r isu s t e ć k a - s a r k o f a g aali ne na prvotnome mjestu,v e ć su tri uzidana "u temelj sakristije, i to v e ć 1722., kad je crkva g r a đ e n a .B o s a n č i c o mje uklesan datum u taj temeljni kamen »1722 m a r ča« , t. j. uožujku 1722 I O'pet jedan datum, kad su se raznosili s t e ć c i .

Na jednome s t e ć k uO'paža se križ, kojemu krakovi završavaju izdubljenimkrugO'vima.

Jedan je od tih s t e ć a K apri dnu sužen. Taj je postavljen kao uresni završetakna uglu dvorišnog zida kod obližnje župske k u ć e .Na p r o č e l j uprikazan je konjanik, koji ubija jelena. a na z a č e l j umuškarac p O d b O č e nvodi u otvorenomkolu dvije žene. Na užim stranama uklesan je n a r o č i tkriž krakova širokihPO'put- letve. Rubovi fasade omamentirani su cik-cak crtama. Danas tu nemas t e ć a k a ,ali kažu seljaci, da ih je bilO podno Gradine, pa su porazbijani i upotrebljeni za gradnju zidova.

Na »Orasima« ima mnogO' tragova starorimskoga , života. JužnO' od »Oraha«ima pedesetak s t e ć a k a ,ali bez uresa. Nijedan nije na svome mjestu, v e ćsu ihseljaci uzidali u poljske ograde, a groblje i s k r č i l i .

Još pri kraju spomenutć u ,

da uR i č i c a m a

kako mi javlja župnik, ima steć a k a :L na »PratrovO'j glavici« 15-20. Od toga 5 su sarkO'fazi, a ostalo p l o č evaljda sanduci). Svi su bez uresa; 2. kO d k u ć aParlovih ima ih t a k o đ e rneko

liko bez uresa.

P O L O Z J S T E Ć K

Dosada se nije daO o p ć ipregled s t e ć a k au Dalmaciji, pa ni pO'jedinim krajevima dalmatinskim.

ImO'tska Krajina, kao zaokružena cjelina, zgO'dna je, da se njO'm p O č n eovaj

posao, pogotovu i zbO g brojas t e ć a k a ,

a zbog O'brade i osebujnosti omame


23/81


24/81

154

izvanredno dobro s a č u v a l ikod Sv. Spasa, gdje se i danas seljaci pokapaju podstare s t e ć k e .Kako hilo da hilo, č i n j e n i c a ,što se s t e ć c inalaze na okupu, doka-zuje , da je tO posljedica jedne Grganizacije, hilo vjerske, bilo plemenske.

Ima s t e ć a k a ;osamljenih, a tO Gpet z n a č i ,da su uz z a j e d n i č k agrohija u istodoha postojali grohovi j a č i hi istaknutijih pojedinaca.

Nekoliko s t e ć a k ajoš danas nose imena pokojnika, koji su pod njima PO ko-pani. U Vedrinama kod Trilja je »Mladenkin groh «, Lovrin groh« na Diko-v a č iu R u m o v i ć u»Vukov greh « u Zagvozdu, » M a g l i ć e vgreh « i z m e đ uTijaricei Aržana. Bez sumnje u starije doha ili narodna pjesma ili predaja č u v a l ajeuspomenu na koji važan d O g a đ a ju vezi s t im grohovima ili na junaka, koji tuleži. Pred najezdom turskom s.tarinici iselili su se, a l rijetki, koji su ostali, pre-dali su hlijedu uspDmenu novim naseljenicima. »Vukov greh « kod Zagvozdaleži u »Vukovu docu «, pa nam dovodi u pamet hDsanske natpise, gdje ponosnivlastelin »Ieži na svojO j, na plemenitoj haštini «. Ovo slaganje s povijesnimu t v r đ e n i mč i n j e n i c a m anuka nie da z a k l j u č i mda je Vuk doista realna l i č n o s t ,a onda analognO i oni os,tali.

