Makroekonomija Grafici

7/28/2019 Makroekonomija Grafici

http://slidepdf.com/reader/full/makroekonomija-grafici 1/5

Seyov zakon trzsita

AD opada zbog promjene nestašice

novca ili drugih faktora

(AD postaje AD´). Pricijeni P, ukupna

potrošnja se smanji do

tačke B i nakon toga proizvodnja na kratak

rok opada. S padom AD

opada i cijena (sa P na P

´). Manja cijena potičerast potrošnje i ponovno

vraćanje u položaj

potencijalne proizvodnje.

Prikaz kejnezijanskog modela

Prekomjerno stimulisanje AD kod

Keynesa izaziva stagflaciju. Rastom AD

rastu cijene i raste proizvodnja do potencijalnog proizvoda. Ekonomske

politike pokušavaju povećanjem AD

povećati I nivo zaposlenosti I

proizvodnje. Nominalne nadnice mogurasti, ali realne moraju zaostajati za

produktivnosti rada I Keynes je ovaj

problem rješavao snižavanjem realnihnadnica preko inflacije.

Poređenje: monetaristički I kejnzijanski

Q = Q´= Qp

Količina

proizvodnje

Cijene

AS AD

AD´

P

P´

B

A

C

E´´

A - početna ravnoteža

B - poremećaj ravnoteže

C - nova ravnoteža

E´´ - ravnoteža u koju se

dolazi samo

pomjeranjem AS

N i v o c i j e n a

Qp

P AD AS

Količina proizvodnje

Q

AD´ AD´´

P´´

P´

P

Q Q´ Q´´

A

B

C

Cijene

P

Cijene

P

Proizvodnja

Q

Proizvodnja

Q

Qp Qp

Monetaristički pristup Kejnezijanski pristup

Samo

M

M, G, T, X

AS AD AS AD



Monetaristi:

1. AD određena samo ponudom novca (brzina opticanja novca stabilna)2. AS je relativno strma (već u kratkom roku) zbog fleksibilnih cijena i nadnica i

zbog toga promjena AD utiče samo na cijene

Kejnzijanci:

1. AD određena i ponudom novca ali i državnom potrošnjom, porezima, neto

izvozom (brzina opticanja novca se mijenja sa k.s.)2. AS vodoravna u kratkom roku i zbog toga promjena AD može da utiče i na

proizvodnju i na cijene u kratkom roku

Dugoročna filipsova kriva

U novoj klasičnoj makroekonomiji prava je

Filipsova krivulja okomita (u dugom roku

postoji samo prirodna stopa nezaposlenostikoja je konzistentna sa inflacijom).

Ipak, može se uočiti i prividna kratkoročna

FK koja se javlja u slučaju iznenadnog šoka.Radnici su zbunjeni i misle da su i njihove

realne nadnice porasle i počinju raditi više

(prelaz iz tačke A u tačku B) i smanjujunezaposlenost. Kako efekat iznenađenja

blijedi, radnici napuštaju radna mjesta i

uzrokuju tačku C.

Devizno trziste

Potražnja za inozemnom valutom postoji

kada stanovništvo želi kupiti inozemna

dobra, usluge i imovinu. rastom deviznogkursa – opada tražnja za stranom valutom.

Ponuda inozemne valute dolazi od strane

stanovništva iz strane zemlje koje želi

kupiti domaća dobra, usluge ili imovinu.rastom deviznog kursa raste ponuda te

strane valute.

- Ponuda > Potražnje - Cijena stranevalute pada (DK pada).

- Potražnja (D) = Ponuda (S) -ravnotežni

devizni kurs; (na slici tačka E)- Ponuda < Potražnje -Cijena strane valute

raste (DK raste)

IS model – ravnoteža na trzistu roba

- grafikon predstavlja funkciju dohotka i

kamatne stope (kombinaciju kamatnestope i dohotka) odnosno IS model ili

ravnotežu na tržištu roba

I n f l a c i j a c i j e n a ( u % ) i p o v e ć a n j e n a d n i c a

U* Prirodna stopanezaposlenosti

«Prava»

(dugoročna)

Filipsova

krivulja

Nezaposlenost

«Prividna»

(kratkoročna)

Filipsova krivulja

B

A

CWe

D e v i z n i k u r s ( i z r a ž e n u K M z

a €

)

Iznos inozemne valute

D SKM / €

Potražnja

za € Ponuda €

2

€

E



LM model – ravnoteža na trzistu novca

- grafikon je funkcija kamatne

stope i dohotka - LM model ili

ravnoteža na novčanom tržištu

.

