REPUBLIKA SRPSKAJUSŠC“Nikola Tesla“

Školska 2015/2016

ZAVRŠNI RAD

Struka: Ekonomija, pravo i trgovina

Obrazovni profil: Trgovac

Naziv teme: Troškovi

Kandidat: Mentor:

juni 2016. godine

Sadržaj:

1. Uvod

2. Troškovi

2.1. Pojam i vrste utrošaka

2.2. Troškovi elemenata proizvodnje

3. Troškovi trgovine

3.1. Troškovi poslovanja trgovinskog preduzeća

3.2. Fiksni i varijabilni troškovi trgovine

3.3. Pojedinačni i opšti troškovi trgovine

4. Zaključak

1. Uvod

Svaki proces transformacije uloženih resursa u rezultate podrazumjeva njihovo trošenje. Utrošci predstavljaju količinski izraz fizičkog trošenja pojedinih elemenata proizvodnje. Novčana vrijednost utrošaka elemenata proizvodnje naziva se trošak proizvodnje. Troškovi prizvodnje dobijaju se množenjem utrošaka pojedinih elemenata proizvodnje sa njihovom jediničnom cijenom. Bez trošenja nema proizvodnje ili pružanja usluga. Postoji mnogo kriterijuma prema kojima se dijele troškovi. Sve podjele troškova i troškove kao pojam ćemo sve detaljno objasniti.

2. Troškovi

Obavljajući privrednu djelatnost, preduzeće angažuje i troši odgovarajuća sredstva. Ona se u procesu rada troše potpuno ili djelimično, što zavisi od njihove vrste. U procesu proizvodnje potpuno se troše materijal, sirovine, pomoćni materijal, pogonski i režijski materijal itd. Djelimično trošenje u procesu proizvodnje javlja se kod mašina, uređaja, zgrada, instalacija itd. Trošenjem elemenata proizvodnje, računajući i trošenje živog rada, izrađuju se odgovarajući proizvodi.

Trošenje određene količine elemenata proizvodnje u procesu izrade proizvoda naziva se utrošak. Utrošci predstavljaju količinski izraz fizičkog trošenja pojedinih elemenata proizvodnje. Novčana vrijednost utrošaka elemenata proizvodnje naziva se trošak proizvodnje. Troškovi proizvodnje dobijaju se množenjem utrošaka pojedinih elemenata proizvodnje sa njihovom jediničnom cijenom. Iako se u trgovini ne stvaraju materijalne upotrebne vrijednosti, prometni proces, takođe, prouzrokuje troškove.

Trgovinska preduzeća kao nosioci prometa nabavljaju robu od proizvođača, a zatim je dopremaju, čuvaju, sortiraju, razmjeravaju, pakuju i na kraju prodaju. Prodajom robe i njenom primopredajom završava se kupoprodajni proces u trgovini. Ovaj proces i ostale radnje koje obavlja trgovinsko preduzeće prouzrokuje angažovanje i trošenje živog i minulog rada.

Trgovina, kao i druge privredne organizacije, plaćaju doprinose društvu. Zbog toga su troškovi trgovinskih preduzeća širi od troškova koji su obrađeni ekonomskoj teoriji. Troškovi trgovine definišu se kao novčani izraz utrošenih elemenata radnog procesa, uključujući i društvene doprinose i druge izdatke koji čine cijenu robe i usluga trgovinskog preduzeća.

2.1. Pojam i vrste utrošaka

U toku procesa proizvodnje dolazi do trošenja živog rada, sredstava za rad i predmeta rada, pa se utrošci dijele na:

- Utroške rada,- Utroške sredstava za rad i- Utroške predmeta rada.

