Upload
hoanganh
View
244
Download
7
Embed Size (px)
Stručni skup za voditelje stručnih vijeća politike i gospodarstva, sociologije i etike: “Suverenitet u doba
globalizacije”Zagreb, 26. listopada 2009.
mr. sc. Davor PaukovićCentar za politološka istraživanja, www.cpi.hr
• Struktura predavanja
• Suverenitet• Globalizacija• Transformacija suvereniteta u doba globalizacije• Diskurs o suverenitetu u Hrvatskoj
• Suverenitet
• Suverenitet – vrhovna vlast na određenom teritoriju• Ideja koja legitimizira forme vrhovne vlasti na određenom području• Koncept suvereniteta – kontroverze • Jean Bodin (16. st.) – koncept apsolutne monarhije – suverenitet vladara - suverenost ja apsolutna i trajna (vječna) • Thomas Hobbes (17. st.) – rana verzija društvenog ugovora - suverenitet je dodijeljen
vladaru od naroda – za uzvrat vladar njima osigurava sigurnost• Jean Jacques Rousseau (18. st.) – suverenitet pripada narodu, opća volja – nedjeljiv i
neprenosiv • Vestfalski mir (1648.) kao ključna točka moderne suverenosti• moderno značenje: vrhovna vlast koja dolazi od naroda kao aktera suverenosti (J. J.
Rousseau)
• Globalizacija
• Pojam (proces) globalizacije u posljednjih petnaestak godina predstavlja središnju temu debate unutar društvenih znanosti
• Globalizacija – ekonomska liberalizacija i integracija, porast međunarodne trgovine, globalna ekonomija, povećani značaj međunarodnih i nadnacionalnih organizacija (MMF, Svjetska banka, WTO, EU), informacijsko društvo, brzi protok i dostupnost informacija, smanjenje moći nacionalnih država, multikulturalnost...
• Neoliberalna ideologija kao glavni pokretač procesa globalizacije – propagatori neoliberalne globalizacije tvrde da je ona neizbježna, da je pod kontrolom zakona tržišta, da je na dobrobit sviju, da pospješuje širenje demokracije
• Kritičari neoliberalanog modela – ideologiju propagiraju vlasnici kapitala i institucije u kojima je koncentrirana njihova moć, politički projekt, smanjenje prava radnika, komercijalizacija gotovo svih društvenih odnosa, globalizacije nije u interesu većine, sve veći problem siromaštva, povećanje nejednakosti između bogatih i siromašnih
• Globalizacija
• U sociološkom smislu – stvaranje “društva rizika” (U. Beck, A. Giddens), “umreženog društva” (M. Castells) i “globalnih gradova” (S. Sassen), novi socijalni pokreti pod utjecajem novih informacijskih tehnologija
• Globalno civilno društvo• Globalizacija podrazumijeva da je “lokalno” i “nacionalno” podređeno “globalnom”• Politička interaktivnost između lokalnog, nacionalnog i globalnog – globalizacija politike • Globalizacija se često povezuje s homogenizacijom (kulturnom, ekonomskom, socijalnom,
političkom), lokalizacijom, regionalizacijom i multikulturalizmom• Dimenzije globalizacije – ekonomska, kulturna, socijalna, ekološka i politička
• Transformacija suvereniteta u doba globalizacije
• Suverenitet u doba globalizacije poprima novo značenje – post-nacionalno – udruženi, prenosivi i kozmopolitski suverenitet
• Suverenitet na više razina – lokalno, nacionalno i globalno• Transformacija suverenosti kao posljedica globalizacije politike • Relativizacija teritorijalne suverenosti• Informacijske tehnologije stvaraju “virtualni prostor tijekova” (M. Castells) koji
umanjuje važnost fizičkog prostora državne suverenosti• Raskorak između suverenosti de iure i de facto• odrednica transformacije suverenosti → globalno gospodarstvo• multinacionalne tvrtke, globalni igrači poput Svjetske banke, MMF-a i WTO-a
ruše suverenost država oduzimajući im mogućnost odlučivanja
• Transformacija suvereniteta u doba globalizacije
• ilegalne migracije, globalizirani kriminal, trgovina ljudima, ekološki problemi
• države se ne mogu same nositi s globalnim problemima• kao rješenje nudi se koncept globalnog upravljanja (global governance)• Terorizam – napad na SAD – traženje međunarodne potpore u borbi protiv
terorizma – povratak nacionalne sigurnosti – legitimizacija vojne intervencije u drugim državama – “rat protiv terora”
• Sve države nisu “jednako” suverene
• Transformacija suvereniteta u doba globalizacije
• Pojavni oblici globalizacije, poput makroregionalnih integracija (primjer EU) dovode u pitanje državnu suverenost
• EU stvara nadnacionalnu suverenost – smanjenje suverenosti nacionalnih država – delegiranje na institucije EU
