TURIZAM

MAKARSKA SKRIPTA

Položi turizam i pravac Makarska

ID: 30502

1

Ovo je samo pregled, a cijela skripta

(108 str.) te čeka u našoj SKRIPTARNICI!

2

Bok!

Drago nam je što si odabrao SKRIPTARNICU za pronalazak materijala koji će ti pomoći u učenju.

Što je SKRIPTARNICA?

Skriptarnica je projekt Štreberaj tima i Urbana, a nastala je u želji da ti olakšamo studiranje. Sve

skripte možeš pogledati na stranici www.referada.hr, a kupiti u SKRIPTARNICI u Urbanu. Sjedi na kavu

i uz svoju narudžbu naruči i skriptu. Simple as that!

Tko je napisao skripte?

Skripte koje nađeš kod nas nisu naše autorsko djelo. To su razne skripte koje nam studenti donesu.

Mi smo ih samo malo uredili, da ti je ljepše učiti iz njih.

Želimo ti puno sreće s učenjem!

Štreberaj instrukcije

Ako negdje zapneš s učenjem, mi ti možemo pomoći.

Prijavi se na naše instrukcije i položi teške ispite bez muke.

Sve info možeš pronaći na www.referada.hr/instrukcije.

3

1. TURIZAM – TERMINOLOGIJA,

KLASIFIKACIJA I POVIJESNI RAZVOJ

UVOD

Turizam zadire u gotovo sve sfere društvenog i gospodarskog razvoja uopće, istodobno

međusobno djeluje kompleksno i komplementarno te je duboko inkorporiran u tijekove

svakidašnjeg života.

„O turizmu svi sve znaju“

Jednom turist = ekspert za turizam

U području turizma razvijao se i razvija se multidisciplinaran korpus znanja koji objašnjava i

daje smjernice za planiranje i razvoj u svim fazama i na svim razinama: lokalnoj, regionalnoj,

nacionalnoj i međunarodnoj

Interdisciplinarnost pristupa istraživanja turizma

DEFINICIJE POJMOVA TURIST I TURIZAM

“Turist i turizam, engl. Tour – u početku značenje kružnog putovanja.”

Kriteriji za definiranje pojma turist / turizam:

Prostorna komponenta – mora postojati kretanje, no svaki putnik nije turist.

Putovanje se mora zbivati izvan uobičajene sredine određene osobe.

Obilježja putovanja – osoba napušta uobičajenu sredinu na vlastitu inicijativu i to

dobrovoljno u okviru svog slobodnog vremena te ne obavlja neku lukrativnu

djelatnost niti tijekom putovanja niti u odredištu svog putovanja – ne privređuje.

Putovanje je uvijek dvosmjerno

Vremenska komponenta – osoba mora privremeno izbivati izvan uobičajene sredine

dulje od 24 sata, ali maksimalno 1 godinu. Manje od 24 sata izletnik (jednodnevni

posjetitelj)

Svrha putovanja – osobe koje putuju motivirane su odmorom, rekreacijom, sportom,

zdravstvenim razlogom ili posjetom prijateljima i rodbini, ili su na poslovnom putu,

studiju (<1 god.), hodočašću, prema definiciji unwto-a ubrajaju se u turiste. Turisti

nisu: vojska, putnici na dnevnim rutinskim putovanjima, putnici koji idu svakog dana

na posao, školu, studij, putnici u tranzitu, migranti, radnici na privremenom radu,

nomadi, izbjeglice i prognanici te osobe iz diplomatskog kora i konzularni

predstavnici

ŠTO definira turista kao posjetitelja? Osoba koja putuje izvan svoje sredine kraće od 12 mjeseci i čija

glavna svrha putovanja nije vezana za obavljanje neke lukrativne aktivnosti u mjestu koje

posjećuje.

4

Turist po Eriku Cohenu: “Turisti je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva

koja mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom dvosmjernom

putovanju.”

Turist po Valene Smith: “Osoba privremeno nezauzeta poslom koja putuje da doživi promjenu.”

