V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

SVIB

ANJ

2011

.

ISS

N 1

331-

1476

5

Marijino majËinstvo koje je zapoËelo s njezinimpristankom u Nazaretu, dosiæe svoju puninu pod kriæem. Ako je istinito - kako tvrdi sv. Anselmo - da ”nas Marija od samog Navjeπtenja nosi u svom krilu”, tako je njezin poziv i njezina majËinska uloga na dobrobit onih koji vjeruju u Krista zapËela u trenutku kad joj je Isus rekao: ”Æeno, evo ti sina!” (Iv 19, 26).BENEDIKT XVI.

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2012. Godina L. Cijena: 7 kn

5SVIBANJ

ISSN 1331 - 1476

Za koje vrednoteodgajamo?Odgoj je uvijek dræan teπkom i odgo-vornom zadaÊom. Uspostavom suvre-mene hrvatske dræave nadali smo se da Êe u njoj djeca i mladi biti odgaja-ni u skladu s opÊeljudskim i krπÊanskim vrednotama, ali se Ëini da se naπa nadanja malo ostvaruju i da je stanje gore nego u doba bezboænog totalitarizma. Umjesto da mladi naraπtaj odgajamo u krπÊanskom duhu, u ime slobode bez odgovornosti njemu se nameÊu sumnjivi stavovi i laæne vrednote, koje smjeraju njegovu uniπtenju. A tijekom mukotrpne proπlosti upravo su nas Ëuvale i oËuva-le te opÊevaæeÊe i prokuπane ljudske i krπÊanske vrednote na kojima je ute-meljena i Europa.

U druπtvu u kojem æivimo neprimjetno se stvara ozraËje u kojemu se viπe neÊe znati πto je dobro a πto zlo. Nastaje ”diktatura relativizma koja ne priznaje niπta kao konaËno i koja kao mjerilo ostavlja jedino svoje ja i njego-ve æelje” (Benedikt XVI.). Taj stav pre-tvara se u novi totalitarni sustav, koji nameÊe svoju ljestvicu (ne)vrednota i nijeËe opstojnost opÊega moralnog temelja. Ako demokratski izabrane

vlasti ne dopuπtaju prosvjede nekim skupinama koje, navodno, prijete dræavnom ustavnom poretku i pred-stavljaju opasnost za njegovo ruπenje, kako mogu dopuπtati besmislene ”parade” πaËica istospolaca u naπim joπ uvijek moralno zdravim sredina-ma?! Ne prijete li ti sebiËni osebnjaci izazovnim prkosom i pogubnim pri-mjerom normalnu rastu i zdravu odgoju hrvatske mladeæi s kojom zapravo stoje i padaju i narod i domovina?! Nije li to ruπenje naroda i njegove buduÊnosti uopÊe, πto je gore od ruπenja ustavnog poretka?! »emu onda trud i ulaganja oko odgoja i obrazovanja? Jesmo li svjesni kakva to mi zapravo Ëovjeka æelimo odgojiti, kakvo druπtvo hoÊemo graditi, koje vrednote na mladi naraπtaj prenositi, πto Êe nas kao pojedince, obitelji i narod dræati i odræati?

Stari su naπi u Majci Isusovoj vidjeli poËetak boljega svijeta za kakvim i mi Ëeznemo. Tijekom svibanjskih dana ona i nas oËekuje da joj se viπe pribliæimo, kako bi nas dovela joπ bliæe Kristu Isusu. Po njemu jedinom nastaju bolji svijet i æivot. ”Ljubav prema Majci Boæjoj zalog je opstanka Hrvat skoga naroda” (bl. A. Stepinac), a Us krsnuli Gospodin s nama je ”u sve da ne do svrπetka svijeta” (Mt 28, 20), pa nema razloga za bilo kakvu bojazan.

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

162 - ”MARIJA” 5/2012.

Novo vodstvo PAMIPapa Benedikt XVI. dopisom je 14. veljaËe 2012. potvrdio na pet godina u Papinskoj meunarodnoj marijanskoj akademiji (PAMI) ponovno za sluæbu predsjednika fra Vincenza Battagliju i tajnika fra Stefana Cecchina. U tijeku je iπËekivanje glasovnica redovnih Ëlanova PAMI, meu kojima ima i nekoliko Hrvata, na temelju kojih Êe biti izabrano VijeÊe PAMI izmeu redovnih Ëlanova nastanjenih u Rimu i Laciju. I oni Êe ostati na sluæbi pet godina, nakon Ëega mogu biti na istoj duænosti potvreni viπe puta. (WPAMI)

Gospin pojas hodočastiVatopedion, najveÊi od samostana Brda Atos, Ëuva relikviju ”Gospina pojasa”. Prema drevnoj predaji, od devinje dlake isplela ga je bl. Djevica Marija i dala apostolu Tomi malo prije svoga usnuÊa. Tako piπe u talijanskoj knjizi Brdo Atos (270 str.), koja predstavlja 20 pravoslav-nih samostana grËkog poluotoka. Iz Vatopediona, koji je posveÊen Navjeπtenju Marijinu, prvi put je nakon 16. st. Gospin pojas mogao hodoËastiti u Rusiju, gdje je doËekan najprije u Sankt Peterburgu, a zatim u Moskvi. Za ruskoga patrijarha Kirila ”ima svrhu pobuditi duhovni preporod i vaænost obitelji”. (MdD)

Duns Škot na DVDDugometraæni film Duns ©kot, pobjednik na meunarodnmu katoliËkom festivalu Mirabile Dictu kao najbolji film i glumac protagonist, odnedavno je u prodaji na DVD po talijanskim kaotliËkim knjiæarama. Dali su ga snimiti Franjevci od Bezgreπne, a zamisao o tome roena je g. 2007. meu njihovim studentima filozofije i bogoslovlja. Nakana je bila upoznati javnost s uËiteljem jednoga misaonog smjera ususret sedmoj stoljet-nici od njegove smrti. (Z)

Umro poznati talijanski mariologPoznati talijanski monfortanac i mariolog

Stefano de Fiores preminuo je i pokopan 16. travnja u rodnom mjestu San Luca u Kalabriji

(Italija). Roen je 1933. godine. Ulazi u Druæbu Marijinu (monfortance) g. 1953, a za

sveÊenika je zareen g. 1959. u Loretu. Zavrπava duhovno bogoslovlje i g. 1973.

postiæe licencijat na rimskomu Papinskom sveuËiliπtu Gregoriana, a g. 1974. doktorira u Daytonu. Predaje zatim sistematsku i suvre-

menu mariologiju i marijansku duhovnost na rimskim sveuËiliπtima Gregoriana i Salesiana te na teoloπkom fakultetu Marianum. Dugo je bio Ëlan VijeÊa Papinske meunarodne mari-

janske akademije i predsjednik Talijanske interdisciplinarne marioloπke udruge. Vodio je radove na Novom rjeËniku duhovnosti i Novomu marioloπkom rjeËniku. Napisao je

viπe od 20 knjiga marijanskog sadræaja, suraivao u brojnim talijanskim i

meunarodnim marioloπkim Ëasopisima te sudjelovao na mnogim znanstvenim skupovi-

ma marijanskog znaËaja. (KJ)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

s m a r i j o m p o s v i j e t u

”MARIJA” 5/2012. - 163

Blagoslov Gospinih slikaNakon πto je zavrπio molitvu Aneoskog pozdravljenja u Meksiku 25. oæujka, Benedikt XVI. zaustavio se moleÊi u πutnji pred slikom Gospe Guadalupske i, u prigodi zavrπnoga blagoslova, blagoslovio 91 reprodukci-ju slike meksiËke zaπtitnice Gospe Guadalupske namijenjenu svim mek-siËkim biskupijama. (Z)

Sa slovenske Svete GoreEkipa talijanske BK TV 2000 iz Rima nedavno je snimala slovensko Gospino svetiπte Sveta Gora za projekt Svetiπta Europe, πto su veÊ dijelom ostvarili u Francuskoj, NjemaËkoj, Austriji, Hrvatskoj, BiH... U Sloveniji su izabrali tri svetiπta - Svetu Goru, Brezje i Ptujsku Goru. Po Bijeloj nedjelji zapoËela je na Svetoj Gori obnova zvonika, kojega su dijelovi oπteÊeni uslijed vremenskih nepogoda, a u tijeku su i radovi na komunalnim prikljuËcima hodoËa-sniËkog doma. (SK)

Redovnički poglavari u LurduU Gospinu svetiπtu u Lurdu od 15. do 19. oæujka odræana je 15. generalna skupπtina Unije europskih konferencija viπih redovniËkih poglavara i poglavari-ca (UCESM). U Europi trenutaËno æivi i radi oko 400.000 redovnika, organizira-nih u 37 nacionalnih konferencija i u europsku krovnu organizaciju UCESM. Uz oko 90 visokih redovniËkih pred-stavnika na sastanku su bili i predstav-nici drugih krovnih crkvenih institucija, poput VijeÊa europskih biskupskih konferencija (CCEE), Europskoga laiËkog foruma (ELF) ili Europskog vijeÊa sveÊenika (CCPE). Posebno je zapaæena prisutnost brojnih mladih redovnika iz uprava nacionalnih konfe-rencija iz istoËne i jugoistoËne Europe. Ondje redovniËki æivot viπe od 20 godi-na doæivljava napredak, zahvaljujuÊi

mnogim zvanjima i novomu pastoral-nom i socijalnom djelovanju koje te zajednice provode. (IKA)

400 godina Gospe od LjubaviPohod Benedikta XVI. Kubi od 26. do 28. oæujka podudara se s 400. obljetni-com pronalaska lika Gospe od Ljubavi. KipiÊ Majke s Djetetom u naruËju naπla su g. 1612. trojica mladiÊa traæeÊi sol u Nipskom zaljevu, na sjeveroistoku otoka. Odnijeli su ga u Kobre, odakle se poboænost proπirila po Ëitavu otoku pa se Gospa od Ljubavi Ëasti kao zaπtitnica te zemlje. U prigodi Papina pohoda Kubi, dobrotvorna ustanova PomoÊ Crkvi u nevolji sa sjediπtem u Königsteinu (NjemaËka) darovala je otoku 250.000 krunica s tumaËenjem kako se moli, 15.000 knjiæica o krunici za djecu i 10.000 ”molitvenih kutija” s krunicom-prstenom, boËicom blago-slovljene vode, malim kriæem i tekstom osnovnih molitava. 100.000 krunica dano je nadbiskupiji Santiago de Cuba u kojoj se nalazi svetiπte, 60.000 nadbi-skupiji Havana, a 90.000 ostalim bisku-pijama (9). Krunice se prodaju po sim-boliËnoj cijeni, a novac Êe iÊi za obno-vu svetiπta, koje godiπnje posjeti oko pola milijuna hodoËasnika. Kuba ima 11.242.000 stanovnika, od kojih su 66% katolici, iako brojni nisu praktiËni vjernici. (Z)

Stella maris Dalmacije II. u RimuU Papinskomu hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu 15. travnja odræana je projekcija znanstveno-obrazovnog filma Stella maris Dalmacije II. dio - hrvatska marijanska duhovna baπtina u πibenskoj biskupiji. Nakon pozdrava rektora J. Bogdana, veleposlanika RH pri Svetoj Stolici F. VuËka i I. LivljaniÊa, projekt su kratko predstavili voditeljica H. MihanoviÊ-Salopek i producent A. Prosoli. (HMS)

p a p a o m a r i j i

U suglasju iπËekivanja, izmeu UzaπaπÊa i Pedesetnice, sv. Luka posljednji put spo-minje Mariju, Majku Isusovu, i njegovu rodbinu (r. 14). Mariji je posvetio poËet-ke svoga Evanelja, od Anelova navjeπtenja do roenja i djetinjstva Sina Boæjega koji je postao Ëovjekom. S Marijom zapoËinje Isusov zemaljski æivot, a s njom zapoËinju i prvi koraci Crkve; u oba trenutka ozraËje je osluπkivanja Boga, sabranosti. Danas bih se, zato, htio zaustaviti na toj Gospinoj molitvenoj prisutnosti u skupini uËenika koji Êe biti prva Crkva koja se raa. Marija je diskretno pratila cjeloku-pan hod svoga Sina tijekom njegova jav-nog djelovanja sve do pod kriæ, a sada, tihom molitvom, nastavlja pratiti hod Crkve. Za navjeπtenja, u nazaretskoj kuÊi, Marija prima anela Boæjeg, i pozorna na njegove rijeËi, prihvaÊa ih i odgovara na Boæji naum, pokazujuÊi svoju punu raspoloæivost: “Evo sluæbenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj rijeËi!” (Lk 1, 38). Upravo zbog svoga unutarnjeg stava sluπanja, Marija je kadra Ëitati vlastitu povijest, prepoznajuÊi s poniznoπÊu da je Gospodin na djelu. U pohodu roakinji Elizabeti, iz nje izbija molitva hvale i radosti, slavljenja Boæje milosti, koja je ispunila njezino srce i njezin æivot, uËinivπi je Majkom Gospodinovom (usp. Lk 1, 46-55). Hvala, zahvalnost, radost u pjesni Magnificat, Marija ne gleda

samo na ono πto je Bog u njoj izveo, nego takoer na ono πto je uËinio i neprestano Ëini u povijesti. U poznatom komentaru na Magnificat, sv. Ambrozije poziva da imamo isti duh u molitvi i piπe: “Neka u svakom bude Marijin duh da veliËa Gospodina; neka u svakom bude Marijin duh da kliËe u Bogu” (Expositio Evangelii secundum Lucam 2, 26: PL 15, 1561).

I u dvorani Posljednje veËere, u Jeruzalemu, u “gornjoj sobi gdje su boravili” Isusovi uËenici (usp. Dj 1, 13), u ozraËju osluπkivanja i molitve, ona je prisutna, prije nego se vrata dvorane πirom otvore i oni poËnu navijeπtati Krista Gospodina svim narodima, uËeÊi ih da Ëuvaju sve ono πto je on zapovjedio (usp. Mt 28, 19-20). Postaje Marijina hoda, od nazaretske do jeruzalemske kuÊe, preko kriæa gdje ju Sin povjerava apo-stolu Ivanu, oznaËene su sposobnoπÊu da odræi ustrajno ozraËje sabranosti, kako bi o svakom dogaaju mogla raz-matrati u tiπini svoga srca, pred Bogom (usp. Lk 2, 19-51) i u razmatranju pred Bogom takoer shvatiti volju Boæju i postati sposobna nju prihvatiti u sebi. Prisutnost Majke Boæje s Jedanaestoricom, nakon UzaπaπÊa, nije dakle neka jednostavna povijesna zabiljeπka o neËemu iz proπlosti, nego poprima znaËenje od velike vaænosti, jer ona s njima dijeli ono πto joj je naj-dragocjenije: æivo sjeÊanje na Isusa, u molitvi; dijeli to poslanje s Isusom: Ëuvati spomen na Isusa i tako Ëuvati njegovu prisutnost.

(Iz kateheze na opÊoj audijenciji u srije-du 14. oæujka 2012.)

BENEDIKT XVI.

Marijinamolitvena prisutnost

164 - ”MARIJA” 5/2012.

Majci CrkveMajci CrkveDjevice Neoskvrnjena, Majko Crkve,Djevice Neoskvrnjena, Majko Crkve,hrani zanos svih sastavnih dijelovahrani zanos svih sastavnih dijelova

naπe biskupije: æupa i crkvenih skupina,naπe biskupije: æupa i crkvenih skupina,udruga i novih oblika apostolskih obvezaudruga i novih oblika apostolskih obveza

koje Gospodin pobuuje svojim Svetim Duhom,koje Gospodin pobuuje svojim Svetim Duhom,uËini Ëvrstom i odluËnom volju onihuËini Ëvrstom i odluËnom volju onih

koje Gospodar æetve nastavlja pozivatikoje Gospodar æetve nastavlja pozivatikao radnike u svoj vinograd, kao radnike u svoj vinograd,

da, odupiruÊi se svakoj zamamnosti da, odupiruÊi se svakoj zamamnosti i svjetovnoj zasjedi, velikoduπno ustraju i svjetovnoj zasjedi, velikoduπno ustraju

slijedeÊi put kojega su se prihvatili,slijedeÊi put kojega su se prihvatili,i, tvojom majËinskom pomoÊu, postanu i, tvojom majËinskom pomoÊu, postanu

Kristovi svjedoci privuËeni sjajem Kristovi svjedoci privuËeni sjajem njegove Ljubavi, vrelom radosti.njegove Ljubavi, vrelom radosti.

Papa Benedikt XVI.Papa Benedikt XVI.

k r o z o v a j m j e s e c

166 - ”MARIJA” 5/2012.