IS – LM model

IS=LM

tačku presjeka ovih funkcija IS

i LM je odgovarajućaravnotežna kamatna stopa i

odgovarajući ravnotežni

dohodak. Prema tome, uzdomaći proizvod (Qr) i

kamatnu stopu ( ir ) ostvaruje

se istovremena ravnoteža i natržištu roba i na tržištu novca.

Ali, svaka promjena bilo koje

varijable u modelu dovesti ćedo promjena vrijednosti ravnotežnog ir i Y (kamatne stope i dohotka) tj. do

narušavanja opšte ravnoteže.

Slobodna razmjena

Ravnoteža bez razmjene nalazi se

u tački N. Ako se omogućislobodna razmjena bez

transportnih troškova, carina ikvota, nova ravnoteža će

biti u tački F gdje se sijeku

domaća potražnja i svjetska.

Domaća proizvodnja nakonrazmjene se smanjuje zbog

pada cijena, a traznja raste i

zato se razlika izmeđutražnje po svjetskoj cijeni i

domaće proizvodnje pokrivaUVOZOM (razmak E – F).

Efekti carine

Učinak (efekat) carine je

sljedeći: povećava

cijenu proizvoda,

i

Q

Kamatna

stopa

(i)

Dohodak,

proizvodnja

(Y)

r

r

IS

LM

S - domaća

ponuda

D - domaća

potražnja

Svjetska

ponuda

N - ravnoteža bez

razmjene

Domaća cijena

Pr = 8

200

Qnkoličina bez

razmjene

Svjetska cijenaP = 4

M E F

100

Qme -

domaća

proizvodnja

nakon

razmjene

300

Qmf –količina

nakonrazmjene

UVOZ

S - domaća

ponuda

D - domaća

potražnja

Svjetska

ponuda

N

200

Svjetska

cijena

P=4M E F

100 150

Qgh -

domaćaproizvodnja

nakon

uvođenja

carine

250

Qhj –

količinanakon

razmjene

opterećene

carinom

Domaća cijena

bez razmjene

P=8

Cijena s

uključenom

carinom

P=6

H JG

CARINA = 2 KM

Ponuda nakon

uvođenja

carina

UVOZ

300

Količina



povećava domaću proizvodnju i smanjuje uvoz i država ostvaruje određeni prihod od

carine. Ekonomski trosak carine

Carine stvarajuekonomsku

neefikasnost. Kada se

nametnu carine, obično je ekonomski gubitak

potrošača veći od

prihoda koje dobiva

država i ekstra profitakoje ostvaruju domaći

proizvođači zbog

povećane cijene.Površina B na grafiku

predstavlja prihod od

carine. On je jednak proizvodu carine i

količine uvezenih

proizvodaPovršina A na grafiku

je neto gubitak koji

proizilazi iz skuplje

domaće proizvodnje od inozemne proizvodnje. Skupa domaća proizvodnje je potaknuta većom cijenom Površina C na grfaiku je neto gubitak kod potrošača zbog

visoke cijene odbijanja prihoda od carine i profita preduzeća.

AS kratki I dugi rok???

ASAS–– kratki i dugi rok (547)kratki i dugi rok (547)

S - domaća

ponuda

D - domaća

potražnja

Svjetska

ponuda

N

200

Svjetska

cijena

P=4M E F

100 150

250

Domaća cijena

bez razmjene

P=8

Svjetska cijena suključenom

carinom

P=6

H JG Ponuda

nakon uvođenja

carina

300

Količina

B

C

A

A – neto gubitak zbog skuplje domaće

proizvodnje od inozemne

B – prihod od carina

(Prihod = cijena x količina)

C – neto gubitak kod potrošača

zbog visoke cijene



Laferova kriva

6565

*Lafer *Lafer --ova krivulja (315)ova krivulja (315)

Documents

Makroekonomija Grafici