Klasifikacija putnika prema UNWTO-u:

posjetitelji koji borave najmanje jednu noć u zemlji koju posjećuju

strane zračne ili brodske posade koje uzimaju smještaj u zemlji koju posjećuju

posjetitelji koji ne noće u posjećenoj zemlji iako postoji mogućnost posjeta tijekom

dana ili vise dana i koji se vraćaju na svoj brod ili vlak da bi prespavali

uobičajeno uključeni u izletnike. Odvojena klasifikacija ovih posjetitelja nije

preporučljiva

posjetitelji koji dolaze i odlaze istog rana

posade koje nisu rezidenti zemlje koju posjećuju i koji ostaju samo jedan dan

putnici koji putuju iz zemlje domicila u drugu zemlju na dužnost i obratno

putnici koji ne napuštaju tranzitno područje zračnih ili brodskih luka

- Turizam prema W. Hunziker i K. Krapf 1942. – Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze

iz putovanja i boravka posjetilaca nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno

prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova prizre dna djelatnost.

- Turizam nije isključivo gospodarska djelatnost! – aktivnost pomoću koje čovjek ostvaruje i

uznapreduje ljudske osobine općenito, osobine čovječnosti, humanosti, bio u pogledima i

spoznajama pojedinca, u njihovu odnosu prema svijetu i prema prirodi

- Osnovne determinante turizma: prostor izvan domicila i potrošnja sredstava stečenih izvan

mjesta turističkog boravka turističkoj destinaciji

- Komponente turizma:

o dinamična komponenta – odnosi se na putovanje koje se mora poduzeti da bi do

turističke aktivnosti uopće došlo

o statična komponenta – odnosi se na boravak u destinaciji koji mora osigurati

zadovoljenje potreba turista i ispunjenje očekivanog turističkog odgajaju

- Turizam prema Goeldneru i suradnicima – Turizam je skup pojava i odnosa proizašlih iz

interakcije turista, davatelja uskoga, država i lokalnih zajednica domaćina u procesu

privlačenja i ugošćivanja tih turista i drugih posjetitelja

- Četiri temeljna subjekta u turizmu:

privremeni posjetitelji

poduzetnici i ostali pružatelji usluga – svi oni koji privremenim posjetiteljima nude

proizvode i usluge za zadovoljenje svojih potreba i specifičnih zelja. Imaju mogućnost

ostvarivanja profita

javni sektor zemlje domaćina – ostvaruje javne prihode

lokalna zajednica kao domaćin turista – odražava sve negativne i pozitivne strane

kulturnog i gospodarskog utjecaja turizma

- UNWTO definicija turizma – “Turizam uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka

osoba izvan njihove uobičajene sredine ne dulje od jedne godine radi odmora, poslovnog

5

putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu

koje posjećuju. (Nice, 1999.)”

- 5 temeljnih obilježja turizma:

Turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turističkim

odredištima

Putovanje i boravak se moraju zbivati izvan uobičajene sredine u kojoj se osoba kreće

Turizam se zasniva na dvosmjernom, kružnom putovanju koje ima definiran

vremenski interval u kojem se događa

Svrha turističkog putovanja nikad se ne veze uz stalni boravak u destinaciji i/ili uz

zapošljavanje

U turističkom odredištu turisti troše, a ne privređuju

- Uvjeti koji determiniraju turizam:

o Duljina boravka – minimum jedno noćenje i maks. Boravak do godine dana

o Svrha putovanja – odmor, zabava, rekreacija

- Turist prema dzs RH – “Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede

najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju, radi odmora ili

rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova.”

- Turizam prema cooperu – turizam je privremeno kretanje u destinacije izvan uobičajenog

mjesta stalnog boravka i rada koje uključuje aktivnosti za vrijeme boravka u destinaciji i

usluge kojima se zadovoljavaju potrebe turista.

