SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Sanja Jakelić

MALA I SREDNJA PODUZEĆA POD UTJECAJEM

GLOBALIZACIJE

Na primjeru poduzeća Ilsad d.o.o.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

MALA I SREDNJA PODUZEĆA POD UTJECAJEM

GLOBALIZACIJE

Na primjeru poduzeća Ilsad d.o.o.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika poduzetništva

Mentorica: Prof.dr. sc. Branka Crnković Stumpf

Studentica: Sanja Jakelić

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081115037

Rijeka, svibanj 2013.

SADRŽAJ stranica

1. ..................................................................................................... 1 UVOD

1.1. .................................... 1 PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

1.2. .............................................. 2 RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

1.3. .............................................................. 2 SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

1.4. ............................................................................... 3 ZNANSTVENE METODE

1.5. ....................................................................................... 3 STRUKTURA RADA

2. ............................ 5 POSLOVANJE MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA

2.1. ................ 5 POJMOVNO ODREĐENJE MALOG I SREDNJEG PODUZEĆA

2.2. ..................................................... 7 KARAKTERISTIKE MALIH PODUZEĆA

2.3.

..................................................................................................... 9

ZNAČAJ MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U NACIONALNOJ

EKONOMIJI

3.

.............................................................. 13

PROCES GLOBALIZACIJE I NJEN UTJECAJ NA

POSLOVANJE PODUZEĆA

3.1. .......................................................... 14 POJAM I PROCES GLOBALIZACIJE

3.2. .......................................... 16 PREDNOSTI I NEDOSTACI GLOBALIZACIJE

3.3. .. 18 ZNAČAJ GLOBALIZACIJE I PROCESA INTERNACIONALIZACIJE

4. ....................................... 21 POSLOVANJE PODUZEĆA ILSAD d.o.o.

4.1. ............................................................. 21 OSNOVNI PODACI O PODUZEĆU

4.2. ............................................. 23 MISIJA, VIZIJA I STRATEGIJA PODUZEĆA

4.3. ...................................... 24 PROIZVODNI ASORTIMAN I CILJNO TRŽIŠTE

4.4. ........................................................................................... 27 SWOT ANALIZA

4.5. ........................................................................ 31 ANALIZA KONKURENCIJE

4.6. ................................. 32 FINANCIJSKO POSLOVANJE PODUZEĆA ILSAD

4.6.1. ..........................................................32 BILANCA PODUZEĆA ILSAD d.o.o.

4.6.1. ...........................35 RAČUN DOBITI I GUBITKA PODUZEĆA ILSAD d.o.o.

4.7. .......................... 36 OSVRT NA NAČIN POSLOVANJA PODUZEĆA ILSAD

5.

......................................................................................... 39

PERSPEKTIVA RAZVOJA MALIH I SREDNJIH

PODUZEĆA

6. ...................................................................................... 43 ZAKLJUČAK

LITERATURA..................................................................................... 45

POPIS TABLICA................................................................................. 48

1. UVOD

U vrijeme brzih gospodarskih promjena, globalizacije i nužnosti razvitka

konkurentnosti kako gospodarskih subjekata, tako i samih država, posebna pažnja se

poklanja sektoru malog i srednjeg poduzetništva, i šire, sektoru malog gospodarstva.

Današnja poduzeća pod znatnim su utjecajem globalizacije koja pruža određene

mogućnosti, ali i prijetnje. Ekonomski položaj malih i srednjih poduzeća u

novonastalim uvjetima postaje sve složeniji, njihov životni vijek sve kraći, konkurencija

iz dana u dan sve veće, a potrošači sve zahtjevniji.

U ovom radu analizirani su uvjeti pod kojima djeluju mala i srednja poduzeća u

Republici Hrvatskoj, analizirano poslovanje poduzeća Ilsad d.o.o. iz djelatnosti

proizvodnje proizvoda od plastike za građevinarstvo.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Problem istraživanja ovog rada je pozicija malih i srednjih poduzeća u Republici

Hrvatskoj pod utjecajem globalizacije.

Iz tako definiranog problema proizlazi i predmet istraživanja, a to je utjecaj

globalizacije na efektivnost i efikasnost poslovanja malih i srednjih poduzeća.

Problem i predmet istraživanja se odnose na sljedeći objekt istraživanja: mala i srednja

poduzeća, globalizacija. U radu je prikazana implementacija strategije u proizvodnom

poduzeću Ilsad d.o.o., predstavljen je potencijal poduzeća, strateški ciljevi poduzeća,

prepreke koje susreću, poticaji koji ih vode.

1

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

Iz ključnih odrednica problema i predmeta istraživanja istih, polazimo od osnovne

hipoteze koja glasi:

H1: Sposobnost prilagođavanja malih i srednjih poduzeća promjenama današnjeg

okruženja je preduvjet za održivu konkurentnost i dugoročan rast i razvoj nacionalnog

gospodarstva.

Osnovnu hipotezu provjeravamo pomoću sljedećih pomoćnih hipoteza:

H2: Ulaganje u ljudske resurse, njihovo znanje i usavršavanje, kontinuirani napredak

informacijske tehnologije koja omogućuje bolju i jeftiniju komunikaciju predstavljaju

važan faktor razvoja i profitabilnosti poduzeća.

H3: Poslovanje zasnovano na suvremenim principima upravljanja poduzećem je temelj

razvoja uspješnog poduzeća i osnova postizanja i održavanja konkurentske prednosti.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

U današnje vrijeme ubrzanih globalizacijskih procesa, kojima je izloženo svako

poduzeće, potreba za rastom i razvojem poslovanja veća je nego ikad.

Svrha ovog rada je:

- ukazati na značaj poslovanja malih i srednjih poduzeća za nacionalno

gospodarstvo

- utvrditi način za povećanje ekonomske i poslovne efikasnosti malih i srednjih

poduzeća

- opisati specifičnosti i problem utjecaja globalizacije na poslovanje malih i

srednjih poduzeća

- analizirati poduzeće Ilsad d.o.o., iz djelatnosti proizvodnje proizvoda od plastike

za građevinarstvo, te utvrditi kako se snašlo u promjenama koje donosi

globalizacija.

2

Cilj je istaknuti dva lica globalizacije; sa jedne strane pozitivan i optimističan proces

koji donosi razvitak tehnologije, proširenje tržišta, veći profit i dr., a s druge strane

nužno zlo, prevlast razvijenih zemalja, odnosno kolonijalizma i imperijalizma nad

slabije razvijenim gospodarstvima.

1.4. ZNANSTVENE METODE

Primjenom odgovarajućih metoda znanstvenog istraživanja moguće je uspješno

dokazati prethodno navedene istraživačke hipoteze i izvesti pouzdane zaključke o ulozi

i značaju poslovanja malih i srednjih poduzeća za nacionalno gospodarstvo.

Rad polazi od osnovnih i općih znanstvenih metoda, prije svega deduktivne i

indukativne. Primijenjene su metode analize, kojom se objašnjava položaj malih i

srednjih poduzeća u gospodarstvu, i sinteze, kojom se prilazi proučavanju problema

koje donosi globalizacija. Pouzdanost zaključivanja u ovom radu doprinosi i primjena

istraživačke metode case study, odnosno studije slučaja koja podrazumijeva provjeru

hipoteze na konkretnom primjeru poslovanja poduzeća Ilsad d.o.o.

Za potrebe sekundarnog istraživanja korištena je relevantna literatura iz područja

ekonomije, marketinga, istraživanja tržišta, te povezanih područja, internetske baze

podataka, internetske stranice malih izvoznih poduzeća u Hrvatskoj, Gospodarske

komore i dr., te interni materijali poduzeća Ilsad d.o.o.

1.5. STRUKTURA RADA

Rezultati istraživanja zahtijevaju potrebu da se tematika ovog rada sustavno predoči u

pet međusobno povezanih poglavlja.

U uvodu je formuliran predmet, problem i objekt istraživanja, postavljenje su hipoteze,

navedeni su svrha i ciljevi istraživanja i znanstvene metode koje su korištene u radu, te

obrazložena struktura rada.

3

U drugom dijelu, pod nazivom, Poslovanje malih i srednjih poduzeća definiran je

pojam malog i srednjeg poduzetništva, karakteristike malog i srednjeg poduzetništva, te

značenje istog u nacionalnoj ekonomiji.

Treći dio rada, Proces globalizacije i njen utjecaj na poslovanje poduzeća objašnjava

pojam i proces globalizacije, prednosti i nedostatke globalizacije, te daje značaj

globalizacije i procesa internacionalizacije.

U ključnom, četvrtom dijelu rada, Poslovanje poduzeća Ilsad d.o.o., na primjeru

konkretnog poduzeća analizira se značaj i utjecaj promjena na poslovanje poduzeća,

kroz misiju, viziju i strategiju poduzeća, SWOT analizu, te financijsku analizu

poduzeća.

U petom dijelu, Perspektiva razvoja malih i srednjih poduzeća, nudi rješenja i

mogućnosti za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u suvremenoj okolini.

Zaključak daje kratak osvrt na rezultate istraživanja kojima je dokazana radna hipoteza.

4

2. POSLOVANJE MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA

Poduzetništvo je staro koliko i samo ljudsko društvo, odnosno ljudski rad. Društvene

promjene i gospodarski razvoj uvjetovali su pojavu mnogih profesija, pa tako i

poduzetništva.

U svakom gospodarstvu kao jednom relativno otvorenom sustavu egzistira veći broj

manjih i većih gospodarskih subjekata. Razvijenost i opći uspjeh svakog gospodarstva

ovisi upravo o optimalnom odnosu malih, srednjih i velikih poduzeća. Poduzetnik kao

pojedinac u specifičnim je okolnostima ako se nalazi u malom poduzeću. Nailazi na

brojne probleme kao što su administrativne prepreke, nelikvidnost, otežan pristup

financijama, netransparentnost javne nabave i previsoki porezni nameti. Međutim

postoje brojne mogućnosti za iskazivanje u cilju stvaranja rezultata, odnosno osobnih

koristi zbog brze prilagodljivosti tržišnim promjenama Stoga, poduzetnika u malom

poduzeću treba staviti u središte poticanja kao i unapređivanja svakom gospodarstvu, a

posebice u onima koje se nalaze u poteškoćama (Lacković, 2002, p.14).

2.1. POJMOVNO ODREĐENJE MALOG I SREDNJEG PODUZEĆA

Mala i srednja poduzeća su samostalne gospodarske jedinice koje otvaraju mnoga i

različita radna mjesta te potiču samoodgovorno djelovanje i samorazvoj ljudi više od

velikih poduzeća. Motivacija i zadovoljstvo u radu je u malom poduzetništvu viša zbog

samoodgovornosti i zbog neposrednih osobnih kontakata, tako da mala i srednja

poduzeća potiču kvalitetu života, i to ne samo kod zaposlenih već i kod potrošača. Mala

i srednja poduzeća također osiguravaju konkurenciju i djeluju protiv tendencija

monopolizacije, povećavaju bogatstvo i deferenciranost ponude, osiguravaju slobodu

izbora potrošača te se brže prilagođavaju promjenama potražnje. Općenito su mala i

srednja poduzeća prihvatljivija za okoliš jer upotrebljavaju manje energije i njihova

tehnologija je ekološki prihvatljivija. Udjel malog poduzetništva u izvozu u pravilu je

nizak, no zbog visokospecijalizirana proizvodnje imaju znatan izvozni potencijal

(Škrtić, 2006, p.6).

5

Poduzeće se smatra malim, srednjim ili velikim ovisno o zemlji u kojoj djeluje i o

industrijskoj djelatnosti, ali i o pokazatelju veličine koji se rabi (broj zaposlenika,

ukupni prihodi, ukupna imovina).

Veličina poduzeća u Hrvatskoj regulirana je Zakonom o računovodstvu. Trenutno je u

primjeni Zakon o računovodstvu iz 2007. koji je na snazi od 01.01.2008. godine. U

članku 3. poduzeća se razvrstavaju na:

- mala poduzeća

- srednja poduzeća

- velika poduzeća

Tablica 1. : Kriterij za definiranje veličine poduzeća prema Zakonu o računovodstvu

VELIČINA PODUZEĆA

KRITERIJI

IZNOS U KUNAMA

Ukupna aktiva < 32.500.000,00 kn

Ukupan prihod < 65.000.000,00 kn

MALA PODUZEĆA (trebaju

imati ispunjena 2 od navedena

tri kriterija) Broj zaposlenih < 50

Ukupna aktiva < 130.000.000,00 kn

Ukupan prihod < 260.000.000,00 kn

SREDNJA PODUZEĆA

(trebaju imati ispunjena 2 od

navedena tri kriterija) Broj zaposlenih < 250

VELIKA PODUZEĆA (trebaju premašiti barem 2 kriterija za srednja

poduzeća)

Izvor: Izradila studentica na temelju podataka iz Zakona o računovodstvu

Kao što se može vidjeti iz Tablice 1., u razmatranje se uzimaju tri kriterija od kojih

treba zadovoljiti dva da bi se ušlo u malo, srednje ili veliko poduzeće. Dakle, da bi se

poduzeće tretiralo kao malo, mora imati vrijednost aktive do 32.500.000,00 kn i

6

prosječan broj zaposlenih u jednoj poslovnoj godini do 50. Jasno da su moguće i druge

kombinacije za definiranje malog poduzeća. S druge strane da bi se neko poduzeće

svrstalo u srednje poduzeće prema veličini, mora imati zadovoljen kriterij vrijednosti

ukupnog prihoda do 130.000.000,00 kn i manje od 250 zaposlenih u toku jedne

poslovne godine. I tu su moguće druge kombinacije.

Prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva RH (Narodne novine br. 29/02.)

malo gospodarstvo obuhvaća obrte, zadruge, mala i srednja trgovačka društva, te druge

oblike privatne poduzetničke aktivnosti koji u ukupnosti svojih različitosti dijele velik

broj zajedničkih obilježja po kojima se razlikuju od ostalih gospodarskih subjekata.

Subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje samostalno i trajno

obavljaju dopuštenu djelatnost radi ostvarivanja dobiti i dohotka na tržištu. Razlikuju se

mikro, mali i srednji subjekti malog gospodarstva.

2.2. KARAKTERISTIKE MALIH PODUZEĆA

Mala i srednja poduzeća smatraju se pokretačem gospodarskog razvitka u svim

zemljama, pa tako ni Hrvatska nije izuzetak. Njihova uloga ogleda se u broju takvih

poduzeća te u povećanju zaposlenosti.

Devet od deset poduzeća u Hrvatskoj i u Europskoj uniji spadaju u mala i srednja

poduzeća, među kojima su daleko najveći broj mikro poduzeća s manje od 10

zaposlenih. Najveći dio malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj (39%) bavi se uslužnim

djelatnostima, 32% ih je aktivno u trgovini, a samo 16% bavi se nekom proizvodnom

djelatnošću (Malo i srednje poduzetništvo okosnica gospodarstva u EU i RH, 2007,

www.entereurope.hr).

Najznačajnije karakteristike mali i srednjih poduzeća su (Netahli, 2008, p.2):

- zbog svoje veličine fleksibilnija su što im omogućuje brzu prilagodbu kretanjima na

tržištu

- traže univerzalni tip djelatnika i opreme koji obavljaju raznovrsne poslove u procesu

proizvodnje

7

- posjeduju veću spremnost da staru tehnologiju zamjene novom, a i zamjenu

obavljaju brže

- pružaju širu mogućnost inovativnosti i bržu primjenu novih znanja i poslovnih

modela

- ekonomska samostalnost i spremnost na podnošenje rizika u poslovanju potiče mala

poduzeća da se elastično povezuju i umrežavaju radi ostvarivanja uspješnijeg

zajedničkog poslovanja, ali i lakšeg podnošenja rizika.

Glavna karakteristika malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj je nedovoljno intenzivna

aktivnost u pokretanju novih poslovnih pothvata, malen udio rastućih poduzeća (unatoč

čemu su mala poduzeća jedini dio Hrvatskog gospodarstva koji generira nova radna

mjesta), izloženost jakim administrativnim preprekama, nerazvijenost financijskog

tržišta (prevelika ovisnost o tradicionalnim bankarskim instrumentima) te nedostatak

edukacije fokusirane na razvoj poduzetničkih znanja i vještina (Singer, Lauc, 2004, p.3).

Vlada potiče razvoj malog i srednjeg poduzetništva u suradnji sa specijaliziranim

razvojnim agencijama kroz razne programe, a od velike pomoći je i razvijena

infrastruktura institucija koje pružaju podršku razvoju malih i srednjih poduzeća. No,

osim mjera koje poduzima Vlada potrebno je povećati ekonomsku efikasnost

poslovanja hrvatskih malih i srednjih poduzeća, podići razinu tehničko-tehnološke

opremljenosti, kadrovske stručnosti, menadžerske sposobnosti itd. kako bi se omogućio

daljnji razvoj te prilagodba tržištu, kako domaćem tako i inozemnom (Singer, Lauc,

2004, p.1)

Mala i srednja poduzeća, kao i velika imaju svoje prednosti i nedostatke. Neovisnost u

pokretanju malog poduzeća poduzetnicima omogućuje gotovo u potpunosti autonomno

djelovanje. Međutim, taj velik stupanj autonomnosti prati velika odgovornost za

uspješno poslovanje. Vlasnik poduzetnik često istodobno obnaša ulogu ulagača,

menadžera, knjigovođe, prodavača, marketinškog stručnjaka i dr., pa je zbog toga sam

potpuno odgovoran za svoj poslovni uspjeh. Mala su poduzeća, zbog svoje veličine u

mogućnosti brzo se prilagoditi tržišnim promjenama i novonastalim prilikama, te bez

većih potresa mogu svoju djelatnost preorijentirati sukladno zahtjevima potrošača glede

8

kvalitete, dizajna i sl. Jedan od važnijih razloga osnivanja malog poduzeća je mogućnost

ostvarenja bitno veće zarade u samostalnom poslu od one koju poduzetnik može

ostvariti kao zaposlenik u nekoj kompaniji. Međutim, rizik propadanja je velik jer

poduzetnik raspolaže oskudnim financijskim kapitalnim resursima pa ima malu

mogućnost ublaživanja neuspjelih poslovnih poteza. Zbog toga, broj loših ili pogrešnih

odluka treba svesti na minimum. Također, bez obzira na zalaganje i kvalitetno

odlučivanje poduzetnika, gospodarska recesija ili kriza mogu pogubno utjecati na

poslovanje malih i srednjih poduzeća. Jedna od prednosti osnivanja poduzeća je

sigurnost posla vlasnika i članova obitelji sve dok poduzeće pozitivno posluje

(Prednosti i nedostaci malog poduzeća, 2007, www.dashofer.hr).

Način na koji poduzeće prevladava svoje nedostatke i iskorištava svoje prednosti

uvelike ovisi od okoline koja ga okružuje. Okolina označuje ukupnost činitelja koji

utječu na poslovanje poduzeća, a koje poduzetnik mora respektirati prilikom donošenja

odluka. Razlikuju se dva temeljna segmenta okoline – eksterna i interna okolina (Buble,

2006, p.29). Eksterna okolina obuhvaća sve one segmente okoline koji nisu pod

kontrolom poduzeća a koji indirektno utječu na poduzeće pa ih ono mora promatrati i na

njih reagirati. Interna okoline je onaj dio okoline poduzeća koja se nalazi u njemu

samome pa stoga na nju može u potpunosti utjecati. To je neposredna radna okolina

poduzeća u kojoj se zbivaju svi ključni procesi i događaju za opstanak i razvoj poduzeća

(Buble, 2006, p.45).

2.3. ZNAČAJ MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U NACIONALNOJ

EKONOMIJI

Mala i srednje velika poduzeća igraju važnu ulogu u nacionalnoj ekonomiji, ponajprije

zato što zapošljavaju velik dio radno sposobne populacije i pridonose ostvarivanju

nacionalnog dohotka. Potencijalni su izvori stvaralačke energije koja može pridonijeti

dinamici hrvatskoga gospodarstva. Stoga se poduzetništvo smatra pokretačem

ekonomskog i gospodarskog rasta i ekspanzije, odnosno ima ključnu ulogu u ekonomiji

neke zemlje (Bahtijarević-Šiber i suradnici 2008, p.490.).

9

Prilagodljivost i sposobnost brzog odgovora malih i srednjih poduzeća na promjene

gospodarskih prilika čini ih dragocjenim segmentom gospodarstva. Mala poduzeća

nastaju na poticaj i zbog potreba velikih poduzeća, u smislu dobavljača i pružatelja

usluga. Konačni cilj je stvaranje najdinamičnijeg i međunarodno najusmjerenijeg

sektora gospodarstva, stoga su mala i srednja poduzeća okvir za realizaciju privatnih

poduzetničkih inicijativa, koje čine osnovu gospodarstva i socijalne uključenosti u širem

smislu. Sektor malih i srednjih poduzeća ima značajan udio u hrvatskom gospodarstvu

zbog svog doprinosa zapošljavanju, stvaranju društvenog bruto proizvoda te udjela u

izvoznim aktivnostima. Ona čine 99,5% ukupnog broja registriranih poslovnih

subjekata. Od 2001. do 2011. godine broj malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj se

povećao za 71%, a broj velikih poduzeća smanjen je za 34% (Alpeza i suradnici, 2011,

p.13).

Tablica 2.: Struktura poduzeća s obzirom na veličinu poduzeća u 2001. i 2010. godini

2001. 2010.

Broj subjekata % Broj subjekata %

Sektor malih i srednjih poduzeća

Mala poduzeća

Srednja poduzeća

56.416

54.213

2.203

99

96.383

95.004

1.379

99,5

Velika poduzeća 571 1 375 0,5

Ukupno 56.987 100 96.758 100

Izvor: Alpeza i suradnici, 2011, p.13

Gustoća malih i srednjih poduzeća mjeri se brojem malih i srednjih poduzeća na 1.000

stanovnika. U razdoblju od 2001. do 2010. godine u Hrvatskoj je povećana gustoća

malih i srednjih poduzeća sa 12,71 u 2001. godini na 22,47 u 2010. godini, kao rezultat

povećanja broja malih i srednjih poduzeća i smanjenja broja stanovnika.

10

Značaj sektora malih i srednjih poduzeća u hrvatskom gospodarstvu može se valorizirati

kroz primjenu tri temeljna kriterija: udio u bruto domaćem proizvodu, udio u

zaposlenosti i udio u izvozu.

Tablica 3.: Veličina poduzeća i BDP, zaposlenost i izvoz u 2009. i 2010. godini

Veličina poduzeća

Mala Srednja Velika

Ekonomski

kriterij

valorizacije

sektora 2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010.

BDP (udio) 33,8% 33,3% 19,3% 18,3% 46,8% 48,4%

Zaposlenost

(udio) 47,2% 48,3% 18,9% 18,3% 33,9% 33,4%

Izvoz

(udio) 18,9% 20,1% 21,7% 21,0% 59,4% 58,9%

Izvor: Alpeza i suradnici, 2011, p. 14

Mala i srednja poduzeća ostvaruju značajan udio od 51,6% u bruto domaćem proizvodu,

66,6% u zaposlenosti i 41,1% u izvozu Hrvatske.

Analiza strukture gospodarstva prema različitim kriterijima daje odgovor na pitanje o

važnosti malih i srednjih poduzeća u nekom gospodarstvu. U Hrvatskoj mala i srednja

poduzeća su najbrojnija poduzeća, zapošljavaju dvije trećine broja zaposlenih, ostvaruju

nešto manje od polovice ukupnog izvoza. Generator su novih radnih mjesta, inovacija,

gospodarske dinamičnosti i jačeg društvenog uključivanja u Europsku uniju.

Hrvatska je započela svoj put integracije u Europu prelaskom s državno reguliranog

tržišta na slobodnu tržišnu politiku. Uspjeh integracije ovisi o gospodarskoj

razvijenosti, odnosno jazu između hrvatskog gospodarstva i gospodarstva EU. Kako u

gospodarskom razvoju Hrvatske značajnu ulogu igra malo i srednje poduzetništvo,

stupanj njegovog razvoja bit će temeljna pretpostavka za integriranje Hrvatske u EU.

11

Uspjeh ulaska Hrvatske u Europu povezan je s oslobađanjem intelektualnog potencijala

i njegovim uključivanjem u razvoj poduzetništva, a kao ključne preduvjete za uspjeh

integracije se mogu izdvojiti: obrazovanje, znanje, informacije, odgovarajuće strategije i

kultura (Bogović, 2006, p.36). Hrvatska se po uloženim sredstvima u istraživanje i

razvoj nalazi na niskom mjestu jer naša poduzeća ulažu tek 10% svojih prihoda u

obrazovanje i razvoj dok svjetske kompanije u njih ulažu oko 50% svojih prihoda.

Ukupni izgledi poduzeća u sektoru malog gospodarstva u Hrvatskoj za unapređenje

gospodarske učinkovitosti i zaposlenosti, zbog istraživanja i razvoja, u budućnosti nisu

ohrabrujući. S obzirom na veću stranu konkurenciju u budućnosti, Vlada će morati

poduzeti korake da hrvatski mali gospodarstvenici ne ostanu opterećeni zastarjelim

postrojenjima, opremom i proizvodima.

12

3. PROCES GLOBALIZACIJE I NJEN UTJECAJ NA

POSLOVANJE PODUZEĆA

Svijet novog doba obilježen je ubrzanim protokom informacija, kapitala, usluga,

proizvoda i ljudi, tendencijom brisanja međudržavnih granica i novim društvenim,

političkim, ekonomskim i kulturnim odnosima, potpuno drugačijima od onih kakve smo

od ranije poznavali. Teoretičari globalizacije u tom kontekstu govore o povezanosti

svijeta koji počiva na informacijskoj tehnologiji i planetarnoj komunikaciji, što uvjetuje

stalno ulaganje u znanje, tehnologije, istraživanje i razvoj. Tko jednom počne zaostajati

u procesu globalizacije ili se na vrijeme ne uključi u suvremene procese, bitno zaostaje

(Lončar, 2005, p.92).

Danas, u uvjetima velikih promjena i sve veće globalizacije tržišta, hrvatska su

poduzeća da ne bi zaostala u tržišnom natjecanju, prisiljena pronalaziti i primjenjivati

nova tehnička i tehnološka rješenja, ali i prilagođavati svoju organizaciju novonastalim

uvjetima. Stoga je važno promišljati uporabu novih teorijskih spoznaja u području

organizacije i menadžmenta s ciljem dosezanja konkurentnosti na svjetskoj razini.

Razvoj, unaprjeđenje i standardizacija poslovnih procesa te promjene u organizacijskoj

kulturi su nužni za prilagodbu poduzeća globalizacijskim zahtjevima. Današnja

poduzeća su pod znatnim utjecajem globalizacije koja pruža određene mogućnosti, ali i

prijetnje. Pri tome treba naglasiti da nema ekonomskog rasta i razvoja bez društvenih i

moralnih posljedica i implikacija.

Turbulentna okolina i aktualni gospodarski uvjeti prisiljavaju poduzeća na brzo i

fleksibilno prilagođavanje promjenama. Mala i srednja poduzeća se vrlo često susreću s

ograničenjima, izazvanima prvenstveno zbog nedostatne edukacije fokusirane na razvoj

poduzetničkih znanja i vještina, nedovoljno intenzivne aktivnosti u pokretanju novih

poslovnih pothvata, te nedovoljnog anticipiranja promjenjive eksterne i interne okoline

(Alpeza i suradnici 2011, p. 9).