Svibanj je mjesec kad priroda buja æivotom i veÊ do punine cvijeta dovede izdanke sjemenja, bilja i stabala. U svib-nju, kad pokazujuÊi svoju snagu i blizi-nu sa zemljom, sunce odnosi pobjedu nad zimom, kroz cvijet postaje vidljivo skriveno blago zemlje, koje u suradnji s nebom izlazi na povrπinu. Zato cvijet nije samo simbol ljepote, nego æivota i plodnosti, koje nema bez njegovih raπirenih latica i spremna darivanja æivotu. Stoga kad se za majku bira dar, najËeπÊe se izabire cvijet, jer viπestruko podsjeÊa na nju. Ako iπta miriπe osebuj-nim mirisom, onda je to majËinstvo i majËinska skrb za djecu. Ako na svijetu ima iπta lijepo, onda je to majËinska sebedarna ljubav i cjelovito predanje æivota. Zato je majkama posveÊen svi-banj - mjesec cvijeÊa.

CVIJET ŽIVOTA Ima mnogo sliËnosti izmeu cvijeÊa i majke kao simbola æivota, jer je majËin-sko krilo rasadnik stvarnog æivota koji je Stvoritelj udijelio Ëovjeku, da bi ga potom povjerio majËinskoj skrbi. Ako ima uzviπena poziva meu ljudima, on da je to roditeljski, usko povezan s Bo æjom stvarateljskom moÊu i darom, jer je majËinski poziv cvjetati æivotom. Posebno to vrijedi za nebesku Majku, koja je svoju ljudsku plodnost potpuno podredila Bogu, te u svoje krilo izravno

od njega primila dar æivota, koji je bio Æivot, Svjetlo i Sunce ljudima. Kao πto je najdublja istina o Bogu da je Otac svega stvorenoga, napose Ëovjekov, naj-dublja je istina za Ëovjeka i najuzviπe-nije zvanje koje postoji, da ljudsko biÊe postane majkom Bogu na ovom svijetu. Upravo je to uËinila Marija: iskoristila je najizvrsnije moguÊnosti koje je Bog upi-sao u Ëovjeka i opredijelila se svijetu svojim biÊem donijeti Boga kao plod svoje utrobe.ZahvaljujuÊi njezinoj budnosti pred Bogom, obamrla ljudska priroda ponovo je poËela æivjeti i davati svoj plod. Marija je bila nov nasad u vrtu Ëovje Ëanstva, zasaen Boæjom rukom, jer u njezinu biÊu nije bilo otrova grijeha koji je oneËistio stabla Edenskog vrata. Zato je ona najljepπi znak zemlje πto izlazi iz zimskog sna grijeha i æivota daleko od Boga. Po njezinoj izvrsnoj plodnosti æivotne moguÊnosti zemlje nisu ostale zakopane u podzemlju, nego je i zemlja dala svoj pristanak na spasenje te pruæila prema nebu svoj izdanak koji je donio novi æivot. Ako zemljinu plodnost slikovito usporeuju s cvjetanjem i za plodan kraj kaæu da u njemu sve cvate, onda je Marijina plodnost najizvrsnije cvjetanje ljudske naravi. Zato cvijet postaje najljepπi dar dragim osobama, napose majkama, jer je simbol æivota koji su one nosile i dale.

U BOŽJEM VRTUCvijet u sebi nosi najljepπu i najsadræajniju poruku ljepote i ostvare-nja. Ljepota njegovih latica i opojnost mirisa rjeËito govore same za sebe, a opet ih ne dræi sebeljubno za se, nego ih daje drugima, tj. predaje ih plodnosti. Da nije otvorenosti cvijeta æivotu, ne bi

Marijacvjećarica

k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 5/2012. - 167

bilo ni kasnijeg ploda. Zato cvijet upuÊuje i na ljepotu majËinstva bez koje nema ploda æivota. Svu svoju ljepotu i plodnost majka podredi onome koji dolazi nakon nje kao plod njezina biÊa.S tog naslova Marija je s pravom istinska cvjeÊarka Boæjega zemaljskog vrata. Ne samo da je svoju ljepotu saËuvala neokr-njenom, nego je na zemlji rodila i ”uzgojila” najljepπi cvijet u kojem se su srelo ljudsko i nebesko. Krist Gospodin bio je izdanak neba na zemlji, ali je za nj i Zemlja, po Mariji, dala svoj Ëisti doprinos. On je pravi izdanak iz panja Jiπajeva, koji je po Mariji proklijao no vim æivotom, te su onda nebeski æivot i ljepota doπli na svijet u punu sjaju. Zato je Krist bio pravi nebeski Cvijet, najplodniji koji je zemlja ikad vidjela, jer smo od punine njegove plodnosti svi primili milost spasenja. On je davno predoznaËen rijeËima: Ljubav Êe se i Vjernost sastati, Pravda i Mir zagrliti. Vjernost Êe nicat’ iz zemlje, Pravda Êe gledat’ s nebesa. Gospodin Êe dati blago-slov i sreÊu, i zemlja naπa urod svoj. Pravda Êe stupati pred njim, a Mir tra-gom stopa njegovih (Ps 85, 11-14).

Utjelovljeni Sin Boæji bio je najljepπi cvijet koji je i zemlja dala kao svoj autentiËni plod, pokazujuÊi da je pozvana davati boæanske plodove. ZahvaljujuÊi CvjeÊarici Boæjeg vrta, Zemlja je doista postala Boæji plodan vrt, u kojem smo se mogli i moæemo diviti tom najdivnijem plodu, koji je svojim uskrsnuÊem ostao trajno cvjetati, ne dopuπtajuÊi da ga smrt iskori-jeni iz zemlje. On nam i danas omoguÊuje da æivimo od njegove plod-nosti, jer obilje koje on pruæa doista je neprocjenjivo nebesko obilje i ljepota.DiveÊi se Marijinoj ulozi u djelu spasenja, pokuπavamo otkriti svoju zadaÊu i prepo-znati svoje mjesto u svijetu. U to me nam moæe najviπe pomoÊi ona koja je prva ostvarila Boæji plan, te kao savr πena suradnica Boga æivoga dopustila da se iz ”zemlje”, tj. njezina krila, rodi sam Bog u ljudskom liku. A on ju je zbog toga dodatno blagoslovio, dajuÊi da njezino majËinsko krilo bude trajno svjeæe i da po njezinu zagovoru Crkva donosi nove plodove spasenja u svojoj djeci.ImajuÊi u vidu Marijino umijeÊe, njezin Sin joj je povjerio da i dalje skrbi o peri-voju svete Crkve, tj. da nas, svoju djecu, briæno odgaja i njeguje kao Boæje cvijeÊe na zemlji. Tako je Marijino krilo trajno svjeæe i puno æivota kao krilo Majke koja raa i Ëuva svoju djecu kao Majka Crkve. Ona koja je podigla boæanski nasad moleÊi: Zakrili nasad desnice svoje, Sina kog za se odgoji, podiæe i nasad Boæje djece, te joj je najveÊa radost kad u tome uspije. A æiveÊi vjerno i dosljedno svome krπÊanskom pozivu, mi joj na najljepπi naËin uzvraÊamo i izriËemo zahvalu cvi-jetom svoga biÊa, koji je najviπe veseli.Ivan BODROÆIΔ

m i d a n a s i o v d j e

168 - ”MARIJA” 5/2012.

Jeste li kada - naravno da jeste - doæivjeli da vam se sugovornik hvali nekom velikom sreÊom, osobito ako se tiËe osobnog zdravlja, a onda se ogle-da za najbliæim predmetom od prirod-nog drva kako bi u njega pokucao srednjim zglo bom srednjaka prsta - protiv “uroka”. Kucnete li mu (ili joj) u takvoj prilici za potporu i sami? Meni je najslae, ako to Ëini netko s kim sam dovoljno blizak, dok traæi drvo, pomoÊi mu savjetom: ”A da pokucaπ u svoju glavu!?”

OPONAŠANJE DRUGIHTo je samo jedna od bezbrojnih lucka-stih gesta koju su ljudi skloni “prepisi-vati” od drugih i pomno ih ponavljati, a ako ih netko upita zaπto to Ëine i koji je smisao svega toga, uglavnom, - nemaju pojma. S malo ljutnje moglo bi se reÊi da ljudi u mnogim sliËnim nerazumljivim ponaπanjima nasljeduju svoje po Darwinu pretke. Prilog sam dobio e-poπtom, tekst prati animirani filmiÊ, a znakovito je naslovljen:PARADIGMA: U prostranu kavezu pet majmuna, u sredini ljestve (duple skale) i na vrhu njih grozd banana. »im jedan majmun krene uz ljestve po banane, ostala Ëetiri budu tuπirana jakim mlazom hladne vode. Kad se to viπe puta ponovi, ona Ëetiri majmuna pretuku petoga koji se penjao. Naravno, ubrzo svi nauËe lekciju i nikome viπe ne pada na pamet da bi

se ponovno penjao. Ali potom zamije-ne jednog majmuna i onaj novi, jasno, bræe-bolje kreÊe - prema bananama. Ostala ga Ëetiri pretuku, iako viπe nema maltretiranja mlazom hladne vode. To se isto ponovi i sa sljedeÊom zamjenom: u premlaÊivanju penjaËa sudjeluje i onaj prethodno uvedeni u igru. A kad se zamijeni i peti majmun, ona Ëetiri jednako mlate petoga zbog penjanja, makar nijedan od njih nije doæivio tuπiranje hladnom vodom.

Koliko smopra(v-zn)ovjerni?

m i d a n a s i o v d j e

”MARIJA” 5/2012. - 169

Kad biste majmune upitali zaπto to sve to rade, pa i kad bi mogli govoriti, ne bi vam znali odgovoriti. Baπ kao ni njihovi “razumni” potomci, ako ih upitate zaπto se treba vraÊati ako vam je pred nosom preko puta pretrËala crna maËka, zaπto se treba uhvatiti za puce kad sretnete sveÊenika, redovnika ili Ëasnu sestru ili pak dimnjaËara, kako to potkovica ili djetelina sa Ëetiri lista donosi sreÊu, dok je 13 nesretan broj i petak nesretan dan, zaπto u mnogim hotelima nema sobe s brojem 13, na nekim autobusnim posta-jama perona i u nekim zrakoplovima sjedala s tim brojem, ili zaπto je opasno i nezdravo smijati se u petak jer Êete, navodno, u nedjelju plakati! Mada je po Ëovjekovo zdravlje pogubno ne smijati se, pa ni u petak!

MIJEŠANJE S VJEROMA joπ je neumjesnije, da ne kaæem lue, kad takve besmislice neki katolici “izmiksaju” u svoju vjeru. Proπle godine bio sam u Meksiku, gdje sam se mno-goËemu divio. VodiË Carlos objaπnjavao nam je kako uopÊe nije neobiËno da jedan Meksikanac katolik odmah nakon vrlo poboæna pristupa sakramentima ispovijedi i priËesti ide k nekakvu πamanu (zaboravio sam kako ga je nazvao) da mu priskrbi zaπtitu pomoÊu pijetlove krvi ili kakvih drugih pogan-skih Ëina i obreda. Ta Ëudna simbioza, tijesan suæivot krπÊanstva i poganstva, vjere i praznovjerja, poznata je gotovo po cijeloj Latinskoj Americi.Meutim, valja nam pripaziti da nam se ne dogodi parada onog pacijenta duπevne bolnice koji je bio malo manje “munjen” od ostalih pa ga je bolniËka uprava koristila kao tumaËa posjetitelji-ma dotiËne ustanove. On je objaπnjavao

gostima zaπto je i kako lud ovaj ili onaj. Kraj jednog pacijenta posebno je zastao i teatralno objavio: “Ovaj je najlui u cijeloj kuÊi!” Posjetiteljima se podigla doza radoznalosti pa su pitali kako to, a vodiË im je, oËito rado i spremno, odgo-vorio: “Ma zamislite, on umiπlja da je Napoleon! Budala, kako moæe biti Napoleon kad sam to ja!?”

ZAR TOGA NEMA MEĐU NAMA?Moramo poπteno priznati da to mijeπanje vjere i praznovjerja nije problem samo Juæne Amerike ili Filipina. Zar toga nema i meu nama koliko ti drago, na pretek?! Da sad ne sondiramo vjerovanja u uroke, vjeπtice (stringe), vukodlake i onaj lucka-sti savjet da se ni vragu nije pametno previπe zamjeriti - “jer nikad ne znaπ kad ti moæe zatrebati” (Apage, Satanos! Oslobodi nas, Boæe!), sjetimo se onih pustih Lanaca sv. Ante ili Lanca Gospe Lurdske koji su meu nama kruæili i u kojima je trebalo neki budalasti tekst, bez ikakva vidljiva smisla, prepisati i poslati na 7 ili 12 adresa pa Êe ti se “zgoditi zgo-ditak”, a u protivnom, ako to pismo uniπtite, “izgorjet Êe ti kuÊa” ili Êe ti se neπto sliËno straπno dogoditi. Moram ista-knuti da su mi ta “sveta pisma” bila puno draæa zimi negoli u drugo doba godine, jer kad bi mi ih netko od æupljana vrlo zabrinut donio, s osobitim sam ih uæitkom pred njegovim oËima bacao u peÊ, uz komentar: “Evo, pa nek sada meni izgori kuÊa!” Sada se sliËne poruke, ureπne takvim prijetnjama i ucjenama ukoliko ih se zanemari, pojavljuju e-poπtom.Nedavno mi se jedan æupljanin povjerio: prijatelj ga pita zaπto na Cvjetnicu u svoju “palmu” (snopiÊ maslinovih, palminih i inih granËica) nije uklopio i malo rute.

m i d a n a s i o v d j e

170 - ”MARIJA” 5/2012.

Na njegovo protupitanje: ”Zaπto?”, on ga susretljivo pouËi: “Pa, protiv vjeπtica!”E, moj Isuse, za koga si ”kvasinu” pio?!, rekao bi onaj!

ZAR VJENČANJE U SVIBNJU?Nego, mogli bismo dugo nabrajati popis svakojakih ludosti mnogih “katolika”, ali zakljuËimo jednom koja posebno iritira: MORATORIJ NA VJEN»ANJA U MJESECU SVIBNJU! Naime, da nije dobro vjenËati se u tom mjesecu, jer Êe brak propasti ili Êe biti nesretan! Diljem hrvatskoga Juga moæe se po æupskim knjigama vidjeti kako u svibnju nema baπ puno vjenËanja. A kud Êeπ ljepπeg mjeseca, ima li ljepπeg od njega?! Em je Gospi posveÊen, tu je i proljeÊe, buenje æivota, cvjetanje i miris cvijeÊa, pjev ptica... U tom mjesecu je i MajËin dan, niæu se prve priËesti i krizme, susreti mladih vjernika, slave se mnogi dragi i draæesni sveci, obiljeæava se i Svjetski dan braka... Sve vam je to zalu-du. Mnogi Êe spremno reÊi da ne vjeru-ju u te bakule, ali, “za svaku sigurnost, bolje je ne izazivati sudbinu”!Moram priznati da znam za neke brako-ve sklopljene u svibnju koji se nisu baπ posreÊili, ali znam ih puno viπe koji su, na æalost, nesretni ili su propali iako nisu sklopljeni u svibnju!»ovjek izvadi maramicu iz dæepa, vidi da je vezana u Ëvor pa se glasno zapita: “Na πto li me ovo treba podsjetiti?” Prijatelj pogleda i uzvrati: “Vjerojatno da bi ta maramica bila zrela za pranje!”Gospe naπa, u Kani Galilejskoj πapnula si Sinu ono o vinu, da ga je nestalo. Molimo te, πapni mu danas - za nas: Treba im vode, puno punih posuda - za pranje od predrasuda! Hvala!Stanko JER»IΔ

m a r i j a n s k o b i l j e

Gospin plaštAlchemilla vulgaris

Gospin plaπt ili vrkuta trajnica je i vrlo jaka grmasta biljka, a raste uglavnom po livadama, vriπtinama, stijenama i meu kamenjem. Zna narasti i do 50 cm, s izdancima sivoplave boje, koji kasnije pocrvene. LiπÊe joj je zvjezdasto naborano i mekano dla-kavo. Maleni svjetlozeleni cvjetovi skupljeni su u laæni πtitac.Latinsko ime alchemilla za Gospin plaπt ili vrkutu pojavljuje se u XVI. st., a znaËi biljka alkemiËara.Na rubovima lista, koji ima oblik malena plaπta (moæda joj odatle i ime), biljka izluËuje vodene kapljice koje svjetlucaju na suncu. Te slike podsjeÊaju na Majku Gospodinovu koju vjerniËka zajednica zaziva kao Majku preËistu, Majku prebistru, Majku neoskvrnjenu...Mario CRVENKA

s v j e d o Ë a n s t v o

”MARIJA” 5/2012. - 171

Okvir zaGospinu slikuDobila sam na dar sliku, veliku, raskoπnu, krasnu Gospinu sliku. Taj njeæni i smjerni Gospin lik blago pognute glave okrunjene zlatnom krunom, napola spuπtenih oËnih kapaka kao u razmatranju, ujedno je i spomen na darovatelja. I prvo πto mi pade na pamet bilo je uokviriti sliku. No, dragocjena slika zahtijeva i okvir dragocjen. Od mnogih ponuenih nijedan mi ne bijaπe dovoljno dobar, dovoljno lijep i dovoljno vrijedan. Htjela sam okvir dostojan ljepote i vrijednosti slike: umjetniËkog nadahnuÊa produhov-ljen, uoËljiv, blistav i sliËno.Dugo veÊ traæim odgovarajuÊi okvir za Gospinu sliku. U prostranom skroviπtu svoje duπe pravim mjesto za tvoju sliku, Marijo! I svaki dan u svome æivotu malo-pomalo obliku-jem okvir svoga srca za Gospinu sliku. Okvir je satkan od sitnih kri-stala dobrih djela i nakana i zlaÊanih niti neprestane skrbi za bliænje, od platinastih ploËica zahvalnosti Stvoritelju za brojna Ëuda i milosti πto mi iskaza... U okvir svoga srca primjerenog Gospinu liku utisnula sam bezbroj sitnih svjetlucavih bisera vlastite ranjivosti, nemoÊi, neuspjeha i tuge, katkada bola i tihe sakrivene patnje dok izgaram za druge, neπto tananih svilenih niti strahova kao i malih vrijednih svjetlucavih dijama-nata radosti i smijeha. Od svega

onoga moj okvir bjeπe ukraπen, πto ljudski æivot Ëini darom od Gospodina. Najljepπi okvir za najmi-liji Gospin lik nalazim u svome srcu i duπi i kamo god krenula i πto god Ëinila, sobom te nosim, MajËice.OptereÊena brigama svagdaπnjega æivota samo s tobom mogu, ja vjeru-jem, Marijo, bez straha i hrabro naprijed dok tiho πapuÊeπ: Ne boj se, dijete moje! HoÊe to, moja duπa Ëezne da dostojna budem Nje i moje srce za Gospinu sliku da okvir posta-ne. MiloπÊu svojom, Gospe moja, ispuni naπa srca i zauvijek se u njima nastani.Vinka TOKIĆ BUROLO

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

172 - ”MARIJA” 5/2012.

