Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i HrcegovineBPK GoradeJ.U. MS Enver Pozderovi

Maturski radIz predmeta : Geografija Tema : Soinska rivijera

Mentor: Prof.Geog.Rifeta OmeragiUenica: Nizama Riljanin

Gorade , maj 2014.

Sadraj

-Uvod............................................................................................................................. 3.-Soinska rivijera ........................................................................................................... 4.- Geogafski poloaj i saobraajna povezanost Soija sa unutranjosti zemlje ................. 5.- Vanije prirodne pogodbe za turizam na Soinskoj rivijeri ............................................ 6.- Izgradnja naselja i izmjena geografskog lika Soinske rivijere pod uticajem turizma .... 7.- Nekoliko podataka o turistikom prometu u Soiju ..................................................... 9.- Projekat gigantskog lijeilinog kombinata ............................................................ 10.- Teroristike prijetnje u Soiju...................................................................................... 11.- XXII. Zimske olimpijske igre - Soi 2014. ..................................................................... 12.- Popularnost Zimskih olimpijskih igara u Soiju i prije njihovog poetka ............... ...... 13.- Sveano otvaranje ...................................................................................................... 14.- Lijepe prie koje pokrijepljuju olimpijski duh ................................................... ........... 16.- Djeca olimpijci ........................................................................................................... 17.-100.000. ljudi osigurava Igre od bombaa samoubica ................................................. 18.- Uticaj Olimpijskih igara na turizam............................................................................ 19.- Zatvaranje Olimpijskih igara u Soiju ........................................................................ 20.- ZAKLJUAK................................................................................................................ 21.- Literatura ................................................................................................................ 22.

UvodRazvoj turizma na svakom podruju see daleko u prolost, pa tako i razvoj turizma na Abhaskom primorju. Poetak razvoja ovog turizma vezan je za jednu legendu koja kae da je grki junak Jazon dolazio u zemlju Kolhidu [footnoteRef:1] da trai zlatno runo. Legenda kae da su se dva njegova saptnika inae blizanci razdvojili , oplovili ovamo i osnovali grad Dioskuriadu. On je bio predhodnica Suhumija [footnoteRef:2]osnovan prije 2,500 godina . U antiko doba Dioskuriada je najznaajnije mjesto za sastajanje grkih i kavkaskih trgovaca. Prema nekim starm zapisima moe se zakljuiti da su se ovdje sakupljali trgovci 300 raznih kavkaskih i evropskih naroda da bi uestvovali u izvanredno ivoj trgovini. Trgovake operacije meu tako raznolikim narodima obavljale su se uz pomo 130 prevodilaca. Brojni spomenici iz doba tog antikog prosperiteta, kao i kasniji, od izuzetnog znaaja su za posjetioce ovog uvenog primorja, na koje su Grci tako ado dolazili. [1: Kolhida(gruzijski: Kolkheti,grki: , Kolhs) je u antikojgeografiji predstavljala regiju ikraljestvo na podrujuKavkaza, koja je odigrala vanu ulogu pri oblikovanju dananjeggruzijskog naroda.U legendi oArgonautima Kolhida je bila domovinaMedejei cilj putovanjaJasona i Argonauta.Kolhida u legendama i mitologijama imala je poznatu batu sa lekovitim i otrovnim biljkama. Za Ejeta, kralja Kolhide i oca Medeje, prialo se da je bio velikiarobnjak i vra.] [2: Suhumi,glavni grad de factoneovisne, nepriznate draveAbhazije koja se nalazi unutar meunarodno priznateGruzije . Broji 43 700 stanovnika. Grad je teko nastradao u gruzijsko-abhakom sukobu ranih1990-ih.]

Jo 1962.god Abhazija, zemlja toplog mora i vjenih lednika , kao svesavezno odmaralite raspolagala je sa 60 velikih sanatorijuma , odmaralita i pansiona i sa est turistikh baza. Izgradnja oako velikog broja smjetajnih objekata nastala jet ek poslije izgradnje crnomorskog obalskog puta tj. poslije 1890.god.to je sasvim prirodno, jer nema turizma bez puteva. Meu prvim mjestima poela se izgraivati Gagra koja je prijatnom klimom privukla panju princa Oldenburkog , zeta ruskog cara Nikolaja II . Princ je uz potporu cara otpoeo da gradi Gagrsku klimatsku stanicu , i to 9.jula.1901.godine. On je namjeravao da Gagru pretvori u veliko svjetsko lijeilite i odmaralite , koje b privuklo bogate Ruse i sprijeilo odnoenje kapitala u inostrana turistika mjesta. Izgleda da je sama Ruska vlada dodjeljivala novana sredstva za izgradnju ovog turistikog kompleksa. Do prvog svjetskog rata sagraen su : klimatska stanica, prinev dvorac , tri hotela , nekoliko prodavnica, restorani i bazar. Od 1921.god. Gagra se pretvara u optenarodno lijeilite. Vremenom se Gagra se vie izgraivala tako da je oko 1962.god. u njoj bilo 20 sanatorijuma i odmaalita od kojih je veina otvorena itave godine.Danas je to gradi da 14000 stanovnika koji se izduuje pored itave obale itavih 7km i sav je u znaku turizma. Slian razvojni put imala su i ostala mjesta ove regije: Suhumi, Novi Afon, Guduanta i dr.

