JU Srednja tehnička škola Tešanj Školska 2014/15 godinaGrađevinska tehnička škola Predmet: Saobraćajnice

MATURSKI RAD Tema:Uređenje kolosjeka

Učenik: MENTOR:Harun Ljevaković dip.ing.građ.Enisa Nuhanović

SADRŽAJ

1.Uvod ................................................................................................................................................................................................................... 3

2.Željezničke stanice ......................................................................................................................................................................... 4

3.Šine .................................................................................................................................................................................................................... 4

4.Podjelakolosjeka................................................................................................................................................................................... 7 5.Skretnice ........................................................................................................................................................................................................ 9

6.Ukrsnice ...................................................................................................................................................................................................... 13

7.Građevine za zaštitu pruga ............................................................................................................................................... 14 7.1 Zaštita od bijica ....................................................................................................................................................................14 7.2 Zaštita od rijeka ................................................................................................................................................................... 15 7.3 Zaštita od vjetra ................................................................................................................................................................. 16 7.4 Zaštita od kamenih odrona ............................................................................................................................... 17

8.Zaključak .............................................................................................................................................................................................. 18

9.Literatura ............................................................................................................................................................................................... 19

2

1.UVOD

Kolosjeci bez pragova sastoje se od dvije šine na standardnom rastojanju koje su elastično oslonjene na betonsku ploču.Prednosti željezničkog saobraćaja su:-velika prijevozna moć-mala potrošnja pogonske energije-minimalne ekološke posljedice-odvijanje saobraćaja u gotovo svim meteorološkim uslovima-brzina-udobnost-tačnost-urednost-bezbjednost i sigurnostTransport željeznicom omogućava masovan prijevoz robe i putnikai to neprekidno u svako doba dana i godine

3

2.ŽELJEZNIČKE STANICE

Stanice imaju važnu ulogu u funkcioniranju željezničkoga saobraćaja jer su to službena mjesta na kojima se obavlja pokretanje i zaustavljanje (zadržavanje) vozova radi ukrcavanja ili iskrcavanja putnika, utovara ili istovara robe, ukrštavanja i pretiecanja vozova, manevarski rad i razvrstavanje vagona, te obavljaju radnje nužne za pravilno i sigurno odvijanje saobraćaja. Oni su neophodni dio željezničkoga transportnog sistema i bez njih željeznice ne bi mogle obavljati svoju funkciju.

Prema opštoj podjeli sve se stanične radnje mogu svrstati u dvije skupine:

- radnje vezane za davanje usluga korisnicima željeznice (prodaja karata, ukrcavanje ili iskrcavanje putnika, utovar ili istovar prtljage, vagonskih, komadnih i poštanskih pošiljaka) te administrativni poslovi vezani uz te usluge;

- tehničke radnje vezane za sigurno odvijanje saobraćaja (pretjecanje i ukrštavanje vozova, rastavljanje i sastavljanje kompozicija vozova, dostava i postavljanje vagona za utovar, istovar ili pretovar, te čišćenje vagona).

(slika br.1. Željeznička stanica)

4

3.ŠINE

Šine su element gornjeg stroja pruge koji nosi vučna vozila i usmjeruje ih u određenom pravcu. One primaju izravna opterećenja od vozila te ih prenose na prag i podlogu.

Njihova uloga je:- da služe kao nosač opterećenja koja na njih prenose vozila- da usmjeravaju kretanje vozila.

Kako pri kretanju vozila u kolosjeku nastaju velike uspravne i vodoravne sile (uzdužne i bočne), one dovode do velikih dinamičkih opterećenja pruge. Zbog djelovanja sila poprečni presjek šine je prilagođen tako da podnese djelovanje navedenih sila.

Glavni dijelovi pruge su:- glava šine- vrat šine- nožica šine.

(slika br.2 Šina)

5

Glava šine je dio koji neposredno prima opterećenja od vozila i koji se tijekom vremena troši. Stoga je glava šine ojačana (više nego je potrebno).

Vrat šine je zaobljen prema glavi i nožici tako da je omogućeno postavljanje vezica i njihova priljubljenost uz vrat šine. Visina i širina vrata šine su bitne za prijenos opterećenja. Uobičajeno je da širina vrata iznosi jednu desetinu od visine šine.

