Master Religijskog Odgoja NPP

Tabelarni pregled programa diplomskoga studija na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu

Fakultet islamskih nauka izvodi diplomski studij za stjecanje stepena mastera islamske vjeronauke i religijskog odgoja.

+ Ukupno: 60 ECTS

SMJER ISLAMSKE VJERONAUKE I RELIGIJSKOG ODGOJA

1. semestar ECTS 2. semestar ECTS 1. Socijalna pedagogija 6 1. Naunoistraivaki rad 5 2. Savremeni problemi religijskog odgoja 6 2. Akademsko pisanje 5 3. Religija i pojedinac u vremenu postmoderne

svjetovnosti 6 3. Izborni metodoloki modul 5

4. Tradicijska komunikologija 6 4. Diplomski rad 15 5. Kreativnost u vjerskoj nastavi 6

.

1

ISLAMSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA U SARAJEVU

NASTAVNI PLAN I PROGRAM DIPLOMSKOG STUDIJA

SMJER ZA ISLAMSKU VJERONAUKU I RELIGIJSKI ODGOJ

Sarajevo, juni 2013.

2

Na diplomskom studiju Smjera za islamsku vjeronauku i religijski odgoj u IX i X semestru na

temelju ranije usvojenih strunih teolokih, pedagokih, psiholokih, didaktiko-metodikih

sadraja kroz modularni sistem nastave produbljuju se angairane teme koje su usko povezane s

odgojem i obrazovanjem. Moduli iz domena pedagokog, psiholokog, didaktiko-metodikog,

islamskog odgoja i obrazovanja, nauno-istraivakog rada i akademskog pisanja osposobljavaju

budue strunjake u podruju religijskog odogoja i islamske vjeronauke novim znanjima i

kompetencijama. Moduli e se svake akademske godine mijenjati u skladu s dubokim i

intenzivnim promjenama koje se danas dogaaju u savremenom svijetu.

Studij treba da nudi razliite studijske profilacije (master studij), da omogui bre i lake

zapoljavanje ovih strunjaka u razliitim drutvenim podrujima prosvjeti, kulturi, nauci,

medijima, politici, zdravstvu, novinarstvu, i drugdje. Drugim rijeima, ovi strunjaci mogli bi

izai na ire trite rada (dravne i privatne kole, predkolske institucije, struno-razvojne

slube u svim podsistemima odgoja i obrazovanja, centri za obrazovanje, kadrovske slube,

agencije za specijalistike oblike obrazovanja, razliite vrste domova (internata), penoloke i

andragoke ustanove, ustanove za odgoj i obrazovanje u slobodnom vremenu, centri za kulturu,

muzeji, pozorite lutaka, razliiti mediji, upravljaka mjesta u prosvjetnim ustanovama itd.).

3

MODULI

Modul: Socijalna pedagogija

Godina: V

Semestar: IX

Smjer: Islamska vjeronauka i religijski odgoj

Sati: 2+1

ECTS: 6

Status: Obavezni modul

Nastavnik: Dr. Edina Vejo, vanredni profesor

Sadraj modula: Studenti e posredstvom sadraja kolegija Socijalna pedagogija stei uvide u

temeljne teorijsko-konceptualne okvire socijalne pedagogije, te razviti senzibilitete za suvremene

praktine izazove i mogunosti socijalne pedagogije. Kolegij je zamiljen kao tzv.

sociopedagoki spektar unutar kojeg se stiu teorijsko-istraivaka i praktina znanja

prevencijskog, tretmanskog i resocijalizacijskog djelovanja. Okosnicu sociopedagokog

djelovanja ini socijalni razvoj, pa tako studenti detaljno ovladavaju Selmanovim i Keganovim

modelom socijalnog razvoja. Fenomeni kojima e studenti, izmeu ostalog, ovladati jesu

poremeaji u ponaanju i rizina ponaanja u djetinjstvu i mladosti, maloljetnika delinkvencija,

suvremeni oblici ovisnosti.

Ciljevi modula:

- stei znanja iz suvremene socijalne pedagogije (disciplinarna matrica ovovremene

paradigme u socijalnoj pedagogiji);

- razumjeti probleme i izazove djeteta i mlade osobe iz perspektive sistematinog znanja

socijalne pedagogije;

- ovladati kompetentnou osmiljavanja realiziranja i evaluiranja sociopedagokih

programa kao alata rjeavanja problema i izazova pojedinaca i mikrozajednice.

Oblik nastave: 2 sata predavanja, 1 sat vjebi

4

Obaveze studenta: Obaveze studenta korespondiraju s definiranim nainom ocjenjivanja i

rezultatima kolegija.

Nain ocjenjivanja i rezultati: 50% pismeni dio ispita; 25 % usmeni dio ispita; 25 % zadati

studentski projektni zadatak. Za prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane

provjere znanja.

Plan modula po sedmicama:

1. sedmica: Predmet prouavanja socijalne pedagogije i mjesto u sistemu znanstvenih

disciplina: sticanje uvida u dvostruku referentnost socijalne pedagogije, komunitarnu i individualnu. Pozicioniranost unutar Lenzenove i Dietrichove sheme znanosti o odgoju.

2. sedmica: Razvoj i koncepti u socijalnoj pedagogiji: razvijanje razumijevanja razvojaunutar discipline, s naglaskom na pomaku od reaktivne ka proaktivnoj emancipatorskoj ulozi u zajednici. Natorpov koncept, Nohlov koncept, psihodinamiki koncept, ekoloki koncept.

3. sedmica: Keganov model socijalnog razvoja: refleksivno ja, interesno upravno ja,meuljudsko ja, institucionalno ja, nadindividualno ja. Opis tzv. zamjenskih pedagokih okruenja i njihovih funkcija, u situaciji kad je izostala potpora u primarnom okruenju.

4. sedmica: Selmanov model socijalnog razvoja: objanjenje koncepta socijalnograzvoja posredstvom sposobnosti preuzimanja perspektive. Egocentrina perspektiva, perspektiva signifikantnog drugog i uopena perspektiva.

5. sedmica: Socijalna rekonstrukcija zajednice: posredstvom Teorije socijalnogkapitala, njenih elementa i modelskih pristupa razvoju iznesene su osnovne pretpostavke socijalne rekonstrukcije zajednice, neminovnog procesa u tranzicijskim uvjetima.

6. sedmica: Pristupi identitetu: psiholoki pristup identitetu: paradigma statusaidentiteta; sociologijski pristup identitetu: proces individualizacije; razvojni psiholoko-sociologijski pristup identitetu: identitet kapital

7. sedmica: Konstruktivizam u socijalnoj pedagogiji: pokret nastao u socijalnojpsihologiji, a cilj mu je ponuditi kritiki pristup u aplikativnim drutvenim znanostima pa i u socijalnoj pedagogiji. Socijalni konstruktivizam unosi skeptinost u uobiajene predstave prema realitetu, senzibilizira prema injenici da je shvatanje povijesno i kulturno specifino, te potrcrtava svijest o povezanosti spoznavanja i drutvenog djelovanja.

8. sedmica: Razumijevanje sociopedagokih izazova djetinjstva, mladosti, odraslosti izrelosti: definiraju se osnovni razvojni, istovremeno povijesno i kulturno osjetljivi izazovi, djetinjstva, mladosti, odraslosti i starosti. Temeljna

5

prizma njihovog ustanovljavanja je Beckov koncept dvostruke socijalizacije.

9. sedmica: Pojmovna odreenja poremeaja u ponaanju i rizinih ponaanja: osnovna podjela, eksternalizirani i internalizirani poremeaji, postmoderne klasifikacije, Achenbachova i DSM IV klasifikacija, koje ne insistiraju na zajednikoj etiologiji, ve na vrlo individualnom nastanku i fenomenologiji poremeaja u ponaanju.

10. sedmica: Suvremeni oblici ovisnosti: kockanje, ovisnost o internetu, konceptrazumijevanja nastanka posredstvom kognitivnih distorzija.

11. sedmica: Kanjavajui, rehabilitacijski i rekonstruktivni pristup maloljetnikoj elinkvenciji: pomak od prioriteta sigurnosti drutva preko izolacije poinitelja, prema rehabilitaciji poinitelja i smanjenju mogunosti recidiva do osobnih interakcija ukljuenih: poinitelj, oteeni, strunjak i zajednica.

12. sedmica: Epidemioloki parametri u socijalnoj pedagogiji: incidencija, prevalencija,morbiditetni rizik, statistika pismenost praenja epidemiolokih parametara.

13. sedmica: Prevencijski koncepti (nagasak na konceptu otpornosti): koncept rizinih izatitnih faktora, koncept razvojnih prednosti, koncept otpornosti (kulturalno relevantna otpornost), koncept promocije mentalnog zdravlja,

14. sedmica: Sociopedagoki aspekt vrtia i kole: rana intervencija, osnaivanje odgojnih kapaciteta roditelja, socioemocionalno uenje predkolskog i kolskog uzrasta, preventivni programi unapreenja socioemocionalnog razvoja djece i mladih: PATHS, Integralna metoda.

15. sedmica: Sociopedagoki programi: artikulacija odgojnih intervencija kroz programs neminovnim fazama pripreme, procjene resursa, evaluacije, praksa utemeljena na dokazima (evidence-based).

Literatura

Obavezna: - Bai, Feri, Kraneli (2001): Od primarne prevencije do ranih intervencija, Zagreb,

ERF. - Bai, Koller-Trbovi, Uzelac (ur.) (2004): Poremeaji u ponaanju i rizina ponaanja,

Zagreb, ERF. - Marburger, H.(1987): Razvoj i koncepti socijalne pedagogije, Zagreb, Fakultet za

defektologiju. - Uhlendorf, U. (1997): Socijalnopedagoke dijagnoze III, Zagreb, ERF.

Dopunska:

- Beck, U. (1986): Risikogeselschaft. Auf dem Weg in eine andere Moderne, Frankfurt/M: Suhrkamp.

- tulhofer, A. (2003): Drutveni kapital i njegova vanost, str. 79-98. U: Socijalna rekonstrukcija zajednice, Zagreb, Drutvo za psiholoku pomo.

6

- Vejo, E. (2013), Prilozi sociopedagokom istraivanju identiteta Bonjaka, Sarajevo, Dobra knjiga.

7

Modul: Savremeni problemi religijskog odgoja

Godina: V

Semestar: IX


Sati: 2+1

ECTS: 6


Nastavnik: (angaman nekoliko nastavnika)

Sadraj modula: Predmet je koncipiran na nain da analizira temeljne probleme savremenog

religijskog odgoja.

Ciljevi modula: ?


Obaveze studenta: priprema i redovno pohaanje nastave, pravovremena izrada i predaja eseja,

izrada testa, itanje primarne literature (obavezno) i sekundarne literature (optimalno), te

polaganje zavrnog ispita.

Nain ocjenjivanja i rezultati: Esej ini 20%, test 30%, a zavrni ispit 50% konane ocjene. Za

prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja.


