0

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Irena Jakovljević

UTJECAJ TRGOVINSKOG SPORAZUMA IZMEĐU EU I JUŽNE KOREJE NA KONKURENTNOST HRVATSKOG

GOSPODARSTVA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

1

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

UTJECAJ TRGOVINSKOG SPORAZUMA IZMEĐU EU I JUŽNE KOREJE NA KONKURENTNOST HRVATSKOG

GOSPODARSTVA DIPLOMSKI RAD

Predmet: Poslovno okruženje EU Mentor: doc. dr. sc. Alen Host Student: Irena Jakovljević

Gospodarstvo Europske unije 0081100833

Rijeka, rujan 2013.

2

SADRŢAJ: str.

1.UVOD ……………………………………………………………….……...................4

1.1. Problem, predmet i objekt istraţivanja...........................................................4

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze...............................................................4

1.3. Svrha i ciljevi istraţivanja..............................................................................5

1.4. Znanstvene metode........................................................................................5

1.5. Struktura rada.................................................................................................6

2. ZNAČAJKE SPORAZUMA O SLOBODNOJ TRGOVINI......................................7

2.1. Definicija i razlozi sklapanja trgovinskih sporazuma.....................................7

2.2. Prednosti i nedostaci trgovinskih sporazuma..................................................8

2.3. Deklaracija o podrijetlu proizvoda...............................................................10

3. ANALIZA TRGOVINSKE RAZMJENE EU I JUŢNE KOREJE.............................15

3.1 Trgovinska razmjena Juţne Koreje sa svijetom............................................15

3.2 Trgovinska razmjena Juţne Koreje i Europske unije....................................17

4.TRGOVINSKI SPORAZUM EU I JUŢNE KOREJE..…………………...................25

4.1. Općenito o Sporazumu..................................................................................25

4.2. Značajke Sporazuma..............................................................................…...29

4.2.1. Očekivani rezultati Sporazuma......................................................30

4.2.2. Primjeri koristi za EU izvoznike....................................................31

5. PRISTUPANJE HRVATSKE EU I KONKURENTNOST RH .................................37

5.1. Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji...........................................................37

5.1.1. Pregovori s Europskom unijom......................................................37

3

5.1.2. Stjecanje punopravnog članstva.....................................................38

5.2. Konkurentnost hrvatskog gospodarstva........................................................39

5.2.1. Globalni indeks konkurentnosti za Hrvatsku.................................39

5.2.2. Trgovinska razmjena Hrvatske sa svijetom...................................42

5.3. Utjecaj Sporazuma na hrvatsku konkurentnost............................................43

5.3.1. Potencijal preraĎivačke industrije..................................................43

5.3.2. Razvoj prometne infrastrukture.....................................................44

6. ZAKLJUČAK ……………...………………......………………………………........52

4

1. UVOD

U ovom radu dan je poseban osvrt na vaţnost sporazuma o slobodnoj trgovini kao

glavnog pokretača povećanja trgovine izmeĎu strana potpisnica, konkretno promatrajući

Sporazum izmeĎu Europske unije i Juţne Koreje, te mogućnostima za Hrvatsku za

poboljšanje vlastite konkurentnosti, pod pretpostavkom iskorištavanja svih mogućnosti

za povećanjem gospodarske aktivnosti uzimajući u obzir vlastite prednosti.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Kao problem istraţivanja navodi se nepoznavanje prednosti sklapanja bilateralnih

trgovinskih sporazuma u meĎunarodnoj trgovini te njihovim pozitivnim i negativnim

učincima.

Predmet istraţivanja je Sporazum sklopljen izmeĎu Europske unije i Juţne Koreje, te

kakve koristi donosi zemljama članicama Unije, s naglaskom na Hrvatsku.

Iz problema i predmeta istraţivanja proizlazi objekt istraţivanja. Objekt istraţivanja je

Hrvatska kao članica EU, njena prava i obveze, te mogućnosti za poboljšanjem

konkurentnosti svog gospodarstva.

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

Radna hipoteza glasi: Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, za nju će vrijediti svi

preferencijalni trgovinski sporazumi kao i za ostale članice, a Sporazum izmeĎu EU i

Juţne Koreje, uz iskorištavanje vlastitih potencijala, Hrvatska moţe iskoristiti za

povećanje konkurentnosti vlastitog gospodarstva.

P.H. 1: Spoznajama o pozitivnim učincima preferencijalnih trgovinskih sporazuma,

moguće je sagledati Sporazum izmeĎu EU i Juţne Koreje kao povoljan za sve članice

EU, pa tako i Hrvatsku.

5

P.H. 2: Spoznajama o potencijalu hrvatskog gospodarstva, predloţit će se način za

poboljšanjem konkurentnosti na globalnom trţištu, iskorištavanjem pravila i propisa

spomenutog ugovora.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Temeljna misija istraţivanja je istraţiti kako Hrvatska, kao članica Europske unije,

moţe iskoristiti prednosti Sporazuma izmeĎu Europske unije i Juţne Koreje u svrhu

povećanja konkurentnosti gospodarstva. Cilj istraţivanja je utvrditi koje stavke

Sporazuma pogoduju Hrvatskoj i kako iskoristiti njihov potencijal.

Da bi riješili problem istraţivanja, dokazali postavljene hipoteze i postigli svrhu i

ciljeve istraţivanja treba odgovoriti na sljedeća pitanja:

1) Što su preferencijalni trgovinski sporazumi i koje su njihove značajke?

2) Kolika je razina trgovinske suradnje izmeĎu EU i Juţne Koreje?

3) Koje su prednosti potpisivanja sporazuma izmeĎu EU i Juţne Koreje?

4) Na koje obveze i prava se Hrvatska obvezuje kao članica EU?

5) Kako Hrvatska moţe iskoristiti Sporazum o slobodnoj trgovini izmeĎu EU i Juţne

Koreje kako bi poboljšala vlastitu konkurentnost?

1.4. ZNANSTVENE METODE

Pri istraţivanju i formiranju rezultata istraţivanja u odgovarajućoj kombinaciji korištene

su sljedeće metode: metoda analize i sinteze, metoda deskripcije, metoda klasifikacije te

metoda komparacije.

6

1.5. STRUKTURA RADA

Rezultati istraţivanja predočeni su u šest meĎusobno povezanih dijelova. U prvom

dijelu, UVODU, definiran je problem istraţivanja, predmet i objekt istraţivanja.

Postavljena je radna hipoteza i dvije pomoćne hipoteza. Nadalje, definirani su ciljevi i

svrha istraţivanja, naznačene su znanstvene metode korištene prilikom izrade rada i

prikazana je struktura rada.

Naslov drugog dijela je ZNAĈAJKE SPORAZUMA O SLOBODNOJ TRGOVINI,

u kojem je definiran pojam i cilj sklapanja trgovinskih sporazuma, te njihove

specifičnosti.

Treći dio rada, ANALIZA TRGOVINSKE RAZMJENE EU I JUŽNE KOREJE,

analizira robnu razmjenu dviju strana.

U četvrtom dijelu rada, naslovljenog TRGOVINSKI SPORAZUM EU I JUŽNE

KOREJE, ističu se općenite značajke sporazuma, a opisane su koristi za EU izvoznike.

PRISTUPANJE HRVATSKE EU I KONKURENTNOST RH naslov je petog dijela

rada koji podrobnije objašnjava proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, kao i

analizu njene konkurentnosti. Nadalje, opisane su mogućnosti Hrvatske kako bi što

bolje iskoristila prednost potpisanog Sporazuma kao članica EU.

U posljednjem dijelu, ZAKLJUĈKU, dana je sinteza rezultata istraţivanja kojima je

dokazana postavljena radna hipoteza.

7

2. ZNAĈAJKE SPORAZUMA O SLOBODNOJ TRGOVINI

U ovom poglavlju bit će definirani trgovinski sporazumi te objasniti razlozi njihovog

potpisivanja. Sagledat će se i pozitivni i negativni učinci sporazuma, a bit će riječi i o

deklaraciji o podrijetlu proizvodu, sastavnom dijelu europskih trgovinskih sporazuma.

2.1. Definicija i razlozi sklapanja trgovinskih sporazuma

Ugovor o slobodnoj trgovini je pakt izmeĎu dvije zemlje ili područja u kojima su se

obje sloţile ukinuti većinu ili sve carine, kvote, posebne naknade i poreze, te druge

prepreke trgovini izmeĎu zemalja potpisnica sporazuma. Svrha sporazuma je omogućiti

brţe poslovanje izmeĎu dviju zemalja / područja, koji bi trebao donijeti koristi objema

stranama (White, 2013).

Temeljna ekonomska teorija ugovora o slobodnoj trgovini je teorija "komparativne

prednosti", od strane britanskog političkog ekonomista Davida Ricarda. Jednostavno

rečeno, "teorija komparativnih prednosti" postulira da, na slobodnom trţištu, svaka

drţava / područje u konačnici će se specijalizirati u djelatnosti u kojoj ima

komparativnu prednost (tj. prirodne resurse, više kvalificiranih radnika, itd.).

Zagovornici ugovora o slobodnoj trgovini vjeruju da (White, 2013):

− slobodna trgovina povećava prodaju i dobit za tvrtke (što dovodi do jačanja

poloţaja tih tvrtki na trţištu)

− slobodna trgovina, u dugom roku, stvara radna mjesta

Uklanjanje skupih trgovinskih zapreka, kao što su carine, kvote i posebni uvjeti uvoza,

po sebi dovodi do lakšeg i brţeg trgovanja robom široke potrošnje, a rezultat je

povećani obujam prodaje. TakoĎer, korištenje jeftinijih materijala i radne snage, stečene

kroz slobodnu trgovinu, dovodi do niţe cijene za proizvodnju robe. Rezultat je

povećanje profitne marţe (kada prodajne cijene nisu sniţene) ili porastom prodaje

uzrokovan niţim prodajnim cijenama (White, 2013).

8

Širenje trgovine nedvojbeno je ključan dio visoke stope rasta, niske inflacije i visokih

plaća, te gospodarske ekspanzije od 1990-ih godina (White, 2013).

2.2. Prednosti i nedostaci trgovinskih sporazuma

Trgovinska neravnoteţa nerijetko se tumači kao negativna. Visoke carine kako bi se

potakla potrošnja domaćih proizvoda pogrešan je pristup. Trgovinska razmjena u cilju

osiguravanja većeg izbora, većih količina i veće kvaliteta proizvoda i više je nego

poţeljna (Marotta, 2013).

Glavni cilj sporazuma o slobodnoj trgovini je osigurati njenu liberalizaciju. Dok

tradicionalna uvjerenja o sporazumu o slobodnoj trgovini kao najveću prijetnju vide

skretanje umjesto stvaranja trgovine, zabiljeţeno je da preferencijalni trgovinski

sporazumi doprinose učinkovitom poticanju veće liberalizacije trgovine (An Australia–

USA Free Trade Agreement: Issues and Implications, 2013).

Praktična prednost takvih sporazuma su brţi i lakši pregovori nego kod multilaternalnih

sporazuma, zbog manjeg broja strana koje pregovaraju. Zainteresirana strana lakše će

osigurati prednost za sebe pregovarajući s manjim brojem strana koje se ne slaţu. Iako

su multilateralni sporazumi u okviru GAT-a i WTO-a najvaţniji aranţmani koji donose

veću liberalizaciju trgovine u svjetskoj ekonomiji, uţi sporazumi poput Europske unije i

bilateralnog sporazuma SAD-Kanada takoĎer su značajni. Bilateralna liberalizacija

trgovine uzrokuje promjene na dva načina: kroz preusmjeravanje roba i usluga iz

zemalja koje su se našle u nepovoljnom poloţaju zbog liberalizacije, i zamjenom

precijenjenih roba i usluga. Liberalizacija, kako bi se osigurala niţa cijena za ista dobra,

je poţeljna, što uzrokuje nezadovoljstvo zbog bilateralnih i regionalnih sporazuma kod

zakinutih zemalja (An Australia–USA Free Trade Agreement: Issues and Implications,

2013).

Tradicionalno, iskorištavanje prednosti sporazuma najočitije su kod zemalja različitih

struktura gospodarstva. Komparativna prednost u različitim područjima proizvodnje

omogućuje da obje partnerske zemlje sporazumom profitiraju, ali današnji gospodarski

profil zemalja pokazuje da većina zemalja uvozi proizvode koje i same proizvode, bez

9

obzira na komparativne prednosti. Liberalizacija trgovine kod zemalja slične

gospodarske strukture često donosi povećanje blagostanja bez većih poremećaja, što

nije uvijek slučaj kod zemalja značajno različitih gospodarstava. Kao prednost

liberalizacije, izmeĎu zemalja sličnih proizvodnih mogućnosti, ističe se (An Australia–

USA Free Trade Agreement: Issues and Implications, 2013):

− povećanje pritiska na dobavljače (koji prije nisu bili primorani prilagoĎavanju na

manjem domaćem trţištu)

− veća specijalizacija, modernija proizvodnja i bolja obrada materijala

Suočene s povećanjem konkurencije, kompanije moraju promijeniti pristup prodaji, što

znači veće zadovoljstvo krajnjih potrošača. Poboljšanje kvalitete svojih usluga i

proizvoda, specijalizacija u dijelovima proizvodnog procesa ili koncentracija na

pojedini segment trţišta samo su neki od načina opstanka kompanija na trţištu povećane

konkurencije.

Sklapanje trgovinskih sporazuma dovodi do stvaranja trgovine i neminovno, skretanja

trgovine. Skretanje trgovine proizlazi zbog povećane prodaje nauštrb trećeg dobavljača,

koji je prije sporazuma bio konkurentniji, ali ukidanjem carina i necarinskih

ograničenja, u prednosti je zemlja partner. Ključna korist sporazuma je stvaranje

trgovine i to kod produktivnijih i manje produktivnih grana. Korisnost sporazuma za

neku zemlju ovisi o (An Australia–USA Free Trade Agreement: Issues and

Implications, 2013):

− relativnoj vaţnosti svake zemlje kao trgovinskog partnera u okruţenju

liberalizirane trgovine

− veličini i obujmu postojećih trgovinskih barijera;

− stupnju ukidanja trgovinskih barijera te njegovo pribliţavanje zoni slobodne

trgovine

Neosporiva prednost trgovinskih sporazuma je povlašteni pristup drugim trţištima, za

sve zemlje potpisnice. Sama iskorištenost te značajne prednosti ovisi o pojedinoj zemlji,

odnosno njenoj trgovinskoj politici. Trgovinski sporazumi uspostavljaju set pravila za

10

regulaciju trgovine i za nju vezane aktivnosti, kao što i obvezuje zemlje potpisnice da

osiguraju uklanjanje trgovinskih barijera. Podaci su pokazali da sudionice trgovinskih

sporazuma takoĎer mogu osigurati sporazum kojim će smanjiti restrikcije i

nesporazume tijekom razmjene što bi bilo nemoguće ostvariti multilateralnim

sporazumima (An Australia–USA Free Trade Agreement: Issues and Implications,

2013).

TakoĎer postoje i nedostaci, a oni su dvojaki. Ako preferencijalni trgovinski sporazum

nije pokrio sva područja ţeljene politike, umjesto do povećanja, moglo bi doći do

smanjenja ekonomskog blagostanja. Drugi nedostatak je što čak ni trgovinski sporazumi

neće pomoći kod liberalizacije onih sektora na koje postoji pritisak od strana koje ne

sudjeluju u sporazumu. Liberalizacija trgovine uglavnom je pregovarački proces u

kojem svaka strana pristaje na otvaranje vlastitog trţišta kako bi imala bolji pristup

tuĎem trţištu (An Australia–USA Free Trade Agreement: Issues and Implications,

2013).