U proπlom broju “Marije” predstavili smo Anselmovu (1033.-1109.) misao o razumu prosvijetljenu vjerom, ljubav prema istini i æelju da πto viπe upozna Boga. Ta oπtroumna razmiπljanja utkaje on u svoje apostolsko djelovanje i u svoj molitveni æivot. U svojim spisima ostavio nam je divno svjedoËanstvo poboænosti prema Majci Isusovoj. Za nju se zanima kao mislilac i bogoslovac, kao vjernik i biskup. U svojim spisima i molitvama izraæava osjeÊaje istinske odanosti prema njoj.U Anselmovoj zbirci molitva nalaze se i tri proπnje bl. Djevici Mariji, koje su iz vremena dok je æivio u samostanu Le Bec u francuskoj Normandiji (oko g. 1074.). Sastavljene su na zamolbu njego-ve benediktinske braÊe, a dolaze iz srca. Izraz su vjere prosvijetljene razumom, a nastaju u susljednom tijeku vremena. »ini se kao da nije bio zadovoljan s prethodnom pa je sastavljao novu i iπao u potrazi za novim stilskim oblikova-njem kako bi Majci Boæjoj iznio svu puninu svoje duπe. U tim molitvama dolaze do izraæaja kontemplativne i pro-sne znaËajke. U prvoj molitvi pogled je upravljen prema uzviπenom liku Majke Gospodinove pred kojom se molitelj osjeÊa greπnim.

“O, sveta Marijo, koja si nakon Boga najsvetija meu svetima, majko divne neporoËnosti djevice obdarena divnom plodnoπÊu, koja si zaËela Sina Svevi-

πnjega i rodila Spasitelja paloga ljud-skog roda! O, Gospe, koja sjajiπ tako velikom svetoπÊu koja si iznimna po svom dostojanstvu! Postojano znamo da nije manja tvoja moÊ i tvoja bla-gost. Tebi, roditeljko æivota i Majko spa-senja, pristupa moja bijedna duπa.”

U drugoj molitvi naglasak je na razlici izmeu stanja presvete Djevice i greπni-kova. Ono ne prijeËi greπniku da se obrati Onoj koja je moÊna zagovornica za postignuÊe Kristova spasenja. PaËe, πto je veÊi grijeh, to je i veÊe pouzdanje u zagovor Majke, blage i moÊne.

“O, Gospe, koliko me viπe moji grijesi zgraæaju pred licem Boæjim i pred tobom, toliko sam viπe potreban tvoga spasonosnog posredovanja i tvoje pomoÊi! O, milostiva, izlijeËi moju bol i izbriπi svu ruænoÊu koja te vrijea!“

KRISTOVSKA USMJERENOSTDruga molitva zavrπava prizivom na Krista Ëijoj se boæanskoj moÊi i Majka

Anselmoveprošnje Mariji

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

”MARIJA” 5/2012. - 173

treba uteÊi da bi se postiglo ozdravljenje greπnika. On je posrednik izmeu Boga i ljudi (1 Tim 2, 5). Na taj naËin molitelj doseæe konaËni izvor Boæjeg milosra, jer je njegova proπnja upravljena Bogu, koji je izvor svega dobra i od kojega dolazi svaki dobar dar.Canterburyjski biskup naglaπava i poziti-van ishod koji prati greπnu ljudsku tra-gediju. Na grijeh ljudskog stvorenja, u svojoj neizmjernoj dobroti Gospodin odgovora svojim projektom ljubavi i milosra. Zbog toga se pravi strah Boæji, koji nastaje u greπnikovoj duπi, po savje-sti svoje greπnosti treba uvijek zdruæiti s vedrim pouzdanjem u Boæje milosre, kako se to oËituje u molitvi:

“Tko Êe me pomiriti sa Sinom ako se Majka protivi? Tko Êe ublaæiti Majku ako je Sin uvrijeen? No ako ste oboje uvrijeeni, zar niste oboje milostivi? Onaj koji je sagrijeπio, neka se utjeËe zagovoru Majke Boæje.”

TreÊa molitva usrdno vapi za postignuÊe ljubavi prema Isusu i Mariji. U njoj se pojavljuje dvostruki oblik proπnje koja je postala poznata u povijesti krπÊanske duhovnosti.

“O, predobri Sine, radi ljubavi kojom ljubiπ svoju Majku, udijeli mi, molim te, da je ljubim kao πto je ti uistinu ljubiπ i kako ti æeliπ da bude ljublje-na… O, predobra Majko, radi ljubavi kojom ljubiπ svoga Sina, isprosi mi, molim te, da ga uistinu ljubim kao πto ga ti doista ljubiπ i kao πto ti æeliπ da bude ljubljen.”

MAJKA CJELOKUPNE OBNOVEIz navedenih tekstova jasno proizlazi Anselmova svijest o otajstvu Marijina majËinstva u odnosu prema vjernicima.

Ista misao proæimlje i njegova bogoslo v-ska razmiπljanja i njegove mistiËne za pise. U treÊoj molitvi za Marijin zago-vor on uspostavlja usporedbu izmeu Boæjeg oËinstva i Marijina majËinstva.

“Onaj koje je iz niËega stvorio sve stva-ri, nije ih obnovio nakon πto su propa-le, prije negoli je postao Sin Marijin. Iz toga slijedi, da je Bog otac svega stvore-noga, a Marija je majke svega obnov-ljenoga.”

Posve je razumljivo da Anselmo u Marijinu boæanskom majËinstvu pre-poznaje temeljni razlog njezina sudje-lovanja u obnovi svega stvorenja koje je ostvario Krist Otkupitelj. S tog zre-nika on pokuπava objasniti ulogu i znaËenje Marijina majËinstva u odnosu na vjernike.

“Nema drugog spasenja, osim onoga koje si ti na svijet donijela. Zbog toga, o Kraljice, ti si majka otkupljenja i otkupljenih. Ti si ona koja je zaËela pomirenje i pomirene, ti si ona koja je rodila spasenje i spaπene. O, blaæeno pouzdanje! O, sigurna utjeho! Majko Boæja i majko naπa! Majko onoga u kojega se jedino uzdamo i kojega se bojimo, o majko naπa.”

Anselmova misao s poËetka drugog tisuÊljeÊa utjeËe na krπÊansku duhov nost kasnijih stoljeÊa. Iz njegovih spisa izra-nja bogoslovski utemeljena i izvorno osjeÊajna poboænost koja je kadra zado-voljiti zahtjeve razuma i treptaje vjer-niËkog srca. Sveti nauËitelj propovijeda i u æivot provodi ispravnu marijansku poboænost. Æeli da meu krπÊanima sazrije spoznaja da se, zahvaljujuÊi sudjelovanju Majke Kristove, ostvarilo pomirenje izmeu Boga i Ëovjeka.dar-ko

s v i j e t l i l i k o v i

174 - ”MARIJA” 5/2012.

U prigodi ovogodiπnjega Gospina mje-se ca svibnja, æelim oæivjeti sjeÊanja na nekadaπnje godine studija na zagrebaË-komu Filozofskom fakultetu. Upravo æelim podsjetiti na prof. Milana Preloga. Predavao nam je umjetnost srednjeg vijeka.Bilo je to onih burnih godina i dana tzv. Hrvatskoga proljeÊa. Dok su se poneki drugi profesori bavili, i to vrlo æustro i æestoko politikom, primjerice prof. Grga Gamulin, prof. M. Prelog, klasa od Ëovjeka i profesora, bio je vrlo uzdræljiv.Kad je naπa studijska grupa zavrπila trogodiπnje predavanje i sluπanje pre-davanja iz kolegija umjetnosti srednjeg vijeka, na samom kraju prof. Prelog nam je rekao: ”Kolege i kolegice, eto zavrπili smo povijest srednjega vijeka: arhitekturu, slikarstvo i kiparstvo. Upoznali ste tu svjetsku i europsku kulturnu i duhovnu baπtinu, toga povi-jesnoga razdoblja, za koje se uvelike tvrdi i govori da je to bi mraËni srednji vijek. Ako je to tako, i kad bi bilo tako, onda na tako tamnoj, crnoj pozadini naπa danaπnja lica morala bi biti, izgledati puno svjetlija, negoli πto su...!”Druga meni tako draga i poticajna uspomena koju sam upamtio baπ iz usta prof. Preloga, jest pripovijest o Marijinu æongleru.

Profesor nam je jednom postavio reto-riËko pitanje: ”Jeste li Ëuli pripovijest o Marijinu æongleru?” Nitko od nas stude-nata nije za to Ëuo niti je odgovorio na profesorovo pitanje.U jednomu omanjem mjestu, gradiÊu u Francuskoj, pod kraj srednjeg vijeka, æivot se odvijao normalno. Na trænom prostoru ispred vijeÊnice, poπtanske zgrade, nekoliko svratiπtâ, za sajmenih i blagdanskih dana, jedan je vjeπtak - æongler izvodio svoje vjeπtine. Bacao je noæeve u zrak i vjeπto ih doËekivao, da ga nikad nisu ozlijedili. I tako je taj dobivao koji novËiÊ - franak i time se skromno uzdræavao.Jednoga dana, nije vaæno u kojemu je to godiπnjem dobu bilo, zaprijetila velika nevolja tome mjestaπcu, pribliæila se toj pokrajini. Po svoj prilici, osvajaËka i pljaËkaπa, pa i ubilaËka vojska tek πto nije stupila u mirno malo mjesto. Stanovnici se sklonili u svoje kuÊe, a siromaπni æongler nije imao kamo. I uputi se u nepoznatu smjeru, samo πto dalje od mjesta u kojemu je nevolja i smrtna opasnost.Putovao noÊu i, konaËno, nakon viπesatnog pjeπaËenja naπao se pred velikom zgradom. Pokucao, zapravo udarao u vrata dok se napokon nisu otvorila. Bio je to samostan monaha benediktinaca. Vratar ga upita:- »ovjeËe, otkuda ti u ovo doba noÊi i πto æeliπ?- Æelim da me primite u svoju zajednicu.Ode on k poglavaru i kaza πto mu je noÊni putnik rekao. Poglavar mu na to kaæe:- Primi ga! Neka noÊi kod nas. Daj mu neπto jesti.Vratar ga uvede i reËe:

Marijinžongler

s v i j e t l i l i k o v i

”MARIJA” 5/2012. - 175

- Eto, dat Êemo ti da prenoÊiπ, a sutra poi dalje, kamo si naumio.- Ne namjeravam dalje! Æelim da me pri-mite u svoju zajednicu!Vratar ode opet poglavaru:- HoÊe da ga primimo u samostansku zajednicu!- Primi ga! Sutra Êemo pobliæe odluËiti πto nam je s njime Ëiniti. Pa neka nam bude vrtlar.Kad je doπljak veËerao, vratar ga odvede u sobicu i pokaæe mu leæaj.

Prije nego su redovnici poπli na poËi-nak, u samostanskoj kapeli obavili su svoje molitve. Na kraju su pred Gospinim kipom na koljenima molili i pjevali.

Doπljak se neopazice prokrao u kapelu i u skutrio se u tami. Sluπao mlitve i promatrao boravak redovnika pred Gospinim kipom.

Kad su redovnici otiπli na poËinak u svoje Êelije, doπljak je ostao u kapeli i...

Ujutro je vratar otvorio kapelu i upalio voπtanicu. I kad su se redovnici okupili na jutarnju molitvu, na veliko iznenaenje ugledaju nepoznata gosta kako ispred Gospina oltara i njezina kipa izvodi svoje vjeπtine. Cijelu noÊ æongler je u Ëast Gospe - Isusove majke Ëinio ono πto je jedino znao i umio. Moliti nije znao, ali kad je vidio kako redovnici pjevanjem i na koljeni-ma pred Gospinim oltarom Majci Isusovoj odaju poËast, i on je njoj na slavu i Ëast izvodio ono πto je u æivotu najbolje znao i kako je umio.

Kad su to redovnici vidjeli, primili su ga u svoju samostansku zajednicu, pouËavali ga i veoma poπtovali kao Marijina poboænika, njezina æonglera...

Ponekad sam kao sveÊenik navodio taj primjer i vjernicima. Govorio sam im kako i oni, koji nisu dovoljno pouËeni u vjeri, iz bilo kojih razloga, ako savje-sno obavljaju svoje svagdanje poslove, takoer i ne znajuÊi za to - odaju dostojnu poËast Bogu i Bogorodici.

A ponekad sam u ”antreπelj” dodavao i ovo: Ima i onih koji su krπteni i odgaja-ni u vjeri, ali radi ”prljavog dobitka” - æongliraju pred vlastima i vlastodrπcima!

Marijan Ivan »AGALJ

MirNajveÊa opasnost za MIR danas jest pobaËaj, jer, ako moæemo uniπtiti æivot koji je Bog dao, ako majka

moæe biti ubojica vlastitog djeteta, πto da kaæemo za druga ubojstva u

danaπnjem svijetu? Zaπto se ubojstva i mnoæe sve viπe u svijetu? Ljudi

danas ne ljube jedni druge, nemaju vremena jedan za drugoga, i tu je poËetak. PobaËaj je poËetak zala

na svijetu danas.

Majka TEREZIJA

k u l t u r a

176 - ”MARIJA” 5/2012.

Iako skromnih dimenzija, da likovno djelo moæe biti vrijedno, ako je uËinje no iz ljubavi prema umjetnosti, dokazao je “Michelangelo u malom”, hrvatski ilumi-nist Julije KloviÊ (1498.-1578.). Rodom je iz Griæana kraj Vinodola. Pre ko Venecije stigao je u Rim g. 1516. na dvor kardi-nala Domenica Grimanija (1461.-1523.). Ondje ga je u tehnici sitnoslikarstva pouËio Giulio Pippi zvani Romano (1499.-1548.), a g. 1520. otiπao je u Budim na dvor hrvatsko-ugarskoga kra-lja Ljudevita II. (1501.-1526.), ali se nakon poraza krπÊanske vojske na Mo ha Ëkom polju g. 1526. vratio u Rim i nastanio kod kardinala Lorenza Campe-g gija (1474.-1539.). Poslije strahota πpa-njolsko-francuskoga rata g. 1527., kad je car Karlo V. (1500.-1558.) opljaËkao Rim, povukao se u samostan.Na kon πto je poloæio g. 1528. zavjete u Redu regularnih kanonika sv. Augustina i uzeo ime Julije, posvetio se sitnosli karstvu. Papa Pavao III. (1534.-1549.) dopustio mu je g. 1536. privre-meni bo ravak izvan samostana, pa ga je u slu æbu primio kardinal Marino Grimani (1488.-1546.), a od g. 1539. do smrti, 5. sijeËnja 1578., kardinal Alessandro Farnese.