Nožica šine je važna zbog prijenosa opterećenja na prag i na stabilnost šine. Ona osigurava prugu od prevrtanja, a smanjuje i specifični pritisak koji se prenosi na prag.Ispupćena oznaka na vratu pruge ukazuje na glavne značajke pruge, kao što su:- ime proizvođača,- godina i mjesec izradbe,- tehnološki postupak dobivanja čelika,- tip šine

Tip šine određen je njezinom masom u kilogramima po dužnom metru (na primjer tip UIC-60 ima masu šine 60 kg/m). Lakim tipovima smatraju se tipovi šina do 50 kg/m (na primjer tip S-45 ili S-49). a teškim preko 50 kg/m. Kod šina težeg profila dolazi do:- manjeg zamora materijala- veće sigurnosti saobraćaja- manjih deformacija pružnog tijela- smanjenih troškova održavanja.

(slika br.3 Tipovi šina)

6

4.PODJELA KOLOSJEKA

Kolosjek je konstrukcija sastavljena od elemenata željezničkoga gornjeg ustroja po kojoj saobraćaju željeznička vozila. Podjela kolosjeka na stanicama obavlja se najčešće prema njihovoj namjeni:

1.  Osnovni stanični kolosjeci- glavni prolazni- prijamno-otpremni- za razvrstavanje vagona- utovarno istovarni i dr.

2. Pomoćni stanični kolosjeci- izvlačni -štitni,- lokomotivski,- garažni,- spojni,- sporedni,- za kolosjecnu vagu i gabarit,- industrijski,- slijepi i dr.

Potrebno je istaknuti da stanične kolosjeke nije moguće u potpunosti podijeliti na osnovne i pomoćne zbog namjene pojedinih stanica, odnosno zbog uvjeta na njima. Ovisno o namjeni pojedinih stanica, često se pomoćni stanični kolosjeci, pod određenim uvjetima, ubrajaju u njegove osnovne kolosjeke. Kao primjer mogu se navesti utovarno istovarni kolosjeci koji su u međustanicama pomoćni a u teretnim stanicama osnovni.Kolosjeci na stanici imaju različite namjene. Upravo prema tim namjenama najčešće imaju i svoje nazive:

Normalni kolosjek je kolosjek u kojega je razmak između voznih ivica tračnica (širina kolosjeka) 1435 mm.

Glavni kolosjek je unaprijed određeni kolosjek u službenom mjestu namijenjen za prijem i otpremu vozova.

Glavni prolazni kolosjek je neposredni produžetak otvorene pruge koji se smatra njezinom sastojnicom na području postaje. Na dvokolosiječnim prugama ima dva glavna prolazna kolosjeka.

7

Matični kolosjek je spojni kolosjek od kojeg se na području stanice odvaja više manipulacijskih ili industrijskih kolosjeka.

Izvlačni kolosjek je slijepi kolosjek u službenom mjestu s većim manevarskim radom na koji se izvlače vagoni iz prijemnih, rasporednih ili manipulacijskih kolosjeka radi razvrstavanja vagona. Služi za odvajanje manevarskog rada od posla vlakova tako da ne ometa vozne vožnje na pruzi

Garažni kolosjek služi za ostavljanje vagona ili kompozicija voza koji se u stanovitom vremenu ne koriste.

Industrjski kolosjek je kolosjek koji se redovno priključuje u stanici, a iznimno na otvorenoj pruzi. Ne služi javnom prometu nego samo za nositelje prava korištenja.

Štitni kolosjeci obavljaju zaštitu vožnje po glavnom prolaznom kolosjeku. Oni štite voz koji prolazi glavnim prolaznim kolosjekom od bočnog udara s pokrajnjih kolosjeka. Naime, na mjestima na kojima se obavlja križanje i pretjecanje vozova treba postići dopunska osiguranja posla. U slučaju da se voz ne zaustavi ispred međika ili izlaznog signala, te pretrči preko kolosjeka i skretnice, kao zaštita predviđa se slijepi kolosjek dužine najmanje 50 m.

Slijepi kolosjek je kolosjek koji je samo s jedne strane skretnicom povezan sa susjednim kolosjekom, a na drugoj strani, na njegovu završetku, nalazi se prsobran.Duljina kolosjeka u stanicama i ostalim službenim mjestima prikazuje se kao ukupna (graditeljska), stvarna i korisna.