FTA daju samo ekonomske prednosti kada se pregovara sa zemljama koje su značajni

trgovinski partneri. FTA takoĎer povećavaju sloţenost meĎunarodnog trgovinskog

sustava i mogu dovesti do povećanja transakcijskih troškova poslovanja. Dio toga je

zahtjevan za razumijevanje i primjenu pravila o podrijetlu roba, koje sprečava

zloupotrebu trgovinskih sporazuma. Ispregovarana različita pravila u različitim

ugovorima i s različitim stranama te njihova sukladnost i primjena moţe biti itekako

izazovna za posrednike u trgovinskoj razmjeni. TakoĎer, u obzir moraju biti uzeti i

različiti mehanizmi kod rješavanja sporova, do kojih često dolazi, kao i različiti

standardni reţimi i ostala usklaĎivanja koje zahtijeva trgovinski aranţman (An

Australia–USA Free Trade Agreement: Issues and Implications, 2013).

2.3. Deklaracija o podrijetlu proizvoda

Kako bi se neki proizvod smatrao originalnim proizvodom odreĎene zemlje moraju biti

zadovoljeni dodatni kriteriji (Pravila Europske zajednice o podrijetlu za opći sustav

povlastica-vodič za EU korisnike, 2007):

11

- sve vrste obrade ili prerade u svrhu stjecanja podrijetla moraju se provesti u

pojedinačnoj zemlji korisnici koja izvozi, ali postoje iznimke kada proizvoĎači u jednoj

zemlji mogu koristiti sirovine iz druge zemlje što se naziva kumulacija podrijetla; ona

daju dodatne mogućnosti drţavama tj. omogućuje se „zbrajanje“ bilo korištenih

materijala s podrijetlom ili postupaka prerade ili obrade, te postoji nekoliko vrsta

kumulacije podrijetla (Kumulacija-EU, 2013):

- Dvostrana kumulacija

U njoj sudjeluju dvije zemlje potpisnice sporazuma o slobodnoj trgovini i to je osnovni

tip kumulacije; dozvoljeno je korištenje sirovina i reprodukcijskog materijala

podrijetlom iz druge drţave ugovornice.

- Dijagonalna kumulacija

Postoji izmeĎu više od dviju zemalja potpisnica ugovora o slobodnoj trgovini koji

sadrţe identična pravila o podrijetlu i odredbe o kumulaciji izmeĎu njih.

- Regionalna kumulacija

Pravila regionalne kumulacije primjenjuju se izmeĎu zemalja jedne od regionalnih

skupina. Materijali koji potječu iz jedne zemlje u skupini i koji se dodatno obraĎuju ili

preraĎuju u drugoj zemlji korisnici iz iste skupine smatraju se materijalima koji potječu

iz te druge zemlje, pod uvjetom:

- da je ondje dodana vrijednost veća od najveće vrijednosti upotrijebljenih materijala

koji imaju podrijetlo u bilo kojoj od drugih drţava regionalne skupine - da ondje

provedena obrada ili prerada nadilazi «nedostatnu obradu ili preradu». U slučajevima

kada nisu ispunjena oba navedena uvjeta, smatra se da roba potječe iz one zemlje

regionalne skupine koja ima najveći udio u vrijednosti proizvoda s podrijetlom koji

dolaze iz zemalja regionalne skupine.

Primjer: košulja proizvedena u zemlji B od tkanine podrijetlom iz zemlje A (koja je

članica iste regionalne skupine) potjecat će iz zemlje B ako vrijednost tkanine iznosi

manje od 50% vrijednosti košulje. Ako to nije slučaj, potjecat će iz zemlje A. Treba

12

naglasiti kako će u ovom drugom slučaju tijelo ovlašteno za izdavanje potvrda u zemlji

B morati izdati potvrdu o podrijetlu Form A da je košulja podrijetlom iz zemlje A.

Primjer: proizvodi podrijetlom iz zemlje A izvoze se u zemlju B (vrijednost 900 EUR),

pri čemu se koriste za izradu proizvoda podrijetlom iz zemlje B (vrijednost 2.000 EUR)

koji se izvozi u zemlju C; u zemlji C proizvod se spaja s komponentama iz zemlje D

(vrijednost 3.000 EUR); dodana vrijednost u zemlji C iznosi 5.000 EUR; finalni

proizvod izvozi se s podrijetlom iz zemlje C (Pravila Europske zajednice o podrijetlu za

opći sustav povlastica-vodič za EU korisnike, 2007).

- roba mora biti prevezena izravno iz zemlje izvoznice u zemlju uvoznicu

- roba u jednoj pošiljci moţe proći kroz drugu zemlju ako nije puštena u

slobodni promet u zemlji provoza ili skladištenja te ako proizvodi ne prolaze

nikakve operacije osim istovara, pretovara ili operacije kako bi se proizvod

očuvao u dobrom stanju; to moţe biti gdje tvrtke imaju regionalne

distribucijske centre izvan Juţne Koreje, npr. u Singapuru. U praksi, za takve

proizvode mora se izdati dokument koji će dokazati polazišnu točku pošiljke

i točku konačnog odredišta.

- roba mora imati potvrdu o podrijetlu

- potvrda o podrijetlu dokaz je da roba ispunjava uvjete za podrijetlo odnosno

ona dokazuje ekonomsku pripadnost odreĎenoj drţavi; postoje tri osnovna

načina dokazivanja podrijetla (Pravila Europske zajednice o podrijetlu za

opći sustav povlastica-vodič za EU korisnike, 2007):

− Potvrda o podrijetlu Form A koja se koristi kao dokaz o podrijetlu prilikom

uvoza u EU te u okviru regionalne kumulacije

− Izjava na računu - moţe se koristiti za izvoz proizvoda male vrijednosti (do 6000

eura)

− Potvrda o prometu robe EUR.1 – moţe se koristiti poput izjave na računu kada

se roba iz EU izvozi u zemlje korisnice prema pravilima dvostrane kumulacije

13

Kriteriji za utvrĎivanje „dovoljne obrade“ opisane su za svaki proizvod prema

specifičnim pravilima, a za utvrĎivanje koriste se 3 pravila:

− Pravilo promjene tarifnog broja (naziva se i kriterijem „tarifnog skoka“) znači da

se proizvod smatra dostatno obraĎenim ili preraĎenim kada se dobiveni proizvod

razvrsta unutar četveroznamenkastog tarifnog broja nomenklature

Harmoniziranog sustava koji je drukčiji od brojeva unutar kojih su razvrstani svi

materijali bez podrijetla korišteni u njegovoj proizvodnji (Primjer je proizvodnja

košare od slame koja je razvrstana unutar tarifnog broja 4602 HS-a. Popis za

cijelo Poglavlje 46. navodi pravilo „proizvodnja kod koje su svi korišteni

materijali razvrstani unutar tarifnog broja koji nije tarifni broj proizvoda“).

− Postotno pravilo ili kriterij "ad valorem" pravilo je kod kojega vrijednost

korištenih materijala bez podrijetla ne moţe prelaziti odreĎeni postotak cijene

proizvoda fco tvornica. („franko tvornica“ i „vrijednost“ dvije su od definicija

sadrţanih u članku 66.) Primjer je proizvodnja kišobrana iz tarifnog broja HS-a

6601, gdje tekst stupca 3 na popisu glasi „proizvodnja u kojoj vrijednost svih

upotrijebljenih materijala ne prelazi 50% cijene proizvoda fco tvornica“. U tom

slučaju cijena proizvoda fco tvornica mora se usporediti s vrijednošću svih

materijala bez podrijetla.

− Procesno pravilo odnosi se na slučajeve kada se odreĎeni postupci ili faze u

proizvodnom procesu moraju provesti na svim upotrijebljenim materijalima bez

podrijetla. Mnogi primjeri takvih načela podrijetla mogu se pronaći u tekstilnom

sektoru, npr. tkana odjeća iz Poglavlja 62. HS-a, za koju tekst iz stupca 3 glasi

„proizvodnja od preĎe“. Primjer: proizvodnja odjevnog predmeta koja počinje

od preĎe bez podrijetla daje status proizvoda s podrijetlom. To znači da se tkanje

i sve proizvodne faze koje slijede moraju obaviti u zemlji korisnici. Takav

kriterij postupka podrazumijeva da započinjanje od ranije proizvodne faze (npr.

kemijski materijal ili prirodna vlakna) takoĎer daje status proizvoda s

podrijetlom, a započinjanje od kasnije faze (npr. tkanje) takav status ne daje.

− Kombinacija ovih različitih pravila. Ta pravila moraju biti ispunjena na drugačiji

način ili kombinirano. Na primjer, strojni alati imat će podrijetlo iz EU ako je

14

došlo do promjene tarifnog broja ili ako se u tom alatu ne nalazi više od 45%

proizvoda bez podrijetla.

Da bi se postalo odobreni izvoznik, tvrtke moraju podnijeti zahtjev carinskim vlastima

drţava gdje su osnovane i gdje pohranjuju svoju evidenciju. Postupak za dodjelu statusa

„povlaštenog izvoznika“ ovisi o nacionalnim odredbama drţave članice EU. Glavni

razlog takve procedure je osigurati primjenu pravila tvrtkama koje su ovlašteni

izvoznici te da carinske vlasti mogu u bilo kojem trenutku provjeriti status proizvoda za

koje je zatraţen povlašteni tretman.

15

3. ANALIZA TRGOVINSKE RAZMJENE EU I JUŽNE KOREJE

Ovo poglavlje podijeljeno je na 2 potpoglavlja; u prvom će biti prikazana trgovinska

razmjena Juţne Koreje sa svijetom, a u drugom trgovinska razmjena Juţne Koreje i

Europske unije.

3.1 Trgovinska razmjena Južne Koreje sa svijetom

Juţnokorejska trgovinska razmjena sa svijetom značajno se promijenila tijekom

posljednjeg desetljeća; očigledno je da Japan više nije glavni dobavljač proizvoda u

Juţnu Koreju. Udio od čak 20% juţnokorejskog uvoza Japan je imao 2000. godine, ali

taj se udio smanjio na 15% do 2009. godine, kada je Kina preuzela vodeće mjesto u

kategoriji zemlje čiji se proizvodi najviše uvoze u Juţnu Koreju. U apsolutnim

vrijednostima, vrijednost proizvoda koje Japan izvozi u Juţnu Koreju ostao je na

otprilike istom nivou (2000: 34,5 milijardi eura; 2009. 35,4 milijarde eura), ali nakon

što se uzme u obzir općenito povećanje trgovinske razmjene, udio japanskih proizvoda

značajno se smanjio (The European Union and the Republic of Korea: A statistical

portrait, 2012).

Udio EU-27 u juţnokorejskom uvozu ostao je na 10% tijekom promatranog razdoblja i

tako učinio Europsku uniju trećim najznačajnijim uvoznim partnerom Juţne Koreje.

Podaci o trgovinskoj razmjeni Juţne Koreje sa svijetom prikazani su sljedećim

grafikonima.

16

Grafikon 1: Trgovinska razmjena Juţne Koreje sa svijetom, (a) uvoz

(b) izvoz

Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 120

Sjedinjene Američke Drţave izgubile su vodeću poziciju najvećeg uvoznika

juţnokorejskih proizvoda s padom udjela od 22% 2000. godine na 10% u 2009. godini.

S udjelom od gotovo četvrtine ukupnog juţnokorejskog izvoza u 2009. godini vodeća

17

zemlja bila je Kina; ukoliko se uvoz Hong Konga pridoda kineskom, taj udio penje se

na skoro 30%. U 2000. godini EU-27 bila je drugi najvaţniji juţnokorejski izvozni

partner, odmah nakon SAD-a, a ista pozicija zadrţana je i devet godina kasnije, ali te

godine puno ispred SAD-a i Japana.

Male zalihe energije prisiljavaju Juţnu Koreju na ovisnost o uvozu energenata, pa je

logično da su proizvodi kategorije „Nafta i naftni derivati“ najvaţniji dio

juţnokorejskog uvoza. UsporeĎujući 2000. i 2009. godinu, udio ove kategorije u

juţnokorejskom izvozu je gotovo isti (19% odnosno 20%) bez obzira na porast

vrijednosti. Uvoz „Plina, prirodnog i industrijskog“ je takoĎer vaţan; u usporedbi s

2000. godinom vrijednost uvoza se i više nego udvostručila, a u ukupnom uvozu njegov

udio porastao je s 3% na 5%. S obzirom na uspješnost IT industrije, uvoz „Uredskih

strojeva i za AOP“ značajno se smanjio; ova kategorija bila je na 3. mjestu 2000. godine

(ukupna vrijednost bila je 8,3 milijarde eura, udio 5% u ukupnom uvozu), devet godina

kasnije nije prisutna u prvih deset. Navedeni podaci o uvozu nalaze se u Prilogu 1.

Najznačajnije kategorije juţnokorejskog izvoza za 2000. i 2009. godinu su „Električni

strojevi“, „Cestovna vozila“ i „Telekomunikacijski aparati i ureĎaji“; sve navedene

kategorije nalaze se pri vrhu top deset kategorija koje sudjeluju u izvozu sa značajnim

postotnim udjelom u obje promatrane godine. Zanimljivo je da je „Nafta i naftni

derivati“ takoĎer u samom vrhu što ne treba čuditi jer, iako je to kategorija koju Juţna

Koreja najviše uvozi, ima i najnaprednije rafinerije značajnih kapaciteta koji uvelike

premašuju domaću potraţnju te višak izvozi u Hong Kong, Singapur, Tajvan, Kinu i EU

(The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, 2012).

3.2 Trgovinska razmjena Južne Koreje i Europske unije

U posljednjih nekoliko desetljeća Juţna Koreja se razvila u jednu od vodećih ekonomija

u Aziji. S obzirom na vrlo malo unutarnje trţište, orijentirala se na izvoz i postala

svjetski lider po izvozu vozila i potrošačke elektronike. U periodu od 2001. do 2003.

godine (Grafikon 2) zabiljeţena je relativna stagnacija, a izmeĎu 2004. i 2008. godine

vidi se značajni godišnji porast trgovine dobrima.

18

Grafikon 2 : Robna razmjena Juţne Koreje sa svijetom 2000.-2009. godine

Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 110

Uzlazni trend nastavio se do 2009. godine kada je svjetska financijska i ekonomska

kriza pokazala utjecaj i na juţnokorejsko gospodarstvo. Tijekom promatranog razdoblja,

trgovinska bilanca Juţne Koreje bila je pozitivna, osim 2008. godine kad je uvoz bio

veći od izvoza za 9 milijardi eura. Sljedeće godine, iako smanjena vrijednost uvoza i

izvoza, ostvaren je trgovinski višak od 29 milijardi eura, što je najveća razlika izmeĎu

izvoza i uvoza od 2000. godine.

Promatrano razdoblje za Europsku uniju prikazano je Grafikonom 3.

19

Grafikon 3: Robna razmjena EU-27 sa svijetom 2000.-2009. godine

Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 111

Trgovinska bilanca EU-27 negativna je sve godine promatranog razdoblja; najniţi

trgovinski deficit zabiljeţen je 2002. (45 milijardi eura), a najveći 2008. godine (258

milijardi eura).

MeĎusobna trgovinska razmjena izmeĎu EU-27 i Juţne Koreje prikazana je Grafikonom

4.