RADIO JE ZA VELIKEDruæio se s umjetnicima i humanistima. Kao ljubitelj renesansnih mecena, u po znatim skriptorijima radio je za vojvo-

de i kraljeve, kardinale i pape. Za kardi-nala Marina Grimanija, izmeu g. 1534. i 1538. izradio je kodeks Beatissimae Mariae Virginis Officium (British Mus-eum u Londonu), poznat pod imenom »asoslov Stuart de Rothesay, i Komen tar poslanice sv. Pavla Rimljanina (Soane’s Museum u Londonu), a g. 1546. za kar-dinala Alessandra Farnese dovrπio je Officium Virginis (Pierpont Morgan Library u New York), poznat pod ime-nom »asoslov Farnese.U prigodi 500. obljetnice roenja “sit-noslikarskog Michelangela” (1998.) Hr vatska je u njegovu Ëast priredila izlo æbu grafike i meunarodni znan-stveni skup, izdala je poπtansku marku i srebrnu kovanicu, nastalo je nekoliko studija i publikacija, tiskano je faksimil-no izda nje »asoslova Farnese, obnov-ljen je Mu zejsko-galerijski centar “KloviÊevi dvori”.Iako su KloviÊeva djela razasuta po razliËitim zemljama, Hrvatska posjeduje pet njegovih iluminacija: tri u SveuËili-

Gospinauspavanka

k u l t u r a

”MARIJA” 5/2012. - 177

πnoj i znanstvenoj knjiænici u Zagrebu (Gospa s usnulim Isusom, UskrsnuÊe, Gloria in excelsis Deo) i dva u Kabinetu grafike HAZU (Judita i Holoferno, Posljednji sud).

GOSPA S USNULIM ISUSOMBuduÊi da KloviÊa usporeuju s Miche-langelom, kako je prvi zapisao u “Le vite” g. 1568. Giorgio Vasari, od pet nje-govih “hrvatskih djela” opisat Êemo crteæ koji povezuje dvojicu umjetnika - “Gospu s usnulim Isusom”. Nacrtao ga je prema “Madonni del Silenzio” Miche-langela Buonarottija (1475.-1564.), a pri-kazuje Gospu kako sjedi na korskoj klupi s visokim naslonom. Dok lijevom rukom pokriva uspavanoga Isusa, u desnoj pridræava knjigu. Da mu uËini ugodniji poloæaj i prateÊi njegove opu-πtene ruke, prekriæenih nogu njeæno se nadvija nad Sinom. MajËinski pogled na Dijete, ispruæeno od sjedalice do njezi-nih koljena, odaje tajanstvenu poruku koja Êe se ubrzo objaviti. Jer, Gospa Ëita proroËke rijeËi koje najavljuju Isu so vo poslanje. Kao da, uskoro, kad iste kne vrijeme Staroga zavjeta, koje simbo lizira pjeπËani sat ispod Isusova sjediπta, dola-zi vrijeme da Majka probudi Dijete da preuzme otkupiteljsku sudbinu.Nagnuti nad korsknim sjedalom, Ëarobni prizor promatraju dvojica svjedoka: desno sv. Josip s bradom, kao simbol trenutnoga spokoja, a lijevo sv. Ivan Krstitelj u leopardovoj koæi, kao simbol skorog buenja.Prizor je toliko njeæan, da se osjeÊa kako se Gospin, Ivanov i Josipov pogled kruæno ujedinjuju i spajaju u oËima uspavanog Djeteta. Taj dragocjeni biser otkupila je Republika Hrvatska

g. 1999. na aukciji u Parizu i predala na Ëuvanje Nacionalnoj i sveuËiliπnoj knjiænici u Zagrebu (GZAH 9008 klo 2). Prema ocjeni prosudbenog povjerenstva, crteæ je nastao 50-ih godina 16. st. crve-nom pisaljkom na papiru, 292 x 244 mm. Tankom vrpcom prilijepljen je na deblji papir plavkaste boje, 304 x 256 mm, a kao obrub nadodan mu je okvir od zlatne folije, πirine 3 mm.

SLIKAR BEZ PREMCAKloviÊevo tijelo poËiva u crkvi sv. Petra u Okovima u Rimu, desno od glavnog oltara. Iznad oltarne pregrade redoka-nonici “svome negda drugu” postavili su g. 1632. spomen-ploËu “gospodinu Juliju KloviÊu iz Hrvatske... slikaru vrsnome, dragom vladarima, u kojega (bijaπe) pozornost najveÊa za najmanje stvari”. Da posjetitelji ne bi dvoumili o kome je rijeË, iznad ploËe, na okruglu portret-nom reljefu stoji: IVLIVS CLOVIVS PICTOR NVLLI SECVNDVS - JULIJE KLOVIΔ SLIKAR BEZ PREMCA. VeÊ za æivota, g. 1570., prijatelj El Gre co (1541.-1614.) slika mu portret sa »a so slovom Farnese u ruci (Museo di Ca po dimonte, Napulj). Prikazuje ga, g. 1571. s Michelangelom, Tizianom i Rafaelom, na slici “Istjerivanje trgovaca iz hrama” (Institute of Arts Minneapolis, USA). Njegove likove izradili su Ivan RendiÊ (Trg Nikole ©ubiÊa Zrinskoga, Zagreb 1879.) i Frano KrπiniÊ (od g. 1996. u Galeriji KloviÊevih dvora). Spo-menici su mu postavljeni u Griæanama i Driveniku, a Vlaho Bukovac prikazao ga je na slici “Razvitak hrvatske kulture” (u Velikoj Ëitaonici Hrvatskoga dræavnoga arhiva u Zagrebu). Ante BRANKO PERI©A

æ i v i m o u o b i t e l j i

178 - ”MARIJA” 5/2012.

MajËino krilo jedino je mjesto iz kojeg se raaju djeca. HoÊe li tako biti i dalje, Bog zna. Do juËer je bilo neshvatljivo zaËeÊe izvan majËine utro-be, a danas smo svjesni mnogih mani-pulacija s tim vezanih.

GLAVNI ZADATAK MAJČINSTVAOd samog zaËeÊa majka i dijete suosjeÊaju. Tko Êe znati πto nedostaje prvim minutama topline majËina krila za koje V. PozaiÊ kaæe da je ”radionica u kojoj Bog tka novo ljudsko biÊe”?! Prihvatiti dijete i njega odgojiti, glavni je zadatak majËinstva uz dodatnu skrb o joπ mnogoËemu.Jesu li danaπnje majke drukËije?Ponueni zameci mogu se birati po boji kose, oËiju, spolu, rasi,... - majËina ljubav sve pokriva. Osim s kime Êe i kada zaËeti, majke dosad nisu mogle birati. PrihvaÊale su djecu ili ih se jed-nostavno rjeπavale. Ubojstvo neroenih vuËe korijenje iz davnih vremena. Neka ne bude za utjehu da se ljudski rod nije puno pokvario.

BEZUVJETNA LJUBAVNarod kaæe: Ljubim te kao majka ludu kÊer. Nije to bez razloga reËeno. Koliko je djece koja zahtijevaju pojaËanu skrb i paænju i koja nikad ne dosegenu zrelost odraslih! »itav su æivot kao mala djeca. Majke ih vole. Za njih mole, briæno ih

prate na svakom koraku i ne pitaju zaπto. Nisu ih same birale, a one koje su ih dobile, herojskom poærtvovnoπÊu svjedoËe bezuvjetnost majËinske ljubavi.Ljubav kojom nas Bog ljubi, bezuvjetna je. I ljubav kojom majka ljubi u veÊini je sluËajeva bezuvjetna, ali kako je majka obiËna smrtnica, njezina ljubav obojena je i slabostima. Od prevelike æelje da svom djetetu uËini ono najbolje, Ëesto se dogodi suprotno. Toliko briæno nad njim bdije da dijete ostane nesamostal-no, i kad odraste treba mamu, a ne suprugu, ili pak Ëitav æivot mora biti kako ga je majka nauËila.Supruga nije konkurencija majci. Æivotnu suputnicu ljubi se ljubavlju koja je obojena drugim bojama, ta ljubav traæi cjelovito predanje, uvaæavanje osobnosti, poπtivanje, tjelesno darivanje, vjernost u dobru i u zlu. Ta ljubav nije bezuvjetna, mada je svaka prava ljubav bezuvjetna. Pomiso o bezuvjetnosti nju razara. Mada se na poËetku zaljubljeno-sti probude osjeÊaji jaËi od svih dotada, oni samo daju privid bezuvjetnosti. Da bi se ljubav saËuvala, potrebno se potru-diti i njegovati sebe i svog ljubljenoga.Da bi ljubav rasla, treba joj sloboda. BraËnog se druga bira, a roditelje ne. Uloga roditelja neizostavna je u odrasta-nju djece, a uloga majke u predporod-nom razdoblju, kad su majka i dijete dvije osobe u jednom tijelu. Po roenju fiziËki ostaje joπ pupkovina koju treba prerezati da bi dijete preæivjelo. Ona se danas Ëuva u banci, od nje se dobivaju matiËne stanice u sluËaju bolesti da se moæe iskoristiti.Ima “pupkovine” koja nekoj djeci ostaje oko vrata Ëitav æivot. To je prekomjerna majËina briga koja stvara nesamostalno

Majčinaljubav

æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 5/2012. - 179

dijete, koje nikad ne stane na svoje noge. Bolesnoj djeci, koja ovise o majci, koja su priËa za sebe, majka treba za æivot i odrastanje, a kako neka ne odra-stu, ostaju u briænoj vezi Ëitav æivot.

OSLOBOĐENI ZA LJUBAVKada prekinuti pupkovinu? U trenutku roenja, jer u protivnom nema æivota. Dijete postaje samostalna osoba. Ima svoj OIB i MBG. U ranom djetinjstvu ovisno je o majci, dojila ga ili ne, ne moæe se samo hraniti. Kad poËinje samostalno uzimati hranu, joπ je ne zna pripremati...“Radionica u kojoj Bog tka novo ljud-sko biÊe” dobiva konkurenciju: Ëovjek zaËinje dijete u epruveti. Koliko god znanost naprdovala, embrij ne moæe odrasti bez majËina krila. Ta povlaπtena uloga æeni daje posebnu vaænost, ali je mnoge ne æele prihvatiti. Neke bi djecu bez raanja ili bez muæa. No, u poËet-ku ne bì tako, jer Bog muπko i æensko

stvori. Æena u povijesti zapostavljena, pobunila se i zatraæila svoja prava. Nije presudna ko sa ni suknja, nego ono πto je bitno za æenu, πto je razlikuje od muπkarca i Ëini majkom.

KAO MARIJAVaæno je znati u kojem razdoblju æivota i kako biti blizu djetetu. Odvajanje djete-ta od majke, mada traæi dozu okrutnost, ljekovito je i nuæno za rast. Nije lako ni majci niti djetetu ali, je cijena prave lju-bavi. Prerano nije poæeljno, jer nosi rizik da dijete pravo ne odraste, a majËine ljubavi nikad dosta, pa je traæi Ëitav æivot. Upitna je i zrelost za davanje lju-bavi u daljnjem æivotu.Marija je bjeæala s Isusom u Egipat da bi ga zaπtitila. Traæila ga je tri dana. Bila je s njim na svadbi, pratila ga do kriæa. Vjerujem da joj je Isus nakon svoje smrti objavio pobjedu æivota i dao Duha Ljubavi osnaæivπi je za æivot...Marijo pomozi nam:- U daru æivota prepoznati OËevu volju,- NauËiti od 12-godiπnjeg Isusa, da djeca imaju svoj æivot i svoje poslanje,- Od Isusa u Kani, da nije sve naπa briga,- Od Isusa na kriæu, da se pobrinemo jedni za druge,- Od Isusa Uskrsnulog, da Ljubav sve pobjeuje,- Od Oca, da nas Ljubav nikad ne ostav-lja same: “Evo, ja sam s vama u sve dane do svrπetka svijeta” (Mt 28, 20). I da se na kraju za sve pobrine: “U domu Oca mojega ima mnogo stanova. Da nema, zar bih vam rekao: ‘Idem pripra-viti vam mjesto’?”Danijela DE MICHELI VITTURI

180 - ”MARIJA” 5/2012.

HvalaS Presvetim Trojstvom, s Majkom i sa Svetim Josipom,iako pritijeπnjena bolima, u osami radost Êutim.Nemir prelazi u mir, beznae u nadu,bolest u zdravlje.Majko, hvala Ti πto si rodila Ljubav mojui Ljubav cijeloga svijeta. Jahve je tako htio.On sije blago svoje ljubavi, Duha Svetogada svjedoËim Uskrsnuloga da je æiv.ProËiπÊava duπu moju i tijelo moje patnjamada budu spremni za let ljubavikad mlakost prekrije svijet.Zora sviÊe, dolazi vrijeme pjevanja.Uskrsnuli kraljuje i kraljevat Êe dovijeka!Pjeva duπa moja i ne Êe umuknuti.Boæe moj, dovijeka Êu Te hvaliti.Tebi i Majci za dare Êu neprestano zahvaljivati.

Marija CVITKOVIΔ

Kao more nedorečena Ona je kao pjesma uzdanica krπa i kamenja Ona je ljubav na izvoriπtu sreÊe Ona je Ëvrsti stup neporobljenog stijenja Pred kojim nada i vjera i vjeËnost kleËe. Ona je kao jutarnja molitva srca veliËajna Kad sklopljenih ruku radosti blagoslov prosi Ona je poklon nebu kao zvijezda sjajna Kad pod svojim srcem novi æivot nosi. Ona je u vijencu ærtve k’o dna oceana U plimi davanja njezin je simbol bivstva Ona je sazdana od ljubavi i odricanja Njezin je æivot vjeËni hvalospjev majËinstva. Ona je kao more nedoreËena i velika I neiscrpna kao neispriËana bajka Ona je æivotu posljednja remek-slika Ona, utjelovljena æena i poærtvovna majka!

Roza BRKU©IΔ-Hrvoslava

Sv

”MARIJA” 5/2012. - 181

PogledajPogledaj Marijo na mene!Ja sam ti izvan svih nadanjaJa sam na cesti bez cilja u mnoπtvu bez srca...Ja sam na obzorju mraËnom...Moj stan je pod mostovima na smetliπtima u napuπtenim zidinamaStanujem u ranjenim obiteljima...Ja nemam kamo pobjeÊi od Ljubavi tvoje o Marijo!

Mila KAVELJ

Angelus na Kemenitim vratimaS tornja crkve svete KatarinePodnevni angelus navijeπta zvono.Njegov zvonki zvon dopire do TebeGospe naπa GriËka, crna Madonno!

A Ti, u kuli Kamenitih vrataObasjana plamom bezbroj svijeÊa,Sluπaπ angelus pred skupinom aka,Darivana buketima cvijeÊa.

A Ti, zlatnom krunicom ovjenËanaPoklonom Benedikta ©esnaestog,Sluπaπ angelus k’o u NazaretuSada dræeÊ’ u naruËju Sina svog.

Evo tvoje sluæbenice Gospodnje,Glas dolazi iz svetiπta od zlata.Neka mi bude po rijeËi tvojoj,Evo, Djeve s Kamenitih vrata!

Zdravko ©ILIΔ

Sveti Mir

r a z g o v a r a l i s m o

182 - ”MARIJA” 5/2012.

”Blagoslovljena ti meu æenama i blago-slovljen plod utrobe tvoje!” (Lk 1, 42 ), kliknula je Elizabeta Mariji. Nije li odatle i stari hrvatski izraz za trudnicu, da je u “blagoslovljenu stanju”?! Uz dan posveÊen zemaljskim majkama razgova-rali smo s hrabrom majkom Mirelom KlariÊ iz Slavonskog Kobaπa. Ona i suprug Mato u 17 godina braka iznjedrili su πestero djece.- A nije bilo obeÊavajuÊe?- Æeljeli smo imati djecu. Ustanovilo se da sam neplodna poradi nerazvije-ne plodnice i policistiËnih jajnika. Prema lijeËniËkom stavu, takva æena ne moæe zanijeti, a ako i zanese, i ona i plod u visoku su riziku. Ipak sam zapoËela lijeËenje. Zanijela sam i ubrzo izgubila plod.- Je li to poljuljalo vaπu nadu?- Nije bilo lako. Strepjeli smo, ali smo ustrajali. Nakon dvije godine uz lijeko ve, Ëesti boravak u bolnici, cerklaæ (πi vanje) rodio nam se g. 1997. Benjamin. Æeljeli smo bar joπ jedno dijete. Uz isti tretman i sve popratne pojave riziËne trudnoÊe dobili smo g. 1998. Luku. Zahvalna Bogu za dvojicu sinova, prekinula sam s lijekovima za plodnost zbog brojnih smetnji, ali je stiglo veliko iznenaenje: i bez lijekova sam zatrudnjela.- Kako je to teklo dalje?- Pratila me je riziËna trudnoÊa. Bivala sam na bolniËkom lijeËenju i po dva mjeseca, a dvoje male djece kod kuÊe

prepuπtene suprugu, invalidu Domovinskog rata. No, nismo posusta-jali. Æeljela sam g. 2000. donijeti na svijet naπu Tenu. Godine 2003. rodio se Lovro, a g. 2005. Lucija. U osam godina njih petero.- A mali Blaæ…- Bog mi je dao malo odmora pa me iznova pohodio u mojoj 37. godini. On zna komu daje i zaπto. Poput Marije, rekla sam “da”, iako sam dobro znala kroza πto sve moram proÊi. MajËinska ljubav nadilazi sve poteπkoÊe. Ona je izvor koji ne presuπuje. Uz mene je stala uæa i πira obitelj.- A πto Vam je lijeËnik rekao?- »udio se govoreÊi: “Nisam nikad imao æenu kojoj veÊ πesti put radim cerklaæ.