Glavni dio Soinska rivijeraJo u maju 1919.god. ondanji Savet narodnih komesara objavio je dekret[footnoteRef:3] o nacionalizaciji lijeilita i principima njihove dalje izgradnje. Na osnovu tog dekreta koji je objavljen pod naslovom O lekovitim mestima optedravnog znaaja i koji je potpisao Lenjin, Soi sa najbliim mjestima bio je proglaen za udarno gradilite tj. stavljen je time u red prioritetnih gradilita kao to su giganti teke industrije. Intezivnom izgradnjom kojoj se potom pristupilo, Soi se preobratio u elitni, svesavezni, primorsko kupalini, banjsko lijeilini i rekreativno turistiki centar. Po ljepoti okoline, ureenosti naselja i obale, efikasnosti saobraajnih veza, kapacitetu smjetajnih objekata i jo neiskoritenom turistikom potencijalu visokoplaninskog zalea, sa njime se sada ne mogu mjeriti mnoga znaajna turistika podruja. Tokom zahuktale izgradnje sovjetskog drutva Soi je rairio svoje pipke pored obale na duini od 145km, stvorivi jedinstvenu turistiku regiju u koju je ulo osam funkcionalno pa donekle i prostorno povezanih mjesta ( Magri, Lazarevskoe, Golovinka, Loo, Dagomis, Adler, Ae, Soi ). S obzirom na mjesto koje Soi sa svojom rivijerom ima u savremenom sovjetskom turizmu kao i na izuzetne planove, potrebno ga detaljinije prikazati. [3: Dekret(odlatinskog:decretum,decerno=dosueno) je naredba, odluka, ukaz o imenovanju ili bilo koje rjeenje vlasti o nekom pitanju, koji izdaje via vlast (predsjednik, resorniministar)Dekret danas u veini zemalja, koje imajuustav-najee nema trajnizakonodavni karakter, jer nije izglasan uparlamentu, ve je samo privremena mjera vlasti.]

SOI 2014 (slika 1. )

Geogafski poloaj i saobraajna povezanost Soija sa unutranjosti zemljeGeogafski poloaj i saobraajna povezanost Soija sa unutranjosti zemlje

Grad Soi kao sredite istoimene rivijere, nalazi se u Kavkasko crnomorskom primorju. Najjunije mjesto rivijere je Adler, sa kojim je Soi praktino srastao i u teritorijalnom smislu predstavlja poslednje i najjunije naselje priobalnog dijela Krasnodarskog kraja. Sam poloaj dovodi nas do zakljuka da ovo mjesto mora imati sve pogodnosti a razvoj turizma . Pogodnosti ove vrste potencirane su i reljefom zalea tj. kavkaskim vjencima koji su sa turistikog stanovita vani , ne samo kao barijera koja titi rivijeru od hladnih vjetrova iz sjevernog pravca , nego i kao komplementarna turistika zona bogata raznovrsnim prirodnim i folklorno etnografskim motivima. Presjecajui vijence sjeverozapadnog Kavkaza priblino merdijanskim pravcem, rijeka Pi, lijeva pritoka Kubana, svojom dolinom otvara prirodni prolaz i pristup ovom dijelu Crnomorskog primorja. Tim je pravcem izgraena pruga kojom na Soinsku rivijeru stiu vozovi.Sa unutranjou zemlje i iostranstvom Soi je dobro povezan i plovidbenim saobraajnicama. Kada je 1952.god. puten u promet kanal Volga Don tada je omoguena plovidbena veza izmeu ove rivijere i sjevernih dijelova SSSR a. Dakle kada na unutranjem rijeno kanalskom sistemu nije bilo leda moglo se nesmetano ploviti od Soija do Moskve, Lenjingrada i ak do Murmanska. Naravno plovidbena veza sa ostalim crnomorsko sovjetskim lukama odravala se neprekidno tokom godine. U toku samo 1961.god. Soi je posjetilo oko 40.000 turista iz 70 stranih zemalja. Da bi se takoobiman promet mogao nesmetano odvijati podignuta je 1965.god.monumentalna pristanina zgrada u ijim se prostrijama moglo smjestiti oko 3.000 putnika.

