Luj Altiser

Kritiki osvrt na doprinos Luja Altisera studijima kulture

UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET, TUZLA

ODSJEK, URNALISTIKA

- Uvod u kulturalne studije I -

Esej:" Kritiki osvrt na doprinos Louis Althussera studijima kulture "Studentica:Lela MalibegoviKritiki osvrt na doprinos Louis Althussera studijima kulture

Prije nego se osvrnem na uticaj i znaaj Altisera za studije kulture, nekoliko informacija o ivotu i djelima pomenutog teoretiara.

Luj Altiser (Louis Althusser 1918-1990) jedan je od najutjecajnijih francuskih filozofa marksistike orijentacije u drugoj polovini XX vijeka. Roen u Aliru, obrazovao se u Marseju i Lionu, tokom Drugog svjetskog rata bio je u zarobljenikom logoru. Nakon rata dobio je mjesto predavaa na prestinoj cole Normale Suprieure u Parizu, otprilike u vrijeme kada prilazi francuskoj Komunistikoj partiji. Altiser za sebe kao lana komunistike partije i profesora, u intervjuu, filozofija kao oruje revolucije, kae: "1948. kada sam imao 30 godina, postao sam predava filozofije i prikljuio se Komunistikoj partiji Francuske. Filozofija mi je bila preokupacija, pokuavao sam da je nainim zanimanjem. Politika je bila strast, pokuavao sam da postanem komunistiki militant."

Posljednje godine svog ivota proveo je hospitaliziran u psihijatrijskim institucijama.

Njegovi prvi znaajniji radovi objavljivani su poetkom ezdesetih u asopisu La Pense i La Nouvelle Critique, gdje marksistiko uenje predoava uglavnom kao "historijski materijalizam, tj. kao revolucionarnu historijsku nauku o klasnoj borbi.

Njegov najvei uticaj jeste, upravo, na polju savremenih marksistikih studija

kapitalizma i klasnog sistema. Altiser razrauje koncept "ideoloke interpelacije, tj.naina na koji individua putem ideolokog "prizivanja zadobija subjektivitet.

Najpoznatija djela: "Za Marksa, "Kako itati Kapital, Lenjin i filozofija, "Elemente autokritike" te nekolicina eseja objavljenih posthumno.

Nekolicina Altiserovih studija objavljena je i na srpskom, odnosno hrvatskom jeziku.

Ideologija i dravni ideoloki aparatiEsej "ideologija i ideoloki dravni aparati" sainjen je od nekolicine podnaslova unutar kojih Altiser objanjava cjeline drave i drutva kreui se od uvjeta proizvodnje, reprodukcije radne snage preko definicija drave i dravnih aparata dolazi do reprodukcije proizvodnih odnosa, cijelo vrijeme vodei se ideologijom kao osnovnim "pokretaem". Altiser propituje pojedina marksistika stajalita i istovremeno objanjava "umjeanost" ideologije u pozicioniranju drutvenih klasa i stvaranju drutvene svijesti. Posebnu panju, u svom eseju, posveuje dravnim aparatima razvrstavajui ih u: dravne ideoloke aparate i dravne ugnjetake aparate. Objanjavai razlike meu njima "otkriva" kakvu ulogu u sprovoenju ideoloke misli (koju Altiser smatra sredstvom) imaju ti aparati, navodei kako su upravo oni razlog i mjesto borbe klasa. Zato?- jer "nijedna klasa ne moe da vlada dravom ukoliko ne vlada i njenim dravnim aparatima", a sve klase ele vladati.

Esej govori o cijeloj, jednoj, dravnoj "maineriji" koja pod velom ideologije "proizvodi" utvrene (proizvodne) odnose. Sve drutvene tvorevine, grupe i pojedinci

stvoreni su u ideolokom diskursu ovih dravnih aparata. Jo u poetnom dijelu eseja,

reprodukcija uvjeta proizvodnje, Altiser zakljuuje: "Prihvatimo li, zbog jednostavnosti izlaganja, da je svaka drutvena tvorevina rezultat prevladavajueg naina proizvodnje, moemo rei da proces proizvodnje pokree proizvodne snage koje postoje unutar utvrenih proizvodnih odnosa i potpadaju pod njih."