13

3.1. POJAM I PROCES GLOBALIZACIJE

Pojam globalizacije izveden je iz riječi ˝global˝što znači ukupnost, a globalizam je način

gledanja na zbivanja u globalu. Globalizacija bi tako podrazumijevala socijalni proces

koji teži sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta (Turek, 1999, p.159).

Globalizacija kao svjetski proces je značajno utjecala na svjetsku ravnotežu kroz

umrežavanje svijeta u svim područjima ljudske međuzavisnosti, od gospodarskih preko

političkih do kulturnih sustava. Uz sve prisutniju gospodarsku nesigurnost, deregulaciju

društvenog sektora i promijenjenu ulogu države, na globalnoj razini se pojavio i niz

novih čimbenika među kojima se ističu: globalno širenje tržišta usmjereno prema

gospodarskoj i financijskoj integraciji, prihvaćanje zajedničke agende za rješavanje

gorućih problema čovječanstva (Bedeković, 2010, p.11). Odnosno, to je pojava koja je

dovela do globalne konkurencije i globalnih tržišta i koja se smatra pokretačkom

snagom nove ekonomske ere. Taj proces organizacije širom svijeta prisiljava da o

konkurentnosti svojih proizvoda razmišljaju u svjetskim okvirima te da neprestano

razvijaju u unaprjeđuju svoje globalne konkurentske prednosti. No globalizacija je i

novi koncept prema kojemu ekonomijom upravljaju kupci, tražeći proizvode više

kvalitete, uz veću uslugu i nižu cijenu (Bahtijarević-Šiber, Sikavica, Pološki Vokić,

2008, p.472).

Počeci globalizacije sežu u vrijeme pojave prvih država i njihovih nastojanja za

uspostavom tržišta sa susjedima, iz čega je vidljivo da su se prvi oblici globalizacijskih

procesa pojavili u davnoj povijesti. Prije nekih 150 godina, smanjivanje troškova

komunikacije i transporta dovelo je do pojave onoga što se može smatrati prethodnikom

globalizacije. Snažan razvoj globalizacijskih procesa u suvremenom smislu nastupa s

pojavom prve industrijske revolucije početkom 19. stoljeća, kada dolazi do jačeg

povezivanja svjetskog gospodarstva uslijed pojave novih tehničkih i tehnoloških

otkrića. Do tada je većina trgovine bila lokalna: upravo su promjene u devetnaestome

stoljeću dovele do formiranja nacionalnih gospodarstava i pridonijele jačanju

nacionalne države (Stiglitz, 2009, p.41). Razdoblje nakon drugog svjetskog rata, kada

počeci uvođenja informatičke tehnologije omogućavaju povezivanje geografski

14

udaljenih područja utjecalo je na jačanje i učvršćivanje suvremenih globalizacijskih

procesa. Pad Berlinskog zida obilježio je 1989-tu godinu, označivši kraj bipolarne

podjele svijeta na Istok i Zapad sukobljene u hladnom ratu (Bedeković, 2010, p.14).

Pojam globalizacije je postao popularan posebno tijekom 1990-ih godina. Tehnološke

inovacije (poput World Wide Weba koji ujedinjuje) koje su pridonijele sniženim

troškovima proizvodnje, ponovno su potakle globalizaciju u posljednjih pola stoljeća,

koja je bila unazađena tijekom razdoblja dvaju svjetskih ratova (Kandžija, Cvečić 2010,

p.323).

Kada se govori o nastanku globalizacije svakako se mora spomenuti Opći sporazum o

carinama i trgovini - GATT (General Agreement on Tariffs and Trade) i značenje što ga

je imalo smanjenje trgovačkih carina među zemljama. Ono je pridonijelo jačem

međusobnom trgovinskom povezivanju. Sustav GATT-a je bio izgrađen na principu

nediskriminacije; zemlje neće diskriminirati druge članice GATT-a. to je značilo da će

svaka zemlja tretirati sve ostale jednako – sve će biti najpovlaštenije. Uz to je išao i

princip nacionalnog tretmana da će se strani proizvođači tretirati jednako i da će biti

podložni istim regulativama kao i domaći proizvođači (Stiglitz, 2009, p.95).

Transformacija GATT-a kao privremene institucije, u Svjetsku trgovinsku organizaciju

(WTO) postavlja novi međunarodni okvir multilateralnim trgovinskim pregovorima

(Lončar, 2005, p.93) . Posebno važan rezultat je liberalizacija međunarodne razmjene.

Liberalizacija, odnosno ukidanje vladinih intervencija na financijskom tržištu i tržištu

kapitala, te ukidanje trgovačkih prepreka, ima različite oblike. Oblik liberalizacije koji

ima široku potporu jest liberalizacije trgovine. Liberalizacija trgovine trebala bi

povećati prihod neke zemlje, jer prisiljava gospodarstvo da resurse, koji se neučinkovito

iskorištavaju, prebaci u one grane koje ih mogu učinkovitije upotrijebiti, odnosno da

iskoristi svoju komparativnu prednost (Stiglitz, 2004, p.79)

Dakle, globalizacija obuhvaća mnogo stvari: međunarodni protok ideja i znanja,

razmjenu među kulturama, svjetsko civilno društvo i svjetski pokret za okoliš. Općenito

gledano, globalizacija je povećanje međunarodne razmjene na tržištima dobara, usluga i

tržištu nekih faktora proizvodnje, uključujući rast i razvoj institucija koje premošćuju

15

nacionalne granice – poduzeća, vlade, međunarodne institucije i nevladine udruge

(Stiglitz, 2009, p.26). Jednostavnije rečeno, globalizacija je pomicanje ljudske suradnje

preko nacionalnih granica. Ekonomska globalizacija omogućuje rastuću globalnu

integraciju putem trgovine, financijskih tijekova i znanja, odnosno korištenja faktora

proizvodnje na globalnoj razini. Omogućuje pomak prema ekspanzivnoj i slobodnoj

međunarodnoj distribuciji resursa, bez ograničenja u trgovinskom i ekonomskom

smislu. Otvorenost međunarodnih tržišta predstavlja ogroman potencijal za rast i

zaposlenost s koristima za sve, ali očituje se i destabilizirajući utjecaj na gospodarski

sustav (Kandžija, Cvečić, 2010, p.323).

Globalizacija je prvotno usmjerena na liberalizaciju faktora proizvodnje, te

standardizaciju, pod čijim je izrazitim pritiskom sektor malog i srednjeg poduzetništva.

Posebno važni učinci globalizacije su učinci na informacije i tehnologiju, koje posebno

prati razvoj interneta, te zaštita okoliša.

3.2. PREDNOSTI I NEDOSTACI GLOBALIZACIJE

Velika je nada globalizacije da će povećati životni standard širom svijeta, da će

siromašnim zemljama dati pristup inozemnim tržištima kako bi mogle prodavati svoja

dobra, dopustiti ulazak stranim ulaganjima koja će proizvoditi nove proizvode po nižim

cijenama, te otvoriti granice tako da ljudi mogu putovati u inozemstvo da se obrazuju,

rade i šalju kući zarade kako bi pomogli svojim obiteljima i financirali nova poduzeća.

Globalizacija ima potencijal da donese globalnu korist ljudima i u zemljama u razvoju i

u razvijenom svijetu (Stiglitz, 2009, p.26).

Može se reći da je globalizacija jedan od najvećih izazova i istodobno velika prijetnja za

suvremene organizacije i društva u cjelini. Iako se pojam globalizacije najčešće veže za

nove mogućnosti koje donosi nacijama i organizacijama, ona uz prednosti ima i

nedostatke prikazane u Tablici 4.

16

Tablica 4.: Prednosti i nedostaci globalizacije

Prednosti globalizacije

nova i veća tržišta

nove mogućnosti ulaganja

pristup novim tehnologijama, novim tržištima rada, kapitala, sirovina i

sl.

veća produktivnost i organizacijska uspješnost, što dovodi do

ekonomskog rasta i napretka, odnosno višega životnog standarda

iskorištavanje ekonomije obujma

Nedostaci globalizacije

novi konkurenti

nova tržišta, odnosno uvjeti poslovanja (zakonodavni, politički,

ekonomski, kulturalni, tehnološki i sl.)

kompleksnost poslovanja i nepredvidive promjene

veliki logistički problemi

nema univerzalnih menadžerskih praksi i pristupa (upravljanje

organizacijama i ljudima potrebno je prilagoditi specifičnim

čimbenicima iz okruženja)

Izvor: Bahtijarević-Šiber, Sikavica, Pološki Vokić, 2008, p.475

Otvorenost međunarodnih tržišta predstavlja ogroman potencijal za rast i zaposlenost s

koristima za sve, ali očituje se i destabilizirajući utjecaj na gospodarski i socijalni

sustav. Gospodarska globalizacija poprima različite forme, prvotno usmjerene na

liberalizaciju faktora proizvodnje, te standardizaciju, pod čijim su izrazitim pritiskom

mali i ograničeni gospodarski sustavi (Kandžija, Cvečić 2010, p.324). Dakle, globalno

tržište i globalna konkurencija utječu na makrookruženje i na mikrookruženje, odnosno

donose prijetnje i prilike za nacionalne ekonomije i za organizacije, njihov menadžment

i ostale zaposlenike. Utjecaj globalizacije posebice je značajan na mikrorazini , zbog

17

toga što su čak i one organizacije koje nemaju globalnih ambicija prisiljene

zadovoljavati globalno postavljene standarde kako bi zaštitile svoj udio na domaćem

tržištu. Dakle, za one suvremene organizacije koje žele rasti, razvijati se i biti uspješne

prisutnost globalnog više nije izbor, već strateški imperativ (Bahtijarević-Šiber,

Sikavica, Pološki Vokić, 2008, p.475).

Izlazak na strana tržišta zahtjeva u odnosu na poslovanje na domaćem tržištu dodatna

znanja i menadžmenta i zaposlenika. Ta znanje ne znače samo upotrebu drugog jezika u

poslovanju u odnosima s inozemstvom, već su to i poznavanje uvjeta poslovanja na

stranome tržištu, zakona i regulacije poslovanja, kulture sl. Mala i srednja poduzeća u

usporedbi s velikim, teško mogu zaposliti ljude s navedenim znanjima jer je trošak

njihova zapošljavanja proporcionalno veći za mala i srednja poduzeća. Velika poduzeća

raspolažu značajnim ljudskim resursima koji mogu prihvatiti dodijeljene obveze,

istodobno imaju razvijene procese i kapacitete za zapošljavanje, za odabiranje i

integriranje zaposlenika. Budući da raspolažu velikim financijskim sredstvima, velika

poduzeća mogu privući i radnike sa stranog tržišta koji već posjeduju tražena znanja, a s

malim i srednjim poduzećima to najčešće nije slučaj. Mala i srednja poduzeća taj

nedostatak mogu prevladati stvaranjem partnerskih odnosa sa stranim poduzećima,

uključivanjem u međunarodne klastere ili bilo kojim drugim oblikom strateškog saveza

sa stranih poduzećima, što im može omogućiti potpuniji uvid u strano tržište (Škrtić,

Mikić, 2009, p.302).

3.3. ZNAČAJ GLOBALIZACIJE I PROCESA INTERNACIONALIZACIJE

Proces internacionalizacije jest jednostavno širenje ekonomske aktivnosti izvan granica

domicilne ekonomije, a to se reflektira kvantitativnim promjenama koje dalje vode

ekstenzivnijoj zemljopisnoj organizaciji ekonomske aktivnosti. Internacionalizacija je i

jedan od osnovnih elemenata globalizacije, koja osim širenja ekonomske aktivnosti

izvan granica nacionalne ekonomije obuhvaća i funkcionalnu integraciju takvih

međunarodno dislociranih aktivnosti, a to se reflektira ponajprije kvalitativnim

promjenama u organizaciji ekonomskih aktivnosti (Škrtić, Mikić, 2009, p.293).

18

U političkim, tehnološkim i ekonomskim promjenama možemo pronaći izvore

povećanja internacionalizacije malih i srednjih poduzeća. Osnivanje Svjetske trgovačke

organizacije (WTO) dovelo je do liberalizacije međunarodnih trgovačkih uvjeta.

Liberalizacija trgovine pridonosi značajnome povećanju svjetske razmjene, odnosno

olakšava pristup stranim tržištima, ali i povećava konkurenciju na domaćem tržištu

(Kandžija, Cvečić, 2010, p.324). Liberalizacija svjetske trgovine očituje se kroz proces

carinske erozije i ukidanje mjera necarinske zaštite. Rezultat te liberalizacije golemi je

rast međunarodne razmjene u posljednjih pola stoljeća, što se također veže uz proces

ekonomske globalizacije. Rast izvoza ovisi o proizvodnji i karakteristikama potražnje za

proizvodima koje se izvoze, pri čemu najveće koristi imaju zemlje koje su se

specijalizirale za industrijske proizvode, dok trgovina primarnim proizvodima može čak

i pogoršati uvjete razmjene i pojačati nezaposlenost domaćih resursa. Koristi od

liberalizacije zahtijevaju određeno vrijeme, odnosno dodatne troškove prilagodbe

(Kandžija, Cvečić, 2010, p.337).

Liberalizacija kao proces pomogla je u stvaranju jedinstvenoga tržišta, čime je mala i

srednja poduzeća koja žele opstati na tržištu natjerala, da se uključe u međunarodnu

tržišnu utakmicu. Tehnologija, posebno razvoj interneta je značajno poboljšala pristup

informacijama, a razvitak telekomunikacija omogućio je upravljanje zemljopisno

dislociranom proizvodnjom. Političke promjene i smanjenje cijena transporta i

komuniciranja dovele su do internacionalizacije u strukturi proizvodnje i do povećanja

međunarodne konkurencije. Razvijanje međunarodnih veza ključni je instrument u

procesu internacionalizacije čak i za mala i srednja poduzeća. Drugim riječima, postoji

potreba za utvrđivanjem više holističkog pristupa analizi procesa internacionalizacije

zato što je navedeni proces znatno širi od same ambicije prodavanja proizvoda i usluga

na stranim tržištima (Škrtić, Mikić, 2009, p.293).