Utrošak rada je fizički izraz utroška radne snage. U radu čovjek troši određenu količinu svoje energije. Utrošak bioenergije razlikuje se od trošenja oblika energije

u proizvodnji. Utrošak radne snage izražava se kao utrošak rada i mjeri se časovima rada. Utrošena radna snaga može biti različitih oblika.Umni i fizički rad. U radu čovjek troši svoju energiju fizičkim ili umnim naprezanjem. U zavisnosti od toga koja se energija troši, postoje umni i fizički rad. Umni rad je trošenje energije umnim naprezanjem, a fizički rad je trošenje energije mišića.Tekući i minulu rad. Tekući (živi) rad označava trošenje radne snage u tekućem procesu proizvodnje i on je tvorac nove vrijednosti. Minuli rad je rad utrošen u ranijoj proizvodnji (prometu).Proizvodni i neproizvodni rad. Proizvodni rad predstavlja rad u materijalnoj proizvodnji, što znači da on za rezultat ima proizvod. Neproizvodnim radom direktno se ne stvaraju proizvodi, ali se proces proizvodnje bez ovakvog rada ne može obaviti (rad u zdravstvu, prosvjeti itd).Prost i složen rad. Prost rad je fizički rad za čije obavljanje nije potrebna obuka, jer se on obavlja jednostavnim sredstvima za rad (rad kopača i sl.). Za obavljanje složenog rada potrebna je prethodna obuka (rad za mašinom, i sl.).Utrošak sredstava za rad je pretpostavljena količina fizičke istrošenosti sredstava za rad u jednom procesu proizvodnje, s obzirom da ta sredstva u procesu proizvodnje ne mijenjaju svoj oblik i služi za više proizvodnih ciklusa. Utrošak sredstava za rad određen je fizičkim trošenjem, ekonomskom zastarelošći, kvarom i lomom.Fizičko trošenje nastaje usljed upotrebe sredstava. Ona se upotrebom troši, što smanjuje njihovu radnu snagu. Vremenom nastaju kvarovi i zastoji. Osim upotrebe, na fizičko trošenje osnovnih sredstava deluju i prirodne sile i atmosferske prilike.Ekonomsko trošenje osnovnih sredstava nastaje usljed tehničkog napretka. U uslovima naučno-tehničke revolucije nastaju nove i savršenije konstrukcije mašina, transportnih sredstava, novi i savršeniji tehnološki postupci i pojeftinjuju proizvodnju.

2.2. Troškovi elemenata proizvodnje

Sredstva za proizvodnju nabavljaju se na tržištu po određenim nabavnim cijenama. Ako se utrošci sredstava za proizvodnju obračunaju po tim cijenama dobijaju se troškovi. Pod troškovima proizvodnje podrazumijeva se vrijednosni izraz zbira raznih utrošaka u procesu proizvodnje. Na strukturu troškova utiče vrsta proizvoda ili usluga. Pošto svi troškovi uzrokovani proizvodnjom nisu jednaki oni se podjednako i ne posmatraju.

Postoje i različite podjele troškova:- Prema elementima proizvodnje,- Direktni i indirektni,- Fiksni i varijabilni,- Prema nosiocima troškova,- Prema mjestima nastajanja itd.

Prema elementima proizvodnje, troškovi se dijele na:- Troškovi rada (zarada-plata),- Troškove sredstava za rad-amortizacija i- Troškove predmeta rada-materijal.

Prema obračunu po proizvodima troškovi se dijele na:- Direktne - Indirektne

Direktni troškovi su oni koji se vezuju za određeni proizvod i njihovo učešće u tim proizvodima se može lako utvrditi. Tu spadaju uglavnom troškovi osnovnog materijala za proizvodnju i zarade izrade.

Indirektni troškovi obuhvataju sve one troškove u proizvodnji koji se ne mogu tačno prenijeti na određen proizvod. Ti troškovi se obično odnose na sve proizvode, pa se često zovu i režijski troškovi. Opšti troškovi su amortizacija, troškovi osvjetljenja, ogrjeva, kancelarijskog materijala i sl.

Prema zavisnosti od promjene obima proizvodnje, troškovi se dijele na:- Fiksne (stalne) i - Varijabilne (promjenljive).