Osnovni problem koji Altiser iznosi u svojoj teoriji ideologije jeste: na koji nain kapitalistiki sastav reprodukuje uslove sopstvene proizvodnje? Preneseno na dananji sistem proizvodnje, ideologija ima slijedeu ulogu: "Tako na primer, u dananjem kapitalizmu svi podravaju poredak u kome se onda kada se obogate mogu to slobodnije odnositi prema onima ispod sebe, davati im minimalne plate, produavati radno vreme itd. Svi mogu eleti tu poziciju i voleti poredak u kome je ona mogua. Kvaka je samo u tome to je verovatno da e u toj poziciji moi biti samo 1 od 10 onih koji bi eleli taj poredak, svi ostali morae se nai u poziciji onih koji izvlae deblji kraj." Dakle, ideologija treba da osigura poredak u kome pojedinac ima koristi.Zahvaljujui djelovanju ideologije, ljudi ne uspostavljaju direktan odnos prema realnom svijetu, ve je taj odnos posredovan ideolokim diskursom na imaginaran nain. Ideologija, prema tome, predstavlja jedan odreeni pogled na svijet, pogled vladajue klase kao glavni i prirodan. Altiser ideologiju definie kao sredstvo putem kojeg svaka drutvena grupa stvara i reprodukuje uslove sopstvenog postojanja. Prema Altiseru, "ideologija predstavlja imaginarni odnos pojedinaca sa stvarnim uslovima njihove egzistencije, a znanje o ovom odnosu dolazi iz teorijski usmjerene analize odnosa koji dominiraju drutvom u nekom trenutku. Dakle ideologija stvara jedan oblik konformizma koji se ogleda u nekritinom stavu u cilju da budemo drutveno prihvaeni od grupe s kojom se poistovjeujemo, pa ak i kada grupa nema ispravne stavove. U mreu konformizma "ulovljena" je i kola, kao dravni ideoloki aparat (IDA), kojim upravlja klasa koja je uspostavila svoju hegemoniju nad IDA.

Ideologija, zapravo, dopunjuje represivne aparate drave, i grana se kroz dravne sisteme meu kojima, Altiser posebno naglaava kolstvo, kao jedan od aparata koji igra kljunu ulogu u obezbeivanju ideolokih ciljeva.Altiser u svom eseju kae: "Ispriavam se uiteljima koji, u stravinim uvjetima, ono malo oruja to mogu nai u povijesti i u spoznajama kojima 'poduavaju', nastoje usmjeriti protiv ideologije, protiv sistema i protiv kotaa kojim su zahvaeni. Oni su neka vrsta heroja, ali su rijetki. Koliko je tek onih (veina) koje nije ni okrznula sumnja u 'posao' na koji ih sistem (koji ih nadrasta i unitava) prisiljava ili, to je jo gore, onih koji itavu svoju osobu, svoju umjenost ulau da bi ga savjesno obavili (slavne nove metode)!"6to znai da je drutvena promjena mogua, ali do nje dolazi u trenutku kada vladajua klasa izgubi sposobnost da nadvlada suprotnosti u stvarnim odnosima u drutvu. Nijedna klasa ne moe trajno zadrati dravnu vlast, a da istovremeno ne ostvaruje svoju hegemoniju nad dravnim ideolokim aparatima.

Altiser navodi razilike i u tome kako funkcioniraju dravni aparati. Istie da dravni ideoloki aparati djeluju u prvom redu na ideologiju, dok dravni ugnjetaki aparati djeluju u prvom redu na nasilje. to se Altisera tie ugnjetaki aparat na preovlaujui nain funkcionie na nasilje, ali funkcioniui istovremeno u drugom redu na ideologiju. Ne postoji isto ugnjetaki aparat. Na isti nain, ali obrnuto, dravni ideoloki aparati na preovlaujui nain funkciniu na ideologiju, ali u drugom redu na simbolian nain funkciniu i na ugnjetavanje. injenica je da oba dravna aparata djeluju zbog ideologije. Iako ugnjetaki aparati djeluju na nasilje ine to radi ideologije.