V R S T E S T E Ć KI K A M E N O L O M I

U ovO me kraju opazit ces samo tri vrste s t e ć a k a :sarkofag, sanduk p l o č u .Najhrojniji su sanduci, a najljepši sarkofazi. M j e s t i m i č n oima i d ažesnihmalih sarkofaga ( L o v r e ć ) ,a sanduka ima vrlo velikih, na pr. kod Rudežovihk uć a u Vinjanima i u L o v r e ć u .Ipak ne mogu sc ni n a j v e ć iimotski S 4 c ć c iupo-rediti s ona č e t i r is t e ć k akod Sv. Spasa (slika 62). N a j v e ć iu L v r e ć uimadi m enzije 2 m X 1,28 m X O,48 m, dok kod Sv. Spasa:

Iima dimenzije 3 m X 1,60 m X 1,22

ni

II. ima dimenzjjc 2,70 m X 1,45 m X 1,27 mIII . ima dimenzije 1,56 m X 1,25 m X 2,50 m

Prije se mnogO pitalo, kako su primitivnim sredstvima ,D neprohodnimkrajevima lošim s r e d o v j e č n i mputovima dovozili tako v e l i ~hlokove kame-nja iz dalekih daljina. Onda se držalo, da je to kamenje sjeSeno u udaljenimkrajevima, no. danas je v e ć dokazano, da je kamen za s t e ć i l es j e č e nu nedale-kim kamenDIomima.

Za nekropolu u Radimlji utvrdio je Benac, da se kanen sjekao u stijeniO š a n i č k o g ahrda, a za s t e ć k eu Olovu mogao je utvrditi jedino kamenolom uB o g a n o v i ć i m a .

Ja sam mogaO konstatirati, gdje se sjekao kamen za s t e ć k eu Cisti i uZagv ozdu. U Cisti južno od Male i Velike gDmile i Zadužhine nalaze semajdani kamena, i u njima po jedan s t e ć ak nedovršeJ.

U Zagvozdu i z m e đ užupske k u ć e Gornjih Č a g a l j apoviše Pazara nalazi seu Majdanu jedan kamen z a p D č e tu i z r a đ i v a n j u .Taj je položaj pDput male glavice, a ogoljeni kamen lako se cijepa u v e ć ehloko . KDmad hloka, kDji 8etu nalazi, velik je i i z r a đ e nna i s t o č n o jstrani nekih r cm. Na njemu je iskle-san PO lumjesec, dakle jasno je, da je hio o d r e đ e nz a s t e ć a k .

Na sjevernoj i zapadnoj strani pravilno je i s j e č e la na južnoj je netaknut,v e ćostavljen onako, kako je od litice Gtcijepljen. }.iG je tu još jedan z a p o č e ts t e ć a k ,ali su ga seljaci razlupali upotrehili za Wljski zid.


25/81

U Vedrinama > kod Trilja s t e ć isu od krupnog p j e š č a n i k abreccia) istovetnog, kakav se nalazi u neposrednoj blizini kod L i p o t i ć ak u ć a .

S t e ć c ikod Sv. ,Spasa i s t i č use brojem i v e l i č i n o m ,a u okolici se ne opažanikakav kamenolom, d a p a č esve je ' to položeno na kamenitoj ravnici t i p i č n o gkrša. Ipak jedan sat hoda od Sv. Spasa u brdu iznad L u k o v a č epostoji položaj

»Plazila « i na tome mjestu nalaze se blokovi, Qd kojih se otkidao kamen zas t e ć k e .Na putu leži jedan s t e ć a k ,koji je tu ostao- kod prijevoza. Karakteri-s t i č a nje naziv lokaliteta »Plazila «, jer nam dovodi u pamet tehniku pri jevozakamenih bio-kova p o m o ć uzaobljenih balvana. lo

Jesu li » k o v a č i« klesali s t e ć k eu k a m e n o l o ~ uili na samome grobu? Benacmisli, da su to radili na samome grobu i o vu tvrdnju dokazuje č i n j e n i c o mštosu nekoji s t e ć c iostali nedovršeni, premda se nalaze na svome odredištu.