- Opći kontekst definiranja turizma – putovanje iz zadovoljstva izvan uobičajene sredine,

potrošnja sredstava stečenih u domicilu, a potrošenih u turističkom odredištu

INICIJALNI POTICAJI RAZVOJU TURIZMA

- Industrijalizacija i urbanizacija izravno stvaraju turističke potrebe.

“Turistička potreba je skup pojedinačnih potreba koje zajednički (skupno) zadovoljavaju pojedinca ili

skupinu potrošača u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistički način, a to znaci radi

obnavljanja svoje psihičke i fizičke kondicije”.

- Dvije su osnovne skupine potreba:

o Primarne ili egzistencijalne potrebe – potreba za hranom, spavanjem, odjećom...

o Sekundarne potrebe – turističke potrebe su još uvijek u domeni sek. Potreba, i to

onih višeg reda jer do zadovoljenja tih potreba dolazi tek kada čovjek zadovolji

primarne.

- Potrebni resursi za turističko putovanje:

o Slobodno vrijeme

o Slobodna sredstva

- Prva revolucija turističkih putovanja – pojava parne lokomotive i željeznice – prva pruga

1825. U engleskoj. Tako su putovanja postala brza i ugodnija.

- Krippendorfova shema faktora procvata turizma (knjiga str. 34)

- Subjektivni, iracionalni čimbenici koji utječu na turistička kretanja i turističku potrošnju –

moda, društveni prestiž, ljubav, vjera

6

MOTIVI TURISTIČKIH PUTOVANJA

- Glavni motivi turističkih putovanja – odmor, rekreacija izvan uobičajene sredine očuvanje

zdravlja i Želja za novim doživljajima.

VRSTE I OBLICI TURIZMA

- Domaći turizam – uključuje turistička putovanja i boravak domicilnog stanovništva u različite

destinacije unutar granica vlastite zemlje (putovanja stanovnika Hrvatske unutra Hrvatske)

- Receptivni turizam – uključuje turiste nerezidente koji borave u promatranoj zemlji (npr.

Turisti Austrije u Hrvatskoj)

- Emitivni turizam - uključuje turistička putovanja rezidenata u druge zemlje

- Interni (unutrašnji) turizam – kombinacija, ukupnost domaćeg i receptivnog turizma (prati se

turistički promet, npr. Svih hrvatskih i stranih državljana na području HR)

- Nacionalni turizam – uključuje sva turistička putovanja domicilnog stanovništva (rezidenata)

u zemlji i inozemstvu (npr. Putovanja građana Hrvatske u turistička odredišta unutar vlastite

zemlje i sva turistička putovanja u turističke destinacije izvan zemlje)

- Medjunarodni turizam - uključuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i menitivnog turizma

(sva putovanja inozemnih građana u HRV i sva putovanja hrvatskih građana u inozemstvo)

- Intraregionalni turizam – sva turistička putovanja stanovnika jedne zemlje određene regije u

drugu zemlju iste regije (turistička putovanja Europljana unutar Europe)

- Interregionalni turizam – turistička putovanja stanovnika jedne zemlje određene regije u

drugu zemlju, ali izvan te regije (turistička putovanja Europljana izvan Europe).

- Kriteriji podjele turizma

o Duljina trajanja turističkog boravka – izletnički, vikend turizam, boravišni turizam

o Prostor na kojem se turizam događa – urbani i ruralni

o Dobna struktura turista – dječji, omladinski, obiteljski, turizam „treće dobi“

o Godišnje doba – zimski i ljetni

o Intenzitet korištenja privatnih kapaciteta – predsezonski, sezonski, posezonski,

izvansezonski

- Masovni i alternativni turizam, tj. Održivi turizam – alternativa sadržajima i ponašanju u

turizmu sa svrhom da se turizam unaprijedi

- Specifični oblici turizma – “posebna skupina turističkih kretanja koja su uvjetovana

određenim, dominantnim turističkim motivom koji turističkog potrošača pokreće na putovanje

u destinaciju čija je turistička ponuda sadržajima prilagođena ostvarenju doživljaja vezanih uz

dominantan interes tog potrošača”