Osjeća seblagoslovljenom

Foto: An

a R

ud

ec

r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 5/2012. - 183

Mislim da ste Vi svjetska rekorderka u tom. Druga æena bi davno odustala.”- I niste odustali.- Ne! S Boæjom pomoÊi i pod zaπtitom Gospe Kloπtarske donijela sam na svijet naπe πesto dijete. »im je Ëula da sam trudna, moja mati odmah je poËela mo liti da bude Bogu posveÊena osoba.- Da se nastavi tradicija…- Da. Suprugov stric i brat su sveÊenici...- UtjeËe li to na Vaπ vjerski æivot?- Svakako. U naπoj kuÊi oduvijek se Boga πtovalo i molilo. Suprugova majka imala je devet poroda. Bilo je krπtenja, krizmi, vjenËanja, mladih misa, jubilej-skih misnih slavlja... MnogoËlana obitelj uvijek se okuplja oko oltara i obitelj-skog stola. Pohaamo redovito nedjelj-ne i blagdanske mise. Ja pjevam i u æupnom zboru. Kad god izlazim iz crkve, zastanem uz Gospin oltar i pre-poruËim cijelu obitelj.- Spomenuli ste Gospu Kloπtarsku.- U naπoj æupi njezino je drevno proπteniπte, prikazano upravo na ovitku posljednjeg broja ”Marije”. Tri nedjelje prije blagdana Velike Gospe idemo u nj u procesiji po najveÊoj æegi, 3 km. To je naπ zavjet.- Moæete li izdvojiti koju milost?- Treba li veÊe od svih mojih sretno okonËanih poroda?! Svaku trudnoÊu stavljala sam u Gospino milosno Srce, a pri porodu uvijek molila Zdravomarije izmeu trudova. To mi je davalo snagu, jer znam da me Gospa kao æena i maj ka razumije. Joπ neπto. KÊi Lucija u Ëe tvrtoj godini imala je u ognjici napadaj karak-teristiËan za epilepsiju. Veoma pogoena dogaajem, na sam blagdan Srca Marijina otiπla sam u bolniËku kapelicu i plaËuÊi molila Gospinu pomoÊ, na πto mi je priπao sveÊenik.

Nakon πto me sasluπao, dao mi je moli-tvenik Srcu Marijinu da molim. I nakon svih pregleda nije potvrena epilepsija ni koja druga bolest, nego je ustanovlje-no oπteÊenje mozga u dobi prije poroda. Ono je, pri porodu, moglo rezultirati i cerebralnom paralizom, ali, Bogu hvala i Gospi, nije. Lucija je pod terapijom radi opreza, no dvije godine nije se napad ponovio. Molim i dalje te vjerujem u Gospinu pomoÊ.- Kako se obitelj uzdræava?- Iako sam po struci kemijski tehniËar, ostala sam uz obitelj. Suprug je bravar i vodoinstalater. Povrijedio je lijevu ruku i ostao bez triju prsta, a u Domovinskom ratu bio je dragovoljac. Teπko je ranjen granatom u nogu i u invalidskoj je mirovini. Od nje æivimo kao i od rada na zemlji. Meusobno se svi pomaæemo.- Jeste li Vi radosna majka?- Da! A moj suprug kaæe: i ponosna! OsjeÊam se doista blagoslovljenom, kao i u Boæjoj i u Marijinoj milosti. Istina, æivot nije uvijek idila. Potreba i briga je na pretek, ali duπa mi se odmara kad gledam svoju djecu oko stola, pa razi-granu u prirodi u Lazinama, kamo rado odlazimo, gdje zajedniËki radimo i pro-vodimo se. UveËer, kad obilazim njiho-ve sobe i gledam ih spokojne u postelja-ma, milina mi se razlije srcem i sve teπkoÊe nestanu. Znam da Êe doÊi vrije-me razilaæenja, pa uæivam svaki trenutak zajedniπtva s njima.- Vaπa poruka?- Lijepo je i sveto biti majka koja surauje s Bogom. U æivotu niπta ne postiæemo sami. Gospa mi je uzor str-pljivosti, a njezina hrabrost, vjera i lju-bav jednostavno me potiËu naprijed.Nedjeljka ANDRIΔ-NOVINC

Foto:A

na

Ru

dec

m o j a d j e c a i j a

184 - ”MARIJA” 5/2012.

Bila jednom jedna cestaBila jednom jednaBila jednomBilaBila pa nestala. Izgubila se, zaboravila - pjevao je tako jedan moj prijatelj o cesti. Ja to sada kaæem za naπu zajed-niËku obiteljsku molitvu. Doπlo vrijeme.Bila u nas u kuÊi svagdano obiteljska molitva. Bila, velim. Redovito u veËer-njim satima. Doπla vruÊina, poËelo kupanje, izleæavanje, doπlo toga svega i preko mjere, a molitva - ostala na onome ”bilo”.S prvom kiπom nagovaram ukuÊane da poËnemo ponovno sa zajedniËkom obiteljskom molitvom. Kisela se lica na to jedno za drugim opravdavaju: ”Poslije vijesti!” Ili, kako je Emanuela rekla: ”Ja ti baπ u to i ne vjerujem!”, pa izletjela iz kuÊe da je nisam uopÊe uspjela preupitati u πto to ona ne vje-ruje, poπto me je njezin odgovor veoma zabolio.Doπla u to ekskurzija. Putuje dijete svi-jetom. Dobro, neka neπto vidi i nauËi. Mrgudni Romeo prosvjeduje da i u nas ima diskoklubova, jer se od cijele ekskurzije najviπe upamtilo kako se naveËer ludovalo u diskoklubu, i to baπ svake Boæje veËeri.- Za te zabave u tuini ja sam trebao izdvojiti toliki novac?! Kao da u nas nema diskoklubova!?

I tako je ta rasprava o ekskurziji proπla u prepucavanju izmeu Romea i Emanuele, ona veliËajuÊi, a on blateÊi ta inozemna πkolska putovanja kojima je svrha joπ viπe osiromaπiti ionako siromaπne roditelje. Sa strane profesora to je bilo Ëisto hvatanje na osjeÊaje, kako moj muæ kaæe, jer Êe roditelj za dijete uËiniti sve, makar se morao i zaduæiti, samo da njegovo ne bude gore od druge djece. I tako bi to iπlo do u beskonaËnost, da se u svemu tomu nije dogodilo ipak neπto lijepo.Nekome je doπla pametna ideja. Kad su veÊ u ©panjolskoj, i tako blizu, da bi bilo lijepo da odu u posjet crkvi Gospe od Stupa u Zaragozi... To je nacionalno πpanjolsko marijansko svetiπte, u koje su uprte oËi svih vjernika ©panjolaca. Ondje se g. 1979. odræavali meunarodni marioloπki i marijanski kongres u organizaciji Papinske meunarodne marijanske akademije koju su vodili naπi hrvatski franjevci u Rimu. U toj prigodi Gospi od Stupa hodoËastili su brojni hrvatski katolici, njih gotovo osam stotina. ©panjolci su se pokazali veoma gostoljubivi, sve ih besplatno udomili i ugostili. A za mali Gospin kip darovali su poseban plaπt na kojemu su izvezene slike glavnijih hrvat-skih marijanskih svetiπta... Naravno da je moje dijete otiπlo i u to svetiπte, pomoli-ti se pred starim Gospinim kipom. U tiπini crkve, ne znam s kakvim je misli-ma uπla, ali nam je ispriËala da se odvo-jila od grupe i, onako na osami, molila za nas u obitelji. Osjetila je najednom kao da joj je neka ruka dodirnula rame, a kad se okrenula, nikoga nije bilo. Ponovilo se to nekoliko puta.- Ja mislim da je to bila Gospa! - rekla je puna ushita.

Ti misliš -ja znam

- Ti misliπ, a ja znam! - odgovorio je Romeo tako uvjerljivo da na to njego-vo nije bilo komentara. Ja sam ih samo pometala. Emanuela mi je priπla i zagrlila me:- Znaπ li kad sam ono rekla: ”Ja ti u to baπ i ne vjerujem!” Nije istina, lagala sam. Ja vjerujem! I te kako vjerujem!Poljubila sam je.- Vjerujem i ja da je to bila Gospa. Tko Êe bdjeti nad nama doli Majka Gospodinova?! Vjerujemo da njezina majËinska zadaÊa ni danas ne prestaje, da ona i iz nebeske slave o nama vodi skrb, da se ne bismo izgubili od njezi-na sina Isusa. Ona nas potiËe da se njemu okrenemo i k njemu nas vodi. Pokazala ti je da nisi sama, da je ona tu i da na nju uvijek moæeπ raËunati. Kad god si daleko od kuÊe, kad god ti je teπko, kad god te neπto muËi πto ne moæeπ sama rijeπiti ili nemaπ s kim podijeliti, idi k njoj i to joj reci! Ona Êe te posluπati, ona Êe ti pomoÊi da naeπ rjeπenje. Ona je mati, ona ljubi, pozna-je te i razumije, za tebe ima vremena. Upravlja te na Isusa. NeÊeπ pogrijeπiti ako poeπ putem koji ti ona pokazuje.Znam da tvoje prîje ne idu baπ previπe u crkvu. Ne bi im baπ naπkodilo! Kad god se naeπ u prilici, ti poi. Tvoje prîje, koje baπ ne idu tako Ëesto, moæda i pou za tobom. Primjeri pri-vlaËe! Boæji blagoslov nikomu nije na odmet. NeÊe biti ni njima. Njega nikad previπe.- Misliπ da to ne radim!? - pogledala me na to vrckasto i odleprπala.- Gospe moja, Ëuvaj je na æivotnom putu, koji je njezinoj generaciji trnovit! - uspjela sam promrmljati za njom.R. T.

m o j a d j e c a i j a

Marijo, MajkoMarijo, Majko,

vjerna odvjetnice,djeËica Tvoja

k’o ranjene pticeuzdiæu k Tebimolitve svoje,krunicu niæu,

zrnca joj broje.

Po Sinu Ocuvapaje prenesi,utjehu, Majko,nama donesi!

Spomenka ©TORGA

n a d o b u d n i m l a d i

186 - ”MARIJA” 5/2012.

Tijekom vazmenog vremena u mnogim æupama slavi se sakrament potvrde ili krizme, πto je zapravo sakrament krπÊanske zrelosti koji primaju mladi u procesu osobnoga sazrijevanja. Zrelost je u sakramentu potvrde dvojaka: kao veÊ donekle sazreli krπÊani, s jedne stra-ne krizmanici potvruju krsni savez s Bogom, a s druge mole Boæju pomoÊ u daljnjem sazrijevanju da se razviju u dobre ljude i krπÊane.U slavlju potvrde djelitelj sakramenta moli nad krizmanicima: „Poπalji, Gospodine, na njih Duha Svetoga, Branitelja; daj im duha mudrosti i razuma, duha savjeta i jakosti, duha znanja i poboænosti; ispuni ih duhom svoga straha, po Kristu Gospodinu naπem“ (KKC, 1299). U toj molitvi od Boga se traæe darovi Duha Svetoga, meu kojima je na prvom mjestu mudrost. Zanimljivo je da je ona dar Duha Svetoga i ujedno stoæerna ili ljud-ska krepost. Razlika izmeu kreposti i dara najprije je u tome da inicijativu u krepostima ima Ëovjek, a u darovima Bog. Kreposti potiËu Ëovjeka da djeluje u skladu s naravi svojih sposobnosti, dok darovi daju da prihvaÊamo i slijedi-mo poticaje Boæje milosti. Tako nas Katekizam uËi da darovi „upotpunjuju i vode k savrπenstvu kreposti onih koji ih primaju. Oni Ëine vjernike posluπnima da se spremno pokoravaju boæanskim

nadahnuÊima“ (KKC, 1831). Smisao je i dara i kreposti u tome da Ëovjek æivi u skladu s Boæjim zakonom, vrπeÊi njego-vu svetu volju svim silama svoga biÊa.

MUDROST JE KREPOSTNa temelju reËenoga, jasno je da dar mudrosti koji daje Duh Sveti treba u Ëovjeku upotpuniti i usavrπiti krepost mudrosti. Mudrost ili razboritost kre-post je koja upuÊuje praktiËni razum da u svim prilikama æivota prepoznaje istinsko Dobro i da izabere prikladna sredstva da ga izvrπi. Sv. Toma Akvinski, jedan od najveÊih teologa u povijesti Crkve, nauËavao je da mudrost ukljuËuje tri stvari: pamÊenje (memoria), pouËljivost (docilitas) i vjeπtinu (sollertia).1. PamÊenje se odnosi na naπe vlastito iskustvo. Svaki Ëovjek doæivi mnogo toga u æivotu. Te dogaaje valja dobro pamtiti i njih se sjeÊati. Svatko, naime, mora uËiti na temelju svoga iskustva i pamÊenja.2. Na drugom je mjestu pouËljivost, odnosno Ëovjekova otvorenost dobru savjetu. Zapravo, mogli bismo reÊi da se pouËljivost sastoji u tome da uËimo iz iskustva drugih ljudi, iz njihova pri-mjera i pouke. Nitko sam sebe nije donio na svijet niti sam sebe nauËio kako æivjeti. Sve smo primili od dru-gih: oni su nas nauËili hodati, govoriti, Ëitati, pisati, raËunati…3. PouËljivost je posebno vaæna za mlade ljude jer ukljuËuje svojevrsnu poniznost - priznanje da sve ne znam i da za svoj æivot od drugih mogu mnogo nauËiti. Od koga primiti savjet i pouku, starozavjetni mudrac pouËa-va ovako: „Nego se obrati na poboænika o kome znadeπ da vrπi

Za rast u mudrosti

”MARIJA” 5/2012. - 187

zapovijedi, koji je s tobom jedne duπe i koji Êe nad tobom plakati kad posrneπ“ (Sir 37,12). Na æalost, savjete i pouku starijih, pogotovo svojih roditelja i Crkve, mladi Ëesto zanemaruju i odba-cuju, πto pak nije mudro.Na kraju, sv. Toma spominje umijeÊe ili vjeπtinu - πto znaËi onu spoznaju do koje smo doπli po pamÊenju i pouËlji-vosti znati primijeniti na konkretnu situ-aciju. Nema, naime, nikakve koristi od toga πto se sjeÊam prijaπnjih situacija iz svoga æivota ili iz æivota drugih, a jed-nako tako ni od savjetâ i poukâ svojih bliænjih ako to neÊu provesti u djelo, odnosno primijeniti u svoj æivot.

PRIMJER MUDRA ŽIVLJENJAVolio bih da u mjesecu svibnju, posveÊenu bl. Djevici Mariji, imamo pred oËima njezin æivot kao primjer

mudra æivljenja. U litanijama je zaziva-mo Prijestolje mudrosti, πto ona uistinu jest. U Evanelju po Luki Ëitamo: „Marija u sebi pohranjivaπe sve te dogaaje i prebiraπe ih u svome srcu“ (Lk 2,19). OËito je da je Marija pamtila ono πto se dogaalo s njom i njezinim Sinom. O tome je razmiπljala i iz toga uËila o Bogu, svome poslanju kao i o poslanju svoga Sina. Isti evanelist opisuje njezin susret s anelom Gabrijelom u kojem Marija posluπno pristaje uz Boæju volju. Pita kako Êe se to dogoditi, a zatim pristaje da se Boæja rijeË ostvari u njezinu æivotu. PouËljiva je i primjenjuje u svom æivotu ono πto od Boga.

MUDRI KAO MARIJANeka æena iz mnoπtva hvaleÊi Isusa neizravno zapravo hvali Isusovu majku: „Blaæena utroba koja te nosila i prsi koje si sisao.“ Isus joj na to odgo-vara: „Joπ blaæeniji oni koji sluπaju rijeË Boæju i Ëuvaju je!“ (Lk 11, 27-28). Marija je blaæena i na jedan i na drugi naËin: blaæena je jer je rodila Isusa, ali je joπ blaæenija zato πto je rijeË Boæju sluπala i Ëuvala. Drugim rijeËima reËe-no, Marija je blaæena jer je bila mudra, jer je pohranjivala sve te dogaaje i Boæje rijeËi u svom srcu, o njima razmiπljala i po njima djelovala. Æelim svima da svagdano rastemo u mudrosti i zbilja budemo mudri, odno-sno: da kao Marija pohranjujemo u svoje srce i pamet dogaaje svoga æivota, a posebno Boæju rijeË, te da, pomognuti silom Duha Svetoga, provodimo svoj æivot u skladu s Boæjom voljom.Kristian STIPANOVIΔ

n a d o b u d n i m l a d i

p r i g o d e

188 - ”MARIJA” 5/2012.