1. sedmica: Savremeni nain ivota i religijski odgoj. 2. sedmica: Diseminacija religijskih vrijednosti i religijski odgoj. 3. sedmica: Problem gubljenja tradicionalnih vrijednosti i religijski odgoj. 4. sedmica: Duhovno-moralno raspadanje i religijski odgoj. 5. sedmica: Problemi savremene porodice i religijski odgoj (kriza autoriteta,

identiteta, praznina odgojne odlunosti, mehanizmi prenoenja vrijednosti...).

6. sedmica: Kriza braka i religijski odgoj (meusobni odnosi suprunika, razvodi..). 7. sedmica: Religijski odgoj za ljudska prava i slobodu.

8

8. sedmica: Religijski odgoj mladih za razliitost (drutvenu, etniku, kulturalnu, religijsku...).

9. sedmica: Religijski odgoj djece i mladih u slobodnom vremenu. 10. sedmica: Problemi razliitih oblika ovisnosti i religijski odgoj (alkohol, droge,

tehnoloka ovisnost...). 11. sedmica: Seksualni identitet i religijski odgoj (razliite forme ili oblici ljudske

seksualnosti, abortus...). 12. sedmica: Religijski odgoj i zdravlje (odnos prema ivotu, sebi...). 13. sedmica: Religijski odgoj za humanost (prema drugim ljudima, senzibilitet za

pomaganje i dobroinstvo...). 14. sedmica: Ekoloki problemi i religijski odgoj. 15. sedmica: Mediji i religijski odgoj (utjecaj TV-a, koncept uivalakog mentaliteta,

nasilje, internet, drutvene mree, video igrice...). Literatura

- Nasr, Seyyed Hossein: Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002. - Nasr, Seyyed Hossein: Tradicionalni islam u modernom svijetu, El-Kalem, Sarajevo,

1994. - Silajdi, Adnan: Muslimani u traganju za identitetom, FIN/El-Kalem, Sarajevo, 2006. - Kari, Enes (pripredio), Ljudska prava u kontekstu islamsko-zapadne debate - Hodi, Devad: Religija i znanost u bioetikom kljuu, Vrijeme, Zenica, 2012. - Ayad, Amira: Zdravlje tijela i due va vodi ka cjelovitom zdravlju kroz islamska

uenja, Ilum.d.o.o., 2012. - Ruqayyah Waris Maqsood, Vodi za muslimanski brak, ivinice: Selsebil, 2003. - Paali-Kreso, Adila: Koordinate obiteljskog odgoja, Sarajevo, Je, 2004. - Gone, . (1998): Obrazovanje i mediji, Clio, Beograd. - Delors, J. i drugi (1998), Uenje blago u nama, Educa, Zagreb. - Canvez, P.(1999), Odgojiti graanina, Durieux, Zagreb. - Legrand, L. (1995): Moralna izobrazba, Educa, Zagreb. - Peroti, A. (1995): Interkulturalni odgoj i obrazovanje, Educa, Zagreb.

9

Modul: Religija i pojedinac u vremenu postmoderne svjetovnosti

Godina: V

Semestar: IX


Sati: 2 + 1

ECTS: 6


Nastavnik: Dr. Aid Smaji, docent

Sadraj modula: Ovaj kolegij tematizira duhovno-psiholoka i drutvena znaenja i potencijale

religioznosti u vremenu postmoderne svjetovnosti i individualizma, ali i izazove s kojima se

religiozni pojedinac suoava u svjetovnom okruenju i razliitim drutvenim kontekstima.

Ciljevi modula: Upoznati studente sa socijalno-psiholokim znaenjima individualne religije i

duhovnosti u specifinim uvjetima postmodernog okruenja.


Obaveze studenta: Priprema i redovno pohaanje nastave, pravovremena izrada eseja, itanje

primarne literature (obavezno) i sekundarne literature (optimalno), te polaganje zavrnog ispita.

Nain ocjenjivanja i rezultati: Esej 20%, test 30% i zavrni ispit 50%.


1. sedmica: Osnovne znaajke postmodernog ambijenta individualne religioznosti S postmodernizmom kulturno-idejni ambijent religioznog pojedinca se znaajno izmijenio. Globalna ekonomija i savremeni politiki sistemi, kao i moderna nauka iznevjerili su oekivanja ovjeka u momentu gotovo trijumfalne pobjede line percepcije i subjektivnog doivljaja individualizma nad objektivnim standardima u deindividualizirajuem ozraju sve urbanijeg okruenja. Cilj ovog temata je predstaviti postmoderni kulturno-povijesni background u svjetlu

10

kojeg dolazi do (re)aktiviranja i realizacije duhovnosti religioznog pojedinca, njenih razliitih formi i psiholoko-drutvenih potencijala. 2. sedmica: Psiholoka potka postmoderne religioznosti Paralelno s povijesno-kulturnom, svaki fenomen ima svoju i subjektivno-psiholoku potku koja je sadrana u potrebama i motivima odnosno subjektivnom doivljaju svakog, pa i religioznog, pojedinca ukljuujui osjeaj deindividualizacije, intrapsihike i drutvene otuenosti, egzistencijalne anksioznosti, depresivnosti, kognitivnog relativizma i beznaa. Shodno tome, ovim se tematom eli sagledati psiholoka potka postmoderne religioznosti u skladu s kojom pojedinac prilazi religiji i duhovnom iz nje crpi te u konanici religiozno iskustvo pretae u jedan specifian obrazac. 3. sedmica: Savremeni ovjek izmeu vjerovanja bez pripadanja i pripadanja bez vjerovanja U skladu s kulturno-povijesnom ali i subjektivnom potkom religioznog osvjedoenja u vremenu naglaene svjetovnosti i individualizma, implicitna religioznost unutar ove specifine kulturno-psiholoke dijalektike poprima razliite forme (npr. vjerovanje bez pripadanja, pripadanje bez vjerovanja, difuzna religioznost, religijska indiferentnost i sl.) koje kao takva predstavljaju osnovu i polazite religioznog pojedinca za njegov iskorak u, uslovno kazano, druge sfere drutvenog ivota ali i duhovno-psiholoki softver uz iju pomo crpi iz duhovnog u momentima svoje psiholoke potrebitosti. Cilj ovog temata je sagledati forme postmoderne religioznosti u smislu njene centralnosti u identitetu i linosti pojedinca te (ne)prisustva solidnog psiholoko-drutvenog potencijaliteta u vremenu kada ovjek i drutvo u duhovnom trai podrku za svoje mentalno-psiholoko blagostanje odnosno kulturno-civilizacijske projekte. 4. sedmica: Duhovni kapital naspram autentine religiozne samoaktualizacije pojedinca U momentu kada savremeni ovjek i drutvo priznaju nemo pred izazovima ivota i sve otvorenije trae podrku i utoite u duhovnosti, prepoznatljiva su barem dva pristupa u nainu na koji se eli eksploatisati duhovni potencijal: a) na nain duhovnog kapitala, b) u smislu autentine religiozne samoaktualizacije pojedinca. Cilj temata je izloiti spomenute principe eksploatacije duhovnosti u njihovoj slinosti i razliitosti. 5. sedmica: Religiozni pojedinac u vremenu krize seksualnog/spolnog identiteta Tokom posljednjeg stoljea odnos zapadnog drutva spram netradicionalnih spolnih orijentacija doivio je paradoksalan zaokret. Od okruenja koje je u tom smislu njegovalo tradicionalne religijske vrijednosti u kojem je uivao privilegovan status vjerskog puritanca, religiozni

11

pojedinac je etiketiran zadrtim homofobinim fanatikom koji lijek za svoje iracionalne strahove i osjeaj nelagode treba traiti u za to specijaliziranim psihoterapijskim seansama. Kako bi se odredio naspram netradicionalnih spolnih orijentacija religiozni pojedinac se naao pod pritiskom da (re)definira i svoj spolni identitet ali i odnos referentnog religijskog svjetonazora naspram postmodernog razumijevanja spolnosti. U okviru temata eli se prikazati povijesni razvoj ovog zaokreta, analizirati spregu nauke i propagande u tu svrhu te dileme s kojima se suoava religiozni pojedinac. 6. sedmica: Duhovnost u poslovnom okruenju Religiozni pojedinac neminovno je prisutan u poslovnom okruenju gdje njegova duhovnost dobiva na posebnom znaenju u kontekstu izgradnje organizacijskog integriteta, kulture javne odgovornosti, menadmenta ljudskih potencijala ali i na nain da postaje izazovom za pobornike zatite ljudskih prava. Cilj ovog temata je izloiti mogunosti i izazove s kojima se religiozni pojedinac susree u svom poslovnom okruenju. 7. sedmica: Religiozni pojedinac u modernom sistemu obrazovanja Vjera je u posljednjih nekoliko decenija znaajno osnaila svoje prisustvo u obrazovnim ustanovama, a dananji uenik i student je mnogo vie nego prije upoznat s kulturno-civilizacijskim znaenjima za njeg referentnog religijskog svjetonazora, pri emu mu se kroz moderni sistem obrazovanja esto nude njegovoj vjeri suprotstavljene ideje i uenja. Psihologija danas u svijetu, naprimjer, vai za najsekulariziraniji odsjek drutvenih nauka i kao takva doslovno predstavlja izazov kako za religiozne studente tako i za produhovljene nastavnike. Analiza ove vrste izazova te naina na koji se religiozni studenti i nastavnici suoavaju s diskrepancama izmeu moderne nauke i vlastitog religijskog uvjerenja, rjeavaju iz toga proisteklu kognitivnu disonancu ciljevi su ovog temata. 8. sedmica: Rekapitulacija/Test 9. Religioznost i drutvena odgovornost Vjerom motiviran aktivizam dananjeg pojedinca u razliitim segmentima drutvenog ivota jedna je od injenica nae svakodnevnice. I dok zapadna akademska zajednica priziva drutvenu odgovornost religioznog pojedinca, ak i u smislu njegovog aktivnog insistiranja na javnoj odgovornosti vlasti, kod nas ovakva vrsta angairanosti religioznog sentimenta u iroj naunoj javnosti prolazi neopaeno, a u izvjesnim okolnostima nailazi na osudu i senzacionalistiko izvjetavanje medija. Cilj temata je analizirati ovu vrstu drutvene angairanosti religioznog sentimenta i pojedinca u 21. stoljeu.