Ukupna (graditeljska) dužina kolosjeka u kolodvoru je razmak (mjeren po osi kolosjeka) od početka ulazne skretnice do početka izlazne skretnice, odnosno do prsobrana slijepoga kolosjeka. U ukupnu dužinu kolosjeka pripadaju i skretnice.

Stvarna dužina kolosjeka u kolodvoru je dužina kolosijeka između krajnjih sastava odvojnih skretnica, odnosno od kraja odvojne skretnice do kraja odvojnoga slijepoga kolosjeka.

Korisna dužina kolosjeka u stanici je dio kolodvorskoga kolosjeka na koji se mogu postaviti vozila tako da ne ometaju vožnju na susjednom kolosjeku

8

5.SKRETNICE

Skretnice su konstrukcije željezničkoga gornjeg stroja koje omogućuju nesmetan prijelaz željezničkih vozila i cijelih vozova s jednoga kolosjeka na drugi.Glavni dijelovi skretnice su:- prijevodnički uređaj- međušine- srcište.

(Slika br.4 Skretnice)

Prijevodnički uređaj je dio skretnice koji služi za usmjerivanje željezničkih vozila na željeni smjer vožnje. Sastoji se od dviju glavnih nalijegajućih  pruga, dviju prijevodnica, kliznih jastučića, poluga prijevodničkog uređaja, skretničkog zatvarača i postavnog uređaja. Postavljanje prijevodničkog uređaja u jedan od dvaju mogućih smjerova vožnje izvodi se uz pomoć postavnog uređaja kojim se pokreće poluge spojene s prijevodnicama.Prijevodnice se pomiču po kliznim jastučićima pri čemu se jedna odmiče, a druga priljubljuje uz pripadajuću glavnu naležnu   šinu.Položaj   prijevodnlca  osigurava   se   uz  pomoć skretničkog zatvarača ili skretničke brave.Prijevodnica je posebno obrađena šina ili šina izrađena od posebnog oblika položena na klizne jastučiće. Omogućuje prelazak željezničkih vozila s dolazećega kolosjeka na jedan od smjerova vožnje u skretnici (u pravac ili skretanje) ili prelazak s jednog od smjerova vožnje u skretnici na dolazeći kolosjek. Prelazak omogućuje oblik glavne prijevodnice koja je na početku potpuno tanka i podvučena pod glavu pripadajuće glavne naležne pruge, a prema kraju postupno poprima oblik glavne dolazeće pruge.

(Slika br.5 Prijevodnica)

9

Klizni jastučić je element kolosječnoga pričvrsnoga pribora koji se ugrađuje na skretničke pragove u području prijevodničkoga uređaja. Osigurava položaj i pričvršćenje glavne naležne šine na podlogu te omogućuje slobodno klizanje prijevodnice pri primicanju pripadajućoj glavnoj naležnoj prugi odmicanju od nje.

Skretnićki zatvarač je dio prijevodničkog uređaja skretnice koji osigurava položaj prijevodnica prema pripadajućim glavnim naležnim prugama (priljubljeni i odljubljeni položaj). Na taj se način osigurava postavljeni smjer vožnje pri prolasku voza i sprječava neovlašteno samovoljno mijenjanje položaja prijevodnica.Tamo gdje se skretnice prebacuju ručno koriste se skretničke brave koje se pričvršćuju na glavnu šinu blizu vrha jezička. Zaključavaju se ključem uz izvučenu polugu iz brave koja se prislanja na odmaknuti jezičak. Skretnica se tada ne može samovoljno ili slučajno prebaciti u suprotni položaj sve dok se brava ne otključa. Postoji više tipova skretničkih brava (mehaničke, elektromagnetske).

Postavni uređaj skretnice je uređaj koji omogućuje primicanje prijevodnica pripadajućim glavnim naležnim prugama i odmicanje od njih. pa prema tome i postavljanje skretnice za vožnju u željeni smjer. Ovisno o konstrukciji postavnog uređaja, skretnice se mogu postavljati na mjestu ugradbe ručno, ili daljinski iz središnje postavnice.

Postavni se uređaj sastoji od utega na poluzi i preko polužja prijevodničkog uređaja povezan s prijevodnicama. Daljinski, iz središnje postavnice, skretnice se mogu postavljati mehanički uz pomoć sistema poluga i poteznih žica Hi električnim Impulsom koji pokreće motor elektropostavne sprave (ugrađene neposredno uza skretnicu), a koji je preko poluga prijevodničkog uređaja povezan s prijevodnicama.