Za imotske s t e ć k eteško je išta sigurno kazati. Naveo sam tr i s t e ć k au Cistii Zagvozdu), koje su majstori z a p o č e l ii z r a đ i v a t iu kamenolomu, ali ih s nepoznata razloga nisu dovršili, ali opet jedan k a r a k t e r i s t i č a ni jedini s natpi-som Blagojev L o - v r e ć u )stoji na grobu, no n a južnoj fasadi dvije su arkadeispunjene figurama, a dvije potpuno prazne, dakle č i n i se, da s t e ć a knijedovršen.

O R N M E N T C I J S T E Ć K

Obrada sarkofaga u Irno-tskoj Krajini zaostaje za obradom u Radimlji i uN i k š i ć u .To se isto može r e ć iza broj ornamentiranih s t e ć a k a ,pa i za inven-ciju i p l a s t i č n o s tornamenata. Mislim, da je tome uzrok sam položaj ImotskeKrajine, koja je bila daleko od kulturnih žarišta, dalmatinskih gradova.F i s k o v i ćje dokazao, da su i sa sela, i to udaljenih, iz Cetine i Grahova do-lazitidaroviti m l a d i ć iu primo-rske gradove, da i z u č eklesarski zanat, ali n a u č i v š iga oni se nisu v r a ć a l iu svoj z a v i č a j . l l Tamo su ostali i radili slabiji majstori,» k ~ v a č i« s t e ć a k a .Ipak i u t o ~ tmini prosja pokoja zraka zakopanoga talentasamonka. Tako je na s t e ć k usarkofaga na Berinovcu slika 47) dobro i vještoizvedena r o m a n i č k alozica, pa p l e s a č i c akod Rudežovih k u ć apokazuje eleganciju u zamisli i donekle u izvedbi slika 37), konj bez sedla pod kulom nas t e ć k ukod L o z i ć ak u ć a L o k v i č i ć i m ap j e s n i č k aje zamisao, jer nas konj podsedlom s j e ć akonjanika pod s t e ć k o mu grobu slika 40). Te dobro zamišljene,

, makar primitivno izvedene predstave, odaju u m j e t n i č k iduh » k o v a č a « .Dina-mika se katkada opaža kod primitivne obrade na pr. konja slika 10) ili kod

turniraL o - k v i č i ć i

- slika 43), gdje sa svake strane stoji po jedna žena s uzdignutim rukama kao u znak duševne u z b u đ e n o s t i .Naprijed ispružena rukak o l o v o đ emarkira živost i pokret .

Pignrativne su predstave j e d n o l i č n i j eod dekorativnih. Lov i turnir she-matski su razdijeljeni po arkadama, U jednoj je arkadi jedan vitez, a u drugojnjegov protivnik, koplja im prelaze mimo stupova arkada.

Arkade su razdijeljene ili pletenim užetom g o t i č k imotiv) ili stiliziranimgranama stabla. J a sam za užeta na nekoliko mjesta upotrebio izraz »narozani

10 Po W menOm s a o p ć e n j uS. G u n j a č e11 C. F i s k o v i ć ,Nekoliko dokumenata o našim starim majstorima, ' Vjesnik za arheologiju

historiju dalmatinsku, sv. Lli , Split 1949, str. 189. i 192.

http:///reader/full/balvana.lohttp:///reader/full/balvana.lohttp:///reader/full/zavi%1Aaj.llhttp:///reader/full/balvana.lohttp:///reader/full/zavi%1Aaj.ll


26/81

štap «. To< sam u č i n i ozato, što n a č i ndekoriranja štapa narezivanjem i oguljivanjem k()re na takav n a č i n ,da se i z m j e n i č n op o v l a č etrake oguljene i neoguljene kore, i danas se upotrebljava u Dalmaciji, primorju ? kod t. zvo »barabana ,«. To je prut, koji se tako< narozan nosi za Velike nedjelje u crkvu, da se» t u č ebaraban «. Takvo dekoriranje prutova zove se: »rozati baraban «. Vuk

ima ovu r i j e ču z n a č e n j u»sich runzeln «, a P a r č i ću svom Hrvatsko-talijanskom r j e č n i k uuzimlje o


27/81

žuvih

Taku ukud

Vida u

u č i j uinusa.

urnamentiranu,

raznuvrstan

i z m e đ uBusne i Dalmacije. U Dalmaciji je kaparan kratak te su nuge ud kukavidljive. Na s t e ć c i m au Busni gurnja haljina, puput kušuIje, dopire do kuljena.I danas se taku razlikuju nušnje dalmatinskih Zaguraca i Bušnjaka.