20

Grafikon 4: Trgovinska razmjena EU-27 s Juţnom Korejom 1999-2010. godine

Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 112

Unatoč brţem porastu europskog izvoza u Juţnu Koreju, vrijednost juţnokorejskog

izvoza neprestano premašuje njen uvoz. Trgovinska bilanca EU-27 s Juţnom Korejom

konstantno je negativna. Za promatrano razdoblje, najniţi trgovinski deficit zabiljeţen

je 2002. godine (7 milijardi eura); najviši 2006. godine (18 milijardi eura).

Posljednjih godina jaz izmeĎu vrijednosti uvoza i izvoza u Juţnu Koreju polako se

smanjuje; od 2006. do 2010. godine vrijednost izvoza u Juţnu Koreju povećao se za

22%, a uvoz iz Juţne Koreje smanjio se za 5%.

Ukupna vrijednost juţnokorejskih proizvoda uvezenih u EU-27 u 2010. godini je za

44% viša nego vrijednost iz 2000. godine. TakoĎer, vrijednost izvoza EU-27 u Juţnu

Koreju je viša za 67%. To ujedno znači da je prosječna godišnja stopa rasta za uvoz i

izvoz EU-27 u razdoblju izmeĎu 2000. i 2010. godine bila 3.7% odnosno 5.7%.

Navedeni podaci prikazani su u Tablici 1.

21

Tablica 1: Robna razmjena EU-27 s Juţnom Korejom, razdoblje 2000.-2010. godine

milijuni

eura 2000. 2005. 2009. 2010.

promjena

2000.-2010.

(%)

promjena

2009.-2010.

(%)

pros. stopa

promjene

2000.-

2010.

(%)

EU-27

uvoz 26.955 34.451 32.298 38.683 43,5 19,81 3,71

EU-27

izvoz 16.742 20.226 21.637 27.984 67,2 29,31 5,3

Trg.

bilanca -10.213 -14.225 -10.662 -10.699

Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 112

Što se tiče vrste roba kojima trguju EU-27 i Juţna Koreja, prevladavaju strojevi i

transportna oprema kao proizvodi što ih EU-27 uvozi iz Juţne Koreje. Promatrajući

2000, 2005. i 2010. godinu, ova kategorija predstavlja 75%, 82% i 73% ukupnog uvoza

(Grafikon 5). Nakon velikog uvoza strojeva i prijevoznih sredstava, slijede tvornička

dobra čiji udio u uvozu varira izmeĎu 13% i 19%.

Izvoz proizvoda u Juţnu Koreju diverzificiraniji je od uvoza, pa iako su strojevi i

prijevozna sredstva takoĎer najzastupljenija kategorija u izvozu u sve tri promatrane

godine (s udjelom od 48%, 43% i 51%), ostali proizvodi, poput kemijskih ili ostalih

proizvodnih dobara takoĎer imaju udio u izvozu izmeĎu 16% i 30% (Grafikon 6).

22

Grafikon 5: Uvoz EU-27 iz Juţne Koreje Grafikon 6: Izvoz EU-27 u Juţnu Koreju

Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 114

Za podrobniju analizu, u obzir treba uzeti i 10 najpopularnijih kategorija proizvoda

kojima trguju EU-27 i Juţna Koreja (vidjeti Prilog 2).

23

Kategorija Telekomunikacijski aparati i ureĎaji bila je na vrhu liste 2005. i 2010.

godine, ali udio u ukupnom uvozu EU-27 iz Juţne Koreje s 27% 2005. pao je na 18%

2010. godine. Cestovna vozila i Ostala transportna oprema (konkretno, morska plovila

koja predstavljaju još jedan sektor u kojem je Juţna Koreja konkurentna) su uzastopno

prisutne u prvih 5 skupina proizvoda.

Što se tiče izvoza EU-27 u Juţnu Koreju, Specijalni strojevi i Ind.strojevi za opću

uporabu nalaze se pri samom vrhu liste u sve tri promatrane godine. Najveće

iznenaĎenje je juţnokorejski uvoz cestovnih vozila u vrijednosti 2,6 milijardi eura s

obzirom da je sama Juţna Koreja jedna od vodećih proizvoĎača istih. U 2010. godini

uvoz cestovnih vozila u Juţnu Koreju činio je 9% ukupnog uvoza iz EU-27. Kategorija

Organske kemikalije prisutna je na listi kroz sve godine, a juţnokorejski uvoz

Medicinskih i farmaceutskih proizvoda zabiljeţio je porast posljednjih godina (Prilog

2).

Promatrajući juţnokorejski izvoz po pojedinim drţavama članicama, došlo je do

značajnih promjena izmeĎu 2000. i 2010. godine. Podaci o promjeni uvoza i izvoza

članica EU-27 prikazani su sljedećim grafikonima.

Grafikon 7: Trgovinska razmjena Juţne Koreje i pojedinih drţava članica, 2000. godina

Ujedinjeno Kraljevstvo uvozilo je 22% od ukupnog uvoza u EU-27 2000. godine da bi

se 2010. taj udio smanjio na samo 7% 10 godina kasnije. Glavno odredište

24

juţnokorejskim proizvodima 2010. godine bila je Njemačka s udjelom od 24% što je

porast za 4 postotna poena za razliku od 2000. godine. Ipak došlo je samo do

Rotterdamskog efekta, u ovom slučaju luka je Hamburg koja uvozi sve velike pošiljke

na teritorij Europske unije, te iz njemačke luke juţnokorejski proizvodi dalje nastavljaju

put do prave destinacije.

Grafikon 8: Trgovinska razmjena Juţne Koreje i pojedinih drţava članica, 2010. godina

Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 119

Povećanje udjela u uvozu juţnokorejskih proizvoda s njemačke strane dogodio se zbog

povećanog uvoza juţnokorejskih proizvoda u Poljsku i Slovačku. Razlog za povećanje

uvoza u Slovačku vjerojatno je tvornica automobila koja je počela s radom 2006.

godine. Izvoz zemalja Europske unije u Juţnu Koreju nije se značajno mijenjao tijekom

desetogodišnjeg razdoblja; Njemačka i Francuska imaju najveći doprinos, Nizozemska i

Irska su povećale izvoz, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo manje izvezlo u Juţnu Koreju

nego 2000. godine.

25

4.TRGOVINSKI SPORAZUM EU I JUŽNE KOREJE

Ovo poglavlje podijeljeno je na 2 potpoglavlja u kojem se nalaze općenite informacije o

Sporazumu izmeĎu Europske unije i Juţne Koreje te ključne koristi Sporazuma.

Naglašene su koristi za europske izvoznike, a navedeni su i očekivani rezultati.

4.1. Općenito o Sporazumu

Europska komisija najavila je u listopadu 2006. godine kako traţi tri partnera koji bi

sudjelovali u novoj generaciji sporazuma o slobodnoj trgovini. Ti sporazumi zamišljeni

su s ciljem poboljšanog pristupa drugim trţištima za europske kompanije, posebice na

azijsko trţište. Inicijativa EU trgovine i prije je bila usmjerena na potpisivanje

preferencijalnih sporazuma s bivšim kolonijama, na taj način razvijala slobodnu

trgovinu s regionalnim partnerima u Europi i području Mediterana. Cilj Komisije je

kreirati sporazum koji će uključivati, osim trgovinu robama i uslugama, i pravila o

investicijama, zaštitu intelektualnog vlasništva, anti-dampinške mjere i uklanjanje

necarinskih barijera. U travnju 2007. godine zemlje članice EU dale su zeleno svijetlo

za početak pregovora s Juţnom Korejom, Indijom i ASEAN-om. U to vrijeme procjene

su bile da bi potpisivanje sporazuma nove generacije s triju stranama dovelo do porasta

izvoza EU i to: 24% u slučaju sporazuma s ASEAN-om, 57% s Indijom te 48% s

Juţnom Korejom (EU: Mutual misunderstanding, 2008).

UnaprjeĎenje i razvoj ugovora o slobodnoj trgovini vaţan je dio dugoročnog plana

Vlade Juţne Koreje, a to je ukazivanje na vaţnost vanjske trgovine kod razvoja

juţnokorejskog gospodarstva i zabrinutost da njeni izvoznici ne budu istisnuti sa

svjetskog trţišta zbog jeftinije konkurencije iz Kine te visoko napredne tehnologije iz

Japana, uz nastojanja zadrţavanja balansa izmeĎu poticanja izvoza i podmirivanja

domaće potraţnje. Zbog globalne krize, koja je započela 2008. godine, do izraţaja je

došla juţnokorejska ovisnost o izvozu, a upravo je izvoz Juţnoj Koreji omogućio

gospodarski rast. Ukupan uvoz i izvoz u 2007. godini iznosio je značajnih 69,4%

ukupnog BDP-a, dok se u 2008. godini taj postotak penje na 92,4%. U samo prva tri

mjeseca 2011. godine uvoz i izvoz iznosili su 97,4% BDP-a. Zahvaljujući seriji

bilateralnih sporazuma unazad nekoliko godina, procjenjuje se da će upravo onaj

26

izmeĎu Juţne Koreje i EU povećati izvoz, a godišnji prosjek iznosit će 2,5 milijarde

američkih dolara tijekom sljedećih 15 godina (Trade boost, 2011).

Sporazum o slobodnoj trgovini izmeĎu EU i Republike Koreje (EU Korea FTA) prvi je

iz nove generacije Sporazuma o slobodnoj trgovini. Odluka da se pokrenu pregovori o

takvim sporazumima o slobodnoj trgovini s trećim zemljama temelji se na ekonomskim

kriterijima kako bi se poboljšao pristup europskim tvrtkama vrlo dinamičnom i

konkurentnom azijskom trţištu. Juţna Koreja odreĎena je kao prioritetni partner

Europskoj uniji zbog svoje trgovinske politike i pregovori o sporazumu započeli su u

svibnju 2007. godine u Seulu. Nakon osam formalnih rundi pregovora, Sporazum o

slobodnoj trgovini potpisan je 15. listopada 2009. godine. Nakon odobrenja Vijeća i

Europskog parlamenta, ugovor se primjenjuje od 1. srpnja 2011. godine. Ovaj

Sporazum najopseţniji je sporazum ikada u kojem je sudjelovala Europska unija te prvi

sa zemljom partnerom s azijskog kontinenta (EU-Korea trade agreement: one year on,

2012).

S obzirom da su se Sporazumom smanjile uvozne carine na europske proizvode koji

prelaze juţnokorejsku granicu, procjenjuje se da su europske kompanije uštedjele oko

350 milijuna eura nakon samo 9 mjeseci primjene. Ovim ugovorom postepeno se

ukidaju carine na industrijske i poljoprivredne proizvode. Ukidanje carina započelo je 1.

srpnja 2011, a 98,7% uvoznih carina treba biti ukinuto do 1. srpnja 2016. godine. Mali

broj proizvoda ipak neće biti osloboĎen carine tako da će 1. srpnja 2031. godine 99,9%

bilateralne trgovine izmeĎu EU i Juţne Koreje biti osloboĎeno carina. Većina carinskih

rasterećenja rezultat će pokazati nakon duţeg vremenskog razdoblja, a mnoge

regulatorne promjene tek se moraju implementirati te će se trgovinske koristi od

Sporazuma sa sigurnošću moći procijeniti nakon pet do deset godina (EU-Korea trade

agreement: one year on, 2012).

Sljedećim grafikonom prikazano je smanjenje carina i postotak zadrţanih carina u

razdoblju od početka primjene Sporazuma 2011. godine do 2019. godine.

27

Grafikon 9: Smanjenje carina i ukidanje carina 2011.-2019. godine

Izvor: The EU – Korea Free Trade Agreement in practice, str. 4

Najveći dio carinskih ograničenja trgovine ukinuo se odmah pri potpisivanju

Sporazuma, a do 2019. godina carine će gotovo u potpunosti biti ukinute.

Uz carine, tehnički problemi su najvaţnija zapreka u meĎunarodnoj trgovini: tehnički

propisi, standardi, postupci ocjene sukladnosti i slični zahtjevi mogu biti znatan teret za

izvoznike. Sporazum sadrţi niz općih obveza o tehničkim barijerama u trgovini,

uključujući i suradnju na standardima te regulatorna pitanja, transparentnost i

obiljeţavanje/označavanje, koji nadilaze obveze sadrţanih u WTO Sporazumu o

Tehničkim preprekama u trgovini (EU-Korea trade agreement: one year on, 2012).

Juţna Koreja šesti je po vaţnosti trgovinski partner Europskoj uniji izvan Europe (prije

nje nalaze se SAD, Kina, Japan, Indija i Brazil), dok je Europska unija 4. po veličini

izvozno odredište zajedno s Kinom, Japanom i SAD-om. U 2010. godini vrijednost

usluga koje je EU izvezla u Juţnu Koreju iznosila je 7,5 milijardi eura, dok je uvezla

28

4,5 milijarde eura juţnokorejskih usluga (EU-Korea trade agreement: one year on,

2012).

Europske kompanije najveći su investitori u Juţnu Koreju; prema podacima iz 2010.

godine ukupno su investirali 40 milijuna eura od 1962. godine (otkad postoje dostupni

podaci). Juţna Koreja vrlo je atraktivno trţište za europske investitore čemu svjedoče

podaci o FDI-u. Gotovo svake godine najveći iznos stranih direktnih investicija dolazi

iz EU. Tako je u 2010. godini taj iznos bio 3,09 milijardi dolara, a ta brojka je značajna

zbog duţničke krize koja je zahvatila neke zemlje članice. Europske investicijske

kompanije nude poslovne mogućnosti mnogim Juţnokorejcima, a za razliku od ostalih,

EU investira u green-field projekte i nespekulativne investicije, što u mnogim

slučajevima uključuje i prijenos znanja i tehnologije. Juţnokorejske investicije u EU su

na niskoj razini, ali očekuje se njihov značajan porast jer procijenjen pozitivan učinak

ovog Sporazuma je rast bilateralne trgovine izmeĎu 30-40% (The Korea-EU FTA:

Capitalizing on the World's Largest Market, 2011).

Prije stupanja Sporazuma na snagu, istraţivanja o njegovim potencijalnim učincima

uglavnom su pozitivna. Osim ekonomskog, bilateralni sporazum imat će utjecaj na

unaprjeĎenje političkih i diplomatskih odnosa dviju strana (Park i Yoon, 2012).

U 2010. Juţna Koreja ostvarila je pozitivnu trgovinsku razmjenu s EU od 14,4 milijardi

dolara, veći trgovinski višak ostvaren je s Kinom. Unatoč tome, juţnokorejski proizvodi

zauzimaju samo 3% europskog trţišta. Razlog tome su jaka konkurencija i pridošlice na

europsko trţište poput Indije, Turske i posebice Kine. Sporazum će za juţnokorejske

kompanije značiti povećanje udjela na europskom trţištu i omogućiti im cjenovnu

konkurenciju za njihove proizvode i usluge. Za Juţnu Koreju, značajan rast izvoza bit

će zabiljeţen kod automobila i automobilskih dijelova, a za EU u sektoru kemijskih

proizvoda i velikih vozila. Povećan će biti i juţnokorejski uvoz vina i svinjetine, a

europske kompanije ući će na juţnokorejsko trţište pravnih i telekomunikacijskih

usluga. U početku primjene Sporazuma, EU će inzistirati na rigoroznim mjerama

prilikom utvrĎivanja pravila o podrijetlu proizvoda za juţnokorejski tekstil i

automobile. Europska zabrinutost opravdana je zbog mogućeg uvoza kineskih

proizvoda preko juţnokorejskih povlastica, te će juţnokorejski izvoznici tome morati

pridati posebnu vaţnost (Lee, 2011).