Ideologija, ideoloki dravni aparati u novom dobu; Kultura, kulturna misao

"Uzimam si za pravo rei da se pred nama, koji elimo ouvati nae zajednice i radna mjesta, njihovu autonomiju i vrijednost samu po sebi, nalazi monolitni blok ideoloke hegemonije neoliberalnog kapitalizma, koji vrlo uspjeno od svih "neprijateljskih" ideologija ini samo jo jedan spektakl, reklamu, suradnika. Hegemonija svoje pipke iri u svim smjerovima, nitko i nita nije poteeno, obrazovne i zdravstvene ustanove, strunjaci, struka i znanost, mladi, stari, marginalni, uglavnom, sve to moe posluiti jaanju hegemonije kapitalistikog sustava, sve to se moe upregnuti u ime legitimiteta eksploatacije radne sposobnosti, bilo manualne ili umne. Tome treba stati na kraj i u ime suprotstavljanja Althusser se stavlja u slubu revolucionarno-lijevog procesa prouavanja neprijatelja i samim time graenja strategije otpora."

Iz predhodnog citata moe se zakljuiti da ideologija danas nije mnogo promijenila svoju ulogu u odnosu na vrijeme u kojem je Altiser pisao esej "Ideologija i ideoloki

dravni aparat". U svim sferama postoji liderska ideologija koja se iskljuivo odnosi prema svim drugim ideolokim mislima. Istini za volju moemo rei da danas postoji i ona demokratina crta koja bi odnos novih i starih ideologija objasnila ovako: " (...) dananja dominantna ideja nije slepa poslunost jednom voi ili kulturna dominacija crkve, ve upravo sloboda izbora. Dananji ideolozi moraju da nateraju ideju slobode da radi za njih." No, de facto je da svakodnevno prisustvujemo reagovanju odreenih "dravnih" aparata na sve ono to je drugaije od hegemonijske ideologije. Kao drutvo konstantno se vraamo u ideoloke oklope, njegujui konformizam kao jedini ispravni put za dalje. Rijetko propitujemo vodeu misao, koja kao takva ne mora biti ispravna, ve ju prihvatamo kao glavnu bez/sa mizerno malo kritikog promiljanja. Naueni smo na konformizam, a Altiser je ovako rekao: "(...) Osim usvajanja ovih vjetina i spoznaja, u koli se naue pravila dobrog ponaanja, odnosno (...) moralna pravila, pravila graanske i profesionalne svijesti, to, jasno vam je, znai pravila potovanja tehniko-drutvene podjele rada i, u krajnjoj liniji, pravila poretka koji je utvrdila vladajua klasa. U koli uimo 'dobro govoriti', 'dobro pisati', zapravo (za budue kapitaliste i njihove sluge) 'dobro zapovijedati', odnosno (to je idealno rjeenje) 'dobro se obraati' radnicima, itd." Danas nemamo kapitalizam (barem ne javno) kao ekonomski i drutveni sistem u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasnitvo, rad, dobra i izvori resursi kojima se trguje na tritima dok se zarada, nakon oporezivanja, dijeli vlasnicima ili je uloena u tehnologiju i industriju. Meutim dravni ideoloki aparat, kola nije poteena "hegemonijskih pipaka" kojima upravlja vladajua idelogija. U skladu sa tom injenicom taj "aparat" stvara novu/staru klasu koja je ve u svom zaetku ulovljena u hegemonijsku ideologiju. Sirov zakljuak glasio bi da je ideologija u svom tumaenju kao sredstvo putem kojeg svaka drutvena grupa stvara i reprodukuje uslove sopstvenog postojanja mogli u naem vremenu nazvati kontaminiranim problemom drutva. Problem, jer manjina ima hegemoniju nad ideologijom. Kontaminiran jer je veina zaraena idejama manjine koje kao virus "izjedaju" razumsko razmiljanje veine. Vladimir Milutinovi to vidi ovako: "To se postie ideologijom - ona je nain putem koga veina moe raditi u interesu manjine uverena da sledi svoje dunosti ili svoj najbolji interes. Ova maina moe onda da radi uz minimum napora i trokova: ljudi se ponaaju ba onako kako je potrebno sami od sebe, uz malu pomo ideologa, sami sebe kontroliu ne bi li ostali upravo u onim granicama koje se zahtevaju."

Kako unutar takvog, ogranienog drutva ispunjenog pojedincima oportunistima razvijati neto to nema okvire, neto sveobuhvatno i neogranieno kao to je kultura?