2enske je bilu lakše prikazati: duge haljine du .tla, u m e đ e n edvjema crtamašire se uduzgur dulje puput zvuna. Nigdje ni traga naburima ni rukavima.

K a r a k t e r i s t i č n aje i izuzetna figura p l e s a č i c ena s t e ć k u s a n d u k ukud Rudek u ć au Vinjanima. Nije sumarno< i bez pukreta prikazana kaO' drugeženske figure, v e ć u živu m i elegantnum pukretu (elika 37). Haljina juj nepada shematski kaO' drvena niz tijelu, v e ć je putpasana u bukuvima, štO' i s t i č evitkust tijela. P l e s a č i c aširi ubje ruke, desnu savija prema glavi, a lijevu pružatek neštO' prignutu u laktu.

Nigdje ni na jednum s t e ć k unije se našla kaO' uvdje ženska figura sama uplesu izvan kula. Č u d n uje, da su s t e ć c iu Primurju gutuvu bez izuzetka prustep l u č e ,s t e ć k asa.rkufaga ni sanduka nema, a p l u č esu gutuvu bez urnamenta.

Kaštelima kud crkvice sv. Jurja ud Žestinja, sv. Jurja ud Pudmurja,Sv. Nikule u Sulinu. Kud Sv. Martina ud Kruševa v e ć sam spumenuu

Ciguru muškarca, a jO'š su dvije p l u č eurnamentirane m a č e mi štitum. Kud Sv.Segetu t a k u đ e rsu uklesani samu štituvi , m a č e v ii križevi. 14

I u blizini Trugira i Splita, gdje je bilO' dubrih klesara (ne u z i m a j u ć iu ubzirumjetnike), ljudske figure i z r a đ u j up06ve primitivnu: glavu kaO' krug bez

_U Imutskuj Krajini pregledaO' sam 124 sarkufaga, 316 sanduka i 103 p l u č e ,

dakle 543 s t e ć k a .N e u d r e đ e n i hs t e ć a k a ,o' kujima sam dubiO' samu izvještaje,ima 50 i ti su bez urnamenta. Svega dakle 593. Od 124 sarkufaga samu 5-6 nije

sanduka ima ud 316 samu 37 urnamentiranih , a p l u č a8.Dakle ud 593 s t e ć k a169 ih je urnamentiranu.

S D R Ž J P R E D S T V NA S T E Ć C I M

Sadržaj se preds'tava na sarkufazima ne mijenja mnugO', kaO' štO' nije biO' niživot undašnjih ljudi. ZapravO' sve predstave i 9rnamenti imaju

narativnu z n a č e n j e .Oni prikazuju živut i funkciju društvenu i kuji d u g a đ a jizživuta pukojnika. e ć samu ekunumsku stanje nije dupuštalu sirumašnijima,da pudignu sebi bo


28/81

Dyggve povezuje kolo na s t e ć c i m as obrednim plesom na urnama starosje-dilaca naših zemalja,15 a po tom mogli smo s istim pravom prikaz lova sma-trati derivatom sa starih sarkofaga. Aji je to malo vjerojatno.

Kad je junak prikazan kao ratnik, a ne kao lovac, onda mu je u d e s n i ~ ikoplje, a u ljevici štit. Slobodne ruke i kod konjanika i kod pješaka o b i č n osu

p o d b o č e n eslika 1, 22, 30, 33). Lijepo ilustriraju ondašnje vlasteoske o b i č a j epredstave na s t e ć k uu Budimiru slika 4). Konjanik je dojahao, a gospoda jesvome »gospodaru « prihvatila konja za uzdu i primila koplje. Taj prizor jeprikazan i u narodnoj pjesmi: Mrtvi p o h o đ a n i :

Kad su došU do ravne Indije,Lipo ih je seka d o č e k a l aI prid b r a ć o mkonje uhvatila.

ili u pjesmi: Bolani D o j č i l o :

Pa da vidiš bolnoga D o j č i l a

Sa megdana doma dvoru ide.Pred dvorom ga ljuba d o č e k a l aI pod njime konja usprimila.

