Marihuana - djelovanje i stetni ucinci.pdf

8/18/2019 Marihuana - djelovanje i stetni ucinci.pdf

1/28


2/28

G R D SK I U RE D Z Z D R V S T V O R D I S O CU LN U S K R B G R D Z G RE B

t su

droge

Droge su tvari koje mijenjaju stanje svUesti Stetno djeluju na cijeli

organizam i uzrokuju bolest ovisnosti.

Kako djeluju droge

Droge djeluju na sredlsn]

zivcenl

sustav

~ ~ _ o ;

i izazivaju promjene u dozivljeveniu i

pon ssniu

Sto je anabis

Kanabis je izraz koji se koristi za marlhuanu za druge pripravke

biljke indijske konoplje. Svi oblici kanabisa sadrze tzv. endo-

kanabinoide tvari koje stetno djeluju na mozak

i mijenjaju stanje svijesti. Najsnaznije djelovanje ~_~

ima kemijski spoj THC Ctetrahidrokanabinol koji ~

djeluje na mozak i mijenja funkcije mozga.

Je

i

marihuana droga

Da marihuana je droga jer sadrzi za organizam steten kemijski

spoj THC koj djeluje na rnozek teko sto mijenja stanje

svijesti. Zbog stetnih uCinaka na zdravlje pojedinca

i na siru zajednicu uporaba je marihuane zakonom

zabranjena pa se naziva zloporaba.


3/28

Djelovanje I ~etnl utincl • M RI U N

ratkorocni stetnl

u ö t t zlopor be m rihu ne

Stetni ucinci zloporabe marihuane ocituju se kao -.

poviseno raspolozerje nekontrolirani smijeh all

i uspavanost oorernecen osie e za vrijeme

i porernece] revnoteze.

Nakon zloporabe marihuane mogu se javiti

i halucinacije ili panika sto se oCituje jakim

str horn

lupanjem srca i snizenJe krvnog tlaka.

Takoder se javlja jako crvenilo ociju suhoce ustiju

pojscen osiecej gladi.

ugoroönl stetni uöincl zloporabe

m rihu ne

iopor b m rihu ne u vecirn kolicinerna i tije-

kom duzega vremenskog razdoblja uzrokuje

sm njenje visih spozn jnih funkcij mozg kao

sto su misljenje ucenie dugorocno perncenje i

poneserje

Znanstvena su istrazivanja potvrdila da marihuana

ima stetni ucinek na mozak i to na centar za

kretkorocno perncenie sto za posljedicu ima

otezeno ucerue perncenie.


4/28

D SK I U RE D Z ZD R Y SrvQ _ R D I S OC U L NU S KR B GR tl L G RE I

osljedice dugotrajne zloporabe marihuane

Posüedice dugotrajne zloporabe marihuane su. trajni poremece]

~_ ......... pamcerue smanjena sposobnost ucenie porernece]

rada spolnih zlijezda i povecana ucestalost raka

pluca

Naglim prestankom uzimanja marihuane dolazi

do eostinencüske krize.

t je apstinencijska kriza

Apstinencijska se krize opisuje skupl-

nom neugodnih osjeceje koji se javljaju

ojelomtönirn Ii potpunirn ustezanjem od

droge. NajcesCi znakovi epstinenciiske krize

su agresivno

ponesenle

depresija nesanica

drhtavica znojenje bolovi u misiCima i nesevle-

diva potreba za ponovljenom zloporebom marihuane.

teterencüe je prilagodba na odredene

kolicine marihuane u organizmu.

Ponavljanazloporaba marihuane poveceve

toleranciju na marihuanu pa osoba rnore

uzimatl sve vece kotlcine droge kake bi

postlgla uclnek.

Povecevenie

tolerancije prati razvoj svih vrsta

ovisnosti.

Sto e tolerancija


5/28

Vaino je znati

Je ovanje

~t tnl

uc inc \ •

M RI HU W

Gotovo svi ovisnici

heroinu cija je bolest neizl jeciva u

svi jet droga dosli su zloporabom marihuane.

Kako marihuana djeluje na mozak

Marihuana sadrzi st t u tvar THC koja se na zivcanoj

stanici mozga neuronu veze za kanabinoidne

receptore. Nejvecu koncentraciju kanabino-

idnih receptora nalazimo u dijelu mozga koji

je zaduzen za kratkorocno parncenje hipo-

kampus .

Djelovanje marihuane na mozak ometa koordinaciju

pokreta. Takoder, djelovanje marihuane odrezsve se na dUelove

mozga zaduzene za dozivljaj okoline.

