Upload
drakce92
View
219
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Mat 16408
Citation preview
GLAVA 2Istorijski razvoj organizacije
*Prvi pisani tragovi organizacije, Vavilon, 2285-2231 godina p.n.e., Hamurabijev zakon: planiranje rada, kadrova, vođenje evidencije.*Prvi radovi o podeli rada nalaze se u delima grčkih filozofa Platona i Ksenofona, oko 400. godine p.n.e., u vezi proizvodnje sandala za grčku vojsku.*Osnivač jevrejske religije Mojsije, kao zakonodavac i upravljač jevrejskih plemena, prenosio je ovlašćenja na odabrane ljude da umesto njega rešavaju probleme, a da on razmatra samo one nerešene.To je takođe primer upravljanja i organizovanja rada.Gradnja brojnih piramida i kineskog zida jasno govori o postojanju i primeni organizacije.
TRI FAZE RAZVOJA ORGANIZACIJE
1.1. Od prvobitne zajednice do 17. veka-Od prvobitne zajednice do 17. veka- lako je zaključiti da orgaizacija postoji otkad postoji i čovek, i da se razvijaju paralelno.U prvoj fazi organizacija se razvijala spontano- STIHIJSKI
2.2. 17.- 19. VEKA17.- 19. VEKA ( (Žak Savari)Žak Savari)-- Rani period trgovine i industrijske proizvodnje.Razvoj je tekao EMPIRIJSKI(zasnovan na sopstvenom ili tuđem iskustvu).Nosioci ove faze razvoja su A.Smit, R.Oven,...
3.3. Faza naučnog razvoja-Faza naučnog razvoja- Naučna metoda pored empirije koristi i druge metode da bi analizirala uzroke i posledice.Ova faza razvoja organizacije traje do danas, i njeni nosioci su:Tejlor, Fejol, Veber.
PRINCIPI NA KOJIMA SE RAZVILA ORGANIZACIJA KAO NAUKA
• Princip evidencije- ukazuje da je tačno samo ono što se može dokazati.
• Princip analize- svaku aktivnost treba rasčlaniti na njene sastavne delove, a zatim te delove treba analizirati pojedinačno i detaljno.
• Princip sinteze- analizirati date elemente unutar jedne celine.
• Princip kontrole- zaključke treba donositi tek posle detaljne analize i provera.
SISTEMATIZACIJA TEORIJA ORGANIZACIJE
• Ove teorije ne poništavaju jedna drugu, već se uvažavaju i nadograđuju jedna na drugu.
19/20 vek Klacična teorija organizacije
1940. Kvantitativna teorija
1930. Škola međuljudskih odnosa
1960. Sistemska teorija
1970. Situaciona teorija
1980. Bihejvioristička teorija
1990. Procesna teerija
1995. Teorija kulturnog sklada
KLASIČNA ŠKOLA ORGANIZACIJE
• Toretičari su težili pronalazku univerzalnih principa koji bi omogućili povećanu efikasnost organizacije. Industrijska revolucija je stvarala fabrike sa mnogo zaposlenih, čiji je rad trebalo adekvatno organizovati u cilju povećanja produktivnosti i ekonomičnosti. Uspeli su da povećaju produktivnost, ali su istovremeno povećali i nezadovoljstvo radnika. Predstavnici ovog inžinjerskog pristupa bili su:Frederik Tejlor, Anri Fajol i Maks Veber.
Dva teorijska pravca:• Teorija naučnog menadžmenta- Tejlor• Klasična teorija organizacije- Fajol i Veber
TEORIJA NAUČNOG MENADŽMENTAFrederik Tejlor
• Radio u Čeličanama Midvej (SAD)• Posmatrao organizaciju odozdo na gore.• Studija pokreta – težnja ka izbacivanju suvišnih
pokreta kroz specijalizaciju.• Uvođenje češćih odmora (bolji češći a kraći odmori)• Ekonomska motivacija- nagrada je za zaposlene
isto toliko važna koliko je i gorivo važno za mašinu.• Jedina greška u njegovom pristupu- norme je
određivao na osnovu učinka najsnažnijeg radnika • Tejlorizam -naučni sistem za ceđenje radničkog
znoja (Lenjin)
Sledbenici Tejlorovog učenja
• Henri Gant: Sistem nagrađivanja na osnovu učinka prosečnog radnika, rezultate svojih istraživanja izražavao grafički- Gantogrami - osnov za CPM i PERT metode odlučivanja.
• Harington Emerson: definisao linijsko- štabni model rukovođenja. Linija- rukovodioci između direktora i radnika. Štab- skup specijalista, savetodavci direktoru.
• Frank i Lilian Gilbert: Frank Gilbert je izučavao pokrete kroz prizmu minimalnog zamaranja radnika (uvažavanje ljudskog faktora).Lilien Gilbert izučavala pitanja zamora, odmora i stresa kod radnika.
