Marko Miljanovic - Podgorica

Izvjetaj o utvrivanju kvaliteta

Referenca: 04-1775/1Podgorica, 03.11.10 . god.

Crna GoraZAVOD ZA KOLSTVO

Sektor za nastavuOdsjek za utvrivanje kvaliteta

JU O "Marko Miljanov" - Podgorica

Broj: ____________________

Podgorica, _____ _________

obrazovno-vaspitnog rada

1Te. koef.

Aspekti utvrivanja kvaliteta Procjena kvalitetaBodovi

7.50 Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja USPJENO

1. Kvalitet upravljanja i rukovoenja ustanovom

201513121212108

Godinji plan i njegova realizacijaProgram razvojaRad strunih organaProces interne evaluacije radaRealizacija plana za unapreenje kvalitetaPedagoko-instruktivni rad direktora i saradnikaRad kolskog / Upravnog odboraVoenje pedagoke evidencije i dokumentacije

87876888

XXXXXXXX

Obrazloenje

Godinji plan i program rada kole je sveobuhvatan i sadri sve zakonom predviene elemente. Elementi sumeusobno logiko-tematski usklaeni. Prilikom izrade Godinjeg plana, uestvovao je tim za njegovu izradu, kojegini: direktor, pomonik direktora, pedagog i struni aktivi. Godinji plan i program je, izmeu ostalog, sainjen i naosnovu analize iz Akcionog plana za prethodnu kolsku godinu, kao i prioriteta iz Razvojnog plana. Globalni/godinjiplanovi nastavnih predmeta ine sastavni dio Godinjeg plana kole. Program je realan i operativno razraen.Realizacija Godinjeg plana i programa se, prema raspoloivim evidencijama, kao i izjavi direktora, odvija uspjeno. Naosnovu Godinjeg plana i programa moe se realno pratiti i procijenjivati rad ustanove. Takoe, kolski odbor jeformirao tim za praenje realizacije Godinjeg plana i programa, ali plan nije dovoljno operativno razraen. U pogledupreglednosti i forme (nedostaje sadraj sa numerisanim stranicama i poglavljima), Godinji plan i program bi trebalounaprijediti.Program razvoja je realan i sveobuhvatan po sadraju, ali nije dovoljno operativno razraen po ciljevima, zadacima,nosiocima aktivnosti i vremenu realizacije. Program je sainjen na osnovu izvjetaja o evaluaciji i samoevaluaciji kole.Program sadri prioritete razvoja koji su usklaeni sa Godinjim planom i programom kole.Struni organi i struna tijela (komisije za odreene oblasti) kole formirani su u skladu sa zakonom i aktima kole.Programi rada strunih organa su sveobuhvatni i operativno razraeni. Na osnovu evidencije vidi se da direktor efikasnorukovodi i uestvuje u radu strunih organa kole. Takoe, vidi se da struni organi i struna tijela sistematski prate ianaliziraju uspjeh i vladanje uenika. Zapisnici sa sjednica strunih organa su pregledni i sadre jasne zakljuke sakonkretnim i operativnim zaduenjima.

kola je formirala tim za internu evaluaciju rada, ali nije sainila sveobuhvatni operativni Plan i program, ve je onsadran u planovima strunih organa i strunih tijela kole. Prema raspoloivoj evidenciji, a posebno u Izvjetaju o radu,moe se vidjeti da se na sjednicama strunih organa i organa upravljanja kontinuirano vri analiza rada po svimpodrujima rada kole. Na sjednicama Nastavnikog vijea se podnosi sveobuhvatan Izvjetaj tima za unapreivanjekvaliteta. Izvjetaj i analizu prati Akcioni plan koji sadri prijedlog odgovarajuih mjera za unapreivanje kvaliteta rada sarazraenim operativnim zaduenjima.kola je sainila Plan za unapreenje kvaliteta rada nakon eksterne evaluacije na osnovu zakljuaka strunih organakole. Plan nije dovoljno operativan, tj. nijesu razraene aktivnosti, nosioci, vrijeme, nain i mjerljivi pokazatelji praenja irealizacije plana.Direktor i struni saradnici kole ostvaruju pedagoko-instruktivni rad u skladu sa planom. Evidencije o pedagoko-instruktivnom radu su pedagoki sadrajne, uredne i sadre odgovarajui predlog mjera. Na sjednicama strunihorgana proceduralno se razmatraju navedeni izvjetaji, a na sjednici Nastavnikog vijea donose odgovarajui zakljuci.U skladu sa izmjenama i dopunama Opteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kola je izvrila izbor lanova kolskogodbora i predloge proslijedila nadlenom Ministarstvu na davanje saglasnosti. Dosadanji kolski odbor ima plan radaza tekuu kolsku godinu, koji je sadrajan i operativan. Zapisnici sa sjednica su pregledni sa jasnim zakljucima.Prema izjavi direktora i raspoloivoj evidenciji o radu, kolski odbor realizuje aktivnosti u skladu sa planom. Anketiraninastavnici, roditelji i uenici su veoma pozitivno ocijenili rad uprave kole. Potpuna saglasnost nastavnika sa takvomocjenom se kree od 85 do 95%. Roditelji su zadovoljni organizacijom i upravljanjem kole i dobro su informisani. Ovutvrdnju je u potpunosti prihvatilo u svojim odgovorima 77 do 95% anketiranih roditelja. Takoe i veina anketiranihuenika (62% - 82%) pozitivno ocjenjuje upravu kole, uz komentare da bi ona trebalo vie da uvaava predloge imiljenja uenika.

Pedagoka dokumentacija i evidencija vodi se uredno, pregledno i blagovremeno, u skladu sa propisima. Izradanastavnih planova, kao i zaduenja nastavnog osoblja, vodi se i u elektronskoj formi. Pomonik direktora i pedagogkole redovno prate voenje pedagoke dokumentacije.

OPTI INDIKATORI VU U Z NZ

Br. ind.

5826

5832

5827

5828

5829

5830

5831

5833

58265832582758285829583058315833

2U Razvojnom planu i programu potreban je vei stepen operativne razrade navedenih prioriteta.Sainiti poseban plan i program internog utvrivanja kvaliteta obrazovnog-vaspitnog rada.Sainiti operativan plan za unapreenje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada kole sa svim strukturnimelemntima.

Preporuke

Obrazloenje

583258285829

000

Broj preporuke

Brojindikatora

Br. ind.

3Te. koef.



2. Kvalitet kadrovskih, materijalnih, tehnikih i bezbjedonosnih uslova rada ustanove

1815

141211101010

Struna zastupljenostOpremljenost ustanove sredstvima i materijalima za vaspitno-obrazovni radProfesionalni razvoj zaposlenihProstorno-tehniki i smjetajni usloviOpremljenost raunarimaKorienje raspoloivih resursaBezbjednosni uslovi rada (tehniko-normativni)Sanitarno-higijenski uslovi

98

888688

XX

XXXXXX

Obrazloenje

U koli je 56 zaposlenenih, od kojih je 43 nastavnog i 13 nenastavnog osoblja. Struna zastupljenost zaposlenih je100%. Struni ispit su poloili svi nastavnici, osim pripravnika, iji pripravniki sta je poeo ove kolske godine. kolavodi rauna da obezbijedi kontinuitet rada nastavnika po odjeljenjima i predmetima.Nastava u koli je kabinetska, osim specijalizovanih uionica za razrednu nastavu. Veina kabineta je opremljenaodgovarajuim nastavnim sredstvima prema resursima za realizaciju iz predmetnih programa.kolska biblioteka broji preko 9.000 naslova, odnosno preko 10 knjiga po ueniku. Biblioteki fond se dopunjava novimizdanjima donacijama i povremenim kupovinama. kola je pokrenula prikladnu akciju Drug drugu u okviru koje nakraju kolske godine svaki uenik ostavi za sljedee generacije po jednu knjigu. Nema dovoljno strune literature iasopisa. Evidencija knjiga se vodi u elektronskoj formi na programima koje su samostalno kreirali.Sala za fiziko vaspitanje je adekvatna i ima neophodna nastavna sredstva.

Formiran je kolski tim za izradu Plana profesionalnog razvoja nastavnika, koji sadri: potrebe, prioritete, ciljeve iglobalne aktivnosti. Plan aktivnosti je konkretizovan po prioritetima i obuhvata: ciljeve, aktivnosti, ciljne grupe, vrijeme,odgovorne osobe i indikatore postignua ciljeva. Plan profesionalnog razvoja donijet je na osnovu procjene potreba iupitnika za iskazivanje interesovanja nastavnika za konkretna usavravanja. Vodi se evidencija o realizaciji Plana i aljuse godinji izvjetaji Zavodu za kolstvo, koji bi trebalo da sadre jo i uporeenja planiranih sa realizovanimaktivnostima. Nastavnici su formirali svoje portfolije, a pedagoka sluba vodi pojedinanu evidenciju koja sadri: evidencioni list ostrunom usavravanju, evidenciju odranih oglednih asova, godinji plan rada, planove dodatne i dopunske nastave,plan sekcija, a neki i pisane pripreme za as.U koli je trenutno tri pripravnika koji rade sa mentorima. Plan rada mentora, koji izrauju zajedno mentor i pripravnik,usklaen je sa Programom rada mentora. Evidencije mentora sadre planove asova pripravnika, miljenje mentora oasu i mjesene izvjetaje.kola nije predlagala nastavnike za via zvanja, ali namjeravaju ove kolske godine.

Unutranji kolski prostor obuhvata 16 kabineta, 5 specijalizovanih uionica za I ciklus, prostoriju za produeni boravakuenika, kabinet za medijaciju, biblioteku, sala za fiziko, kancelarije i ostale prostorije. Povrina uionikog prostora poueniku je oko 2 m2, jer se radi u dvije smjene. Spoljanji kolski prostor obuhvata sportske poligone povrine preko 2800 m2, dvorite i uionicu na otvorenom.Prostorno-tehniki uslovi omoguavaju nesmetanu realizaciju nastavnih i vannastavnih aktivnosti. U koli je trenutno 7 uenika sa smetnjama u razvoju za koje su uraeni IROP-i po predmetima. Sa tim uenicima radetri asistenta uz povremeno angaovanje mobilnog tima. Ulaz je prilagoen djeci sa smetnjama u razvoju, ali se mogukretati samo po prvom spratu, na kojem su uionice. kolski namjetaj je funkcionalan i redovno se odrava.

U koli postoji informatika uionica sa 18 raunara, odnosno, prosjeno 28 uenika moe da koristi jedan raunar.Kabineti raspolau sa: 8 grafoskopa, 3 episkopa, 3 projektora, 8 TV-a, dva videorekordera, 6 DVD-a, 9 kompjutera,klavirom i laptopom. Pristup internetu je omoguen uenicima u informatikoj uionici i nastavnicima u zbornici na dvaraunara i u prostoriji za pripremu nastave. kola raspolae sa didaktikim softverom za: Fiziku, Istoriju, Geografiju i djelimino za neke predmete. Razvijeni su softveri za evidenciju nastavnika i postignua uenika u koje se na kraju godine unosi i miljenje o ueniku.

Kabinet informatike se koristi samo za asove Tehnike i informatike. Nije planirano realizovanje ostalih predmeta ukabinetu informatike. ICT koordinator je sproveo obuku iz informatike za 20 nastavnika 2008. godine. Raspoloivi didaktiki softveri se upotrebljavaju u nastavi, a povremeno se koriste i materijali sa interneta.


Br. ind.

5834

5835

5836

5837

5838

5839

58345835

583658375838583958405841

4Rasporedom asova predvidjeti odravanje ostalih predmeta u informatikoj uionici.