Fiksni troškovi su oni čija visina je nepromijenjena i ne zavisi od oblika proizvodnje, niti od stepena korišćenja kapaciteta. Tu spadaju kamate na vlastita sredstva, doprinosi osiguranja i sl.Varijabilni troškovi su srazmjerni obimu proizvodnje i stalni su po jedinici proizvoda. Podjela troškova moguća je i prema mjestu njihovog nastanka u procesu proizvodnje. Tako postoje troškovi pripreme, neposredne proizvode, kontrole kvaliteta, održavanja itd. Prema nosiocima zbog kojih su nastali, troškovi se dijele na troškove proizvoda i troškove usluga.

3. Troškovi trgovine

Promet se zasniva i funkcioniše na osnovu angažovanja i trošenja osnovnih elemenata njemu svojstvenog radnog procesa.Troškovi trgovine, odnosno trgovinskih preduzeća mogu se podijeliti na dvije osnovne grupe:

- Nabavna vrijednost trgovinske robe i- Troškovi poslovanja trgovinskog preduzeća.

Nabavna vrijednost predstavlja u osnovi trošak robe. Nabavnu vrijednost, odnosno troškove robe čine dvije glavne stavke:1. Fakturna cijena i2.Zavisni troškovi nabavke.

Fakturna cijena predstavlja cijenu po kojoj je roba nabavljena. Međutim, nabavljenu robu treba dopremiti od skladišta dobavljača do skladišta kupca. Po tom osnovu nastaju troškovi dopreme koji se sastoje od troškova utovara, transporta, istovara, osiguranja i sličnih stavki koje prate prenos robe. Ako ove troškove snosi dobavljač, oni postaju sastavni dio fakturne cijene. Ali, ukoliko ove troškove snosi kupac, oni se u postupku obračuna formiraju kao zavisni troškovi nabavke. U tom slučaju nabavna vrijednost kao trošak robe izračunava se kao:

1. Fakturna vrijednost (cijena) +

2. Zavisni troškovi nabavke =

3. NABAVNA VRIJEDNOST

3.1. Troškovi poslovanja trgovinskog preduzeća

Pošto nabavna vrijednost čini kalkulativnu stavku koja je uslovljena nabavkom i dopremom robe, ovi troškovi se zovu troškovi poslovanja trgovinskog preduzeća.Pojavni oblik troškova rada u trgovini čine zarade (plate) sa doprinosima. Pojavni oblici troškova sredstava za rad manifestuju se preko amortizacije, održavanja, premija osiguranja i sl.

Predmet rada u trgovini je roba koja predstavlja predmet kupoprodaje. Kao takva, roba predstavlja specifičnu vrstu troškova i posebnu stavku u strukturi cijena trgovinskih preduzeća. Za nabavljenu robu potrebno je čuvanje a onda i prodaja robe. I ove aktivnosti prouzrokuju pored ostalih i materijalne troškove.

Materijalni troškovi trgovinskih preduzeća obuhvataju i raznovrsne troškove i izdatke koji su nastali u vezi sa prometom robe i imaju tretman materijalnih troškova. Tu ubrajamo:

- Zavisne troškove nabavke,- Troškove robnog prometa,- Troškove zakupnine i održavanje poslovnih prostorija i- Opšti upravni troškovi.

Zavisni troškovi nabavke. Ovi troškovi objektivno postoje jer su najvećim dijelom vezani za dopremu robe. Pitanje je samo da li oni idu na teret dobavljača ili kupca. Ako idu na teret kupca, onda zavisni troškovi nabavke predstavljaju posebnu stavku koja uvećava razliku u cijeni i to su troškovi poslovanja. Ako idu na teret dobavljača onda su oni uračunati u fakturnu cijenu i oni su trošakovi robe.

Troškovi robnog prometa. U ove troškove ubrajaju se troškovi međuskladišnog prevoza, utrošak sopstvene ambalaže, troškovi smještaja robe u tuđim skladištima, troškovi koji nastaju u vezi sa manipulacijom robe, troškovi osiguranja robe od požara i krađa, gubici na robu u obliku kala, rastura, loma i kvara u transportu ili na skladištu. Ovi gubici treba da se priznaju kao materijalni troškovi samo ako su nastali pri normalnom postupku sa robom.