12

10. sedmica: Uloga individualne religije u tranzicijskoj pravdi i procesu pomirenja I u svijetu i kod nas, gross-root level pristup ili pristup meureligijskom dijalogu i pomirenju s mikro nivoa sve vie preuzima mjesto institucionalnih susreta predstavnika vjerskih zajednica to ustvari tematizira ulogu religioznog sentimenta pojedinca u procesu njegova svakodnevnog susretanja s drugim i drugaijim. U okviru ove teme eli se izloiti prednosti i specifinosti ovog pristupa, ali i prepreke koje onemoguavaju optimalan angaman duhovnosti pojedinca u kontekstu razgradnje postojeih stereotipa i predrasuda odnosno izgradnje meureligijske i, openito, meugrupne tolerancije i suivota. 11. sedmica: Musliman pred izazovima islamofobije: psiho-socijalni aspekti Iako se o islamofobiji obino govori kao o iracionalnom i pretjeranom strahu od svega to ima islamski predznak, njen konani objekt i akter jeste ivi pojedinac, musliman i muslimanka, linost u specifinom drutvenom okruenju. U konanici, pojedinac iznosi psihiki teret ove vrste predrasuda i negativnog stava to ima svoje psiho-socijalne implikacije i znaenja koja elimo sagledati u okviru ovog temata. 12. sedmica: Duhovnost i psiholoka rezilijentnost Moderna nauka ve dui vremenski period trai arobni eliksir sree koji e ovrsnuti volju savremenog ovjeka pred izazovima neizvjesne i nekada teke svakodnevnice. Nakon to je poznati vicarski psihoterapeut Karl Jung izrekao svoju danas nadaleko poznatu sentencu da nije imao klijenta koji u sferi duhovnog i religijskog u konanici nije naao rjeenje za svoje sumnje i nedoumice, faktor psihike rezilijentnosti, otpornosti i sree sve se vie trai u duhovnosti. Cilj ovog temata je sagledati duhovno-psiholoke mehanizme preko kojih subjektivni doivljaj svetog pozitivno djeluje na rezilijentnost ovjekove volje. 13. sedmica: Psihoterapijska znaenja i izazovi individualne religije Povratak savremenog ovjeka religiji i spoznaja moguih psihoterapijskih potencijala religioznosti neminovno je nametnula pitanje naina na koji je psihoterapijski potencijal individualne religije mogue uprisustviti u do tada krajnje sekulariziranoj psihoterapijskoj praksi. Pored toga, uz strunost i profesionalnost od dananjih medicinskih strunjaka sve se vie zahtijeva emocionalni i duhovni senzibilitet u kontekstu rada s pacijentima. U oba sluaja, psihoterapeuta u njegovoj funkciji svjetovnog svetenika pred kojim krhi ovjek izlae svoje sumnje, strahove i patnje svake vrste, ali medicinskog eksperta, religioznost namee mogunosti i izazove koje elimo sagledati u okviru ovog temata.

13

14. sedmica: Religiozni pojedinac u vremenu ideolokog marketinga i vjerskog prozelitizma Stoljee u kojem ivimo neki autori s pravom nazivaju vremenom borbe za due, mislei pri tome na razliite ideoloke pokrete i vjerske sljedbe u njihovom meusobnom natjecanju da snagom komunikacijskih tehnologija i agresivnim pristupom privuku panju i pridobiju odanost pojedinca u vremenu naglaenog individualizma i prebukiranog idejnog trita. Jedinstveni in preobraenja u kontekstu prezasienog idejnog trita poprima znaenje ne samo prihvatanja drugog religijskog svjetonazora i povratka vlastitoj religijskoj tradiciji nego i posveenosti ideji i stilu ivota. Cilj temata je sagledati psiho-socijalnu uvjetovanost i posljedice ovog ina. 15. sedmica: Rekapitualcija svih tema Literatura

- Alibai, Ahmet, prir., Islamofobija: pojam, pojava, prevencija, Sarajevo, CNS, 2013 (u pripremi).

- Appleby, R. Scott. The Ambivalence of the Sacred: Religion, Violence and Reconciliation. New York: Rowman i Littlefield Publishers, 2000.

- Arti, M. Transformacija tradicionalnih religijskih identiteta. Nova prisutnost, 6 (2008), str. 85-105.

- Badri, Malik. The AIDS Crisis: A Natural Product of Modernity's Sexual Revolution. Kuala Lumpur: Medeena Books, 2000.

- Berger, P. i Hefner, R. Spiritual Capital in Comparative Perspective. http://www.spiritualcapitalresearchprogram.com/pdf/Berger.pdf.

- Bilajbegovi, Zaim. Vracanje izgubljene radosti ivljenja : 72 dana sa neuropsihijatrijom u ordinaciji. Sarajevo: Connectum, 2011.

- Demerath, N.J., Hall D. Peter, Schmitt, Terry and Williams, H. Rhys (Ured.). Sacred Companies: Organizational Aspects of Religion and Religious Aspects of Organizations. New York: Ofxord University Press, 1998.

- Gehlen, Arnold: Dua u tehnikom dobu: Socijalnopsiholoki problemi u industrijskom drutvu. Zagreb: Agm, 2004.

- Korac-Kakabadse, Nada. Spirituality, leadership, work and organizations. Journal of Managarial Psychology. Vol. 17 (2002).

- Kuburi, Zorica i Sremac, Sran, Ur., Konverzija i kontekst: Teorijski, metodoloki i praktini pristupi religijskoj konverziji, Centar za empirijska istraivanja religije, Novi Sad, 2009.

- Lakhdar, Mounia et al., Conversion to Islam among French Adolescents and Adults: A Systematic Inventory of Motives, The International Journal for the psychology of Religion, 17 (1), str. 1-15.

- Miller William R. (Ur.). Integrating Spirituality into Treatment. Washington DC, 1999. - Pargament, K.I. Of means and ends: religion and the search for significance. The

International Journal for the Psychology of Religion. 2 (1992), str. 201-229. - Rambo, Lewis. The Psychology of Religious Conversion.

http://www.religiousfreedom.com/conference/Germany/rambo.htm

14

- Riesebrodt, M. Secularization and the global resurgence of religion. Rad prezentiran na konferenciji o The Comparative Social Analysis odranoj na Univerzitetu u Kaliforniji 9. marta, 2000. Dostupan na http://www.svabhinava.org 15 septembra, 2007.

- Silajdi, Adnan, Muslimani u traganju za identitetom, Sarajevo, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i El-Kalem, 2006.

- Smaji, Aid, Psiho-socijalni aspekti religioznosti kao determinante meunacionalne tolerancije (neobjavljena doktorska disertacija), Sarajevo, Filozofski fakultet, 2010.

15

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

Univerzitet u Sarajevu

Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Katedra za Islamsku predaju

Silabus Predmet: Tradicijska komunikologija Godina studija: V

Semestar: IX

Odsjek: Odsjek za islamsku vjeronauku i religijski odgoj

Sati: 2+1

ECTS: 4


Nastavnik: Prof. dr. Zuhdija Hasanovi

Sadraj modula: Unutar ovog modula studenti e se upoznati s fenomenom tradicije u statinom i dinaminom znaenju kao i osnovnim pojmovima komunikologije (tradicionalna i moderna komunikacija, verbalna, neverbalna, diferencijacija komunikacijskih okvira..). Fokus je na autentinim izvorima islamske dinamine tradicije, Kur'anu i sunnetu, te se tretiraju elementi islamskog komunikativnog identiteta. Predavanjima su obuhvaeni najznaajniji aspekti komunikacijskih okvira: interpersonalni, intrapersonalni, porodini, edukacijski, odgojni, javna komunikacija, misijska komunikacija, komunikacija u kriznim situacijama i rjeavanje konflikata...

Ciljevi modula su da:

studenti budu upoznati s komunikologijom i temeljnim naelima dinamine tradicijske komunikacije islamskog identiteta

osposobiti studente, na teorijskoj i praktinoj razini, za komunikaciju usklaenu s islamskim identitetom u preciziranim oblastima

Oblik nastave: 2 sata predavanja, jedan sat vjebi Obaveze studenta: Ispunjavanje elemenata kontinuiranog praenja nastave uz planirane provjere znanja, empirijsko istraivanje i praktine vjebe. Pored redovnog pohaanja nastave studenti/studentice e imati obaveze pripreme za nastavu, pravovremene izrade i odbrane eseja, poduzimanje istraivanja i prezentacija praktinih vjebi, izrade testa, itanja obavezne i dopunske literature i polaganje zavrnog ispita.

Nain ocjenjivanja i rezultati: Esej ini 15%, test 15%, praktini zadatak 15%, a zavrni ispit 55% ocjene. Za prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja.

16

Plan modula po sedmicama: 1. Komunikologija, komunikacija, tradicija i vjerski identitet

Openito o komunikaciji i tradiciji, dinaminost i statinost identiteta, izvori identiteta u uenju islama. Objava kao forma komunikacije, Sunnet - teorijske i aplikacijske dimenzije, pozicija Sire u kontekstu islamske tradicijske komunikologije.

2. Religija, kultura i civilizacija u komunikaciji, povijesni i savremeni prikazi, sistemi vrijednosti i referentni okviri Fenomen religije kao sistema vrijednosti, kulture i civilizacije kao manifestacija pogleda na svijet izmeu savremenih i povijesnih intelektualnih gibanja, te komunikabilnosti religijskih identiteta i formiranju kulture i izgradnji civilizacije. Referenti okvir sunnetske komunikologije kao integralni dio islamskog identiteta i pretpostavka ostvarivanja islamskih vrijednosti u vremenu i prostoru

3. Intrapersonalna komunikacija u tradicijskoj komunikologiji Duhovnost pojedinca i psiholoki procesi formiranja odnosa prema svetom, srana budnost, sjeanje i obraanje kao polazini intrapersonalni procesi, a u konanici percepcija i stav o religijskom identitetu. Vrela tradicijske komunikologije i principi, norme i etika svekolike intrapersonalne komunikacije.

4. Islamski identitet i interpersonalna komunikacija kroz povijest i u savremenom dobu Komunikacija u uenju islama, vrelima islamskog uenja i konstitutivni elementi komunikatibilnog islamskog identiteta. Sunnet kao polazite islamske etike komunikacije, edeba i ahlaka, povijesni pregled tradicijske komunikacije prvih generacija i muslimanskih povijesnih odgovora na izazove konteksta. Muslimanska komunikacija u savremenom dobu.

5. Strukturalni pregled teksta Kur'ana i hadisa u komunikolokom kontekstu Centralne teme kur'ansko-hadiskih tekstova, komunikacija kao imperativ i mogunost, ljudska interakcija kroz prizmu dinamine vjerske tradicije.

6. Porodina komunikacija, sunnetski modusi utemeljenja porodice, uloga i zadataka

lanova porodice Ope smjernice referentnih okvira u formiranju porodice, tradicijske vrijednosti i komunikoloki okviri, odnosi u porodici i znaaj poznavanja komunikolokih aspekata ivotopisa Muhammeda, a.s. (sire) u kontekstu branog, porodinog i familijarnog ivota.

17

7. Obrazovanje i odgoj u tradicijskoj komunikaciji, pedagoke i edukativne metode sunneta Sinteza odgoja i obrazovanja u tradicijskoj komunikaciji, metode i modusi prenoenja znanja, vjetina i vrijednosti u okviru sunnetskih obrazaca i povijesnih aplikacija muslimana.