29

4.2. Znaĉajke Sporazuma

Izvješće Europske unije temelji se samo na prvih 9 mjeseci implementacije ugovora, a

za usporedbu su uzeti podaci za iste mjesece u prethodne 4 godine.

U prvih 9 mjeseci od početka implementacije Sporazuma, izvoz Europske unije u Juţnu

Koreju povećao se za 6,7 milijardi eura ili 35% usporedno s podacima za isti period iz

2007. godine. Tijekom promatranog razdoblja izvoz Europske unije porastao je i prema

drugim zemljama za 25%, ali povećanje izvoza prema Juţnoj Koreji za 35% pokazuje

da je smanjenje carina imalo učinka. Ovu činjenicu potvrĎuju i podaci o porastu

europskog izvoza i brţeg rasta izvoza upravo onih proizvoda za koje se carina potpuno

ili djelomično ukinula (EU-Korea trade agreement: one year on, 2012):

- izvoz proizvoda kod kojih se carina ukinula 1. srpnja 2011. (vino, neki kemijski

proizvodi, tekstil i odjeća, proizvodi od ţeljeza i čelika, strojevi i kućanski

aparati, a predstavljaju 34% izvoza EU u Juţnu Koreju) povećao se za 2.7

milijardi eura ili 46%

- proizvodi koji su samo djelomično smanjili carine (automobili i poljoprivredni

proizvodi što predstavlja 44% izvoza) povećali su se za 3 milijarde eura ili 36%

- proizvodi kod kojih nije došlo do promjena carine (neki poljoprivredni

proizvodi, 18% izvoza EU) povećali su se za 1 milijardu eura ili 23%

Navedeno znači da je izvoz proizvoda na koje se odnosi liberalizacija carina u

Sporazumu porastao za 1,7 milijardi eura više nego što bi porastao bez Sporazuma.

Izvoz nekih odreĎenih proizvoda rastao je brţe od prosjeka, na primjer:

- izvoz svinjetine porastao je za skoro 120%, preračunato u novonastalu razmjenu

iznosi 200 milijuna eura

- izvoz koţnih torbi i prtljage povećao se za više od 90% u vrijednosti od 150

milijuna eura

- uvoz strojeva za proizvodnju poluvodiča u Juţnu Koreju povećao se za 75% i

predstavlja 650 milijuna dodatno europskog izvoza

30

- izvoz europskih automobila povećao se za više od 70% što je rezultiralo

prodajom novih automobila u Juţnoj Koreji u vrijednosti od 670 milijuna eura

Osim uklanjanja carina tijekom robne razmjene, Sporazum rješava i neka necarinska

ograničenja trgovini, koje se smatraju bitnima za povećanje robne razmjene. U

Sporazum su uključene i odredbe o pitanjima usluga i investicija, konkurencije, prava

intelektualnog vlasništva kao i transparentnost u regulaciji odrţivog razvoja. TakoĎer,

stupanjem Sporazuma na snagu donijele su se i odredbe kojima će se omogućiti brzo i

učinkovito rješavanje sporova, ukoliko do njih doĎe. Utvrdila su se i različita

institucionalna tijela za praćenje provedbe kao što su Odbor za trgovinu EU-Juţna

Koreja (EU-Korea FTA Trade Committee), kojim zajednički predsjedaju povjerenik EU

za trgovinu i juţnokorejski ministar trgovine, te nekoliko pododbora i radnih skupina

kao što su Carinski odbor (Customs Committee), Automobilska, Farmaceutska i

Kemijska radna skupina (Automotive, Pharmaceuticals and Chemicals Working

Groups) koje rade na provedbi Sporazuma (The EU – Korea Free Trade Agreement in

practice, 2011).

4.2.1. Oĉekivani rezultati Sporazuma

Svaki trgovinski sporazum ima svoje gubitničke i pobjedničke industrije, a europski

proizvoĎači plastične opreme svakako će profitirati jer će se Sporazumom eliminirati

otprilike 10% carina na europske proizvode. Tako se izvoz njemačkih plastičnih i

gumenih strojnih dijelova udvostručio u 2011. godini, što je direktno povezano sa

Sporazumom. Juţnokorejski proizvodi, prije Sporazuma, smatrani su preskupima, a

nakon potpisivanja direktno konkuriraju japanskim. Posebno je vaţna korejska

industrija automobila i elektroničke opreme, poput Samsunga i Hyundaija koji imaju

tvornice diljem svijeta, kojima je Sporazum uvelike pomogao kod uspostave prodajnih

tijekova, specijalizirano samo za juţnokorejsko trţište (Toloken, 2013).

Procjenjuje se da bi rezultat Sporazuma moglo biti stvaranje čak 253 000 radnih mjesta

u dugom roku i porast BDP-a Juţne Koreje od 5,6%. TakoĎer, Juţna Koreja je prva

azijska zemlja koja je potpisala sporazum s najvećim trgovinskim blokom i smatra se da

bi to moglo potaknuti veću suradnju izmeĎu Europe i Azije. Malezija, Indija i Singapur

31

otvoreni su za pregovore, a čak je i Japan pokazao interes za dogovor o boljim uvjetima

za razvoj trgovine (A Trigger For Further FTAs, 2010).

Pojedine članice EU (najizraţenije Italija) zabrinute su zbog prodora malih

juţnokorejskih automobila na europsko trţište i novi sporazum će usporiti liberalizaciju

ovog sektora. Carine na automobile s motorom preko 1,5 litara ukinut će se nakon tri

godine, a na one s manjim motorima nakon pet. Nije iznenaĎujuća ni zabrinutost zbog

trgovine poljoprivrednim proizvodima s obje strane, te će Juţna Koreja zadrţati posebne

mjere što se tiče uvoza govedine (Widening the FTA net, 2010). Sporazum predlaţe i

liberalizaciju sektora usluga, no restrikcije će postojati kod obrazovanja te zdravstvene

zaštite, na koje će se fokusirati Juţna Koreja.

4.2.2. Primjeri koristi za EU izvoznike

Na potpisivanje ovog Sporazuma Europska unija se odlučila jer on donosi mnogobrojne

koristi za njene izvoznike, bez obzira na smanjivanje prihoda od carina na uvoz

juţnokorejskih proizvoda. Dobit povećanjem trgovinske razmjene izmeĎu trţišta EU i

Juţne Koreje uvelike premašuje gubitke od ukidanja carina, a slijedi 10 ključnih koristi

Sporazuma za EU (EU-South Korea Free Trade Agreement 10 key benefits for the

European Union, 2011):

1. Ukidanje carina na izvoz industrijskih i poljoprivrednih proizvoda

Europskim izvoznicima industrijskih i poljoprivrednih proizvoda Sporazum će osigurati

uštedu od čak 1,6 milijardi eura koji su trebali biti potrošeni na carinu. Na primjer,

izvoznici strojeva uštedjet će 450 milijuna eura, a izvoznici u kemijskoj industriji

uštedjet će 150 milijuna eura na plaćanju carine. Prije ovog Sporazuma, samo 2%

poljoprivrednih izvoznika plasiralo je svoje proizvode na trţište Juţne Koreje što će se

promijeniti nakon ukidanja vrlo visokih carina na spomenute proizvode. Uz uštedu zbog

ukidanja carine, povećat će se i robna razmjena izmeĎu dvaju trţišta. Zahvaljući

Sporazumu, procjenjuje se da će se trgovina na relaciji EU – Juţna Koreja i više nego

udvostručiti tijekom sljedećih 20 godina. Ovo su neke od značajnih koristi u samo 2

navedena sektora:

32

Primjeri koristi za EU izvoznike nakon ukidanja/smanjenja carina

- sektor strojeva i električnih ureĎaja najviše će uštedjeti ukidanjem carina te će

ostvariti dobitak od 450 milijuna eura. 70% tog iznosa uštedjelo se nakon što je

Sporazum stupio na snagu; kemijski sektor drugi je najveći korisnik koji će

uštedjeti oko 175 milijuna eura

- ostale industrijske grane imat će niţu uštedu, ali koristi od ukidanja carina od

95% imat će izvoznici tekstila, 83% izvoznici stakla, 84% koţe i krzna, obuća

95%, ţeljezo i čelik 93% i optički instrumenti 91% uštede

- za najosjetljivije industrijske proizvode kao što su osobna vozila s manjim

motorima, potrošačka elektronika (televizori, LCD monitori) carine će biti u

potpunosti ukinute 5 godina nakon što je ugovor stupio na snagu

- s obzirom da su europski poljoprivredni proizvodi jako cijenjeni u Juţnoj Koreji,

europski poljoprivrednici i preraĎivači hrane mogu očekivati veliki porast

prihoda. Naime, samo 2% EU poljoprivrednih proizvoda bilo je osloboĎeno

plaćanja carine pri uvozu u Juţnu Koreju; Sporazum pruţa najveću trţišnu

liberalizaciju upravo ovim proizvodima, a godišnji izvoz iznosi više od 1

milijardu eura (240 milijuna otpada na svinjetinu, 176 milijuna na viski i 99

milijuna na mliječne proizvode). Sporazum eliminira carinu na gotovo sve

poljoprivredne proizvode; uvoz vina nema carinsku naknadu od 1. srpnja 2011,

viski nakon 3 godine, a za proizvode poput sira postoje bezcarinske kvote za

izvoz. Na svinjsko meso plaćat će se carina još pet godina.

- carina na uvoz europskih poljoprivrednih proizvoda, koje je jako visoka i iznosi

u prosjeku 35%, smanjivat će se godišnje za 380 milijuna eura što je prilika

europskim izvoznicima da zadrţe i poboljšaju svoju konkurentnost na

juţnokorejskom trţištu – bez Sporazuma to bi bilo jako teško s obzirom da

Juţna Koreja pregovara s velikim izvoznicima poljoprivrednih proizvoda kao što

su Čile, SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland

2. Poboljšan pristup trţištu usluga za europske dobavljače

33

Sporazumom će se stvoriti mogućnost da europske kompanije da ostvare milijunsku

zaradu u sektoru usluga. Na primjer:

- EU kompanije koje pruţaju usluge satelitske televizije moći će ponuditi svoj

program juţnokorejskim korisnicima bez posredovanja juţnokorejskih operatera

- omogućeno 100% neizravno vlasništvo u juţnokorejskom telekomunikacijskom

sektoru, čime se olakšava poslovanje kompanijama iz EU

- otvoren put cijelom trţištu za brodoprijevoznike i pravo poslovnog nastana u

Juţnoj Koreji, kao i nediskriminirajući tretman u korištenju lučkih usluga i

infrastrukture

- osiguran značajan pristup juţnokorejskom trţištu svim financijskim tvrtkama iz

EU koje će dijelom moći slobodno prenositi podatke iz svojih podruţnica i

povezanih društava svome sjedištu

- omogućen pristup juţnokorejskom trţištu EU pruţateljima usluge meĎunarodne

ekspresne dostave

- omogućeno europskim odvjetnicima da juţnokorejsko trţište priznaje njihove

titule, kako bi otvorili urede te ponudili svoje usluge tumačenja ne-

juţnokorejskih zakona stranim investitorima i domaćim klijentima; bilo bi

moguće osnovati i partnersku kompaniju s juţnokorejskim odvjetnicima kako bi

mogli pruţati pravne usluge i tumačiti juţnokorejske zakone

Juţnokorejski pravni sektor relativno je malen i liberalizaciju vidi kao potencijalnu

prijetnju, te se ona odvija u tri faze radi potrebe prilagodbe. U srpnju 2011. godine,

europske pravne kompanije imat će mogućnost uspostaviti vlastite uredu u Juţnoj

Koreji te tako nuditi svoje usluge. Do srpnja 2013. godine sve europske kompanije moći

će dijeliti troškove naknada zajedno s juţnokorejskim, kako po pojedinom projektu,

tako i dugoročno. Europski i juţnokorejski pravnici bit će u mogućnosti uspostavit

partnerski odnos, a europske kompanije moći će zapošljavati juţnokorejske pravnike i ta

zadnja faza stupa na snagu u srpnju 2016. godine (EU-South Korea free

trade agreement heralds new dawn, 2011).

34

Prodor meĎunarodnih kompanija je neminovan i domaće kompanije moraju naučiti

poslovati učinkovitije te iskoristiti mogućnosti ove liberalizacije kooperacijom i

povezivanjem (On your marks, get set, wait, 2012).

3. Rješavanje necarinskih barijera u sektoru elektroničkih, farmaceutskih i

medicinskih ureĎaja

Prije Sporazuma, svi EU izvoznici potrošačke elektronike i kućanskih aparata bili su

duţni, kako bi dobili dozvolu za prodaju, poslati na skupo testiranje i certificiranje

duplikat bilo kojeg ureĎaja koji namjeravaju plasirati na trţište Juţne Koreje. Nakon

potpisivanja Sporazuma, prestalo je i dvostruko testiranje i certificiranje.

EU izvoznici lijekova i medicinskih ureĎaja imat će koristi od povećane

transparentnosti kod odreĎivanja cijena svojih proizvoda u Juţnoj Koreji. Kao i u

mnogim zemljama Europske unije, juţnokorejska zdravstvena organizacija za odreĎeni

iznos smanjuje cijenu lijekovima kako bi bili pristupačniji potrošačima. Problem se

javlja što izvoznici iz EU neće znati za koliko će se cijene njihovih lijekova smanjiti

nakon intervencije juţnokorejskih zdravstvenih organizacija. Sporazum će se baviti

pravilima o transparentnosti, čak i propisivanjem mogućnosti da se cjenovne odluke

razmotre od strane suda. Kriteriji po kojima se odlučuje o naknadi i odreĎivanju cijena

moraju biti objektivni i jasni i to je takoĎer jedan od razloga za osnivanje radne skupine

fokusirane na farmaceutski sektor.

4. Poboljšan pristup trţištu za EU proizvoĎače automobila

Zahvaljujući ovom Sporazumu, koristi se udvostručuju proizvoĎačima automobila iz

EU. S obzirom na ukidanje carine, automobili će biti pristupačniji, a što se tiče

necarinskih barijera, najveći problem predstavljali su različiti tehnički propisi koji će

ovim Sporazumom biti otklonjeni. Naime, Juţna Koreja prihvaća jednakost

meĎunarodnih ili EU standarde za sve svoje značajne tehničke propise, a to

podrazumijeva da će EU proizvoĎač u Juţnoj Koreji moći prodavati automobile koji su

proizvedeni u skladu s EU specifikacijama bez potrebe za dodatnim ispitivanjem.

Sporazumom je takoĎer propisano da neće biti nikakvih novih, neopravdanih prepreka u

automobilskom sektoru.

35

5. Poboljšan pristup javim nabavama

Sporazumom će se ponuditi prilika da se prošire mogućnosti u javnim radovima i

"Built-Operate-Transfer" ugovorima koji nisu obuhvaćeni od strane WTO-a. Takvi

ugovori su od značajnog komercijalnog interesa za europske dobavljače koji su cijenjeni

globalni lideri u ovom području. Sporazum omogućuje praktičnu i pravnu dostupnost

takvih natječaja za europske dobavljače.

6. Zaštita prava intelektualnog vlasništva

Visoka razina zaštite i provedba prava intelektualnog vlasništva ključni su za europsku

konkurentnost.

Konačno poglavlje Sporazuma obuhvaća odredbe o autorskim pravima, dizajnu i

oznakama zemljopisnog podrijetla (GI). Kod autorskih prava, Sporazum će olakšati

proces uzimajući primjerenu naknadu za EU nositelja prava za korištenje njihove glazbe

ili drugih umjetničkih radova u Juţnoj Koreji. Nadalje, juţnokorejski potrošači ţele

poljoprivredne kvalitetne proizvode, posebno onih koji su zaštićeni kao EU GI, poput

prepoznatljivih sireva te vina koji imaju dobru reputaciju u Juţnoj Koreji. Sporazum će

ponuditi visoku razinu zaštite za komercijalno vaţne proizvode s GI oznakom i time

spriječiti njihovu zloporabu na juţnokorejskom trţištu.