Bl. Ivan Pavao II. bio je Ëovjek moli-tve! „»esto me pitaju, koliko je sati na dan molio Ivan Pavao II... On vrijeme nije dijelio na molitvu i rad: sva je nje-gova djelatnost bila usmjerena prema Bogu! Primjerice: opÊe audijencije srije-dom i velika nedjeljna slavlja, za njega su bili trenuci molitve. Uistinu, svakod-nevno je puno vremena posveÊivao molitvi i razmatranju. Svaki je dan molio krunicu, Ëetvrtkom klanjanje i Svetu uru pred Presvetim, svakog petka Kriæni put. Ni na apostolskim putovanjima nije zanemarivao molitvu klanjanja i poboænost Kriænoga puta...“ Tako o Ivanu Pavlu II. svjedoËi njegov „doæivotni tajnik“, krakovski nadbi-skup, kardinal Stanislav Dziwisz, koji ga je preko 40 godina pratio kao biskupa i papu. ©to je vidio, Ëuo i doæivio, to i svjedoËi!

MJESEC MOLITVE S MARIJOMSvibanj je mjesec okupljanja u molitvi s Marijom! SjeÊamo se kako je to nekad bilo: crkve pune, u zanosu molitve i pjesme! Dok se nisu uvele veËernje mise, svibanjske poboænosti sastojale su se od propovijedi, Gospinih litanija i euharistijskog klanjanja s blagoslo-vom. Crkve su odjekivale od zanosne pjesme “Marijo, svibnja kraljice“... Najljepπi mjesec u godini Crkva je posvetila najljepπoj meu ljudima i tako posveÊivala veËernje sate! Meutim, Sabor je mnogo toga izmije-nio i prilagodio vremenu. To se dogo-

dilo i sa svibanjskim poboænostima. Nije viπe u njima propovijed (ljudska rijeË) ono glavno, nego Euharistija, misno slavlje, vrhunska molitva i ærtva, s razmiπljanjem o Boæjoj rijeËi i s moli-tvama! Tako su obogaÊene i naπe svi-banjske poboænosti, koje, na æalost, nisu viπe tako popularne i posjeÊene.„Gdje su dvojica ili trojica okupljena u moje ime, tu sam i ja s njima (‘i moja Majka’, dodao bi Isus, da je pisao evanelja!)...“ Isus nas uvijek vodi i predaje svojoj Majci, kao πto nas i Marija vodi i predaje svome Sinu. Zanimljivo je ustvrdio kard. Dsiwisz o marijanskoj poboænosti Ivana Pavla II.: „Nije Marija njega dovela k Isusu, nego je Isus njega doveo k Mariji!“ Tako je savrπeno obrazloæio kristocentriËnost njegove marijanske poboænosti i odgo-vorio na neke prigovore velikoj poboænosti Ivana Pavla II. prema Gospi. To je reciproËno naËelo: Po

Bl. Ivan Pavao II. -papa molitelj

p r i g o d e

”MARIJA” 5/2012. - 189

Mariji k Isusu i po Isusu k Mariji, koje vrijedi uvijek! I prava i zdrava krπÊanska poboænost prema Isusu i njegovoj Majci: Marija nas vodi Isusu, Isus nas vodi Mariji.

„UZOR CRKVE KOJA SE MOLI“Tako Mariju naziva predslovlje jedne mise. Ona je Uzor Crkve koja se moli veÊ od prvih poËetaka, od apostolskih vremena: “Svi oni bijahu jednoduπno postojani u molitvi sa æenama, i Marijom, majkom Isusovom, i braÊom njegovom“ (Dj 1,14). I ostala je kroz sva vremena, do kraja svijeta i vijeka. Ona je „molitveno jezgro“ Crkve, nebe-ske i zemaljske! U apostolskoj pobud-nici Marijansko πtovanje, papa Pavao VI. naziva je Djevica koja moli. Marija je nadasve Moliteljica, „moleÊa svemoguÊnost“. Ono πto je Bog po naravi - „svemoguÊ“, to je Marija po molitvi. Bog ne odbija niπta πto od njega moli njegova Majka. Stoga se krπÊani najradije okupljaju oko nje i s njome mole. Tako su nastali mjeseci molitve s Marijom, svibanj i listopad kao i ostale marijanske poboænosti.

MOLITVA JE SNAGA CRKVECrkva je roena iz molitve. Upravo dok su uËenici s Marijom molili, dogo-dilo se roenje Crkve! Duhovi su njezin roendan. Tada se oËitovala svijetu, ondaπnjim Ujedinjenim narodima („u Jeruzalemu su boravili ljudi poboæni iz svakoga naroda pod nebom“ (Dj 2,5) i poËela kroËiti ovom zemljom. Molitva je njezina snaga koja ju pokreÊe, „gori-vo“ koje ju gura naprijed po svim putovima zemlje i valovima mora...Molitva je i snaga svakog krπÊanina,

Ëlana Crkve. Kad smo slabi i osjeÊamo se nemoÊni, znaËi da smo prazni, aku-mulatori æivota, rezorvoari duπe su nam se ispraznili... Treba poÊi na „ben-zinsku crpku“ - a to je naπa molitva, osobna i zajedniËka, nadasve obiteljska - i napuniti se snagom, da bismo mogli iÊi dalje i do kraja izdræati...

ŠTO JE MOLITVA?Katekizam KatoliËke Crkve na proËelje odsjeka o molitvi stavlja rijeËi sv. Terezije od Djeteta Isusa za koju je molitva zanos srca, jednostavan pogled baËen prema nebu, usklik zahvalnosti i ljubavi u kuπnji kao i u radosti. U tom duhu Katekizam i tumaËi krπÊansku mo litvu kao zanos srca, pogled prema nebu, usklik zahvalnosti i ljubavi. Poznati starokrπÊanski pisac Tertulijan kaæe da je molitva duhovna ærtva Novoga saveza. Bogu viπe nisu bile mile ærtve Staroga saveza, krv jaraca i junaca... ovnujska pretilina... DoÊi Êe Ëas kada Êe se pravi klanjaoci klanjati Ocu u duhu i istini... I zakljuËuje: „Molitva je klanjanje Ocu u Duhu i istini. Molitva je duhovna ærtva, Bogu mila!“ ... Na svakom mjestu i u svako vrijeme. I dok se u svibnju klanja Bogu sva divna priroda, klanjajmo mu se i mi s zajedno Marijom! ©panjolski diplomat Danoso Cortes izjavio je da za svijet i mir u svijetu viπe Ëine oni koji se mole negoli koji se bore.Snaga papinske sluæbe bl. Ivana Pavla II. bila je u njegovoj molitvi, ustrajnoj i proæetoj patnjom. Tako je sluga Boæji za Crkvu i svijet najviπe uËinio kao molitelj i patnik.Maksimilijan HERCEG

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

190 - ”MARIJA” 5/2012.

Netko je rekao kako buduÊnost svijeta poËiva na rukama majki. Jednako se moæe reÊi i za buduÊnost hrvatskoga naroda i domovine. Danas su majke pred teπkim iskuπenjima, a nisu rijetke ni æene koje od majËinstva bjeæe. Dok nas svibanj upuÊuje na Majku koju nam je Isus u Ivanu s kriæa ostavio svima za majku, molimo posebno za danaπnje majke i sve æene. Ova kratka razmatranja mogu vam posluæiti kao uvodi u pojedina otajstva slavne krunice.

1. ISUSOVO USKRSNUĆE”Uskrsnuo je kako je rekao! Doite i vidi-te mjesto gdje je bio poloæen, zatim kre-nite æurno i recite uËenicima njegovim: ‘Uskrsnuo je od mrtvih i, eto, pred vama ide u Galileju. Ondje Êete ga vidjeti.’”

(Mt 28, 6-7)

Svijet u kojem æivimo sve viπe osvaja potroπaËki mentalitet i duh ovoga svjeta, a za Boga i Ëovjeka kao da je u njemu sve manje mjesta... Uslijed svega toga rijetkima da nije pomuÊen pogled u buduÊnost, toliki su pogoeni nesigurnoπÊu, mnogi se boje braka, a brojni i novog æivota.

Molimo za æene: kao πto su prve poπle na grob Uskrsnuloga, da bi i danas u hrvatskom narodu bile prve blagovjesni-ce Kristova uskrsnuÊa, kako bismo u svojim sumnjama i nesigurnostima bili poduprti sigurnoπÊu vjere u uskrsnuÊe.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

2. ISUSOVO UZAŠAŠĆE”Galilejci, zaπto stojite i gledate u nebo? Ovaj isti Isus koji je uznesen na nebo izmeu vas opet Êe se vratiti isto onako kako ste ga vidjeli da odlazi na nebo.”

(Dj 1, 11)

Uslijed osiromaπenja koje nas je zahvati-lo i trke svagdanjeg æivota u potrazi za nuænim kruhom i odijelom onima koji su povjereni naπoj skrbi, mediji jedno-stavno kao da ubijaju u tolikima volju za æivot i zamraËuju svaki pogled u vedriju buduÊnost... Zbog toga tolike zahvaÊa maloduπnost, upadaju u depre-siju, gube volju za æivot, ostaju bez jasna pogleda u sutraπnjicu...

Molimo za krπÊanske majke: svjesne da na odreen naËin na svojim leima dræe i muæa i djecu, Ëitavu kuÊu, da svakog dana nau trenutak tiπine kako bi se u sabranosti susrele s Gospodi nom i ispu-njale novom snagom za æivot te njome zraËile u svojoj sredini.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

3. ISUS DARUJE DUHASvi se oni napuniπe Duha Svetoga te poËeπe govoriti tuim jezicima, kako ih je veÊ Duh nadahnjivao da govore.

(Dj 2, 4)

Kao πto su prvi sljedbenici Isusovi ostali zbunjeni uslijed svega πto se na Veliki petak zbilo s njihovim UËiteljem, sliËno se dogaa i s nama danas kad neke stvari vidimo, Ëujemo, doznamo... Uslijed svega toga Ëesto meu nama dolazi do napetosti, prepirki, svaa, okretanja lea jednih drugima...

Molimo za krπÊanske majke: poput Majke Isusove u Dvorani posljednje

Za današnju

majku

”MARIJA” 5/2012. - 191

veËere, da bi i one danas ustrajno oku-pljale Ëlanove svojih obitelji na zajed-niËku molitvu i trenutke prepuπtanja Duhu te tako pridonijele rjeπavanju meusobnih razmirica i oko sebe πirile Kristov duh.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

4. MARIJINO UZNESENJEAli Bog, bogat milosrem ... s njim nas i uskrisi i s njim postavi na nebesima, u Kristu Isusu, da u vjekovima koji nadolaze pokaæe izvanredno bogatstvo milosti svoje dobrotom prema nama u Kristu Isusu.

(Ef 2, 4-7)

Bilo je dostojno i pravedno da s Isusom zajedno, nakon tijeka ovozemaljskog

æivota, bude u nebu proslavljena i nje-gova Majka, koja ga je vjerno slijedila sve do pod kriæ. Na Isusovo i Marijino nasljedovanje iz dana u dan svi smo pozvani. No, uslijed trke svagdanjeg æivota, brojnih obveza na radnom mje-stu i u obitelji, tolikima ËeπÊe u tome kao da ponestane snage.

Molimo za sve æene, osobito majke: da u nedjeljnim susretima kraj oltara nau vrelo snage za æivot, a u Majci Isusovoj nadahnuÊe u trenucima umora i smete-nosti kako bi mogle izdræati Isusu vjerne do kraja i biti uzor svojoj djeci.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

5. MARIJINO KRUNJENJE»ovjeka si uËinio malo manjim od anela, okrunio si ga slavom i ËaπÊu.

(Ps 8,6)

»ovjek je najuzviπenije Boæje stvorenje. Bog ga je stvorio za sreÊu, koju u punoj mjeri moæe dosegnuti jedino u njemu, u zajedniπtvu s njime. Bog je na zemlju poslao svoga Sina da bi spasio Ëitava Ëovjeka, i duπu mu i tijelo. Meutim, uvjeti modernog æivota izlaæu tolike napastima da sreÊu traæe u svagdanjem æivotu, u njegovim trenutaËnim uæicima i osobnim probicima... I danas bi se tako neki htjeli zvati krπÊanima, a u mno-goËemu ne slijediti Kristov put...

Molimo za æene, osobito majke: da dræe do sebe i svoga dostojanstva, jer je nji-hovo tijelo, hram Duha Svetoga, pozva-no u slavu s Kristom i Marijom, te u tom duhu odgajaju i svoju djecu pruæajuÊi im primjer vlastitoga æivota.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

KAJO

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

192 - ”MARIJA” 1/2012.

Nakon ledene zime, snjeænih nanosa i hladnih vjetrova, priroda se postupno budi od sjaja sunca i blaæe klime te voÊke rascvjetavaju svoje granje i otva-raju prve cvjetove. U mjesecu svibnju veÊ je sve puno cvijeÊa, mirisa, zeleni-la, bujnog raslinja, da i stvorenje uæiva u Boæjem daru prirode. Taj Gospin mjesec dostojno ukraπuje Djevicu i Majku te njoj donosi na dar najljepπe darove prirode, reseÊi njezine oltare i pjevajuÊi njoj najljepπe pjesme. Ona to i zasluæuje - zbog svoje ljepote, neoka-ljanosti i neoskvrnjenosti.Mjesec svibanj na simboliËan naËin predoËuje nam Marijine kreposti: poniznost, blagost, ËistoÊu, posluπnost i ljubav. Ona je ukras neba i zemlje; najljepπa kÊi nebeskoga Oca, zaruËni-ca Duha Svetoga i Mati neokaljanoga Jaganjca. Andrija Kretski u zanosu Êe tako pjevati:Zdravo i raduj se,ZaruËnice velikoga Kralja,Ti koja odsijevaπ divnoljepotu svoga zaruËnikai kliËeπ sa svojim narodom:O, Davateljice æivota, tebe veliËamo!Svi se crkveni oci slaæu da je bl. Djevica Marija po poniznosti i ËistoÊi omiljela svome Bogu. Njemu je bila posve predana, æeleÊi u svemu vrπiti njegovu svetu volju, oËitujuÊi tako posvemaπnju podloænost onome koji je sve, znajuÊi kakvo je zlo prouzroËila

Luciferova oholost. Ne ustruËava se izreÊi: Jer milostivo pogleda na neznatnu sluæbenicu svoju... (Lk 1, 48). A njezino Ëisto srce moglo ga je ljubiti nadasve i s njim se sjedinjavati, jer je on punina ljubavi. ”Blago onima koji su Ëista srca, jer Êe Boga gledati” (Mt 4, 8); jer Êe imati uzviπenu spo-znaju njegove krasote; jer Êe roniti u njegove tajne; saznavati sva nova i nova boæanska otkrivenja.U njezinoj ljubavi oËitovala se snaga Duha Svetoga. Po toj ljubavi bila je sposobna i spremna i na najteæe ærtve, koje je Otac od nje traæio, kad se poniπtila do posvemaπnje kenoze, ponizujuÊi se do kraja, prinoseÊi pod kriæem ærtvu, koju je rodila, a svojom slavom muËenice hrabrila i svoga Sina da izdræi.Marija je svojim kreposnim æivotom proslavila svoga Boga, presveto Trojstvo. Grgur »udotvorac tako kliËe:

Ti, odsjaju svjetlau carstvu Duha,u Tebi se proslavlja Otackoji nema poËetka

i kojega Te Sila osjenila.U Tebi se proslavlja Sinkoga si u svome tijelu nosila.

U Tebi se Ëasti Duh Svetikoji je u Tvome tijelu proizveoroenje velikoga Kralja.

Po Tebi, preblaæena,svijet spoznajeu biti jedno, presveto Trojstvo.

Molimo se i mi trajno Mariji. Predajmo joj se, da nas oblikuje svojim Duhom i svojom ljubavlju, da i mi budemo hvala Slave njegove.s. Marija OD PRESVETOG SRCA

U ozračjuDuha Svetoga

Voljena majkaPredstavljanje knjige s mislima bl. Ivana Pavla II. za svaki dan u godini. Bila je to prva knjiga na hrvatskom jeziku s mislima novog blaæenika, na kojoj je i stajalo otisnu-to ”blaæe ni” iako je tiskana veÊ prije samog Ëina proglaπenja. S velikim sam zanimanjem pohitila na njezino predstavljanje, posluπala i pogledala. Nakon πto sam knjigu uzela u ruke, iπla sam potraæiti πto novi blaæenik poruËuje za MajËin dan. I, evo, πto sam naπla, πto kaæe:”O, Djevice Marijo, tebi preporuËuje-mo naπu mladeæ, osobito one mlade koji su pozvani izbliæe nasljedovati tvoga Sina. Ti znaπ s kolikim se poteπkoÊama moraju susresti, s koli-kim preprekama, s kolikim borba-ma. Pomozi im, nek i oni kaæu svoje ‘da’ boæanskom pozivu.”I, evo opet, na drugom mjestu, 10. svibnja: ”MajËin dan: Vama, drage mame, koje u sebi nosite nezadræiv nagon za obranu æivota, upuÊujem usrdan vapaj: ‘Budite uvijek izvor æivota, a nikada smrti.’”Tako naπ bl. Papa voli æivot, moli za neroene, moli za sve nas. Sad je ubrojen meu blaæene, u druπtvo Boæjih ugodnika, s voljenom naπom Majkom Marijom. Ona moli za nas kod svojega Sina, da se svi spasimo, da na kraju ovozemaljskog æivota doemo u nebesko blaæenstvo kamo je ona prva od ljudi otiπla. U njoj nam je Isus zajamËio da Êe se i na nama ostvariti njegova obeÊanja ako mu budemo vjerni.Ana VR»EK

”MARIJA” 5/2012. - 193

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

Zahvala MajciMajko u krepost odjevenaMajko biseru iz πkoljkeπto ga Boæja Ëudesna moÊ stvori

Majko o kojoj pjevaju zvijezdei slavuji

hvala za Sina πto ga rodi i darova nama

hvala πto nas Ëuvaπ i bodriπu Ëasovima kad smo tjeskobnikad obuzme nas neprozirna tamaduπa se stuπtisrce slomljeno bolom boli

hvala πto nas Ëekaπna vratima nebeskimda bi nam svu Svoju Ljubav dala

Danica BARTULOVIĆ

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

194 - ”MARIJA” 5/2012.