Ovako se i prizorima na s t e ć c i m aobistinjuje narodna pjesma te se jednos drugim popunjuje.

Kad je konj izgubio svoga gospodara i možda sam se vratio »k bijelomedvoru « i onda ga gospoja drži za uzdu nad gro bom gospodarevim Bunar uCisti, slika 24).

Jednako narodna pjesma pjeva i o dvobojima:

Megdandžije ate uzjahaše,A p o ć e r ajedan na drugoga.Kad im koplja na udaru bila,Obojica koplje o t i s k o š e

Na imotskim se s t e ć c i m ač e t i r iputa prikazuju turniri slika 28, 39 a, 43)nal Veliko


29/81

zom u zvonik stolne crkve i još i življe i obilatije na portalu crkve Sv. Ivanau Trogiru. Prizore lova voli r o m a n i č k aumjetnost prikazivati i na portalimacrkvi. l7

Ništa dakle nije n e o b i č n o ,ako se prizorima lova i lustrira i život pokojnikana s t e ć k u .Da je bilo u XIII. s t o l j e ć ujelena i u dalmatinskim šumama, osims t e ć a k a s v j e d o č enam i dokumenti. Barada je naša 'o u t rogirskom o p ć i n s k o marhivu dokumenat iz XIII. st., koji spominje »cervus venatorius «.l8

Pripitomi jeni jelen držao bi se ogradi. i tamo bi se namami l e košute, aonda bi se ogradna vrata z a ~ v o r i l ai jeleni polovili. Trogiru u XIII. i XIV.st. meso jelenje bilo je jeftinije od drugoga mesa. Z n a č i ,da je bilo obiljejetena u okolici grada, a po tome pogotovu po Imotskoj Krajini. Dakle prikazena s t e ć c i m aimaju svoju realnu podlogu u životnim prilikama ondašnjeg života.

Da je u tome prikazivanju lova na s t e ć c i m adosta i manire uz realne životneprizore, možemo z a k l j u č i t ipo tome, što se ri jetko prikazuje lov na drugud i v l j a čosim jelena. Jelen je za lovca bio najplemenitiji lov. Prizori lova vrlosu oskudni . .Tu nema šume ni potjere ni t r u b l j a č a .Naravno, kriva je tome kie L

8 a č k anevještina » k o v a č a « .

S I M O L I

-

Malo je s l u č a j e v a ,da su na imotskim s t e ć c i m aprikazani znakovi č a s t ipo-kojnika . .

Kule na s t e ć c i m au Prološcu i L o k v i č i ć i m abez sumnje U oznaka vlaste-oskog roda, a m a či šti t njegova v o j n i č k o l jstaleža.

Naprotiv na B t e ć k ukod Sv. Martina od Kruševa (Kaštela) šti t sa zvijezdomna njemu, a bez m a č a ,o č i t oje grb.

Polumjesec i zvijezde . na imotskim s t e ć c i m apojavljuju Be relativno mnogoviše nego na bosanskim i h e r c e g o v a č k i m ,pa u N i k š i ć u ,barem ukoliko su oveopisali Benac i Sergejevski. jednoj svojoj homiliji Grgur Veliki (svršetkomšestoga s t o l j e ć a spominje mjesec kao simbol umrl os ti tijela: »mjesec se u Sv.pismu uzima kao znak propadanja tijela, jer kako on u m j e s e č n i mfazama na-zaduje, tako obilježava nedostatak naše umrlosti «.l8 .

R a z l i č a npoložaj polumjeseca možda o z n a č u j efazu m j e s e č e v u ,koja je bila,kad je pokojnik umro.