Soi Olimpijski park ( slika 2.)Vanije prirodne pogodbe za turizam na Soinskoj rivijeri

Od kavkaskih grbena pravca sjeverozapad jugoistok odvajaju se pojedini ogranci kose koji su gotovo upravni na morsku obalu i razbijeni klisurastim dolinama mnogobrojnih rijeka. Na rastojanju od nekih dvadesetak kilometara od Novog Soija na sjeverozapadu do Hoste na jugoistoku rivijera je prekrivena sa pet dolina kojima otiu brze kavkaske rijeke. Plavine koje te rijeke stvaraju pri uu u more pogodne su za lociranje naselja na mjestima gdje su stabilizovane, odnosno umrtvljene. Sam Soi razvio se na plavini istoimene rijeke. Blaga subtropska klima sa srednjom temperturom januara i februara od 6oC i jula i augusta od 23 oC , sa bezmraznim periodom dugim 290 dana i sa svega 1.400mm padavina godinje, pogoduje i ljetnom i zimskom turizmu. Primjeeno je da temperaturno odnosi kakvi vladau u toku januara i februara u Soiju odgovaraju temperaturi vazduha u maju i aprilu u Moskvi. Tokom augusta kao najtoplijeg mjeseca prosjena temperatura iznosi 23o C, dok maksimalna dostie 35oC. Tada se javlja relativno velika vlanost zraka, naime ona od maja do jula u prosjeku iznosi 71%, ali ponekad i u augustu moe dostii 80 pa i 90%, to se inae nepovoljno odraava na fizioloke funkcije ovjeka.Jo dvije klimatske odlike pogoduju razvoju kupalino rekrativnog turizma, mali broj dana sa maglom i za crnomorsko podruje relativno duga insolacija. Od ukupno 13 maglovitih dana u godini najvie ih je u aprilu i maju odnosno u predsezoni. Od ukupno 66 oblano tmurnih dana tokom godine samo jedan dan dolazi u periodu juni septembar kada je u toku glavna sezona kupanja i sunanja. Sa svojih 1980 sati sijanja sunca Soi spada u najsunanija mjesta locirana na Kavkasko scnomorskom primorju. Od toga na ljeto dolazi 770, na jesen 510, u proljee 440 i zimi 260 sati sunca. Proljee u Soiju poinje bar mjesec dana prije nego u Jalti to je posljedica nie geografske irine ovog mjesta. Ve se iz te injenice vidi da Soi ima neke prednosti nad Jaltom u pogledu prirodnih , odnosno klimatskih pogodbi za turizam.Pomenimo na ovom mjestu i vjeiti snijeg, koji se odraava na tako visokmzaleu i na horizontalnom rastojanju od jedva 40 km od Soija. Nije potrebno dokazivati neprocjenjive mogunosti iskoritavanja i te prirodne pogodbe u komplementarnom, zimsko sportskom turizmu ove rivijere. Ali ona ne bi doivjela tako buran razvitak turistikih funkcija ili se ne bi tako ano proula irom Rusije da pojedinamjesta na njoj ne obiluju termomineralnim vodama. Predpostavlja se da na cijeloj rivijeri i jo dalje rema jugoistoku, sve dogruzijskog turistikog mjesta Gagra ima tople vode na neznatnoj dubini ispod povrine terena. Od svih termomineralnih izvora najvie su se proul oni u Macesti i u visokoplaninskom mjestu Krasnaja Poljana.

Izgradnja naselja i izmjena geografskog lika Soinske rivijere pod uticajem turizma