KLASIČNA TEORIJA ORGANIZACIJEAnri Fajol
• Administrativna doktrina- Fajol je sve poslove u preduzeću grupisao u 6 grupa, odnosni poslovnih funkcija:
• Tehnički poslovi- podrazumevaju osnovnu delatnost preduzeća.
• Komercijalni poslovi- nabavka i prodaja• Finansijski poslovi- obezbeđivanje finansijskih sredstava za
funkcionisanje preduzeća(krediti )• Bezbednosni poslovi- zaštita od krađe, požara,...• Računovodstveni poslovi- prikaz poslovanja preduzeća kroz
računovodsvene izveštaje• Administrativni poslovi- Ovoj funkcji Fajol daje najveći značaj,
pa je po njoj doktrina i dobila ime.Odnosi se na povezivanje i usklađivanje predhodnih pet funkcija, kroz sledećih pet menadžerskih aktivnosti:
Planiranje,organizovanje,komandovanje,kordiniranje,kontrolisanje
Maks Veber- Teorija birokratije
ORGANIZACIJA PREDUZEĆA=ORGANIZACIJA DRŽAVE
Birokratija- poštovanje usvojenih normi i odredaba
Osnovni elementi birokratije su:• Specijalizacija- podrazumeva podelu rada u organizaciji na
osnovu kvalifikovanosti, a nikako preko veze (nasledstvo, familija,...)
• Hijerarhija- podrazumeva centralizovano odlučivanje sa vrha na dole, po hijerarhijskim nivoima.Poštovanje hijerarhije obezbeđuje red.
• Formalizacija ponašanja- poštovanje propisanih pravila• Službeni odnosi- podrazumevaju zvanično ponašanje i
ophođenje u organizaciji.
OGRANIČENJA PRIMENE KLASIČNE ŠKOLE
• Mnogo složeniji ambijent poslovanja.
• Promena mentalnog profila ljudi, a time i odnosa između menadžera i radnika.
• Efikasna organizacija je mnogo kopleksnija nego pre jedan vek.
• Tejlor ne uzima u obzir uticaje okruženja, što je danas u izučavanju organizacije nezamislivo.
SISTEMATIZACIJA TEORIJA ORGANIZACIJE
19/20 vek Klacična teorija organizacije
1940. Kvantitativna teorija
1930. Škola međuljudskih odnosa
1960. Sistemska teorija
1970. Situaciona teorija
1980. Bihejvioristička teorija
1990. Procesna teerija
1995. Teorija kulturnog sklada
TEORIJA MEĐULJUDSKIH ODNOSA
• Klasična teorija organizacije je praktično ignorisala radnika kao ličnost. Radnicima je gore nego mašinama. Stare mašine vlasnik popravlja, dok istrošene radnike vlasnik zamenjuje novim radnicima. Razvojem mehanizacije i automatizacije čovek sve više počinje da liči na robota, dolazi do otuđenja, otpora prema radu i nezainteresovanosti za uspeh firme i razvoj organizacije. Dakle, može se reči da su metode klasične škole povećale produktivnost u preduzećima, ali istovremeno i nezadovoljstvo radnika.
Elton Mejo
• Psiholog i profesor na Harvardu. Bavio se čovekom u organizaciji, zato što su radnici bili nezadovoljni i nemotivisani.
• Hotorn studije: “Rezultati će biti bolji ukoliko se radnicima ukaže pažnja i poverenje, ako su informisani, uvaženi i ako postoji otvorena komunikacija sa menadžerima”.
• Mejo insistira na:– Zadovoljenju socijalnih potreba radnika.– Dobrim međuljudskim odnosima.– Da su radnici važan faktor organizacije.
Abraham Maslov
• Svaka sledeća nezadovoljena potreba je motivator za članove organizacije.
• Potrebe nižeg reda1. Fiziološke potrebe.2. Potrebe za sigurnošću (fizička i emocionalna
sigurnost).• Potrebe višeg reda
1. Socijalne potrebe (pripadanje, ljubav, prijateljstvo).2. Potrebe za poštovanjem (samopoštovanje,
društveni status).3. Samoaktualizacija (sopstveni razvoj i
napredovanje).
Daglas Mek Gregor
• Profesor na institutu Masečusets.• XY teorija o motivaciji.• X teorija: Čovek je po prirodi lenj i izbegava rad
kad god je to moguće. Rukovodioci moraju da nateraju radnike da rade (kažnjavanje, nagrađivanje,...). Doza straha u preduzeću mora da postoji.
• Y teorija: Rukovodioci treba da koriste psihologiju i sociologiju i da motivišu radnike i “ubede” ih da ostvarenjem ciljeva organizacije ostvaruju i svoje lične ciljeve. Bazira se na human relations principima, zahteva drugačiji pristup rukovodilaca.