Preporuke

Obrazloenje

Resursi kole su u funkciji nastavnih i vannastavnih aktivnosti.

Od normativno-tehnike dokumentacije kola posjeduje sertifikat o ispravnosti instalacija od juna 2008. godine.Upotrebna dozvola nije data na uvid jer je kola izgraena prije 40 godina. Vodi se rauna o zatiti i bezbijednosti uenika. Renoviran je krov kole, postavljen alarm protiv poara i obijanja,dvorite je osvijetljeno, na ulazu je vidno postavljen broj telefona rejonskog policajca i obezbijeen je zdravstveni pregleduenika.Grijanje u koli je centralno.

Sanitarno-higijenski uslovi su odgovarajui.

5839 0

Broj preporuke

Brojindikatora

Br. ind.

5840

5841

5Te. koef.


8.72 Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja VEOMA USPJENO

3. Etos ustanove

191918161612

Potovanje kunog reda / pravilaMeuljudski odnosiInterpersonalni odnosi nastavnika i uenikaEstetska ureenost prostoraPromocija i uloga u zajedniciUticaj podsticajnih mjera

999988

XXXX

XX

Obrazloenje

kola je usvojila Pravilnik o kunom redu. Pravilnik je prilagoen realnim potrebama efikasne i racionalne organizacijerada kole. Pravilnik sa opisom organizacije ukupnog rada kole istaknut je na vidnom mjestu u holu kole i dostupanje svima. Potovanje pravila kunog reda sastavni je dio kulture ponaanja i meusobnog ophoenja uenika,zaposlenih i stranki u koli. kola ima veoma dobro razraene instrumente (efikasnu organizaciju deurstva nastavnika iuenika, knjige deurstva nastavnika i uenika, knjigu o prijemu stranaka, usmeno prenoenje zapaanja, odjeljenjskeknjige ...) za redovno praenje potovanja pravila kunog reda i organizaciju rada. Potovanje i eventualne povredePravilnika o kunom redu, to jest naruavanje ukupne organizacije rada kole, kulture ponaanja i meusobnogophoenja redovno se evidentiraju u: knjigama deurstva nastavnika i uenika, knjizi o prijemu stranaka, odjeljenjskimknjigama.U koli vladaju dobri odnosi izmeu zaposlenih, bez predrasuda u odnosu na vjersku, nacionalnu i polnu pripadnost isocijalni status, koje karakterie oigledno meusobno povjerenje, uzajamno potovanje, prihvatanje i jedinstvo.Potuju se i uvaavaju miljenja i odgovarajui zahtjevi i stavovi uenika izneseni na odjeljenjskim zajednicama i krozaktivnosti predstavnika Uenikog parlamenta. U kolektivu vlada odgovoran odnos prema radnim obavezama. Dominirapartnerstvo, esta meusobna razmjena miljenja i podravanje. Kultura komunikacije u koli pri prijemu stranaka iroditelja je na visokom nivou i u potpunosti je u skladu sa pedagokom zahtjevima i odredbama Pravilnika o kunomredu .Komunikacija nastavnika i uenika u koli pozitivno utie na razvijanje meusobnog povjerenja, tolerancije, uvaavanja iodgovornosti za sopstvene postupke. Uenici esto dobijaju adekvatan podsticaj i priznanje od nastavnika. Nastavnicise dobro slau sa uenicima, prihvataju razliite stavove i miljenja uenika i cijene njihovo iskustvo i stavove, prijatni sui vode rauna o njihovim interesovanjima i ppotrebama. Potuju se i uvaavaju miljenja i realni zahtjevi i stavovi uenikaizneseni na odjeljenjskim zajednicama i kroz aktivnosti predstavnika U.

Cjelokupan prostor kole je veoma ureen i prua dokaz o njegovanju kulture ivota i rada, izaziva prijatan osjeaj.Ureenjem unutranjeg prostora zadovoljeni su visoki estetski, informativni i saznajni kriteriji. Ueniki radovi zauzimajuveoma znaajno mjesto pri ureenju unutranjeg prostora kole. Na panoima se esto smjenjuju tematske cjelineuenikih radova iz raznih oblasti. Zaposleni i uenici veoma esto realizuju akcije ureivanja holova, hodnika, uionica ikolskog dvorita, to je u funkciji vaspitnog djelovanja i uenja. Svi prostori su skladno dekorisani. Vidljivi su panoi,edukativnog, informativnog i obrazovnog karaktera. Posteri su pokazatelji realizovanih aktivnosti u promovisanju zdravogstila ivota.Obiljeja kole istaknuta su na vidnom mjestu i dostupna su svima.Tabla sa nazivom kole istaknuta je na vidnom mjestu, a bista je smjetena u ureenom prostoru kolskog dvorita, okome se redovno vodi briga. kola nema svoj amblem niti monografiju. kolski list izlazi s vremena na vrijeme, zavisnood finansijskih mogunosti kole. Fotodokumentacija i podaci u ljetopisu kole ukazuju na veoma efikasnu promocijukole u zajednici. Svi zaposleni i uenici, u skladu sa sopstvenim mogunostima, doprinose razvijanju organizacijsko-kulturnog identiteta kole. kola promovie postignute rezultate u lokalnoj i iroj javnosti: preko medija (emisije nalokalnom radiju, TV emisije), kolskog lista, Knige obavjetenja, dnevne tampe, upuivanjem pismenih izvjetajanadlenim institucijama, izradom panoa u holu kole za zaposlene, uenike, roditelje i stranke i preko veb sajta kole.

kola/ustanova ima Pravilnik o nagraivanju i pohvaljivanju zaposlenih za postignute rezultate u radu. Pravilnik jeusklaen sa pozitivnom zakonskom regulativom i usvojen je na kolskom odboru.kola dosljedno i objektivnoprimjenjuje Pravilnik o pohvalama i nagradama i vaspitnim mjerama za uenike i obezbjeuje sredstva za nagrade.


Br. ind.

5842

5843

5844

5845

5846

5847

584258435844584558465847

6Te. koef.



4. Podrka koju ustanova prua djeci - uenicima

181312121110888

Podrka uenicima koji zaostaju u savladavanju gradivaPodrka nadarenim uenicimaPodrka uenicima sa smetnjama u razvojuVannastavne aktivnosti / obavezni izborni sadrajiPrava i dunosti uenikaZatita i sigurnost uenikaRealizacija edukativnih i preventivnih programaProfesionalna orijentacijaKvalitet rada zajednica uenika

899889888

XX

X

X

XX

XXX

Obrazloenje

Struni aktivi (razredne nastave do petog razreda i predmetne nastave od petog do devetog) identifikovali suuenike kojizaostaju u savladavanju nastavnog gradiva i utvrdili program rada. Zapisnici strunih organa kole, zapisnici struneslube i odjeljenjske knjige potvruju da se vri analiza i evidencija planirane i realizovane dopunske nastave. Udnevniku rada pedagoga evidentiran je plan aktivnosti i individualnih razgovora sa uenicima koji zaostaju usavladavanju nastavnog gradiva i njihovim roditeljima.Struni aktivi su utvrdili program rada sa nadarenim uenicima. Kroz proces nastave identifikuju se, prate i podravajuuenici koji bre napreduju. Za te uenike kola organizuje dodatnu nastavu i stvara dodatni program za podsticanje iusmjeravanje razvoja nadarenih uenika. Za praenje postignua nadarenih uenika kola je formirala bazu podataka uelektronskoj formi, a vode se i zapisnici u za to namijenjenim sveskama. Svaki nastavnik u okviru svoje oblasti imarazraen program rada sa nadarenim uenicima. Organizacijom kolskih takmienja podstie se takmiarski duh, istimuliu uenici za ukljuivanje u istraivaki rad i projekte kao to su: "Energetska efikasnost", "Prevencijanarkomanije", "Zeleni paket" , "kolska medijacija", "Meusektorska inicijativa na prevenciji bolesti i posebnoobrazovanje za raseljena lica na Koniku". Pedagog kole ima sertifikat za rad na Prevenciji narkomanije i kolskoj medijaciji. Na seminarima je pored pedagogaosposobljeno 16 nastavnika i 12 uenika za medijatore, a osposobljeni nastavnici i uenici vre doobuku novih uenikakako bi se broj osposobljenih u koli odrao i medijacija (u za to posebno namijenjenoj prostoriji) nesmetano nastavilasa aktivnostima. kola podrava uenike za vie nivoe takmienja i biljei zapaene rezultate. Evidencija postignua redovno se vri, abogatstvo postignutog uspjeha u radu ove kole sadre Ljetopis kole, foto-video i ostala kolska dokumentacija.kola ima spisak darovitih uenika i redovno vri savjetodavni, instruktivni i pedagoko-psiholoki rad.Identifikacija uenika sa smetnjama u razvoju vri se na prijedlog nastavnika razredne ili predmetne nastave.Individualni razvojni obrazovni programi (IROP) za sedam uenika kole uraeni su uz saradnju sa lokalnom komisijom,mobilnim timom za usmjeravanje djece, roditeljima i strunim timom na nivou kole. Pedagog kole je sa tri asistentaza inkluziju formirao portfolio za praenje i izvjetavanje o napredovanju uenika sa smetnjama u razvoju. Jedan odsedam uenika je zbog izuzetnog napredovanja predloen za rekategorizaciju. Savjetodavni rad pedagoga sanavedenim uenicima i njihovim roditeljima je zastupljen. Evaluacija plana (sa nosiocima aktivnosti, vremenomrealizacije, sadanjim radom i postignuima u radu sa ovim uenicima) redovno se vri.Programi vannastavnih aktivnosti, rada sekcija i obaveznih izbornih sadraja uraeni su, zapisnici o njihovom radu vodese u odjeljenjskim knjigama i dnevnicima rada izborne nastave. Anketiranjem uenika utvruje se opredijeljenostuenika za obavezni izborni predmet. Uenici su po principu slobodnog i dobrovoljnog opredjeljivanja, to zavisi odanketom utvrenog broja uenika, odabirali etiri obavezna izborna predmeta. Na poetku kolske godine, na zahtjevUenikog parlamenta, uenici su se opredijelili za rad po sekcijama pa su formirane: Literarna sekcija, Informatikasekcija, Folklorna sekcija, Sportske sekcije, Mladi matematiari, Novinarska sekcija, sekcija za Engleski jezik. Uokviru svake vannastavne aktivnosti planira se sadraj rada,vrijeme realizacije, nosioci aktivnosti, a realizaciju pratiNastavniko vijee, odjeljenjsko vijee, pedagog i uprava kole. Formirane sekcije dobro rade, a rezultati njihovog radaprisutni su na sajtu kole, na panoima, zidnim novinama, oglasnoj tabli, Ljetopisu kole, medijima (TV i Radio CrneGore), Nastavnici i uenici su, u skladu sa Pravilnikom o nainu i postupku dodjeljivanja pohvala i nagrada, zbogdodatnog rada, u zavisnosti od mogunostima kole, stimulisani nekom od Pravilnikom predvienih nagrada (Pehar zapostignute rezultate u sportskim aktivnostima, diplome, pohvale, zahvalnice, individualna i kolektivna priznanja...).Evidencija o aktivnostima obaveznih izbornih sadraja vodi se u odjeljenjskim knjigama, dnevnicima rada nastavnika ilinim i informatikim zapisima.Poetkom nastavne godine, na prvim asovima odjeljenjskog starjeine uenici se upoznaju sa svojim pravima iobavezama, sa Poveljom UN, Konvencijom o pravima djeteta i sa drugim dokumentima znaajnim za njih. kola imaplan vaspitnog rada. Na panoima i oglasnoj tabli kole istaknut je Pravilnik o kunom redu. O organizaciji rada koleuenici su upoznati preko predstavnika u Uenikom parlamentu, asova graanskog vaspitanja, a u niim razredima


Br. ind.