Međušinske skretnice su srednji dio skretnice koji povezuje prijevodnićki uređaj sa srcištem. Sastoji se od četiriju običnih voznih šina od kojih jedan par vodi u pravac, a drugi u skretanje.

Srcište je dio skretnice na kojemu se sijeku oba smjera vožnje preko skretnice, u pravac i u skretanje. Sastoji se od vrha srca, dviju krilnih pruga, dviju voznih pruga i dviju skretničkih vodilica. Na samom sjecištu smjerova vožnje kolosjek je prekinut kako bi točkovi vozila, prolazeći u oba smjera, mogli nesmetano prijeći preko dijela skretnice koji služi za vožnju u drugom smjeru. Prelazeći s krilne pruge na srce i obratno, točak željezničkog vozila ostaje u zraku i gubi vođenje. Stoga se, usporedno uz vozne pruge, s unutarnje strane skretnice ugrađuju skretničke vodilice koje usmjeruju drugi točak i time sprječavaju iskliznuće vozila.

Srce skretnice je dio srcišta na kojemu se izravno presijecaju oba smjera vožnje preko skretnice. Srce skretnice sastoji se od vrha srca i krilnih šina. Razlikuje se prema obliku, konstrukciji i gradivu.

10

Krilna pruga je pruga srcišta skretnice koja oblikom i načinom postavljanja omogućuje stvaranje žlijeba na presjecištu dvaju smjerova vožnje preko skretnice i prolazak točkova željezničkih vozila preko vrha srca. Žlijeb se oblikuje savijanjem krilnih šina i njihovim vođenjem uz vrh srca usporedno sa suprotnim smjerom vožnje preko skretnice.

Šina vodilica je također šina srcišta skretnice, usporedna s voznom šinom, postavljena na odgovarajućem razmaku između voznih ivica vrha srca i vozne (glavne) šine. Omogućuje vođenje Jednoga točka željezničkog vozila i pravilan prelazak drugoga točka iste osovine preko žlijeba pri vrhu srca skretnice. Svojim oblikom omogućuje postupno usmjerivanje točkova željezničkih vozila u uske žlijebove srcišta skretnice, a ugrađuje se nadvisivanjem iznad gornjeg ruba vozne šine. Izrađuje se od običnih šina ili posebnih profila šine.

Početak skretnice je spoj pruga priključnoga kolosjeka i skretnice ispred prijevodničkog uređaja. To je mjesto gdje završava redoviti kolosjek i počinje skretnica.

Završetak skretnice je spoj pruga i priključnoga kolosjeka iza srcišta skretnice. To je tačka od koje se nastavlja redoviti kolosjek.Odvajanje kolosjeka s pomoću skretnice obavlja se pod određenim uglom. Stoga se skretnice razlikuju prema uglu odvajanja, polumjeru luka skretanja te načinu postavljanja I osiguranju položaja skretanja.Ugao odvajanja odvojnoga kolosjeka od matičnoga određuje i ugao skretnice. Ugao se označava njegovom veličinom (na primjer a=6°) ili tangensom ugla.(na primjer 1:9.515).

Skretnice moraju omogućiti mirnu vožnju u pravac nesmanjenom brzinom, a na odvojni kolosjek s dovoljno velikom brzinom. Stoga se najveća dopuštena brzina skretanja u odvojak (za skretnice bez nadvišenja) računa po izrazu

V = 2,9 (2√R) gdje je:V - brzina vožnje u skretanje (km/h) R - poluprečnik luka skretnice (m)

Prema osnovnoj namjeni i konstrukciji, skretnice se dijele na četiri skupine:

jednostruke dvostruke ukrštene kombinirane.

11

Jednostruke skretnice su one skretnice pri kojima se od matičnog (glavnog) kolosjeka odvaja samo jedan odvojni kolosjek u skretanje.

Dvostruke skretnice mogu međusobno povezivati tri kolosjeka.

Ukrštene skretnice, koje često nazivaju "engleskim skretnicama" postavljaju se na Ukrštenju dvaju kolosjeka u istoj visini ako je na tome mjestu potrebno osigurati prelaženje vozila s jednoga kolosjeka na drugi.

Kombinovane skretnice takve su konstrukcije da mogu povezivati različite širine kolosjeka.