Dje/ovan je mar ihuane

n a

moza k ste tn o

ut jece

na mis ljen je

ucen je

dusorocno pam cenje

Zekllucno, marihuana aktivira kanabinoidne receptore

zivcanih stanica i na taj hacin ometa priienos intorrnecje

u mozgu, cirne se remeti normalna funkcija mozga.

Zag upljuje l i marihuana

Marihuana doista zaglup juje Ponavljanai dugotrajna zloporaba

marihuane za posljedicu ima ostecerua zivcanih stanica mozga

njihovo postupno odumiranje, sto je trajna posljedica.


6/28

R D S K I U R Z Z D R V S lV O R D I S O C IJ L N U S K RBG R D Z G R E B

ovija su znanstvena

istrezivenie

pokazala da dolazi do trajnog

ost nl

mozga daje

se laboratorijskom rnisu marihuana

tijekom duzege vremenskog razdoblja


7/28

DjeJOV f je ~ te tn l u~ inc i •

M RI U N

S obzirom na to da se marihuana veze na receptore U podru-

cjima mozga odgovornima za osjetilnu percepciju, dolazi do

promjena u primanju podrazajnih informacija dodir, vid, sluh,

okus miris .

m l i m r ihu n

st t

uölnke i n druge org ne

Zioporaba marihuane

ost ui

mnoge organe

organske susta-

ve kao sto su pluce karcinom ,

spolne zlijezde porernece]

menstrualnog ciklusa sllcno.


8/28

G R DSKI URED

Z

z u

N

O R D I SOCU lNU SKR GR D Z GRE

Zloporabom marihuane u trudnoCi ostecuje se plod sto moze

prouzrocrti smeruenu porodsjnu tezinu ietet razne druge

deformacije


9/28

jelovan e ~ te tn l u ~ln cl • M R I U N

Z ON KO II Z L ZN T I V IS

n nstvene spozn je ovisnosti


10/28

D SK I U RE D Z ZD R V S lYO R D I S O CU lN U SK R B G R D Z G RE B

P O L ZN E P R E TP O S T V K E

Mozak je organ koji kontrolira zivotne funkcije u Ijudskom orga-

nizmu.

Tkivo mozga sastoji se od :

a s iv e tv ari mozga - tijela ziveanih stanica neurona .

b b ije fe tva ri mozga - izdanaka ziveanih stanica aksona .

Neuroni

su zivcane stanice koje eine osnovnu jedinicu

rnozse

Neuroni raz ovaraju tako sto razmjenjuju informacije duz aksona,

odnosno izdanaka ziveanih stanica.

Neuroprijenos je r z ovor medu neuronima koji se odvija u

smapsi. Sinapsa Je sp izmedu dvije zivcane stanice. Droge

orneteju razmjenu informacija medu neuronima mozga. Takav

prorniienleru raz ovor medu neuronima prenosi se na udaljena

podrucie

mozga i mijenja odreäene funkcije u mozgu.

Droge bez obzira na nacin unosa u tijelo, dolaze do mozga

krvotokom. Brzina djelovanja pojedinih droga ovisi naclnu

njihova unosenie u orsaruzern i kemijskom svojstvu droge.

Droge mijenjaju n ö n rada mozga i mogu utjecati na pona

sanje razmisljanje uöenje, pamcenje i dozivljaj okoline.

Ovisnost je ot st mozga.


11/28

J elo vanJe ~ te tn l u tin ci • M R I U N

pokreti

osjeti

r zu

n gr d

koordin ij


12/28

D S K I U RE D

Z

Z D R V S T V O R D I S O C IJ tN U S K R B G R D

Z GRE B

VA ZN I POJMOVI

cetilkolin neuropruenosnlk,

k müsk kur r

kojeg pokrece

pnsutnost mkotme u mozgu.

cetilkolinski

re eptor

mjesto na neuronu za koje se vezu

acetilkolin i nikotin u mozgu.

kson dugsöek izda-

nak neurona.

migdala centar za

mot vno

perncen]e

koji se nalazi u limbi-

ökorn sustavu mozga

sustav puta nagrade .


13/28

endriti

kratki izdenci

neurona kojiprimajuporu

ke od drugih neurona.

opamin

neuropri

jenosruk

k mi skl kunt

prenosi poruke ugode

najznacaJnijl Je u razvoju

bolesn ovisnosti.

Veliki broj dopamin

skih neuroprijenosni

ka nalazi se u dijelu

mozga koji se zove

hmbicki sustav.

opaminski

re ep

tor

mjesto u

mozgu za koie se

veze k mijski kutit

neuroprijenosnik

dopamin.

Ecstasy

droga koja

blokira serotoninske

receptore u mozgu;

uzrokuje ostecenje

mozga odnosno

rup u mozqu


14/28

G RA DS Kll,JR ED ZA Z DR AV SlV O, R AD I S OC JJA LN U S KR BG R AD A Z AG RE BA

G B neuroprijenosnik k ml jsk i ku rir kojega pokrece prisut-

nost a lkohola u m ozgu.