Motivi za ulazak u proces internacionalizacije znatno se razlikuju od motiva poduzeća

za ulazak u poduzetničku aktivnost. Poduzetnici koji u poduzetničke vode ulaze samo

radi ostvarivanja profita najvjerovatnije nikada neće izići na međunarodna tržišta, a oni

koji su motivirani nečim drugim, poput samoostvarenja, samodokazivanja, težnje za

stvaranjem novoga, mogu pozitivno odgovoriti na izazove internacionalizacije. Osnovni

19

motivi ulaska malih i srednjih poduzeća na strana tržišta jesu nova i veća tržišta ponude

sirovina i materijala i potražnje gotovih proizvoda. Mala i srednja poduzeća

usredotočena na iskorištavanje ekonomije obujma mogu biti motivirana ulaskom u

proces internacionalizacije da bi dobila pristup (Škrtić, Mikić, 2009, p.294):

- tržištima – razlog je za to proširenje i diferenciranje tržišta, lansiranje novih

proizvoda ili usluga, ili povećanje međunarodne konkurencije na domaćem

tržištu,

- dobavljačima – vođeni racionalizacijom proizvodnje i potrebom da minimiziraju

troškove radne snage.

Osim osnovnih motiva postoji i niz drugih motiva koji male i srednje poduzetnike

potiču na ulazak na strana tržišta, a povezani su sa strateškim razvojem poduzeća.

Poduzeća da bi povećala konkurentnost teže unapređenju inovativnih sposobnosti

uvođenjem novih proizvoda i usluga na tržište. Neka poduzeća traže pristup stvaranjem

strateških saveza i suradnjom. Dakle, internacionalizacija poduzeća je proces koji

dovodi do velikih promjena u poduzeću, koji se ranije uglavnom provodio u velikim

poduzećima zbog limitiranosti resursa u malim poduzećima. Mala si poduzeća ne mogu

priuštiti ozbiljnu studiju istraživanja stranih tržišta da bi prikupili informacije i znanja

potrebna za odluku o optimalnom nastupu. Problem je i taj što većina malih poduzeća u

Hrvatskoj nema nikakvo ili ima vrlo oskudno internacionalno iskustvo, za razliku od

velikih poduzeća. Globalno okruženje u kojem danas poduzeća posluju uvelike je

složenije nego u vrijeme kada su velika poduzeća internacionalizirala svoje poslovanje.

20

4. POSLOVANJE PODUZEĆA ILSAD d.o.o.

Svrha postojanja i glavni cilj svakog poduzeća je uspješno poslovanje, poslovanje koje

donosi dobit. To se poslovanje odvija u određenoj okolini koja ima svoja pravila i

očekivanja., u okvirima ograničenog prirodnog okoliša, tržišta, te zaposlenicima koji

imaju svoje težnje.

Uspješnost poslovanja može se odrediti s različitih stajališta. Sa stajališta inženjera

poduzeća Ilsad d.o.o., posao je uspješno obavljen ako se proizvede stolarija izvrsnih

tehnoloških svojstava, te ako su se u izradi poštivali normativi sirovina i materijala. S

ekonomskog stajališta smatra se da je poduzeće ostvarilo cilj poslovanja ako je ostvarilo

povoljan ekonomski uspjeh. Za ekonomsku uspješnost poslovanja poduzeća osobito je

značajno da li izrađeni proizvodi i pružane usluge udovoljavaju zahtjevima kupaca, da li

su sredstva koja su bila na raspolaganju utrošena racionalno, odnosno da li je

poslovanjem ostvaren i najveći mogući iznos za naknadu utrošenih sredstava i za dobit

poduzeća.

4.1. OSNOVNI PODACI O PODUZEĆU

Poduzeće Ilsad d.o.o. osnovano je 1992. godine sa sjedištem u Ozlju (karlovačka

županija) i u 100%-tnom je privatnom vlasništvu Željka Hrastova. Osnovna djelatnost

poduzeća je proizvodnja proizvoda od plastike za građevinarstvo.

Tablica 5: Osnovni podaci o poduzeću Ilsad d.o.o.

Naziv poduzeća Ilsad d.o.o.

Sjedište Ozalj, kolodvorska cesta 29a

Matični broj 297127

Oblik vlasništva Privatno

Glavna djelatnost Proizvodnja proizvoda od plastike za građevinarstvo (2223)

Rukovodeća osoba Željko Hrastov, direktor

Veličina poduzeća malo

Izvor: Izradila studentica

21

Prema kriterijima Zakona o računovodstvu za određivanje veličine poduzeća, svrstava

se u mala poduzeća, vidljivo iz tablice 6.

Tablica 6: Podaci o broju zaposlenih, ukupnoj aktivi, prihodu, rashodu i dobiti

poduzeća Ilsad d.o.o.

2012.

Broj zaposlenih 53

Ukupna aktiva 26.684.252

Ukupni prihod 24.055.586

Ukupni rashod 23.750.457

Dobit nakon oporezivanja 213.510 Izvor: Izradila studentica na temelju podataka FINE

Poduzeće nakon osnivanja započinje sa proizvodnjom PVC stolarije. Nekoliko godina

kasnije uočene su prilike u okolini poduzeća, a resursi kojima je poduzeće raspolagalo

su se činili solidnom bazom za daljnji rast i razvoj poduzeća, pa je donesena odluka o

uvođenju novog proizvodnog programa - aluminijske stolarije. U to vrijeme poduzeća

kojima je proizvodnja aluminijske stolarije bila osnovna djelatnost, odlazila su u stečaj.

U novonastaloj situaciji vlasnik poduzeća Ilsad d.o.o., Željko Hrastov je vidio priliku i

odlučio je iskoristiti (Ilsad d.o.o tvornica PVC i Alu stolarije 2012, http://www.ilsad.hr).

Ratne i poslijeratne godine bila su nezahvalna vremena, posebice za male poduzetnike.

Vlasnik poduzeća, Željko Hrastov kaže da je u prilog rasta njegovog poduzeća u tim

godinama utjecalo propadanje uhodanih i uglavnom poduzeća u vlasništvu države. Na

tržištu na kojem je postojala potražnja, ponuda se smanjivala i tako povećane šanse

malim poduzetnicima za dobivanje poslova.

Zbog postignute pokrivenosti, zasićenosti i problema na domaćem tržištu, poduzeće je

odlučilo uči na inozemno tržište u potrazi za dodatnom potražnjom. Osnovni motivi

ulaska na inozemna tržišta su poboljšanje konkurentnosti poduzeća na osnovi osnovnih

ekonomskih parametara kao što su veličina tržišta i troškovi. Veće tržište može biti

tržište gotovih proizvoda ili tržište sirovina ili drugih inputa, odnosno mogućnost

22

povećanja prodaje zbog veličine tržišta i kupovne moći na drugim tržištima, veća

dostupnost resursa po cijeni, kvaliteti, novoj tehnologiji, veći broj tržišta za plasman

proizvoda i nabavku resursa. Marketinške aktivnosti prvo su bile usmjerene na

geografski bliske zemlje.

Na početku svog rada, poduzeće je brojalo svega 10-ak zaposlenih, koji se

kontinuiranim usavršavanjem znanja iz područja proizvodnje proizvoda od plastike za

građevinarstvo, praćenjem stručne literature i sudjelovanjem na seminarima i

savjetovanjima usavršavaju u proizvodnji proizvoda poduzeća. Rast obima posla doveo

je do dogradnje i modernizacije poduzeća, te danas Ilsad d.o.o. zapošljava 53 djelatnika

koji na 3500m2 proizvodnog prostora i najmodernijim CNC strojevima i obradnim

centrima proizvode vrhunsku stolariju. Stručni kadar poduzeća se sastoji od dva

diplomirana inženjera, četiri inženjera, pet tehničara koji su velikim dijelom prošli

školovanja u Njemačkoj i dorasli su svim izazovima koji kvalitetan proizvod zahtjeva.

Pored toga, u poduzeću je na snazi tendencija da se poveća broj radnih mjesta za mlade

i perspektivne radnike (Ilsad d.o.o tvornica PVC i Alu stolarije 2012,

http://www.ilsad.hr).

Kako bi se poduzeće uspješno razvijalo i steklo značajnu poziciju u svojoj djelatnosti u

uvjetima velike tržišne konkurencije (pod utjecajem globalizacije), na prvom mjestu je

kvaliteta i postojanost proizvoda, poštovanje rokova, kao i visok stupanj radne

discipline. Poduzeće je posebnu pažnju posvetilo primjeni suvremene tehnologije u

procesu proizvodnje kako bi na taj način osiguralo stalnu kvalitetu i bolju

produktivnost.

4.2. MISIJA, VIZIJA I STRATEGIJA PODUZEĆA

Kada je gospodin Hrastov 1992. godine odlučio osnovati poduzeće Ilsad d.o.o. imao je

jasnu viziju: Postati jedan od vodećih proizvođača PVC stolarije u Hrvatskoj,

modernom, fleksibilnom i stabilnom organizacijom, profesionalnim pristupom

djelatnika, te ime Ilsad postaviti kao sinonim za kvalitetu i pouzdanog partnera i van

hrvatskih granica.

23

Misija poduzeća je kontinuiranim razvojem proizvoda i proizvodnje, usvajanjem novih

tehnologija i znanja, neprekidnom edukacijom sadašnjih i budućih djelatnika nuditi

tržištu proizvode koji po kvaliteti, dizajnu i cijeni konkuriraju europskim i svjetskim

markama, te time postići zadovoljstvo i kvalitetu življenja kupaca. Stručni i radni

potencijali, suvremena sredstva rada i dugogodišnje iskustvo u proizvodnji stolarije

garancija su ispunjenja očekivanja kupaca. Svoju misiju poduzeće izvršava putem

neprestanog ulaganja u kvalitetu, stvaranjem dodatne vrijednosti inovacijama,

prepoznavanjem novih poslovnih mogućnosti i postavljanjem tržišnih trendova, te

prepoznavanjem i razvijanjem ljudskog potencijala (Interni podaci poduzeća Ilsad

d.o.o.).

Ilsad d.o.o. je usmjerio svoju strategiju na dobre odnose s kupcima, partnerima i

društvenom zajednicom, te konstantan tehnološki razvoj, proširenje proizvodnog

asortimana i usluga vezanih za zahtjeve suvremenog društva kroz visoku kvalitetu.

Politika kvalitete provodi se u skladu sa zahtjevima norme ISO 9001/2000. Više od

desetljeća poduzeće Ilsad d.o.o. je i nositelj atesta i certifikata za proizvodnju u montažu

antieksplozivnih i neprobojnih elemenata. Cilj je konstantno povećanje broja korisnika

proizvoda uz sustavno poboljšanje odnosa s kupcima i zadovoljenje njihovih zahtjeva u

što kraćem vremenu. S tim u skladu provodi se kontinuirano obrazovanje kadrova i

osiguranje poticajne radne atmosfere kako bi bili i ostali moderna i pouzdana tvrtka i

atraktivan partner europskog pa i svjetskog ugleda.

4.3. PROIZVODNI ASORTIMAN I CILJNO TRŽIŠTE

Dva osnovna proizvodna programa poduzeća Ilsad d.o.o. su proizvodnja i ugradnja

PVC i aluminijske stolarije, koje u svom asortimanu sadrže razne varijante vrata,

prozora i sjenila, te zimskih vrtova i fasadnih sistema koji nude kupcu različite

mogućnosti od zaštite od vremenskih utjecaja, buke, loma, provala i eksplozija, do

omogućavanja velike količine svjetlosti i topline. Također vrši savijanje profila kao i

presvlačenje Renolit folijom (imitacija drveta) za svoje potrebe i za potrebe tvrtke

Rehau. Prije proizvodnje stolarije za naručioca nudi usluge prethodne izmjere otvora za

prozore i vrata, te savjete o vrsti stolarije.

24

Vrata kao glavni ulaz u dom moraju biti besprijekorna, što se tiče funkcionalnosti,

zaštite ali i estetike. Ilsad d.o.o. izrađuje vrata od najmasivnijih PVC profila sa

pocinčanim željeznim ojačanjima. Standardno su opremljena protuprovalnim okovom

sa višestrukim zatvaranjem. Osim PVC vrata, koja čine najveći udio u ukupnoj

proizvodnji i prodaji vrata, proizvode se još ALU ulazna vrata, ALU i PVC klizne

stijene, staklena vrata, automatska vrata.

Prozori su jedni od najzahtjevnijih građevinskih elemenata i na odgovarajući način

utječu na arhitektonsku sliku nekog objekta. Važan su izvor svjetlosti i zraka te izraz

individualnosti i životnog stila. Suvremen prozor mora udovoljiti zahtjevima kao što su:

dugovječnost, sigurnost, jednostavno održavanje, fleksibilnost pri izboru boja i oblika,

dobra toplinska i zvučna izolacija. U tom pogledu stolarija od PVC profila ispunjava

sve navedene zahtjeve. Posljednjih se godina izniman značaj pridaje toplinskoj izolaciji

i uštedi energije te su upravo zbog toga prozori od PVC-a najinteresantniji i

najzastupljeniji. Ugradnjom niskoenergetske stolarije s odgovarajućim staklom te

ugradnjom sjenila zajamčene su znatne uštede energije.

Na hrvatsko tržište, svoj proizvodni asortiman plasira putem vlastite prodavaonice u

gradu Ozlju koja je u sklopu proizvodnog pogona, poslovnice u Zagrebu te izložbenog

prostora u Rijeci otvorenog 2012. godine s uzorcima svih varijacija PVC i aluminijske

stolarije na zaslonu, gdje svaki kupac može vidjeti i osjetiti izvrsnu kvalitetu proizvoda

poduzeća Ilsad d.o.o., te putem Internet stranica na hrvatskom, engleskom i njemačkom

jeziku.