Troškovi zakupnine i održavanja poslovnih prostorija obuhvataju izdatke nastale usljed plaćanja zakupa tuđih prostorija, osiguranja i opravke zgrada i uređaja, utrošaka električne energije i vode.

Opšti upravni troškovi sutroškove koji se tretiraju kao materijalni troškovi trgovine, mogu da se svrstaju putni troškovi, PTT troškovi, troškovi kancelarijskog materijala, novine i časopisi, i sl. Pored osnovnih troškova poslovanja, trgovinska preduzeća imaju izdatke u obliku zakonskih i ugovornih obaveza, to su “propisani“ obavezni troškovi koje je preduzeće prinuđeno da plaća.

3.2. Fiksni i varijabilni troškovi trgovine

Fiksni troškovi se svrstavaju u one kategorije troškova koji se u cjelini uzev, ne mijenjaju bez obzira na obim poslovanja, a po jedinici robe (mjere) se smanjuju. Oni postoje i moraju se podmiriti bez obzira koliki je promet ostvaren. U fiksne troškove trgovine ubrajamo:

Amortizaciju, zakupninu za poslovne prostorije, troškove osvjetljenja i zagrijevanja poslovnih prostorija, izdatke za vodu i čišćenje poslovnih prostorija, premije osiguranja, PTT troškove i sl.

U fiksne troškove možemo svrstati članarine komorama i udruženjima ukoliko je njihov iznos unaprijed određen. Zarade radnika direkcije (administrativni radnici, rukovodni radnici) u velikoj mjeri imaju obilježja fiksnih troškova ako im zarada ne zavisi od ostvarenog prometa.

Varijabilni (promenljivi) troškovi su svi oni troškovi koji se povećavaju ili smanjuju u skladu sa porastom, odnosno, smanjenjem proizvodnje, odnosno prometa. Ali po jedinici mjere ostaju isti. Oni mogu biti:

- Proporcionalni- Progresivni - Degresivni

Proporcioonalni troškovi se mijenjaju proporcionalno (srazmjerno) sa porastom ili smanjenjem obima proizvodnje – prometa.Progresivni troškovi rastu brže nego što raste obim proizvodnje – prometa. Npr. povećanje broja zaposlenih u odnosu na povećanje obima proizvodnje.Degresivni troškovi rastu sporije od porasta proizvodnje U trgovini se najčešće pojavljuju proporcionalni troškovi.Kao proporcionalni troškovi trgovinskih predužeća ponašaju se troškovi ambalaže i pakovanja, troškovi sortiranja robe, gubici na robi itd.

3.3. Pojedinačni i opšti troškovi trgovine

Svakodnevna praksa nametnula je potrebu podjele i evidencije troškova sa stanovništva kalkulacije (obračuna) cijena. S tim u vezi razlikuju se:

- Pojedinačni (direktni) i - Opšti (indirektni) troškovi.

Kao mjesta troškova obično se uzimaju pojedine organizacione jedinice preduzeća (stručne službe, magacioni, stovarišta, prodavnice i sl.) u kojima nastaju troškovi. Mjesta troškova proizlaze iz određene podjele rada u trgovinskim preduzećima. Svi troškovi, bez obzira na mjesto nastanka, imaju određene nosioce. To su u proizvodnim preduzećima proizvodi i usluge. U trgovinskim preduzećima nosioci troškova mogu biti pojedine nabavke (isporuke), što se svodi na jedinicu nabavljene robe.

