Klasifikacijaporeza1. Novaniinaturalni2. Redovniivanredni3. Optiinamjenski4. Subjektniiobjektni5. Reparticioniikvotitetni6. Neposredniiposredni(direktniiindirektni)7. Sintetikiianalitiki8. Osnovniidopunski9. Poodbitkuipremaprijavi10. Fundirani(vezanizasigurneizvorevlasnitvo)inefundirani(vezaniza

nestabilneizvorekaotojerad)11. Pretpostavljeniifaktiki12. Advaloremispecifini13. Poreziponivoimadravnogorganizovanja

1.Redovniivanredni Redovni poreziseuporeskomsistemunekezemljepojavljujuredovno,svake

godineisluezapodmirivanjeredovnihpotreba(redovnihjavnihrashoda). Periodiniporezisenaplaujuuredovnouunaprijedpredvienimintervalima,

dokseneperiodninimnazivajuporezikojipostojekaoredovnialidinamikanaplatenijepredvidiva.

Vanredniporezisejavljajuusljedvanrednihokolnosti(ekonomske,politike,socijalneiliprirodnekatastrofe)ilinagloguveanjapostojeihpotreba.

Trajuodreenivremenskiperiodkolikotrajepotrebazasaniranjemposljedicavanredneokolnosti

Mogubitiinamjenskogkaraktera,npr.izgradnjanekoginfrastrukturnogobjekta

PolitikirazloziporeznaratnudobitnakonIIsvj.rata Primjeri:posebandoprinoszasaniranjezemljotresauSkoplju1963.,saniranje

posljedicazemljotresauBosanskojKrajini Mogunostprerastanjauredovni:britanskiporeznadohodakuvedenje1789

radisaniranjarashodavezanihzafrancuskurevoluciju,naputaniuvoendabikonano1842prerastaouredovanporez.

PoreznaprometprviputuvedennakonIsvj.ratauNjemakojkaovanrednidabikasnijeprerastaouredovni

Vanredniporeziuglobalnojrecesiji

Posebanporeznaplatepenzijeidrugeprimitke

Takozvanikrizniporezuvedenjejula2009.godine. Osnovnicajeizraunataodbijanjemplaenihdoprinosa,premija

osiguranja,porezanadohodakpoodbitkuiprirezanaporezna

dohodak.Naosnovicususeprimjenjivaledvijestope,oddvai etiriposto.Akojeosnovicado3.000HRK(oko400EUR),tadaplataspadaunultiporeznirazred.

Ovajporezjeukinut2011.godine. SADuperiodu20082011uvodiveibrojporezainaknadasaprivremenim

trajanjemuciljurjeavanjaproblemaizazvanihglobalnomrecesijom

U cilju prevazilaenja efekata posljednje ekonomske krize, ameriki Kongres je jo poetkom 2008. godine donio prvi paket mjera pod nazivom Economic Stimulus Act, vrijedan USD 120 mlrd, koji je imao za cilj smanjenje poreskih optereenja za domainstva, kao i stimulisanje ubrzane amortizacije preduzea. Nakon toga, doneen je poznati American Recovery and Reinvestment Act of 2009 (ARRA) vrijedan USD 787 mlrd, od ega se 286 mlrd odnosilo na smanjenje poreskih optereenja a 501 mlrd na stimulisanje potronje, to je trebalo da doprinese rastu BDP-a izmeu 1.5 i 4.2% u narednoj godini. Procjene govore da je, kao direktna posljedica provedenih fiskalnih mjera putem navedenog programa, dolo do porasta zaposlenosti i to za 2.5 do 3.6 miliona, zakljuno sa drugim kvartalom 2010. godine.

Meutim, ve 2010. godine ameriki ekonomisti su se sloili oko neophodnosti novog fiskalnog stimulansa nakon to su efekti prethodnog poeli da gube na snazi, a ukupna potronja nije dostigla nivo neophodan za odravanje zdrave ekonomije. S tim u vezi, Kongres je decembra 2010. godine usvojio programe Tax Relief, Unemployment Insurance Reauthorization i Job Creation Act sa ciljem nastavka smanjenja poreskih optereenja, pomoi nezaposlenim licima i podrke investicijama.