8. Javna komunikacija, poruka, medijum i mediji u tradicijskoj komunikaciji Islamska etika komunikacije artikulirana u tradicijskoj komunikaciji, karakteristike poruke i sredstava prenoenja poruke. Odnosi sa javnou kao elementarno polazite kredibiliteta.

9. Krizne situacije i rjeavanje konflikata u svjetlu tradicijske komunikologije Krizne situacije i rjeavanje konflikata kroz sunnetske modele, pristupi definiranju problema i pronalaenju uzroka smetnji u komunikaciji. Autoritet izmeu formalnog i sutinskog i uloga sistema vrijednosti kao referentnog okvira za uspjene drutvene procese.

10. Rekapitulacija / Test 11. Komunikoloki aktivizam, liderstvo kroz komunikaciju i strateko planiranje

Drutvena odgovornost i aktivizam u islamskom vjerskom identitetu, liderstvo kroz prizmu tradicijske komunikacije i strateko planiranje komunikacije.

12. Komunikacijske prepreke, organizacijska komunikacija i komunikacija kao

organizacija Konvencionalni i savremeni pristupi organizacijske komunikacije i komunikacije kao organizacije. Prepreke u komunikaciji i modusi tradicijskog komunikativnog diskursa u otklanjanju istih. Konstitutivni pogled na komunikaciju i sunnetski pristup manifestacije islamskog identiteta u komunikaciji.

13. Misija u okvirima tradicijske komunikologije

Djelatnici u muslimanskoj zajednici, imam, hatib i muallim u savremenom komunikacijskom kontekstu, kredibilitet, emocionalna inteligencija i komunikacija. Pripadnost zajednici i odgovornosti lanova zajednice islamskog komunikatibilnog identiteta.

14. Tradicijska komunikacija izmeu formalizma i esencijalizma, osvrt na savremene religijom inspirirane pokrete i njihove komunikoloke diskurse Autentine vrijednosti tradicijske komunikacije i komparacija sa savremenim tumaenjima islamskog identiteta. Osvrt na razliite pokrete i duhovne kole lokalnog i regionalnog karaktera. Institucionalni odgovori na izazove otvorenosti medijskog i javnog prostora za tumaenje islama.

15. Rekapitulacija svih tema.

18

Literatura: Obavezna

Hasanovi Zuhdija, Percepcije sunneta, El-Kalem i CNS, Sarajevo, 2012. Nuhi Muhamed, Komuniciranje od peinskog ovjeka do interneta, Fakultet politikih nauka

Sarajevo; Sarajevo, 2000. Silajdi Adnan, Muslimani u traganju za identitetom, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i El-

Kalem izdavaki centar Rijaseta Islamske zajednice u BiH, Sarajevo, 2006

Dopunska Bekkar Abdulkerim, El-Mutehhadis en-nadih, Rijad, 2011. Bellenger Lionel, Umijee komuniciranja, Svjetlost, Sarajevo, 1991. Fejzi Fahira, Medijska globalizacija svijeta, Promocult, Sarajevo, 2004. , Medijska kultura u BiH, Connectum, Sarajevo 2009. , Uvod u teoriju informacija, Promocult, Sarajevo, 2008. Gazali (El-) Ebu Hamid, Oivljavanje vjerskih znanosti, Bookline, Sarajevo, 2004. Gazali (El-) Muhammed, Poslanikova praksa u dovi i zikru, Bookline, Sarajevo, BiH; 2008. , Me'a Allah, dirasa fid-dawa, Dar el-kalem, Damask, 2002. Hava Seid, Na duhovni odgoj, Behrambegova medresa, Tuzla, 2003. Karadavi (El-) Jusuf, Kulturna naobrazba daije, (prijevod s arapskog: Sulejman Topoljak),KPD

"Svjetlost", Konjic, 2000.

Kari Enes, TumaenjeKur'anaiideologijeXX stoljea, Bemust, Sarajevo. Kurdi efik, Pedagogija Muhammeda, a.s., Islamski pedagoki fakultet, Zenica. Lucac Stephen, The art of public speaking, MCGRAW-HILL Higher Education, 2011. Mandi Tijana, Komunikologija, psihologija komunikacije, Clio, Beograd, 2003. Nasr Seyyed Hossein, Tradicionalni islam u modernom svijetu, Sarajevo, 1994. Silajdi Adnan, Kriza religijskog identiteta u dananjem svijetu, Fakultet islamskih nauka,

Sarajevo, 2004. Suvejdan (Es-)TarikMuhammed, Kako izgraditi lidera, Progress centar, Travnik, 2013. Tomi Zorica, Komunikologija, Filoloki fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd.

19

Modul: Kreativnost u nastavi vjeronauke

Godina studija: V

Semestar: IX


Sati: 2+1

ECTS: 6


Nastavnik: Dr. Mujo Slatina, redovni profesor; mr. Dina Sijamhodi-Nadarevi, vii

asistent

Sadraj modula: Predmet je koncipiran na nain da studentima prui osnovna teorijska saznanja

o kreativnosti i mogunostima pripreme i realiziranja kreativne vjeronaune nastave. Osim toga,

sadraj e modula studente upoznati s islamskom perspektivom poticanja kreativnosti i

inventivnosti kroz analizu kur'anskih rijei koje pozivaju ljude da misle kreativno, kroz stilove

razmiljanja u Kur'anu, s ulogom idtihada u poticanju kreativnosti, s doprinosom islamske

civilizacije ljudskoj civilizaciji putem kreativnih i inventivnih dostignua u nauci, umjetnosti i

drugim oblastima.

Ciljevi modula: Poticanje kreativnosti studenata kao buduih vjerouitelja u osmiljavanju i

provoenju nastave koja potie kreativnost uenika. Osposobljavanje studenata u izradi

nastavnih priprema i materijala koji potiu kreativnost uenika, primjeni kreativnih nastavnih

strategija, sredstava i pomagala, kreativne didaktiko-metodike aparature, primjeni kreativnih

modela nastave.


Obaveze studenta: Priprema i redovno pohaanje nastave, sudjelovanje u radionicama ija je

svrha poticanje kreativnosti, izrada portfolija tokom nastave, nastavnih priprema, itanje

primarne literature (obavezno) i sekundarne literature (optimalno), te polaganje zavrnog ispita.

20

Nain ocjenjivanja i rezultati: Portfolij 20%, test 30%, a zavrni ispit 50% konane ocjene. Za

prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja.


1. sedmica: Temeljni pojmovi (kreativnost, stvaralatvo, inovativnost, autonomija, divergentno miljenje, fluentnost, originalnost, fleksibilnost, elaborativnost, refleksivni praktiar, akcijsko uenje).

2. sedmica: Kreativno razmiljanje: islamska perspektiva (analiza kur'anskih rijei koje pozivaju ljude da misle kreativno tafakkur, idrak, fiqh, tanaqqul, tadhakkur i druge; stilovi razmiljanja u Kur'anu znatieljno (Musa, a.s., i h. Hidr; Ibrahim, a.s., i pitanje oivljavanja...), hipotetiko, racionalno, kontemplativno, emocionalno, kritiko...; uloga idtihada u poticanju kreativnosti).

3. sedmica: Invencije i kreativnost muslimana u razliitim naunim oblastima i umjetnosti.

4. sedmica: Drutveni i individualni aspekt kreativnosti i stvaralatva (kulturne i povijesne razlike u odnosu prema kreativnosti i stvaralatvu; karakteristike i znaaj kreativnih pojedinaca).

5. sedmica: Teorije kreativnosti (kreativnost u okviru razliitih teorija; definicije kreativnosti; stvaralaki proces; odnos inteligencije i kreativnosti; motivacija i kreativnost).

6. sedmica: Utjecaj aktivnog uenja u visokokolskoj nastavi na razvoj kreativnosti buduih vjerouitelja.

7. sedmica: Kreativnost u osposobljavanju buduih vjerouitelja i osobine linosti bitne za kreativnost.

8. sedmica: Kreativni modeli u vjeronaunoj nastavi ( kreativno-stvaralaki model, projektna nastava i kreativnost, probemsko-istraivaki, recepcijsko-estetiki, esejistiko-sintetiki, egzemplarni, multimedijsko-vieizvorni, knjievno-umjetniki).

9. sedmica: Primjena kreativnih nastavnih strategija u nastavi vjeronauke (lutkarske igre u nastavi, mape uma, multimedija, demonstracije, oluja ideja, provokacija...).

10. sedmica: Radionica kreativnost u vjerskoj nastavi. 11. sedmica: Kreativni postupci u planiranju i izradi nastavne pripreme za as

vjeronauke. 12. sedmica: Kreativna didaktiko-metodika aparatura u nastavi vjeronauke (kreativna

nastavna pitanja i zadaci za uenike, ilustracije, slikovnice, prie za djecu...).

13. sedmica: Kreativna upotreba vjeronaunog udbenika. 14. sedmica: Poticanje kreativnosti uenika (nastavno okruenje koje njeguje

kreativnost u vjeronauci, imaginacija i mata uenika, tehnike za poticanje kreativnosti uenika, kreativnost i humor...).

21

15. sedmica: Prepoznavanje i evaluacija kreativnosti (procjena kreativnosti procesa; procjena kreativnosti osobe; procjena i ocjena kreativnog rada; procjena kreativnosti ponaanja).

Literatura

- Bognar, Ladislav, Whitehead, Jack, Bognar, Branko, Munk, Kreimir i Peri Kraljik, Mira (ur.) (2009). Poticanje stvaralatva u odgoju i obrazovanju: Knjiga radova Prirunik za sadanje i budue uiteljice i uitelje. Zagreb: Profil international.

- Cvetkovi-Lay, Jasna, i Vid Pejak (2004). Moe i drukije: prirunik s vjebama za poticanje kreativnog miljenja. Zagreb: Alinea - Centar za poticanje darovitosti djeteta Bistri.

- Grupa autora (2000). Arapsko-islamski utjecaj na evropsku renesansu. FIN, Sarajevo.

- http://www.1001inventions.com/ - Discover the Muslim Heritage in our world;

- Jamal Badi Thinking terminologies from Qur'anic perspective and their impact on human intellectual development. Int. J. Arab Culture, Management and Sustainable Development, Vol. 2, No. 1, 2011 41 Copyright 2011 Inderscience Enterprises, Ltd

- Jamal Badi and Mustapha Tajdin, Creative Thinking: An Islamic Perspective .Kuala Lumpur: International Islamic University Malaysia, 2004. 248 pages

- Sria, Velimir (1994). Upravljanje kreativnou. Zagreb: kolska knjiga. - Stevanovi, Marko (2000). Modeli kreativne nastave. R&S, Tuzla.

- Tan, Ai-Girl (ur.) (2007). Creativity: A handbook for teachers. New Jersey, London, Singapore, Beijing, Shanghai, Hong Kong, Taipei, Chennai: World Scientific Publishing Co. Pte. Ltd.