Poetkom XIX vijeka na prostoru dananjeg Soija carovala je divljina, guste ume duba, graba i bukve. U dolinama je ivjelo malobrojno stanovnitvo koje se nazivalo Sate. Carska ruska vlada obratila je neto veu panju ovom privlanom dijelu Kavkasko- crnomorskog primorja tek krajem XIX vijeka. V.S. Govorov navodi da 1896.god. odlueno da se na mjestu dananjeg Soija utemelji centar Crnomorske gubernije. Odmah po tom razdijeljeni su najbolji kompleksi zemlje dvorjanima i predstavnicima krupne buroazije radi izgradnje. Izgleda da su prve znajne zgrade izgraene ve 1898.god. meutim na ljekovite Macestinske izvore dugo se nije obraala vea panja. Ljeti su se ljudi spontano sakupljali u manje grupe, gradili kolibe, a esto spavali i pod vedrim nebom, kopali jame u koje se sakupljala termomineralna voda i kupali se ponead 2- 3 puta dnevno. Krajem 1903.god. pominje se Soinsko drutvo koje preuzima nadzor nad Macestom i gradi tri barake, jedu za smjetaj kada , drugu sa bazenom za kupanje i treu za stanovanje bolesnika.Prve receptivne i ugostitljske objekte u Soiju poeo je da gradi moskovski veletrgovac A.V. Tarnopoljski koji je elio da svojim sredstvima uredi i lijeilite u cjelini. Od tadanjeg ministra poljuprivrede kupio je nejljepe terene pored same morske obale. Tokom punih pet godina gradio je i ureivao lijeilite koje je otvoreno 1909.god. sa dva hotela, jednim restoranom, kafeom i pozoritem. Ve u drugoj godini postojanja hoteli nisu mogli primiti sve one koji su poeli pristizati u masama. Gdine 1910. Jedno akcionarsko drutvo je pokualo da organizuje ire iskoritavanje ljekovite macestinske vode pa je u Staroj Macesti postavilo cjevovode za provoenje tople vode. U godinama prvog svjetskog rata i revlucije bio je rekinut ovaj u osnovi sporni tok izgradnje Soija, Maceste i drugh turistikih mijesta na rivijeri. Po proglaenju Soija za udarno gradillite 1919.god.otpoinje perid planskog razvitka ovog podruja i eksplotacije macestinske banje. Za obnovu objekta, sprovoenje nacionalizacije i uspostavljane dravno administrativne uprave bilo je potrebno izvijesno vrijeme , te prve vee grupe posjetilaca ristiu 1921.god.u ovo dravno klimatsko balenoloko lijeilite. Kasnije se bez predaha grade sanatorijumi, hoteli, termalna kupatila,bazeni, prosjecaju se magistralne ulice za automobilski saobraaj , ureuju ogromni parkovi , cvijenjaci, aleje itd. Tako je krajem 1945.god.radilo 20, a naredne godine ve 45 sanatorijuma sa oko 6.000 posjetitlja. Potom se pristupa izgradnji krupnih receptivnih objekta . 1953.god.izgradnji sanatorijuma erinski , velikog sanatorijumskog kompleksa Fabricius, Macestinska dolina i dr. Pedesetih godina intezivirani su i neki javni radovi koji su bili od primarnog znaaja za izmjenu fizionamoje Soija , Hostija , Maceste pa i ostalih dijelova rivijere . Takoer su intezivirana hidroloka istraivanja koja su pokazala da su koliine termomineralnih macestinskih voda tako velike da ih je gotovo nemogue iscrpiti ona su uz to pokazala da se ovdje ne naleze samo sumporvodonine nego i vode tipa esentuki, narzani, i boromi.Godine 1955. i 1956. odpoeli su sa radom krupni i veoma komforni sanatorijumi kao to su ajka , Novi Soi, Metalurg itd. Od Soija prema jugoistoku prosjean je 1935/1936.god. Kurtorni prospekt jedna od najljepih i najduih avenija na Crnomorskom primorju . Pored svega iznijetog do 1965.god. postavljen je gasovod preko itave Soinske rivijere u iju je mreu ukljuena svaka kua. Zahvaljujui ovako zamrenoj izradnji u Soiju i neposrednoj okolini je jo 1962.god. postojao i veliki smjetajni potencijal , koji su sainjavali : 54 sanatorijuma, 5 lijeilinih poliklinika, 23 odmaralita, 2 meunarodna turistika logora, 9 turistikih baza i preko 20 pionirskih logora koji su otvoreni u vrijeme kolskih odmora. Moda je ozeenjavanje ove rivijere posebno Soija najvie doprinijelo izmjeni geografskog lika regije, jes Soi se danas sa pravom naziva grad-park i grad-vrt. Gotovo u svakom dijelu naselja zelene se raskone palme, magnolije, vitki empresi, bijeli dudovi, mimoze, akacije , oleanderi, i ogromne koliine cvijea koje ukraava vrtove i obalu Soija. Ustvari svki sanatorijum je utonuo u svoj park kroz koji su prosjeene asfaltirane staze, ureeni tihi uglovi sa klupama i dr. Grad park Rivijera se protee na povrini od 10 ha na kojo rate vie od 100 vrsta drvea i bunja, mahom zimzelenog. Pored svih ovih odlik otvorena su i dva muzeja , dravno pozorite , ljetno pozorite, soinski televizijski centar koji je otvoren 1958.god. Radi poboljavanja snadbijevanja mjetana otvoreni su mnogobrojni restorani, kafei , menze, bifei, zatim prodavnice specijalizovane za prodaju mlijeka , mlijenih preraevina, voa i povra, ribe, konzervi i dr. Godine 1956. dovrena je izgradnja velike trnice ije tezge ljeti i osobito u jesenjim mjesecima budu preplavljene povrem, voem, lubenicama, dinjama i svime onime ime su ih snadbili bogatai Krasnodarskog kraja i susjednih dijelova Gruzije. Na ovim tezgama je obezbijeeno mjesto za 900 prodavaca.