5848

5849

5850

5851

5852

584858495850585158525853585458555856

7 Obrazloenje

preko programskih aktivnosti iz poznavanja prirode i drutva. U radu strunih organa kole uenici posredno putempredstavnika Uenikog parlamenta, odjeljenjskog starjeine, pedagoga kole, pitanja iz "kutije povjerenja", pomonikadirektora, direktora kole, uzimaju uee u raspravljanju o pitanjima koja su od interesa za njih. U zavisnosti od potrebeuenika, njihova inicijativa se sem navedenog razmatra i na kolskom odboru i Savjetu roditelja. Godinjim programomvaspitnog rada predvieno je upoznavanje uenika sa pravima djeteta. kola ima Pravilnik o pohvaljivanju i nagraivanju, o kriterijumima za izbor uenika generacije. Vaspitne mjere se izriu iimaju pozitivan efekat. kola nije dola u situaciju da preduzme tee vaspitne mjere, da prevodi uenike u drugu kolu.Kao primjer dobre prakse za ouvanje zdravog potencijala, treba navesti da je kola svojim radom postigla da nemauenika sa teim oblicima devijantnog ponaanja i ne prihvata uenike iz drugih kola, a uprava kole postavlja pitanje"Zbog ega se stvorio prostor da se pojavi potreba druge kole da zatrai premjetaj problematinog uenika u naukolu?".Redovno se vodi evidencija o pohvalama i nagradama. U tu svrhu u upotrebi su zapisnici prezentacije na sajtu kole,panoima, oglasnoj tabli, foto i video dokumentaciji, povremenim TV i prezentacijama putem Radija Crne Gore.Emocionalne, zdravstvene i socijalne potrebe uenika identifikuju se unoenjem podataka u upitnik prilikom upisa, atokom kolovanja, odjeljenjske starjeine, predmetni nastavnici, pedagog inicijatori su identifikacije nastalih promjena,bilo da se radi o uspjehu, ili o sveukupnom ponaanju. Pedagog putem programa praenja i savjetodavnog radautvruje i vodi evidenciju o napredovanju i eventualnoj potrebi za angaovanjem ljekara iz razvojnog centra pri Domuzdravlja. Putem realizacije projekta "Prevencija narkomanije" (podrka kolskog centra za mentalno zdravlje i policijskihaktivnosti), akcije protiv puenja, kolske medijacije, sistematskih pregleda, rada stomatoloke slube, postavljenihplakata sa preventivnim porukama, programskih aktivnosti iz predmetnih oblasti Biologija, Fiziko vaspitanje, ostvarujuse ciljevi zatite i sigurnosti uenika. U koli je oko 200 uenika u stanju socijalne potrebe i za njih se organizuje pomoa Centar za socijalni rad im daje jednokratnu pomo. Vodi se rauna o podizanju svijesti o problemima nasilja i omoguim rjeenjima, kako bi se nasilno i zlostavljajue ponaanje uinilo neprihvatljivim. U cilju podizanja svijesti uenika o znaaju zatite ivotne sredine, u koli se realizuju programi o zatiti i ouvanjuokoline. kola ima poseban, namjenski raen i adaptiran prostor za organizaciju produenog boravka uenika. Prostor jeopremljen, pored ostalog, kompjuterima, bibliotekim materijalom i ostalom potrebnom didaktikom opremom. Za radsa uenicima u produenom boravku kola je obezbijedila potreban struni kadar.U koli se realizuju edukativni i preventivni programi protiv bolesti zavisnosti, o zdravim stilovima ivota, o potrebi iznaaju bavljenja sportom. Edukativni programi vezani za reproduktrivno zdravlje realizuju se putem programskihaktivnosti i dodatne nastave iz nastavnih predmeta Biologija, Fiziko i zdravstveno vaspitanje, Graansko vaspitanje... Osvim aktivnostima postoje video i tekstualni zapisi, isjeci iz novina, leci, plakati i drugi dokumenti.U cilju zatite ivotne sredine obuku "Zeleni paket" , "Energetska efikasnost" proli su profesori Biologije i Graanskogvaspitanja. U okviru svojih programskih aktivnosti, Mladi gorani su izvrili ureenje dvorita kole. Takoe je pokrenutainicijativa uenika sa ciljem da se izvri spreavanje ulaska vozila u dvorite kole. Od ostalih programa koji se realizuju, ili su realizovani u prethodnoj kolskoj godini, pomenuemo neke:"Meusektorska inicijativa za vee ukljuivanje raseljenih lica, a naroito roma u saradnji sa romskom obrazovnominicijativom na Koniku.kola je uspostavila saradnju sa Zavodom za zapoljavanje i uradila plan realizacije profesionalne orjentacije. U planusu odredjeni sadraji, nosioci posla i vrijeme realizacije. Pedagog, odjeljenjske starjeine, Zavod za zapoljavanje ipredstavnici srednjih kola odravaju predavanja, radionice, vre prezentaciju zanimanja, analiziraju informatore,sarauju sa roditeljima i primjenjuju upitnike za uenike. Tokom trajanja kolovanja na asovima odjeljenjskihzajednica, saoptavaju se podaci o nezaposlenima i daju komentari sa psiholokom trijaom. Na asovima maternjegjezika i knjievnosti i likovne kulture, rade se pismeni zadaci i likovni radovi na temu profesionalne orijentacije. Udevetom razredu se vri testiranje profesionalnih elja i opredjeljenja uenika. Uenicima se prua pomo u procesuusmjeravanja njihovog profesionalnog razvoja razliitim nainima informisanja (prezentacije, plakati, broure...),savjetima od strane pedagoga, odjeljenjskih starjeina, predmetnih nastavnika, direktora, i putem informatora iz Zavodaza zapoljavanje. Odjeljenjske starjeine u saradnji sa pedagogom usmjeravaju nastavnike razredne i predmetne nastave da formirajuportfolio za svakog uenika. Na osnovu formirane baze podataka o ueniku u elektronskoj formi, kola daje preporukeuenicima i njihovim roditeljima, u vezi sa nastavkom kolovanja.U skladu sa Programom rada i Statutom Uenikog parlamenta realizuju se programske aktivnosti i funkcionisanje ove,za kolu znaajne asocijacije. Ueniki parlament sainjavaju predstavnici odjeljenjskih zajednice uenika. Postoji sandue za izdvojena miljenja uenika, ali njihovog neposrednog uea u radu strunih organa kole nema.kola podrava inicijativnost uenika (u dijelu oblikovanja ekskurzia, kulturnih, zabavnih, sportskih i drugih deavanja.

Br. ind.

5853

5854

5855

5856

8Te. koef.



5. Saradnja sa roditeljima, drugim ustanovama i lokalnom zajednicom

6.1. Nastava i uenje.

6.1.1. Razredna nastava

31262419

Saradnja sa roditeljimaAktivnost Savjeta roditeljaSaradnja sa drugim ustanovama i lokalnom zajednicomUkljuenost roditelja u vaspitno-obrazovni proces

8677

XXXX

Obrazloenje

Struktura Plana saradnje sa roditeljima sadri aktivnosti, nosioce i vrijeme realizacije, oblike i vrste komunikacije, arazraen plan praenja i vrednovanja realizovanih aktivnosti je detaljno uraen. Osim obaveznih roditeljskih sastanaka,kola ima planirane i grupne roditeljske sastanke, a roditelji se mogu informisari i preko web - sajta kole i oglasnetable. Pored ovih oblika saradnje sa roditeljima, postoji i mogunost individualnih konsultacija sa odjeljenjskimstarjeinama i predmetnim nastavnicima, prema rasporedu koji je poznat uenicima i saopten roditeljima na prvomroditeljskom sastanku. Saradnja kole i roditelja odvija se i putem individualnih razgovora sa strunim saradnicima iupravom kole. U koli postoji posebna prostorija namijenjena za individualne razgovore sa roditeljima uz obezbijeenuprivatnost. Odjeljenjske starjeine blagovremeno obavjetavaju roditelje o vladanju i postignuima uenika, sa im sepotpuno slae 85% anketiranih roditelja, a uglavnom se slae 15%. Da nastavnici imaju tano utvreno vrijeme zaprijem roditelja, svjedoi 77,5% anketiranih roditelja koji se potpuno slau sa ovom tvrdnjom, dok se 20% uglavnomslae. Roditeljski sastanci se odravaju po planu, o emu se vodi uredna evidencija u odjeljenjskim knjigama, ali jeevidentan i mali odziv roditelja. Da se roditeljski sastanci redovno odravaju, potvruje 85% anketiranih roditelja, a saovom tvrdnjom uglavnom se slae 15% anketiranih roditelja.Savjet roditelja konstituisan je u skladu sa zakonom, ima Poslovnik o radu i okvirni plan rada. Plan rada nema jasnorazraene aktivnosti u pogledu dinamike i nema nosioce realizacije. Sastanci Savjeta roditelja redovno se odravaju,vode se zapisnici koji sadre jasne zakljuke i odluke, sa kojima je 87,5% anketiranih roditelja potpuno, 10% uglavnom,a 2,5% djelimino upoznato. kola trai miljenje i saglasnost Savjeta roditelja o pitanjima iz njegove nadlenosti.Aktivnosti Savjeta roditelja, samo djelimino doprinose poboljanju materijalnih uslova rada kole.Saradnja sa drugim ustanovama i lokalnom zajednicom najveim dijelom sadrana je u planu rada direktora kole, izkoga se zakljuuje da kola ostvaruje saradnju sa vaspitno-obrazovnim, kulturnim, zdravstvenim i drugim ustanovama usvom okruenju. Postoje konkretni primjeri saradnje institucija i organizacija lokalne zajednice kao na primjer: JZU Domzdravlja, Mjesna zajednica Konik, Reciklani centar, Djeije pozorite, Muzej Marko Miljanov, NVO organizacije iStanica policije. Podruja saradnje su realna i sadrajno osmiljena. U koli ima primjera konkretne pomoi i podrkelokalne zajednice u poboljanju materijalnih uslova, ali ta pomo nije dovoljna. kola ima razvijene sadraje saradnjesa drugim obrazovnim ustanovama i sportskim klubovima u lokalnoj zajednici sa ime se potpuno slae 54%anketiranih uenika, uglavnom 20%, djelimino 10%, ne slae se 2% i ne zna 14% uenika. Veina nastavnikaplanira 20% slobodnog dijela nastavnog programa, ali je zabiljeen samo manji broj primjera da je na inicijativu lokalnezajednice kreiran ovaj segment nastavnog programa.kola redovno informie roditelje, na roditeljskim satancima, o najaktuelnijim pitanjima koja se tiu postignua uenika,kao i o drugim pitanjima od vanosti za nastavu i kolu, a povremeno organizuje i savjetovanja (na primjer - Prevencijanarkomanije). U koli ima primjera ukljuenosti roditelja u proces nastave kroz strunu pomo, na primjer: predavanjaroditelja na temu Kako putuje pismo i Oralna higijena. Loa socijalno-ekonomska struktura roditelja ove kole utiena stepen slabije ukljuenosti roditelja kroz tehniku i materijalnu pomo. Po rijeima direktorice, vei broj roditelja jesocijalno ugroen, tako da je nerealno oekivati njihovu pomo u smislu materijalne podrke, a skromnu materijalnu itehniku pomo kola je dobila od pojedinih privatnih firmi.


Br. ind.

