Marko Šunjić___ Narodi i države ranog srednjeg vijeka

GOTI

OD PRVIH VIJESTI DO HUNSKE PROVALE I NASELJAVANJA NA TERITORIJU CARSTVA

Goti su u barbarskom svijetu bili vodeći narod do Justinijana 527- 565. Njihovo je porijeklo preneseno s koljena na koljeno. Kasiodor i Jordanes su prikupili informacije među Ostrogotima u Italiji. Potječu prema tome iz južne Skandinavije, prešli su baltičko jezero i potčinili Vandale kod ušća Odre u Poljskoj. Dva naroda svojim imenom podsjećaju na Gote: Gutari sa otoka Gotlanda i Gotar iz Gotalandije( stare Švedske). Goti ne stavljaju oružje u muške grobnice.Plinije 75. god. spominje Gutone a Tacit 98. god. Gothones. Ptolemej ih navodi na donjoj obali Visle. Jordanes pominje u 2. st. pomjeranje Gotskih naroda prema Skitiji sa kraljem Filimerom preko pripjatskih močvara, putem se srušio most, narod ostao razdvojen na dva dijela. Ovo bilježe stare gotske tradicije i gotski pisac Ablabije ( ako je i postojao, ne postoje nikakva njegova djela). Oko 230. smjestili se kod Crnog mora s centrom u donjem Dnjepru. Historičari potvrđuju njihovo lutanje preko pripjatskih močvara , preko Meklemburga, Pomeranije kako kako ih opisuje Jordanes. Goti tamo postaju konjanici, preuzeli žičane košulje i iransko kožno odijelo zbog čega ih grčki autori brkaju sa Skitima. Goti se dijele na Tervinge i Greutunge tj. Vizigoti i Ostrogoti. Javljaju se u dijelu Historia Augusta iz 269.g. kada se Klaudije II. sukobio sa Gotima kod Nikša. Osttogoti su kontrolirali teritorin Krima, Donsa i Dnjestra a Vizigoti između Dunava i Djenstra. Gepidi i Taifali zadržali su svoju autonomiju. Prvi nasilni kontakt Carstva i Gota desio se u Dakiji za vrijeme Gordijana II. ( 238- 244) kada su prodrli do Trakije. Goti počinju pljačkaše pohode na Bosfor i Kilikiju 276. Aurelijan ( 270-275) ustupio Gotima Dakiju 271. Goti 332. su u savezu sa Rimo održavan 35 godina. Kršćanstvo prodire među Gotima, poznato je da je na Nikeskom saboru 325. sudjelovao Teofil iz Gotije. Najbitniju ulogu širenja kršćanstva među Gotima imao je Ulfila (Wulfil), doveden među Gote vjerovatno kao dijete zarobljenika iz Kapadokije. Odrastao je među Gotima, proživio 70 godina ( od 310- 381). Kao talac doveden u Carigrad gdje je postao biskup 341. Zaredio ga je carigradski patrijarh Euzebije Nikomedijski da širi arijanstvo među Gotima. On je prvi uveo jezik među Gote i na gotski jezik prepisao Novi i dio Starog Zavjeta. Od jedne njegove biblije iz 6. st. se čuva 187 stranica u biblioteci u Upsali u Švedskoj a u 17.st. ime Codex Argenteus zbog srebrenih korica. Ulfila 7 godina djeluje među Vizigotima. Ali njihov kralj Atanarik je bio protiv nove vjere, naređivao da se spali svaki otpadnik stare vjere, te Ulfila bježi sa istomišljenicima u Meziju gdje su dobili zemlju i nazvani Mali Goti (monores). Ulfila je umro u Carigradu. Njegovo učenje arijanstva šire misionari na sve istočne Germane Ostrogoti, Gepide, Vandale, Herule, Burgunde, Langobarde. Samo Franci i Saksonci izbjegli arijanstvo. U 4. st. u Aleksandriji djeluje Arije porijeklom Libijac. Smatrao je da Krist nije jednak Bogu. Zbog toga ga crkveni sabor na poticaj episkopa Aleksandra osudio i anatemisao 318 ili 321. Uprkos svemu Arije stječe sve više pristaša što oštro osuđuje i Atanazije episkop iz Aleksandrije za 328.