Nekoliko podataka o turistikom prometu u Soiju

Iz dokumentacije kojom se raspolagalo nije bilo mogue izdvojiti precizne podatke o turistikom prometu u ovom znaajnom turistikom sreditu, ali postoje tani podaci za tri razdoblja .U toku 1924.god. u Soiju je boravilo 32.000 posjetilaca, 1950.god.bilo ih je ve 410.000, a 1962.god. preko 3,000.000. Po podacima navedenim u jednom prospektu Instituta (Sotchi) pominje se gotovo nevjerovatan broj ( 7,000.000) posjetilaca. Ali ako uzmemo podatak za 1962.god. vidjet emo da je promet bio ogroman za sovjetske prilike. Za 12 godina tj. od 1950. do 1962. god. on se poveao gotovo osam puta , to je nastalo kao prirodna posljedica intezivne izgradnje smjeajnih i drugih objakata upravo u tome razdoblju. Od navedenih 3,000.000 posjetilaca u 1962.god. 40.000 su pa su bili stranci koji su najveim dijelom dolazili iz socijalistikih zemalja.Najvei broj sanatorijuma u SSSR-u prpadao je sindikatima, pa su oni zbog toga vodili brigu o obezbjeenju smjetaja lanova u vrijeme lijeenja i odmora , a takoer i o rezervaciji voznih karata. Pred polazak na odmor lanovi sindikata i njihive porodice dobijali su specijalne bonove za boravak , kojima plaaju smjetaj i hranu i to uz veliki popust (sindikat snosi 70% trokova, a lanovi ostalih 30% ). Invalidi i penzioneri esto su besplazno dobijali ne samo vozne karte nego i bonove za smjetaj i hranu . est je bio sluaj da te privilegije stekne i ovjek koji se istakne na svome radnom mjestu. Duina boravka ne moe se precizno odrediti. Jedan od pronaenih podataka je da su u sanatorijumu ostajali prosjeno 28 dana.

Soi nova olimpijska postaja ( slika 3. )

Projekat gigantskog lijeilinog kombinata

Godine 1961. Prezidijum vrhovnog sovjeta RSFSR donio je ukaz kojim se proiruju granice grada Soija i predstavlja irok program izgradnje cijele rivijere. Njime se predvia da Soi ostane balenoloko sredite , a ostalih sedam mjesta (Magri, Lazarevskoe, Golovinka, Loo, Dagomis, Adler i Ae ) kao klimatska sredita. Na itavoj rivijeri smijetajni kapaciteti treba da se poveaju na 135.000 leaja.Moda je jo od veeg turistikog znaaja ona smjernica programa koja predvia funkcionalno povezivanje banjsko- primorskog Soija sa Kavkaskom lokalnou Krasnaja Poljana. Interesovanje ne pobuuje samo injenica to sovjetski srtunjavi ozbiljno pripremaju komplementarno ukljuivanje mora i planine u turistiku valorizciju , to je inae veliki ideal turistikih planera. Ono se pobuuje prije svega zbog toga to na padinama Kavkaza, a naroito u Krasnoj Poljani nalaze mnogobrojni termomineralni izvori tipa narzana, boromija i esentukija. Nije poznato da jo negdje u Evroaziji postoji tako sretna koincidencija pogodnih maritimno klimatskih, planinsko klimatskih , vegetacionih, i ak hidrografskih pogodnosti ( sa termomoneralnim vodama ) kao u ovom dijelu Kavkasko crnomorskog primorja.Prema tome poslije izgradnje gigantskog lijeilinog kombinata posijetioci rivijere mogli su uspinjaama i drugim prevoznim sredstvima da se popnu u zonu subalpske i alpske klime, da uivaju u osvjeavajuim i tihim kavkaskim umama bogatim divljai pogodnoj za lov , da koriste planinske termomineralne vode , da se bave zimskim sportovima. U tom pogledu uinjeni su prvi koraci : izgraen je asfaltni put do vrha Baljoj Akuna, a na njemu vidikovac kula sa 4 sprata , sa koje se otvara lijepa panorama rivijere na jednoj i kavkaskih padina, zelenih i snjegovitih na drugoj strani, sagraene su dvije uspinjae od morske obale do kompleksa sanatorijuma i odmaralita, lociranih na jednoj tarasi iznad Kurortnog prospekta, uvedena je sluba unutragradskog vazdunog transporta helikopterima. Oni se koriste uglavnom za prevoz putnika , robe i pote u teko dostupne planinske rejone lijeilita. Putnici koji pristiu n soinski aerodrom mog odletjeti helikopterom u bilo koji grad Crnomorskog primorja.

Teroristike prijetnje u Soiju

Islamska militantna skupina preuzela je odgovornost za samoubilake napade u Rusiji u kojima je u toku decembra poginulo trideset i etvoro ljudi, a dvije i pol sedmice prije poetka Zimskih olimpijskih igara u Soiju, objavili su novu prijetnju.

Videoporuka ruskom predsjednikuVladimiru Putinu, objavljena na YouTubeu, prilino je jasna:

"Ako odrite Olimpijske igre, eka vas poklon od nas... za vas i sve turiste koji e doi. Bit e to zbog krvi muslimana koja se prolijeva diljem svijeta", poruili su mukarci koji tvrde da pripadaju skupini Vilajet Dagestan, ogranku irake organizacije Ansar-al-Sunna.[footnoteRef:4] [4: Ovo je tekst poruke koji su teroristi poslali Vladimiru Putinu , nekoliko sedmica prije poetka Olimpijskih igara u Soiju.]