5857

5858

5859

5860

5857585858595860

9Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 20 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 2 Posjeena odjeljenja: IV3, II1 Broj posjeenih asova: 2


6.1.1.1. Fiziko vaspitanje

30111111109855

Organizacija nastave/uenja na asuPlaniranje nastavePisane pripreme za asUpotreba nastavnih sredstavaOcjenjivanjeUslovi rada na koje moe uticati nastavnik/vaspitaRad Strunog aktivaDopunska nastavaDodatna nastava

878979877

X

X

XXX

X

XXX

Obrazloenje

Na posjeenim asovima djelimino su ostvareni jasno postavljeni ciljevi asa. Nastava se realizuje u sali i uionicamakoje nijesu uslovne za ostvarenje zadataka nastave fizikog vaspitanja. Neadekvatan uionini prostor oteavanastvnicima optimalnu organizaciju procesa, kao i primjenu adekvatnih metoda i oblika rada. Komunikacija nastavnik-uenik veoma je dobra. Na pojedinim asovima provjerena je ostvarenost ciljeva i zadataka.Nastava je planirana godinjim planovima rada, koji su usklaeni sa obrazovnim programom. Preraspodjela asova popredmetnim oblastim nije najadekvatnija to oteava kvalitetno praenje ostvarenosti postavljenih ciljeva. Neophodna jesaradnja predmetne i razredne nastave pri planiranju.Nastavnici se povremeno neposredno pripremaju za nastavu. Pismene pripreme za realizaciju asa imaju jasnustrukturu, sa navedenim cilevima, zadacima i relevantnim aktivnostima uenika. Nedostaje jasan osvrt na realizaciju.U koli postoje najneophodnija nastavna sredstva za realizaciju planiranih aktivnosti u nastavi fizikog vaspitanja.Postignua uenika se redovno ocjenjuju u odjeljenjskoj knjizi. Nedostaje praenje vrednovanje i ocjenjivanjemotorikog znjanja, motorikih sposobnosti i odnosa prema nastavi u biljenici nastavnika.Nastavnici zajedno sa uenicima kreiraju nastavni prostor koji je podsticajan za rad.Aktiv je formiran blagovremeno, usvojen je godinji plan rada i redovno se realizuje. Analiza uenikih postignua nakraju klasifikacionih perioda je prilino formalna. Na sjednicama aktiva se donose odluke o dopunskoj i dodatnojnastavi.Dopunska nstava je planirana i realizuje se od poetka oktobra, ali ne i iz predmeta fiziko vaspitanje. U dnevnicimapostoji evidencija o odranim asovima.Dodatna nastava je planirana kao i dopunska, ali se ne realizuje u svim odjeljenjima. Fiziko vaspitanje nija zastupljenoni kroz ovaj vid nastave.


Br. ind.

5861

5862

5863

58645865

58665867

5868

5869

586158625863586458655866586758685869

10

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 20 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 2 Posjeena odjeljenja: IV-2 i II-1 Broj posjeenih asova: 2

Evidentirarati odrane asove dopunske nastave i broj uenika koji ih pohaaju.Evidentirarati odrane asove dodatne nastave i broj uenika koji ih pohaaju.

Preporuke


6.1.1.2. Likovna kultura

30111111109855


878788855

XXXXXXX

XX

Obrazloenje

Uvodni dio asa je realizovan tako da doprinosi ostvarenju definisanog cilja nastave. U uvodnom dijelu asa izvreno jepovezivanje gradiva sa prethodnim znanjima. Osnovni elementi nastavnog asa su dobro sagledani i od njih jeoblikovana cjelina. Veina uenika je motivisana za rad i uenje, razvijaju radne navike i osposobljavaju se za radsamostalno i u grupi. Instrukcije i objanjenja nastavnika tokom asa su jasna i precizna. Uenici se pravilnousmjeravaju i pohvaljuju za napore i postignua. Povratna informacija je prisutna u veem dijelu procesa nastave.Uspjenija organizacija nastave - uenja na asu kao i izbor teme za praktian rad, evidentna je u odjeljenju II-1 razreda.Ciljevi u planovima nastavnika korektno su rasporeeni po mjesecima i sa fondom asova za realizaciju. Poslije svakogmjeseca ili nastavne teme rijetko je dat osvrt na realizaciju. Operacionalizovani ciljevi su uglavnom navedeni. Nastavniciimaju godinje planove rada, koji sadre osnovne podatke (nazive nastavnih jedinica i ciljeve, tip asa i nastavnemetode). Evidentna je saradnja nastavnika pri planiranju. Ciljevi koji nijesu centralno planirani navedeni su iodgovarajue osmiljeni (evidentno u II-1 odjeljenju), prihvaeni su od strane Strunog aktiva i verifikovani su naNastavnikom vijeu.Pripreme za realizaciju asa imaju jasnu strukturu. Navedeni su ciljevi i nastavni zadaci, planirane relevantne aktivnostiuenika i osvrt na realizaciju. Dobro su iskazane i ilustrovane glavne misli, stavovi i didaktika rjeenja. Predvieni supotrebni elementi nastave (metode, oblici, sredstva, procedura rada, povratna informacija) i obrazovno-vaspitni ishodiasa.kola veim dijelom raspolae nastavnim sredstvima i strunom literaturom prema resursima za realizacijupredmetnog programa. Vei dio odjeljenja raspolae nastavnim sredstvima, imaju audio i video opremu i skromnustrunu literaturu za realizaciju predmetnog programa. Nastavnici koriste relevantna nastavna sredstva i odgovarajuididaktiki material (reprodukcije, prethodne djeije kreativne radove i slino). Veina nastavnika koristi raunare uprocesu nastave i uenja u koli.Ocjenjivanje je u skladu sa Zakonom o osnovnoj koli i Pravilnikom o vrstama ocjena i nainu ocjenjivanja uenika.Ocjenjivanje je redovno i blagovremeno. Nastavnici uglavnom kombinuju metode provjeravanja znanja. Ocjene date udnevniku rada uglavnom odgovaraju pokazanom znanju uenika na asu.Prostor za nastavu i uenje je ugodan i podsticajan. Zadovoljeni su zdravstveni zahtjevi, a solidno ureene uionice suestetski i saznajno podsticajan izvor znanja van udbenika. Nastavnici zajedno sa uenicima osmiljavaju i izraujupojedina nastavna sredstva i time doprinose savladavanju zahtjeva savremene nastave. Podsticajnije i kreativnije jeopremljen radni prostor u odjeljenju II-1.Plan rada Strunog aktiva sadri potrebne elemente (podjelu asova na nastavnike, usaglaavanje metoda i oblikarada, korelaciju meu srodnim predmetima). Poslije svakog klasifikacionog perioda analizira se uspjeh uenika. Nasastancima se razmatraju struna pitanja, a unutar Aktiva se povremeno organizuju ogledni asovi i hospitacije. Planrada Strunog aktiva realizuje se predvoenom dinamikom.Dopunska nastava je planirana, povremeno se realizuje ali evidencija o realizaciji nije kompletna.Dodatna nastava je planirana, ali ne postoji evidencija o njenoj realizaciji. Dodatna nastava se uestalije realizuje krozrazne vidove dodatnih aktivnosti prilikom obiljeavanja vanijih datuma (Dan kole, Nova godina, 8.mart, kolskepredstave i slino).


58775878

8189

Broj preporuke

Brojindikatora

Br. ind.

5870

5871

5872

5873

5874

5875

5876

58775878

587058715872587358745875587658775878

11

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 20 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 4 Posjeena odjeljenja: III-1, II-4, I-4 i IV-1 Broj posjeenih asova: 4


6.1.1.3. Matematika

30111111109855


978889777

X

X

XXXX

XXX

Obrazloenje

Posjeeni asovi su imali sve neophodne elemente (uvodni, glavni i zavrni dio). Objanjenja nastavnika suprilagoena uzrastu uenika uz korektnu matematiku interpretaciju. U prvom razredu nastavnik i vaspita odlinosarauju, dopunjavajui se u toku rada. Uenici aktivno uestvuju u radu, svi imaju knjige i sveske, kao i potreban priborza rad. Atmosfera na asovima je radna, uenici slobodno postavljaju pitanja, kod odgovora nastavnici insistiraju napreciznosti, a kod zapisivanja na urednosti i pravilnom pisanju.Svaki nastavnik ima uraen Godinji plan rada. Na nivou Aktiva po razredima planiranje je usaglaeno. Po svimrazredima planovi sadre nastavno gradivo rasporeeno po temama, sa orijentaciono datim brojem asova zarealizaciju. Dalje su teme razraene po nastavnim jedinicama, sa datim ciljevima kod realizacije. U planovima prvograzreda, osim navedenog, data je i korelacija meu predmetima.Pripremanje nastavnika je redovno. Pripreme nastavnika su uredne, sadre operativne ciljeve, metode i oblike rada,nastavna sredstva i ukupan tok asa. Neki od posjeenih nastavnika koriste i stare pripreme. Osim toga, na ovomuzrastu se pripremaju nastavni listii i drugi didaktiki materijal, o emu svjedoe sveske uenika i uioniki prostor.

U koli postoji potreban pribor za nastavu geometrije (raunaljke, modeli geometrijskih tijela,trouglovi, lenjiri, estari,uglomjeri), koje nastavnici koriste u zavisnosti od nastavne jedinice. Osim toga, nastavnici sami izrauju dodatno nekanastavna sredstva (npr. kod mjerenja duina).U odjeljenjima ima neocijenjenih uenika (iz svih predmeta). Radi se o djeci romske populacije, koja ne dolaze nanastavu. Uenici koji redovno dolaze na nastavu su ocijenjeni, pri emu je najee dato i vie ocjena. U prvom ciklusuocjene su date po ciljevima. U drugom ciklusu su raeni kontrolni i pismeni zadaci, a osim toga svi uenici imaju ocjenena usmenom dijelu. Izbor zadataka za pisane provjere znanja je uglavnom dobar, s tim to bi za ocjene etiri i petmogao biti i neki tei zadatak.Nastavnici, pogotovo u prvom ciklusu, svojim radom oplemenjuju uioniki prostor, tako da postaje prijatan za boravak ipodsticajan za rad. Taj prostor pokazuje koliko nastavnici pripremaju raznih postera i didaktikog materijala, koji koristeu nastavi.Aktivi po razredima imaju Godinje planove rada kako za prolu, tako i za ovu kolsku godinu. Svi planovi su u sutiniisti, i po razredima i po kolskim godinama. Sa sastanaka Aktiva se vode uredni zapisnici iz kojih se vidi da se nasastancima govori o uspjehu uenika po klasifikacionim periodima, gdje osim tabelarnih pregleda postoje podaci oneocijenjenim uenicima, kao i o uenicima koji imaju tekoa u savladavanju nastavnog gradiva. Aktivi se, osim toga,bave organizacijom dopunske i dodatne nastave.Dopunska nastava je planirana kod veine nastavnika od poetka oktobra (izuzetno od poetka kolske godine), a kodsvih se sa realizacijom poelo od poetka oktobra. Nastava se realizuje razliitim intenzitetom, tako da je odrano od 3 -7 asova po odjeljenju. U dnevnicima postoji evidencija o odranim asovima i broju uenika koji pohaaju dopunskunastavu.Dodatna nastava je kod svih planirana kao i dopunska, ali se ne realizuje u svim odjeljenjima, gdje po miljenjunastavnika nema izuzetno talentovanih uenika, ili je pak zbog uzrasta uenika planirano da se pone u drugompolugoditu (prvi i drugi razred).


Br. ind.