- Treffinger, Donald J., Young, Grover C., Selby, Edwin C., Shepardson, Cindy (2002). Assessing creativity: A guide for educators. Sarasota/Florida: Center for Creative Learning.

- VanGundy, Arthur B. (2005). 101 activities for teaching creativity and problem solving. San Francisco: Pfeiffer, A Wiley Imprint.

22

Modul: Nauno-istraivaki rad

Godina: V

Semestar: X


Sati: 2 + 2

ECTS: 5


Nastavnik: Dr. Mujo Slatina, redovni profesor

Sadraj modula: Svrha i ciljevi znanosti i znastvenih istraivanja; Epistemoloke osnove

pedagogijskih istraivanja; Znanstvena komunikacija; Znanstveni asopisi; Elektroniki asopisi;

Vrste znanstvenih istraivanja (Idiografska i nometetika istraivanja; Longitudinalna i

transverzalna istraivanja; Kvantitativna i kvalitativna istraivanja; Razvojna i akcijska

istraivanja; Etnografska istraivanja; Fokus grupe, Case study, Metoda SWOT analize za

strateko planiranje; Metaanaliza); Identificiranje problema istraivanja; Pretraivanje i izbor

radova (npr. pomou bibliografskih baza PsychINFO, MEDLINE, EBSCO i dr.). Odabir i

pregled izvora; Metaanaliza i njene faze; Utvrivanje cilja i odabir metoda; Kategorizacija

znanstvenih radova; Pisanje i pravila pisanja strunog i znanstvenog rada; Citiranje; Dijelovi i

struktura pisanog rada (SIMRAD: Summary (rezime), Introduction (uvod), Methods (metode),

Results (rezultati), Analysis (analiza) I Discussion. Svrsishodna upotreba pomagala pri

predstavljanju istraivakih radova (npr. Power Point, multimedijalne prezentacije). Izrada

magistarskog rada. Znaaj i smisao mjerenja u odgoju i obrazovanju; Mjerenje i mjerni

instrumenti; Metod prezentiranja naunih rezultata (sreivanje, obrada, analiza, interpretacija

podataka, izvoenje zakljuka i primjena rezultata istraivanja);

23

Ciljevi modula: Cilj ovog nastavnog predmeta je osposobiti studente za samostalno istraivanje,

prouavanje pedagokih pojava i objavljivanje radova. Studenti e se uvesti u probleme mjerenja

u odgoju i obrazovanju i osposobiti da konstruiraju razliite mjerne instrumente. Studenti e

produbiti znanja iz kvalitativne i kvantitativne istraivake metodologije. Moi e napraviti nacrt

istraivanja koji se temelji na kvalitativnoj i kvantitativnoj metodologiji.

Oblik nastave: predavanja, vjebe, individualni i grupni projekti

Obaveze studenta: Priprema i redovno pohaanje nastave, pravovremena izrada i predaja pilot-

istraivanja, izrada testa, itanje primarne literature (obavezno) i sekundarne literature

(optimalno), te polaganje zavrnog ispita.

Nain provjere znanja: Ocjena aktivnosti na predavanjima i vjebama (kontinuirano praenje

rada); kolokvij pismeni i usmeni oblici provjeravanja u procesu nastave; ocjena izraenog

idejnog projekta i ocjena odbrane; ocjena izraenih mjernih instrumenta (test znanja, upitnik,

skaler, ek-lista, inventar interesovanja, skala stavova i sl.); pismeni ispit (ZOT zadaci

objektivnog tipa); sumiranje postignutih rezultata: samoocjenjivanje i meusobno ocjenjivanje.


1. sedmica: Svrha i ciljevi znanosti i znanstvenih istraivanja. 2. sedmica: Epistemoloke osnove pedagogijskih istraivanja. 3. sedmica: Znanstvena komunikacija; Znanstveni asopisi; Elektroniki asopisi; 4. sedmica: Vrste znanstvenih istraivanja (Idiografska i nometetika istraivanja; Longitudinalna i transverzalna istraivanja; Kvantitativna i kvalitativna istraivanja; Razvojna i akcijska istraivanja; Etnografska istraivanja; Fokus grupe, Case study, Metoda SWOT analize za strateko planiranje; Metanaliza).

5. sedmica: Vrste znanstvenih istraivanja (Idiografska i nometetika istraivanja; Longitudinalna i transverzalna istraivanja; Kvantitativna i kvalitativna istraivanja; Razvojna i akcijska istraivanja; Etnografska istraivanja; Fokus grupe, Case study, Metoda SWOT analize za strateko planiranje; Metaanaliza).

6. sedmica: Vrste znanstvenih istraivanja (Idiografska i nometetika istraivanja; Longitudinalna i transverzalna istraivanja; Kvantitativna i kvalitativna istraivanja; Razvojna i akcijska istraivanja; Etnografska istraivanja;

Fokus grupe, Case study, Metoda SWOT analize za strateko planiranje; Metanaliza).

7. sedmica: Znaaj i smisao mjerenja u odgoju i obrazovanju; Mjerenje i mjerni instrumenti.

24

8. sedmica: Izrada idejnog projekta. 9. sedmica: Metod prezentiranja naunih rezultata (sreivnje, obrada, analiza, interpretacija podataka, izvoenje zakljuka i primjena rezultata istraivanja).

10. sedmica: Dijelovi i struktura pisanog rada (SIMRAD: Summary (rezime), Introduction (uvod), Methods (metode), Results (rezultati), Analysis (analiza) I Discussion.

11. sedmica: Pisanje i pravila pisanja strunog i znanstvenog rada. 12. sedmica: Svrsishodna upotreba pomagala pri predstavljanju istraivakih radova (npr. Power Point, multimedijalne prezentacije). Izrada magistarskog rada. 13. sedmica: Kategorizacija znanstvenih radova. 14. sedmica: Etika istraivanja i citiranje. 15. sedmica: Javna prezentacija i odbrana preliminarnog istraivanja (substrata) magistarskog rada.

Literatura

Obavezna:

- Mejovek, M. (2003), Uvod u metode znanstvenog istraivanja, Zagreb, Jastrebarsko: Naklada Slap.

- Vujevi, Miroslav (2000. i kasnija izdanja): Uvoenje u znanstveni rad, Zagreb, kolska knjiga.

- Supek, Rudi (1968. i kasnija izdanja): Ispitivanje javnog mnijenja, Zagreb, Naprijed. - ami, M. (2006), Kako nastaje nauno djelo, Sarajevo. - Silobri, V. (2003), Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, Zagreb,

Medicinska knjiga.

Sekundarna:

- Halmi: A.(1996.): Kvalitativna metodologija u drutvenim znanostima. Zagreb: Pravni fakultet - Studijski centar socijalnog rada.

- Halmi, A. (1999) Temelji kvantitativne analize u drutvenim znanostima. Zagreb: Alinea. - Bogdan, R., Biklen, S.K. (1992), Qualitative Research for Education, Allyn an Bacon,

Boston. - Fajgelj, S. (2004) Metode istraivanja ponaanja, Beograd. Centar za primenjenu

psihologiju. - Gai, M (2001), Pisanje i objavljivanje znanstvenih i strunih radova, Zagreb. - Cohen, L., Manion, L. (1997). Research methods in education. London, New York:

Routledge.

25

Modul: Akademsko pisanje

Godina: V

Semestar: X


Sati: 2 + 1

ECTS: 5



Sadraj modula:

Posredstvom sadraja i metoda kolegija Akademsko pisanje studenti e razviti senzibilitet prema

lingvistikoj razini znanstvene epistemologije, prema kojoj govor i pisana rije uvijek trebaju

izricati znanstveno artikuliranu spoznaju ukoliko ne ele ostati retorikim govorom. Posredujui

sadraji su transferzalni razum (Wofgang Welsch) kao mogunost ukljuenja razliitih

diskursa u akademski tekst, esej kao najee zadavana akademska pisana forma, utemeljenja i

referenciranja u akademskom tekstu. Posredujua metoda jesu studentski uradci kolektirani u

mapu kolegija.

Ciljevi modula:

- sticanje temeljnih uvida u zakonomjernosti akademskog pisanja;

- ovladavanje kompetentnou kreiranja projekta magistarskih teza (aspekt akademske i

metodoloke forme).




26

Nain ocjenjivanja i rezultati: 50% projekat magistarskih teza (pisana forma), 50%

interpretacija elemenata projekta proizalih iz ovih kolegija, te iz metodologije znanstvenih

istraivanja. Za prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja.


1. sedmica: Lingvistika razina znanstvene epistemologije: preplitanje epistemolokihrazina, povijesne, filozofske, empirijske i lingvistike.

2. sedmica: Welschov koncept transferzalnog razuma: prilog postmodernomsenzibilitetu u strunom i znanstvenom pisanom tekstu, epistemoloki kredibilna mogunost u akademskom tekstu proimanja diskursa.

3. sedmica: Esej kao znanstveno-struna forma: principi nastajanja eseja: studenti euoiti vanost pravilnog esejskog konstruiranja shodno injenici da esej nastoji ubijediti itaoca u ideju baziranu na argumentima. U tu svrhu, studenti e proi kroz osnovne korake konstruiranja eseja, od faze poetka pisanja (definiranja kljunih rijei, definiranja poetnih pitanja i analize zadatka, konstrukcije inicijalnog plana eseja) faze istraivanja teme (istraivanje literature, autori koji se bave tom tematikom, biljeenje napomena, uklapanje postojeih istraivanja sa odabranom temom), faze organizacije ideja (plan eseja), faza pisanja eseja (skica, struktura eseja organizovana oko glavnih dijelova: uvoda, glavnog dijela i zakljuka), faza referenciranja eseja (navoenje literature) i posljednja faza, redigovanja eseja (konana evaluacija i pregled eseja). Studenti e se upoznati i s osobenostima razliitih eseja: esej ekspoze, esej komparacije i kontrasta, esej uzroka i posljedice, persuazivni esej, neformalni esej, esej kritinog osvrta, istraivaki (analitiki) esej, literarni esej.

4. sedmica: Projekat magistarskih teza (elementi i principi izrade): studenti e se voditipo specifinim fazama konstrukcije magistarskih teza unutar kvantitativne, kvalitativne metodologije, kao i mix metodolokog dizajna prepoznatog u okviru razliitih trinagulacijskih dizajna. Od faze izbora i definiranja istraivakih problema, znaaja istraivanja, upuivanja na dosadanja istraivanja, metodolokog kostura uokvirenog kroz ciljeve, zadatke, hipoteze, metode, tehnike i instrumente istraivanja, preko obrade i interpretacije podataka, do zakljuka, literature, priloga. U okviru kvalitativnog istraivakog dizajna studenti e se voditi kroz sljedee faze: faza refleksije (identificiranje teme ili predmeta istraivanja, identificiranje paradigmatske perspektive), faza planiranja (odabir mjesta ili polja istraivanje, odabir istraivake strategije, priprema istraivaa, kreiranje i rafiniranje istraivakih pitanja, pisanje prijedloga istraivanja), faza ulaska (izbor uzorka), faza prikupljanja produktivnih podataka, faza povlaenja, faza pisanja istraivakog izvjetaja.