Ilsad d.o.o. otprilike 40% svojih proizvoda plasira na tržišta diljem Europe pa i svijeta,

gdje poduzeće poduzima marketinške/promotivne aktivnosti kao što su izlaganje na

sajmovima, suradnja sa renomiranim partnerima i sl. Poduzeće redovito šalje djelatnike

i menadžment tim na sve relevantne sajmove koji se održavaju u Hrvatskoj i

inozemstvu. Svake godine od osnivanja sudjeluje na sajmu Ambijenta u Zagrebu gdje

predstavlja inovacije u proizvodnom asortimanu. U siječnju 2013. godine poduzeće je

sudjelovalo na građevinskom sajmu u Munchenu. U travnju godine prije izlagalo je na

sajmu ˝Leben-Wohnen-Freizeit˝ održanom u njemačkom gradu Ulmu, koji je posjetilo

25

više od 100.000 ljudi. Stoga ne čudi, da se većina izvoza gotove PVC i ALU stolarije

odnosi se na Njemačku, gdje direktor poduzeća Ilsad d.o.o. ima svoje poduzeće Halku

GmbH, sa sjedištem u Ehingenu. U Ozlju se izrađuju gotovi proizvodi i preko Halkua ih

se plasira na njemačko tržište gdje se vrši i montaža prodanog. To je veliko tržište na

kojemu su osim kupovne moći već odavno razvijene i svijest i kultura o racionalnom

odnosu prema energiji, a proizvodi poduzeća Ilsad d.o.o. se uklapaju u sve vrhunske

standarde za niskoenergetske i pasivne objekte (Ilsad d.o.o tvornica PVC i Alu stolarije

2012, www.ilsad.hr).

Posebnu ulogu u poslovanju poduzeća Ilsad d.o.o. imali su poslovi za Američku vojsku

u Europi i NATO, pri čemu je posebno važan i milijune eura vrijedan posao opremanja

golemih vojno-civilnih, obrazovno stambenih kompleksa u sklopu zapovjednog stožera

Ametičke vojske i NATO-a u Heidelbergu od 2004. do 2006. godine. Ilsad d.o.o. je

isporučio protueksplozijske prozore i dvadesetak drugih stvari, od kreveta do

klimatizacijskih uređaja, za potrebe vojne baze u njemačkom Heidelbergu, i to kao

podizvođač lokalne tvrtke (Bićak, 2010, www.vecernji.hr). Prozori koji izlaze iz pogona

ozaljske tvornice otporni su na sve, čak i ako ispred zgrade na koju su postavljeni padne

bomba, sigurnost je zajamčena. Od siline udara staklo može tek napuknuti. Ta inovacija

otvorila je poduzeću vrata Italije, Mađarske, Slovenije, Bugarske. Budući da ima

licencu za proizvodnju stolarije otpornu na municiju, novim se poslovima nada na

tržištima zemalja s visokim stupnjem protuterorističke zaštite, narudžbama s nemirnijih

tržišta i ratnih područja, poput afganistanskog. S protueksplozijskom stolarijom

poduzeće Ilsad d.o.o. je opremalo i berlinski aerodrom Schonefeld radi povećanja

njegove sigurnosne razine, i bolnice i hotele Američke vojske u Wiesbadenu. Do

poslova s Američkom vojskom i NATO-om direktor poduzeća Hrastov došao je

posredstvom jednog biznismena hrvatskog porijekla, koji je otprije veliki dobavljač

razne opreme za Američku vosku i NATO.

Za prodor i opstanak na tržištu nije dovoljno praćenje i analiziranje tržišta prodaje, već

se posebna pozornost treba posvetiti i tržištu nabave. Menadžment poduzeća Ilsad d.o.o.

prati i analizira dobavljače kako bi se dobila što povoljnija cijena, kvaliteta i

pouzdanost. Nabava se sastoji od elemenata: utvrđivanje potreba, planiranje nabave,

26

istraživanje tržišta nabave, prikupljanje, usporedba i odabir ponuda, pregovor s

dobavljačima, sklapanje ugovora i nadzor nad izvršiteljem (Ružić, Karpati; 1999,

p.150). Ako se nabavi premala količina robe, zastoj u proizvodnji će dovesti do gubitka

kupaca, a prevelika nabava rezultira gomilanjem zaliha, što stvara značajne troškove i

čini ozbiljnu prijetnju da roba zastari. Nabavna aktivnost poduzeća Ilsad d.o.o. se svodi

na dugogodišnju suradnju sa stranim distributerima najpoznatijih i najkvalitetnijih

svjetskih brendova. Sa dobavljačima se početkom poslovne godine sklapa ugovor u

kojem se definiraju komercijalni uvjeti, uvjeti plaćanja te marketinške obveze obiju

strana. S obzirom na povoljnije rabate koji se mogu ostvariti ovisno o količini nabavne

robe, lako je za zaključiti kako se poduzeću isplati nabavljati robu od manjeg broja

dobavljača. Naravno, pod uvjetom da oni zadovoljavaju potrebe kupaca poduzeća Ilsad

d.o.o. Referent prodaje i nabave vodi brigu o zalihama materijala i daje prijedlog

sljedeće narudžbe direktoru poduzeća. Zbog toga je važno da se prate noviteti i trendovi

na tržištu, kako PVC i ALU profila, tako i u ponudi stakala, koja se svake godine rade

od kvalitetnijih materijala koja se manje prljaju, oštećuju i sl. Dobavljači se pridržavaju

rokova dogovorene isporuke pa ne dolazi do zastoja u radu, a ukoliko ipak dođe do

naglog porasta potražnje, pouzdani dobavljači vrše isporuku traženih materijala u

najkraćem mogućem roku.

4.4. SWOT ANALIZA

Cilj SWOT analize je individualizacija čimbenika koji jačaju poziciju tržišnog subjekta

i individualizacija čimbenika koji sputavaju njegov napredak. Adekvatnom analizom

situacije, odnosno analizom čimbenika koji jačaju ili slabe položaj tržišnog subjekta na

tržištu, omogućuje se pravilno i svrsihodno definiranje ciljeva i utvrđivanje strategija

nastupa na tržištu (Grbac 2007, p.53). Glavna svrha SWOT analize je da se okupe

informacije koje se tiču unutarnjih snaga i slabosti kako bi se usporedile s

mogućnostima i prijetnjama s kojima se Ilsad d.o.o. suočava u okruženju. Idealno je

sredstvo za stvaranje čimbenika koji će usmjeriti poduzeće ka najboljoj strategiji.

Analiza se temelji na vlastitim stavovima pa se dobiveni podaci moraju usporediti s

objektivnim faktorima iz nepristranih izvora.

27

Tablica 7.: SWOT analiza poduzeća Ilsad d.o.o.

SNAGE

oslonac na svjetski priznate dobavljače

izvozna orijentacija i vrijedne

referencije za NATO i Američku

vojsku

proizvodnja prilagođena specifičnim

potrebama kupaca

dugogodišnje iskustvo

vlastita ugradnja, montaža

visoka sigurnosna razina

SLABOSTI

izloženost ucjenama investitora i

izvođača radova u stanogradnji

spor izlazak iz krize i recesije na

domaćem tržištu smanjuje potražnju

nedostatak distribucijskih kanala

PRILIKE

jačanje svijesti o nužnosti primjene

mjera energetske učinkovitosti

proboj na rusko tržište

PRIJETNJE

uvoz jeftine i nekvalitetne PVC

stolarije

nerazvijenost mjera poticaja ugradnje

kvalitetne stolarije koja štedi energiju

siva ekonomija

vraćanje tradicionalnim oblicima -

drvu

Izvor: Interni podaci poduzeća Ilsad d.o.o.

Glavni dobavljači poduzeća Ilsad d.o.o. jesu, renomirane njemačke tvrtke Rehau (pvc

profili), Winkhaus (okov), Schüco (alu-profili), Feal (alu-profili) i mnogi drugi. Njihova

zvučna imena, uz dugogodišnje iskustvo poduzeća Ilsad d.o.o. u proizvodnji i montaži

proizvedenoga uvelike utječu na iskorištavanje prilika uočenih u okolini poduzeća kao

što su proboj na strana tržišta i jačanje svijesti o energetskoj učinkovitosti.

U posljednje vrijeme povećala se proizvodnja poduzeća zahvaljujući potražnji u staroj

gradnji, što znači zamjenu starih prozora i vrata novim energetskim učinkovitim

prozorima i vratima. Prozori unose svjetlost, toplinu, osvježenje i lagodnost u domu, i

daju osjećaj otvorenosti i prostora za život, ali isto tako mogu negativno utjecati na

energetsku efikasnost i komfor ako nisu adekvatno izabrani i ugrađeni, i ako nisu

28

određene kvalitete. Prozori mogu biti površine sa velikim toplinskim gubicima zimi i

toplinskim dobicima ljeti. Stanovništvo, pritisnuto stalnim rastom cijene energenata,

napokon uviđa znatne uštede koje u kratkom roku osigurava stolarija s odličnim

termoizolacijskim svojstvima i zaštitom od buke. Proizvodni program poduzeća Ilsad

d.o.o. zbog toplinsko i zvučno izolacijskih svojstava izravni je doprinos provedbi

programa energetske učinkovitosti. U tom smislu na domaćem tržištu još vlada nered i

kvazikonkurencija na bazi nekvalitetne uvozne robe (Volarić, 2007, www.poslovni.hr) i

ekonomskih aktivnosti nad kojom država nema odgovarajući nadzor, odnosno koje se

nalaze na rubu zakona ili u tzv. ¨sivoj¨zoni. Takva ekonomija nije oporezovana, i ne

pridonosi bruto domaćem proizvodu države, a ljudi koji rade u tom obliku ekonomije

nemaju troška doprinosa, stoga mogu uvelike smanjiti koštanje proizvodnje, pa tako i

cijenu gotovog proizvoda.

Značajna slabost za poduzeće je aktualna ekonomska kriza čiji su učinci pad

zaposlenosti, smanjenje prosječnih plaća, koja je uvelike utjecala na poslovanje

poduzeća u negativnom smislu. Posljednjih godina investicije u graditeljstvu su se

prepolovile, stoga je vlasnik poduzeća Željko Hrastov bio primoran donijeti odluku da

se smanji proizvodnja i plasman PVC i ALU stolarije koju poduzeće proizvodi i

ugrađuje. U onome što je ostalo od poslovanja u novogradnji, poduzeće polovinu više

ne može izvršavati, jer bi to značilo pristati na nemoguće i pogubne uvjete koje

pokušavaju nametnuti graditelji, odnosno investitori u novogradnjama. Za svu stolariju

koju bi poduzeće isporučilo oni traže i do 40% plaćanja kroz kompenzaciju. Dakle,

osim što je i onako cijena spuštena do same granice rentabilnosti, stanograditelji nude

stanove kako bi se poduzeće Ilsad d.o.o. njihovom prodajom naplatilo. To bi za jedno

poduzeće koje se bavi proizvodnjom stolarije bilo opterećenje, pogotovo što i oni koji

se bave prodajom stanova ne uspijevaju te stanove prodati. (Volarić, 2012, p.38).

Kako bi kompenzirali gubitak tržišta koje je nosila stanogradnja, u poduzeću Ilsad d.o.o.

su se, uz sve veći udjel malih kupaca iz sektora građanstva, orijentirali na izvoz koji već

sad čini više od jedne trećine ukupne proizvodnje poduzeća, a taj udjel raste iz godine u

godinu. Krizu u graditeljstvu Ilsad d.o.o. je prebrodio zahvaljujući izvozu na njemačko

tržište. Od 2006. godine čak se trećina finalnih proizvoda izveze na probirljivo

29

njemačko tržište. Za potrebe domaćeg tržišta svi prozori i vrata proizvode se prema želji

naručitelja, točno prema mjerama otvora u koje će biti ugrađeni. Za razliku od takvog

pristupa i prilagodbe proizvodnje za poznatog kupca izvozni program za Njemačku

proizvodi se po unaprijed dogovorenim standardiziranim mjerama. Prisutnost na tako

važnom tržištu, kao što je Njemačka, osigurava poduzeću Ilsad d.o.o. i stabilnost

poslovanja u Hrvatskoj i otpornost na ovdašnje pritiske na tržištu, stoga vlasnik i

zaposlenici ulažu dodatne napore da još povećaju taj izvozni udjel.

Velika prijetnja proizvođačima PVC stolarije, pa tako i poduzeća Ilsad d.o.o. jesu

stereotipi i predrasude kada je PVC stolarija u pitanju i otpori koji iz njih proizlaze. S

ekonomskog aspekta, analiza prozora i vrata od različitih materijala, ako se promatra

cijeli vijek trajanja proizvoda, potpuno je na strani PVC-a. Uporabni vijek PVC prozora

se procjenjuje na oko 40 godina, a uvelike ovisi o odnosu korisnika prema proizvodu.

Tako primjerice, ispravno održavanje i pravovremena zamjena slabijih dijelova sustava

značajno produžava životni vijek proizvoda. Tijekom korištenja PVC profila nije

potrebno nikakvo posebno održavanje kao kod drvene stolarije gdje je neophodno

periodično bojanje i zaštita površina što povećava ukupnu cijenu gotovog proizvoda

nakon određenog broja godina.

S aspekta ekologije problemi proizlaze iz generalno prihvaćenog stava da je prirodno

bolje od umjetnog, te vraćanja tradicionalnim oblicima – drvu. Međutim, PVC materijal

koji se koristi za proizvodnju profila se može 100% reciklirati. Udio dugotrajnog otpada

u ukupnoj masi otpada iznosi samo 0,5%. S druge strane, proizvodnja drvene stolarije

uzrokuje konstantnu i globalnu devastaciju šuma, te zahtjeva stalno održavanje i zaštitu

sredstvima koja nisu uvijek ekološki prihvatljiva. Recikliranje tako tretirane drvene

stolarije nakon uporabnog vijeka predstavlja problem jer nije ni za klasična odlagališta,

ni za spaljivanje. Zapravo, drvena stolarija i nema realnih prednosti nad PVC stolarijom

kad je u pitanju očuvanje okoliša (PVC stolarija: stereotipi i kontroverze 2013,

webgradnja.hr ).