Ukupni fiskalni stimulansi u cilju prevazilaenja efekata krize dostigli su iznos od USD 1,000 mlrd, odnosno 1 trilion, to ugrubo iznosi ili 7% amerikog BDP-a, od ega se najvei dio odnosio na program ARRA. Ovako veliki iznos fiskalnih simulansa je bio neophodan, imajui u vidu snagu recesije, kao i ogranienost daljeg uticaja monetarne politike, obzirom na skoro nultu nominalnu kamatnu stopu. Osim toga, FED se suoavao i sa rizikom od deflacije i pritisaka na rast realne kamatne stope, bez prostora za dalje koritenje instrumenta nominalne kamatne stope.

na strani fiskalne politike se uglavnom radi o stimulansima, odnosno mjerama za porast potrosnje

mnogo vei iznos fiskalnih stimulansa je usmjeren ka stimulisanju potronje u odnosu na smanjenje poreza. Naime, kod smanjenja poreza postoji velika vjerovatnoa da e graani dio raspoloivog dohotka usmjeriti ka tednji, ime se multiplikator smanjuje i oekivani efekti ekspanzivne fiskalne politike izostaju, tako da navedene mjere gube na znaaju. Direktnim stimulisanjem potronje dolazi do breg obrta kapitala, novac ide u potronju ime se stimulie domaa ekonomija, to je i krajnji cilj ovih mjera.

Fiskalni stimulansi, u kombinaciji sa monetarnim su amerikoj ekonomiji omoguili izlaz iz recesije, smanjenje nezaposlenosti, porast obima proizvodnje i opte poboljanje makroekonomske pozicije zemlje.

2.Subjektniiobjektniporezi

Objektniporezivoderaunaiskljuivooporeskomizvoruimanifestacijiekonomskesnage(poreskiobjekat).

Subjektniporeziuzimajuuobzirisocijalneilinekarakteristikeporeskihobveznika.

Subjektniporeziuuemsmisluneuvaavajulinekarakteristikeobveznika Objektnisuuadministrativnotehnikomsmislujednostavnijialisenjihova

upotrebakosisanaelompravinosti

3.Neposredniiposredni

Neposredni(direktni)porezineposrednotereteizvoreprihodaidrugobogastvoobveznika.Naplaujusedirektnonaizvoru

Posrednisenaplaujuodporeskihdestinataralicakojejezakonodavacodrediodasnoseporeskiteret.Najeesenaplaujuprimanifestacijiekonomskesnagekrozpotronju.

Prednostineposrednihporeza: Izdaniielastini

Teejevritinezakonituevaziju(oslanjajusenajednostavnijeelementepriodreivanju)

Omoguavajuzakonituevazijuuzdravanjemodpotronje

Plaajusepodanestezijompaizazivajumanjiotpor

Nezalazeuprivatniivotobveznika

ineporeskuobavezuoptom

Nedostaciposrednihporeza

Neuvaavajuzahtjevpravinostiregresivnost

Neuvaavajunaeloravnomjernostiuoporezivanju

Pogodujuhipertrofiranjujavnepotronje

Dalekojeteeprocjenjivatiefektekodoporezivanjapotronjenegokoddirektnihporeza

4.Sintetikiporezi:obuhvatajucjelinuekonomskesnageobveznika(sintetikiporeznadohodak,PDV,poreznaostavinu)

Analitikiporezipogaajumanifestacijeekonomskesnagepojedinanojednuvrstuimovine,jedanprihod,jedanpromet.

Sintetikiporezisu:admin.tehnikijednostavniji

obezbjeujuoporezivanjepremaek.snazi

jednostavniji

izdaniji

5.Porezipoodbitkupodrazumjevajuobrauniuplatuporezaprilikomsvakeisplate

Poreziporjeenjuporeskogorgana;obraunavaseodstraneporeskogorganaposlubenojdunostiilinaosnovupodnijeteporeskeprijave,aplaauskladusazakonskimrokomilirokomizrjeenja

6.Fundirani(odkapitala)inefundirani(odrada),znaajnisastanovitasavremenihporeskihreformi

7.Centralniilokalniporezi

Poreskisistem,poreskimonizam/pluralizam

Poreskisistemoredstavljaskupsvihporeskihoblikauvedenihujednojzemljiipovezanihucjelinupomoukojihsemoguostvarivaticiljeviekonomskeifinansijskepolitike.