SUSRET HRVATSKE KATOLI»KE MLADEÆISISAK, 5. i 6. SVIBNJA 2012.

Postaja Marijanskog putaNa ogradni zid kapucinske crkve u Varaædinu postavljena je 12. oæujka ploËa Marijanskoga hodoËasniËkog puta s osnovnim podacima o njemu, zemljo-vidom i metalnom kutijom sa æigom kako bi hodoËasnici u svoje hodoËa-sniËke kartone mogli utisnuti æig kao dokaz da su proπli taj njegov dio. Time je Varaædin postao jedna od kontrolnih toËaka europskoga Marijanskoga hodoËasniËkog puta koji spaja Czestochowu (Poljska), LevoËu (SlovaËka), Mariazell (Austrija), Svetu Goru i Ptujsku Goru (Sloveija) s Marijom Bistricom i Trsatom. (GK)

Obnovljene slike križnog putaU remetskom svetiπtu obnovljene su postaje kriænog puta, nabavljene 1903. godine. Nakon πto su prije 10 godina obnovljeni okviri s pozlatom, akad. sli-kar Goran Koprek slike je s papira la ser-ski prenio na platno i obnovio. (AC)

Susret fokolarinaNa temu Rasvijetlimo svijet Evaneljem u –akovu je 18. oæujka odræan godiπnji susret Ëlanova Djela Marijina iz Slavonije. Nakon video zapisa, iznesena su neka svjedoËanstva, a zatim su zastu-pljene konkretne aktivnosti. (IKA)

Stota obljetnica crkveBiskup R. PeriÊ predvodio je 18. oæujka slavlje 100. obljetnice izgradnje i blago-slova æupne crkve Bezgreπnog zaËeÊa u Jablanici, a uveliËali su ga svojom nazoËnoπÊu sjemeniπtarci iz Travnika pje-vanjem i prigodnim programom. (CnK)

Svečana sjednica HMIU Zagebu je 20. oæujka odræana sveËa na sjednica StruËnoga kolegija Hrvat skoga marioloπkog instituta KatoliËkoga bogo-slovnog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu. Na njoj je izvijeπteno o radu Instituta,

govorilo se o pripremama za 23. meunarodni marioloπko-marijanski kongres u Rimu od 4. do 9. rujna 2012. i razliËitim pitanjima. (KJ)

Festival Gospina plačaU Posuπju je 20. oæujka odræan Festival Gospina plaËa. Na njemu je nastupilo 145 pjevaËa u 17 skupina, i to iz Hum-ca, Rakitna, Briπnika-Bukovice, BroÊa n-ca, Donjeg Velikoga Ograenika, Ljubu-πkoga, Prologa, »itluka, Gornjih JukiÊa, Gorice-SoviÊa, te dvije iz Posuπja i Ëetiri iz RastovaËe, a i posuπka frama. (IKA)

Svetište Žumberačkog vikarijataNa blagdan Navjeπtenja Marijina, o 400. obljetnici obnove crkvenoga zajedni πtva, 25. oæujka na Gospinu otoËiÊu u PribiÊu, vladika N. KekiÊ proglasio je tamoπnju spomen-crkvu Blagovijesti, sagraenu u povodu 300. godiπnjice crkvenog zajedniπtva u Hrvatskoj, glav-nim Marijanskim svetiπtem za vjernike æumberaËkog vikarijata. (IKA)

Kapela Gospe LurdskeU poæeπkoj katedrali blagoslovio je biskup A. ©kvorËeviÊ 25. oæujka boËnu kapelu Gospe Lurdske, ureenu u pri-godi obnove crkve sv. Terezije za potre-be katedralne liturgije, a za koju je za Gospin kip novo podnoæje i okvir izra-dio akad. kipar ©. Vulas. (IKA)

Istarski koncertU Eufrazijevoj bazilici u PoreËu odræana je V. korizmene nedjelje glazbena ve Ëer, koncert “Korizmena baπtina Istre” - “Stala plaËuÊ tuæna mati…”. Crkveni zborovi i pjevaËi iz LaniπÊa, Lindara, Sv. Petra u ©umi i Æminja predstavili su manje poznate crkvene puËke pjesme srediπnje i sjeverne Istre. (IKA)

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 5/2012. - 195

Blagoslovljen novi oltarU crkvi Marije, Kraljice mira u Sisku, biskup V. KoπiÊ blagoslovio je 25. oæujka novi oltar. Izraen je od bloka kamena u radionici I. NestiÊa prema projektu akad. slikara J. Tiπljara. U sebi sadræi dva stili-zirana i meusobno povezana kriæa, s Kalvarije i hrvatskog s pleterom. Pleter simbolizira i mreæu ribara Petra, a u nj su prepletene dvije ribe, simbol krπÊanstva. U kriæu je crveni kvadrat i kap krvi kao simbol muËeniπtva. (IKA)

Križni put mladihU Vepricu je odræan 25. oæujka kriæni put za mlade makarskog dekanata. Nji ma su se pridruæili brojni vjernici, a za vrπio je ispred πpilje blagoslovom. (IKA)

Koncert BogorodiciU sklopu Dana krπÊanske kulture, 26. oæujka u katedrali u Splitu æenska klapa “Neverin” iz Kaπtel LukπiÊa odræala je cjeloveËernji koncert duhovne glazbe pod nazivom “Bogorodici”. Predstavljen je u toj prigodi i novi CD “Bogorodici” kojim je klapa æeljela zahvaliti Gospi na dosadaπnjim svojim uspjesima. (IKA)

Nova Gospina kapelicaU Slavonskom Brodu na GromaËniku blagoslovio je 1. travnja I. ΔuriÊ novu kapelicu Majke Milosra. Podignuli su je æitelji GromaËnika, a resi je Gospin kip u kojega je pozadini mozaik. (IKA)

Nove postaje križnog putaKraj zavjetne kapele Majke Boæje Molvarske u Molvama, na Cvjetnicu je fra T. Glavnik blagoslovio nove postaje kriænog puta. Izraene su u Jeruzalemu iz hrastovine u Ëije su okvire umetnuti motivi unikatne keramike. (IKA)

Interaktivni križni putU svetiπtu Majke Boæje Trsatske postav-ljena je 2. travnja interaktivna instalacija Isusov kriæni put, kod koje su se RijeËani mogli skloniti u doba priprave za Uskrs i promiπljati o znaËenju kriænog puta i Uskrsa. (GK)

Predstavljen zbornik radovaNakon mise u svetiπtu Gospe od »udesa u Oπtarijama Ogulinskim, koju je 14. travnja predvodio mons. V. KoπiÊ u suslavlju s mons. M. BogoviÊem i nekolicinom sveÊenika, predstavljen je zbornik radova Beata Virgo de miracu-lis - πtovanje BDM na podruËju GospiÊko-senjske biskupije sa znanstve-nog skupa odræana g. 2010. u tom mje-stu. NazoËne je pozdravio i o povodu za simpozij govorio je mons. BogoviÊ, o djelovanju Hrvatskoga marioloπkoga instituta mons. KoπiÊ i o sadræaju zbor-nika fra P. Lubina. (KJ)

III. festival vjerskih filmovaOd 7. do 9. lipnja na Trsatu Êe se odræati 3. festival hrvatskih vjerskih fil-mova. Sudjeluju filmovi svih æanrova u kojima se iskazuju evangelizacijske i druπtvene vrijednosti Crkve u Hrvata - igrani, dokumentarni, animirani, obra-zovni, amaterski... Zainteresirani mogu saznati viπe o festivalu i preuzeti prijav-nicu na adresi http://www.trsat-svetiste.com/VIJESTI/3_filmski_festival.html Organizirat Êe se i okrugli stol o vaænosti audiovizualne umjetnosti u novoj evangelizaciji Crkve na koji su pozvani autori filmova. (IKA)

a f o r i z m i π a l e

196 - ”MARIJA” 5/2012.

U sukobu zakona i srebra, redovito pobjeuje - srebro.

Tek iz naπeg neporoËna stanja proi-stjeËe pravo da - opomenom pomognemo drugima.

U trenucima tjeskobe postajemo - povjerljiviji.

Samo jedan sitni poticaj dovoljan je da masa postane - krvoloËna.

”Sablazni” su uglavnom licemjerne, jer tko je tako neporoËan da bi se mogao sablazniti.

Ne prihvaÊaj olako sudove o drugi-ma, jer ih veÊina dolazi iz - opako-sti mozga i srca.

Laæ zaodjenuta osmijehom postaje prihvatljiviji mamac da bi se - zagrizlo.

»ini se proturjeËno, ali bezboænost je veoma Ëesto teπka stvarnost i - Religioznih ljudi.

Osobina javnih kuÊa: u njima se ”vodi ljubav” - bez ljubavi.

Da bih dao ”caru carevo” morao bih i znati - kako je prispio do trona.

Kad je reËeno da je ”svaka vlast od Boga”, pretpostavljen je moralni lik nositelja vlasti, jer drukËije - vlast ne bi mogla stiÊi odozgor.

Praπtanje je hrabrost koja svoje ishodiπte ima u teπku pothvatu - u pobjeivanju samoga sebe.

Neki bi znanstvenici htjeli kemijskim putem doÊi do vrlina, bez svjesnih napora - bio bi to doping koji se kaænjava.

Pri æivotnoj trci cilj i staza su oznaËe-ni, πportski duh i snaga su u naπim rukama, a konaËni rezultat proglasit Êe - SUDAC.

Stanko RADIΔ

AUTO- ©to je to auto? - pita nastavnik buduÊeg mehaniËara.- Hrpa æeljeza od kojega mehaniËar æivi!

PRECI- Tata, πto bi to bio predak?- Predak, to ti je, npr., ja sam jedan od tvojih predaka, a djed je jedan od mojih i tvojih predaka.- Razumio sam. A zaπto su onda ljudi tako ponosni na svoje pretke?

DOMAĆA ZADAĆAUËitelj pregledava domaÊu zadaÊu. Jedna mu je sumnjiva.- Priznaj da ti je tata pomagao pisati!- Nije, gospodine uËitelju!- »asna rijeË!- »asna rijeË, nije mi pomagao nego pisao sam!

- Koja je razlika izmeu vjerouËitelja i krËmara?- VjerouËitelj se trudi cijelog πkolovanja od djeteta napraviti poπtena Ëovjeka, a krËmar za tren moæe napraviti od Ëovjeka propalicu!

Don Alojzije Bavčević - NEKE PRIMJEDBE NA SLUŽENJE SV. MISE KOD NAS - Nakon što je progovorio o crkvenom prostoru, o sv. misi općenito, oglašavanju mise i o misnoj glazbi, na 152 stranice pisac iznosi, redom kako teče misa, što bi u našim prilikama tre-balo održavati, a što ispraviti u samoj sv. misi. Usput donosi i neka razmišljanja o koji-ma bi bilo korisno razmisliti. - Narudžbe: Svetište Vepric, 21300 Makarska, tel. (021) 616-336.

Dinko Andrijić Jerkov - ZABAVNE MELODIJE - ZVUCI KORČULE - Knjižica glazbe i stihova 32 pjesme za koje je akorde za gitaru posta-vio Vinko Lesić. - Narudžbe: Dinko Andrijić Jerkov, Grad 10, 20260 Korčula.

Maja Filipić - KRIŽNI PUT JEDNE DUŠE - Na 32 stranice malog formata u stihovima je ukratko prikazan Isusov put s križem prema Golgoti, ilustriran klasičnim fotografijama u boji. - Narudžbe: Župni ured, Kipara I. Rendića, 21400 Supetar, tel. (021) 631-329.

ZVONA DELORITE - Glasilo župe Uznese nja Marijina Kuna - Na 48 stranica donesene su zanimljivosti iz života župe i svetišta. - Izdavač: Župni ured Kuna, 20243 Kuna, tel. (020) 742-033.

ZGODNO ZA VAŠ SVIBANJDinko Aračić - MARIJA U RANOKRŠĆAN-SKOJ LITERATURI - Misli prvih kršćanskih pisa-ca i bogoslovaca o Majci Gospodi novoj, koje i danas mogu obogatiti marijansku duhovnost. U prvom dijelu prikazana je uspo-redba između Crkve i Marije, Crkve, Majke vjernika i Marije, Majke Isusove, a u drugom dijelu misli crkvenih otaca koji su svojim govo-rima i spisima oblikovali Gospin lik u prvotnoj vjerničkoj zajednici - 232 str., 60 kn. M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Čitanja-razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. suvremeno razmatranje o Gospi - 30 kn.Narudžbe: ”Marija”, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184, e-pošta: petar.lubina@st.t-com.hr

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 5/2012. - 197

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve, is povijed, krunica... - za mlađe i starije - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monogra fija s fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Nezaobilazni veli kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Opi sa na jedna po jedna žena - 50 kn.J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO-LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti kru-nicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane mari-janske molitve našeg doba - 40 kn.P. Lubina - BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Prikaz naj-po znatijih marijanskih molitava - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Marijinim tragom po Svetoj Zemlji - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz mar-ijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. suvremeno razmatranje o Gospi - 30 kn.V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn.R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke i supruge - 40 kn.J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Jedno sta vna razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn.Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184 ili 340-193.

n o v a i z d a n j a

U spomen na moje drage roditeljeMARIJANA i LJUBU BOŽIĆ,

a posebno na moju pokojnu braću, petero braće kao pet ruža koji se preseliše u Dom Gospodnji.

Molim Gospodina da im bude milosrdan i milostiv!Kći i sestra Nevenka s obitelji

(Dar za ”Mariju”)

4. svibnja 2012. navršava se 16 godina kako je svoj križni put na ovoj zemlji završio naš dragi

JAKOV (JAKICA) TADIĆI dalje si nazočan među nama, živiš u našim srcima,

mislima i molitvama.Počivao u miru Božjem!