7. Stroga pravila o konkurenciji

Sporazum zabranjuje i sankcionira radnje i transakcije roba i usluga ukoliko one

narušavaju trţišno natjecanje i trgovine izmeĎu različitih trţišnih subjekata. To

podrazumijeva da su trţišne strukture poput kartela zabranjene, a tvrtke koje

zloupotrebljavaju svoj dominantan poloţaj na trţištu neće se tolerirati ni od strane EU ni

Juţne Koreje i svaki subjekt koji ne poštuje tu odredbu bit će kaţnjen s obzirom da

takvi potezi i ponašanja kompanija dovode do viših cijena i prouzrokuju štetu

potrošačima. Iako i Juţna Koreja i EU imaju posebne subvencije i olakšice za odreĎene

proizvodnje, Sporazum će nastojati otkloniti sve što narušava trţišno natjecanje i to na

način da obje strane dodatnim informacijama opravdaju potpore odreĎenim

programima. Pravila o potporama primjenjuju se na robe (izuzetak su poljoprivreda i

ribarstvo), a moglo bi se proširiti i na sektor usluga.

36

8. Osiguranje horizontalne obveze o transparentnosti

Nedostatak transparentnosti regulatornog okruţenja često je zabrinjavao europske

tvrtke koje posluju u Juţnoj Koreji, stoga je vaţno da Sporazum kontrolira

transparentnost. Odredbama o horizontalnoj transparentnosti propisuju:

- obvezu da se zainteresiranim osobama dopusti da se izjasne o predloţenoj novoj

regulatornoj mjeri

- uspostavu upita ili kontakta kako bi se moglo odgovoriti na pitanja koja

proizlaze iz primjene propisa ili traţe da se riješe problemi koji proizlaze iz tih

propisa

9. Usmjeravanje na odrţivi razvoj

Sporazum uspostavlja okvir za suradnju u trgovini i odrţivom razvoju. To uključuje

stroge obveze obiju strana na standarde o očuvanju okoliša i radnog standarda.

Sporazum takoĎer uspostavlja strukture za provedbu i praćenje obveze izmeĎu EU i

Juţne Koreje putem uključivanja civilnog društva. Što se tiče rada, Sporazum sadrţi

ILO temeljne radne standarde, uključujući i obvezu da ratificira i učinkovito provede

sve prihvaćene konvencije od strane ILO-a. Kod okoliša, obje strane moraju

implementirati sve multilateralne sporazume o okolišu koje su potpisale.

10. Učinkovito i brzo rješavanje sporova

Sporazum uključuje učinkovit mehanizam za rješavanje sporova kako bi se osiguralo

ispunjenje preuzetih obveza, kao i posredovanje mehanizma za rješavanje necarinskih

barijera. Postupci predviĎeni u poglavlju za rješavanje sporova predviĎaju arbitraţu u

roku od 120 dana, odnosno puno brţe nego u WTO.

37

5. PRISTUPANJE HRVATSKE EU I KONKURENTNOST RH

U ovom poglavlju ukratko će biti opisano hrvatsko pristupanje Europskoj uniji,

statistički podaci o njenoj roboj razmjeni sa svijetom, hrvatski indeks globalne

konkurentnosti i na kraju potencijalni utjecaj Sporazuma na hrvatsku konkurentnost.

5.1. Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Pristupanje najkompleksnijoj zajednici zemalja na svijetu bilo je zahtjevno za sve

članice, pa tako i za Hrvatsku. Za bolje razumijevanje kompliciranog procesa stjecanja

punopravnog članstva u Uniji, ovo potpoglavlje podijeljeno je na dvije manje cjeline.

Prva cjelina bavi se pregovorima, a u drugoj se navode zadovoljeni kriteriji, obveze i

prava nakon stjecanja punopravnog članstva u Europskoj uniji.

5.1.1. Poĉetak pregovora s Europskom unijom

Sluţbeni zahtjev za članstvo u Europskoj uniji Hrvatska je podnijela 21. veljače 2003, a

2004. godine Hrvatska je dobila status drţave kandidatkinje za članstvo u Europskoj

uniji (Hrvatska i Europska unija, 2013).

Put Republike Hrvatske prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji započeo je u

svibnju 2001. godine parafiranjem Sporazuma o Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju

koji je stupio na snagu 1. veljače 2005. godine (Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju,

2013).

Nakon pristupanja Uniji od drţave kandidatkinje se očekuje usvajanje acquisa, tj.

detaljnih pravila i propisa koji se temelje na osnivačkim ugovorima EU-a, uglavnom

onih iz Rima, Maastrichta, Amsterdama i Nice, odnosno pravnu stečevinu Zajednice

(Pregovori EU-Hrvatska, 2013).

Acquis communautaire ili nasljeĎe Zajednice je skup zakona, politika i praksi koje su u

svakom trenutku uključeni u zakonodavstvo svih članica EU, eksplicitni zakon Unije.

On obvezuje članicu da prihvati sve prijašnje i buduće centralne mjere i pravila bez

38

prava na izmjenu tih pravila. Acquis stupaju na snagu kod pristupanja nove zemlje EU.

Ona je primorana prihvatiti sve ugovore Unije, zakonske obveze i politike, prihvatiti

donesene mjere kako bi pomogla u njihovoj implementaciji i prihvaćanje superiornosti

zakona Zajednice (Acquis communautaire, 2013)

Acquis označava prava i obveze za sve članice Europske unije. Ona uključuju sve

ugovore i zakone, deklaracije i rezolucije, meĎunarodne sporazume EU i presude od

strane Suda pravde. On uključuje i postupak da Vlada EU nastupa zajednički na

području pravosuĎa i domaće politike i na općoj stranoj i sigurnosnoj politici.

Prihvaćanje acquis-a znači prihvaćanje EU takvom kakva jest. Zemlje kandidatkinje

moraju prihvatiti acquis prije nego smiju pristupiti Uniji i uvrstiti zakon EU u svoju

nacionalnu legislativu (Acquis communautaire, 2013).

5.1.2. Stjecanje punopravnog ĉlanstva

Pregovori Republike Hrvatske i Europske unije formalno su okončani 30. lipnja 2011.

godine zatvaranjem svih 35 pregovaračkih poglavlja.

Rezultati pregovora sastavni su dio Ugovora o pristupanju koji je Hrvatska potpisala 9.

prosinca 2011. u Bruxellesu. Prema odredbama Ugovora, kao datum njegovog stupanja

na snagu utvrĎen je 1. srpnja 2013., pod uvjetom da ga Hrvatska i sve drţave članice

EU-a pravovremeno ratificiraju u skladu sa svojim ustavnim odredbama.

Na referendumu odrţanom 22. siječnja 2012., graĎani Hrvatske podrţali su članstvo

Hrvatske u Europskoj uniji sa 66,27 posto glasova "za".

Stupanjem na snagu Ugovora o pristupanju 1. srpnja 2013. Hrvatska je postala 28.

članica Europske unije (Hrvatska na putu u Europsku uniju, 2013).

Na dan članstva u Europskoj uniji Republika Hrvatska povlači se iz svih ugovora o

slobodnoj trgovini, pa tako i iz CEFTA-e 2006, Ugovora o slobodnoj trgovini izmeĎu

Republike Hrvatske i drţava EFTA-e i Ugovora o slobodnoj trgovini izmeĎu Republike

Hrvatske i Republike Turske. Naime, kao članica Europske unije Hrvatska će postati

39

dio zajedničkog trţišta i stranka svih trgovinskih ugovora koje je Europska unija

sklopila s trećim zemljama. (Ugovori o slobodnoj trgovini, 2013).

Nove mogućnosti Hrvatske kao jedne od zemalja najvećeg trgovinskog bloka na svijetu

opisani su u sljedećem poglavlju o konkurentnosti te mogućnosti poboljšanja iste s

obzirom na potpisani Sporazum.

5.2. Konkurentnost hrvatskog gospodarstva

Konkurentnost, kako kod razvijenih tako i kod zemalja u razvoju, zauzima središnje

mjesto u ekonomskim razmišljanjima. Prema definiciji OECD-a, konkurentnost je

sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim trţišnim uvjetima proizvede robe i

usluge koje prolaze test meĎunarodnog trţišta, uz istovremeno zadrţavanje i dugoročno

povećanje realnog dohotka stanovništva (Konkurentska prednost nacija, 2013).

U narednim potpoglavljima analizirat će se indeks globalne konkurentnosti za Hrvatsku,

kao i njena gospodarska aktivnost.

5.2.1. Globalni indeks konkurentnosti za Hrvatsku

Za bolju usporedbu gospodarstava zemalja i njihovih konkurentnosti na trţištu, svjetski

prihvaćeno mjerilo je globalni indeks konkurentnosti (eng. Global Competetivness

Index, GCI). Njime se pokušava kvantificirati ključan broj faktora koji pridonose

stvaranju uvjeta za što bolju konkurentnost s naglaskom na makroekonomsko

okruţenje, kvalitetu institucija, izgraĎenoj infrastrukturi i dostupnoj tehnologiji (Global

Competitiveness Index, 2013). Unatrag nekoliko godina vrhom ljestvice indeksa

globalne konkurentnosti vladaju europske zemlje (Švicarska, Finska, Švedska,

Nizozemska, Njemačka), a podaci o hrvatskoj konkurentnosti za razdoblje 2011.-2012. i

2012.-2013. nalaze se u sljedećoj tablici.

40

Tablica 2: Indeks globalne konkurentnosti, Hrvatska, 2011.-2012. i 2012.-2013.

GCI 2011-

2012

GCI 2012-

2013

GCI 2011-

2012

GCI 2012-

2013

Rank

(od 142.)

Rank

(od 144.)

Rezultat

(1-7)

76 81 4,1 4,0

Osnovni uvjeti (28,2%) 52 50 4,8 4,7

Institucije 90 98 3,6 3,5

Infrastruktura 39 44 4,7 4,7

Makroekonomsko okruţenje 70 50 4,8 4,8

Zdravstvo i primarna edukacija 48 60 6,0 5,8

Uvjeti za poboljšanje

uĉinkovitosti(50,0%) 72 72 4,0 4,0

Više obrazovanje i

specijalizacija 56 56 4,4 4,5

Učinkovitost trţišta roba 114 114 3,8 3,8

Učinkovitost trţišta rada 116 106 3,9 4,0

Razvijenost financijskog trţišta 87 92 3,9 3,8

Tehnološka pripravnost 38 50 4,5 4,4

Veličina trţišta 72 71 3,6 3,6

Inovacije i sofisticirani

faktori(21,8%) 82 83 3,4 3,4

Sofisticiranost poslovanja 88 96 3,7 3,6

Inovacije 76 74 3,1 3,1

Izvor: izrada studenta prema podacima The Global Competitiveness Report 2012 –

2013 – The World Economic Forum

U obje promatrane godine, najlošiji rezultat Hrvatska ostvaruje kod inovacija; obje

godine iznosi 3,1. Najlošije rangirana kategorija je Učinkovitost trţišta rada i

učinkovitost trţišta roba, što objašnjava pad na ukupnoj ljestvici konkurentnosti sa 76.

mjesta u 2011. na 81. u 2012. godini. Rezultati u pojedinim kategorijama su podjednaki

u obje promatrane godine, a ipak se dogodio pad za 5 pozicija što dovodi do zaključka

da je pet zemalja napredovalo brţe nego Hrvatska.

U sljedećoj tablici prikazane su potkategorije za Učinkovitost trţišta roba kako bi se

podrobnije analiziralo tako nisko mjesto na ljestvici globalne konkurentnosti, 114. do

144. mjesta.

41

Tablica 3: Detaljan prikaz ocjene Učinkovitosti trţišta roba RH prema GCI, 2012.-2013.

Uĉinkovitost tržišta roba Vrijednost (1-7) rank

Intenzitet lokalnih konkurenata 4 120

Stupanj trţišne dominacije 3,2 117

Efektivnost anti-monopolske politike 3,8 90

Stupanj i efekt oporezivanja 2,3 137

Ukupna stopa poreza (% profita) 32,3 45

Broj procedure za pokretanje posla 6 47

Broj dana za pokretnje posla 7 25

Cijena poljoprivredne politike 2,5 143

Učestalost trgovinskih barijera 4,2 82

Carine, % iznosa 3 45

Učestalost stranog vlasništva 4 111

Utjecaj poslovnih pravila na FDI 3 139

Značaj carinske porcedure 3,9 81

Uvoz kao postotak GDP-a 37,31 92

Stupanj orijentacije na kupce 4,2 107

Sofisticaranost kupca 2,9 116

Izvor: izrada studenta prema podacima The Global Competitiveness Report 2012 –

2013 – The World Economic Forum

Analizom svake pojedine stavke u kategoriji Učinkovitost trţišta roba vidi se kako je

hrvatsko gospodarstvo loše prilagoĎeno poduzetništvu. Na pretposljednjem mjestu

Hrvatska se nalazi i stavci Cijena poljoprivredne politike što znači da proizvodnja i

investicije nisu linearne, tj. da se puno više novca ulaţe u poljoprivredu nego što se od

te djelatnosti dobiva. Nadalje, stavka Stupanj i efekt oporezivanja stavlja Hrvatsku na

137. mjesto i tako potvrĎuje razlog neproizvodnje i ulaganja, a to su previsoki porezi

koji onemogućuju daljnji razvoj privrede. Još lošiju poziciju ima stavka Utjecaj

poslovnih pravila na FDI što znači da čak i kad bi bilo stranih ulagača kojima ne

smetaju visoki porezi, spora i neučinkovita birokracija odvraća ih od ulaganja u

Hrvatsku.

Kao najproblematičnije faktore poslovanja, World Economic Forum u svojem izvješću

navodi neučinkovitu birokraciju, korupciju, pristup financiranju, restriktivan zakon o

1 Ova varijabla je kombinacija poreza na dobit (% profita), poreza na rad i doprinos (%

profita), i ostalih poreza (% profita)

42

radu i porezne stope. Vrijedi spomenuti da značajan problem stvara i loša radna etika u

nacionalnoj radnoj snazi, ali i nedovoljni kapaciteti za inovacije.

5.2.2. Trgovinska razmjena Hrvatske sa svijetom

U ovom poglavlju bit će prikazan hrvatski izvoz i uvoz prema različitim kategorijama,

ali bez obzira na prikaz, kao najvaţniji trgovinski partner ističe se Europska unija, a

uvoz RH je veći od izvoza.

U sljedećoj tablici prikazan je izvoz i uvoz prema NKD - u u tisućama eura.

Tablica 4: Trgovinska razmjena RH NKD-u u tisućama eura, 2009. i 2010. godina

izvoz uvoz

2009. 2010. 2009. 2010.

ukupno 7.529.397 8.905.242 15.220.090 15.137.011

A Poljoprivreda, šumarstvo

i ribarstvo 298.354 315.384 410.049 435.676

B Rudarstvo i vaĎenje 252.352 163.729 1.715.228 1.908.342

C PreraĎivačka industrija 6.720.909 8.099.072 12.579.453 12.399.194

D Opskrba električnom

energijom i plinom 64.955 33.507 408.478 284.165

ostalo 192.827 293.550 106.881 109.634

Izvor: izrada studenta prema podacima SLJRH-a, str. 371

Najveća vrijednost izvoza u obje promatrane godine bila je u kategoriji C i iznosila je

preko 89% ukupnog izvoza u 2009. i gotovo 91% 2010. godine. Jednako je i s uvozom;

uvoz premašuje izvoz obje promatrane godine u svim kategorijama osim u kategoriji

ostalo.