Polumjesec nalazi se u vezi s drugim ornamentima i figurama 26 puta, doku Radimlji 3, u Olovu 2 puta. l9

Solovjev sluti, da polumjesec s rogovima okrenutim dolje i štap na s t e ć k uz n a č i ,da je pod tim s t e ć k o mpokopan koji djed bogumilski. 20

L Karaman Lj . Portal majstora Radovana u Trogiru, str. 16.LS Barada M. , Trogirski spomenici, dio II, sv. 1 (po pi smu autora) .LS. »Luna autem in sacro eloquio pro defectu ponitur: qnia dum m e nstruis su i s t e mpo-

ribus decrescil: defectum nostre mortal i tat is de;;ignat.« Gregorius Magnus Papa Hom iliae dediversis evangelii Lectionibus, str. 3. S v e u č .BibI. Zagreb, R 54) .

19 Benac, Olovo (Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine) , sv. II ,Beograd 1951, str. 53.

Benac, Radimlja, s tr. 31.lO Solovjev, Jesu li bogomili poštovali krst - (Glasni ;; zem. muzeja u Sarajevu) 1948,

str. 92.

http:///reader/full/crkvi.l7http:///reader/full/crkvi.l7http:///reader/full/venatorius%EB%AE%AC8http:///reader/full/venatorius%EB%AE%AC8http:///reader/full/venatorius%EB%AE%AC8http:///reader/full/umrlosti%EB%AE%AC8http:///reader/full/umrlosti%EB%AE%AC8http:///reader/full/umrlosti%EB%AE%AC8http:///reader/full/bogumilski.20http:///reader/full/bogumilski.20http:///reader/full/crkvi.l7http:///reader/full/venatorius%EB%AE%AC8http:///reader/full/umrlosti%EB%AE%AC8http:///reader/full/bogumilski.20


30/81

U Imotskoj Krajini našao sam takvih šest polumjeseca, d a p a č ei na s t e ć k us figurom p l e s a č i c eRudežove k u ć e slika 37). N e m o g u ć eje, da je toliki brojdjedova bio u ovoj krajini, a ni da pod s t e ć k o ms figurom p l e s a č i c ep o č i v adjed. Naravno, treba i ovo uzeti u m mica salis jer uz takav polumjesec nemaštapa. Moglo bi se pomisliti, da sam polumjesec u takvom obliku, ali bez štapa,

J- o z n a č u j e

kojega crkvenoga predstavnika nižega reda. Tako senalaze

kod VrelaCetine dva s t e ć k aš polumjesecom okrenutih dolje rogova, a nad mjesecomkriž. Tradicija u bližnjem selu s a č u v a l aje uspomenu, da su to s v e ć e n i č k igrobovi. 21 Ipak s t e ć a kp l e s a č i c ekod Rudežovih k u ć apobija · i to n a g a đ a n j ebarel1\za imotske s t e ć k e .

I rozete su obilnije na imotskim s t e ć c i m anego u Radimlji (3 puta) i Olovu(35 puta) 22 .

Benac kaže, da se u Olovu rijetko javlja rozeta sama, v e ć o b i č n os drugimmo ,tivima.

Kod naših s t e ć a k avrlo je lijep primjerak u Slivnu, gdje su brojne i p las t i č n oi z r a đ e n erozete nanizane oko okomite strane sanduka slika 52) . .

Zrakasta zvijezda, kakva se nalazi u Radimlji na spomeniku br. 10 a, slikal l , urezana je na štitu-grbu kod Sv. Martina od Kruševa.Krug od , pletenog užeta nalazi se u obliku vijenca na tri s t e ć k a .Na Velikoj

gomili u Cisti na plo{!i dva su takva vijenca p o l u p l a s t i č n oisklesana, to jedandO drugoga na gornjem dijelu p l o č e slika 18). U Vinjanima kod Rudežovih

. u ć a na sredini sanduka jedan je vijenac u visokom reljefu (slika 38).Jedan je na s t e ć k una groblju u :lupi, ali uz druge ornamente. Spirale su

vrlo č e s t e ,ali v e ć i n o mtakve, koje izgledaju kao dvije zavijene grane, štoizlaze jz jedne stabljike.

»S - motiv « spirale je rijedak, nalazi se tek na dva s t e ć k a - .Lozica je ' o b i č n aili u obliku djeteline. I n a č emjesto lozice kleše se u funkciji okvira l razdjelnelinije uže i ponegdje oik-cak linija.