(Slika br.6 Skretnice)

12

6.UKRSNICA

Ukrsnica je službeno mijesto na jednokolosječnoj pruzi koje obavlja ukrštanje i preticanje vozova.Pored glavnog prijelaznog kolosjeka,ukrsnica mora da ima jos minimalno jedan kolosjek koji moze da bude jednostrano ili obostrano vezan.Za glavni prijelazni kolosjek ukrsnica često obavlja saobraćaj lokalnih putnika i prtljaga.U skladu sa tim ukrsnica od tehničkih sredstava sadrži signalna sredstva i sredstva veze,perone,nadstrešnicu i biletarnicu.Ukrsnica samo jednim kolosjekom koji je jednostavno vezan sa glavnim prijelaznim kolosjekom smatra se riješenjem po nuždi.Ovakvo riješenje primjenjuje se samo u teškim terenskim uslovima.Manevrisanje voza po otvorenoj pruzi da bi se prvi voz skolnuo sa pruge a drugi propustio u istom ili suprotnom smijeru.Dužina kolosjeka za ukrštanje odnosno pretivanje mora da bude takva da može da primi najduži voz.Postoje i takva riješenja ukrsnica kod kojih su kolosjeci za ukrštenje odnosno preticanje postavljeni podužno ukoliko se koristi i za ukrštavanje vozila bez zaustavljanja.Ukrsnice za ukrštavanje vozova bez zaustavljanja predstavljaju začetak drugog kolosjeka na jednoj kolosječnoj pruzi kolosječnoj pruzi.

(Slika br.7 Ukrsnica)

13

7.GRAĐEVINE ZA ZAŠTITU PRUGE

Pruga kao cjelina može biti ugrožena nepogodama uzrokovanim hidrološkim, atmosferskim, geološkim i seizmičkim utjecajima na užem i širem području uz pruge kao što su:- bujice,- rijeke,- jezerski i morski valovi,- vjetrovi,- snježni nanosi,- padinski kameni odroni, snježne lavine, klizišta i drugo.

Pruga se od ovih ugrožavajućih pojava zaštićuje posebnim građevinama, samostalno ili kombinovano s drugim vještačkim ili prirodnim tvorevinama koje nisu građevine.

7.1 ZAŠTITA OD BUJICA

Bujice su vodotoci s vrlo velikim uzdužnim padom. Korito im je redovito duboko usječeno u teren, a voda obično teče samo za vrijeme obilnih oborina ili nakon topljenja snijega. Velika voda pritom nosi znatne količine krsja, kamenja, panjeva, granja, tla, mulja i slično, rušeći pritom sve što joj je na putu.

Za prugu i saobraćaj na njoj mogu nastati pogibeljne pojave, kao što su:-razaranje ili oštećenje pruge,- donošenja i taloženje naplavina na prugu.

Sprječavanje štetnog djelovanja bujica provodi se uređenjem bujičnog područja:- bujicnim građevinama- biljno-tehničkim tvorevinama.

Bujične građevine imaju zadaću smanjiti uzdužni pad bujice, spriječiti odnošenje kršja, proširiti i učvrstiti korita. Toj zadaći obično mogu udovoljiti poprečne i uzdužne građevine uzduž korita bujice.Na kosinama bujičnog područja izloženima erozivnom vodnom djelovanju provode se biljno-tehničke radnje kao i na padinama uz prugu izloženima istim utjecajima.

14

7.2 ZAŠTITA OD RIJEKA

Pruga smještena uz riječne tokove ili ona koja prelazi preko njih može biti ugrožena:- vodnom strujom neposredno uz pružne građevine,- utjecajem neregulisanih rijeka,- podlokavanjem donjeg stroja mostova i propusta,- oštećenjem mostova ledom.

Zaštita od navedenih štetnih djelovanja ostvaruje se uređenjem vodotoka:- obaloutvrdama- poprečnim i posmjernim regulacijsklm građevinama- zaštitnim mjerama.

(Slika br.8 Kamena obaloutvrda)

Obaloutvrde za zaštitu pruge grade se uz ustaljene, ali neuređene riječne obale gdje bi ih vodna struja mogla razoriti i ugroziti stabilnost pruge.Najpouzdanije obaloutvrde uz prugu su kamene ili betonske obloge.Trajne zaštitne mjere od štetnog djelovanja poplavnih voda na mostove i druge pružne građevine i prugu kao cjelinu mogu se postići, osim regulacijsklm građevinama i preventivnim mjerama, i oblaganjem korita ispod mostova, kamenim nabačajima uz upornjake i stubove mostova, proširenjem otvora mostova itd.