• Europski regionalizam kao specifična forma europske politike – prekogranična suradnja, pitanja jurisdikcije, smanjivanje važnosti granica nacionalnih država
• Moguća nova značenja suvereniteta: socijalna pravda, paradigma ekološkog suvereniteta
Klasični koncept suvereniteta Koncept suvereniteta u doba globalizacije
Ključna načela • suverenitet pripada vladaru, državi, narodu/naciji• suverenitet je apsolutno stanje• suverenitet je jedinstven i nedjeljiv
• zadržava klasično ishodište u narodu, ali:• suverenitet je ograničen, može biti fragmentiran ili delegiran• suverenitet može biti podijeljen između pod-nacionalnih, nacionalnih i nadnacionalnih aktera• suverenitet je parcijalan i prenosiv na institucije ispod i iznad državne razine
Osnovna regulativna načela
• ekskluzivna i centralizirana kontrola nad teritorijem• nezavisna unutrašnja i vanjska državna politika• nepovredivost teritorijalnog integriteta•Non-intervention – princip nemiješanja u unutrašnja pitanja druge države
• podjela i transfer državnih ovlasti – difuzija vlasti na regionalnoj, nacionalnoj i nadnacionalnoj razini• multilateralizam, upravljanje na više razina • humanitarne intervencije (Irak, Kosovo...) – ne samo pravo već i odgovornost za svoje građane
Osnovna normativna načela
• zaštita nacionalne sigurnosti, međunarodni poredak suverenih država, nacionalna sloboda
• demokracija, zaštita ljudskih prava, individualne slobode, legitimnost, transnacionalna suradnja
• Zaključak
• Druga modernizacija svijeta putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija transformira sve društvene arene, pa tako i onu političku. Politička arena doživljava transformaciju, pri čemu suverenost kao ključni element politike doživljava radikalne promjene.
Diskurs o suverenitetu u Hrvatskoj
• 1990.- izgradnja nacionalne države (raspad Jugoslavije, rat, politička tranzicija) – suverenitet dominantna tema političkih aktera – državni suverenitet glavni cilj
• Političke odluke opravdavane su zaštitom nacionalnih interesa i suvereniteta
• 2000.- ubrzanje globalizacijskih i integracijskih procesa
Diskurs o suverenitetu u Hrvatskoj
• Približavanje EU:• Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) • SSP je 14. svibnja 2001. godine parafiran u Bruxellesu, a potpisan je 29. listopada 2001.
godine u Luxembourgu – ratifikacija – stupio na snagu 1. veljače 2005.• 18. prosinca 2002. - Hrvatski sabor prihvatio Rezoluciju o pristupanju Republike Hrvatske
Europskoj uniji• 21. veljače 2003. - Hrvatska podnijela Zahtjev za članstvo u Europskoj uniji• 14. travnja 2003. - Vijeće Europske unije dalo mandat Europskoj komisiji da izradi
mišljenje o zahtjevu Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji• 10. srpnja 2003. - Europska komisija predala Hrvatskoj Upitnik s 4560 pitanja• 9. listopada 2003. - RH uručila Europskoj komisiji odgovore na Upitnik• 20. travnja 2004. - Europska komisija donijela je pozitivno mišljenje (avis) o zahtjevu RH
za punopravno članstvo u EU• 18. lipnja 2004. - Republika Hrvatska dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji• 6. listopada 2004. - Europska komisija objavila Pretpristupnu strategiju za Republiku
Hrvatsku
Diskurs o suverenitetu u Hrvatskoj
• Približavanje EU:- 17. prosinca 2004. - Europsko vijeće odredilo datum početka pristupnih pregovora s
Republikom Hrvatskom - 19. siječnja 2005. - Hrvatski sabor usvojio dokumente za EU - Izjava o zajedničkom djelovanju Vlade i Sabora - Deklaracija o temeljnim načelima pregovora - Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Hrvatsku
• 3. listopada 2005. - otvoreni pristupni pregovori između Republike Hrvatske i Europske unije- pregovara se o uvjetima pod kojim država kandidatkinja pristupa Europskoj uniji, a koji se nakon završetka pregovora utvrđuju međunarodnim ugovorom između država članica Europske unije i države kandidatkinje – tzv. Ugovorom o pristupanju
Diskurs o suverenitetu u Hrvatskoj
• 2000. - Hrvatska postaje članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) • 2009. – Hrvatska postaje članicom NATO saveza
• Opravdanja prijenosa državnog suvereniteta: EU: osigurava stabilnost, ekonomski prosperitet, demokratske vrijednosti, zaštita
nacionalnog identiteta NATO: zaštita suvereniteta, zajedničke vrijednosti Ekonomske integracije: integriranje u svjetsko tržište, ekonomski prosperitet,
liberalizacija trgovine je pozitivna• Ipak postoje konfliktne linije vezane za suverenitet: ZERP, granični spor sa Slovenijom,
Haag