G B receptor

mjesto na neuronu za ko je se veze G A B A

neuropri jenosnik.

Hipokampus dio m ozga zeduzen za ucenle i perncenie.

Inhalacijska sredstva tv ari in tenz ivna m iris a udis an ie rn kojih

se m ogu usporiti, cek i zeustevitl aktivnosti z ivcan ih stanica u

m ozgu. Inhalira juca sredstva spne ceveju dotok kisika zivcanim

stanicama.

Kora velikog mozga

neive i

dio mozga,

s tvara v ijuge , takozvane

rnozdene reznieve.

ledna moädlna - snop

dugack ih z ivcanih s tan ica

n eu rona ko ] se nala ze

u kana lu k ra ljeznice.

limbicki sustav

dio

m ozga koji

p mt i

osjecaj

ugode zadovoljstva.

Mijelin

z stitn ovoj-

n ica koja 5titi tije lo ziv-

cene sta nice somu .

mhelecjske

s reds tva smanju ju kolic iou mas ti

u m ije lin u pa ziveane sta nice p re sta ju sla tl in fo rmacije .


15/28

Djelovar~e stetnl

UClllci •

M RI U N

euron zivcana stanica osnovna jedinica mozga i ledne

rnozdine.

europrijenosnik

kemüski kurir npr. serotonin koji se nalazi

u zivcanim stanicama neuronima . Ornogucuie razmjenu infor-

macija izmedu zivcanih stanica mozga.


16/28

G R P D S KIU R ED Z Z DR V S W O R D I S O CU lN U S K RB G R D Z G R EB

europrijenos

razgovoJ

prjenos informaclja medu zivcanim

stenlcerne odvija s·espajanjem neuroprijenosnika

receptora.

N UROPR J NOS

dendriti

sinapsa

prostor gdJe se

odvija neuroprijenos

akson

Receptor mjesto na zivcanoj stanici na koje se vezuju kemi jsk i

kuriri neuroprijenosnici cime se ornogucuie prijenos informacija

na drugu zivcanu stanicu.

Serotonin neuroprijenosnik, kem ijs ki ku rir kojega pokrece

prisutnost ecstasya u mozgu.

Serotoninski receptor mjesto za kore se veze neuroprije-

nosnik serotonin.

Sinapsa prostor izmedu dviju zivcanih stanica neurona ,

mjesto na kojem se dogada neuroprijenos.

Soma tljelo stanice neurona u kojem se proizvode

kemi jsk i

kuriri neuroprijenosnici.


17/28

DJelovanJe I ~ etn l U C If c l • M RIHU N

A NA TOMIJ A MOZG A


18/28

G R p SK I U Q E D Z Z D R V S TV o R D IS OC U LN U S KR B G R D Z G R EB

Mozdana kora

je podijeljena u nekoliko glavnih reznieve

4

prednji rezanj

pokreti misljenJe ucenie conesenle

t jemeni rezanj

po rezeii

3 sljepoocni r z n j i

sluh;

4

zatil jni rezanji

vid

Mozdano deb o

je dio rnozse koji povezuje mozak s lednom

rnozclnom Ono kontrolira vitalne funkcije poput pulse disanja

hranjenja i spavanja Mozdano deblo daje naredbe potrebne za

odrzevenie

osnovnih zivotnlh funkcija lednoj mozdini drugim

dijelovima mozga i tijelu


19/28

jelovanje tetni

ucind • M RI U N

ali mozak je dio mozga koji uskla duje rnozdene naredbe za

obavljanje nsucenih pokreta odrzevenie rsvnoteze i drzenie

tijela

imbicki sustav je dio mozga najznacajniji za razvoj ovisnosti

Taj sustav kontrolira primarne nagone i potrebe kao sto su

potreba za hranom picern

rnozdeno deblo

mali mozak

l irnbickl sustav


20/28

G RA DS Kl U RE D 7A ZD RA VS 1V O R AD I S OC UA LN U S KR BG RA DA ZA GR E:B A

n t r i

ugo sm jesteni s u u lrnbickom sus ta vu a osim p rirodn im

putem voda hrene mogu se aktiv ira ti sreds tv ima ov isnosti.

C e ntri ugode koje ektivire d ro ga p re no se info rmaciju osjeceju

ugode z dovoljstv preko dop min

migd l

je takeder

smlestene

u

hrnbickorn

sustavu

ona je

center z mot vno oemcenie u mozgu


21/28

dopamin

dopaminski

receptor

D e to Y a f J e s te r n i u n • M R t U N

c r ni krug

ov s ost

je proces ponavljanog pon s nj

uzimanja sredstva ovisnostl kako bi se ponovio prolazan

osjece] ugode u mozgu, sto za posliedicu ima razvoj bolesti

ovisnosti.