Model drave koji ne dozvoljava, ne skroz iskljuivo, nove ideje jer u novom se teko snalaze trenutne vladajue klase dovodi do klase nepravde. Borba klasa, u takvom obliku, utie i na razvoj kulture i kulturne misli. Altiser je svojim esejom Ideologija i

ideoloki dravni aparati, djelimino, stvorio novi pogled na proces razvijanja kulturne misli, te uveo nove elemente unutar njenog izuavanja. Studijama kulture Altiser poklanja pogled na ideoloku kulturnu misao. On studije kulture "okree" prema institucijama kulture objanjavajui na koji nain one konstruiu dominantni diskurs unutar kojeg se razvija kultura. Institucije kulture reproduciraju diskurse dominantnih ideologija odreenog drutva. Svojim teorijama o ideologiji Altiser u studije kulture uvodi specifian teorijski okvir za razumijevanje odnosa izmeu drutvene strukture, ideologije i kulture, vrei konstantnu interpretaciju marksizma.

Kulturne forme imaju relativnu autonomiju, ali stoje u sloenim odnosima prema ideologiji. Te forme se stvaraju u praksama i proizvodima obrazovanja, religije, masovnih medija, porodice, organizovane politike i tako dalje, na osnovu ega se ispostavlja da ideologija stvara razliite subjekte i njihov nain ivota, miljenja i ponaanja.

Neosporno je da je Altiser izuavanjem ideologije stvorio, u jednu ruku, specifinu sliku o uslovima unutar kojih se razvija kultura. Njegova djela opisuju poredak, stanje unutar kojeg bi kulturna misao trebala da se konstruie. Zahvaljujui Altiseru moemo bolje razumjeti ideologiju, ideoloku hegemoniju te uzroke iste i kroz odreeni ideoloki okvir promatrati kulturu. Studije kulture iz Altiserovih teorija (izuavanja, studija) mogu uoiti "krivca" zbog kojeg se pojavljivanje novih kultura od strane veine odbacuje. Njegova djela u sebi nose odgovore na pitanja zato drugaija, kulturna izraavanja etiketiramo negativnim kritikama? Zato kao drutvo nismo spremni prihvatiti razlike, zbog ega nas iznenauje (zaprepasti) sve ono u kulturi to do tada nismo znali? Zbog toga to smo uljuljani u ideoloke okvire vladajue klase, o emu nas i kola poduava. Altiser u zavrnom dijelu svog eseja kae: " Ona i postoji, zato to je jedan od bitnih oblika vladajue buroaske ideologije: ideologije koja kolu prikazuje kao naturalnu sredinu, lienu svake ideologije (zato to je ... laika), gdje smjerni, "savjesni" ili "slobodni" uitelji, osobnim spoznajama, literaturom i vlastitim "oslobodilakim" vrlinama ine sve da bi privoljeli mlade, koje su im (s punim povjerenjem) povjerili 'roditelji' (takoer slobodni, odnosno vlasnici svoje djece), da prihvate slobodu, moral i odgovornost odraslih"

Literatura: Studije kulture, zbornik Jelena roeviInternet:

www.gerusija.comhttp://hr.wikipedia.orghttp://karposbooks.com/index.htmlhttp://www.academia.edu/http://anarhizam.hrhttp://www.hrleksikon.info/http://teorijaizteretane.blogspot.com/Komunistiku partiju Francuske (Parti communiste franais) osnovali su HYPERLINK "http://sh.wikipedia.org/wiki/1920"1920. godine lanovi Francuske sekcije radnike internacionale koji su se protivili HYPERLINK "http://sh.wikipedia.org/wiki/Prvi_svetski_rat"Prvom svjetskom ratu i podupirali ruske HYPERLINK "http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Boljevizam&action=edit&redlink=1"boljevike. HYPERLINK "http://sh.wikipedia.org/wiki/1958"1958 KP Francuske bila je jedina masovnija partija koja se usprotivila povratku arla de Gola na vlast. Godine HYPERLINK "http://sh.wikipedia.org/wiki/2005"2005, KPF se usprotivila nacrtu za tzv. HYPERLINK "http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ustav_Evrope&action=edit&redlink=1"Ustav Evrope. Na izborima HYPERLINK "http://sh.wikipedia.org/wiki/2007"2007, partija je osvojila 15 poslanikih mjesta u parlamentu

Proitati vie na; HYPERLINK "http://teorijaizteretane.blogspot.com/2012/03/luj-altiser-filozofija-kao.html" http://teorijaizteretane.blogspot.com/2012/03/luj-altiser-filozofija-kao.html

Marx i Engels formuliraju uenje, koje e kasnije biti nazvano HYPERLINK "http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Historijski_materijalizam&action=edit&redlink=1"historijski materijalizam. Odreene individue, koje na odreeni nain proizvode, stupaju u odreene drutvene i politike odnose.()Drutveno ureenje i drava stalno proizlaze iz ivotnog procesa odreenih individua; ali ovih individua, ne takvih, kakvi bi mogli izgledati u svojim ili tuim predodbama, nego kakvi su u stvarnosti, tj. kako djeluju i materijalno proizvode.