Provala Huna među GoteHuni svojim dolaskom iz Azije izazivaju lančanu reakciju i seljenje Germana u Zapadno Cartsvo i samim time njegovu propast. Ostrogoti s Dona – njihov vladar Hermanarik čini samoubistvo a njegov sin poginuo u borbi. Dvojica vođa Got Alateo i Alan Safrak su jadni narod preveli prema Dunavu. Amijan Marcelin anvodi pokretanje Ruga, Skira, Taifala, Herula i Vizigota. Jordanes navodi da su se Ostrogoti potčinili Hunima. Dio Gota se povukao u krimske planine Yaila Dagh i bili od 5. do 15. st. u dobrim odnosima sa Vizantinicima iz Herzona (Kerča). Tamo se gotski jezik očuvao do 16. st. Oko 1560. poslanik Karla V. sakupio je tamo među urođenicima Perekopa 68 gotskih riječi. Jordanes govori u svom djelu De origine actibusque Getarum kako su se Gotima činili Huni. U jesen 376. Goti tražeazil u Carstvu piše Evnapije(345- 420). Valens im dopsti ulaz u Carstvo pod uvjetom polaganja oružja i odreknu djece.

VIZIGOTI U ISTOČNOM DIJELU RIMSKOG CARSTVA50 000 ljudi prelazilo je Dunav kod Dorostoruma ( Svištova) pod vođom Fritigernom naseljen u Trakiji a drugi dio pod Atanarikom naselio u Karpatima i Moldaviji. Njima se pripisuje podizanje moldavskog nasipa koji je odvajao Gote gornje Moldavije od Huna. Rimljani su gotskog kralja priznali za generala i time ušao u rimsku upravu. Goti su bili nezadovoljni jer Cartsvo ih ostavilo da gladuju. Počinju sukobi u Carstvu, Goti napadaju i dolaze novi da se pridruže. Napadaju Hadrianopolis bez uspjeha. Očekivala se suradnja dvaju careva Gracijana sa Zapada i Valensa , ali Valens odluči sam napasti i pogine. Izginule su 2/3 carske vojske, najbolji veterani, 4 najiskusnija i 30 ostalih generala. Cijela Trakija opustošena, Carigrad se uspio odbraniti. Amijan Marcelin izvještava o ovom razdoblju, njegova Historija završava s ovim ratom. Nakon pada Valensa Gracijan se udružuje sa španskim generalom Teodosijem, koji je imenovan augustom. On i+Gote povremeno napada a sa njihovim starješinama pregovara o izmirenju. Gotski vođa Atanarik bježi od Gota u Cartsvo gdje umire. Teodozije mu priređuje čestit pogreb. Goti sa Fritigernom dalje haraju po Balkanu, Data im je Mezija ( sjeverna Bugarska) gdje su imali svoju autonomiju i savez potraja 10 godina. Teodosijeva se vojska tako sastojala većinom od Gota. Goti u Carstvu su prihvatili arijanstvo 382 i 395., a Teodosije ih je uvijek štitio, prozvan Amator generis Gothorum- prijatelj gotskog naroda. NASILNO VIZIGOTSKO POMJERANJE PREKO ILIRIKA I ITALIJEUgovor Viziogota sa Teodosijem su prestale njegovom smrću 395.god. Novi vladar Vizigota- Alarik iz roda Balta kreće preko Grčke za Carigrad. Zbog razmirica u unutrašnjosti Carstva, rimski vojnik Stilihon, Opkoljava Gote u Arkadiji ali se ispostavilo da su to samo bili izbjeglice neke. Zosim tvrdi da se radilo o Stilihovoj grešci, Orozije govori o izdaji, a Klaudije da je operacija prekinuta po nalogu iz Craigrada. Alariku je data na upravu Ilirikum 397., ovim su pogažena prava zapadnog cara malodobnog Honorija u čije ime je upravljao Stilihon. Nakon bljaknaske faze koja potraja 25 godina , Alarik napada Italiju sa 10 000 ljudi i ta faza traje 11 godina. Goti 402 . prodiru do Torina i ne uspijevaju zauzeti Polenciju pošto im je Stilihon pružio otpor. Uslijedio je poraz i kod Verone 403. gdje Alarik i obitelj padaju u ruke Rimljanima. Alarik uspije se povući u Veronu i Friul gdje mu Stilihon vraća obitelj.Postignut je sporazum da se Vizigoti povuku u Dalamciju. Godine 405. dolazila Radagaisova invazija, 200 000 njih, Stilihon povukao trupe sa Rajne kako bi porazio Radagaisa. To