5879

5880

5881

5882

5883

5884

5885

5886

5887

587958805881588258835884588558865887

12

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 20 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 5 Posjeena odjeljenja: I-2, II-2, III-4, IV-4, V-1 Broj posjeenih asova: 5


6.1.1.4. Maternji jezik i knjievnost

30111111109855


989888797

X

X

X

X

XXXX

X

Obrazloenje

Na posjeenim asovima preovladavala je primjena aktivnih oblika uenja. Uenici se usmjeravaju na uenje putemotkria, rjeavanja problema, kooperativnog uenja. Velika veina uenika rado uestvuje u aktivnostima i motivisana jeza rad. Osposobljeni su za samostalan, rad u paru i grupni rad. Do znanja uenici esto dolaze samostalnim radom.Nastavnci su koordinatori rada uenika, postavljaju jasna pitanja i daju precizna uputstva i objanjenja. Uoljiv jeprijateljski, saradniki i nenametljiv odnos nastavnika prema uenicima. asovi su osmiljeni tako da je od uvodnog,glavnog i zavrnog dijela oblikovana skladna cjelina. Ciljevi asova su ostvareni na veoma dobar nain.Godinji planovi rada uraeni su u skladu sa predmetnim programom. Planovi sadre raspored ciljeva i sadraja savremenskim okvirom za realizaciju. U pojedinim razredima, pored godinjih, rade se i mjeseni planovi rada u kojima suznaajna odstupanja od godinjeg, a to nije zabiljeeno u osvrtu na realizaciju. Takoe, za pojedine razrede godinjeplaniranje rukovoeno je vie udbenicima nego programom. Primjetno je mijeanje pojmova cilj i aktivnost, pa sunegdje ciljevi i aktivnosti izjednaeni. Za skoro sve razrede postoje i planovi rada dodatne i dopunske nastave, plan radanadgledanog uenja, planovi rada sekcija. Dio programa koji se osmiljava u saradnji sa lokalnom zajednicom nijeplaniran u svim razredima.Sve nastavnice redovno piu dnevne pripreme. Pripreme sadre ciljeve asa, aktivnosti uenika, neke i aktivnostinastavnika, planirane potrebne elemente nastave. Planirane su i glavne misli, stavovi i didaktika rjeenja. U pojedinimpripremama dat je osvrt na realizaciju asa.kola uglavnom raspolae nastavnim sredstvima potrebnim za realizaciju predmetnog programa. Ona se u nastavidovoljno koriste. Udbenici i dodatna literatura takoe se redovno koriste. Na jednom od posjeenih asova uspjeno jekoriten i kompjuter.Ocjenjivanje je redovno i raznovrsno. Koriste se razliiti naini ocjenjivanja. Postignua uenika nastavnici evidentiraju iu svojim biljenicama.Uenici prvog ciklusa ue u specijalizovanim kabinetima, koji su adekvatno ureeni za uenike ovog uzrasta. Oveuionice su izuzetno podsticajne za rad jer su bogate posterima, fotografijama, skicama, shemama... Nastavnicizajedno sa uenicima esto i redovno osmiljavaju i izrauju raznovrstan didaktiki materijal. Za uenike etvrtog i petograzreda nastava se izvodi u slobodnim kabinetima, pa tako, na primjer, uenici IV-4 koriste kabinet fizike, gdje nemamogunosti da nastavnik utie na uioniki ambijent. Uenici V-1 koriste kabinet za Maternji jezik i knjievnost, koji jeureen za uenike starijih razreda.Aktivi razredne nastave formirani su po razredima. Godinji plan i program rada dat je kroz programske sadraje, skoroistovjetne za sve razrede. Nije primjetna vremenska dinamika realizacije tih sadraja. Uspjeh uenika na krajuklasifikacionog perioda se konstatuje tekstualno ili tabelarno, ali se ne analizira svestranije. U programskim sadrajimaplanirano je i razmatranje strunih pitanja, ali se u zapisniku ne prenosi ta je konkretno diskutovano o pojedinimtemama, ve se taka dnevnog reda samo formalno konstatuje. Nema evidencije o odranim oglednim asovima ihospitacijama.Dopunska nastava u svim razredima korektno je i blagovremeno planirana, redovno se izvodi od poetka oktobra iasovi se uredno evidentiraju.Dodatna nastava je planirana, asovi se odravaju i evidentiraju u pojedinim odjeljenjima.


Br. ind.

5888

5889

5890

5891

5892

5893

5894

5895

5896

588858895890589158925893589458955896

13

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 8 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 2 Posjeena odjeljenja: V-4, V-2 Broj posjeenih asova: 2

Realizovati plan dopunske nastave po razredima.Na sjednicama strunih aktiva identifikovati uenike koji se istiu u postignuima i pokazuju interesovanje zadodatnu nastavu.

Preporuke


6.1.1.5. Poznavanje drutva

6.1.2. Obavezni nastavni predmeti

30111111109855


989999834

X

XXXX

X

XXX

Obrazloenje

asovi predstavljaju zaokruenu, skladnu cjelinu koju ine uvodni, centralni i zavrni dio asa. Dominira primjenaaktivnih oblika uenja. Uenici se usmjeravaju na uenje putem otkria, rjeavanja problema, kooperativnog uenja.asovi su dinamini, velika veina uenika je veoma aktivna i motivisana za rad. Uenici pokazuju sposobnost kako zasamostalan tako i za rad u paru i grupni rad. Nastavnice se postavljaju kao koordinatori rada uenika i motivatorirjeavanja problemskih situacija. Pitanja i uputstva koje nastavnice daju su jasna i precizna. Ciljevi asova su ostvarenina veoma dobar nain.Ciljevi u planovima nastavnika su korektno rasporeeni po mjesecima i sa fondom asova za realizaciju. Osvrt narealizaciju daje se rijetko poslije svakog mjeseca ili teme. Ciljevi koji nijesu predvieni centralnim dijelom kurikuluma,uvrteni su u godinji raspored gradiva, meutim, nijesu grafiki jasno oznaeni.Nastavnice se pripremaju za as redovno i detaljno. Pripreme sadre operativne ciljeve, metode i oblike rada, nastavnasredstva. Osvrt na realizovane ciljeve radi se s vrijemena na vrijeme.

kola raspolae savremenim nastavnim sredstvima. Na oba posjeena asa korien je laptop i napravljena jeprezentacija. Udbenici i dodatna literatura takoe se redovno koriste. U zavisnosti od nastavne jedinice, nastavnicepripremaju dodatni nastavni materijal (raznobojni panoi sa oblicima reljefa, reljefi napravljeni od gline, plakati Turistikeorganizacije CG, fotografije raznih oblika reljefa, raznobojne krede u igri asocijacije.Ocjenjivanje je redovno, blagovremeno i javno. Manji broj uenika je neocjenjen na kraju klasifikacionog perioda (djecaromske populacije koja ne dolaze na nastavu). Ocjene u razrednim knjigama su kompatibilne sa znanjem koje suuenici pokazali na asovima. Nastavnice prate postignua uenika i u svojim biljenicama.Cjelokupan uioniki prostor je veoma prijatan za boravak i rad i zadovoljava visoke estetske i edukativne kriterijume.Nastavnici, sami, ili zajedno sa uenicima, pripremaju didaktiki i edukativni materijal koji se koristi u nastavi.Aktivi imaju Godinje planove rada. Zapisnici sa sastanaka su uredni. Na sastancima se analizira uspjeh uenika poklasifikacionim periodima, govori se o mjerama koje treba preduzeti kako bi se uspjeh poboljao.Dopunska nastava se planira od poetka oktobra. Meutim, uvidom u razredne knjige zakljuuje se da do sada nijeraena dopunska nastava za predmet Poznavanje drutva.Dodatna nastava je kod svih planirana kao i dopunska. Meutim, ne postoji evidencija o njenoj realizaciji.


59045905

7882

Broj preporuke

Brojindikatora

Br. ind.

5897

5898

5899

5900

5901

5902

5903

5904

5905

589758985899590059015902590359045905

14

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 6 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 4 Posjeena odjeljenja: V-2, VI-1, VII-3, VIII-2, IX-1, IX-2 Broj posjeenih asova: 6

6.52 Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja UGLAVNOM USPJENO

6.1.2.1. Engleski jezik

30111111109855


756778477

X

XXXX

XX

X

X

Obrazloenje

Nastava engleskog jezika je uglavnom uspjena. Uvodni dio asa najee predstavlja solidnu sponu sa prethodnim, aujedno uvodi uenike u jedan ili vie ciljeva asa. Dominira dijaloka metoda (povremeno monoloka) i frontalni oblik rada. Interaktivne metode se primjenjuju urazredima drugog ciklusa (V, VI), a rjee u IX razredu, gdje dominiraju vjebe zatvorenog tipa. Uenici imaju odgovoranodnos prema radu. Rado uestvuju u aktivnostima koje su zabavnog karaktera ili ih podstiu na razmiljanje, a znatnomanje u reproduktivnim (uenje jezikih struktura, itanje naglas...). Tempo rada na asovima usklaen je sa zadacima imetodama rada. Rekapitulacija nastave/uenja izvrena je putem zadataka koje su uenici rjeavali u grupi ilipojedinano, u pojedinim sluajevima na nain koji ne omoguava dovoljan uvid nastavnika u ostvarenje ciljeva uenja.

Planiranje je ciljno i procesno razvojno, ali nepotpuno. Formulacija ciljeva je korektna i omoguava ostvarenje standardapredvienih predmetnim programom. Pored ciljeva, planirani su i jeziki sadraji sa fondom asova za njihovoostvarenje. Formalni nedostaci planova su sljedei:1) Nema indikacija da je Struni aktiv razmatrao i usvojio planove, niti su oni potpisani od strane odgovornih lica(nastavnika, predsjednika Aktiva, kolskog pedagoga ili drugog zaposlenog koji vri uvid u plansku dokumentaciju).2) Plan sadri ciljeve i strukture koji nijesu predvieni predmetnim programom, ve su nametnuti aktuelnimudbenicima. S druge strane, ciljevi koji se planiraju na nivou kole nijesu uvrteni u plan. 3) U planu nije navedena tematika; unutarpredmetna i meupredmetna korelacija, a nedostaje i osvrt na realizaciju.

Pripreme za realizaciju asa, koje nastavnici povremeno piu, sadre osnovne elemente: cilj/ciljeve asa, kratak opisaktivnosti uenika ili nastavnika i oblike rada. Pripreme za VI i VIII razred su redovne i obuhvataju sve segmente rada.Pripreme ne sadre osvrt na realizaciju.

Za realizaciju predmetnog programa obezbijeeni su adekvatni resursi, a nastavnici ih koriste u zavisnosti od linemotivacije i uionice u kojoj realizuju nastavu. Shodno tome, u kabinetu za engleski jezik nastavnice su koristile audio-vizuelna nastavna sredstva (cd-player i raunar) i didaktiki materijal (radne listie, plakate, fotografije, fle-kartice). asrealizovan van ove prostorije (IX-1) ostvaren je pomou tradicionalnih nastavnih sredstava (udbenik, sveske, tabla).Kreativnost u izradi nastavnih sredstava ispoljena je u vie primjera, od kojih istiemo: power-point prezentacijeprikazane na monitoru raunara i radne listie sa diferenciranim zadacima za uenike sa posebnim potrebama (VI-1),fle-kartice za obradu vokabulara (V2), plakate za utvrivanje jezikih struktura (IX-2). Pojedina nastavna sredstva, iakouspjeno pripremljena, nijesu adekvatno ili spretno eksploatisana. Upotreba kolske table svedena je na minimum zbog loeg kvaliteta ploe i/ili kreda, pa je vidljivost napisanog slaba. Udbenik i pratee komponente (radna sveska, CD, testovi i drugo) primjenjuju se na manje ili vie kreativan nain,shodno planiranim ciljevima.