30

4.5. ANALIZA KONKURENCIJE

Na području Hrvatske egzistira 75 poduzeća u grupi djelatnosti proizvodnja proizvoda

od plastike za građevinarstvo i značajan broj malih obrtnika. Najvažniji konkurenti s

nacionalnog područja su Troha-Dil (najveći konkurent), ŽE-MA , L-plast, Iveta, Ulmus.

Kao ozbiljni konkurenti u proizvodnji PVC stolarije, tijekom 2000. godine pojavljuju se

mali obrtnici koji se koriste kombinacijom dvije cjenovne strategije; strategijom

ekonomične cijene i penetracijskom strategijom. Njihovi fiksni troškovi su daleko niži

pa mogu ponuditi nižu cijenu. Kvalitetu materijala od kojeg se izrađuje proizvod kupac

često ne razumije tako da kupuje jeftin proizvod niže kvalitete u uvjerenju kako se taj

proizvod po kvaliteti ne razlikuje od skupljeg.

U masovnoj stanogradnji gdje investitori žele u gradnji uštedjeti na svakom koraku,

ugrađuje se jeftina, ali vrlo nekvalitetna stolarija uvezena iz Poljske, Rumunjske,

Mađarske i drugih zemalja, kamo su razni zapadnoeuropski proizvođači preselili svoju

zastarjelu proizvodnju, čije profile ne mogu nigdje drugdje prodati osim u Jugoistočnoj

Europi. To je stolarija koja se proizvodi od nekvalitetnih materijala, vrlo tankih stjenki,

a što proizvodnja poduzeća Ilsad d.o.o. ne trpi (Volarić 2007, www.poslovni.hr).

Osim konkurenata koji proizvode PVC stolariju, na tržištu egzistira i velik broja

proizvođača drvene stolarije. S obzirom da se pri izgradnji poslovnih objekata koristi

PVC i ALU stolarija opasnost od istiskivanja s tržišta od takvih proizvođača je slaba.

Velik dio potencijalnih kupaca poduzeću Ilsad d.o.o. uzimaju neprijavljena ˝poduzeća˝

koja proizvode stolariju od raznih materijala, a koja izbjegavaju utvrđena fiskalna

pravila sadržana u poreznim zakonima, plaćanje poreza i doprinosa i tako u velikoj

mjeri konkuriraju s nižom cijenom proizvoda.

31

4.6. FINANCIJSKO POSLOVANJE PODUZEĆA ILSAD

Poslovanje poduzeća u suvremenim tržišnim uvjetima izloženo je brojnim rizicima i

promjenama. Kako bi se osigurali uvjeti potrebni za razvoj poduzeća i njegov opstanak

na tržištu nužno je upravljanje poslovanjem i razvojem poduzeća, a ono je moguće samo

na osnovu pravovremene, namjenske i upotrebljive informacije, koje nastaju u

računovodstvu, a sadržane su u financijskim izvještajima. Najbolja mjera ocjene

uspješnosti poslovanja je poslovni rezultat koji poduzeća ostvaruje.

Mali poduzetnici klasificirani i razvrstani sukladno članku 3. Zakona o računovodstvu

sastavljaju:

- bilancu – sustavni pregled imovine, kapitala, obveza i potraživanja na datum

obračuna

- račun dobiti i gubitka – iskazuje prihode i rashode te financijski rezultat u

određenom vremenskom razdoblju

- i bilješke uz financijske izvještaje.

Dakle, mali poduzetnici nemaju zakonskih obveza sastavljati izvještaj o promjeni

kapitala i izvještaj o novčanom tijeku. Financijski izvještaji pružaju informacije o

financijskom položaju, uspješnosti i sigurnosti poslovanja poduzeća i od izuzetne su

važnosti pri donošenju ispravnih odluka za planiranje i upravljanje poduzećem. Svaki

od pojedinih financijskih izvještaja ima svoj poseban cilj i svrhu, ali se cjelokupno

financijsko poslovanje može sagledati jedino tako da se analiziraju svi izvještaji

istodobno, vodeći računa o njihovoj povezanosti, kako u cjelini izvještaja tako i u

njihovim pojedinim elementima.

4.6.1. BILANCA PODUZEĆA ILSAD d.o.o.

Bilanca prikazuje popis imovine i obveza te kapital poduzeća na točno određeni dan.

Ona ujedno daje poduzeću korisne informacije. Raspored stavki je standardiziran, kako

bi se olakšala analiza i usporedba.

32

Velika i mala poduzeća sadrže iste stavke, koje su jednako poredane, ali prema Zakonu

o računovodstvu mala poduzeće imaju mogućnost sastavljanja skraćene bilance na

način da su određene minimalne pozicije koje mora sadržavati. Svako se poduzeće treba

držati poretka stavki, a sadržaj se pojedinih stavki može detaljnije raščlanjivati.

Oblici imovine koju sadržava aktiva, dijele se na kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu.

Izvori sredstava u pasivi se mogu podijeliti na vlastite izvore, tuđe izvore te

rezerviranja.

Tablicom 8. prikazana je bilanca poduzeća Ilsad d.o.o. prema glavnim stavkama aktive i

pasive kroz trogodišnje razdoblje, od 2010. do 2012. godine i stope promjene pozicija

bilance koje uspoređuju kretanja u 2011. godini sa kretanjima u 2010. godini, te stope

promjene koje uspoređuju kretanja u 2012. godini sa kretanjima u 2011. godini.

Tablica 8: Bilanca i stope promjene pozicija bilance poduzeća Ilsad d.o.o. za razdoblje

od 2010. do2012. godine u kunama

2010. 2011. stopa

promjene %

2012. stopa

promjene %

AKTIVA A) Potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital - - -

B) Dugotrajna imovina 6.463.187 5.723.420 -11,45 5.286.471 -7,63

I.Nematerijalna imovina 72.382 72.720 0,47 21.507 -70,42

II.Materijalna imovina 6.276.482 5.539.952 -11,73 5.154.216 -6,96III.Dugotrajna financij. imovina 114.323 110.748 -3,13 110.748 0,00

IV.Potraživanja - - -

V.Odgođena porezna imovina - - -

C) Kratkotrajna imovina 21.018.194 19.280.497 -8,27 21.397.781 10,98

I.Zalihe 5.347.517 4.523.329 -15,41 5.199.646 14,95

II.Potraživanja 15.630.481 14.751.835 -5,62 16.066.714 8,91

III.Kratkotrajna fin.imovina - - -

IV.Novac u banci i blagajni 40.196 5.333 -86,73 131.421 2364,30D) Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi - - -

E) UKUPNO AKTIVA 27.481.194 25.003.917 -9,02 26.684.252 6,72

33

PASIVA - - -

A) Kapital i rezerve 7.563.127 7.755.908 2,55 4.559.704 -41,21

I.Temeljni kapital 646.400 646.400 0,00 646.400 0,00

II.Kapitalne rezerve - - -

III.Rezerve iz dobiti - - -

IV.Revalorizacijske rezerve 86.930 86.930 0,00 86.930 0,00

V.Zadržana dobit 6.280.781 6.553.162 4,34 3.612.864 -44,87

VI.Dobit poslovne godine 549.016 469.416 -14,50 213.510 -54,52

B) Rezerviranja - - -

C) Dugoročne obveze 7.784.274 6.053.785 -22,23 7.991.349 32,01

D) Kratkoročne obveze 12.119.341 11.152.602 -7,98 14.120.240 26,61E) Odg.plaćanje troškova i prihod bud.razdoblja 14.639 41.622 184,32 12.958 -68,87

F) UKUPNO PASIVA 27.481.381 25.003.917 -9,02 26.684.252 6,72Izvor: Izradila studentica na temelju podataka FINE

Ukupna imovina 2011. godine iznosi 25.003.917 što predstavlja pad iste za 9,2% u

odnosu na prethodnu godinu. Dugotrajna imovina iznosi 5.723.420kn što je 22,89% od

ukupne imovine, a najveći udio dugotrajne imovine odnosi se na materijalnu imovinu

koja iznosi 5.539.952kn te je za 11,73% manja nego u 2010. godini. Pad je također

zabilježen i kod kratkotrajne imovine od 8,27% u odnosu na prethodnu godinu. Najveći

udio u ukupnoj kratkotrajnoj imovini čine potraživanja (76,51%) od 14.751.835kn.

Najveći pad (86,73%) se javlja u stavci novac u banci i blagajni, zatim 15,41% zalihe, te

5,62% potraživanja. Dobit poslovne godine bilježi pad od 14,50% u odnosu na prošlu

godinu i iznosi 469.416kn. Od ostalih stavki pasive dugoročne obveze iznose

6.053.785kn, a kratkoročne obveze 11.152.602kn, iz čega se vidi da su kratkoročne

obveze znatno više zastupljenije u ukupnoj pasivi (44,46%). Drastičnu promjenu,

odnosno porast u odnosu na prethodnu godinu bilježi odgođeno plaćanje troškova i

prihod budućeg razdoblja od 184,32% a iznosi 41.622kn.

U 2012. godini stanje ukupne imovine poduzeća Ilsad d.o.o. iznosilo je 26.684.252kn s

kratkotrajnom imovinom od 21.397.781kn, kao najvećim dijelom u ukupnoj imovini

(80,18%). Najveći udio kratkotrajne imovine i dalje čine potraživanja sa 16.066.714kn

(75% u ukupnoj kratkotrajnoj imovini). Potraživanja su se povećala 8,91% u odnosu na

34

prijašnju godinu a zalihe 14,95% što ukazuje na moguć problem naplate od kupaca radi

njihove nesolventnosti te gomilanja gotovih proizvoda na skladištu zbog istih razloga.

Dugotrajna imovina iznosila je 5.286.471kn ili 19,81% ukupne aktive. U kapitalu i

rezervama je zabilježen pad od 41,21% u odnosu na 2011. godinu te oni iznose

4.559.704kn. Kao i u prethodnoj godini najveći udio ukupne pasive čine kratkoročne

obveze u iznosu od 14.120.240kn i bilježe porast od 26,61% u odnosu na prethodnu

godinu. U stavki odgođeno plaćanja troškova i prihoda budućega razdoblja pad se

ogleda u stopi od 68,87% manji nego prošle godine. Zadržana dobit bilježi pad od čak

54,52% u odnosu na prethodnu godinu a iznosi 213.510kn što je alarmantan podatak

koji ukazuje da je poduzeće pogođeno financijskom globalnom krizom kao i mnoga

druga domaća i inozemna poduzeća.

4.6.1. RAČUN DOBITI I GUBITKA PODUZEĆA ILSAD d.o.o.

Račun dobiti i gubitka je najreprezentativniji pokazatelj poslovanja poduzeća. Jednako

kao i analiza bilance, i analiza računa dobiti i gubitka poduzeća prikazuje kretanje

pojedinih stavki ukupnih prihoda, rashoda te kretanje dobiti u promatranom razdoblju

od 2010. do 2012. godine.

Tablica 9: Račun dobiti i gubitka poduzeća Ilsad d.o.o. za razdoblje od 2010. do 2012.

godine u kunama

Naziv pozicije 2010. 2011. stopa

promjene % 2012. stopa

promjene %Poslovni prihodi 22.711.978 24.009.789 5,71 23.637.721 -1,55Poslovni rashodi 21.620.162 23.097.814 6,83 23.009.010 -0,38Financijski prihodi 132.238 163.658 23,76 12.515 -92,35Financijski rashodi 772.846 762.899 -1,29 620.493 -18,67Izvanredni prihodi 445.842 428.851 -3,81 405.650 -5,41Izvanredni rashodi 179.250 117.883 -34,24 120.954 2,61Ukupni prihodi 23.290.058 24.602.298 5,63 24.055.586 -2,22Ukupni rashodi 22.572.258 23.978.596 6,23 23.750.457 -0,95Dobit prije oporezivanja 717.800 623.702 -13,11 305.129 -51,08Porez na dobit 168.784 154.286 -8,59 91.619 -40,62Dobit razdoblja 549.016 469.416 -14,50 213.510 -54,52

Izvor: Izradila studentica na temelju podataka FINE

35

Razdoblje od 2010. do 2011. godine bilježi rast poslovnih prihoda od 5,71%. U 2012.

godinu dolazi do pada poslovnih prihoda od 1,55% u odnosu na 2011. godinu. U

ukupnim prihodima udio poslovnih prihoda u 2011. godini u iznosu od 24.009.789kn

čini 97,60%. Poslovni rashodi u istoj godini iznose 23.097.814kn i u porastu su od

6,83% u odnosu na prošlu godinu a čine najveći dio ukupnih rashoda (96,32%). Ukupni

prihodi su veći od ukupnih rashoda, stoga neto dobit u 2011. godini iznosi 469.416kn

što je za 14,50% manje u odnosu na 2010. godinu kada je neto dobit iznosila 549,016kn.

U 2012. godinu ukupni prihodi poduzeća Ilsad d.o.o. manji su za 1,22% u odnosu na

prethodnu godinu te iznose 24.055.586kn. Najveći postotni pad bilježe financijski

prihodi od 92,35%. Ukupni rashodi iznose 23.750.457kn te su u padu od 0,95% u

odnosu na proteklu godinu. Neto dobit poduzeća iznosi 213.510kn što je čak 54,52%

manje nego u 2011. godini kada je neto dobit iznosila 469.416kn.