o Sot zasnovani na prirodnim resursima – zdravstveni, sportski, nautički turizam,

ekoturizam, seoski (agro turizam), lovni i ribolovni, naturizam, robinzonski turizam

o Sot zasnovani na društvenim resursima – kongresni (engl. M.i.c.e. – meetings,

incentives, conventions, events), kulturni, gastronomski i enofilski turizam, turizam

događanja (event tourism), vjerski turizam, turizam na umjetno stvorenim

atrakcijama, casino-turizam i drugi

- WTTC – world Travel and Tourism Council

7

POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA

- Faze razvoja turizma prema Freyeru:

o pretfaza

do 1850.

pješice, na konju, kočijom, dijelom brodom

odmor, hodočasnici, ratovi, otkrića, obrazovanje

elita, plemstvo, obrazovani, poslovni ljudi

o početna faza

1850. -1914.

vlak (tuzemstvo), parobrod (inozemstvo)

odmor

novi srednji stalež

o razvojna faza

1914. – 1945.

vlak, automobil, autobus, avion (linijski)

liječenje, odmor, trgovina

imućni, radnici

o visoka faza

od 1945.

automobil, avion (čarter)

obnavljanje, odmor, slobodno vrijeme

svi slojevi (u razvijenim zemljama)

POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

- Antunac razlikuje 4 faze:

o kraj 19. st.

o razdoblje od početka 20. st. do kraja Prvog svj. rata

o razdoblje od kraja Prvog do kraja Drugog svj. rata

o razdoblje nakon Drugog svj. rata

- Pirjavec i Kesar – 4 etape razvojnih faza

o razdoblje do Prvog svj. rata (1850. – 1914.)

o razdoblje između dva svj. rata (1918. – 1939.)

o razdoblje od Drugog svj. rata do 1990.

o razdoblje novije hrvatske povijesti do danas

- Vukonic – periodizacija razvoja turizma u Hrvatskoj u šest faza

o Prva faza

Razdoblje preteča turistickog razvoja ili pojava sličnih turizmu

Stari Rimljani varaždinske i krapinske toplice

o Druga faza

Kraj 19. St, odnosno faza znatiželje

Prvi ugostiteljski objekti u lokalnom vlasništvu, začetak prvih turističkih

mjesta, stvaranje rivijera

8

o Treća faza

Od početka 20. St. Do kraja prvog svj. Rata, faza osvješćivanja

o Četvrta faza

Između dva svjetska rata, faza prvih postignuća

o Peta faza

Razdoblje nakon drugog svjetskog rata, faza intenzivnog turistickog razvoja

o Šesta faza

Od 1991. Do početka 21.st., faza oporavka i konsolidacije turistickog života u

hrvatskoj

9

2. Turističko tržište – potražnja, ponuda i

trendovi

UVOD

- Tržište – “tržište se općenito definira kao mjesto na kojem se susreću subjekti ponude i

potražnje, odnosno mjesto na kojem trgovci susreću kupce kojima žele prodati svoju robu i

usluge.”

- Cijena robe, odnosno usluge, pojavljuje se kao regulator veličine ponude i potražnje.

- Na turističkom tržištu se susreću subjekti ponude i potražnje, a vrlo cesto i posrednici.

POJAM I OSNOVNI ELEMENTI TURISTIČKOG TRŽIŠTA

- Turističko tržište – skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara sto slućen za

podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru, odnosno odnosa ponude i potražnje

koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja.