Ocjenjivanje je redovno i blagovremeno ime je obezbijeen kontinuitet u informisanju uenika o njihovomnapredovanju u sticanju znanja. Nastavnici uglavnom kombinuju metode provjeravanja znanja i razliite tehnikeocjenjivanja kako bi data ocjena bila to jasniji i objektivniji pokazatelj uenikovog znanja, zalaganja, kreativnosti inapretka. Svi nastavnici imaju biljenicu u kojoj povremeno zapisuju i prate postignua uenika. Ocjene na testovimanijesu u skladu sa Zakonom, a sadre pluseve i do dva minusa uz ocjenu (npr. 2+, 3= i slino). Kriterijum ocjenjivanjanije definisan.


Br. ind.

5915

5916

5917

5918

5919

591559165917591859195920592159225923

15

Godinje planove rada uskladiti sa predmetnim programom i reformskim zahtjevima.Realizovati plan rada u skladu sa utvrenom dinamikom.Pripreme za as pisati za sopstvene potrebe, a ne radi zadovoljavanja forme.Ocjene u odjeljenjskim knjigama i na radovima uenika moraju biti cjelovite - bez dodataka. Diferenciranjeistih ocjena nastavnik moe vriti u svojoj evidenciji na nain koji je pedagoki prihvatljiv.Struni aktiv i rukovodstvo kole treba da rijee problem sa kolskom tablom, s obzirom da je u nastavistranog jezika veoma vano da uenik tano percipira slovne i druge jezike znakove.Struni aktivi treba da se detaljnije bave analizom vaspitno-obrazovnog rada, razmatranjem strunih pitanja,strunim usavravanjem, poboljanjem kvaliteta nastave i uenja, meupredmetnom korelacijom iusaglaavanjem kriterijuma ocjenjivanja.

Preporuke

Obrazloenje

Kabinet za nastavu engleskog jezika predstavlja ugodan ambijent i omoguava primjenu svih oblika rada. Prostorija jelijepo ureena, topla i dobro osvijetljena. Na zidovima su radovi uenika i didaktiki plakati koji imaju estetsku ididaktiku primjenu. Namjetaj i nastavna sredstva postavljena su na nain koji omoguava njihovu ekonominu ipraktinu primjenu. Jedini nedostatak je u kvalitetu table.Ostale uionice su klasinog tipa.

Plan rada Strunog aktiva sadri samo neke od potrebnih elemenata i realizuje se planiranom dinamikom. Zapisnici sasastanaka su manjkavi (povrni) i ne odraavaju stvarni rad lanova Aktiva. Aktiv se nedovoljno bavi planiranjem,analizom uspjeha uenika, ocjenjivanjem, profesionalnim usavravanjem... Optereenje lanova Aktiva je neujednaeno i zavisi iskljuivo od linosti nastavnika. Evidencija o radu Aktiva, ilipojedinih lanova, ne oslikava njihov stvarni angaman

Shodno evidenciji u odjeljenjskim knjigama dopunska nastava se realizuje u skladu sa potrebama i mogunostima.Znaajan broj uenika ukljuen je u dodatnu nastavu, o emu postoji evidencija u odjeljenjskim knjigama

5916591659175919

5920

5921

04600

0

71

Broj preporuke

Brojindikatora

Br. ind.

5920

5921

59225923

16

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 3 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 3 Posjeena odjeljenja: VII2, VII3, VIII1, IS2 Broj posjeenih asova: 4

Odjeljenjska vijea da identifikuju uenike koji postiu slabije rezultate, a predmetni nastavnici uradeprograme rada za dopunsku nastavu i vode evidenciju o tome.

Preporuke


6.1.2.2. Fiziko vaspitanje

30111111109855


988899629

X

XX

X

XXX

XX

Obrazloenje

Nastavnici veoma dobro vladaju osnovnim elementima nastavnog esa. Veina uenika je motivisano za rad, imajurazvijen odgovoran odnos prema nastavi fizikog vaspitanja. Zahtjevi koje nastvnici postavljaju pred uenike suindividualno prilagoeni, tako da svaki uenik vjeba intezitetom koji je u skladu sa njegovim sposobnostima. Nastavnici su blagovremeno izvrili godinju preraspodjelu asova na predmetne oblasti i ciljeve. Dominantno suplanirane aktivnosti koje je mogue realizovati u postojeim uslovima. Planiranje bi se moglo dodatno unaprijediti krozanalizu i planiranje tematskih oblasti na nivou jednog ciklusa (za VII, VIII i IX razred ).- Nastavnici posjeduju pripreme za as koje nijesu u potpunosti prilagoene aktivnostima na asu. Potrebno je raditi naosavrremenjavanju priprema i njihovom prilagoavanju nastavno ciljnom planiranju. U nastavi se koriste raspoloiva nastavna sredstva.- Nastavnici prate vrednuju i ocjenjuju aktivnosti uenika u skladu sa programom predvienim preporukama.Nastavnici zahvaljujui svojoj inventivnosti esto nadoknauju nedostatak posjedinih nastavnih sredstava.Struni aktiv redovno realizuje planirane sjednice. Neophdno je da osim kvantitativne na sjednicama se izvri ikvalitativna analiza uenikih postignua i definiu predlozi mjera za poboljanje.Ne realizuje se ovaj vid nastave, nastavnici nijesu upoznati sa obavezom da se dopunska nastava realizuje i iz fizikogvaspitanja.Sa nadarenim uenicima redovno se realizuje dodatna nastava i uenici ove kole postiu zapaene rezultate.


5931 76

Broj preporuke

Brojindikatora

Br. ind.

5924

5925

5926

5927592859295930

5931

5932

592459255926592759285929593059315932

17

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 2 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 1 Posjeena odjeljenja: VI-4 Broj posjeenih asova: 1

Odjeljenjska vijea da identifikuju uenike koji postiu slabije rezultate, a predmetni nastavnici uradeprograme rada za dopunsku nastavu i vode evidenciju o tome.Uraditi programe rada za dodatnu nastavu i voditi evidenciju.

Preporuke


6.1.2.3. Graansko vaspitanje

30111111109855


888888622

XXXXXXX

XX

Obrazloenje

Uvodni dio asa je efikasan i doprinosi ostvarenju definisanog cilja nastave /uenja. Izvreno je povezivanje gradiva saprethodnim znanjima i istaknut je cilj nastave. Na asu dominira primjena aktivnih oblika uenja. Nastavnica primjenjujekombinaciju razliitih oblika i metoda rada. Veina uenika je motivisana za uenje, ima razvijen i odgovoran odnosprema uenju i pokazuje visok stepen samostalnosti u radu. Prihvataju aktivnosti na asu i aktiviraju ranije steenaznanja i iskustva. Na posjeenom asu vlada klima meusobnog uvaavanja uenika i nastavnice. Raspoloivo vrijemena asu se koristi racionalno. Ciljevi asa su, u cjelini, ostvareni na metodiki dobar nain.Ciljevi u godinjem rasporedu gradiva su korektno rasporeeni po mjesecima i sa fondom asova za realizaciju.Nastavnica radi redovno pisane pripreme za as. Pripreme imaju jasnu strukturu i precizno razraen scenario asa.Nastavnica koriste relevantna nastavna sredstva i odgovarajui didaktiki materijal.Ocjenjivanje je blagovremeno, redovno i javno. Ocjene su kompatibilne sa znanjem koje su uenici pokazali naposjeenom asu.Prostor za nastavu i uenje je ugodan i podsticajan za nastavu i uenje. Nastavnica, zajedno sa uenicima, redovnoosmiljava i izrauje nastavna sredstva i didaktiki materijal (panoi, sheme, skice, fotografije) i time doprinosisavladavanju zahtjeva savremene nastave.Plan rada Strunog aktiva sadri potrebne elemente (podjelu asova, usaglaavanje metoda i oblika rada, korelacijumeu srodnim predmetima, analizu uspjeha uenika na kraju svakog klasifikacionog perioda).Dopunska nastava je planirana, meutim, nema pisanih dokaza o njenoj realizaciji.Dodatna nastava se planira, meutim, nema pisanih dokaza o njenoj realizaciji.


5940

5941

76

83

Broj preporuke

Brojindikatora

Br. ind.

5933

5934593559365937

5938

5939

59405941

593359345935593659375938593959405941

18

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 2 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 2 Posjeena odjeljenja: VIII-3, IX-1, VI-4 Broj posjeenih asova: 3

Praenje rada i napredovanje uenika treba da bude kontinuirano i sistematsko, po tano utvrenimkriterijumima uz obavezno evidentiranje.Odjeljenjska vijea da identifikuju uenike koji postiu slabije rezultate, a predmetni nastavnici uradeprograme rada za dopunsku nastavu i vode evidenciju o tome.Na sjednicama strunih aktiva identifikovati uenike koji se istiu u postignuima i pokazuju interesovanje zadodatnu nastavu.Uraditi program rada za nadarene uenike, pospjeiti njihovu incijativu i voditi evidenciju o tom radu.

Preporuke


6.1.2.4. Istorija

30111111109855


588737622

XXX

XX

X

X

XX

Obrazloenje

U uvodnom dijelu opserviranih asova izvreno je povezivanje gradiva sa prethodnim znanjima i istaknuti su ciljevi asa.Nastavnici primjenjuju kombinaciju razliitih oblika i metoda rada, uz razliite ishode. Na asovima su djeliminoprisutne aktivnosti primjene individualizacije i diferencijacije u nastavnom procesu. Meupredmetne povezanosti nijesuuvijek konkretizovane. Osnovni elementi asa su uglavnom sagledani i od njih je oblikovana cjelina.Ciljevi u godinjim planovima nastavnika su korektno rasporeeni po mjesecima i sa fondom asova neophodnim zarealizaciju. Ciljevi koji nijesu centralno planirani razmatrani na strunom aktivu i uvrteni u godinje planove.Nastavnici rade redovno pisane pripreme za as. Pripreme imaju jasnu strukturu i detaljnu razradu.Nastavnici koriste relevantna nastavna sredstva i odgovarajui didaktiki materijal. U nastavi se povremeno koristiraunar sa prateom opremom.Ocjenjivanje je, uglavnom, pravovremeno i transparentno. Meutim, stie se utisak da u pojedinim odjeljenjima ocjene urazrednoj knjizi nijesu kompatibilne sa znanjem koje su uenici pokazali na opserviranim asovima. Npr. u VII-2, od 30-oro uenika, petoro ih je neocjenjeno, pet je negativnih ocjena dok je petnaest prijelaznih. U VIII-3, ima est negativnihocjena i 11 prelaznih.Prostor za nastavu i uenje je standardno ureen. Nastavnici, zajedno sa uenicima, redovno osmiljavaju i izraujunastavna sredstva i didaktiki materijal (panoi, eme, skice, fotografije) i time doprinose savladavanju zahtjevasavremene nastave. Na asu u IX-1 korien je DVD.Plan rada Strunog aktiva sadri potrebne elemente (podjelu asova, usaglaavanje metoda i oblika rada, korelacijumeu srodnim predmetima, analizu uspjeha uenika na kraju klasifikacionog perioda). Potrebno je analizirati naine dase rijei veoma evidentan problem neujednaenog naina ocjenjivanja iz istorije (veliki broj niskih ocjena u VIII-3 i VII-2).Dopunska nastava se planira. Meutim, nema pisanih dokaza o njenoj realizacijiO planiranju dodatne nastave govori se na sjednicama Aktiva, meutim, nema pisanih dokaza o njenom planiranju irealizaciji.


5955

5958

5959

5959

60

76

82

84

Broj preporuke

Brojindikatora

Br. ind.

5951

5952

59535954

5955

5956

5957

59585959

595159525953595459555956595759585959

19

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 1 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 1 Posjeena odjeljenja: VII-2 i VIII-2 Broj posjeenih asova: 2

Evidentirarati odrane asove dopunske nastave i broj uenika koji ih pohaaju.