Podaci o uvozu i izvozu RH sa skupinama zemalja prema SMTK-u (vidjeti Prilog 3)

potvrĎuju Europsku uniju kao najznačajnijeg trgovinskog partnera.

Kategorija „Proizvodi i transakcije“ izostavljena je u obje tablice s obzirom da ne

predstavlja značajan iznos ni kod uvoza ni izvoza; u zemlje EU-u izvezeno je

„Proizvoda i transakcija“ u vrijednosti od 6,941 milijuna eura što čini i ukupan iznos te

kategorije kod izvoza RH, a uvoz iste kategorije iz zemalja EU iznosi 4,465 milijuna

eura od ukupno 4,492 milijuna eura. Izvoz, uvoz i saldo trgovinske bilance prema

43

SMTK kategorijama (vidjeti Prilog 4) potrebni su radi bolje analize trgovinske bilance

RH.

Najveća vrijednost uvoza ostvarena je u kategoriji Strojevi i prijevozna sredstva, kao i

izvoza, ali uvoz je veći od izvoza u svim kategorijama osim u kategoriji Pića i duhan,

gdje je ostvaren pozitivan saldo od malo više od 50 milijuna eura. Najveći negativni

saldo ostvaren je u kategoriji Mineralna goriva i maziva i iznosi 1,7 milijardi eura.

5.3. Utjecaj Sporazuma na hrvatsku konkurentnost

S obzirom na ukidanje većine carina na poljoprivredne proizvode radi kojih je njihov

uvoz u Juţnu Koreju bio neznatan, Hrvatska, kao dio Europske unije, moći će izvoziti

svoje poljoprivredne proizvode s oznakom „Europski proizvod“ na juţnokorejsko

trţište. Osim hrvatskih izvoznika, profitirat će i izvoznici zemalja u okruţenju kojima je

Jadransko more najbliţe te će pomorskim, jeftinijim putem moći isporučivati svoje

proizvode juţnokorejskim potrošačima. Prometni poloţaj Hrvatske iziskuje ulaganje u

ţeljezničku infrastrukturu te poboljšanje prometne povezanosti.

Mogućnosti hrvatske industrije te razvoj prometne infrastrukture bit će objašnjeni u

sljedećim cjelinama.

5.3.1. Potencijal hrvatske industrije

Industrija s apsolutno najvećim udjelom u ukupnom izvozu Republike Hrvatske je

preraĎivačka industrija. Uz sektor financijskog posredovanja, poslovanja nekretninama,

iznajmljivanja i poslovnih usluga, ona je sektor s ponajvećim udjelom u strukturi bruto

domaćeg proizvoda (BDP-a) i ukupnoj zaposlenosti (PreraĎivačka industrija, 2013).

Značajno povećanje obujma proizvodnje u tehnološki neintenzivnim djelatnostima

govore o potrebi za promjenom strukture preraĎivačke industrije. Proizvodnjom

izvoznih proizvoda s višom dodanom vrijednošću te podizanjem konkurentnosti,

Hrvatska se moţe fokusirati na izvoz. Kao malo i otvoreno gospodarstvo s pristupom

najvećem liberaliziranom trţištu, potreban je konkurentan i efikasan industrijski sektor.

Tehnološka obnova krucijalan je korak kako bi se podmirila potraţnja za proizvodima

44

više razine tehnološke sloţenosti. Ograničenje uvoza, osim negativnih učinaka do kojih

bi dovelo, nije moguće, te se mjere industrijske politike moraju usmjeriti na povećanje

konkurentnosti. S obzirom na sve navedeno, potreban je nastavak procesa strukturnih

prilagodbi i reformi u ekonomskom sustavu, repozicioniranje tradicionalnih industrija i

djelatnosti s pomakom prema proizvodima više dodane vrijednosti, povećavanje

konkurentnosti preraĎivačke industrije, povećana briga o zaštiti okoliša i odrţivom

razvitku provedbom usvojenih direktiva, ulaganje u tehnologiju i inovacije, ubrzanje

prilagodbi potrebama trţišta, fleksibilnost na trţištu radne snage (PreraĎivačka

industrija, 2013).

Prehrambena industrija, kao dio preraĎivačke industrije, itekako je značajna. S obzirom

na povećan uvoz poljoprivrednih proizvoda u Juţnu Koreju nakon što je Sporazum

stupio na snagu, Hrvatska juţnokorejskom trţištu ima priliku ponuditi svoje proizvode,

s oznakom visoke kvalitete i izvornosti kao što su ekstra djevičansko maslinovo ulje

Cres, ogulinski kiseli kupus (ogulinsko kiselo zelje), varaţdinsko zelje i istarski pršut, a

oznaku zemljopisnog podrijetla nose: dalmatinski, drniški i krčki pršut, baranjski kulen,

lički krumpir, meso zagorskog purana i poljički soparnik (PreraĎivačka industrija,

2013).

Osim preraĎivačke, tj. poljoprivredne industrije, Hrvatska izvozi proizvode koje Juţna

Koreja uvozi, a riječ je o farmaceutskim proizvodima. Farmaceutski sektor jedan je od

sektora s najvećim suficitom u robnoj razmjeni Europske unije te je on sektor s

najvećom dodanom vrijednosti po zaposleniku (JGL spreman za izazove europskog

trţišta, 2013). U prva dva mjeseca izvoz farmaceutske industrije porastao je za 23,9

posto, dok je istovremeno pao uvoz pao uvoz farmaceutskih proizvoda i pripravaka (Pad

izvoza i rast uvoza u prva dva mjeseca, 2013). U farmaceutskom sektoru Hrvatska moţe

povećati trgovinsku razmjenu s Juţnom Korejom te tako utjecati na povećanje

konkurentnosti.

5.3.2. Razvoj prometne infrastrukture

Konkurentski napredak svakog gospodarstva, pa tako i hrvatskog, ovisi i o što

efikasnijem transportu ljudi i robe. Ključna prepreka u ostvarivanju cilja efikasnog

45

prijevoza/prometa je nedostatak i nedovoljna kvaliteta prometne infrastrukture.

Preduvjet odrţivog razvoja je ulaganje u izgradnju nove prometne infrastrukture,

pogotovo za Hrvatsku, s obzirom da je njen teritorij izrazito tranzitni u prometnom

smislu. Što se tiče prometne infrastrukture, ceste, ţeljeznice i morske luke značajnije su

od zrakoplovnih ili riječnih luka. Kroz Republiku Hrvatsku prolazi ukupno (Prometna

infrastruktura, 2013):

- 26.907,4 kilometara cesta ukupne duljine; one su administrativno podijeljene na

autoceste i poluautoceste (1.413,1 km), drţavne ceste ceste (6.741,6 km),

ţupanijske ceste (9.788,4 km) te lokalne ceste (8.964,3 km)

- 2.722 km ţeljeznica, ukupne duljine kolosijeka, od čega dvostrukih kolosijeka

ukupno 254 km, jednostrukih kolosijeka ukupno 2.468 i elektrificiranih

kolosijeka ukupno 980 km, odnosno 36% ukupne duljine pruga

Osim kopnenih putova, izlazom na more Hrvatska ima 6 luka od drţavnog interesa;

Rijeka, Ploče i Šibenik preteţno teretne i 3 preteţno putničke (Zadar, Split i

Dubrovnik). Riječni plovni put dug je ukupno 804,1 km, kojeg čine 5 rijeka,

odnosno: Dunav (plovni put u duljini od 137,5 km), Sava (447,7 km), Drava (198,6

km), Kupa (5,9 km) i Una (11 km) (Prometna infrastruktura, 2013).

Podaci u sljedećoj pokazuju značajna ulaganja u ceste i cestovni promet, te

zapostavljanje svih ostalih kategorija, a kao tranzitna zemlja, Hrvatska u suradnji sa

svojim susjedima moţe ostvariti znatan gospodarski rast razvojem prometne

infrastrukture. Razvoj lučke, ţeljezničke, vodne te zračne prometne infrastrukture

planira se financirati kroz fondove Europske unije, koncesije i javno-privatno

partnerstvo, s obzirom da potreba za ulaganjima iznose nekoliko milijardi eura.

Prioritet je razvoj morskih luka i s njima povezanih ţeljeznica. Proteklo razdoblje

prioritetno je bilo vezano uz razvoj autocesta, pri čemu je od planiranih 1500 kilometara

realizirano oko 1200 kilometara. Za prugu potrebno 3,55 mlrd. eura, za luke 500

milijuna, a ţeljeznicu 800 milijuna eura (Regionalna konferencija o infrastrukturi,

logistici i transportu, 2011).

46

Tablica 5: Usporedba ulaganja u pojedine prometne grane u Hrvatskoj (1992.-2007.)

Vrsta prometa

Razdioba

prema

strategiji iz

1999. (%)

Razdioba

ostvarenja

prema

postocima

razdiobe iz

strategije, mil.

eura

Stvarno

ostvarenje

1992.-2007.

(mil. eura)

Stvarno

ostvareno/strategija

(%)

Ceste i

cestovni

promet

40

4.681,6

6.770,8

144,6

Ţeljezničke

pruge i

ţeljeznički

promet

25

2.926,0

818,8

28,0

Pomorski i

riječki promet

20 2.340,8 305,2 13,0

Zračni

(aerodromi i

dr.)

5

585,2

146,6

25,1

Integralni

transport i

terminali

10

1.170,4

nema

podataka

-

Ukupno 100 11.704,0 8.014,4 68,7

Izvor: Razvojne mogućnosti ţeljeznice u Hrvatskoj, 2012.

Ţeljeznica je zapostavljena tijekom proteklog desetljeća na račun cestogradnje, što je

rezultiralo njezinim zaostajanjem i gubitkom konkurentnosti u odnosu na druge oblike

prijevoza (Ulaganje u cestogradnju zaustavilo razvoj ţeljeznice, 2009). Na cestogradnju

je otišlo više od 80 posto ukupnih investicija, a na ţeljeznice samo 10 posto iako je bilo

predviĎeno puno više. HŢ Infrastruktura najveći je potencijalni korisnik europskih

fondova idućih godina; u pripremi je 13 projekata teških skoro tri milijarde eura. Tri

velika projekta, vrijednosti 295 mil. eura, Hrvatske ţeljeznice će prijaviti odmah po

ulasku Hrvatske u EU (EU novac za tri pruge, laboratorije i odvodnju, 2013).

Europska unija posvećuje veliku pozornost ţeljezničkoj infrastrukturi izgradnji

učinkovite i tehnološki vrlo razvijene ţeljezničke infrastrukture, koja će se sastojati od

transeuropske mreţe ţeljezničkih pruga za velike brzine i transeuropske mreţe

konvencionalnih ţeljezničkih pruga. Jezgru te ţeljezničke mreţe predstavljaju

47

paneuropski koridori uspostavljeni na meĎunarodnim konferencijama na Kreti 1994. i u

Helsinkiju 1997. godine (Slika 1).

Slika 1: Paneuropski prometni koridori

Izvor: Razvojne mogućnosti ţeljeznice u Hrvatskoj, 2012.

Hrvatski prometni prostor već je prije uključen u mreţu paneuropskih koridora

(cestovni i ţeljeznički X. paneuropski koridor Salzburg – Thessaloniki te ogranci

paneuropskog koridora V.b Budapest – Rijeka i V.c Budapest – Ploče, ali i VII.

paneuropski koridor – rijeka Dunav, koji isto tako ima veliko značenje za razvoj

ţeljezničkog prometa). Potreba za transformacijom ţeljezničkog sustava proizlazi iz

politike Europske unije da usmjeri što veću količinu prometnih potreba prema ţeljeznici

s ciljem rasterećenja cesta i što većih ušteda energije i zaštite okoliša. Uz to, buduća

ţeljeznica EU treba pruţati visoku i sigurnu razinu usluge, koja posluje na trţišnim

principima bez dodatnih dotacija drţave. Hrvatska, kao dio EU mora ţeljeznicu i uvjete

na ţeljeznicama prilagoditi europskim smjernicama (Nacionalni program ţeljezničke

infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012, 2008).

48

Posljednju od komplementarnih studija razvoja prometa u regiji naručila je i financirala

Europska komisija 2002. godine pod naslovom Regionalna studija prometne

infrastrukture Balkana (REBIS). Ova studija, dovršena u srpnju 2003. godine, bavi se

odreĎivanjem osnovne prometne mreţe (Core Network) na području zemalja

jugoistočne Europe. Na teritoriju Republike Hrvatske, REBIS u ovu mreţu uključuje

već odreĎene multimodalne paneuropske koridore, pomorske luke Rijeke, Splita, Ploča i

Dubrovnika, Zračne luke Zagreba, Splita i Dubrovnika te plovne putove Dunava i Save

(Nacionalni program ţeljezničke infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012, 2008).

Interes Republike Hrvatske je da se u meĎunarodne ţeljezničke prometne pravce uvrste

i nove trase budućih ţeljezničkih pruga Zagreb – Maribor – (Graz), kao dopuna

postojećeg ogranka koridora X.a Graz – Maribor – Zidani Most te Rijeka – Trst, kao

dopuna postojećeg ogranka koridora V.b Budapest – Rijeka. Puno veći problem

predstavlja stvarno tehničko-funkcionalno stanje, koje se zbog starosti i dotrajalosti

stalno pogoršava i ima za posljedicu kontinuirano smanjenje dopuštenih brzina vlakova.

TakoĎer, na ţeljezničkoj mreţi RH samo je 9,3% dvokolosiječnih pruga, što u velikoj

mjeri ograničava propusnu i prijevoznu moć pojedinih ţeljezničkih pruga (Nacionalni

program ţeljezničke infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012, 2008).

Dotrajalost i tehničko-sigurnosno stanje pruge onemogućava odrţavanje ukupne duljine

pruga, već samo 45,6% ukupne duljine pruga. Na preostalih 54,4% ukupne duljine, u

razdoblju od pet do osam godina nuţno je obaviti investicijske radove ili veće zahvate u

sklopu odrţavanja. Uz komparativne prednosti (veliki kapacitet, niski utrošak energije,

malo zauzimanje prostora, zaštita okoliša i veći stupanj sigurnosti), ţeljeznica ima i

nedostataka (slaba prilagodljivost promjenama prometnih potreba, zatvorenost i

tehnološka sloţenost sustava, neujednačenost i tehnička neusklaĎenost ţeljezničke

infrastrukture u različitim zemljama, veliki troškovi transformacije i izgradnje

jedinstvene koridorske ţeljezničke mreţe) (Kreč, Hozjan, Golubić, 2012).

Upravo veliki troškovi očekuju Hrvatsku koja će, uz financijsku potporu Europske

unije, povećati izdatke za obnovu ţeljezničke infrastrukture u narednom razdoblju. U

Tablici 6 prikazana je struktura i dinamika financiranja u razdoblju izmeĎu 2008. i

2012. godine.

49

Tablica 6: Struktura i dinamika financijskih izvora u razdoblju 2008.-2012. god. (mln

kn)

IZVORI PO STRUKTURI 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Ukupno

DRŢAVNI PRORAČUN 2.644,1 2.854,9 2.730,9 3.580,9 4.180,9 15.991,7

Odrţavanje ţeljezničke

infrastrukture, upravljanje

ţelj. infrastrukturom i

prometom

1.095,6

1.080,9

1.080,9

1.080,9

1.080,9

5.419,2

Obnova, osuvremenjivanje,

dogradnja i izgradnja ţelj.

infrastrukture

1.548,5

1.774,0

1.650,0

2.500,0

3.100,0

10.572,5

FONDOVI EU 110,0 200,0 250,0 250,0 250,0 1060,0

OSTALI IZVORI (zalihe i

dr.)