15

7.3 ZAŠTITA OD VJETRA

U područjima gdje pušu snažni vjetrovi vozovima prijeti prevrtanje.Da bi se osigurao redoviti saobraćaj vozova, potrebno je, na pojedinim dionicama, zaštiti dijelove pruge izložene udarima vjetra. Za određivanje pravilnog položaja i veličine zaštitne građevine potrebno je ustanoviti smjer, brzinu i jačinu dominirajućeg vjetra, odnosno onog vjetra koji najčešće puše iz jednog smjera. Jačina dominirajućeg vjetra uzima se kao funkcija brzine i izražava pritiskom vjetra na površinu položenu okomito na smjer vjetra. Na osnovu mjerenja došlo se do spoznaja da vjetrovi koji pusu brzinom:- 20 m/s otežavaju vožnju vozova - 25 m/s usporavaju vožnju vozova - 30 m/s znatno smanjuju brzinu vozova - 35 m/s ugrožavaju vožnju vozova.

Zaštita pruge od vjetra provodi se prema stepenu ometanja vožnje vozova, ali svakako ako je brzina vjetra veća od 30 m/s.Zaštita pruge od djelovanja vjetra provodi se burobranima i šumskim pojasevima.

Zidni burobran je zaštitna građevina u obliku slobodno stojećeg zida izgrađena na bankini, a štiti vozove od prevrtanja pri jakim i olujnim vjetrovima. Burobrani se grade od kamena, betona i armiranog betona visine 2,50-3,00 m iznad gornje prugine ivice.

(Slika br.9 Zidni burobran)

Šumski pojasevi podižu se na mjestima na kojima su pogodni terenski i pedološki uvijeti. Širina pojasa je 5 - 15 m. Sade se bujne vrste visokog ili poluvisokog rasta ovisno o klimatskim i terenskim prilikama.

16

7.4 ZAŠTITA OD KAMENIH ODRONA

Pruge smještene na strmim stjenovitim padinama, u kanjonima ili u dolinama ispod kosina mogu biti ugrožene od odrona kamenih gromada, kamenja i sitnog osipanja te siparlšnim lavinama.Zaštitne galerije su najsigurnija zaštita pruge od kamenih odrona, osipanja ili siparišnih lavina. Izgrađuju se obično u padinskim zasjecima, ali i u usjecima za zaštitu od kamenih odrona.Galerija u zasjeku sastoji se od natkrivene ravne ili lučne rasponske konstrukcije i od uporišta na stijeni ili na stupovima. S vanjske strane galerija može biti otvorena, poluotvorena ili zatvorena. Za ublažavanje udarne sile od gromada kamena, koji padaju s visova, na rasponsku konstrukciju nanosi se sloj tla.Često se pribjegava jeftinijim rješenjima zaštite pruge u obliku ograda ili mreža, bilo da se hvata već pokrenuto kamen je ili da se spriječi njegovo pokretanje.

(Slika br.10 Zaštitna galerije)

17

8.ZAKLJUČAK

Uređenje kolosjeka vrsimo radi sigurnosti kretanja voza i stabilnosti pruge.

Prije svega potrebno je izraditi prijekat u kojem će biti opisan plan izrade, način izrade, itd.

Uređenje se vrši na razne načine i raznim metodama, u zavisnosti od mjesta na kojem se pruga postavlja i gradi, od klimatskih uslova gdje se gradi, od prosječnih padavina i sl.

Pruge se moraju raditi od kvalitetnog materijala kako bi izdržale opterećenje, sa kvalitetnom radnom snagom i kvalitetnom opremom i mehanizacijom.

Neophodno je održavanje,popravka i zamjenjivanje istrošenih dijelova.

Iz ovog zaključujemo da su pruge i vozovi korisni izumi koji su uštedili mnogo vremena pri transportu,smanjili zagađivanje okoline i mnogo jeftinije prijevozno sredstvo od ostalih.

18

9.LITERATURA

http://www.prometna-zona.com

http://www.zeljeznice.net

Baučić, R.: «Kolodvori». Građevinski fakultet, Zagreb, 1974.

B. Bogović: «Organizacija Željezničkog prometa». Fakultet prometnih znanosti, Zagrebi 1987.

19