Preporuke


6.1.2.5. Likovna kultura

30111111109855


979889747

X

X

X

X

XX

X

XX

Obrazloenje

U uvodnom dijelu asa obnovljeni su sadraji potrebni za povezivanje sa novim znanjima i aktivnostima uenika.Nastavnik koristi raznovrstan didaktiki materijal i primjenjuje razliite oblike i metode rada. Izbor nastavnih sadraja jekvalitetan i podstie interesovanja uenika. Osnovni elementi nastavnog asa veoma su dobro sagledani i od njih jeoblikovana cjelina. Na asu dominira aktivnost uenika. Uenici prihvataju sugestije i koriste se ranije steenimznanjima i iskustvima u radu. Nastavnik je samouvjeren i nastavu izvodi na veoma interesantan nain za uenike,aktivnosti koje sprovodi su su zanimljive i u skladu sa postavljenim ciljem. Uenici se pravilno usmjeravaju i stimuliuza napore i postignua. Evidentan je dobar izbor praktinih vjebi na posmatranim asovima. Nastavnik koristi sveraspoloive resurse u praktinom radu sa uenicima. Praktinom radu poklanja se velika panja, a uenici ove koleredovni su uesnici na javnim konkursima iz likovne umjetnosti. Evidentan je veliki broj nagrada na pomenutimkonkursima. Uenici kole su ove kolske godine osvojili drugo mjesto na likovnom konkursu Petar I zakonodavac ireformator 180 godina sjeanja.Ciljevi u planovima nastavnika su korektno rasporeeni po mjesecima i sa fondom asova za realizaciju. Za veinunastavnih jedinica navedeni su operacionalizovani ciljevi koji se njome realizuju. Slobodni dio kurikuluma nijeodgovarajue osmiljen od strane Strunog aktiva i verifikovan na Nastavnikom vijeu.Pripreme za realizaciju asa imaju jasnu strukturu. Navedeni su ciljevi i nastavni zadaci, planirane relevantne aktivnostiuenika i osvrt na realizaciju. Predvieni su potrebni elementi nastave (metode, oblici, sredstva, procedura rada,povratna informacija) i obrazovno-vaspitni ishodi asa.kola raspolae nastavnim sredstvima i strunom literaturom prema resursima za realizaciju predmetnog programa.Nastavnik koristi relevantna nastavna sredstva i odgovarajui didaktiki materijal. U nastavi se koriste odobreniudbenici uz upotrebu odgovarajue dodatne literature.Ocjenjivanje je u skladu sa Zakonom o osnovnoj koli i Pravilnikom o vrstama ocjena i nainu ocjenjivanja uenika.Ocjenjivanje je redovno i blagovremeno, ime je u obezbijeen kontinuitet u informisanju uenika o njihovomnapredovanju u sticanju znanja, a nastavniku povratna informacija o njegovom nastavnom radu. Ocjenjivanje je javno inastavnik svoje ocjene obrazlae u odjeljenju, prije nego to ih unese u dnevnik rada. Prilikom vrednovanja uenika imase u vidu linost uenika u cjelini, uslovi pod kojima ivi i radi, njegove mogunosti i zalaganje.Prostor za nastavu i uenje je ugodan i stimulativan. U potpunosti su zadovoljeni zdravstveni zahtjevi, a lijepo ureenauionica je estetski i saznajno podsticajan izvor znanja van udbenika. Nastavnik zajedno sa uenicima redovnoosmiljava i izrauje nastavna sredstva i didaktiki materijal (fotografije, posteri, umjetnike reprodukcije, djeiji radovi...)i time doprinosi savladavanju zahtjeva savremene nastave.Plan rada Strunog aktiva sadri potrebne elemente (podjelu asova, usaglaavanje metoda i oblika rada, korelacijumeu srodnim predmetima...). Poslije svakog klasifikacionog perioda analizira se uspjeh uenika, ali se ne predlauuvijek mjere za njegovo poboljanje. Plan rada Strunog aktiva realizuje se predvienom dinamikom.Dopunska nastava je planirana i povremeno se realizuje, ali ne postoji evidencija o realizaciji.Dodatna nastava je korektno planirana i redovno se realizuje o emu svjedoi evidencija u odjeljenjskim knjigama. Kaovid dodatne aktivnosti u koli funkcionie i likovna radionica za koju je uraen plan i program i koju pohaaju uenici saboljim postignuima iz likovne kulture.


5967 81

Broj preporuke

Brojindikatora

Br. ind.

5960

5961

5962

5963

5964

5965

5966

59675968

596059615962596359645965596659675968

20

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 3 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 3 Posjeena odjeljenja: VI-1, VI-3, VII-1, VIII-1 i IX-1. Broj posjeenih asova: 5

Pojaati kriterijum ocjenjivanja, naroito za ocjene 4 i 5.

Preporuke


6.1.2.6. Matematika

30111111109855


887867776

XXXXXXXXX

Obrazloenje

Nastavu izvode dva nastavnika sa punom normom asova (koji su u stalnom radnom odnosu), i jedan nastavnik koji jeprimljen na odreeno sa 14 asova.Na posjeenim asovima, koji su imali uvodni, glavni i zavrni dio, nastavno gradivo je izlagano matematiki precizno, iistovremeno u skladu sa uzrastom i predznanjima uenika. Izbor raenih zadataka je uglavnom dobar. Samo su ujednom odjeljenju skoro itav as raeni zadaci istog tipa, koji su uz to bili i previe jednostavni. Uenici su imali knjige,sveske i potreban pribor. Uenici zapisuju raeno na asu redovno i najee uredno, to se vidi iz svesaka uenika.Godnji planovi rada su uraeni tako da je nastavno gradivo rasporeeno po temama, zatim su teme rasporeene poklasifikacionim periodima a onda je sve to rasporeeno po sadrajima i ciljevima za svaki mjesec. U planovima sunavedeni metode, oblici rada, nastavna sredstva i korelacija. Ponegdje je predvieno da se vodi i napomena orealizaciji, ali nema primjera da se to i radi. Za uenike sa posebnim potrebama su uraeni IROP-i, a kao pomo u radukola ima asistente, ali u nedovoljnom broju.Nastavnici su imali pripreme za posjeene asove, a neki i sve pripreme od poetka godine. U pripremama je detaljnoisplaniran tok asa, sa svim njegovim etapama.Nastavnici imaju na raspolaganju osnovna nastavna sredstva, kao to su modeli geometrijskih tijela, trouglovi, estari,lenjiri. Takoe, ima modela geometrijskih tijela raenih od strane nastavnika i uenika. Nastavna sredstva se koriste uzavisnosti od nastavne jedinice.Uenici su za prvi klasifikacioni period imali ocjene sa pismenih provjera znanja (pismeni i kontrolni zadaci), kao iocjene na usmenom dijelu. Izuzetak su uenici koji zbog odsustvovanja sa nastave nijesu ocijenjeni niti iz jednogpredmeta (radi se o uenicima romske populacije). U nekim odjeljenjima su raena po tri kontrolna zadatka, a u nekimpo jedan. Pismeni i kontrolni zadaci se ocjenjuju bodovanjem, pri emu je dosta nizak kriterijum, poev od ocjenedovoljan (npr. 15 ili 17 bodova od 100 za ocjenu 2) pa dalje. I pored toga ima veliki broj nedovoljnih ocjena (10 od 24uenika), iako bi zadaci trebali biti i neto tei (bar za ocjene 4 i 5).Nastava se izvodi u dvije specijalizovane uionice. U njima postoje posteri sa geometrijskim slikama i nekim formulamakoje se koriste u radu. Osim toga, u jednoj uionici postoji poster sa priom o jednom od poznatih matematiara.Aktiv ima plan rada kako za prolu, tako i za ovu kolsku godinu. Prole godine je odrano 6 sastanaka sa kojih suvoeni uredni zapisnici. Ove kolske godine su odrana 2 sastanka sa kojih su takoe voeni zapisnici. Na sastancimaAktiva se govori o planiranju, analizi uspjeha uenika (koja je uglavnom tabelarna), ujednaavanju kriterijuma,organizaciji dopunske i dodatne nastave, organizaciji kolskog takmienja, kao i pripremanju uenika za dravnotakmienje.Dopunska nastava je planirana za sve razrede od poetka oktobra, kada se i poelo sa realizacijom. Vodi se evidencijao odranim asovima i broju uenika koji pohaaju dopunsku nastavu. Do sada je odrano 4-5 asova poodjeljenju.Izuzetak je VI-3, gdje je evidentirano 8 asova.Dodatna nastava je takoe planirana za sve razrede, ali se ne realizuje u svim odjeljenjima.Tamo gdje se realizuje,odrano je po 5 asova, a u VI-3 kao i za dopunsku 8. U nekim odjeljenjima, po miljenju nastavnika, nema uenika kojipostiu izuzetne rezultate iz matematike, ili ako ih ima, nijesu zainteresovani za dodatni rad.


5973 0

Broj preporuke

Brojindikatora

Br. ind.

5969

5970

5971

5972

5973

5974

5975

5976

5977

596959705971597259735974597559765977

21

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 3 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 3 Posjeena odjeljenja: VI-3, VI-4, VII-2, VII-3, VIII-1 Broj posjeenih asova: 5

Za narednu nastavnu godinu uraditi nove godinje planove rada od VI do IX razreda, u kojima e bitiunaprijeen raspored ciljeva i sadraja, s obzirom na steeno iskustvo u radu.Prilikom vrednovanja znanja uenika vie imati u vidu linost uenika u cjelini, uslove i socijalni ambijent ukome ivi.

Preporuke


6.1.2.7. Maternji jezik i knjievnost

30111111109855


878877787

XXXXXXXXX

Obrazloenje

Na posjeenim asovima kombinovani su frontalni oblik rada i aktivni oblici uenja. Svi asovi su imali dobro osmiljenuvodni, glavni i zavrni dio. Osim udbenika, koji se redovno koriste, uenici se upuuju i na druge izvore znanja(enciklopedije, rjenike, internet...). Iako je u mnogim odjeljenjima struktura uenika specifina, veina je motivisana zauenje i aktivna na asovima. Naviknuti su na samostalan, rad u paru i grupni rad. Nastavnice djeluju samovjereno,postavljaju jasna pitanja i daju precizna objanjenja i instrukcije. Na veini asova postavljeni ciljevi asa dobro suostvareni.Godinji planovi rada uraeni su uskladu sa predmetnim programom. Koriste se isti godinji planovi kao i prethodnihgodina. U njima su ciljevi rasporeeni po oblastima (knjievnost jezik), a zatim je dat mjeseni raspored nastavnihsadraja. Nije planiran dio programa koji se osmiljava u saradnji sa lokalnom zajednicom. Na kraju mjeseca ne dajese osvrt na realizovano.Nastavnice se uglavnom redovno pripremaju za asove. Pripreme sadre planirane ciljeve nastave, nastavne zadatke,relevantne aktivnosti uenika. Nastavnice se slue i starim pripremama, koje povremeno dopunjavaju. U planiranjunastave vodi se rauna o tome kako e uenici najlake i na zanimljiv nain ostvariti planirani cilj asa.kola raspolae nastavnim sredstvima koja su neophodna za realizaciju predmetnog programa. Ona se u nastavikoriste. U nastavi se povremeno koristi i raunar.Svi uenici su blagovremeno ocijenjeni. Ocjenjuju se usmeni odgovori, pismeno izraavanje, kontrolni zadaci... Teme zapismene zadatke korektno su odabrane, zadaci su objektivno ocijenjeni sa, uglavnom, detaljnom analizom greaka ijasnim komentarom ocjene. U pojedinim odjeljenjima veliki je broj negativnih ocjena, ali su ocjene realan pokazateljznanja uenika. Nastavnice imaju biljenice u kojima redovno prate postignua uenika.Tri nastavnice ovog predmeta koriste dva kabineta za za Maternji jezik i knjievnost. Uionice su uredne i solidnoureene. Na zidovima se nalaze fotografije pisaca i panoi sa radovima uenika. Nastavnice zajedno sa uenicimapovremeno osmiljavaju i izrauju didaktiki materijal. Specifikacija potrebnih nastavnih sredstava nije dostavljenaupravi kole.Struni aktiv ima Plan i program rada, uraen tematski (po programskim sadrajima) i razraen vremenski, pomjesecima. U okviru rada Aktiva predvieno je razmatranje strunih pitanja, analiza rada sekcija, realizacija domaelektire i slino, mada bi navedene aktivnosti mogle biti konkretnije i detaljnije razmatrane na sjednicama Aktiva.Dopunska nastava je korektno planirana. Evidencija odranih asova i uenika koji je pohaaju je kompletna.Dodatna nastava je planirana, realizuje se i evidentira, ali ne u svim odjeljenjima.