Danasseumnogimzemljamaprijemoegovoritioporeskojdunglinegooureenomsistemu

Poeljnekarakteristikeporeskihsistema:1. Ekonomskaefikasnost; poreskisistemnebismiodaometaefikasnu

alokacijuresursa.2.Jednostavnost: trokovinaplate, trokoviplaanja:3.Fleksibilnost: Poreskisistemtrebadajesposobandabrzoodreagujena

promjenuuslovaprivreivanja,unekimsliajevimaakautomatski. Automatskistabilizator, Brzinakorekcijeitimeleg Politikiproblemiuvezisakorekcijomstopa

Poeljneosobineporeskogsistema

4.Politikaodgovornost: podrazumjevatransparentnostporeza;porezjetransparentanakosetanoznakosnosiporeskiteret.

5.Pravinost:

vertikalnapravinost

horizontalnapravinost

Mjerepravinosti:Lorencovakriva(Dinikoeficijent)

Poreskimonizamidejaiobiljeja

Poreskisistemkojibisezasnivaosamonajednomporezu Idejasejavilau18.v.Saprijedlogomzauvoenjeporezanaistprihodu

zemljoradnji. Kasnijesusekaoporeskiobjektiuokviruidejeporeskogmonizmajavljali:

kapital,luksuznapotronja,dohodak XXv.poreznaenergiju,direktniporezzasnovannapotronji(predlaganza

zemljeutranziciji) Prednosti:jednostavanuadminsitrativnotehnikomsmislu Lakaporeskakontrola Ravnomjernaraspodjelaporeskogtereta Nedostaci: Nemogunostobuhvatacjelokupneekonomskesnageporeskogobveznika Nedovoljnafinansijskaizdanost Neophodnostprimjenevisokestope Neostvarivanjeekstrafiskalnihciljeva

Poreskipluralizam

Jediniprihvaenkoncept Obezbijeuje: fiskalnuizdanost,

Ravnomjernijeoporezivanje

Ostvarivanjeekstrafiskalnihciljeva

Ciljevioporezivanja

Fiskalniciljkaoosnovni,alineinajvaniji

Krozistorijusemijenjaopoglednaznaajiuloguporeskepolitike

Ekstrafiskalniciljevi:ekonomski,socijalni,politiki,ostali(zdravstveni,kulturni,demografski)

1.Ekonomskiciljevioporezivanja

I.Mikroekonomski; favorizovanjeodreenihprivrednihgrana, poveavanjeradnognaporaporeskihobveznika,

stimulacijainostranihulaganja, razvojnedovoljnorazvijenihpodruja, podsticanjeinvesticija.

II.Makroekonomskiciljevi

Stabilnostcijena

Punazaposlenost

Platnibilans

2.Socijalniciljevi

Podrazumijevanastojanjedravedasmanjirazlikeumaterijalnompoloajuporeskihobveznika.

Progresivnooporezivanje,

Diferenciranooporezivanjeprometa,

Standardniodbitakistarosnoosloboenje,

Primanjasocijalnopolitikogkaraktera,

3.Politikiciljevi

4.Ostaliciljevi:demografski,

kulturni,

zdravstveni.

Klasifikacija poreza1. Redovni i vanredni Vanredni porezi u globalnoj recesijiSlide Number 4Slide Number 5Slide Number 62. Subjektni i objektni porezi3. Neposredni i posredniSlide Number 9Slide Number 10Poreski sistem, poreski monizam/pluralizamPoeljne osobine poreskog sistemaPoreski monizam-ideja i obiljejaPoreski pluralizamCiljevi oporezivanja1. Ekonomski ciljevi oporezivanjaII. Makroekonomski ciljevi2. Socijalni ciljeviSlide Number 19