102,7 150,0 200,0 250,0 300,0 1002,7

UKUPNO 2.856,8 3.204,9 3.180,9 4.080,9 4.730,9 18.054,4

Izvor: Razvojne mogućnosti ţeljeznice u Hrvatskoj, 2012.

Najavljena značajna ulaganja premašuju iznose navedene u Tablici 6 te Hrvatska,

ukoliko ţeli iskoristiti potencijal prometnog poloţaja, mora biti spremna na

restrukturiranje u svrhu poboljšanja ţeljezničkog prometa.

Transeuropska mreţa i paneuropski koridori postavljeni su tako da postoji više

usporednih prometnih pravaca koji mogu udovoljiti istim prometnim zahtjevima. Zbog

toga, ţeljeznički prometni pravci u Hrvatskoj, uz cestovni i druge vrste prometa, imaju

konkurenciju u ţeljezničkim koridorima susjednih zemalja, pa i šire. Zbog toga je nuţno

ulaganje u izgradnju, dogradnju i osuvremenjivanje glavnih (koridorskih) ţeljezničkih

pruga na teritoriju Republike Hrvatske, i to usklaĎeno sa susjednim zemljama koje se

nalaze na istom koridoru; uz istodobnu modernizaciju i povećanje kapaciteta hrvatskih

luka, jer, u suprotnom, moţe doći do usmjeravanja prometnih tijekova na alternativne

pravce (Nacionalni program ţeljezničke infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012.

godine, 2008).

50

Niti jednoj investiciji se ne smije pristupiti izolirano, već treba obuhvatiti više

projekata povezanih u logičku i prometnu cjelinu. U razdoblju do 2030. završit će

se i drugi projekti na prometnoj infrastrukturi na tri velike grupacije projekata, i to

na X. i V.c paneuropskom koridoru. Nova nizinska pruga Zagreb – Rijeka kao

samostalni objekt ne moţe u potpunosti valorizirati ni sebe ni Luku Rijeka kao

najvećega potencijalnoga generatora prometa. Ona je dio prometno-gospodarstvenog

sustava koji treba u što većoj mjeri valorizirati povoljni zemljopisni poloţaj Hrvatske.

Novim prometnim potrebama potrebno je prilagoditi kapacitete ţeljezničke

infrastrukture. Izvori financijskih sredstava za tako velika ulaganja bit će u

hrvatskom proračunu, kohezijskim fondovima EU, a stvaranjem povoljnih preduvjeta,

u razvoj ţeljezničke infrastrukture mogao bi se uključiti i privatni kapital. Povoljni

geoprometni poloţaj Hrvatske moći će se realizirati samo ako se razina

prometnica podigne na najvišu mjeru. Nakon što su ulaganja u izgradnju

autocesta dovedena do visoke razine, trebaju slijediti ulaganja i u ostalu

infrastrukturu (luke, ţeljeznicu, unutarnje vodne putove, pristaništa na rijekama,

zračne luke i dr.). Tranzitna vaţnost Hrvatske proizlazi iz prostornog poloţaja dvaju

vaţnih transeuropska prometnih pravaca: longitudinalni, koji povezuje Zapadnu i

Srednju Europu s njezinim jugoistokom i Bliskim istokom i transverzalni, koji povezuje

Baltičko more preko srednjeg Podunavlja s Jadranskim morem (Kreč, Hozjan, Golubić,

2012).

Takav prirodni slijed prometnih pravaca preduvjet je ukupnog razvoja Luke Rijeke, a

ujedno i cijele Hrvatske. Luka Rijeka se nalazi unutar gravitacijskog područja

srednjoeuropskih zemalja (MaĎarska, Slovačka, Austrija, Slovenija, juţna Poljska i

juţna Njemačka). Skup sjevernojadranskih luka Kopar, Trst-Monfalcone i Rijeka imaju

slične geoprometne prednosti, a Luka Rijeka ima prednost zbog dubine prilaznog mora

koja omogućuje pristajanje i najvećih brodova. Hrvatsko članstvo u EU otvara granice

za lakše prometovanje robe i putnika što će još više istaknuti komparativne prednosti

prometnica u Hrvatskoj. Učinkovit prometni pristup s juţne strane rasteretio bi

sjeverozapadne luke Europe (na Sjevernom i Baltičkom moru). U najvećem dijelu

prometni tokovi iz smjera Sueskog kanala prolaze Sredozemnim morem odlaze na

sjeverne luke. Time se duljina prijevoza roba iz tog smjera povećava za preko 2.000

Nm, odnosno 5-7 dana plovidbe. Kad bi se aktivirao novi juţni pristup EU, tada bi

51

luke u sjevernom dijelu Jadrana, pa tako i Luka Rijeka, znatno dobile na značenju

(Marković, Muić, Vučić, 2003).

Na području Rijeke, kao središta Primorsko-goranske ţupanije, sijeku se dva iznimno

vaţna prometna koridora: V europski koridor (ogranak Vb) i Jadransko-jonski koridor.

Jadransko–jonski koridor povezuje alpske zemlje te Padsku dolinu, odnosno

najrazvijeniji dio Italije, primorski dio Slovenije preko Hrvatske, juţnih dijelova Bosne

i Hercegovine te Crne Gore, Albanije, Grčke, s Makedonijom, Bugarskom i Turskom.

Koridor Vb povezuje prometne tokove od Budimpešte, koji teku preko Zagreba, prema

Rijeci, odnosno Kvarnerskom zaljevu, povezujući Panonsku nizinu i značajna područja

istočnog dijela središnje Europe s Rijekom, odnosno sjevernim dijelom Jadranskog

mora (Kopar, Venecija, Padska nizina). Pretpostavka značajnijeg preseljenje prometnih

tokova na riječni promet bilo bi potaknuto izgradnjom kanala Vukovar-Šamac. Nakon

njegove izgradnje, trebalo bi kanalizirati rijeku Savu od Šamca do Siska za plovne

gabarite. Uz izgradnju ravničarske pruge, stvorio bi se put za meĎunarodne tranzitne

tokove od Podunavlja do Jadrana i obratno. Tako koncipiran put, uz plovnu kičmu

Europe (kanal Rajna-Majna-Dunav), tvorio bi najpovoljniji kombinirani put od Jadrana

prema zemljama Srednje Europe, a ujedno i vezu Hrvatske prema MaĎarskoj, Austriji,

Njemačkoj i crnomorskim lukama (Marković, Muić, Vučić, 2003).

Primjenjujući pravila o izravnom prijevozu roba iz zemlje izvoznice u zemlju uvoznicu,

Hrvatska, kao članica EU, bliţa je juţnokorejskim brodskim prijevoznicima roba nego

sjeverne luke. Preusmjeravanje dijela uvoza juţnokorejskih proizvoda, koji se više

uvoze nakon što je Sporazum stupio na snagu, na hrvatske luke, cestovne prometnice i

ţeljeznice značio bi razvoj prometne djelatnosti, povećanje lučkog prometa i doprinio

povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

52

6. ZAKLJUĈAK

U radu se nastojala istaknuti vaţnost sklapanja trgovinskih sporazuma te uvidjeti

vaţnost onoga izmeĎu Europske unije i Juţne Koreje za unapreĎenje hrvatske

konkurentnosti.

Preferencijalni trgovinski sporazumi, bilateralni ili multilateralni uvelike pridonose

većoj liberalizaciji trgovine što, osim za drţave potpisnice znači pristup većem trţištu,

znači i povećanu konkurenciju. Zbog takvog dvostrukog učinka, sporazumi imaju

pozitivne i negativne strane, kako za izvoznike tako i za potrošače koji, imajući širu

ponudu proizvoda bolje kvalitete, itekako profitiraju.

Sporazum o slobodnoj trgovini izmeĎu EU i Republike Koreje (EU Korea FTA)

najopseţniji je sporazum ikada u kojem je sudjelovala Europska unija te prvi sa

zemljom partnerom s azijskog kontinenta. Odluka o pokretanju pregovora o takvim

sporazumima o slobodnoj trgovini s trećim zemljama temelji se na ekonomskim

kriterijima u svrhu poboljšanja pristupa europskim tvrtkama vrlo dinamičnom i

konkurentnom azijskom trţištu. O pozitivnom utjecaju ovog Sporazuma na europski

izvoz svjedoče podaci o njegovom povećanju u samo par mjeseci primjene.

Uz carine, koje se ovim ugovorom postepeno ukidaju na industrijske i poljoprivredne

proizvode, tehnički problemi su značajna zapreka u meĎunarodnoj trgovini, a u njih

spadaju tehnički propisi, standardi, postupci ocjene sukladnosti i slični zahtjevi koji su

teret za izvoznike. Sporazum sadrţi niz općih obveza o tehničkim barijerama u trgovini,

uključujući i suradnju na standardima te regulatorna pitanja, transparentnost i

obiljeţavanje/označavanje.

Najvaţniji trgovinski partner Republike Hrvatske su zemlje Europske unije; uvozni

proizvodi u značajnom postotku dolaze i iz azijskih i ostalih europskih zemalja, a

izvozni proizvodi, nakon zemalja EU-a, svoje odredište imaju u ostalim europskim

zemljama.

Hrvatska, kao članica Europske unije, dio je zajedničkog trţišta i stranka svih

trgovinskih ugovora koje je Europska unija sklopila s trećim zemljama i njeni se

proizvodi tretiraju kao europski i značaj ovog Sporazuma za Hrvatsku je dvojak.

53

Hrvatski izvoznici moći će konkurirati na juţnokorejskom trţištu kao ostali i cijenjeni

europski proizvodi visoke kvalitete, posebice poljoprivredni. Nadalje, izvozne hrvatske

industrije imat će priliku proširiti svoje trţište i na taj način utjecati na konkurentski

poloţaj Hrvatske. Osim izvoza vlastitih proizvoda, Hrvatska, zahvaljujući povoljnom

prometnom poloţaju, moţe sudjelovati u uvozu juţnokorejskih proizvoda na trţište EU

kao i izvozu proizvoda EU na trţište Juţne Koreje. Mnogim zemljama izvoznicama u

okruţenju upravo je Jadransko more najbliţi izlaz na more i to im omogućava prijevoz

velike količine proizvoda jeftinijim pomorskim putem. TakoĎer, iz smjera Bliskog,

Srednjeg i Dalekog istoka, hrvatske luke mnogo su bliţe od luka u Sjevernom i

Baltičkom moru što smanjuje vrijeme putovanja, pa tako i troškove.

Maksimalne pozitivne strane ovog Sporazuma Hrvatska moţe ostvariti samo ulaganjem

u prometnu infrastrukturu jer će njenim unaprijeĎenjem, umjesto usporednih prometnih

pravaca, zemlje EU birati upravo Hrvatsku.

Postoji nesrazmjer u razvijenosti prometne infrastrukture; dok je ulaganje u autoceste

dovedeno do visoke razine, obvezna su ulaganja u dotrajalu i zastarjelu ţeljezničku

mreţu, kao i morske luke, posebice Luku Rijeka.

Financijski zahtjevne projekte zasigurno će pomoći Europska unija jer bolja prometna

povezanost Hrvatske znači i bolja prometna povezanost Europske unije od koje će

profitirati sve zemlje članice, pa tako i Hrvatska.

Studije o poboljšanju prometne infrastrukture postoje, preostaje izdvojiti značajna

sredstva kako bi se postigao što bolji učinak i tako ostvarile pozitivne strane

potpisivanja Sporazuma izmeĎu EU i Juţne Koreje.

Razvojem prometa doći će do oţivljavanja područja uz morsku i kopnenu prometnu

infrastrukturu, time do povećanja gospodarske aktivnosti i povećanja konkurentnosti

hrvatskog gospodarstva.

54

LITERATURA

1) ČLANCI

1. A Trigger For Further FTAs, 2010, Asia Monitor: China & North East Asia

Monitor, Vol. 17 Issue 12, online

http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=1b6316f7-61d6-421c-

a8b4-bb28f9a4da0c%40sessionmgr110&vid=2&hid=112 (6.7.2013)

2. EU: Mutual misunderstanding, 2008, Business Eastern Europe. Vol. 37 Issue

41, online http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=255d45da-

0791-4f81-9bc8-4e0d8f58a56b%40sessionmgr112&vid=2&hid=112 (6.7.2013)

3. EU-South Korea free trade agreement heralds new dawn, 2011, Engineer

(Online Edition) online http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=b77b975b-

5b2b-4989-b42d-

c02395333da7%40sessionmgr110&vid=2&hid=112&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l

0ZT1laG9zdC1saXZl#db=bth&AN=79580798 (6.7.2013)

4. Jean-Jacques Grauhar on the EU-ROK FTA, 2011, SERI Quarterly. Vol. 4 Issue

3, online http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=aaff659e-

181b-4f9a-8775-4e1bcb36e19a%40sessionmgr198&vid=2&hid=112, (6.7.2013)

5. Lee, J. 2011, The Korea-EU FTA: Capitalizing on the World's Largest Market,

SERI Quarterly. Vol. 4 Issue 3, online

http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=49f0483c-24bd-4fea-

9759-

a76962a9af13%40sessionmgr113&vid=5&hid=112http://web.ebscohost.com/eh

ost/pdfviewer/pdfviewer?sid=d7fcbe93-54f1-4e91-833a-

ed101e667479%40sessionmgr110&vid=2&hid=112 (6.7.2013)

6. On your marks, get set, wait, 2012, Lawyer, Vol. 26 Issue 12, online

http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=7a919e72-0428-436a-97c2-

c74d5bd97064%40sessionmgr112&vid=2&hid=112&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l

0ZT1laG9zdC1saXZl#db=bth&AN=73781519 (6.7.2013)

7. Park, S.; Yoon, S., 2010, EU Perceptions through the FTA Lens: Main Results

of Interviews among the Korean 'Elites', Asia Europe Journal, v. 8, iss. 2, online

http://www.springerlink.com/content/1610-2932 (6.7.2013)

55

8. Toloken, S., 2013, Free-trade jury out. Plastics News. Vol. 25 Issue 6, online

http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=29562bfc-e0d7-411f-881c-

0e30974b5ee0%40sessionmgr111&vid=13&hid=112&bdata=Jmxhbmc9aHImc

2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=bth&AN=87070645 (6.7.2013)

9. Trade boost, 2011, Country Monitor, Vol. 19 Issue 25, online

http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=78ccdfa8-1e56-4b20-

8e10-6bea6189c016%40sessionmgr115&vid=2&hid=112 (6.7.2013)

10. Widening the FTA net, 2010, Business Asia. Vol. 42 Issue 19, online

http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=c768a8c7-cebe-4252-

9403-29352606129c%40sessionmgr114&vid=2&hid=112 (6.7.2013)

2) ELEKTRONIČKI IZVORI

11. Acquis communautaire, European Union, online

http://europa.eu/abc/eurojargon/ (6.7.2013)

12. Acquis communautaire, Euro-Know, online http://www.euro-

know.org/europages/dictionary/a.html (6.7.2013)

13. An Australia–USA Free Trade Agreement: Issues and Implications, Australian

Governement, Department of Foreign Affairs and Trade, online

http://www.dfat.gov.au/publications/aus_us_fta_mon/chapter3.pdf (6.7.2013)