- Obilježja bez kojih turističko tržište ne može funkcionirati

o Zadovoljenje turističkih potreba nije moguće ostvariti bez putovanja turista

potrošača izvan njihove uobičajene sredine u mjesta u kojima je koncentrirana

turistička ponuda – turistička ponuda je odvojena, dislocirana, sto znaci da turisti

moraju putovati do nje od mjesta turističke potražnje.

o Proizvodi i usluge koje se nude na odredbenom turističkom tržištu za podmirenje

turističkih potreba ne mogu se odvojiti od prostora na kojem se proizvode, već su za

njega čvrsto vezani – proizvodi i usluge se ne mogu konzumirati na nekom drugom

mjestu, dok se na ostalim tržištima proizvodi i usluge mogu neograničeno kretati.

o Proizvod koji se nudi na turističkom tržištu nije homogeni proizvod koji bi bio rezultat

jedinstvenog proizvodnog procesa – tu se radi o integriranom proizvodu kojeg u

trenutku konzumacije pružaju različiti pružatelji usluga, a turist ga doživljava kao

jedinstveno turističko iskustvo.

o Vezanost konzumacije turističkih proizvoda za mjesto njegove proizvodnje – turisti su

uvijek sastavni dio proizvodnje tur. Proizvoda i njegova konzumacija nije moguća bez

njihove prisutnosti.

- Dva pola turistickog tržišta

o Emitivno turističko tržište – dio turistickog tržišta gdje se nalazi veća koncentracija

turističke potražnje

o Receptivno turističko tržište – dio tržišta na kojem je koncentrirana turistička ponuda

- Konstitutivni elementi turistickog tržišta:

o Turistička ponuda

o Turistička potražnja

o Turistički posrednici

- Tri aspekta analize turistickog tržišta

o Predmet razmjene – su uglavnom usluge.

10

o Način povezivanja turističke ponude i potražnje – veza izjedaju turističke ponude i

potražnje može biti izravna bez korištenja posrednika i neizravna uz korištenje

posrednika ili kombinirano. S tog aspekta se govori o pretežno individualnom ili

pretežno organiziranom turističkom tržištu.

o Prostor – mjesto u kojem se susreću turistička ponuda i potražnja se naziva turistička

destinacija. Prostorno se uvijek nalazi na receptivnom tržištu.

Pojam, koncepcija i obilježja turističke potražnje

- Turistička potražnja za potrebe turističke statistike (Cooperu) – ukupan broj osoba koji

sudjeluje u turističkim kretanjima ili se želi uključiti u turistička kretanja da bi se koristile

različitim turističkim uslugama u mjestima izvan svoje uobičajene sredine u kojoj žive i/ili

rade

- Turistička potražnja s ekonomskog aspekta (Vukonic, Čavle) – količina robe i usluga koja se

pod odredbenim uvjetima i uz odredbenu cijenu može plasirati na turističkom tržištu,

odnosno za koju postoji realan i objektivan interes mogućih turističkih korisnika

- Kljucne tvrdnje vezane uz turističku potražnju (3 tvrdnje)

o Na potražnju može utjecati bezbroj čimbenika, a ne samo cijena

Freyerova shema čimbenika utjecaja na turističku potražnju. Dijeli čimbenike

na individualne, društvene, ekološke, ekonomske, državne i utjecaje ponude.

o Potražnju ne cine samo osobe koje se stvarno uključuju u turistička kretanja već i one

osobe koje bi to željele, ali se iz određenih razloga ne mogu uključiti

Postoji više vrsta turističke potražnje, a također postoje i apsolutni

nepotrošača ili apstinenti od turističkog putovanja

Podjela turističke potražnje:

Idealna potražnja – čine je svi stanovnici neke zemlje koji imaju

objektivnu potrebu uključiti se u turistička kretanja, no to istodobno

ne znači da se oni svi mogu uključiti u njih

Potencijalna potražnja – sve one osobe kod kojih postoji potreba, ali i

mogućnost da zadovolje svoje turističke potrebe, ali koje nisu još

donijele konačnu odluku o uključivanju u turistička kretanja i o

potrošnji

Realna potražnja – to su svi oni koji su donijeli odluku da sva ili dio

svojih slobodnih sredstava i slobodnog vremena potroše za

zadovoljenje turističkih potreba

Efektivna potražnja – dio realne potražnje. Ona veličina potražnje

koja je zabilježena u turističkoj statistici i za gore navedene razine

turističke ponude konačan rezultat tržišnog djelovanja

o Turistička potražnja određuje odnose na turističkom tržištu

Potencijalna turistička potražnja čini glavnu odrednicu turističke ponude

- Temeljna obilježja turističke potražnje

o Dislociranost

Turistička potražnja je prostorno odvojena od turističke ponude

o Heterogenost

11

Turističku potražnju karakterizira različitost turističkih potreba pa se stoga te