5. sedmica: Projekat magistarskih teza (elementi i principi izrade): studenti e se voditipo specifinim fazama konstrukcije magistarskih teza unutar kvantitativne, kvalitativne metodologije, kao i mix metodolokog dizajna prepoznatog u okviru razliitih trinagulacijskih dizajna. Od faze izbora i definiranja istraivakih problema, znaaja istraivanja, upuivanja na dosadanja

27

istraivanja, metodolokog kostura uokvirenog kroz ciljeve, zadatke, hipoteze, metode, tehnike i instrumente istraivanja, preko obrade i interpretacije podataka, do zakljuka, literature, priloga. U okviru kvalitativnog istraivakog dizajna studenti e se voditi kroz sljedee faze: faza refleksije (identificiranje teme ili predmeta istraivanja, identificiranje paradigmatske perspektive), faza planiranja (odabir mjesta ili polja istraivanja, odabir istraivake strategije, priprema istraivaa, kreiranje i rafiniranje istraivakih pitanja, pisanje prijedloga istraivanja), faza ulaska (izbor uzorka), faza prikupljanja produktivnih podataka, faza povlaenja, faza pisanja istraivakog izvjetaja.

6. sedmica: Teorijsko utemeljenje magistarskih teza: prikupljanje i obrada grae i

literature koja podupire odabrani istraivaki problem, razliiti izvori: tiskane publikacije (knjige, struni asopisi, prirunici, udebnici, enciklopedije, leksikoni, rjenici); multimedijski izvori informacija i znanja (dnevna tampa, periodine publikacije, internet); tehnika i druga dokumentacija (izvjetaji, analize, projekti, elaborati)

7. sedmica: Istraivako utemeljenje magistarskih teza: uvid u meta-istraivanje,istraivanje o istraivanju, pregled literature, istraivanja i pokuaj unoenja sklada u rezultate razliitih istraivanja na istu tematiku, uklapanje istraivanja u vlastiti istraivaki rad, pretraivanje izvornih znanstvenih radova (metodologija meta-istraivanja)

8. sedmica: Sistemi referenciranja teksta: u svrhu osiguranja kredibilnosti radova,studenti e se upoznati s plagijarizmom (indirektno i direktno plagiranje) kao oblikom naruavanja autorskih prava. Postoji vie sistema citiranja: numeriki, abecedni, abecedno-numeriki, Vancouverski. Studenti e se upoznati s najeim stilovima citiranja: Vankuverski stil, Harwardski stil citiranja, MLA style, Chicago style, APA style.

9. sedmica: Sistemi referenciranja teksta: u svrhu osiguranja kredibilnosti radova,studenti e se upoznati sa plagijarizmom (indirektno i direktno plagiranje) kao oblikom naruavanja autorskih prava. Postoji vie sistema citiranja: numeriki, abecedni, abecedno-numeriki, Vancouverski. Studenti e se upoznati s najeim stilovima citiranja: Vankuverski stil, Harwardski stil citiranja, MLA style, Chicago style, APA style.

10. sedmica: Bibliografske i eksplikativne fusnote: fusnote kao objanjavajui elementi unutranjeg teksta, literatura i navoenje litarature, navoenje bibliografije, odnos bibliografije i litarature, kazalo pojmova, kazalo imena, dodaci, prilozi.

11. sedmica: Naini prikazivanja istraivakih rezultata magistarskih teza: kvantitativnii kvalitativno generirani podaci: prijenos i ureivanje rezultata iz SPSS-a u Word dokument, tabelarni prikazi (pravila izgleda), pojanjavanje rezultata i upuivanje na tabele, dijagrami, slike i sheme, sociogrami; izvodi iz transkribiranih intervjua.

12. sedmica: Naini prikazivanja istraivakih rezultata magistarskih teza: kvantitativni i kvalitativno generirani podaci: prijenos i ureivanje rezultata iz SPSS-a u Word dokument, tabelarni prikazi (pravila izgleda), pojanjavanje

28

rezultata i upuivanje na tabele, dijagrame, slike i sheme, sociogrami; izvodi iz transkribiranih intervjua.

13. sedmica: Grafiki naini prikazivanja istraivakih rezultata magistarskih teza: histogrami i grafikoni: prijenos i ureivanje grafikih prikaza iz SPSS-a u Word dokument, pravila upuivanja i tumaenja grafikona i histograma.

14. sedmica: Transkripti u prilogu magistarskih teza (pravila transribiranja), detaljnitranskripti s emocionalnim naznakama, uzreicama aa, mmm, uh i sl., header intervjua, postskript.

15. sedmica: Istraivaka osjetljivost prema tzv. metodolokom skoku.

Literatura

Primarna:

- Cohen, L., Manion, L. & Morrison, K. (2007). Metode istraivanja u obrazovanju, Jastrebarsko: Naklada Slap.

- Gai, M. (2001). Pisanje i objavljivanje znanstvenih i strunih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska akademija.

Sekundarna:

- APA Citation Style: Dostupno na: http://www.apa.org/. [05.06.2013] - The learning Centre, Essay Writing: The basic, Dostupno na: http://www.lc.unsw.edu.au.

[01.06.2013]

29

Modul: Kvalitativna metodologija

Godina studija: V

Semestar: X


Sati: 2 + 1

ECTS: 5

Status: Izborni modul


Sadraj modula:

Posredstvom planiranih sadraja kolegija Kvalitativna metodologija studenti e se upoznati s

paradigmatsko-logikim ishoditima kvalitativne istraivake metodologije te razviti

kompetenciju kreiranja istraivanja u njenom duhu: posredstvom Grounded theory, analize

sadraja, koristei posmatranje i intervju. Takoer, usvojit e spoznaju o konvergentnom odnosu

izmeu kvalitativnih i empirijskih znanstvenih metodologija kroz mix metodu, a nikako u

odnosu meusobnog suprotstavljanja i meusobnog iskljuivanja.

Ciljevi modula:

- razumjeti relevantna konceptualna saznanja o prirodi i mogunosti kvalitativnih

istraivanja;

- usvojiti praktina znanja realizacije kvalitativnih istraivanja;

- razvijanje senzibiliteta o vanosti i uinkovitosti kreativnog konvergiranja kvantitativnih

i kvalitativnih istraivakih pristupa u rjeavanju istraivakih pitanja.




30

Nain ocjenjivanja i rezultati: 50% voenje mape kolegija sa sljedeim obaveznim

elementima: odabrana cjelina iz uvoda u metodologiju kvalitativnih istraivanja, izrada nacrta

konkretnog istraivanja s pojanjenjem samplinga, transkribiranje i kodiranje jednog intervjua,

opis upotrebe jedne od istraivakih metoda kvalitativne metodologije, prijedlog istraivanja

primjerenog za koritenje mix metode (pisana forma); 50 % usmena interpretacija mape kolegija.

Za prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja.


1. sedmica: Deskripcija paradigme u kvalitativnoj metodologiji: studenti e dobiti uvid u Thomas Kuhnovo razumijevanje paradigme odnosno razvoj znanosti kroz revoluciju paradigme/pristupa suprotno dotadanjem razumijevanju kroz tzv. kumulaciju znanja. Nacrt svakog istraivakog problema zapoinje odabirom problema istraivanja i odabirom paradigme, pa s tim u vezi studenti e dobiti uvid u kvalitativnu paradigmu razumijevanu kao konstruktivistiki, interpretativni i naturalistiki pristup kroz pojanjavanja filozofije postmoderne, simbolikog interakcionizma, socijalnog konstruktivizma, kritiku teoriju.

2. sedmica: Bohrov princip komplementarnosti: refleksija u istraivakoj metodologiji: studenti e se upoznati s Bohrovim tumaenjem znanja kao nekoherentnog nesjedinjivog, pri emu meusobno nekoherentne teorije u nekom podruju mogu opstajati jedna pored druge. Bohrov princip komplementarnosti reflektira se i u podruju znanstvene preokupiranosti drutvenih znanosti. Konvergiraju znanstveni i emocionalno-religiozni princip. Iskljuivost, suprotstavljenost, nepriznavanje, postaju divilegirani pristupi suvremene znanosti.

3. sedmica: Princip kulturalnog suglasja. 4. sedmica: Paradigmatska debata: komparacijsko posmatranje empirijske i

kvalitativne istraivake paradigme: studenti e se upoznati s osnovnim razlikovnim elementima kvantitativne i kvalitativne paradigme i to kroz temeljne pretpostavke: ontoloke (ta je stvarnost); epistemoloke (Kakav je odnos istraiva-istraivani); aksioloke (Kakva je uloga vrednota); retorike (Kakav je jezik istraivanja); metodoloke (Kakav je proces istraivanja)

5. sedmica: Nacrt istraivanja u kvalitativnoj metodologiji: studenti e se upoznati s osnovnim karakteristikama kvalitativnog istraivakog nacrta koje imaju heuristiku vrijednost; V. Janesickovim razumijevanjem kvalitativnog istraivakog nacrta kroz tri faze: faza zagrijavanja, odnosno donoenje odluke o poetku studije, faza potpune vjebe ili implementacije odluke i trea faza smirivanja, pri kojoj se odluke privode kraju/realiziraju. Osnovna struktura nacrta kvalitativnog istraivanja: faza refleksije; faza

31

planiranja; faza ulaska, faza prikupljanja produktivnih podataka, faza povlaenja.

6. sedmica: Sampling u kvalitativnoj metodologiji (ilustrativnost): studenti e se upoznati s osnovnim principima prigodnog i namjernog biranja uzorka i vrstama uzorka: biranje modalnih lanova; biranje eksperata; heterogeno biranje, biranje lancem preporuka (snawball sampling). Znaajnost principa dati varijabilnosti ansu.

7. sedmica: Osnove Grounded theory: studenti e se upoznati s ranim povijesnim razvojem metode utemeljene teorije, recentnim trendovima i nacrtom metodologije utemeljene teorije.

8. sedmica: Otvoreno i aksijalno kodiranje, naznake selektivnog kodiranja. Studenti e se upoznati s generalnom strategijom kvalitativne analize kroz analizu tri glavna kodna postupka: otvoreno ili inicijalno kodiranje (proces segmentiranja istraivanja, konceptualizacije i kategorizacije podataka); aksijalno kodiranje (agregiranje podataka u svrhu meusobnog povezivanja u kategorije i subkategorije pomou kodne paradigme koja ukljuuje kauzalne uvjete, fenomen, kontekst, intervencijske uvjete, akcijsko-interakcijske strategije i konzekvencije); selektivno kodiranje (proces odabira sredinje kategorie, sustavnog otrivanja supstativnih relacija izmeu ostalih kategorija)

9. sedmica: Unutranja i vanjska valjanost: studenti e se upoznati sa kriterijima za procjenu interpretativne valjanosti: dokumentiranost postupaka, argumentiranost interpretacije, sistematinost postupaka, blizina predmeta istraivanja, komunikativna valjanost, triangulacija.