Supruga Marija i djeca s obiteljima(Dar za ”Mariju”)

O obljetnici prelaska u vječnost, 11. svibnja sjećamo se naše drageč. s. NEVENKE VRLJIĆ

Neka te Gospodin, kojemu si se za života srcem i dušom posvetila i njemu služila,

nagradi životom vječnim!Tvoji najmiliji

(Dar za ”Mariju”)

25. svibnja navršilo se 7 godina otkako je Gospodin zauvijek pozvao k sebi našega

dragog i nikad zaboravljenogaSTJEPANA VERIGU

Dok ti zahvaljujemo na svemu što si učinio za nas tijekom života, zadržavamo te u nezaboravnu

sjećanju i za tebe molimo.Supruga i djeca s obiteljima

(Dar za ”Mariju”)

26. svibnja obljetnica je povratka u Kuću Očevu naše drage sestreMIRJANE LUBINA

Vrijeme prolazi, a mi ne prestajemo na tebe mislitii za tebe moliti, iščekujući ponovni susret

u posljednji dan.Tvoja braća

(Dar za ”Mariju”)

30. svibnja navršava se osam godina otkako se Gospodinu zauvijek preselila naša draga

IVA MILARDOVIĆZahvaljujemo Gospodaru života što smo te imali, s

tobom rasli, odgajali se i zajedno kročili kroz život, a tebi na svemu, osobito na velikodušnu daru života i

odgoju. Gospodin neka ti udijeli život vječni.Tvoji suprug, sinovi, kćerka i braća

(Dar za ”Mariju”)

198 - ”MARIJA” 5/2012.

s p o m e nz a h v a l e

Katica Jakovčević, Gornje Selo: Majko Marijo, na svemu ti hvala! Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Vera Mudri, Zagreb: Majko Božja, na svemu ti hvala! Vodi i čuvaj mene i sve moje i unaprijed, uz dar; - Katica Zloić, Metković: Gospi zahvaljujem na svoj lju-bavi i pod njezino okrilje stavljam sebe i svoje najmili-je, uz dar; - Katica Nikolić, Kaštel Gomilica: Gospe moja, na svemu ti hvala! Pod tvoje okrilje stavljam sebe i svoje najmilije, uz dar; - Štefanija Zupčić, Čačinci: Majko Božja, hvala ti na svim milostima. Tebi predajem sebe i sve svoje najmilije, da nas čuvaš i braniš, uz dar; - Šime Marinović, Nin: Zahvaljujem Najvjernijoj Odvjetnici na svim milostima i njezinoj zaštiti izručujem sebe i svoju obitelj, osobito djecu s njihovima, uz dar; - Ana Cvetnić, Velika Gorica: Hvala ti, Majko Božja, na svemu! Bdij i dalje nada mnom i mojima, uz dar; - Veronika Rakuljić, Bajnice: Gospe moja, na svemu ti hvala! Čuvaj i štiti mene i moje najdraže, uz dar; - Marija Rakuljić, Krilo Jesenice: Gospi zahvaljujem na iskazanoj ljubavi i pod njezino okrilje stavljam sebe i svoje najmilije, uz dar; - Obitelj Ilić, Varaždin: Zahvaljujem Majci Božjoj i svim svecima za ozdravljenje muža te im i nadalje preporučuj em sebe, muža, djecu i unučad, uz dar; - Marija Šimić, Valpovo: Zahvaljujem Majci Božjoj na svim milostima i njoj preporučujem sebe i sve svoje najmilije, uz dar; - Grozdana Uhoda, Zadar: Gospi zahvaljujem na svoj iskazanoj ljubavi te joj preporuču-jem i unaprijed sebe i sve svoje mile i dragem uz dar; - Zita Matacin, Whyalla: Majko Božja, na svemu ti hvala! Čuvaj i brani mene i sve moje u ovoj tuđini, uz dar; - Snježana Deak Dragobratović, Opuzen: Gospe moja, hvala ti na svemu! Čuvaj i brani mene i moju obitelj, uz dar; - Jagoda Konjuh, Zagreb: Majko Božja, na svemu ti hvala! Čuvaj i dalje mene i sve moje mile i drage, uz dar; - Zdravka Antunović, Požega: Zahvaljujem Majci Božjoj na svim milostima i pod njezino okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Anđa Lukač, Zagreb: Hvala ti, Majko Marijo, na svemu! Bdij i dalje nada mnom i mojim ukućanima, uz dar; - Mara Gongola, Zagreb: Nebeskoj Majci zahvaljujem na iskazanoj ljubavi te joj i unaprijed pod okrilje stavljam sebe i svoje najmilije, uz dar; - Ruža Pavlić, Lovas: Zahvaljujem nebeskoj Majci na svim milostima i njoj izručujem pod obranu sebe i sve svoje, uz dar; - Vesna i Tomo Galić, Vrgorac: Gospi zahvaljujemo na znakovima ljubavi prema našoj obi-telji te joj se i nadalje preporučujemo, uz dar; - Ljerka Petrović, Rijeka: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svoj ljubavi i pod njezino okrilje stavljam sebe i svoje naj-draže, uz dar; - Terezija Jadreško, Metković: Gospi od Zdravlja zahvaljujem na svim milostima i preporu-čujem zdravlje duše i tijela svoje i svojih najmilijih, uz dar; - Danica Mirković, Pula: Zahvaljujem Majci Božjoj na svim izmoljenim darovima i njoj preporuču-jem sebe i svoje najmilije, uz dar.

MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: petar.lubina@st.t-com.hr.

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn;za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom:

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta.Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group;

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22;Tisak: “Slobodna Dalmacija print” d.o.o. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 5/2012. - 199

d a r o v i

Darovali su i tako omogućili siromašnijima pri-mati ”Mariju”, po: - 10 kn: Ivan Norac Kljajo, Otok; Iva Vrljičak, Krivodol; Milka Vukorepa, Šibenik; - 20 kn: Katica Kolaković, Novaki; Ana Jurić, Split; - 30 kn: Paula Brkić, Zagreb; Miranda Letica, Makarska; Zora Radulović, Pula; Katica Jagatić, Krašić; Ceca Divić, Velika Kopanica; Ivan Šimac, Slatina; Tomislav Mrvelj, Zagreb; Ivan Lucin, Zadar; Mara Dujmović, Baška Voda; Branko Grobenski, Koprivnica; Marija Đukin, Molve; Branko Pagadur, Varaždin; Ilka Matić, Zdenci Brdo večki; Sanja i Jadranka Volarević, Metković; Mira Kapitanović, Biograd n/m; Anka Dabo, Novalja; Blaženka Meštrić, Novi Marof; Marija Škrabo, Ivankovo; Marija Zvonarević, Stari Mikanovci, Vesna Marić, Tordinci; Ivanka Parlov, Makarska, Jasna Renčević Kalić, Posvaski Bregi; Iva Ćuklin, Vojnić; Franca Jemrić, Cerna; Ana Bubanović, Jastrebarsko; Dragica Jambrović, Jastrebarsko; Ruža Tabak, Split; Luca Marković, Otok; Đurđa Hočevar, Jastrebarsko; Marija Rajčić, Split; Janja Jozić, Cerna; Marija Vukušić, Katuni Prpuša; Vinka Čović, Vodice; Gordana Radovniković-Škorjanec, Split; Darko Brajković, Pazin; Marija Brajković, Pazin; Janja Katušić, Nard; Anica Abramić, Nard; Barica Rodić, Jastrebarsko; Božo Vuletić Anić, Zagreb; Jasenka Segarić, Mali Lošinj; Mila Grgić, Makarska; Marko Vrkić p. Mate, Blato na Cetini; Rada Jonjić, Grubine; Božena Bezek, Zagreb; Tanina Ivček, Zagreb; Jakica Šarić, Drage; Petar Strpić, Biograd n/m; Anka Trogrlić ž. Marinova, Žeževica; Diomira Jurišić, Vrgada; Laureta Bartolić, Karojba; Ema Dončić, Žminj; Vlasta kostrenčić, Crikvenica; Janja Brletić, Stari Mikanovci; Draženka Med ve dovski, Jastrebarsko; Vera Pivac, Vrgorac; Marija Žagar, Vinkovci; Arsenija Kratofil, Hrvatski Leskovac; - 50 kn: Pere Penović.

MARIJA SVIMA OBILNO PLATILA!

Bosiljka Kužić, Staševica: Gospi pod okrilje stavljam sebe i potrebe svoje obitelji, uz dar; - Eva Karalić, Cerna: Nebeska Majko, svrni svoj poged blagi na mene i sve koji su mi dragi, uz dar; - Daminka Marević Stipanova, Staševica: Gospi preporučujem zdravlje duše i tijela svojih najmilijih, uz dar; - Jele, Ston: Gospe Lurdska, preporučujem se tebi i stavljam pod okrilje tvoje, da čuvaš nas u našim poodmaklim godinama, osobito našu djecu, uz dar; - Danica Marević Tonkina, Staševica: Gospi Lurdskoj preporučujem zdravlje svoje i svoje obitelji, uz dar; - Boro Čovo, Sinj: Gospi Sinjskoj pod zaštitu stavljam sebe i svoju obitelj,, osobito djecu, uz dar; - Višnja Musulin Lisina, Staševica: Dobra Majko, pod okrilje tvoje stavljam sebe i sve svoje najmi-lije, uz dar; - Nediljka Radošević, Zadar: Nebeskoj Majci preporučujem sebe i svoje najmilije, da nad nama i dalje bdije, uz dar; - Mirjana Kušurin, Staševica: Preporučujem Gospi zdravlje svoje i svoje obitelji, uz dar; - Anđa i Ante Gelo, Berlin: Preporučujemo nebeskoj Majci sebe, djecu i unučad, da nam isprosi duševno i tjelesno zdravlje te nas čuva i brani od svakoga zla i grijeha, uz dar; - Slavica Erk, Osijek: Dobroj Majci pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, da nas čuva i brani, uz dar; - Divna Klinac Ivanova, Staševica: Nebeskoj Majci preporučujem zdravlje duše i tijela svoje obitelji, uz dar; - Darinka Hedl, Zagreb: Nebeskoj Majci izručujem sebe i svoje najmilije, da nas čuva i brani, uz dar; - Darinka Krešić, Staševica: Gospi Lurdskoj preporučujem sebe i svoju obitelj, uz dar; - Dargutin Matijašić, Zagreb: Majci Božjoj preporučujem sebe i sve svoje, da nas štiti i brani, uz dar; - Danica Musulin Tonija, Staševica: Dobra Majko, čuvaj i brani mene i i moju obitelj, uz dar; - Ana Gambiroža, Zagreb: Majko Božja, pomozi i bdij nada mnom i svim mojima, uz dar; - Marija Kužić Paškina, Staševica: Preporučujem Gospi zdravlje svoje i svoje obitelji, uz dar; - Milka Talaja, Makarska: Gospe moja, u ruke tvoje predajem sebe i sve svoje, uz dar; - Jadranka Musulin, Staševica: Preporučujem ti, Gospe, sebe i sve svoje, uz dar; - Marko Miljak, Unešić: Nebeskoj Majci pod okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, da nas čuva i brani, uz dar; - Olivera Šunjić Zoranova, Staševica: Tebi, Gospe, preporuču-jem zdravlje svoje obitelji, uz dar.

MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE!

PRIMATI I ČITATI ”MARIJU” ZNAČI:- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svake prve subote u mjesecu u 19 sati u svetištu Gospe od Zdravlja u Splitu za suradnike, dobročinitelje, širitelje i čitatelje ”Marije”.

Za koje vrednote odgajamo? (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141Marijina molitvena prisutnost (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144Marija cvjeÊarica (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146Koliko smo pra(v-zn)ovjerni? (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148Gospin plaπt (M. Crvenka) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150Okvir za Gospinu sliku (V. TokiÊ-Burolo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151Anselmove proπnje Mariji (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152Marijin æongler (M. I. »agalj) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154Gospina uspavanka (A. B. Periπa) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156MajËina ljubav (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158Sveti Mir (Z. IvekoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160OsjeÊa se blagoslovljenom (N. AndriÊ-Novinc) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162Ti misliπ - ja znam (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164Za rast u mudrosti (K. StipanoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166Bl. Ivan Pavao II. - papa molitelj (M. Herceg) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168Za danaπnju majku (Kajo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170U ozraËju Duha Svetoga (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172Voljena majka (A. VrËek) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 17. TRAVNJA 2012.

S A D R Ž A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

200 - ”MARIJA” 5/2012.

Jure MarijanoviÊ, otac don Ivin (+8. II. 2012. u 92. g. - Doljani); - Iva JonjiÊ ud. ©imuna (+25. II. 2012. - Grubine, Podbablje); - Milivoj VituliÊ (+3. III. 2012. - MatkiÊi, Æminj); - ». s. Silverija TuliÊ, DKM (+8. III. 2012. - Blato n/K); - Andrija »ajkovac (+8. III. 2012. - Slavonski Brod); - Ivica StjepandiÊ, brat Ë. s. Snjeæne (+14. III. 2012. u 71. g. - Graneπina); - Matija MrkonjiÊ ud. Ivana (+19. III. 2012. - Zmijavci); - Nadb. Ante JuriÊ, splitsko-makarski nadbiskup u miru (+20. III. 2012. u 90. g. - Pula-Split); - Ivan VukuπiÊ (+20. III. 2012. - Katuni-Prpuπa); - Ivan LipoviÊ (+25. III. 2012. - ©ibenik); - Mirko Gudelj DeπiÊ (+26. III. 2012. - Zmijavci); - Dragica PerkuπiÊ Ruæa (+26. III. 2012. - Podbablje); - Nikola GurduliÊ (+26. III. 2012. u 77. - Vrisnik, Hvar); - Ante »ugura (+27. III. 2012. - Sinj); - Senka »erina (+28. III. 2012. u 58. g. - Makarska-Podbablje Gornje); - Mirko LovriÊ, brat fra Boæin (+7. IV. 2012. u 82. g. - Hrvace); - Iva BaπiÊ r. Laco (+9. IV. 2012. - Otok); - Mons. Boπko RadieloviÊ (+6. IV. 2012. - –akovo); - Danijel BulimbaπiÊ (+8. IV. 2012. u 39. g. - Makarska); - O. Berislav KalfiÊ, OFM (+12. IV. 2012. - Vareπ); - Mons. Tomo PetriÊ (+12. IV. 2012. u 72. g. - Zagreb-Otruπevac); - Svetin OπtriÊ (+12. IV. 2012. u 86. g. - Blizna Donja); - Iva StipaniËev (+12. IV. 2012. u 59. g. - Tribunj); - Mijo RadiÊ (+12. IV. 2012. u 78. g. - Split); - Ana Buljan (+12. IV. 2012. - Split); - Frano Plavπa Raπe (+13. IV. 2012. - Otok); - Kosa ΔubeliÊ (+13. IV. 2012. u 71. g. - Dobranje); - O. Ivan LonËar, OFM (+13. IV. 2012. u 58. g. - Strmec-Ilok); - Prof. Ante Gudelj BigiÊ (+15. IV. 2012. - Zmijavci); - VlË. Stjepan BrleËiÊ (+15. IV. 2012. u 57. g. - Ledenice-Klenovnik); - Frane Ino-–eno Mandac (+15. IV. 2012. - Brnaze, Sinj); - Petar ©uπnjara (+15. IV. 2012. u 88. g. - Trilj); - Stipe »aËija (+16. IV. 2012. u 58. g. - BajagiÊ); - Boæo MamuziÊ (+16. IV. 2012. u 84. g. - Sinj).

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

NASLOVNA SLIKA: Pohoenje Marijino Elizabeti (Jacopo da Pontornio)

SLIKA NA OMOTU: Crkva Pohoenja bl. Djevice Marije u Gareπnici

GAREŠNICA

Pohođenje bl. Djevice MarijeU Gareπnici se, u Moslavini, nalazi æupna crkva posveÊena Pohoenju bl. Djevice Marije. Uzdiæe se na blagoj uzviπici pokraj gro-blja. Jednobrodna je to prostrana graevina (30 x 11 m) barokno-ga stila visoka trokutasta zabata s polukruænom apsidom i pjevaliπtem, podignuta od opeke. Do apside baËvasta svoda prislonjena je sakri-stija, a na ulaz je pred crkvu naslo-njen 51 m visok zvonik. U srednjem vijeku Gareπnica je od g. 1257. bila sjediπte æupanije (comi-tatus Guersence). Æupa se spominje g. 1334., a obnovljena je 1746. godi-ne. Ime je dobila po srednjovjekov-nom gradu GariÊu koji se dizao u obliænjoj MoslavaËkoj gori. U blizini je, u Beloj crkvi, od g. 1292. do 1544. bio pavlinski samostan.GareπniËka æupna crkva vrlo je stara. Predaja govori kako je sva graa za njezinu gradnju prenesena od oko 3 km udaljene stare sruπene tvrave Dejanovac. Zbog moËvarna tla, opeke su morale biti dodavane iz ruke u ruku. Graena je za æupnika Jakoba Kuneca. U srednjem vijeku na istom je mjestu postojala crkva, sruπena za osmanlijske vlasti. Njezina obnova zapoËela je g. 1752. u baro-knom stilu te je g. 1764. zavrπena. Odmah je zatim i blagoslovljena, a

posvetio ju je u sklopu slavlja nje-zine 200. obljetnice, 16. kolovoza 1964. nadb. Franjo ©eper (†1981.). Za æupnikovanja Mate Halauπa crkva je iznutra oslikana. Na stropu njezina svetiπta istiËu se tako prizo-ri Navjeπtenja Marijina, Pohoenja, Roenja Isusova i Prikazanja Isusova u hramu kao i likovi Ëetvorice evanelista. U crkvenoj lai na svodu su freske s prizorima Uznesenja Marijina i Krunjenja. GareπniËka crkva danas ima pet oltara. Glavni je u apsidi posveÊen bl. Djevici Mariji. Tirolski je to rad iz g. 1900., ali je bez neke veÊe umjetniËke vrijednosti. Dao ga je podignuti Franjo BaπiÊ iz Zagreba.U njegovu se srediπtu istiËe kip Gospe s Djetetom u naruËju, a sa strane su mu kipovi Zaharije i Elizabete. U crkvi je saËuvano neπto baroknog inventara. SveËano je u njoj za blag-dan Pohoenja Marijina, 31. svibnja. SjeÊamo se tada Marije koja je æurno stigla do svoga cilja. Hitnji nije bio uzrok samo to da je bila mlada i da se radilo o njezinoj rodici u potrebi, nego ju je na to poticala snaga Duha Svetoga, ona ista koju Gospodin obeÊaje i πalje apostolima. I na Mariju je siπao Duh Sveti (Lk 1, 35), onaj isti koji ju je uËinio plod-nom, koji je u nju ulio misionarski æar koji ju je poticao da ide pomoÊi potrebnima te im kao dar nosi Sina koji se nastanio pod njezinim srcem. To vrijedi za svako doba i za sva-koga od nas: izvor i snaga svakoga misionarskog hoda uvijek je isamo u Duhu Boæjemu koji nam biva darovan.

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a