potrebe moraju zadovoljiti na vrlo različite načine u različitim turističkim

destinacijama i u različito vrijeme

Heterogenost tur. Potražnje nameće svim sudionicima turističke ponude da

svoje proizvode maksimalno prilagode pojedincima ili manjim skupinama

o Elastičnost

Visokoelastična ekonomska kategorija

Označava dinamičan odnos između potražnje i drugih zavisnih pojava, u

kojem se potražnja mijenja brže, jednako ili sporije nego što nastupaju

promjene u drugoj pojavi

Primarna elastičnost turističke potražnje – osjetljivost turističke potražnje

na promjene u ekonomskim kategorijama o kojima ovisi turistička potražnja

(promjene u visini dohotka i/ili promjene u visini cijena usluga)

Dohodovna elastičnost turističke potražnje – utvrđuje se stupanj

reakcije potražnje na promjene u dohotku

Cjenovna elastičnost turističke potražnje – utvrđuje se stupanj

reakcije turističke potražnje na promjenu cijena određenih usluga na

turističkom tržištu

Sekundarna elastičnost turističke potražnje – na elastičnost potražnje može

utjecati i turistička ponuda. Ako su promjene turističke potražnje uvjetovane

promjenama u strukturi turističke ponude, radi se o sekundarnoj elastičnosti

turističke potražnje.

o Dinamičnost potražnje

Utječe tehnički i tehnološki napredak i promjena, posebno u domeni

prijevoznih sredstava

o Sezonski karakter

Ograničeno vrijeme koje stoji turistima na raspolaganju za turistička

putovanja i boravke, a koje se svodi uglavnom na vrijeme godišnjeg odmora,

dane vikenda i blagdana. Slično je i s klimatskim uvjetima

Potražnja za uslugama u turizmu vremenski je neravnomjerno raspoređena

Negativne posljedice sezonalnost:

Utječe na stupanj iskorištenosti smještajnih kapaciteta

Opća turistička infrastruktura (ceste, marine..) Ostvaruje prenizak

stupanj iskorištenosti izvan sezone

Javni sektor se bori s visokim operativnim troškovima poslovanja

(policija, vatrogasci, bolnice)

Sezonska zaposlenost, radno vrijeme produženo

Visoke cijene, gužve, prevelika koncentracija turističkog prometa

Ekološke posljedice zbog prevelike koncentracije turističke potražnje

Mjere za smanjenje negativnih posljedica

Produljenje turističke sezone

Promjene u trendovima turističke potražnje – više se traže vikend

putovanja

12

Pojam, struktura i obilježja turističke ponude

- Turistička ponuda – dio tržišta koji se pojavljuje kao ponuđač robe i usluga, odnosno kao ona

količina roba i usluga koja se nudi po određenim cijenama radi zadovoljenja turističkih

potreba

- Čimbenici koji utječu na turističku ponudu

o Gospodarski utjecaji

o Društvene norme

o Sustavi vrijednosti

o Političko okruženje

o Kultura

- Komponente turističke ponude

o Atrakcije – prirodne i društvene

o Ugostiteljstvo

o Prijevoz

o Turističko posredništvo

o Organizacije turizma – tz i slično

o Trgovina

- Turistička ponuda po Pirjevcu – turistička ponuda uključuje sve gospodarske i društvene

sudionike jedne zemlje, koji na izravan ili neizravan način pridonose sirenju i različitosti

ukupne ponude i time mogućem povećanju turističke potrošnje, kao ekonomske rezultante

privremenog boravka domaćih i inozemnih turista

- Turistički proizvod

o Vanhove – sve ono sto turist kupi, odnosno konzumira u zadovoljenju svoje potrebe