10. sedmica: Triangulacija: studenti e se upoznati s osnovnim postavkama triangulacije, potrebama/svrhama iz kojih se razvila te sa etiri oblika triangulacije prema Denzin (triangulacija podataka, triangulacija istraivaa, triangulacija teorije, triangulacija metoda).

11. sedmica: Analiza sadraja: Studenti e se upoznati s razvojem analize sadraja, glavnim ciljevima i namjeni analize sadraja te nainu konstrukcije nacrta analize sadraja.

12. sedmica: Posmatranje u kvalitativnoj metodologiji (ameriki istraivaki tok): studenti e se osposobiti za kreiranje protokola posmatranja u ovisnosti od posmatraeve pozicije u istraivanju: potpuni sudionik, sudionik- promatra, promatra-sudionik i isti promatra.

13. sedmica: Intervju u kvalitativnoj metodologiji (njemaki istraivaki tok): studenti e se osposobiti za voenje intervjua, snimanje intervjua i prijepis (pravila transkripcije); problemski (dubinski) intervju, narativni intervju, grupni intervju (multivju/fokus grupe).

14. sedmica: Analiza diskursa: Studenti e se upoznati s osnovnim metodolokim tematiziranjem analize diskursa, razliitim varijantama i temama u sklopu analize diskursa, kao i samoj praksi analize diskursa kroz postavljanje istraivakih pitanja, prijepis ili transkripciju, kodiranje, analiziranje rasprave, procjenu analize rasprave i faze analize rasprave.

15. sedmica: Mix metoda: ishodita, nacrti, upute za donoenje metodolokih odluka: Studenti e se upoznati s triangulacijskim dizajnom, kao jednim od

32

najee koritenih pristupa u mix metodolokom dizajnu, te sa etiri oblika triangulacijskog dizajna: model konvergencije, model transformacije podataka, model validacije kvantitativnih podataka i multilevel model.

Literatura

Primarna:


- Creswell, J. W. (2006). Understanding mixed methods research. In Creswell, J.W. & Plano-Clark, V. (Eds.), Designing and Conducting Mixed Methods Research, Choosing the mix method design (pp 1-89). Thousand Oaks: Sage Publications, Inc.

- Fajgelj, S. (2004), Metode istraivanja ponaanja, Beograd: Centar za primenjenu psihologiju

- Flick, U. (2009): Qualitative Sozialforschung 2nd ed., Reinbek bei Hamburg: Rowohlt Taschenbuch Verlag.

- Halmi, A (2005), Strategije kvalitativnih istraivanja u primijenjenim drutvenim znanostima, Jastrebarsko: Naklada Slap.

- Halmi, A. (2001), Metodologija istraivanja u socijalnom radu: kvalitativni i kvantitativni pristup, Zagreb: Alinea.

- Jeud, I. (2007), Alisa u zemlji uda-kvalitativna metodologija i metoda utemeljene teorije, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja, (43) 2, str.83-101. Na sajtu: http://hrcak.srce.hr/26371. Dostupno: 26.11.2011.

- Mayring, P. (2000): Qualitative Inhaltsanalyse. Forum Qualitative Sozialforschung / Forum: Qualitative Social Research [On-line Journal], 1(2)

- Smit, D. K. (2005). Hermeneutika i kvalitativno istraivanje. Pedagogija, 60(3), 315-330. Na sajtu: http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0031-38070503315S&redirect=ft. Dostupno: 24.11.2011.

Sekundarna:

- Gojkov, G. (2007). Konstruktivizam kao predznak metodolokih koncepata koji ulaze u savremenu pedagoku metodologiju drugi deo. Pedagogija, 62(4), 582-596. Na sajtu: http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0031-38070704582G&redirect=ft. Dostupno: 24.11.2011.

- Gojkov, G. (2007). Konstruktivizam kao predznak metodolokih koncepata koji ulaze u savremenu pedagoku metodologiju prvi deo. Pedagogija, 62(3), 385-398. Na sajtu: http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0031-38070703385G&redirect=ft. Dostupno: 24.11.2011.

- Halmi, A. i Crnoja, J. (2003), Kvalitativna istraivanja u drutvenim znanostima i humanoj ekologiji, Socijalna ekologija: asopis za ekoloku misao i sociologijska istraivanja okoline. Vo.12 (3-4), str. 195-210.

33

Modul: Metodologija empirijskih istraivanja

Godina studija: V

Semestar: X


Sati: 2 + 1

ECTS: 5



Sadraj modula:

Posredstvom planiranih sadraja kolegija Metodologija empirijskih istraivanja studenti e stei

znanja o istraivakom projektovanju, znanja o postojanju matrice zakonomjernosti izmeu

prirode istraivakih problema i upotrebe adekvatnih istraivakih postupaka. Pitanje

reprezentativnosti uzorka kvantitativne metodologije je jedno od kljunih, odakle proizilazi

vanost studentskog spoznavanja zakonitosti konstrukcije uzorka. Hipoteze kao orijentiri pri

istraivanju vaan su dio ovog kolegija.

Ciljevi kolegija:

- razumjeti relevantna konceptualna saznanja o prirodi i mogunosti kvantitativnih

istraivanja;

- usvojiti praktina znanja realizacije kvantitativnih istraivanja;

- razvijanje senzibiliteta o vanosti i uinkovitosti kreativnog konvergiranja kvantitativnih

i kvalitativnih istraivakih pristupa u rjeavanju istraivakih pitanja.




34

Nain ocjenjivanja i rezultati: 50% studentski istraivaki projekat (pisana forma); 50%

prezentiranje projekta i sintetika reprodukcija usvojenih sadraja u okviru metodologije

empirijskih istraivanja. Za prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere

znanja.


1. sedmica: Deskripcija paradigme empirijske metodologije: empirizam/pozitivizam u znanosti, Weberov imperativ o vrijednosno neutralnoj poziciji u istraivanju. Posmatranje pardigme kroz ontoloke, epistemoloke i metodoloke okvire empirizma/pozitivizma gdje stvarnost postoji i moe se objasniti prirodnim zakonima (ontologija); istraiva i istraivani su nezavisni objekti (epistemologija); dok je metodologija eksperimentalna i manipulativna.

2. sedmica: Biheviorizam u drutvenim i humanistikim znanostima. Studenti e se upoznati s biheviorizmom kao strategijom u okviru koje se kombiniraju materijalistike i nominalistike solucije. U ovoj se strategiji do spoznaje dolazi samo kroz sistematsko opaanje ulnog svijeta, preko ulnog i osjetilnog iskustva, odnosno eksperimentalnim i komparativnim analizama. Za razvoj biheviorizma u drutvenim znanostima najzasluniji je pokuaj transfera prirodnoznanstvenih naela u prouavanje drutvene stvarnosti.

3. sedmica: Etiki kodeksi istraivanja: integritet sudionika. Studenti e se upoznati s nekim od osnovnih moralnih odgovornosti koje istraiva mora imati: tragati za znanjem, sprovoditi istraivanje na kompetentan nain, izvjetavati o rezultatima tano, upravljati raspoloivim resursima poteno, pravino priznavati, u naunim saopenjima, doprinos koji su uesnici uinili svojim idejama, vremenom i trudom, razmotriti drutvene posljedice svakog istraivakog poduhvata i javno govoriti o drutvenim aspektima naunog znanja i strunosti. Posebno vaan aspekt jeste moralan odnos prema ispitanicima, jer ispitanici mogu dospjeti u dvije osnovne vrste nevolja: mentalni ili emocionalni stres i obmanjivanje.

4. sedmica: Nacrt istraivanja: idejni i izvedbeni projekat istraivanja. Studenti e se upoznati s razlikama idejnog i izvedbenog istraivakog nacrta kroz uvide u svrhu njihova pisanja, te strukturom pisanja nacrta.

5. sedmica: Deskriptivni, korelacijski i eksperimentalni tip istraivanja. Studenti e se upoznati s osnovnim karakteristikama deskriptivnog istraivanja, nainom kreiranja ciljeva i zadataka u sklopu istog; zatim s postulatima korelativnog istraivanja s naglaskom da isto implicira samo vezu meu varijablama ali ne i uzrono-posljedinu vezu kakvu je mogue ustanoviti putem eksperimentalnog istraivanja.

35

6. sedmica: Zavisne i nezavisne varijable: operacionalizacija varijabli na razini indikatora. Studenti e se osposobiti za prepoznavanje odnosa zavisne i nezavisne varijable, kao i tzv. medijatorskih varijabli. Za valjano definiranje zadataka istraivanja izvedenih iz cilja istraivanja, studenti e se osposobiti za proces prevoenja varijabli u indikatore (operacionalizacija).

7. sedmica: Nacrti eksperimentalnih istraivanja: studenti e se upoznati s eksperimetalnim istraivanjem koje omoguava uvid u uzrono- posljedine veze varijabli, s osnovnim eksperimentalnim nacrtom: eksperimentalna i kontrolna grupa, smisao kontrolne grupe i pretesta, kontrola varijanse kao opi istraivaki zadatak, kontrola neeljene sistematske varijanse. Studenti e se takoer upoznati i s osnovnim eksperimentalni nacrtima: nacrt bez pretesta, hibridni nacrti, nacrt s randomiziranim blokovima, nacrt analize kovarijanse, sloeni eksperimentalni nacrti, nacrti s ponovljenim mjerenjima te s osnovnim postavkama kvazieksperimentalnog istraivanja.

8. sedmica: Artikulacija istraivakih problema kroz pitanja: Studenti e se upoznati s glavnim metodolokim kretanjima postavljenim u okviru istraivakih pitanja koji e voditi studiju, te s glavnim izazovima pri izboru i definiranju problema istraivanja kao to je tzv. sljepilo za probleme koje je karakteristino za mlade istraivae.

9. sedmica: Cilj i zadaci istraivanja kroz istraivake hipoteze. Studenti e se osposobiti za izvoenje cilja istraivanja iz definiranog problema istraivanja, te operacionalizacije cilja na zadatke. Zatim e se osposobiti za hipotetiziranje postavljenih ciljeva/zadataka kroz nulte i alternativne (usmjerene i neusmjerene) hipoteze. Uvid u osnovne statistike postupke koritene za odbacivanje/potvrivanje nulte i alternativne hipoteze.

10. sedmica: Uzorak u kvantitativnom istraivanju (reprezentativnost). Studenti e se upoznati s osnovnim osigurateljem objektivnosti kvantitativnog istraivanja koji se sastoji u reprezentativnosti biranja uzorka istraivanja iz definirane populacije (tzv. istraivanja na konanoj i beskonanoj populaciji). Osnovni kriteriji reprezentativnosti uzorka: princip sluajnog izbora (prosto sluajno biranje, stratificirani sluajni uzorak, sistemski sluajni uzorak, klaster uzorak) i veliina uzorka (s poveanjem uzorka poveanje reprezentativnosti).