* Podaci iz biografije prezeti su sa; HYPERLINK "http://karposbooks.com/com-luj-altiser.htm" http://karposbooks.com/com-luj-altiser.htm

Interpelacija je koncept nastao u marksizmu kao objanjenje procesa u kojem ideologija objanjava ili argumentira neku temu.

Interpelacija (lat.), pismeni upit (ili traenje objanjenja na javnoj sjednici) postavljen u parlamentu lanu vlade, ili vladi, u vezi s nekim predmetom ili dogaajem; pravo interpelacije ima svaki lan parlamenta, a interpelirani mora dati odgovor. Preuzeto sa: HYPERLINK "http://www.hrleksikon.info/definicija/interpelacija.html" http://www.hrleksikon.info/definicija/interpelacija.html

U eseju Altiser navodi da 'Ideolokim dravnim aparatima' nazivamo odreen broj injenica koje se neposrednom promatrau prikazuju u obliku raznolikih ispecijaliziranih institucija.

Citirano iz knjige Studije kulture, zbornik Jelena orevi; str.143

Citat iz eseja "Ideologija i dravni ideoloki aparat; Citati preuzeti sa;

HYPERLINK "http://gerusija.com/downloads/Ideologija%20i%20ideoloski%20aparati%20drzave.pdf" http://gerusija.com/downloads/Ideologija%20i%20ideoloski%20aparati%20drzave.pdf

Citat iz teksta Vladimira Milutinovia "Altiserovi ideoloki aparati". Vie proitati na; HYPERLINK "http://www.karposbooks.com/Luj-Altiser-Ideoloski-aparati.htm" http://www.karposbooks.com/Luj-Altiser-Ideoloski-aparati.htm

Definicija ideologije po Altiseru preuzeta sa; HYPERLINK "http://karposbooks.com/com-luj-altiser.htm" http://karposbooks.com/com-luj-altiser.htm

Proitati vie na; HYPERLINK "http://karposbooks.com/com-luj-altiser.htm" http://karposbooks.com/com-luj-altiser.htm

Parafrazirano; izvorni tekst proitati u knjizi Studije kulture, zbornik Jelena orevi; str. 145. i 146.

Eugen Babi: Kritiko seciranje Althussera: "Ideologija i ideoloki aparati drave"; Proitati vie na HYPERLINK "http://anarhizam.hr/teorija-i-praksa/218-eugen-babi-kritiko-seciranje-althussera-qideologija-i-ideoloki-aparati-draveq" http://anarhizam.hr/teorija-i-praksa/218-eugen-babi-kritiko-seciranje-althussera-qideologija-i-ideoloki-aparati-draveq


Dijelimina definicija "kapitalizma" preuzeta sa HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Kapitalizam" http://hr.wikipedia.org/wiki/Kapitalizam

Altiserova definica ideologije. Pogledati fusnotu 7


Misli se na oportunistu kao osobu koja koristi priliku za svoju, pa makar i kratkoronu, prednost bez obzira na posljedice ili vlastiti sistem vrijednosti.

Proitati vie na; HYPERLINK "http://www.academia.edu;" www.academia.edu;

HYPERLINK "http://www.academia.edu/2564583/Kritika_suvremenih_ideologija_kustoskih_praksi_29." http://www.academia.edu/2564583/Kritika_suvremenih_ideologija_kustoskih_praksi_29._Salon_mladih-salon_revolucije

Parafrazirano; izvorni tekst proitati u knjizi Studije kulture, zbornik Jelena orevi; str. 143.

Proitati vie na; HYPERLINK "http://gerusija.com/downloads/Ideologija%20i%20ideoloski%20aparati%20drzave.pdf" http://gerusija.com/downloads/Ideologija%20i%20ideoloski%20aparati%20drzave.pdf

- 8 -

Documents

Luj Altiser