5979

5982

0

0

Broj preporuke

Brojindikatora

Br. ind.

5978

5979

5980

5981

5982

5983

5984

59855986

597859795980598159825983598459855986

22

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 1 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 1 Posjeena odjeljenja: VI1 blok as Broj posjeenih asova: 2

Uioniki prostor urediti i opremiti edukativnim materijalom koji nastavnici izrauju sami ili u saradnji sauenicima, a koji zadovoljavaju informativno-saznajno-estetske kriterije.Organizovati ogledne asove i hospitacije unutar aktiva.Evidentirarati odrane asove dopunske nastave i broj uenika koji ih pohaaju.

Preporuke


6.1.2.8. Tehnika i informatika

6.1.3. Izborni predmeti

6.1.4. Fakultativni predmeti

30111111109855


766675556

XXXXX

X

XXX

Obrazloenje

Na posjeenim asovima dominantan je individualni rad uenika na raunaru, koji prate zadatke prikazane naprojekcionom platnu i uz uputstva nastavnice ih rjeavaju. Postavljeni zadaci su prilagoeni uenicima i svi, samostalnoili uz pomo nastavnice, uspiju da ih realizuju. Veina uenika je motivisana i pokazuje solidan stepen samostalnosti uradu. Cilj asa iz godinjeg plana rada nije najavljen uenicima, nego se tokom asa ostvarivao. Uputstva i objanjenjasu veini uenika jasna. Povratna informacija uglavnom se daje tokom asa.Godinji plan obuhvata ciljeve i aktivnosti rasporeene po asovima. Za slobodni dio kurikuluma asovi su dodati uplanu, ali nijesu oznaeni, to bi trebalo uraditi. Upisani as u dnevniku poklapa se sa godinjim planom.Nastavnica koristi pripreme za as koje obuhvataju: redni broj asa, teme, ciljeve, oblike i metode rada, nastavnasredstva, uvodni, glavni i zavrni dio asa. U nekim prpremama su konkretni zadaci prikazani kao slike ekrana. Nemaaktivnosti uenika i nastavnika, ni osvrta na realizaciju, to bi trebalo dopuniti.Raunarska sala ima 18 raunara, printer i projektor. Uenici upotrebljavaju raunare u nastavi Tehnike i informatike.Ostali nastavnici veoma rijetko koriste kabinet informatike za realizaciju nastave. Udbenici su odgovarajui. Koriste sesamo osnovni softveri. Nema izbornih informatikih predmeta.Ocjenjivanje je u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima. Postignua uenika povremeno se evidentiraju ubiljenici nastavnice. U dnevniku rada su upisane ocjene bez znakova.Kabinet informatike je ureen na konvencionalan nain, bez materijala koji podspjeuju pasivno uenje.Struni aktiv ima plan rada koji formalno obuhvata veinu nadlenosti lanova. Periodino se odravaju sjednice,propraene saetim zapisnicima. Nema evidencije o odravanju oglednih asova ili hospitacija u okviru Aktiva.Dopunska nastava se povremeno odrava i ima plan, ali nema evidenciju odravanja.Dodatna nastava ima plan i realizuje se povremeno tako to se aurira sajt kole.


6431

64326433

2821

6981

Broj preporuke

Brojindikatora

Br. ind.

6426

6427

6428

6429

6430

64316432

64336434

642664276428642964306431643264336434

23

Te. koef.


Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 6 Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 2 Posjeena odjeljenja: I-1, II-2, III-2 Broj posjeenih asova: 3

Kroz rad Aktiva posvetiti veu panju fakultativnoj nastavi.

Preporuke

8.86 Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja VEOMA USPJENO

6.1.4.1. Engleski jezik

6.1.5. Obavezni izborni sadraji

7. Postignua znanja i vjetina uenika prema obrazovnim standardima

30111111109855


105

101010104

X

XXXX

X

X

Obrazloenje

Nastava se realizuje u prijatnoj i dinaminoj atmosferi primjenom metoda koje su prilagoene uzrastu uenika. Uenicisu veoma aktivni, a njihovo uee u zahtjevnim aktivnostima impresivno. Nastavnice ih stimuliu na vrlo spretan nain.Ciljevi uenja veoma uspjeno su ostvareni na svim asovima.

Planiranje je ciljno i procesno razvojno. Formulacija ciljeva je korektna i omoguava ostvarenje standarda predvienihpredmetnim programom. Pored ciljeva, planirani su i jeziki sadraji sa fondom asova za njihovo ostvarenje. Planovisadre dio nedostataka kao u predmetnoj nastavi.Preporuke:Planiranje izvriti u skladu sa preporukama Predmetnog programa. Detaljnije preporuke sadrane su u publikacijamaNaa kola u izdanju Zavoda za kolstvo.

Pripreme za realizaciju asa su redovne i sveobuhvatne. Sadre sve elemente za uspjenu realizaciju asa.Nastavnice spretno i sa sigurnou koriste brojna nastavna sredstva i bogat didaktiki materijal. Evidentna je i saradnjasa nastavnicima razredne nastave. Udbenik i pratee komponente primjenjuju se na kreativan nain.Ocjenjivanje je u skladu sa Zakonom. Rredovno je, blagovremeno i ima motivacionu ulogu.Prostor u kome se odvija nastava ugodan je i podsticajan izvor znanja. Audio-vizuelna nastavna sredstva su lakodostupna za redovnu upotrebu. Razmjetaj u uionici omoguava sve oblike rada.Struni aktiv radi na unapreenju fakultativne nastave, ali je evidencija o tome nije kompletna.


6002 0

Broj preporuke

Brojindikatora

Br. ind.

5996

5997

59985999

60006001

6002

599659975998599960006001600260036004

24

Te. koef.


Razvijati internu evaluaciju, tako da ona bude integralni dio nastavnog procesa koji mu omoguava uspjenurealizaciju i koji je usmjeren na poveanje nivoa obrazovno-vaspitnih postignua uenika.Pojaati rad sa uenicima koji se takmie na viim nivoima.

Preporuke


7.1. Postignua znanja i vjetina uenika prema obrazovnim standardima.

3015151111108

Postignua na provjeri znanja i eksternoj provjeri znanjaPostignua po klasifikacionim periodimaPostignua uenika na viim nivoima takmienjaPostignua uenika na kolskom takmienjuVaspitna postignua: neopravdani izostanci, vladanje ...Postignua uenika sa posebnim potrebamaPostignua po klasifikacionim periodima i na kraju prethodnegodine

8757987

X

XX

X

XX

X

Obrazloenje

Eksternom provjerom znanja tokom 2009/10. godine obuhvaeni su III i VI razredi iz predmeta: Maternji jezik iknjievnost, Matematika i Engleski jezik. Rezultati kole iz svih predmeta prelaze prosjene rezultate na dravnom nivou.Za III razred prosjena raspodjela postignua je sljedea: Maternji jezik i knjievnost 68, 98% (dravni nivo 64, 64%),Matematika 77,72% (dravni nivo 66,81%). Prosjena raspodjela postignua za VI razred je sljedea: Maternji jezik iknjievnost 61,30 % (dravni nivo je 56,31%), Matematika 64,74% (dravni nivo 58,35%) i Engleski jezik 65,93% (dravninivo 59,44%). kola redovno, na svim nivoima (Nastavniko vijee, odjeljenjska vijea, struni aktivi, Savjet roditelja ikolski odbor), po predmetima analizira uspjeh uenika na internoj i eksternoj provjeri znanja. Uvidom u navedenerezultate moe se konstatovati da kola postie uspjene rezultate na eksternoj provjeri znanja.Na kraju I klasifikacionog perioda od 861 uenika sa pozitivnim uspjehom je 691 uenik (81,34%), a sa negativnim 289(33,56%). Srednja ocjena je 3,29 (u odnosu na prethodnu godinu 1% bolji rezultat). Najmanji procenat prelaznosti je u IXrazredu (52%), a najvei u IV (87,55%). Ako se posmatra trei ciklus, najvie nedovoljnih ocjena je iz matematike (80) imaternjeg jezika i knjievnosti (62). U VI razredu najvie nedovoljnih ocjena je iz maternjeg jezika i knjievnosti (17) imatematike (17), u V razredu takoe iz matematike (13) i maternjeg jezika i knjievnosti (8), dok je u IV razredu najveibroj nedovoljnih ocjena iz engleskog jezika (14). Od IV do IX razreda odlian uspjeh ima 112, vrlodobar 116, dobar 133 idovoljan 17 uenika.Plasman uenika na viim nivoima takmienja donekle je prihvatljiv (uenici se plasiraju do 10 mjesta iz matematike),ali je manji od prosjeka i bez osvojenih prvih mjesta. Na dravnom konkursu likovnih radova Petar I zakonodavac i reformator od ukupno 30 izabranih radova, koji su biliizloeni u Skuptini Crne Gore, 6 radova je bilo iz ove kole, a meu njima jedan rad je osvojio 2. mjesto. Takoe, venekoliko godina uenici ove kole imaju zapaene rezultate (dva puta drugo, jednom prvo, prole godine etvrto mjesto)na kviz takmienju Znanjem protiv droge.

U koli se se redovno odravaju kolska takmienja iz vie predmeta. Za prethodnu kolsku godinu odrano jetakmienje iz sljedeih predmeta: Matematika, Fizika, Hemija, Biologija i Engleski jezik. Ukupan broj uenika koji suuestvovali na kolskom takmienju je 69, a za vie nivoe takmienja kvalifikovao se 1 uenik.Sumarni pregled izostanaka uenika za prethodnu kolsku godinu je 6326 (zbog epidemije gripa), od ega su 6163opravdani i 161 neopravdni izostanci. Svi uenici imaju primjerno vladane. Nagraeno je 13, a pohvaljeno 222. Nemauenika sa izreenim vaspitnim mjerama.kola ima 7 uenika sa rjeenjima o kategorizaciji i za svakog od njih je uraen IROP za svaki predmet. Sa njima radenastavnici, pedagog i lanovi mobilnog tima, a za tri uenika obezbijeeni su asistenti za inkluziju. Svi uenici napredujuplaniranom dinamikom. Na polugoditu i na kraju godine kola alje izvjetaj o postignuima Komisiji o napredovanjukategorisanih uenika.Na nivou kole procenat prolaznosti u prethodnoj 2009/10. godini je sljedei: I kl. period 69,40%, srednja ocjena 3,00;na polugoditu 84,33%, srednja ocjena 3,10; nakon III tromjesjeja 81,98%,

Documents

Marko Miljanovic - Podgorica