SISTEMATIZACIJA TEORIJA ORGANIZACIJE
19/20 vek Klacična teorija organizacije
1940. Kvantitativna teorija
1930. Škola međuljudskih odnosa
1960. Sistemska teorija
1970. Situaciona teorija
1980. Bihejvioristička teorija
1990. Procesna teerija
1995. Teorija kulturnog sklada
Savremene teorije organizacije
SAVREMENE TEORIJE ORGANIZACIJE
Savremene teorije organizacije imaju tri teorijska pravca:
• Kvantitativna teorija
• Sisitemska teorija
• Situaciona teorija
KVANTITATIVNA TEORIJA
Intuicija menadžerima nije dovoljna kako bi doneli najbolje odluke (pronašli optimalno rešenje). Zato se danas prilikom procesa planiranja i kontrole koriste mnoge kvantitativne metode, pomoću miksa sledećih disciplina:
• matematika• informatika• teorija odlučivanja• statistika i verovatnoća• ekonometrija,...
SISTEMSKA TEORIJA
Kategorije sistemskog pristupa su:• Sistemi i podsistemi – više povezanih podsistema čine
sistem.Organizacija će biti onoliko uspešna koliko je harmonizovano funkcionisanje podsistema.
• Interakcija- uticaji i odnosi između sistema i podsistema.Organizacija je podsistem u odnosu na šire okruženje
• Okruženje- Okruženje je sve ono izvan preduzeća što utiče na ponašanje i efikasnost preduzeća.Okruženje preduzeća čine:
– tržište,– institucionalni ambijent,– društveno-politički uslovi,– tehničko-tehnološki uslovi,
SITUACIONA TEORIJASvaka nova situacija zahteva donošenje nove odluke.
Svaka odluka je najbolja samo za situaciju za koju je donešena.
Karakteristike situacionog pristupa su:• Prihvata se značaj otvorenog sistema, preuzetog od
sistemske teorije. Pri donošenju upravljačkih odluka uvažavaju se uticaji i interne i eksterne sredine.
• Istraživačka orijentacija- iznalaženje rešenja za konkretnu situaciju.
• Multivarijaciona analiza- tehnika istraživanja koju koristi situacioni pristup.Multivarijaciona analiza promene u jednoj promenljivoj objašnjava promenama u više promenljivih.
SISTEMATIZACIJA TEORIJA ORGANIZACIJE
19/20 vek Klacična teorija organizacije
1940. Kvantitativna teorija
1930. Škola međuljudskih odnosa
1960. Sistemska teorija
1970. Situaciona teorija
1980. Bihejvioristička teorija
1990. Procesna teerija
1995. Teorija kulturnog sklada
BIHEJVIORISTIČKA TEORIJA
• Respektuje ponašanje kao bitan faktor uspeha organizacije.
• U okviru ove teorije su se razvila 2 koncepta:1. Organizaciono ponašanje- Japanske firme.
Uspeh se zasniva na “mekim” dimenzijama organizacije. Kultura, klima i vođstvo, zamenjuju tehnologiju, strukturu i strategiju. Vilijem Ouči: “Preduzeće je zajednica ljudi koji žele uspeh”.
2. Organizacioni razvoj- predstavlja sistem učenja o upravljanju i promenama organizacije.
SISTEMATIZACIJA TEORIJA ORGANIZACIJE
19/20 vek Klacična teorija organizacije
1940. Kvantitativna teorija
1930. Škola međuljudskih odnosa
1960. Sistemska teorija
1970. Situaciona teorija
1980. Bihejvioristička teorija
1990. Procesna teerija
1995. Teorija kulturnog sklada
NOVE TEORIJE ORGANIZACIJE
Podrazumevaju dva teorijska pravca:
• Procesna teorija
• Teorija kulturnog sklada
PROCESNA TEORIJA
• Suština ove teorije je da organizaciju posmatra kao mrežu poslovnih procesa kroz koje ona funkcioniše. ProcesProces predstavlja grupu zadataka čiji je cilj predstavlja grupu zadataka čiji je cilj povećanje vrednosti za potrošača, gde povećanje vrednosti za potrošača, gde unapređivanje procesa obezbeđuje poboljšanje unapređivanje procesa obezbeđuje poboljšanje organizacije kao celine. organizacije kao celine. Bitno je poređati procese po važnosti za ostvarenje profita, a zatim ih adekvatno dizajnirati da bi bili efikasniji.
• Procesna teorija se realizuje putem dva načina promena organizacije:
• Upravljanje totalnim kvalitetom(TQM)• Reinženjering poslovnih procesa
TEORIJA KULTURNOG SKLADA
• To je teorija menadžmenta i organizacije, nastala pod uticajima globalizacije poslovanja i procesa tranzicije privreda bivših socijalističkih zemalja u tržišnu privredu. Na organizaciju i vođenje firmi presudno utiču kulturna obeležja sredine u kojoj firma egzistira. Najbolje rešeje u jednoj kulturi ne mora biti dobro u nekoj drugoj kulturi, zbog specifičnosti koje imaju različite kulture (sistem vrednosti i stavovi o životu i radu). Zato se menadžerima globalnih preduzeća preporučuje da poštuju nacionalne kulture i njihove specifičnosti i da iz jedne sredine ne prenose automatski rešenja u neku drugu sredinu.