o Vukonic i Čavlek – skup materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju

izvornoj i izvedenoj turističkoj ponudi

o Burkart i Medlik – amalgam svega onoga sto turist poduzima u destinaciji i usluge

kojima se koristi da bi zadovoljio svoje turističke potrebe. To znaci ne samo da

turistički proizvod nije homogen, već da su sastavni elementi svakog turistickog

proizvoda ujedno i mnogi neopipljivi elementi kao atmosfera koja vlada u destinaciji i

ukupni ambijent

- Obilježja turističke ponude

o Heterogenost – heterogenost turističke ponude je uvjetovana heterogenošću

turističke potražnje.

o Neelastičnost – tur. Ponuda je vrlo neelastična. Neelastičnost se ogleda u

nemogućnosti kapaciteta većeg dijela turističke ponude da može reagirati na

promjene u drugim pojavama na turističkom tržištu

o Statičnost - turistički potrošači ne mogu konzumirati turistički proizvod izvan tržišta

ponude

o Sezonski karakter – oscilacije iskorištenosti kapaciteta turističke ponude

o Diverzificiranost – vrlo diverzificirana, a karakterizira je i velika usitnjenost pojedinih

kapaciteta

13

GLAVNI TRENDOVI NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU

- Vrste obilježja trendova

o Kvantitativni – izražavaju se brojčanim pokazateljima

o Kvalitativni – izražavaju se opisno

- Analiza trendova – pomaže turistički emitivnim i receptivnim zemljama da kritički analiziraju

vlastiti položaj na turističkom tržištu, da spoznaju promjene cima prije i prilagode se.

Trend rasta turističke potražnje i ponude

- Trend rasta turističke potražnje je uzročnoposljedičnu povezan s trendom rasta turističke

ponude

- Trend turističke potražnje – od 1950. Do 2008. G. Prosječna stopa rasta Medjunarodni

turističkih dolazaka iznosi 6,4%

- 2008. – međunarodni turistički dolasci – 922 milijuna

- 2008. – prihodi od međunarodnog turizma – 944 mlrd usd

- 2008. - tržišni udjeli regija u ukupnom broju međunarodnih dolazaka

o Europa 52,9%

o Amerika 16%

o Azija i Pacifik 20,4%

o Bliski istok 5,7%

o Afrika 5,0%

- Europa – vodeća receptivna turistička regija svijeta

- U dosadašnjem razvoju turizma jasno je uočiti trend disperzije turistickog prometa na sve

veći broj receptivnih turističkih zemalja u svijetu, odnosno trend postupne ravnomjernije

geografske distribucije međunarodnog turistickog prometa

- 2008. Vodeće receptivne zemlje svijeta

o 31% cine

Francuska

Sad

Španjolska

Kina

Italija

o 14% cine

V. Britanija

Ukrajina

Turska

Njemačka

Meksiko

o 11% cine

Malezija

Austrija

Rusija

Kanada

Grčka

14

o 44% cine ostale zemlje

- 2008. Vodeće emitivne zemlje svijeta

o Njemačka 9,6%

o Sad 8,4%

o V. Britanija 7,3%

o Francuska 4,6%

o Kina 3,8%

o Italija 3,3%

o Japan 3,0%

o Kanada 2,8%

o Rusija 2,6%

o Nizozemska 2,3%

- 2008. Inozemna turistička potrošnja – 944 mlrd. Usd

- 2008. Turistička potrošnja per capita – 140,4 USD

Trend rastuće globalizacije turističke potražnje

- Intraregionalni putovanja ostvaruju 80% u Medjunarodni turističkom prometu

- Sve vodi trendu rastuće standardizacije i homogenizacije turistickog tržišta

- Globalizaciju turističke potražnje nemoguće je promatrati izvan okvira tehnološkog napretka,

i to posebno razvoja zračnog prijevoza i revolucionarnih promjena u informacijskoj

tehnologiji

Utjecaj demografskih trendova na turistička kretanja

- Ubrzan je trend rasta „populacije koja stari“ te trend smanjenja broja djece u obiteljima sto