Pojedinačni troškovi. U pojedinačne troškove trgovinskih preduzeća spadaju oni troškovi za koje se može utvrditi da su nastali u vezi sa nabavkom i prodajom određene robe. Zahvaljujući tome pojedinačni troškovi se mogu direktno obračunati po jedinici robe. Kao tipični predstavnici ovih troškova u priozvodnim preduzećima pojavljuju se materijal za izradu i zarade plate. U trgovinskom preduzeću to su fakturna cijena robe i zavisni troškovi nabavke. Ovi zavisni roškovi odnose se na pojedine isporuke, pa terete nabavnu vrijednost određene robe. Zarade se tretiraju kao pojedinačni trošak ako se formiraju na bazi ostvarenog prometa. To je najčešće slučaj sa zaradama (platama) prodavačkog osoblja.

Opšti troškovi. Za razliku od pojedinih troškova za koje se znaju mjsta i nosioci, opšti troškovi mogu se evidentirati samo po mjstima nastanka. U pitanju su opšti ili zajednički troškovi jedne ili više organizacionih jedinica trgovinskog preduzeća. S tim u vezi se i ovi troškovi sreću pod različitim nazivima, kao što su opšti, indirektni, režijski i sl. Za razliku od pojedinačnih troškova koji zavise od veličine prometa, opšti troškovi su vezani za trgovinsko preduzeće. Sa stanovišta mjesta nastanka opšti troškovi u proizvodnom preduzeću mogu se podeliti na dvije grupe i to:

- Opšti troškovi izrade ili pogona i - Opšti troškovi uprave i prodaje ili upravno-prodajna režija.

Za trgovinsko preduzeće opšti ili indirektni troškovi se dijele na tri grupe:- Opšti troškovi prodajne marže (prodavnice, stovarišta i sl.),- Troškovi skladišta i - Troškovi režijskih službi, (direkcija i sl.).

Za razliku od pojedinačnih troškova, opšti troškovise ne mogu direktno zaračunavati po jedinici robe. Ovi troškovi raspodjeljuju se na nosioce po određenom ključu, a to znači indirektno.

4. Zaključak

Pod troškovima poslovanja u trgovini podrazumijeva se novčani izraz utrošaka svih elemenata procesa rada. Troškovi poslovanja, trgovinskih preduzeća mogu se podijeliti na dve osnovne grupe: nabavna vrijednost trgovinske robe i troškovi poslovanja trgovinskog preduzeća. Nabavnu vrijednost, odnosno troškove robe čine dvije glavne stavke: fakturna cijena i zavisni troškovi nabavke. Nabavna vrijednost čini kalkulativnu stavku koja je uslovljena nabavkom i dopremom robe.

Dok se nabavna vrijednost formira zaključno sa prijemom robe, troškovi poslovanja nastaju uglavnom u trgovinskom preduzeću. To su troškovi rada, troškovi oruđa za rad i tzv. materijalni troškovi. Tome treba dodati zakonske i ugovorene obaveze. Fiksni troškovi se svrstavaju u one kategorije troškova koji se, u cjelini uzev, ne mijenjaju bez obzira na obim poslovanja, a po jedinici robe (mjere) se smanjuje. Oni postoje i moraju se podmiriti bez obzira koliki je promet ostvaren. U varijabilne troškove svrstavaju se one vrste troškova koji se povećavaju ili smanjuju u skladu sa porastom, odnosno, smanjenjem proizvodnje, odnosno prometa. Evidencija troškova sa stanovišta kalkulacije (obračuna) cijena obuhvata pojedinačne (direktne)i opšte (indirektne) troškove.

Literatura:

1. Ekonomika trgovineza prvi razred Trgovinske školeprof. Milena ČučakZavod za udzbenike i nastavna sredstvaIstočno Sarajevo 2006.

2. Ekonomika trgovineza drugi razred Trgovinske školeprof. Milena ČučakZavod za udzbenike i nastavna sredstvaIstočno Sarajevo 2006.

Mišljenje mentora o radu:

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

Usmena odbrana rada:

1.____________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________

2.____________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________

3.____________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________

ocjena___________(_____)

Komisija:

1._______________________________________________________________, predsjednik

2._______________________________________________________________, ispitivač

3._______________________________________________________________, član

ocjena____________(____)