je rezultiralo da je granica na Rajni ostala nezastićena te prodiru Vandali, Svevi, Alani itd. Istočnorimski car Arkadije umire 408, nasljednik je Teodosije II. pod starateljstvom Evdoksije. Alarik se ponovo kreće stigavši do Epira (provincija Istočnog Carstva) iznenada se vrativši u Ravenu tražeći nadoknadu troška u Epiru. Stilihon u Senatu objašnjava da je Alarik radio u interesu Carstva, koji mu narediše prekidanje operacije pa traži nadoknadu sredstava od 4000 libara zlata. Očito se dešavale neke spletke koje su dovele da Honorije smakne Stilihona 23. VIII. 408. To je iskoristio Alarik pod izgovorom da osveti Stilihonove ubice. Prešao rijeku Po stiavši do Bolonje. 30 000 vojnika se pridružilo osvetnicima. Alarik je opkolio Rim 408. u kojem je harala glad i epidemija. Senat je prisiljen pregovarat i Alarik dobiva 5000 libara zlata, 30 000 libara srebra, 4 000 svilenih tunika itd. Uzurpator Konstantin je tražio od cara da mu legalizuje komanda nad provincijama u zapadnoj europi na što jr car pristao. Alarik obećaje povlačenje ako im se dodijeli Istra, Dalmacija i Veneto za naseljavanje te da Alarik bude imenovan za magistra militum. Ovaj zahtjev je odbijen. Senat pokušava urazumiti Honorija na pregovore bez uspjeha. Zbog toga oni biraju sebi novog cara Atala koji je bio lutka Alarika. On je poslije zgulio dijademu i purpur sa Atala poslavši ga Honoriju kao posljednju molbu na pregovore ali opet bez uspeha. Nastala je pobuna u Africi zbog kojih nije pristizalo žito u Rim, pa su Vizigoti ga lako zauzeli 24. VIII. 410 g. Rim je totalno opljačkan o čemu pišu afrički biskup Sveti Augustin ( 354- 430) djelo O državi Božjoj „De civitate dei“, Jeronim ( 335/ 347- 419/420). Vizigoti napuštaj Rim 27. VIII. 410.g. sa taocem, Honorijevu sestru Galu Placidiju. Vizigoti prelaze Kampanju, Kalabriju do Brindizijuma. Alarik par dana zbog bolesti umire krajem 410.g. u Kosenci. Sahranili su ga u rijeku Busento što teče u Tirensko more. Novi vladar Vizogota je Atavulf (Atthawulf, 410- 415), Alarikov šurjak. On je prešao Italiju prema Galiji gdje je vladao uzurpator Jovin. Nudio je da u carevo ime ubije uzurpatora. Prelazi Alpe do Galije. Odgovor još ne stiže od Rima a i snabdijevanje nije stizalo, pa je Atavulf zaposjeo Narbonu, Tuluzu i Bordo 413.g. i okončao dugi marš Vizigota koji će ostati 3 generacije u Akvitaniji i 3 stoljeća u Narboni.

VIZIGOTI U GALIJI 412- 507Atavulf ubio Jovina i poslao glavu Honoriju. Ovaj dirnut dao mu svoju sestru. Status Gotskog naroda se još uvijek nije riješio. Atavulf za središte birao Bordo. U barseloni mu se rodio sin Teodosije. Iste godine je dijete umrlo a 415.g. je umoren Atavulf- žrtva zavjere. Orozije u djelu Historiam adversu paganos libri septem iz 417.g. prikaz i 418. govori o Atavulfu kako je htio od Rima htio napraviti Gotsko Carstvo. Kralj ubica Sigerik je zbaöen a nasljedstvo preuzeo Atavulfov brat Valija koji je htio dalje u Afriku ali zbog nedostatka flote nije mogao. Morao je stupiti u dogovore sa Rimom. Carski namjesnik u Galiji Konstancije stavio je Valija na službu Carstva. Valija je za Carstvo očistio Hispaniju od Vandala, Alana i Sveva i dao carevoj sestri Placidji da se vrati u Ravenni. Viozigoti uništavaju Vandale Silinge u Betiku i Alane i njihovog kralja Atasa. Krenuli su ratovati protiv Sveva i Hazdinga ali ih Rimljani opozvali 418.g. (zbog rastuće moći Vizigota, i ponudiše im stalno boravište između Garone i Loare. Valija u međuvremenu umro, nasljeđuje ga Teodorik I. ( 419- 451). Vizogitma je data oblast Akvitanija Secunda, plodne zemlje u Galiji.