će znatno odraziti na Međunarodna turistička kretanja u svijetu

- Starije dobne skupine – izuzetno heterogena skupina turističkih potrošača:

o Jedni cine aktivne seniore koji su zdravi i koji cesto putuju i iz preventivno

zdravstvenih razloga

o Drugu skupinu cine konzervativna srednja i dobrostojeća klasa starijih osoba do 75

godina, zdravih i koji nastavljaju s turističkim putovanjima u istom ritmu kao i u

mlađim godinama, ali imaju tradicionalno turističko ponašanje

o Najvažnija obilježja su da češće putuje, nerijetko bira destinacije udaljenije od svog

mjesta stalnog boravka, dulje ostaje na odmoru, kombinira dvije ili vise destinacija na

jednom putovanju, želi sudjelovati u raznim aktivnostima i troše vise na putovanju

Promjene vrijednosnog sustava i životnog stila

- Dok je početnu fazu u razvoju turizma obilježio životni stil „živi da bi radio“, koji se poslije

promijenio u sustav „radi da bi živio", u posljednja dva desetljeća podijeljenost života i rada

znatno se smanjila i životni je stil postala težnja za doživljajima.

15

- Povećan je osjećaj za kvalitetu života – time su i turisti zahtjevniji i osjetljiviji na kvalitetu.

- Turisti su postali iskusniji u turističkim putovanjima te traže individualniji pristup organizaciji

putovanja.

- Turistička potražnja traži odmak od pasivnog ka aktivnom odmoru.

- Sve to je dovelo do polarizacije turističke potražnje na dvije osnovne kategorije:

o Potrošači koji traže visoku kvalitetu usluga

o Potrošači kojima je najvažnija sto niza cijena turističkih usluga

- Turisti postaju sve zahtjevniji, putuju sve češćem, ali kraće i sve se vise okreću specifičnim

oblicima turizma u potrazi za novim doživljajima.

Trendovi na tržištu ponude

- Turističko tržište karakterizira veća ponuda od potražnje, znaci jasno je da potražnja diktira

uvjete na tržištu.

- Globalizacija je neprepoznatljiviji opći trend koji obilježava razvoj turizma u posljednjih 20-tak

godina i koji utječe na sve destinacije u svijetu.

- Ostali trendovi

o Konkurentska borba – povećanje broja turističkih destinacija na turističkom tržištu

rezultira sve žešćom konkurentskom borbom turističkih destinacija za turističke

potrošače

o Supstituivnost destinacije – mogućnost supstitucije jedne destinacije drugom je vrlo

visoka, pa stoga destinacije nastoje diverzificirati svoju ponudu razvojem novih

usluga

o Branding – standardizacija proizvoda i stvaranje marki proizvoda, tzv. Brendiranje

o Last minute booking – sve veća prisutnost rezervacija u zadnji čas, last minute

booking, sto ima velike posljedice na poslovnu politiku gospodarskih subjekata u

turizmu

o Jačanja procesa horizontalnih i vertikalnih integracija – uza sve trendove, najuočljiviji

i najdominantniji trend na turističkom tržištu od sredine 1990. - ih godina je trend

jačanja procesa horizontalnih i vertikalnih integracija

- Krajem 1990-ih godina – strategija okrupnjivanja na turističkom tržištu. Subjekti koji djeluju

na turističkom tržištu sve češće se udružuju pa u organizacijskom smislu postaju sve veći, a

njihova org. Struktura sve složenija

- Moćni turistički koncerni – u svom sustavu imaju zrakoplovne kompanije, hotelske lance,

lance turističkih agencija, brodove za krstarenja, osiguravajuće kuće itd.

- U Europi dva vodeća horizontalno i vertikalno povezana mega turistička koncerna: tu i

Thomas Cook

16

Ovo je samo pregled, a cijela skripta

(108 str.) te čeka u našoj SKRIPTARNICI!