4.7. OSVRT NA NAČIN POSLOVANJA PODUZEĆA ILSAD

Poduzeće Ilsad d.o.o. je od svog osnivanja svoj razvoj temeljilo na kvaliteti. Prilikom

osnivanja vlasnik poduzeća, Željko Hrastov je želio dokazati da malo poduzeće može

uspjeti jednako dobro zadovoljiti potrebe tržišta za stolarijom kao i veliko poduzeće i

ujedno ostvariti vlastitu korist, i u tom je uspio.

U današnjim uvjetima globalizacije i liberalizacije tržišta, širenje poslovanja poduzeća

na međunarodno tržište, posebno u malom poduzetništvu, ključan je element ne samo

razvoja nego i opstanka. Osnovni ciljevi internacionalizacije poslovanja su rast

poduzeća i troškovna učinkovitost. Poduzeće Ilsad d.o.o. je uspjelo u

internacionalizaciji poslovanja zahvaljujući solidnim resursima, iskusnom

poduzetniku/vlasniku poduzeća te fleksibilnoj i kvalitetnoj radnoj snazi. Vidljivo je da

ima namjeru rasta i razvoja kroz usvajanje i razvijanje novih proizvoda, usluga i

tehnologija, uz poboljšanje kvalitete proizvoda i usluga uz visoku produktivnost.

Vlasnik poduzeća teži inovativnostima koje nadograđuju osnovnu djelatnost poduzeća.

Ideje koje je do sada realizirao – proizvodnja protueksplozijske stolarije je bila dobro

36

iskorištena poslovna prilika. Stalna usavršavanja, uvođenje novih repromaterijala,

doprinose kompletiranju ponude i jačanju konkurentske prednosti. Može se zaključiti

da su ideje značajan faktor rasta u ovom poduzeću. Poduzeće raspolaže solidnim

fizičkim, ljudskim i financijskim resursima. Fizički i financijski resursi su značajan

faktor rasta jer ova proizvodnja zahtjeva odgovarajuću opremu, pogone i skladišta.

Ljudski resursi su značajni jer bez njihovog iskustva i fleksibilnosti ne bi mogli

kvalitetno odgovoriti na potrebe kupaca.

Vlasnik poduzeća Željko Hrastov zbog loših financijskih rezultata u prošloj godini

planira uvesti novu, poboljšanu energetski učinkovitu proizvodnu liniju što će rezultirati

povećanjem konkurentnosti poduzeća na hrvatskom i europskom tržištu. Uvođenje nove

proizvodne linije podrazumijeva instaliranje tri nova stroja; CNC čistilica sa 4 osovine

za kompletnu obradu kutova na PVC profilu, automat za lijepljenje stakla za serijsku i

posebnu proizvodnju i CNC automat za frezanje i bušenje. Implementiranjem novog

segmenta proizvodne linije dobiva se energetski učinkovita i ekološki certificirana

proizvodnja. Rezultat takve proizvodnje jest građevinska PVC stolarija ENERGETO,

visokih termičkih vrijednosti, koja krajnjem korisniku smanjuje račune za grijanje,

hlađenje i električnu energiju, a poduzeću povećanje kapaciteta proizvodnje za 30% ,

bez povećanja trošenja električne energije pa bi poduzeće moglo prihvaćati poslove koje

do sada nije zbog nemogućnosti poštivanja rokova isporuke. Promoviranjem na tržištu

energetski učinkovitog proizvoda, ali i izrada web sitea na kojem će se promovirati

projekt, te informirati širu javnost o mogućnostima maksimizacije energetske

učinkovitosti proizvodne linije poduzeće bi trebalo postići bolju konkurentnost na

tržištu.

Energetska bilanca kuće pokazuje kako prosječne stare kuće sa drvenim prozorima sa 2-

strukim IZO staklom godišnje troše 30 litara lož ulja za grijanje, standardno izoliranje

kuće sa PVC prozorima sa 3 komore i 2-strukim IZO staklom 20 litara, suvremene

niskoenergetske kuće oko 13, a pasivne kuće, koje ugrađuju prozore i vrata u

vrijednosti proizvoda ENERGETO, troše 7 litara lož ulja za grijanje (tablica 10.).

37

Tablica 10. Primjer uštede energije po m2 površine kod različitih tipova prozora

Vrsta prozora (dim. 100*100) God. potrošnja lož ulja (l/m2)

Drveni prozor s 1-strukim staklom 50

Drveni prozor sa 2-strukim IZO staklom 30

PVC prozor sa 3 komore sa 2-strukim IZO staklom 20

PVC prozor sa 6 komora sa 2-strukim staklom IZO staklom 13

ENERGETO prozor sa 6 komora sa 3-strukim IZO staklom 7

Izvor: Interni podaci poduzeća Ilsad d.o.o.

Poduzeće Ilsad d.o.o. iz Ozlja je primjer uspješnog domaćeg poduzeća koje je steklo

poznato ime na hrvatskom i inozemnom tržištu kada je u pitanju proizvodnja stolarije i

koje se uspjelo održati u uvjetima globalne financijske krize, te zadržati sva radna

mjesta. Konstantnim ulaganjem u suvremenu tehnologiju omogućava se proizvodnja

visoko kvalitetnog, konkurentnog i energetski učinkovitog proizvoda. Organiziranjem

radionica radnici se upoznaju sa prednostima novih tehnologija, ali i motiviraju za

edukaciju u rad na istima. Uvođenjem novih tehnologija stvaraju se bolji uvjeti za rad, a

time i pozitivno ozračje. Provođenjem edukacija prenose im se nova znanja i vještine, te

postaju kvalificiraniji i konkurentniji. Ulaganje u tehnologiju i ljudske resurse, te druge

motive kao što su samodokazivanje, težnja za stvaranjem novoga se pozitivno odrazilo

na izazove internacionalizacije.

38

5. PERSPEKTIVA RAZVOJA MALIH I SREDNJIH

PODUZEĆA

Događaji od globalnog značaja i vijesti o bankrotima ili pak iznimnim uspjesima mega

kompanija od interesa su svjetske pa tako i hrvatske javnosti. Međusobna preuzimanja

od strane velikih poduzeća u kojima se spominju stotine milijuna eura, planovi

globalnog širenja i međusobnog sukobljavanja, lansiranje novih atraktivnih proizvoda i

usluga te općenito snažni marketing multinacionalnih kompanija kreirali su takve

interese. Međutim, temelje europskog gospodarstva, pa tako i hrvatskog čine upravo

mala poduzeća uz dominaciju onih u kojima radi tek dvoje-troje zaposlenih.

Poduzeća u zemljama kao što je Hrvatska s manjim domaćim tržištem trebaju težiti

većoj internacionalizaciji. Veličina tržišta je važan čimbenik, jer ukoliko malo poduzeće

proizvodi veće količine nekog proizvoda, u maloj zemlji će se brzo zasititi domaće

tržište. Želi li poduzeće zadržati postojeću razinu poslovanja prisiljeno je okrenuti se

stranim tržištima u potrazi za dodatnom potražnjom. Najlakši i najčešći način

internacionalizacije malih i srednjih poduzeća je pronalaženje poslovnih partnera u

susjednim zemljama. Vlasnici malih i srednjih poduzeća trebali bi stremiti tome da

postanu sudionici globalnog tržišta, a ne samo izvoznici. Treba razmišljati globalno i

pripremiti se na to da nacionalne granice nisu važne, već da je cijeli svijet jedna velika

poslovna prilika. U prošlosti mala i srednja poduzeća trebala su se brinuti samo o

konkurenciji koja je udaljena nekoliko kilometara, a danas se natječu s poduzećima

udaljenima nekoliko vremenskih zona. Poduzetnici su se našli pod većim pritiskom i

primorani su proširiti se na međunarodna tržišta, graditi posao bez obzira na državne

granice. Za mala i srednja poduzeća globalna orijentacija postaje pitanje opstanka, a ne

izbora (Renko, Butigan 2010, p.2). Znanje, stav i motivacija vlasnika/menadžera u

malim i srednjim poduzećima imaju iznimno važnu ulogu pri donošenju odluke o

promjeni poslovanja odnosno kod odluke izlaska na inozemna tržišta.

Znači, globalizacijski procesi imaju snažan utjecaj na poslovanje malih i srednjih

poduzeća. Poduzeća koja novonastalu situaciju vide kao novu priliku za širenje i rast, te

39

koja nemaju problema u brzom prilagođavanju postaju konkurentna na međunarodnom

tržištu. Brzina promjena na međunarodnom tržištu dovodi do niza izazova i prijetnji, te

prisiljava sudionike tržišta da misle globalno i djeluju brzo. Internacionalizacija

poslovanja je nužan proces u poduzećima i što prije počne prije će i omogućiti rast i

dugoročan razvoj poduzeća. Preživjet će ona poduzeća koja posluju u skladu s

međunarodnim standardima i čije se poslovanje temelji na planiranom marketingu.

Treba naglasiti da je internacionalizacija proces koji se događa brzo i u fazama i dovodi

do velikih promjena u poduzeću. Odluka o internacionalizaciji ovisi o veličini domaćeg

tržišta, marketinškoj poziciji, fleksibilnosti poduzeća i menadžmenta itd., a ne toliko o

veličini samog poduzeća. Mala poduzeća imaju prednost u pogledu fleksibilnost,

otvorenosti, dinamičnosti i inovativnosti, ali i određene barijere, uglavnom financijske

prirode; kao nemogućnost financiranja poslovnih ideja (Paunović, 2010, p.59).

Prioritet svake zemlje je usmjeriti pažnju prema malim i srednjim poduzećima te razviti

strategiju kako im pomoći. Globalna konkurencija postaje sve oštrija, a potreba za

inovacijama kao najboljom metodom povećanja kompetitivnosti novog proizvoda ili

usluga veća nego ikada. Za razliku od velikih poduzeća, koji su imali i imaju glomazne

razvojne službe, inertne na brze promjene, mala i srednja poduzeća razvojnu funkciju

zasnivaju na vizijama njihovih vlasnika. Pošto devet od deset malih i srednjih poduzeća

čine one u kojima je zaposleno manje od deset zaposlenih, razumljivo je da ta poduzeća

nemaju nužno korporacijsko znanje adekvatnog dizajniranja novih poslovnih modela,

marketinga i oglašavanja, vanjske trgovine, niti posebnu osobu koja razumije sve EU

regulative, ali i brojne europske fondove i poticajne modele. (Kušen, 2011,

www.seebiz.eu) Sve to sugerira da je obveza svake vlade i nadležnih državnih

institucija pokušati pomoći vlastitom poduzetničkom sektoru.

U procesima prilagođavanja hrvatskog gospodarstva standardima Europske unije

poduzetništvo ima odlučujuću ulogu koja proizlazi iz aktiviranja vlastitih resursa, od

ljudskih do financijskih. Poduzetnički potencijal zemlje ne ovisi samo o pojedincu, već i

okolini koja mora pridonijeti ostvarenju individualne poduzetničke inicijative. Uz opće

nacionalne uvjete, na poduzetnički proces i ekspanziju novih poduzeća djeluju i posebni

uvjeti poduzetničkog djelovanja (Bistričić, Agatić 2011, p.148):

40

- dostupnost financijskih resursa

- vladine politike

- programi poticanja novih poslovnih pothvata

- obrazovanja i obučenost kadrova za poduzetništvo i u poduzetništvu

- pristup ulogama podrške – naročito komercijalnoj i pravnoj infrastrukturi

- unutarnja tržišna otvorenost etabliranih poduzeća prema poduzetništvu

- pristup fizičkoj infrastrukturi

- kulturne i društvene norme.

U hrvatskim se malim i srednjim poduzećima premalo pažnje posvećuje sustavnoj

edukaciji i treningu zaposlenih. U vrijeme liberalizacije tržišta ključna je pretpostavka

zadržavanja tržišne konkurentnosti i kompetitivnosti u snažnom poticanju inovativnosti.

Za to je potrebna dostupnost svih novih informacija relevantnih za razvoj novih

proizvoda i usluga, ali i sustavno školovanje uz rad, stručno usavršavanje i općenito

pozitivniji odnos prema ulozi znanja u društvu. Mala i srednja poduzeća su najjeftinija i

najfleksibilnija za implementaciju ideje u komercijalni proizvod, ali to se javlja i

problem nedovoljne tehnološke infrastrukture. Najveću ulogu u poticanju razvoja i

edukacije malog i srednjeg poduzetništva ima Ministarstvo gospodarstva, rada i

poduzetništva koje je u 2010. godini za razvoj poduzetništva izdvojilo 326 milijuna

kuna (Okrugli stol: Malo i srednje poduzetništvo – pokretač razvoja 2011,

www.finance.hr).

Operativnim planom iz 2008. obuhvaćen je niz projekata kao i brojne mjere i

bespovratna sredstva namijenjena malim i srednjim poduzećima. Najveći problem

malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj je lelikvidnost, kao posljedica neadekvatnog

pravnog okvira te nedovoljne dinamičke efikasnosti, te prijeko potrebno uvođenje nulte

stope tolerancije prema kašnjenju plaćanja. Velik problem je i neadekvatna i nelojalna

konkurencija, te prvenstveno sama struktura hrvatskog gospodarstva s dominacijom

oligopola.

Koristi globalne orijentacije su:

- preusmjeravanje poslovanja u slučaju pada potražnje na domaćem tržištu

41

- povećanje prodaje i profita

- produžavanje životnog ciklusa proizvoda

- manji troškovi proizvodnje

- snižavanje cijena proizvoda

- povećanje ugleda i kvalitete

- bolja orijentiranost i usmjerenost prema potrošaču.

Strategija rasta i razvija malih i srednjih poduzeća mora biti usmjerena na selekciju i

izbor strateških partnera, stalni razvoj i uvođenje u proizvodnju i tržište novih

proizvoda, dizajnu proizvoda koji garantira uspješnu prodaju i dobre poslovne rezultate.