TOLOSADSKO KRALJEVSTVO VIZIGOTAVizigoti su se naseljavali na stratečkim točkama u dolini Garone, Bazadaisa, Montana Nigra ... Vizigoti su i dalje ponekad pljačkali rimska područja. Teodorik I. napdao je a Arl (425 i 430) i opsjedao Narbonu (436). Rimu je često pružio vojnu pomoć, čak poginuvši (451) na Katalunkim poljima boreći se uz Rimljane protiv Atilinih Huna. Ugovor o savezu nije mijenjan do 439. g. Ernest Stein smatra 439.g. da je dokrajčen savez iz 418.g. i vizigotsko carstvo postalo nezavisno. Ludwig Schmidt tvrdi da je nezavisnost ostvarena 426.g. a Andre Loyen da je stari ugovor samo obnovljen. Novija istraživanja tvrde prekid saveza u kasnije doba u 466 ili 475.g.. Jordanes navodi da je vizigotski vladar Eurik proširio teritorij na ostalu Galiju, a Sidonije Apolinar bilježi da je savez prekinuo Eurik. Za ovo vrijeme očito vizigoti prerastaju u državnu formaciju. Teodorikov sin Torismondo ( 451- 453) učestvovao je sa ocem u bici na Katalunskim poljima i nakon čto mu otac poginu, on požuri u Tuluzu da preuzme vlast prije nego njegova braća to učine. Nakon samo 2 godine vladanja braća ga ubila iz osvete. Zavladao je Teodorik II. ( 453.- 466.). Teodorik II, je bio obrazovan pa se njemu pripisuje pisanje Toedorikovog zakonika inače pripisivan kralju Ostrogota. On je osvajao prema Mediteranu i preko Španije. Bio je saveznik Rima protiv Sveva u Španiji koji su pružali pomoć bagaudima- pobunjenicima.Svevima je nanio težak poraz kod Astorge (Portugal), zagospodario Bragom (455), Meridom i Oportom (456). Kad je zbacio Avita, Španija je vraćena caru Majorijanu ( 457- 461). Akvitanija je do 5.st. bila centar galskog nobiliteta. Nobilitet se seli u Alverniju vršeći pritisak na Klermonu i Lionu. Teodorik osvaja Novempopuloniju( kod Garone) i Septimanija (između Pirineja i ušća Rone. Teodorika je privlačila Španija, gdje je svevski kralj Remismond napadao hispano- romane. Oni su se Vizigotima obratili za pomoć. Teodorik napada 465.g. Sveve ali ga vlastiti brat Eurik (466) ubio i nastavio rat. Eurik je pobijedio Bretonce 469.g., osvojio Alverniju 474/475g. i 468.g. afirmisao vlast nad Španijom. Eurik je bio prvi osnivač nezavisnog vizigotskog kraljevstva jer tek njemu je car Julije Nepot priznao 475.g. puni suverenitet. U njegovo vrijeme se teritorijalno proširili do Loare na sjeveru i Rone na istoku sa Provansom i skoro cijelom Španijom. Alverniju mu je priznao Julije Nepot 475.g., a Tarakonsku oblast Odoakar i Zenon 477.g. Eurik je preko Pirineja zaposjeo Pamplonu i Zaragozu. Eurik je iskoristio ustanak u Raveni zbog čega nisu imali cara privremeno u carstvu , osvajajući sve španske oblasti : Taratonska oblast, provincija Kartahena, cijeli Portugal, Aragonija, Leon i Kastilja. Ugovorom iz 475.g. Euriku su pripale Španija i Narbona prima, Akvitanija i Alvernija. Eurik se javlja kao zaštitnik prava i osvetnik zbačenog Julija Nepota. Izrazio je nezadovoljstvo caru Zenonu ( 473- 491) sa udarcem u Ravenni, odbijao novog cara Romula Augustula i zahtjevao vraćanje Julija Nepota.