14. EU-Korea trade agreement: one year on, European Comission, online

http://trade.ec.europa.eu/doclib/press/index.cfm?id=814, (6.7.2013)

15. EU novac za tri pruge, laboratorije i odvodnju, 2013, Poslovni dnevnik, online

http://www.poslovni.hr/eu-fondovi/eu-novac-za-tri-pruge-laboratorije-i-

odvodnju-237737, pogledano (6.7.2013)

16. EU-South Korea Free Trade Agreement 10 key benefits for the European

Union, 2011, online

http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2010/october/tradoc_146695.pdf,

(6.7.2013)

17. Global Competitiveness Index, http://www.gaportal.org, online

http://www.gaportal.org/global-indicators/global-competitiveness-index,

(6.7.2013)

56

18. Hrvatska i Europska unija, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, online

http://www.mvep.hr/hr/hrvatska-i-europska-unija (6.7.2013)

19. Hrvatska na putu u Europsku uniju, Hrvatski sabor, online

http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=385 (6.7.2013)

20. JGL spreman za izazove europskog trţišta, JGL, online

http://www.jgl.hr/hr/novosti-i-mediji/priopcenja-za-tisak/jgl-spreman-za-

izazove-europskog-trzista/ (6.7. 2013)

21. Konkurentska prednost nacija, Nacionalno vijeće za konkurentnost, online

http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?sec=77 (6.7.2013)

22. Kreč, S., Hozjan, T., Golubić, J., 2012, Razvojne mogućnosti ţeljeznice u

Hrvatskoj, Znanstveni skup Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i

osnovne smjernice daljnjeg razvoja, Zbornik radova, Hrvatska akademija

znanosti i umjetnosti, 2012, Zagreb, Hrvatska, 11.04.2012, online

http://bib.irb.hr/datoteka/598003.HAZU2012_Krec.pdf (6.7.2013)

23. Kumulacija-EU, 2013, Hrvatski izvoznici, http://www.hrvatski-

izvoznici.hr/vijesti/rn6jfqakcrggtddy (6.7.2013)

24. Marković, I; Muić M; Vučić D 2003, Poloţaj i perspektive razvoja Luke Rijeka,

Pomorski zbornik, Vol. 41 NO.1, online

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=80117 (6.7.2013)

25. Marotta, D. 2013, The Benefits of Free Trade Agreements: The Country Always

Wins, online www.forbes.com,

http://www.forbes.com/sites/davidmarotta/2013/03/24/the-benefits-of-free-

trade-agreements-the-country-always-wins/2/ (6.7.2013)

26. Nacionalni program ţeljezničke infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012.

godine - vaţeći tekst NN br. 31/2008, online: http://www.poslovni-

savjetnik.com/node/13392 (6.7.2013)

27. Pad izvoza i rast uvoza u prva dva mjeseca, Poslovni dnevnik, 2013, online

http://www.poslovni.hr/hrvatska/pad-izvoza-i-rast-uvoza-u-prva-dva-mjeseca-

237018

28. Pravila Europske zajednice o podrijetlu za opći sustav povlastica-vodič za EU

korisnike, Zagreb, oţujak 2007, online

http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/19274.pdf, (6.7.2013)

57

29. Pregovori EU-Hrvatska, Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj,

online http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=66 (6.7.2013)

30. PreraĎivačka industrija, Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske, online

http://www.mingo.hr/default.aspx?id=3379 (6.7.2013)

31. Prometna infrastruktura, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture,

online http://www.mppi.hr/default.aspx?id=3113 (6.7.2013)

32. Regionalna konferencija o infrastrukturi, logistici i transportu, 2011,

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, online

http://www.mppi.hr/default.aspx?id=8218 (6.7.2013)

33. Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju, Delegacija Europske unije u Republici

Hrvatskoj, online http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=2744

(6.7.2013)

34. Statistički ljetopis Republike Hrvatske, 2011. godina

35. The EU – Korea Free Trade Agreement in practice, Luxembourg, Publications

Office of the European Union, 2011; online

http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2011/october/tradoc_148303.pdf,

(6.7.2013)

36. The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait,

http://kostat.go.kr/KostatEuY12E/EBook.htm, (6.7.2013)

37. The Global Competitiveness Report 2012 – 2013 – The World Economic

Forum, http://www3.weforum.org/docs/GCR2011-

12/CountryProfiles/Croatia.pdf, (6.7.2013)

38. Ugovori o slobodnoj trgovini, Drţavni ured za trgovinsku politiku, online

http://www.dutp.hr/default.aspx?id=43 (6.7.2013)

39. Ulaganje u cestogradnju zaustavilo razvoj ţeljeznice, 2009, Poslovni dnevnik,

online: http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/ulaganje-u-cestogradnju-

zaustavilo-razvoj-zeljeznice-132289, pogledano (6.7.2013)

40. Ugovori o slobodnoj trgovini, Drţavni ured za trgovinsku politiku, online

http://www.dutp.hr/default.aspx?id=43 (6.7.2013)

41. White, D. 2013, Pros & Cons of Free Trade Agreements, online

http://usliberals.about.com/od/theeconomyjobs/i/FreeTradeAgmts_2.htm

(6.7.2013)

58

POPIS TABLICA

Red.

br.

Naslov tablice str.

1. Robna razmjena EU-27 s Juţnom Korejom, razdoblje 2000.-2010.

godine

20

2. Indeks globalne konkurentnosti, Hrvatska, 2011.-2012. i 2012.-2013. 39

3. Detaljan prikaz ocjene Učinkovitosti trţišta roba RH prema GCI, 2012.-

2013.

40

4. Trgovinska razmjena RH NKD-u u tisućama eura, 2009. i 2010. godina 41

5. Usporedba ulaganja u pojedine prometne grane u Hrvatskoj (1992.-

2007.)

45

6. Struktura i dinamika financijskih izvora u razdoblju 2008-2012. god.

(mln kn)

45

POPIS GRAFIKONA

Red.

br.

Naslov grafikona str.

1. Trgovinska razmjena Juţne Koreje sa svijetom 15

2. Robna razmjena Juţne Koreje sa svijetom 2000.-2009. godine 17

3. Robna razmjena EU-27 sa svijetom 2000.-2009. godine 18

4. Trgovinska razmjena EU-27 s Juţnom Korejom 1999-2010. godine 19

5. Uvoz EU-27 iz Juţne Koreje, 2000, 2005. i 2010. godina 21

6. Izvoz EU-27 u Juţnu Koreju, 2000, 2005. i 2010. godina 21

59

7. Trgovinska razmjena Juţne Koreje i pojedinih drţava članica, 2000.

godina

22

8. Trgovinska razmjena Juţne Koreje i pojedinih drţava članica, 2010.

godina

23

9. Smanjenje carina i ukidanje carina 2011.-2019. godine 26

POPIS SLIKA

Red. br. Naslov slike str.

1. Paneuropski prometni koridori 46

60

POPIS PRILOGA

Prilog 1

Trgovinska razmjena Juţne Koreje sa svijetom prema SMTK

(a) uvoz

SMTK

kod Proizvod

mil.

EUR

Udio u ukupnom uvozu

(%)

2000. godina

77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 30166 17

75 uredski strojevi i za AOP 8349 5

76 telekomunikacijski aparati i ureĎaji 6312 4

72

Specijalni strojevi za neke

industrijske 5966 3

34 Plin, prirodni i industrijski 5798 3

67 Ţeljezo i čelik 5755 3

74 Ind.strojevi za opću uporabu 5351 3

51 Organski kemijski proizvodi 5219 3

68 Obojeni metali 4818 3

2009. godina

33 Nafta i naftni derivati 46263 20

77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 30049 13

67 Ţeljezo i čelik 12497 5

34 Plin, prirodni i industrijski 12293 5

28 Mineralne rude i otpatci metala 9769 4

74 Ind.strojevi za opću uporabu 8867 4

32 Kameni ugljen, koks i briketi 7166 3

72

Specijalni strojevi za neke

industrijske 6908 3

51 Organski kemijski proizvodi 6386 3

76 telekomunikacijski aparati i ureĎaji 6188 3

61

(b) izvoz

SMTK

kod Proizvod

mil.

EUR

Udio u ukupnom izvozu

(%)

2000. godina

77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 34469 19

75 uredski strojevi i za AOP 21257 11

78 Cestovna vozila 16713 9

76 telekomunikacijski aparati i ureĎaji 15552 8

65 Tkanine i tekstilni proizvodi 13762 7

33 Nafta i naftni derivati 9931 5

79 Ostala prijevozna sredstva i oprema 9686 5

67 Ţeljezo i čelik 7235 4

57

Plastična materija u primarnim

oblicima 5574 3

84 Odjeća 5443 3

2009. godina

77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 34055 13

79 Ostala prijevozna sredstva i oprema 31254 12

76 telekomunikacijski aparati i ureĎaji 29557 11

78 Cestovna vozila 26021 10

87

Profesionalni i znanstveni

instrumenti 18242 7

33 Nafta i naftni derivati 16965 7

67 Ţeljezo i čelik 12524 5

57

Plastična materija u primarnim

oblicima 9948 4

51 Organski kemijski proizvodi 9211 4

74 Ind.strojevi za opću uporabu 7641 3

Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 120

62

Prilog 2

(a) Uvoz EU-27 iz Juţne Koreje

SMTK kod Proizvod mil. EUR

udio u ukupnom

uvozu (%)

2000. godina

77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 5152 19

75 Uredski strojevi i za AOP 4517 17

78 Cestovna vozila 4072 15

76

Telekomunikacijski aparati

i ureĎaji 3159 12

79

Ostala prijevozna sredstva

i oprema 1532 6

65 Tkanine i tekstilni proizvodi 1107 4

84 Odjeća 960 4

74 Ind.strojevi za opću uporabu 802 3

89 Razni gotovi proizvodi 574 2

67 Ţeljezo i čelik 532 2

2005. godina

76 Telekomunikacijski aparati i ureĎaji 9279 27

78 Cestovna vozila 6279 20

77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 5211 15

75 Uredski strojevi i za AOP 2445 7

79 Ostala prijevozna sredstva i oprema 2242 7

74 Ind.strojevi za opću uporabu 866 3

72

Specijalni strojevi za neke

industrijske grane 794 2

65 Tkanine i tekstilni proizvodi 685 2

87

Profesionalni i znanstveni

instrumenti 649 2

62 Proizvodi od gume 631 2

2010. godina

76 Telekomunikacijski aparati i ureĎaji 6955 18

77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 6749 17

79 Ostala prijevozna sredstva i oprema 6580 17

78 Cestovna vozila 3780 10

87 Profesionalni i znanstveni instrumenti 1729 4

75 Uredski strojevi i za AOP 1461 4

67 Ţeljezo i čelik 1214 3

74 Ind.strojevi za opću uporabu 1189 3

33 Nafta i naftni derivati 1099 3

63

72

Specijalni strojevi za neke

industrijske grane 733 2

Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 115

(b) Izvoz EU-27 u Juţnu Koreju

SMTK

kod Proizvod

mil.

EUR

udio u ukupnom izvozu

(%)

2000. godina

77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 2372 14

74 Ind.strojevi za opću uporabu 1273 8

79

Ostala prijevozna sredstva i

oprema 1212 7

72

Specijalni strojevi za neke

industrijske grane 1007 6

51 Organski kemijski proizvodi 692 4

87

Profesionalni i znanstveni

instrumenti 622 4

71 Pogonski strojevi i ureĎaji 565 3

76

Telekomunikacijski aparati i

ureĎaji 489 3

75 Uredski strojevi i za AOP 475 3

88 Fotografski aparati i oprema 452 3

2005. godina

74 Ind.strojevi za opću uporabu 2042 10

77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 1780 9

78 Cestovna vozila 1301 6

88 Fotografski aparati i oprema 1171 6

87

Profesionalni i znanstveni

instrumenti 1144 6

71 Pogonski strojevi i ureĎaji 976 5

72

Specijalni strojevi za neke

industrijske grane 915 5

51 Organski kemijski proizvodi 901 4

67 Ţeljezo i čelik 890 4

54

Medicinski i farmaceutski

proizvodi 708 3

2010. godina

72

Specijalni strojevi za neke

industrijske grane 3233 12

74 Ind.strojevi za opću uporabu 2995 11

78 Cestovna vozila 2608 9

77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 2036 7

64

71 Pogonski strojevi i ureĎaji 1447 5

54

Medicinski i farmaceutski

proizvodi 1393 5

87

Profesionalni i znanstveni

instrumenti 1335 5

51 Organski kemijski proizvodi 1039 4

67 Ţeljezo i čelik 828 3

79

Ostala prijevozna sredstva i

oprema 682 2

Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 116

Prilog 3

Trgovinska razmjena RH sa skupinama zemalja prema SMTK-u u 2010. godini (iznosi

u 000 eura)

izvoz, 2010. ukupno EU EFTA CEFTA Ostalo

ukupno 8.905.242 5.438.856 102.217 1.665.509 1.698.660

Hrana i ţive ţivotinje 760.272 342.249 3.931 303.200 116.168

Pića i duhan 189.006 55.247 462 117.504 12.459

Sirove materije,

osim goriva 601.539 458.820 3.424 70.307 88.604

Mineralna goriva

i maziva 1.113.105 436.159 7.078 382.915 248.227

Ţivotinjska i biljna

ulja i masti 20.503 11.930 0 8.401 182

Kemijski proizvodi 1.013.481 475.064 4.918 218.032 479.929

Proizvodi svrstani

prema materijalu 1.260.801 855.814 24.251 274.005 109.711

Strojevi i prijevozna

sredstva 2.819.496 1.899.829 48.184 183.968 576.086

Razni gotovi

proizvodi 1.120.098 896.802 9.969 107.177 110.905

uvoz, 2010. ukupno EU EFTA CEFTA Ostalo

ukupno 15.137.011 9.109.602 307.119 811.728 4.908.561

Hrana i ţive ţivotinje 1.360.031 941.667 12.972 123.868 281.522

Pića i duhan 138.220 96.546 160 28.349 13.166

Sirove materije,

osim goriva 255.488 153.725 1.081 40.578 60.104

Mineralna goriva

i maziva 2.843.502 810.381 102.924 70.514 1.859.683

65

Ţivotinjska i biljna

ulja i masti 56.510 28.850 64 18.178 9.418

Kemijski proizvodi 2.137.229 1.660.159 70.500 52.508 354.063

Proizvodi svrstani

prema materijalu 2.724.983 1.998.423 21.319 339.679 365.562

Strojevi i prijevozna sredstva 3.880.431 2.506.256 73.500 51.310 1.249.366

Razni gotovi

proizvodi 1.736.125 909.130 24.597 86.744 715.656

Izvor: izrada studenta prema podacima SLJRH-a, str. 373

Prilog 4

Izvoz i uvoz po sektorima SMTK u 2010. godini

tisuće eura

Izvor: izrada studenta prema podacima SLJRH-a, str. 373

66

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom UTJECAJ TRGOVINSKOG

SPORAZUMA IZMEĐU EU I JUŢNE KOREJE NA KONKURENTNOST

HRVATSKOG GOSPODARSTVA izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc.

Alena Hosta, a pri izradi diplomskog rada pomagao mi je i asistent Vinko Zaninović. U

radu sam primijenila metodologiju znanstveno-istraţivačkog rada i koristila literaturu

koja je navedena na kraju diplomskog rada. TuĎe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i

zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen,

standardan način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je

pisan u duhu hrvatskog jezika.

TakoĎer, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na sluţbenim

stranicama Fakulteta.

Studentica

Irena Jakovljević