11. sedmica: Metode, tehnike i instrumenti istraivanja. Studenti e se upoznati s razlikama izmeu metoda, kao naina na koji se prilazi skupljenim podacima, odnosno naina miljenja o problemu istraivanja, nain sistematskog postupanja u rjeavanju problema (deskriptivna metoda, korelativna metoda, povijesna metoda, uzrono-komparativna i eksperimentalna metoda), tehnikama kao injenicama putem kojih istraiva osigurava pretpostavke da primjenom metoda znanstvenog istraivanja moe problem uspjeno rijeiti (anketiranje, skaliranje, testiranje, procjenjivanje/prosuivanje) i instrumentima kao alatom za prikupljanje podataka (anketni upitnici, skale stavova, check-liste, testovi, skale procjene/rangova). Poseban osvrt e se posvetiti vanosti koritenja

36

standardiziranih i valjanih instrumenata s dokazanom validnosti u prethodnim istraivanjima. Studenti e se upoznati i s pravilima i nainima konstrukcije upitnika, fazama izrade, kao i provjeri faktorskom analizom postavljenih itema.

12. sedmica: Metode, tehnike i instrumenti istraivanja. Studenti e se upoznati s razlikama izmeu metoda, kao naina na koji se prilazi skupljenim podacima, odnosno naina miljenja o problemu istraivanja, nain sistematskog postupanja u rjeavanju problema (deskriptivna metoda, korelativna metoda, povijesna metoda, uzrono-komparativna i eksperimentalna metoda), tehnikama kao injenicama putem kojih istraiva osigurava pretpostavke da primjenom metoda znanstvenog istraivanja moe problem uspjeno rijeiti (anketiranje, skaliranje, testiranje, procjenjivanje/prosuivanje) i instrumentima kao alatom za prikupljanje podataka (anketni upitnici, skale stavova, check-liste, testovi, skale procjene/rangova). Poseban osvrt e se posvetiti vanosti koritenja standardiziranih i valjanih instrumenata s dokazanom validnosti u prethodnim istraivanjima. Studenti e se upoznati i s pravilima i nainima konstrukcije upitnika, fazama izrade, kao i provjeri faktorskom analizom postavljenih itema.

13. sedmica: Sarvey metod: studenti e se upoznati s osnovnim postavkama neeksperimentalnog istraivanja, vrstama sarvey metoda i mogunostima raunarski podranog anketiranja.

14. sedmica: Psihometrijske karakteristike instrumenata. Studenti e se upoznati s tri glavna tipa valjanosti mjerenja: sadrinska valjanost (pojavna i prividna valjanost), kriterijska valjanost (svojstvo mjernog instrumenta da zamijeni neku drugu aktivnost, ponaanje ili proceduru) i konstruktivna valjanost (ta mjeri mjerni instrument).

15. sedmica: Obrada i interpretacija istraivakih rezultata: uvidi u osnovne statistike metode obrade podataka: deskriptivna statistika (mjere centralne tendencije, mjere rasprenja oko centralne tendencije, koeficijenti korelacije, odreivanje postotaka i relativnih brojeva) i inferencijalne statistike (testiranje hipoteza pomou analize varijance, t-testa i faktorske analize) i to sve putem mogunosti za primjenu navedenih u okviru SPSS programa. Studenti e se takoer upoznati s nekim od najeih greaka pri interpretaciji rezultata: subjektivnost, prebrzo uopavanje, zakljuivanje u krugu, skok u zakljuivanju, zaobilaenje prijeporne take i sl.

Literatura

Primarna:


- Halmi, A. (2001), Metodologija istraivanja u socijalnom radu: kvalitativni i kvantitativni pristup, Zagreb: Alinea.

37

- Mui, V. (1999): Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa.

- Vujevi, M. (2002). Uvoenje u znanstveni rad u podruju drutvenih znanosti. Zagreb: kolska knjiga.

Sekundarna:

- Fajgelj, S. (2004), Metode istraivanja ponaanja, Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.

- Turjaanin, V. i ekrlija, . (2006), Osnovne statistike metode i tehnike u SPSS-u: primjena SPSS-a u drutvenim znanostima, Banja Luka: Centar za kulturni i socijalni popravak.

38

Modul: Akcijsko istraivanje

Godina studija: V

Semestar: X


Sati: 2 + 1

ECTS: 5


Nastavnik: Prof. dr. Edina Vejo

Sadraj modula:

Kreui se kroz sadraj kolegija Akcijsko istraivanje studenti e stei struno-istraivaku

kompetenciju razvijanja, vrlo utemeljenog, osobnog pokuaja razumijevanja, poboljanja i

reformiranja nastavne prakse. Uvidi u kolegij slijede izvjesnu teorijsko-praktinu vertikalu od

pojmovnog i konceptualnog definiranja akcijskog istraivanja do realizacije projekta akcijskog

istraivanja, a posredstvom usvajanja znanja o akcijskom istraivakom nacrtu ili tzv. Levinovoj

spirali ciklusa, znanja o metodama akcijskog istraivanja, s naglaskom na analizi sadraja i

studiji sluaja, znanja o evaluacijskim tehnikama.

Ciljevi modula:

- sticanje znanja iz podruja teorije i prakse akcijskog istraivanja;

- opskrbljivanje studenata struno-istraivakim prilogom profesionalnom razvoju.


Obaveze studenta: Obaveze studenata korespondiraju s definiranim nainom ocjenjivanja i


Nain ocjenjivanja i rezultati: 50 % izrada projekta, realizacija i evaluacija akcijskog

istraivanja (pisana forma); 50 % prezentiranje projekta i prakse konkretnog akcijskog

39

istraivanja i sintetika reprodukcija sadraja u okviru kolegija. Za prolaznu ocjenu nuno je

ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja.


1. sedmica: Filozofska pozadina akcijskih istraivanja: Frankfurtska filozofska kola, ideja emancipacije, Horkheimerov metod objektivnog razumijevanja smisla.

2. sedmica: Lepeza naziva i znaenja akcijskog istraivanja. Studenti e se upoznati s osnovnim terminima u okviru akcijskog istraivanja gdje e se posebno naglasiti veliki djelokrug primjene akcijskog istraivanja, naela i obiljeja akcijskog istraivanja, akacijskim istraivanjima kao kritikoj praksi.

3. sedmica: Nacrt akcijskog istraivanja: logika i praktina osnova spirale ciklusa. Studenti e se upoznati s Lewinovim ciklikim modelom identifikacije i definicije problema, terapeutske akcije i evaluacije kroz sedam osnovnih faza: prva faza se odnosi na identifikaciju, formulaciju i evaluaciju problema, zatim se u drugoj fazi prikupljaju podaci i injenice da bi se dobio potpuni opis situacije/dogaaja, trea faza se karakterie pregledom literature zbog spoznaje o postojanju slinih problema u komprativnim studijama, etvrta faza kroz brainstorming vodi ka konstruiranju nekih od hipoteza, u petoj se donose odluke o istraivakim postupcima i metodama koje e se koristiti, esta predstavlja implementaciju akcijskog plana dok sedma faza ukljuuje interpretaciju i sumativnu evaluaciju cjelokupnog akcijskog projekta.

4. sedmica: Posmatranje unutar akcijskog istraivanja. 5. sedmica: Refleksija unutar akcijskog istraivanja. Studenti e stei uvid u vanost

refleksivnosti u akcijskim istraivanjima u okviru kojih su istraivai i sudionici i praktiari, oni su dio drutvenog svijeta koji prouavaju. Kakve uinke sudionici-praktiari imaju na proces istraivanja, kako se njihove vrijednosti, stavovi, osjeanja percepcije, miljenje odraavaju u istraivakoj praksi (potreba kritike strogosti).

6. sedmica: Planiranje unutar akcijskog istraivanja: spoznaja da akcijsko istraivanja zapoinje openitom idejom, a podaci se prikupljaju u sadanjoj situaciji, te uspjean rezultat ove faze je izrada plana djelovanja.

7. sedmica: Akcija/djelovanje unutar akcijskog istraivanja uz konstantno praenje i evaluiranje uinaka djelovanja.

8. sedmica: Evaluacija unutar akcijskog istraivanja: poetak nove spirale ciklusa: tumaenje podataka, donoenje zakljuaka i opa evaluacija postupaka.

9. sedmica: Vrste projekata akcijskog istraivanja: deskriptivni, kvazieksperimentalni projekt, studija sluaja.

10. sedmica: Posmatranje u akcijskim istraivanjima (amerika istraivaka praksa). Studenti e se osposobiti za kreiranje protokola posmatranja u ovisnosti od posmatraeve pozicije u istraivanju: potpuni sudionik, sudionik- promatra, promatra-sudionik i isti promatra.

40

11. sedmica: Intervju u akcijskim istraivanjima (njemaka istraivaka praksa): Studenti e se osposobiti za voenje intervjua, snimanje intervjua i prijepis (pravila transkripcije); problemski (dubinski) intervju, narativni intervju, grupni intervju (multivju/fokus grupe).

12. sedmica: Analiza sadraja. Studenti e se upoznati s razvojem analize sadraja, glavnim ciljevima i namjeni analize sadraja te nainu konstrukcije nacrta analize sadraja.

13. sedmica: Studija sluaja. Studenti e se upoznati s osnovnim ciljevima studije sluaja, tipovima studije sluaja (povijesne studije sluaja, opservacijske studije sluaja, narativne studije sluaja, situaciona analiza, klinike studije sluaja, viestruke studije sluaja). Takoer, studenti e se voditi kroz planiranje za izradu nacrta studije sluaja.

14. sedmica: Pisanje izvjetaja akcijskih istraivanja. 15. sedmica: Publiciranje/animiranje na temelju rezultata.

Literatura

Primarna:


- Flick, U. (2009): Qualitative Sozialforschung 2nd ed., Reinbek bei Hamburg: Rowohlt Taschenbuch Verlag.

- Halmi, A (2005), Strategije kvalitativnih istraivanja u primijenjenim drutvenim znanostima, Jastrebarsko: Naklada Slap.

- Mayring, P. (2000): Qualitative Inhaltsanalyse. Forum Qualitative Sozialforschung / Forum: Qualitative Social Research [On-line Journal], 1(2)

Sekundarna:

- Agencija za odgoj i obrazovanje (2011). Akcijsko istraivanje i profesionalni razvoj uitelja i nastavnika. Zagreb, Teovizija d.o.o. Dostupno na:www.coe.int/t/dg4/.../CoE%202010%200517-0520%20Croatia.pdf [stanje: 10.02.2013].

- Bognar, Branko (2009). Uitelji i uenici akcijski istraivai. U: kola danas za budunost. Poruke XV. Krievakih pedagokih dana (str. 195-204).

Documents

Master Religijskog Odgoja NPP