Također mora razvijati informacijski sistem za direktnu međusobnu komunikaciju,

komunikaciju sa strateškim partnerima i potencijalnim i stvarnim kupcima.

42

6. ZAKLJUČAK

Mala, srednja i mikro poduzeća čine okosnicu europskog pa tako i hrvatskog

gospodarstva. Ona čine oko 99% poduzetništva i zapošljavaju dvije trećine radnika iz

privatnog sektora, te ostvaruju više od polovice novoostvarene vrijednosti u nacionalnoj

ekonomiji. Njihov prosperitet ključan je za ostvarivanje gospodarskog rasta te brojnijih

i boljih radnih mjesta. U funkciji su jačanja inovacijskog potencijala svakog

gospodarstva, prioritetni su korisnici brojnih programa pomoći i poticajnih sredstava.

Male ekonomije imaju i značajnu izvoznu orijentaciju, stoga se nameće logična potreba

da se u razvoju i provedbi nacionalne gospodarske strategije značajno mjesto posveti

upravo načinima i mogućnostima kako im pomoći.

Suvremene tendencije na međunarodnome tržištu, primarno određene tehnološkim

napretkom i novim potrošačkim preferencijama, otvaraju nove mogućnosti

internacionalizacije poslovanja malih i srednjih poduzeća. U uvjetima globalizacije i

rastućeg ekonomskog integriranja, taj trend postaje neizbježan i zahtjeva odgovarajuće

mjere radi maksimizacije učinaka.

Liberalizacija tržišta je povećala konkurenciju što je rezultiralo većom kvalitetom i

diferencijacijom proizvoda, većim troškovima marketinga i brojnim inovacijama. Za

postizanje konkurentnosti poduzetništva treba poticati razvoj ideja i inovativnosti koje

odgovaraju potrebama tržišta i imaju dodatnu vrijednost za kupca. Za postizanje

internacionalne konkurentnosti, osim više znanja uloženog u razvoj novih kvalitetnih

proizvoda, nužno je povećanje produktivnosti. Mala i srednja poduzeća omogućuju

fleksibilnije oblike poslovanja, što je važno zbog bržih tehnoloških promjena i

globalizacije, a i društveno su vrlo važna radi zapošljavanja. Zbog određenih slabosti

kao što je suočavanje s administrativnim i globalizacijskim zahtjevima, otežanim

financiranjem i pristupom tehnologiji potrebna im je snažna potpora i veća

prilagodljivost.. Mala i srednja poduzeća uglavnom karakteriziraju bolji društveni

odnosi i prisutna su u novim granama koje omogućuju brži rast i lakšu prilagodbu

poremećajima na tržištu. Malo poduzetništvo brže uvodi nove tehnologije, lakše

prihvaća znanje kao osnovu tržišne konkurentnosti, ima pliće organizacijske strukture i

jasne vlasničke odnose i postiže veću produktivnost.

43

Poduzeća koja posluju isključivo na domaćem tržištu nemaju dugoročnu budućnost na

globalnom tržištu tako da je proboj na inozemna tržišta ne samo potreba već i nužnost

za većinu poduzeća. Poduzeća mogu imati brojne prednosti iz procesa

internacionalizacije, ali postoje i prepreke koje usporavaju proces i čine ga težim.

Izlazak na inozemna tržišta može biti skup, dugotrajan i naporan proces za mala i

srednja poduzeća, jer ta poduzeća imaju vrlo ograničena sredstva. Stoga je važno da

vlasnici poduzeća donesu pravu odluku o vremenu i načinu nastupa na inozemnom

tržištu.

Upravo je vlasnik poduzeća Ilsad d.o.o., koje se bavi proizvodnjom proizvoda od

plastike za građevinarstvo donio pravovremenu odluku o nastupu na inozemnom tržištu

i stvorio vrlo uspješno poduzeće koje je steklo poznato ime na hrvatskom i inozemnom

tržištu. Izazove internacionalizacije poduzeće je pobijedilo konstantnim ulaganjem u

suvremenu tehnologiju i edukacijom zaposlenika, te inovacijskim i motivacijskim

sposobnostima vlasnika. Ostvareni rezultati poslovanja koji se mjere rastom

konkurentnosti, proizvodnje i prodaje, novim proizvodima, modernizacijom proizvodno

– poslovnih procesa, novim potrošačima i profitom, osigurali su poduzeću Ilsad d.o.o.

poziciju stabilnog poduzeća na tržištu. Međutim, s obzirom na postojeću gospodarsku

situaciju, recesiju i ekonomsku krizu koja je očito pogodila i Ilsad d.o.o., otežane uvijete

poslovanja, poduzeće bi trebalo poduzimati aktivnosti na smanjenju troškova i

optimizaciji procesa kako bi se poslovanje uspješno održalo. Dakle osim pažnje koju

posvećuje proizvodnji i kvaliteti proizvoda, valja se usredotočiti na racionalizaciju

poslovanja, ne zanemarujući konstantnu potrebu ulaganja u istraživanje i razvoj.

Dosadašnji rezultati pokazuju kako je Ilsad d.o.o. još uvijek relativno dobro

pozicionirano poduzeće i da će iako mu je dobit drastično pala u 2012. godini, takav

status vjerojatno zadržati i u bližoj budućnosti.

Vlasnici moraju shvatiti motive, važnost i neophodnost izlaska na inozemno tržište. Da

bi bili uspješni u globalnom okruženju, moraju biti u stanju nositi se s teretom stalnih

promjena i identificirati ključne poslovne čimbenike, prihvatiti rizične odluke s

nepredvidivim ishodima, imati viziju da je prenesu na svoje zaposlenike, izabrati

optimalnu strategiju i motivirati zaposlenike za provedbu postavljenih ciljeva.

44

LITERATURA

KNJIGE:

1. Buble, M. (2006.) Osnove menadžmenta, Sinergija nakladništvo d.o.o. Zagreb

2. Bahtijarević-Šiber, F, Sikavica, P, Pološki Vokić, N, (2008.) Suvremeni

menadžment, Školska knjiga, Zagreb

3. Bedeković, V. (2010.) Interkulturalni aspekti menadžmenta, Visoka škola za

menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, Virovitica

4. Grbac, B. (2007.) Načela marketinga, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci ,

Rijeka

5. Kandžija, V., Cvečić, I. (2010.) Ekonomika i politika Europske unije,

Ekonomski fakultet sveučilišta u Rijeci, Rijeka

6. Lacković, Z. (2002.) Malo poduzeće u uvjetima tranzicije, Veleučilište u Požegi,

Požega i Osijek

7. Ružić, D., Karpati, T. (1999.) Razmjenski odnosi u marketingu, Ekonomski

fakultet Osijek, Osijek

8. Stiglitz, J.E. (2009.) Uspjeh globalizacije, Algoritam, Zagreb

9. Stiglitz, J.E. (2004.)Globalizacija i dvojbe koje izaziva, Algoritam, Zagreb

10. Škrtić, M. (2006.) Poduzetništvo, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb

OSTALI IZVORI:

11. Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva RH (2007), NN 29/2002.,

Zagreb, Narodne novine

12. Zakon o računovodstvu (2007.), NN 109/2007., Zagreb. Narodne novine

13. Alpeza, M., Eterović, D., Oberman, M., Oberman Peterka, S., Pfeifer, S., Singer,

S., Šarlija, Tomić, J. (2011.) ¨Izvješće o malim i srednjim poduzećima u

Hrvatskoj – 2011.¨, prosinac 2011.

http://www.cepor.hr/SME%20godisnjak_final.pdf

45

14. Bićak, S. (2010.) ˝Za NATO su proizvodili samo HS Produkt i Ilsad˝, Večernji

list, dostupno 14.02.2013. na http://www.vecernji.hr/regije/za-nato-su-

proizvodili-samo-hs-produkt-ilsad-clanak-193549

15. Bistričić, A., Agatić, A. (2011.) ¨Značaj poslovanja malih i srednjih poduzeća u

gospodarstvu Republike Hrvatske i gospodarstvima zemalja Europske unije¨,

Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka pp.145-158

16. Bogović, T. (2006.) ¨Utjecaj informatičkog poduzetništva na razvoj varaždinske

županije¨, magistarski rad, Varaždin, dostupno 28.02.2013. na

old.foi.hr/CMS_library/.../Bogovic_Informaticko_poduzetnistvo.pdf

17. FINA Registar godišnjih financijskih izvještaja – Javna objava, dostupno

28.02.2013. na http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web/pSubjektTrazi.do

18. Ilsad d.o.o. tvornica PVC i Alu stolarije, (2012.) Ozalj, dostupno na

http://www.ilsad.hr/o-nama.html

19. Interna dokumentacija poduzeća Ilsad d.o.o.

20. Kušen, D. (2011.) ˝Mala i srednja poduzeća: Potencijal velik, trend rasta

prisutan, ali edukacija loša˝, dostupno 20.02.2013. na

http://www.seebiz.eu/mala-i-srednja-poduzeca-potencijal-velik-trend-rasta-

prisutan-ali-edukacija-losa/ar-13024/

21. Lončar, J. (2005.) ¨Globalizacija pojam, nastanak i trendovi razvoja¨, Geoadrija,

vol.10, no.1, Zadar pp.91-104, dostupno 20.02.2013. na hrcak.srce.hr/file/14812

22. Malo i srednje poduzetništvo okosnica gospodarstva u EU i RH (2007.),

dostupno 28.02.2013. na

http://www.entereurope.hr/cpage.aspx?page=clanci.aspx&pageID=171&clanakI

D=5798

23. Netahli, S. (2008.) ¨Menadžment malog poduzeća¨, Veleučilište «Nikola Tesla»

u Gospiću, dostupno 28.02.2013. na

http://www.vus.hr/uploads/file/Zbornik2/slavica_netahli_clanak.pdf

24. Okrugli stol: ¨Malo i srednje poduzetništvo – Pokretač razvoja˝, (2010.)

Financijski klub, dostupno 21.02.2013. na

http://www.finance.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=120&I

temid=69

46

25. Paunović Z., Prebežac D. (2010.) ¨Internacionalizacija poslovanja malih i

srednjih poduzeća¨, Tržište pp.57-76 dostupno 22.02.2013. na

hrcak.srce.hr/62112

26. ˝PVC stolarija: stereotipi i kotroverze˝ (2013.) dostupno 20.04.2013. na

http://www.webgradnja.hr/clanci/pvc-stolarija-stereotipi-i-kontroverze/479/

27. ˝Prednosti i nedostaci malog poduzeća¨ (2007.) eObrtnik, dostupno 16.03.2013.

na

http://www.dashofer.hr/?section=3&layer=1&content=7&cid=1830&PHPSESSI

D=876388bce961ab937627bb8ad7e4fbca

28. Renko, N., Butigan, R. (2010.) ˝Globalna orijentacija MSP-a˝, PPT, dostupno

21.02.2013. na

http://web.efzg.hr/dok//MAR/rbutigan/GLOBALNA%20ORIJENTACIJA%20

MSP-a.pdf

29. Singer, S., Lauc, B., (2004.) ¨Razvoj sektora malih i srednjih poduzeća¨,

CEPOR, Zagreb dostupno 28.02.2013. na

http://www.westernbalkans.info/upload/docs/Croatia_SME_finalcro.pdf

30. Škrtić, M., Mikić, M. (2009.) ¨Internacionalizacija malih i srednjih poduzeća

Republike Hrvatske˝, Ekonomski pregled, pp.290-311 dostupno 22.02.2013. na

hrcak.srce.hr/file/60882

31. Turek, F. (1999.) ˝Globalizacija i globalna sigurnost˝, Hrvatska udruga za

međunarodne studije,Varaždin

32. Volarić, M. (2007.) ˝Ilsad povećao proizvodnju za 15%˝, Poslovni dnevnik,

dostupno 14.02.2013. na http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/ilsad-

povecao-proizvodnju-za-15-42662

33. Volarić, M. (2012.) ˝Spas od pogubnih uvjeta domaćih kupaca stolarije jedino je

u izvozu˝, Lider, dostupno 28.02. na

http://www.gbccroatia.org/files/file/Pressclipping/120126SZG_tisak.pdf

47

48

POPIS TABLICA

1. Tablica 1.: Kriterij za definiranje veličine poduzeća prema Zakonu o

računovodstvu…………………………………………………………….……...6

2. Tablica 2.: Struktura poduzeća s obzirom na veličinu poduzeća u 2001. i

2010.godini………………………………………..…………………..……..…10

3. Tablica 3.: Veličina poduzeća i BDP, zaposlenost i izvoz u 2009. i 2010.

godini…………………………………………………………………......…….11

4. Tablica 4.: Prednosti i nedostaci globalizacije……………………….………...17

5. Tablica 5.: Osnovni podaci o poduzeću Ilsad d.o.o………………………...….21

6. Tablica 6.: Podaci o broju zaposlenih, ukupnoj aktivi, prihodu, rashodu i

dobiti poduzeća Ilsad d.o.o……………………………………………………22

7. Tablica 7.: SWOT analiza poduzeća Ilsad d.o.o……………….……………….28

8. Tablica 8.: Bilanca i stope promjene pozicija bilance poduzeća Ilsad d.o.o. za

razdoblje od 2010. do2012. godine…………………………………………… 33

9. Tablica 9.: Račun dobiti i gubitka poduzeća Ilsad d.o.o. za razdoblje od 2010.

do 2012. godine …………………………………………………………….….35

10. Tablica 10.: Primjer uštede energije po m2 površine kod različitih tipova

prozora…………………………………………………………………………38

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom MALA I SREDNJA PODUZEĆA

POD UTJECAJEM GLOBALIZACIJE; Na primjeru poduzeća Ilsad d.o.o. izradila

samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Branke Crnković Stumpf, a pri izradi

diplomskog rada mi je pomogla i asistentica Jana Katunar. U radu sam primijenila

metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na

kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove i zaključke, teorije i zakonitosti koje

sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u

duhu hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Sanja Jakelić