Prijetea pisma komitetimaOlimpijski komiteti nekoliko zemalja primili su prijetea pisma ili e mailove na ruskom jeziku uoi Zimskih olimpijskih igara u Soiju . Pisma su primili komiteti Slovenije, Maarske, Njemake i Italije. Olimpijski komitet Italije uputio je sadraj pote slubi sigurnsti.Portparol njemakog Komiteta rekao je da se ini da su Mailovi poslani na vie adresa, dok Maari tvrde da ove prijetnje ne predstavljaju opasnost. Iz Olimpijskog komiteta BiH reeno je da nisu dobili niakve prijetnje te da se ne plae teroristikih napada na Olimpijskim igrama.

XXII. Zimske olimpijske igre - Soi 2014.

XXII. Zimske olimpijske igre - Soi 2014. su se odravale od7.februara.do23. februara 2014.uSoiju, uRusiji. Ovo su bile prveZimske olimpijske igreorganizirane uRusiji, jer jeMoskva kao dioSSSR-a,1980.bila domainljetnih olimpijskih igara.Odluka o domainstvu donesena je na zasjedanjuMOO-a 4.jula. 2007.uGvatemali.Druga dva kandidata su biliaustrijski Salzburgijunokorejski Pjongang.U lobiranje za dobivanje domainstva, za grad Soi se angairao i sam ruskipredsjednikVladimir Putin, koji je par sedmica imao ivu diplomatsku aktivnost. (neposredno prije zasjedanja bio je u posjetuGeorgeu Bushu, a par sedmica prije je bio i na Energetskom summitu uZagrebu.)

Maskote Zimpskih olimpijskih igara u Soiju( slika 4. )

Popularnost Zimskih olimpijskih igara u Soiju i prije njihovog poetka

Da su Zimske olimpijske igre u Soiju postale popularne i prije svog poetka svijedoe mnogobrojni pomeni na gotovo svakom televizijskom programu. Svakog dana moete uti kako se pominje Soi i igre koje e uslijediti. Mnogi zimski sportovi i takmienja koji su se odravali u toku decembra i januara govorili su o tome kako su takmiari neto loiji jer se ele uvati za igre u Soiju. Popularnost ovih igara iskoristio je i proizvoa popularnog deterdenta za sue Fairy, gdje u reklami navodi koliku mo ima njihov deterden da moe oprati dobar dio sua koje e isprljati posjetioci Zmskih olimpijskih igara u Soiju.

Fairy brand ( Slika 5.)

Sveano otvaranjeCeremonija otvaranja dostie svoj klimaks paljenjem Olimpijskog plamena. U posljednje vrijeme, radi atraktivnosti i originalnosti, plamen pali na razliite naine.Sveanost otvaranjaOlimpijskih igaraprotkana je mnogim obiajima koji su postali tradicionalni. Po takvojtradicijisveanost otvaranja poinje mimohodompredstavnika drava na nain da sportai ulaze na stadion po abecednom redu svojih zemalja. Uvijek prva izlazi delegacijaGrke, domovine Olimpijskih igara, a posljednja delegacija drave koje organizira Igre. Na elu reprezentacije svake drave stupa sporta ili sportaica koji imaju ast nositizastavu svoje zemlje.Nakon to su sportai predstavnici svih drava uli na Olimpijski stadion Igre proglaava otvorenim sam ef drave domaina. Tada se sviraOlimpijska himnai u stadion se unosiOlimpijska zastava. Za to vrijeme baklja s Olimpijskim plamenom je na ulazu u stadion, gdje je na kraju, preuzima posljednji nosa baklje. Ovo je moda najvea ast koja se moe pruiti nekoj osobi, a za posljednjeg nosaa plamena obino se bira istaknuti sporta, bivi ili sadanji, naravno zemlje domaina. Posljednji nosa baklje prinosi Olimpijski plamen plameniku koji je smjeten na dominantnom mjestu Olimpijskog stadiona. Uskoro Olimpijski plamen poinje gorjeti svom silinom, uz istovremeno oslobaanje mnotvagolubova, simbola mira.

Olimpijski plamen ( slika 6.)

Na kraju, svi nositelji zastava zemalja sudionica okruuju govornicu na koju dolazi jedan sporta i jedan sudac. Prvi, u ime svih sportaa, sudionika Igara, a drugi u ime sudaca koji e suditi natjecanja na Igrama, polau sveanu Olimpijsku prisegu da e se viteki asno i poteno boriti i natjecati, odnosno pravedno i nepristrano suditi.Uz tradicionalne elemente otvaranja Olimpijskih igara, svaka zemlja domain u tu sveanost unosi i dijelove svoje kulture, tradicije i obiaja.