22/28

Zivcane stanice i prijenos informacija u mozgu

Glavne zivcene stanice mozga i ledene rnozdine nazivaju se

neuroni

Neuron je zivcana stanica i osnovna jedinica mozga, koja se

sastoji od:

Some

e il i

tüe1aneurona,

Oendrita 8 , zivcanih izdanaka neurons

ksona

A ,

najduzeg izdanka neurona koji prenosi inforrneciie

izmedu njih;

Zavrsnog cvorica 0 , malog

rnlehurice

u

eksonu

koji sadrzi

k m jsk kur r

neuropri ienosnike


23/28

jelovar Je

~ te tn r u cin ci •

M RI U N

Neuroprijenos je proces prijenosa informacija poruka od

aksona jedne zivcane stanice do dendrita druge zivcane stanice.

Razgovor, odnosno razmjena informactia izrnedu zivcanih stanica

neurona odvija se oslobadanjem kemijskih kurira neuropriie-

nosnike u prostor sinspse E .

Kemijski kurir neuroprijenosnik koji sudjeluje u procesu dje-

lovanja marihuane na mozak zove se TH neuroprijenosnik

Tijekom prijenosa informacija neuroprijenosnici se vezu na mjesta

zivcanih stanica koje zovemo receptori.

Receptori pornezu u razmjeni informacija medu zivcanim sta-

nicama. Opcenito, svaki neuroprijenosnik veze se za tocno

odredeni receptor.

Neuroprfjenosnik THC je kljuc koji otvara tocno odredenu

bravu odnosno THC receptor kanabinoidni j oni si savrseno

odgovaraju.


24/28


25/28

jeJov al l je

Stetn l u ind • M RI U N

Nauceno oonasenie kojim se postize prividan osjecej ugode

uvjetuje stalno i ponovno posezanje za drogom. Sve droge

mijenjaju rad mozga i to eine djelovanjem na

kemijske kutire

neuroprijenosnike zivcanih stanlca mozga.

Dugotrajnom i ponavlJanom zloporabom droga bespovratno se

mijenja funkcija mozga u cijelosti.

Znanstveno je dokazano da droge ost ulu u ij ju zivcane

stanice neurone , time se trajno ostecuiu dijelovi mozga.

Zato se sa sigurnoscu rnoze reci.

visnost je bolest mosga


26/28

G R D SK I U RE D Z Z D R V S rvo R D I S O CIJ L N U S K R B G R D Z G RE B

jelovanje marihuane na m l k

ust v put n gr de

u mozgu

Dio mozge koji se naziva sustav puta nagrade

u rnozgu nejznecejni]: je u razvoju ovisnosti.

Cini ga rnreze zivcanih stanica, koja se aktivira

podrazivenlern jezgre mozga koja se zove nukle

us akumbens

Llrnblcki

sustav

lirobicki sustav je dio mozga zeduzen da

p mt i

osi i ugode zadovoljstva. U njemu se nalazi,

uz nukleusekumoens, i mozdene jezgra,

migd l

Amigdala je centar za emotivno perncerue.

ako droge djeluju u sustavu puta nagrade u mozgu

Droge zepoclniu put djelovanja u mozgu u lirnoickorn sustavu

nukleus akumbensu).

Informacfje

osjeceju ugode iz nukleus akum-

bensa putuju u centar za kretkoroöno perncenje

Chipokampus). Prolaze kroz amigdalu, zavrsavaju

u prednjem reznju rnozdene kore gdje je smjeSten

centar za dugorocno cerncenie uöenie, misljenje

nauceno ponesarue.


27/28

Djelovanje

~ethl ucind • M R I U N

Tako se stvara z c r n i kru ponevljsnoge svjesnog

uzimanja droge sto za posljedicu ima razvoj bolesti

ovisnosti.

sihicki fizicki ucinci marihuane

- gubitak pojma

vremenu i smanjeno kretkorocno pam-

enie

- teskoce s razumijevanjem jednostavnih idejs

- teskoce s uceniern donosenjern ispravnih odluke

- nernogucnost obavljanja zadataka koji zahtijevaju koncen-

traciju

voznie

plivanje cltanje ili pisanje i

- ometanje svakodnevnih aktivnosti

- gubitak motivaclle

- rizicno

ponesenie

- ubrzavanje rada srcai

penicni

strah

helucineci ie

- slabljenje irnunoloskoge susteve

- rak pluce

- porernece] menstrualnog cikluse

- ostecenie

ploda u trudnoci


28/28

Documents

Marihuana - djelovanje i stetni ucinci.pdf