Benac rupe 'na s t e ć c i m a uzima za posudice za hvatanje kišnice. Radije bihih obilježio uljenicama za žižak. T a k v ~su rupe č e s t I na s t a r o k r š ć a n s k i msarkofazima u Solinu.

U Imotskoj Krajini ima ih mali broj, svega na č e t i r isarkofaga. Č o v j e č j uruku, strijelu i štit s m č e mne smatram ornamentalnim motivima v e ć narativnim sredstvom.

Ruka sama po sebi nalazi se na. tri s t e ć k ana groblju u :lupi, na Z a r a n č ·p l o č iu Zagvozdu u Slivnu). Na groblju :lupi do ruke je i noga.

N81 nozi se ne ras 'poznaju prsti, dok su na ruci jasno odijeljeni. Benac drži,da ruka na s t e ć k uobilježava ratnika, ali č e m uonda noga? Nije li i tu kakavnarativni momenat, da je pokojnik izgubio u boju ruku i nogu? .

Vrlo lijep primjerak ruke s m a č e mu obliku bosanskoga grba predstavljanam zabat s t e ć k au L o k v i č i ć i m a(slika 39 a ib). Na fasadi toga s t e ć k aprika

. zan je turnir. .Štit u ruci ratnika negdje je obao pri dnu, a uzdignutih uglova pri vrhu, tako

da gornji dio štita ' prelazi luk (slika 23). Na jednome sarkofagu na Poljanicama u Bisku, č o v j e kdrži desnicom za gornji ugao štit, iza kojega prolazi

21 Po usmenom s a o p ć e n j uS. G u n j a č e .22 Benac, Radimlja, str. 31. , Olovo, str. 52.

160


31/81

I.ovre K a t i ć t e ć e i imotskoj lerajilli

Sl. l. Budimir , muška figuru dugoj halji drži križ

Sl. 2 Budimir Pisak Stdici, prizor iz lova


32/81

Lu vr e K a t i ć S te ćc i u imotskoj kraj ini

Sl. 3 Budimir Pi sak ), d va kunjanika gon e j el e na

Sl. 4 Budimir (PisaIr ), onjanilr s c cigom ili uš trulji cum klipom . l ensIca figura prih vatila..oplje i drži konja za uzdu


33/81

Lovre K a t i ć S t e ć c i imotskoj krajini

Sl 5 Budimir Pisak), izduben križ medaljonu završava k r u ž i ć i m akriž s u n č a n o mkrugu)

Sl 6 Budimir Pisak), križ kojemu krakovi završavaju kuglicama


34/81

Luvre K a i ć :S/pre; t imu/skoj /rrajini

Sl i Pi. tN

Sl B Pištet, otvoreno kolo. Prizor uokvirenč i r m a[etvama


35/81

L

imos

kan

S

9

Pše

a

go

m

S

1

Csa

go

e

a

m evmau

r

pzo

o

Gla

p

a

k

a

o

ja

p


36/81


37/81

Lovre K a t i ć S t e ć e iimotskoj krajini

Sl. 13 Cis/a (Mala gomila , polumjesec visolwm relie/u na praznoj plo .i

Sl. 14 Mala gomila: t e ć a k jako profiliranom strehom s lozicom od spirallI


38/81

ovre K a t i ć S t e ć e iu imotskoj krajini

Sl. 15 Cista Mala gomila). iVaroZ m stalak


39/81

Lovre K a t i ć S t e ć c iu imotskoj krajil i

Sl. 16 Cista (Mula gomila). Primjera . narozanog stupca, koji dijeli fasadu . u dva polja

Sl. 17 Cu:ta Velika gomila). Križ I kvudratu upisulI


40/81

Lo ,.e K a t i ć :S l e ć c i j , o / ~ k o jkrajinj

Sl. 18 Cis/li Velika gomila). Dva užeta obliku vijenca

Sl. 19 Bisko Poljanice). tb /mjevi d r

Documents

Lovre Katić - Stećci u Imotskoj Krajini