Lijepe prie koje pokrijepljuju olimpijski duh

Sestrinska ljubavTracy Barnes, ime koje vjerojatno ne bismo uli da nije sudionica jedne od najljepih olimpijskih pria ikada. Tracy je amerika biatlonka koja je na izlunom natjecanju osigurala mjesto u timu za Soi.No, ova je 31-godinjakinja odluila svoje mjesto prepustiti natjecateljici koja je kvalifikacije zavrila jedno mjesto iza nje svojoj sestri blizanki Lanny Barnes!Tracy je bila olimpijka 2006. godine, pet minuta je mlaa od Lanny i procijenila je da njezina sestra zasluuje drugu priliku!Ljubav podrazumijeva nesebinost. Ljubav znai da pomogne nekome ostvariti snove pa makar se morao odrei svojih, tako je Tracy prokomentirala svoju odluku.Naime, Lanny je imala izvrsnu sezonu koja je obeavala velike stvari. No, kada je stigao kvalifikacijski vikend nije se osjeala dobro. Nastupila je bolesna i zavrila utrku jedno mjesto iza sestre Tracy. No, to mjesto nije vodilo u Soi. Nakon finalne utrke sestre su otile planinariti i tada je Tracy objavila Lanny svoju odluku.Mislila sam da je moj san o olimpijskim igrama zavren. Ne dogaa sesvaki danda dobije drugu priliku za ostvarenje svojih snova. Sada mi je jedina elja da u Soiju svoju sestru i svoju zemlju uinim ponosnima, izjavila je Lanny.Olimpijske igre su puno vie od osvajanja medalja, pa ak i od samog sudjelovanja. Tako su sestre, koje su ve postale slavne, opisale svoj doivljaj olimpizma. Tracy i Lanny Barnes ( Slika 7. )

Djeca olimpijciKako drugaije nazvati natjecatelje koji imaju 15 godina, pa i manje, ali su ipak dovoljno dobri da svoju zemlju zastupaju na tako velikom natjecanju kao to su Olimpijske igre. Najmlaa natjecateljica koja je nastupila na zimskim olimpijskim igrama bila je 11-ogodinja Britanka, Cecilia Colledge.Ova iznimno talentirana klizaica imala je samo 11 godina i etiri mjeseca kad je 1932. predstavljala svoju zemlju na olimpijskim grama. Ve sa 12 osvojila je europsko zlato, a prvu olimpijsku medalju, srebro, osvojila je ve na svojim drugim olimpijskim igrama, sa 15 godina. Ula je u povijest kao klizaica koja je prva skoila dvostruki skok, a prva je izvela i neke od pirueta koje klizai izvode i danas.Jednoj drugoj klizaici pripada i ast najmlae natjecateljice u individualnom sportu koja je osvojila zimsko olimpijsko zlato. Siuna Amerikanka, Tara Lipinski, zapanjila je svijet kada je osvojila zlato u Naganu 1998.I u Soiju emo moi vidjetinovoameriko 15-ogodinje udo od djeteta. Polina Edmunds klizala je prije nekoliko dana na nacionalnom amerikom prvenstvu prvo seniorsko natjecanje. Osvojila je srebro i izborila odlazak u Soi. Zaslueno, njezino ime svakao treba zapamtiti.

Polina Edmunds ( Slika 8.)

100.000. ljudi osigurava Igre od bombaa samoubica

U elitno crnomorsko ljetovalite pristizali su sportai, doputovao je i predsjednik Meunarodnog olimpijskog odbora, a baklja je 06 .02 . 2014. dosegnula i najvii planinski vrh Europe.I dok olimpijsku baklju nose po najviim planinskim vrhovima Europe, na sjevernom Kavkazu, na niim nadmorskim visinama, u Soiju sve je spremno za poetak najskupljih olimpijskih Igara u povijesti. Prvi je doputovao predsjednik Meunarodnog olimpijskog odbora, Tomas Bach koji je bio i vie nego zadovoljan s vienim. Posebna pozornost posveena je sigurnosti."Imamo punopovjerenjeu ruske vlasti. U kontaktu smo s njima cijelo vrijeme i znamo da ruske snage sigurnosti blisko surauju sa meunarodnim snagama te da je sve uinjeno kako bi Soi bio posve siguran, kao i svi sportai koji e ovdje stii", kae Bach.A natjecatelji ve pristiu. U funkciji jenovosagraeni aerodrom, volonteri su na svojim mjestima, a prvi sportai oduevljeni vienim."Prilino sam uzbuena, ovo su mi prve olimpijske igre i super mi je sve to se dogaa oko mene. I zapravo sam previe uzbuena da bi razmiljala o bilo emu drugom. Znam da je sigurnost na visokom nivou i sigurna sam da ovdje nee biti nikakvih problema", kae Kelly Gunther, amerika brza klizaica.U to su uvjereni i ruski specijalci. Slubeni podatak je da je angairano oko 100 hiljada ljudi koji e brinuti o sigurnosti. Pokriveno je sve od vode, zraka, planina. Upravo na podruje Kavkaza posebno paze ruski specijalci. Jer upravo na tom dijelu u proloj je godini zabiljeen znaajan porast aktivnosti bombaa samoubojica."Znate da s Kavkaza dolazi mnogo bombaa samoubica. Znamo da su njihove aktivnosti u 2013. porasle za 29 posto. To su metode kojima prijete naim Igrama", istie Grigorij vedov, ef osiguranja kavkaskog vora.Nadamo se da e i dalje sve ostati samo na prijetnjama. Pokrovitelj Igara, predsjednik Rusije Vladimir Putin, uinio je sve kako bi svijet Soi pamtio samo po najboljem.

Uticaj Olimpijskih igara na turizam

Ne moe se rei da Olimpijske igre u Soiju u svakom sluaju nee potpomoi razvoju turizma, kada hoe i to u velikoj mjeri. Prije samog poetka igara Moskvaturizam obajvio je vodie za tranzitne putnike u Soiju, obeavajui im potpunu uslugu i opis svih mjesta koje budu posjetili. Vodii su napisani i na ruskom i engleskom jeziku to putnicima stvara jo dodatne olakavajue okolnosti. Sve ovo Rusi su uzeli u obzir da bi se broj posjetilaca jo vie poveao.I sam Putin znao je kako iskoristiti olimpijske igre za razvoj turizma. ak je razmiljao i o onome to e biti poslije Olimpijskih igara. On smatra da Soi poslije igara treba da se razvija kao odmaralite i sportski centar Rusije. Na nekoliko sjednica izjasnio se da e se poslije maksimalno posvetiti razvoju turizma, i poboljati situaciju na tom podruju koliko god to bilo mogue.

Zatvaranje Olimpijskih igara u Soiju

Prigodnom sveanosti na olimpijskom stadionu Fit u Soiju 23. 02. 2014. zatvorene su 22. Zimske olimpijske igre.

Igre su formalno zatvorene predajom olimpijske zastave gradudomainu sljedeih Igara, junokorejskom Pyeongchangu, koji e ugostiti najbolje sportae u zimskim sportovima od 9. do 25. veljae 2018. Olimpijsku zastavu gradonaelniku PyeongchangaSeok-Rae Leeuje preko predsjednika MOO-aThomasa Bachauruio gradonaelnik SoijaAnatolij Pahramov.

Sveanosti zatvaranja ZOI-ja prisustvovali su predsjednik Ruske FederacijeVladimir Putin, koji je i najzasluniji to je Soi dobio domainstvo ZOI-ja, te to su za samo sedam godina u Soiju i okolici izgraeni reprezentativni sportski objekti na kojima su se odravala natjecanja, te Bach, kojemu su to bile prve Igre u mandatu.Na stadionu Fit na sveanosti zatvaranja sudjelovalo je vie od 4000 volontera.

Ceremonija zatvaranja igara ( Slika 9. )

ZAKLJUAK

Soinska rivijera je mjesto na kojem se turizam neprestalno razvijao dugi niz godina, od nekih minimalistikih poduhvata i samih poetaka kao to je izgradnja puteva, proirenja i slino, pa sve do velikih koraka kakve su i igre koje su odrane u Soiju.Jedan ovakav poduhvat svakako pomae razvoju turizma. Ako u obzir uzmemo podatak da je Soi 1961.god. posjetilo 40.000 stranih dravljana moemo samo da se pitamo koliko je taj broj sa vremenom porastao , ali i da u obzir uzmemo Olimpijske igre koje su se odravale. Dovoljno o tome govori samo injenica da je ove Olimpijske igre od bombaa titilo oko 100.000 ljudi, a natjecala su se 2873 takmiara, dok je na ceremoniji zatvaranja radilo oko 4000 volontera. Svi ovi podatci svjedoe o tome koliko su ove Olimpijske igre pomogle razvoju turizma i jo jednom nas podsjetile naneunitivi Olimpijski duh i Olimpijski moto,latinskiizraz:Citius, Altius, Fortius(bre, vie, jae), kao i sve druge podstiu nas na rad, sa ubjeenjem da uvijek moemo bre nego to neto radimo, da moemo vie i jae, ak vie i od onoga emu se nadamo.Ma kakvi rezulatati bili , uz Olimpijske igre nikako ne smijemo zaboraviti ni slavnu reenicu: Najvanije na Olimpijskim igrama nije pobijediti, nego sudjelovati, kao to ni u ivotu nije najvanija pobjeda nego borba. Velik je ovjek onaj tko ne osvaja neto bez asne borbe.

Literatura

Milorad Vasovi, ivadin Jovi Vanije turistiko geografske regije Europe http://dnevnik.hr/tema/soci+2014/2/1/ http://www.24sata.hr/tema/zimske-olimpijske-igre www.sport.hr.2